UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI
Institut za mašinstvo
Centar za ekološki inžinjering
STUDIJA O PROCJENI UTICAJA NA OKOLIŠ
MHE ”MARIN MOST” U BLIZINI NASELJA KUTE I ŠĆIPE,
OPĆINA PROZOR - RAMA
Juni/Lipanj, 2014.
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
OPĆI PODACI
NAZIV PROJEKTA: Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE “Marin most“
LOKACIJA:
Kute i Šćipe, općina Prozor - Rama
INVESTITOR:
Društvo za građevinarstvo, trgovinu i usluge
DF GRADNJA d.o.o. KONJIC
Maršala Tita br. 49, 88400 Konjic
JIB: 4227573770004
Šifra djelatnosti: 42.91 - Gradnja hidrograđevinskih objekata
Tel:
036 734 310
Fax:
036 734 311
e-mail: [email protected]
Direktor: Adis Fejzagić, dipl.inž.maš.
IZVRŠILAC:
Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici
Institut za mašinstvo, Centar za ekološko inženjerstvo
72000 Zenica, Fakultetska broj 1
Web: http://www.mf.unze.ba
AUTORI:
Prof.dr.sc. Šefket Goletić
Aldin Huskanović, dipl.inž.maš.
ŠIFRA :
EK-071-1/14
V. D. D E K A N
MAŠINSKOG FAKULTETA U ZENICI
_______________________
(Prof. dr. Jovan Sredojević)
2
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
UVOD
Savremeni svijet se suočava sa sve većim zahtijevima za proizvodnjom energije,
hrane i sa druge strane potrebama zaštite okoliša.
Rješenje potrebe povećane proizvodnje energije uglavnom je u direktnoj konfrotaciji
sa zaštitom okoliša. Neadekvatnim tehničko-tehnološkim zhvatima može se
poremetiti ekološka ravnoteža, što u krajnjem može imat teške i neporavljive
poslijedice.
Posljednjih godina dolazi do promjene klime koja se manifestuje kroz porast
prosječne temperature u nižim slojevima atmosfere, što pokazuje podatak da su u
posljednjih dvadeset godina i to više puta izjmerene najviše prosječne globalne
temperature, da su alpski glečeri smanjili svoju površinu za oko 50%, da je učestalost
elementarnih nepogoda u stalnom porastu i da je njihova snaga sve veća, da su
sušni periodi sve duži i češći i dr.
Sve ovo je posljedica negativnog antropogenog uticaja na prirodu i životni okoliš.
Međutim, s druge strane postoji stalna potreba za povećanjem proizvodnje energije,
jer ona predstavlja osnovni preduvjet za razvoj društva u cjelini.
Ubrzanim razvojem industrije dolazi do povećanog emitovanja štetnih plinova u
atmosferu čime dolazi do sve izraženije sunčeve radijacije i stanjenja ozonskog sloja
te klimatskih promjena. Također, razvojem industrije dolazi do povećanih potreba za
električnom energijom.
Na našim prostorima veće potrebe za električnom energijom se podmiruju
izgradnjom novih kapaciteta hidroelektrana i termoelektrana, a u posljednje vrijeme i
vjetroelektrana.
Termoelektrane i nuklearne elektrane djeluju negativno po prirodni okoliš kroz
emitovanje štetnih plinova u atmosferu, pojavu kiselih kiša, nastajanje radioaktivnog
nuklearnog otpada i ostalo.
Izgradnja hidroelektrana, kao jedan od najučestalijih oblika energetskih postrojenja
ima i značajnih negativnih uticaja i posljedica po okoliš, kao što su:
-
narušavanje ambijentalnih karakteristika rječnih dolina i kanjona,
promjene i poremećaji života u vodotocima (flora i ihtiofauna),
promjene klime na mikro i makro planu i
uticaji na podzemne tokove vode i pogoršanje uvjeta vodosnabdjevanja
nizvodno od akumulacija itd.
Razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ima i svoje pozitivne
efekte kada je u pitanju zaštita okoliša. Članice Evropske zajednice su u brojnim
raspravama i dokumentima promovisale usmjerenje prema korištenju obnovljivih
resursa u energetske svrhe, kao prioritetan zadatak (bijela knjiga o obnovljivim
3
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
energijama, Kyoto protokol itd.). Brojni su argumenti da se korištenjem alternativnih
energetskih izvora postižu globalni ekološki efekti, sigurnost isporuke energije i
konkurentnost na tržištu.
