Standardi kvaliteta nastavnika u Crnoj Gori
Proces globalizacije i individualizacije, u ambijentu stalnih inovacija, čini sistem
obrazovanja jednom od ključnih poluga razvoja. Potreba za usvajanjem novih
znanja, odnosno potreba za njihovom brzom difuzijom, definiše promjenu
sistema obrazovanja gotovo planetarnim zadatkom.
Savremeno doba odlikuje preduzetništvo, u njemu su inovacije normalne,
stabilne i kontinuirane pojave. Shodno tome, znanje postaje osnovni resurs
razvoja svakog društva i njegovih konkurentskih sposobnosti u budućoj
globalnoj, na informacijama zasnovanoj, ekonomiji. Navedeni globalni
megatrend, kao i činjenica da se Crna Gora nalazi u periodu sveukupne
tranzicije, imperativnim čini transformaciju sadašnjeg tradicionalnog sistema
obrazovanja u nas. „Kako bi mogli da prate savremena dešavanja i pripreme se
za uloge koje im razvoj društva neosporno nameće, odnosno da bi mogli da
dostignu kompetencije aktuelne u određenom vremenu, nastavnicima treba
pružiti mogućnost kontinuiranog profesionalog razvoja kroz organizovan i
funkcionalan sistem. Kontinuirani profesionalni razvoj pojedinca u obrazovnom
sistemu podrazumijeva pohađanje određenih seminara, kao i različite vidove
organizovanog i planiranog prenošenja znanja ili razmjene profesionalnih
iskustava unutar škole ili između škola. Preduslovi za kontinuirani profesinalni
razvoj nastavnika jesu: (1) obrazovni sistem koji omogućava i podržava
profesionalni razvoj; (2) profesionalna i lična autonomija; (3) ispoljavanje
kreativnosti i inicijative u primjeni novog nastavnog programa; (4) nastava
usmjerena na dijete/učenika; (5) timski rad prilikom planiranja, pripreme,
realizacije i analize nastavog procesa; (6) saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom; (7) stalna procjena i samoprocjena sopstvenog rada; (8)
napredovanje u profesiji koje je stimulisano na različite načine“ (Popović, 2010).
Ciljevi promjena obrazovanja
Novi sistem obrazovanja mora biti kompatibilan sa strateškim razvojnim
opredjeljenjima i ciljevima reformi u Crnoj Gori na izgradnji demokratskog,
ekonomski prosperitetnog i otvorenog društva, zasnovanog na vladavini prava,
skladnoj medjuetničkoj koegzistenciji, razumijevanju i toleranciji. Struktura
ciljeva promjene obrazovanja ima dva nivoa i to: nivo društvenih ciljeva i nivo
samih obrazovnih ciljeva. No, ostvarenje ciljeva na tim nivoima, zahtijeva i
obezbjedjenje odredjenih strategijskih pretpostavki.
• Nivo društvenih ciljeva sadrži oblikovanje gradjana koji će:
- dati svoj doprinos ekonomskom progresu (rast društvenog proizvoda,
zaposlenosti, životnog standarda i sl.);
- imati odgovorno ponašanje u odnosu na principe i norme gradjanskog i
demokratskog društva;
- biti spremni za doživotno učenje, kako bi se prilagodjavali promjenama na
tržištu rada.
• Nivo obrazovnih ciljeva, indikatori efikasnog sistema obrazovanja:
- visoka prolaznost učenika i studenata uz ostvarivanje kvaliteta znanja;
- povećanje stepena obuhvaćenosti osnovnoškolske populacije školovanjem
poslije osnovne škole;
- povećanje broja učenika i studenata koji će steći, zadržati, razumjeti i koristiti
stečena znanja i gradjanske vrijednosti;
- zadovoljni, motivisani i kompetentni nastavnici.