Trenutno najaktuelniji ekološki zadatak je definisan u Okvirnoj Konvenciji o
klimatskim promjenama UN i njenom Kyoto protokolu, kojim su se zemlje članice
obavezale da do 2010. godine najmanje 20% od proizvedene električne energije vodi
porijeklo iz obnovljivih resursa.
Jedan od preduslova za pristupanje Evropskoj zajednici BiH je i ratifikacija
sporazuma iz Kyota.
Od realizacije tih međunarodnih dokumenata očekuje se značajan rezultat, a što se
ogleda kroz doprinos u globalnom smanjenju emisije stakleničkih plinova i
ublažavanja klimatskih promjena na Zemlji. Taj cilj nije jednostavno postići u
energetskom sektoru, kao ni druge zahtjeve u kontekstu zaštite okoliša.
Jedno od deklarisanih rješenja je usmjerenje u pravcu korištenja raspoloživih
obnovljivih energetskih izvora, jer su evidentni, pored krucijalnog cilja, i drugi ekološki
efekti, kao što su:
- produžavanje vremena trajanja osnovnim energetskim resursima – fosilnim
gorivima,
- redukcija emisije polutanata u zrak, kao što su azotni monoksid i sumpor
dioksid koji izazivaju kisele kiše, redukcija teških metala, otpadnih materija i sl.,
- otvaraju se razvojne mogućnosti za područja udaljena od urbanih središta, što
je bitno za države u razvoju i njihov izlaz iz siromaštva,
- smanjuje se potreba za uvoz energije i zavisnost o fosilnim gorivima.
Razvojem obnovljive energetske proizvodnje smanjuju se zagađenja okoliša,
pogotovu s konceptom razvoja malih hidroelektrana, što poboljšava kvalitet životnih
uvjeta na Zemlji.
Najavažniji učinak obnovljive energetske proizvodnje je smanjenje globalnih tenzija
uzrokovanih povećanim potrebama i zahtjevima za očuvanje postojećih nivoa
ekološke zaštite okoliša.
Društvo za građevinarstvo, trgovinu i usluge DF GRADNJA d.o.o. Konjic je dobilo
koncesiju za korištenje vodnih snaga vodotoka rijeke Rika i rijeke Blazinka za
izgradnju i korištenje male hidroelektrane ”Marin most”, ukupne instalisane snage
2.464,7 kW i moguće godišnje proizvodnje električne energije 12,109 GWh.
Koncesija je dodijeljena odlukom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije broj: 011-02-559/04 od 1.04.2004. godine, Općine Načelnika Prozor-Rama broj: 02-33823/06 od 4.01.2007. godine i drugih odluka na osnovu kojih je Koncesionar potpisao
Ugovor o koncesiji sa Općinom Prozor – Rama broj: 12/X-UG-008/12 od 10.10.2012.
godine i Aneks 1 broj: 14/II-UG-001 od 21.02.2014. godine. Prema Ugovoru o
koncesiji i Aneksu 1, čije kopije su date u prilogu ove Studije, MHE Marin most će se
izgraditi u roku 46 mjeseci i pustiti u rad do 22. veljače 2016. godine.
4
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
Osnovna djelatnost Društva za građevinarstvo, trgovinu i usluge DF GRADNJA d.o.o.
Konjic prema KD BiH 2010 jeste: 42.91 - Gradnja hidrograđevinskih objekata.
Prema odredbama člana 5. i člana 6. tačka a.5. Pravilnika o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu (“Službene novine Federacije BiH“, broj: 19/04), Federalno ministarstvo
okoliša i turizma utvrđuje da li je potrebno provođenje procjene uticaja na okoliš u
skladu sa kriterijima utvrđenim u poglavlju IV citiranog Pravilnika za postrojenja za
proizvodnju hidroelektrične energije sa izlazom električne energije 1-5 MW, a na
osnovu prethodne procjene uticaja na okoliš.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je po zahtijevu investitora Društvo za
građevinarstvo, trgovinu i usluge “DF GRADNJA“ d.o.o. Konjic donijelo Zaključak o
izradi studije o procjeni uticaja na okoliš za izgradnju MHE “Marin most“ u općini
Prozor/Rama, snage 2.464,7 kW, broj: UPI/05-23-11-201-2/12 od 06.05.2013.
godine, što je predmetom ove studije.
Za procjenu uticaja pogona i postrojenja na okoliš neophodna je sistematska planska
procedura za valorizaciju lokacije, identifikaciju i evaluaciju mogućih negativnih
uticaja na okoliš u toku izgradnje i korištenja, kao i nakon eventualnog prestanka
korištenja objekata i postrojenja male hidroelektrane. Isto tako, neophodno je i
definisanje mjera za sprečavanje i ublažavanje negativnih uticaja ovog zahvata na
okoliš, odnosno za sprečavanje i ublažavanje nastajanja emisija i produkcije otpada s
ciljem zaštite ambijentalnog i propisanog kvaliteta okoliša. Prema tome, suština ove
procjene jeste da se u proces rada ove hidroelektrane integrišu okolišne mjere i
principi, kao i da se predvide adekvatne mjere zaštite okoliša za vrijeme njene
izgradnje, eksploatacije i nakon eventualnog prestanka rada.
Investitor je angažovao Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici za provođenje
procedure procjene uticaja na okoliš mHE “Marin most“ u cilju izdavanja okolišne
dozvole od strane Federalnog ministrarstva okoliša i turizma. Mašinski fakultet u
Zenici je rješenjem ovog Ministarstva ovlašten za izradu studija o procjeni uticaja na
okoliš.
Okolišna dozvola ima za cilj visok nivo zaštite okoliša, odnosno svih njegovih
elemenata (zrak, voda, zemljište, vegetacija, prirodne i izgrađene vrijednosti,
stanovništvo, itd.).
MHE “Marin most“ mora biti projektovana, izgrađena i eksploatisana tako da ne
ugrožava niti ometa zdravlje ljudi, ne smeta ljudima koji žive u okolini lokacije i ne
narušava postojeći kvalitet okoliša emisijama štetnih materija, buke, mirisa, otpadnih
voda, čvrstog otpada i sl. Prema tome, investitor je dužan obezbijediti da se prilikom
projektovanja, izgradnje i korištenja objekta predvide i poduzmu sve odgovarajuće
preventivne mjere za sprečavanje, a ako to nije moguće, onda smanjenje emisija i
negativnih uticaja na sve elemente okoliša, te izbjegavanje produkcije otpada i
obezbjeđenje reciklaže korisnih komponenti otpada, te preduzimanje mjera za
5
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
racionalnu potrošnju energetskih i prirodnih resursa, kao i za sprečavanje ekoloških
incidenata.
Procjena uticaja na okoliš MHE “Marin most“ je urađena u skladu sa odredbama
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu. U tu svrhu urađeno je slijedeće:
- izvršena je analiza postojeće projektne i druge dokumentacije,
- izvršena je terenska opservacija lokacije buduće MHE ”Marin most” kod sela
Kute i Šćipe, općina Prozor/Rama i okolnog područja u odnosu na lokaciju,
- izvršena je analiza okolinskih propisa i stručne literature u vezi izgradnje male
hidroelektrane,
- izvršena je analiza prostorno-planske dokumentacije i prikupljene su potrebne
informacije za predmetnu lokaciju od Službe za prostorno uređenje općine
Prozor/Rama,
- prikupljene su potrebne informacije i podaci od investitora i projektanta.
6
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
6. NETEHNIČKI REZIME
Privredno društvo "DF GRADNJA" d.o.o. KONJIC je dobilo koncesiju za korištenje
vodnih snaga rijeka Rika i Blazinka za izgradnju i korištenje MHE Marin most, ukupne
instalisane snage 2.464,7 kW i moguće godišnje proizvodnje 12,109 GWh.
Male hidroelektrane tokom eksploatacije, odnosno proizvodnje električne energije ne
produkuju štetne i opasne tvari i po tom osnovu ovakvi objekti nemaju izražene
negativne uticaje na okoliš. Naime, proizvodnja električne energije u maloj
hidroelektrani ne opterećuje okoliš otpadnim tvarima i zbog toga se smatra veoma
podobnom proizvodnjom za okoliš (tzv. “zeleni biznis“).