Strategijske pretpostavke za ostvarenje navedenih makro ciljeva su:
a) Visok kvalitet učenja i nastave, što pretpostavlja:
- primjenu savremene nastavne prakse;
- opremu učionice u skladu sa zahtjevima metodološkog pluralizma u
nastavnom procesu;
- kvalitetne nastavnike;
- adekvatno opremljene škole;
- pristup ranom obrazovanju i vaspitanju;
- aktivnu ulogu roditelja;
- saradnju sa lokalnom zajednicom.
b) Viši standard uslova rada i učenja:
- adekvatan odnos broja učenika i nastavnika;
- jasno definisani nastavni standardi;
- razudjivanje mogućnosti učenja i fleksibilnost nastavnih planova.
Obezbjedjenje strategijskih pretpostavki i dosezanje definisanih strategijskih
ciljeva zahtijeva oblikovanje novog sistema obrazovanja koji će imati:
- kvalitet demokratizovanog i decentralizovanog sistema;
- organizacionu strukturu sa ugradjenim mehanizmima samousavršavanja;
- partnerstvo škole, zajednice i privrede.
Ovim se dobijaju generalni atributi koncepcije nadgrađenog sistema obrazovanja
u Crnoj Gori. Sistema obrazovanja koji će imati stalnu funkcionalnu vezu sa
kontinuiranim i razudjenim promjenama u društvu, a time i sa tržištem rada.
Strategija reforme sistema obrazovanja
Promjena sistema obrazovanja je proces restrukturiranja jednog veoma složenog
i razudjenog društvenog sistema. Inostrana iskustva pokazuju, da je riječ o
izuzetno složenom zadataku. Strategija sistema obrazovanja u Crnoj Gori
sadržala je dvije osnovne faze i to: - Formulisanje novog obrazovnog sistema; Plan implementacije.
Faza formulisanje novog obrazovnog sistema sadržala je sljedeće ključne
elemente: - definisanje koncepcije, odnosno vizije novog sistema obrazovanja;
- definisanje novih zakona, kojima se oblikuje institucionalni, odnosno zakonski
okvir novog sistema, na osnovu usvojene koncepcije; - definisanje novih
nastavnih planova i programa za pojedine podsisteme obrazovnog sistema.
Faza implementacije novog sistema je proces koji će obuhvatiti duži vremenski
period dograđivanja sistema. Sljedstveno tome, sama strategija implemetacije je
definisala sljedeće elemente: - periodizaciju dugog reformskog roka na pojedine
vremenske etape; - formulisanje ciljeva implementacije po definisanim
pojedinim periodima, odnosno etapama; - definisanje potrebnih finansijskih,
kadrovskih i drugih resursa, saglasno formulisanim ciljevima, po pojedinim
vremenskim periodima.
Do 2012. Crna Gora je uveliko realizovala zacrtane reformske ciljeve iz obje faze,
i formulisanje novog obrazovnog sistema i implementacije reformskih ciljeva.
Trenutno je u toku opsežni projekat evaluacije reforme obrazovnog sistema koji
se sprovodi pod pokroviteljstvom Open Society Institute, a uz aktivnu
participaciju svih stakeholders-a. Projekat bi trebao da da prve ‘evidence-based’
odgovore na uspjeh implementacije i kreiranja novog obrazovnog sistema.
Profesionalni razvoj vaspitača, nastavnika i saradnika smatra se doživotnim
procesom koji počinje inicijalnim obrazovanjem i traje do završetka karijere, u
kojoj se razlikuju tri faze: prva faza obuhvata pripremu tokom studija, kada
budući vaspitači, nastavnici i saradnici stiču osnovna znanja i vještine; druga
faza je prva samostalna faza u radu ili faza indukcije i treća faza – faza
kontinuiranog profesionalnog razvoja vaspitača, nastavnika i saradnika koji su s
uspjehom savladali početne izazove u radu. Kvalitet pojedinačnog razvoja
nastavnika zavisi od kvaliteta podrške koju dobijaju u svakoj od ovih faza. Zbog
toga je za potrebe obrazovanja nastavnika neophodno definisati što nastavnici
treba da znaju i umiju da urade u različitim fazama karijere. To bi omogućilo da
se izradi konzistentan okvir kojim bi se uskladilo obrazovanje nastavnika,
njihovo licenciranje, razvoj i karijera i procijenila efikasnost i efektivnost svakog
od ovih elemenata. Takav okvir potrebno je periodično revidirati kako bi se
mogao prilagoditi novim društvenim i ekonomskim zahtjevima.