6.1. Opis lokacije
MHE Marin most se planira graditi na donjem dijelu vodotoka rijeka Rika i Blazinka,
podno naselja Kute i Šćipe, a prostorno pripada općini Prozor-Rama. Zahvat vode na
rijeci Rika se planira graditi u blizini postojeće vodenice ispod naselja Kute na mjestu
blage promjene pada korita, a zahvat vode na rijeci Blazinka se planira graditi u
blizini naselja Šćipe na mjestu blage promjene pada korita, a strojara na ušću Rike i
Blazinke cca 90 m od postojećeg mosta na rijeci Volujak koja nastaje spajanjem
rijeka Rike i Blazinke. Od vodozahvata do strojare voda će se dovoditi tlačnim
cjevovodom koji se planira izgraditi dijelom između lokalnog makadamskog puta i
korita rijeke Rike i dijelom uz lijevu obalu ovog vodotoka, kao i uz lijevu obalu rijeke
Blazinke i to preko zemljišta koje je većim dijelom državna svojina (šumsko
zemljište).
6.2. Opis projekta
Projektnim rješenjem predviđeno je protočno tlačno postrojenje protočnoderivacionog tipa, gdje se voda malim vodozahvatom odvraća iz svog prirodnog
korita i vodi do strojare tlačnim dovodnim cjevovodom, koristeći raspoloživi pad i
potencijalnu hidroenergiju za proizvodnju električne energije.
MHE Marin most sastoji se od sljedećih dijelova:
- zahvata vode sa pregradom (branom) na rijeci Riki predviđen na koti 1.040,00
m n.m.,
- tlačnog dovodnog cjevovoda od vodozahvata Rika do strojare dužine L =
2.582,00 m i prečnika D = 500 mm,
- zahvata vode sa pregradom (branom) na rijeci Blazinki predviđen na koti
1.027,00 m n.m.,
- tlačnog dovodnog cjevovoda od vodozahvata Blazinka do strojare dužine L =
3.505,00 m i prečnika D = 800 mm,
7
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
- strojarnice (turbina, generator itd.) locirane na koti 720,00 m n.m., u
neposrednoj blizini ušća rijeka Rike i Blazinke, cca 90 m od Marinog mosta na
rijeci Volujak koja nastaje spajanjem Rike i Blazinke.
Za zahvatanje vode predviđen je tzv. “Tirolski“ zahvat koji se sastoji od:
 pregradnog objekta (brana),
 sabirnog kanala i
 taložnika sa prelivom i tlačnom komorom.
Funkcija zahvata vode je da izvrši uspor vode i postizanje konstantne razine gornje
vode na vodozahvatu radi obezbjeđenja potrebnih količina vode u cjevovodu kojim se
voda dalje transportira do strojare u kojoj se njena snaga koristi za proizvodnju
električne energije. Ovdje se ne radi o formiranju klasične vodene akumulacije, nego
o objektima za zaustavljanje i uspor vode.
Objekat strojare je lociran u blizini ušća rijeka Rika i Blazinka, cca 90 m od mosta na
rijeci Volujak koja nastaje spajanjem rijeka Rike i Blazinke. Dimenzije strojare su 9,50
x 14,20 m, a ukupna površina objekta iznosi 134,9 m2. Tehnološki prostor se sastoji
od radnog, tj. pogonskog i montažnog dijela strojare. U strojari su smještena dva
agregata sa pripadajućom mašinskom i elektroenergetskom opremom. Odabrane su
turbine tipa Pelton. Turbina je sa horizontalnom osovinom i direktno je spojena na
osovinu sinhronog generatora. Generatori su sinhroni trofazni serijske proizvodnje sa
rotirajućim ispravljačima bez četkica, nazivnog napona 3x400 V, frekvencije 50 Hz,
nazivni faktor snage 0,8, brojem obrtaja 1.000 obrt./min.. Rotor turbine je spojen
preko elastične spojnice na osovinu generatora. U kućištu generatora su ugrađeni
strujni transformatori i cjelokupan elektronski sklop naponskog regulatora.
Instalisana snaga hidroelektrane je Pi = 2.464,7 kW, a ukupna godišnja proizvodnja
električne energije se procjenjuje na 12,109 GWh.
6.3. Uticaj MHE Marin most na okoliš i mjere zaštite okoliša
S obzirom na specifičnost ovog projekta, uticaji na okoliš mogu se javiti u toku
izgradnje i eksploatacije MHE Marin most.
Negativni uticaji u toku izgradnje hidroelektrane vezani su za rad i tehničku
ispravnost građevinske mehanizacije, utakanje goriva u istu, izvođenje radova u
koritu vodotoka i zbrinjavanju otpadnog materijala. U principu za ublažavanje
negativnih uticaja na okoliš u toku izgradnje hidroelektrane treba preduzeti sljedeće
mjere:
 ostaviti biološki minimum vode u vodotoku,
 obezbijediti prolaz za ribe,
 kvalitetno održavanje građevinske mehanizacije,
 riješiti sakupljanje nanosa materijala i njegovo zbrinjavanje,
 zbrinjavanje otpada,
 sprečavanje zagađivanja voda,
8
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
 ograničiti izvođenje radova u koritu vodotoka na najmanju moguću mjeru u
cilju ublažavanja negativnih uticaja na vodni režim i kvalitet vode,
 na dijelu vodotoka gdje se izvode radovi treba izvršiti skretanje/usmjeravanje
vode postavljanjem dužinske brane kako bi se spriječilo zamućivanje vode i
eventualno onečišćenje uslijed curenja goriva i maziva iz građevinske
mehanizacije,
 prilikom izgradnje trasa cjevovoda potrebno je preduzeti mjere da se drveće
maksimalno zaštiti na način da se uklone samo ona stabla koja se nalaze
neposredno na trasi cjevovoda (inače trasa prolazi prostorom koji uglavnom
nije obrastao drvećem),
 primjeniti tehnike za smanjenje intenziteta buke,
 prilagoditi objekat lokalnom prirodnom ambijentu i
 preduzeti sve druge mjere da se spriječe ili maksimalno ublaže svi negativni
uticaji izgradnje hidroelektrane na okoliš.
U toku izvođenja radova na izgradnji MHE Marin most obavezno treba preduzimati i
provoditi mjere zaštite okoliša predviđene ovom studijom i okolinskim propisima, kako
bi se emisije u okoliš i negativni uticaji na okoliš što više smanjili, te posljedice
spriječile i blagovremeno otklonile.
Potencijalni negativni uticaji na okoliš u periodu izgradnje i eksploatacije MHE Marin
most za proizvodnju električne energije, kao i mjere za ubalažavanje tih uticaja
predstavljeni su u narednoj tabeli.
Faza izgradnje
Tabela 11. Utjecaji na okoliš MHE Marin most i mjere ublažavanja tih utjecaja.
Utjecaj
Mjere ublažavanja
Radovi unutar riječnog korita,
gradnja
vodozahvata,
cjevovoda
i
strojare
privremeno
će djelomično
narušiti ekološku ravnotežu i
doprinjeti zamućenju vode
Uvažavajući pozitivna iskustva na sličnim
zahvatima voditi će se računa da se ti efekti
ublaže. Za te svrhe će se koristiti pomoćne
pregrade, a radovi će se izvoditi za vrijeme
malih voda, odnosno niskih vodostaja.
Betonska pregrada (brana) će biti kamuflirana,
obložena kamenom, a vremenom se realno
očekuje njeno prirodno zatrpavanje nanosom i
obrastanje vegetacijom. Tokom radova unutar
korita vodotoka će biti donekle poremećeni
ekološki uslovi, s tim da se procjenjuje da neće
doći do znatnijih šteta unutar postojećeg
ekosistema.
Ukoliko se desi evidentna šteta za riblji fond i
druge akvatične organizme, Investitor će, u
skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu,
izvršiti nadoknadu.
Količina i kvadratura oštećene i uništene
dendroflore, gromolikih i zeljstih formi,
9
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
šumskog i poljoprivrednog zemljišta, biti će
evidentirana i regulisana sistemom naknada i
kompenzacionih mjera, a prema zakonskim
odredbama i uslovima iz sektorskih saglasnosi.
Putna mreža će po završetku radova biti
dovedena u prvobitno stanje.
Putna mreža će po završetku radova biti
dovedena u prvobitno stanje.
Privremena oštećenja gabarita
lokalnog puta, devastacija
dendroflore,
grmolikih
i
zeljastih formi, šumskog i
poljoprivrednog zemljišta.
Količina i kvadratura oštećene i uništene
dendroflore, gromolikih i zeljstih formi,
šumskog i poljoprivrednog zemljišta, biće
evidentirana i regulisana sistemom naknada i
kompenzacionih mjera, a prema zakonskim
odredbama
i
uslovima
iz
sektorskih
saglasnosti.
Sječu šume svesti na minimum i to samo u
radnom pojasu, a po odobrenju i nadzoru
ovlašetene institucije.