Kao jedan od ključnih preduslova uspješne implementacije profesionalnog
razvoja nastavnog kadra, u Crnoj Gori je prepoznat značaj ustanovljavanja
Standarda kvaliteta rada nastavnika i pristupilo se njihovoj izradi. Standardi i
Indikatori treba da posluže kao osnova za evaluaciju nastavnog rada, kao i za
unaprijeđenje Priručnika za procjenu uspješnosti rada vaspitača, nastavnika i
saradnika. Kriterijumi za evaluaciju nastavnog rada, koji će biti razvijeni na
osnovu Standarda treba da obuhvate, pored ponašanja vaspitača, nastavnika i
saradnika i ponašanje (reagovanje) učenika. Evaluacija učinka treba da se vrši na
osnovu Standarda, a ne Indikatora (vidljivo ponašanje vaspitača, nastavnika i
saradnika). Indikatori imaju za cilj da pomognu vaspitačima, nastavnicima,
saradnicima i evaluatorima da shvate što podrazumjeva postizanje određenih
standarda. Priručnik treba da posluži svima koji budu sprovodili evaluaciju.
Neophodno je, takođe, utvrditi i standarde i kriterijume za evaluaciju rada
direktora i pomoćnika direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.
Standardi za nastavnike
Složenost i odgovornost nastavničke profesije, njen značaj za razvoj društva i
svakog pojedinca i visoka očekivanja koja svi imamo od obrazovanja, prepoznaju
se u svakom društvu koje svoj razvoj temelji na kvalitetnom obrazovanju. Jedna
od potreba koja proizilazi iz toga je i definisanje profesionalnih standarda za
nastavnike/ce.
Standardi za nastavnike opisuju neophodna znanja, vještine i stavove koje
svaki/a nastavnik/ca treba da posjeduje da bi na efektivan način obavljao/la svoje
poslove i zadatke u vaspitno-obrazovnom procesu. Drugim riječima, oni
određuju profesionalne obaveze i odgovornosti koje nastavnik/ca treba da ispuni
da bi na efektivan način realizovao/la sve složenije zahtjeve u procesu nastave i
učenja i u ukupnom životu i radu škole. Standardi nijesu samo ‘popis’ obaveza
nastavnika/ce i ne moraju imati formu ili snagu zakona, ali svakako predstavljaju
izuzetno efektivan i preporučeni okvir koji svaka škola ili pojedinac treba da
koristi da bi na jasan, precizan, dogovoren i mjerljiv način mogao/la da upravlja
stalnim procesom kontinuiranog profesionalnog razvoja.
Standardi za nastavnike su, dakle, dio strategije kontinuiranog profesionalnog
razvoja nastavnika/ca. Po svojoj prirodi, standardi su generički – opisuju
kompetencije nastavnika/ca, bez obzira na školu ili kontekst u kojem oni/e rade.
Zajedničku ili polaznu osnovu predstavlja težnja da standardi omoguće školi i
nastavnicima/ama da razumiju i preuzmu odgovornost za kontinuirani
profesionalni razvoj, a samim tim i za kvalitet obrazovanja koji nude svojim
učenicima/ama. I pored toga, kada se koriste na valjan način, standardi mogu da
odslikaju složenost i različitost rada svakog nastavnika/ce i svake pojedinačne
škole. Drugim riječima, široki kontekst standarda omogućava da svaka škola i
svaki/a nastavnik/ca pronađu u njima svoje mjesto, da uoče povezanost razvoja
karijere i standarda, da otkriju puteve i oblike profesionalnog razvoja i
usavršavanja, u stalnoj težnji da unaprijeđuju kvalitet obrazovanja svakog/e
učenika/ce.