Kako se radovi izvode van naselja, nivo buke i
prašine ne bi trebao biti problem. U toku
eventualnih miniranja, poduzimaće se mjere
upozorenja, alarmiranja i zaštite za radnike,
Tokom
izvođenja
radova prolaznike i divljač.
povremeno će se javljati buka, Radnici trebaju koristiti zaštitnu opremu na
prašina i sl
radu.
Koristiti samo tehnički ispravne mašine.
Aktivnosti provoditi u predviđenom radnom
vremenu.
Iskop
značajne
količine
kamena i zemljanog materijala
prilikom izgradnje MHE Marin
te
doprema
most,
građevinskog
materijala,
zahtijevaće
privremeno
lociranje depoa i skladišta tih
materijala u neposrednoj blizini
radova.
Planirano je da se na lokacijama za
privremeno skladištenje materijala isti veoma
kratko zadržavaju. Prema etapama izvođenja
radova, pojedini iskopani materijali će se
iskoristiti, dok će neiskoristivi biti odložen na
stalnu lokaciju. Sistem etapnih zahvata diktirati
će upravljanjem materijalima i istovremeno
provođenje mjera sanacije prostora i
dovođenje istog u zadovoljavajuće stanje.
Ukoliko se desi evidentna šteta za riblji fond i
U toku i po završetku druge akvatične organizme, Investitor će, u
građevinskih radova mogući su skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu,
i
eventualno
nepredvidivi izvršiti nadoknadu.
uticaji na okolinu i sigurnost
životinjskog svijeta.
10
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
Vodozahvat je projektovan tako da se spriječi
prolaz u cjevovod ribe i ugrožavanje ribljeg
fonda i drugih akvatičnih organizama.
Dinamika i obaveze u tom kontekstu biti će
segment Plana upravljanja MHE Marin most,
odnosno kontinuirana obaveza upravljanja
Sistem i sigurnost upravljanja okolinskim aspektom.
vodnim režimom i definisanim Poštivanje biološkog minimuma jedan je od
ekološki
prihvatljivim krucijalnih faktora zaštite cijelog ekosoistema,
proticajem
i
tehničkim
pogotovo u sušnom periodu. U slučaju niskog
mogu
biti
standardima
vodostaja koji bi mogao prvo ugroziti utvrđeni
narušeni.
tehnološki minimum turbine, obustaviće se rad
MHE Marin most. Prema tome uspostaviće se
monitoring sistema režima voda i sistem
internog nadzora.
Faza eksploatacije
Bezuslovno će se osiguravati biološki minimum
i provoditi mjere upravljanja vodnim resursom,
kako bude definisano u vodoprivrednoj dozvoli.
Akumulacija
nanosa
na
vodozahvatu može poremetiti
ekološku
ravnotežu
ekosistema
i
tehnološke
standarde.
Čišćenje i uklanjanje nanosa lišća i drugog
plivajućeg materijala sa rešetke će se vršiti
ručno na način da se ne ugrožava vodotok
ispod vodozahvata i okolina vodozahvata.
Održavanje zaštitnog sistema (rešetki) bitan je
element sigurnosti i obezbjeđenja migratornih
kretanja riba.
Redovno vršiti kontrolu i čišćenje nanosa i
plivajućeg materijala i uklanjanje na komunalnu
deponiju.
Procjenjuje se da će MHE Marin most imati
prihvatljive inpute za prirodnu ravnotežu
Izmjena
prvobitnog
stanja ekosistema Rike i Blazinke.
ovog
ekosistema
i
narušavanje ekoloških uslova Saglasno strateškim ciljevima na zaštiti i
unapređenju ovog ekositema i cijelog područja,
za akvatične organizme.
te moralnim obavezama, Investitor će
participirati
u
akcijama
poribljavanja
ribolovnog područja
Glavnim
projektom
predvidjeti
visinu
Uticaj viška vode na okoliš pregradnog objekta (praga) za nesmetanu
(erozija
obala,
plavljenje evakuaciju viška vode.
okolnog zemljišta na nižim Na taložniku je predviđen bočni preljev koji
kotama).
služi za evakuaciju viška vode iznad Qinst.
Produkcija i uticaj otpada na
okoliš.
Nekontrolisano
odlaganje
otpada u toku standardnog
rada i tehničkog remonta MHE
Za ove potrebe će biti urađen Plan upravljanja
otpadom, zatim će se vršiti prikupljanje,
selekcija,
reciklaža
i
predaja
otpada
registriranim
organizacijama
za
dalju
proceduru.
11
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
Marin most.
Poremećaj migratornih kretanja
riba
i
drugih
vodenih
organizama zbog izgradnje
pregradnog objekta.
Održavanje ekološki
prihvatljivog proticaja.
Uticaj na prirodno, kulturnopovijesno i graditeljsko nasljeđe.
Rizici u incidentnim
situacijama.
Investitor je dužan obezbijediti upravljanje
otpadnim materijama u skladu sa propisima o
upravljanju otpadom, a na osnovu Plana o
upravljanju otpadom.
Upravljanje
otpadom
podrazumijeva
prikupljanje,
selekcioniranje,
sprečavanje
nastanka otpada, recikliranje i propisno
zbrinjavanje (korisni otpad se iskorištava za
vlastite potrebe ili se isporučuje ovlaštenom
operatoru u cilju korištenja kao sekundarne
sirovine, a nekorisni otpad se odlaže na
komunalnu deponiju), te vođenje evidencije o
otpadu po vrsti i količini, kao i načinu
zbrinjavanja.
Izgradnja, zaštita i održavanje riblje staze.
Održavanje zaštitnog sistema (rešetki) i riblje
staze bitan je element sigurnosti i obezbjeđenja
migratornih kretanja riba.
Ukoliko se šteta pričini ribljem fondu, investitor
je dužan istu pravično nadoknaditi, shodno
propisima
o
slatkovodnom
ribarstvu
(sporazumo kompenzacionim mjerama).
Shodno strateškim ciljevima zaštite rijeke
Vrbas, investitor će participirati u akcijama
poribljavanja i unapređenja ribolovnog područja.
Ostavljanje i odgovorno poštivanje ekološki
prihvatljivog proticaja u vodotoku definiranog
Ugovorom o koncesiji i vodoprivrednim
uslovima. To predstavlja jedan od ključnih
uslova zaštite akvatičnih ekosistema nizvodno
od vodozahvata i zato se biološki minimum
mora kontinuirano obezbjeđivati.
Na prostoru lokacije na kojoj se planira graditi
MHE Marin most nisu registrovani vrijedni
prirodni i kulturno-povijesni objekti i graditeljsko
nasljeđe. Međutim, ukoliko se otkriju tokom
korištenja ove elektrane, investitor je dužan
odmah preduzeti mjere zaštite tih objekata i o
tome izvijestiti Zavod za zaštitu kulturnohistorijskog naslijeđa Mostar.
Rizici od incidentnih situacija kod malih
hidroelektrana projektovanog kapaciteta kao
što je MHE Marin most su minimalni, ali se ne
mogu zanemariti. Zbog toga je potrebno u
okviru Plana upravljanja MHE uraditi Plan
sprečavanja nesreća i procjena sigurnosti
pogona i postrojenja sa preventivnim mjerama
zaštite okoliša i oblicima saniranja posljedica
eventualnih incidentnih situacija.
12
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Studija o procjeni uticaja na okoliš MHE Marin most
6.4. Zaključak
Projektovano rješenje MHE Marin most prihvatljivo je i nesporno, pod uslovom
poštivanja načela održivog razvoja i uklapanja objekta u infrastrukturna rješenja i
uklapanje u ambijentalne karakteristike prostora. U postupku projektovanja vođeno je
računa da se dobiju optimalna rješenja, i da se maksimalno iskoristi vodni potencijal
rijeka Rike i Blazinke, a da se pri tome sačuvaju osnovne karakteristike ekosistema.
Pri tim nastojanjima su zadovoljeni osnovni ciljevi iskazani kroz:
-
ublažavanje efekata neminovnih promjena koje će izazvati planirani zahvati i
osiguranje ekološki prihvatljivog proticaja, što je osnov za sigurnost akvatičnih
organizama nizvodno od vodozahvata.
Rezultat valorizacije i procjene mogućih uticaja na okoliš izgradnje MHE Marin most
je konstatacija da planirani zahvati u prostoru i u riječnom koritu nemaju značajnije
uticaje na okolinu, niti će se realizacijom projekta izazvati štete sa negativnim
poslijedicama za ambijentalne i prirodne vrijednosti područja.
13
Mašinski fakultet u Zenici – Centar za ekološki inženjering
Strana
Download

DF GRADNJA d.o.o. Konjic - Federalno ministarstvo okoliša i turizma