Standardi za nastavnike samo su dio šireg okvira standarda /standardi kvaliteta
obrazovne institucije, standardi kvaliteta za direktore obrazovnih institucija,
standardi kvaliteta za pedagoško-psihološke službe, standardi kvaliteta za
mentore i sl./ koji se odnose na vaspitno-obrazovni proces, a čiji sastavni dio
treba da budu i standardi za direktore/ke, standardi za zaposlene u stručnim
službama škole i sl.
Principi za definisanje standarda za nastavnike
Principi na kojima bi trebalo temeljiti standarde za nastavnike proizilze iz
osnovnih principa reforme obrazovanja koji su definisani u Knjizi promjena
(2001):
Kvalitetno obrazovanje za sve učenike;
Jednake mogućnosti za sve u obrazovanju;
Izbor u skladu sa individualnim mogućnostima i fleksibilnost nastavnih
programa;
Podrška sveukupnom razvoju djece i ostvarivanju njihovih punih
potencijala;
Nastavnik/ca kao model za usvajanje znanja, vrijednosti, vještina;
Odgovornost nastavnika/ca prema učenicima/cama, roditeljima, društvu;
Kompetencije nastavnika/ca, njihov profesionalni razvoj i cjeloživotno
obrazovanje direktno su povezani sa postignućima učenika/ca;
Osiguranje kvaliteta obrazovanja;
Primjena efektivnih metoda učenja i nastave;
Poznavanje obrazovnog sistem i obrazovnih politika;
Saradnja škole sa roditeljima i lokalnom zajenicom;
Vizija doživotnog učenja i kontinuiranog profesionalog razvoja zahtijeva
nastavnika koji zna kritički da promišlja, koji je osposobljen za refleksiju i
samoevaluaciju, koji zna da potraži ili osigura preduslove za razvoj svakog
pojedinog učenika, te da ih podstakne i podrži u procesu učenja. Društvo znanja
kao aktuelna paradigma u razvijenim zemljama zahtijeva od nastavnika da
preuzme neke nove uloge među kojima središnje mjesto pripada
preusmjeravanju od podučavanja ka učenju prilikom pripremanja i tokom
realizacije nastavnog procesa. Zatim, upotreba savremene informacione
tehnologije, osposobljenost za rad sa različitim učenicima, neophodnost saradnje
sa kolegama, stručnim saradnicima i roditeljima, kao i osposobljenost za
refleksiju, istraživanje i evaluacija sopstvenog rada. To znači da nastavnici treba
da se usmjere ka dostizanju određenih kompetencija. Za uspješno preuzimanje
svih tih uloga nastavnik treba da bude otvoren za promjene i motivisan za
doživotno učenje.
Nacrt Standarda
Tokom 2011.g. Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore formiralo je radni tim
za izradu nacrta standarda za nastavnike, koji je krajem godine i koncipirao
prvu/radnu verziju standarda, koji su uključili standarde u slijedećim domenima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Učenici i proces učenja;
Sredina i uslovi za učenje;
Poznavanje struke i predmetnog programa;
Poznavanje metodike predmeta;
Planiranje;
Procjenjivanje i ocjenjivanje;
Profesionalni razvoj;
Liderstvo/inicijativnost i saradnja;
Svi navedeni standardi imaju kratak opis kojim se pojašnjava njihovo značenje i
pravi link ka indikatorima ili konkretnim pokazateljima prepoznavanja nivoa
određenog standarda u vaspitno-obrazovnoj praksi. Radni tim nije pristupio
poslu tako da prvo koncipira proposal statement ili slično, već se odmah
pristupilo ’izlistavanju’ standarda i to uglavnom po ugledu na uporednu praksu
Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutno je radni tim na ’standby’ zbog odlaska njegovog rukovodioca iz ministarstva.
.
Reference:
Knjiga promjena (2001) .- Podgorica: Ministarstvo prosvjete i nauke
Crne Gore;
Mentorstvo – priručnik za nastavnike (2009) .- Podgorica: Zavod za
školstvo;
Milić, S. (2010) Inicijalno obrazovanje nastavnika u Crnoj Gori .- U
Zborniku „Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivnosti“ .Podgorica: CANU;
Model za licenciranje i relicenciranje nastavnika u Crnoj Gori (2011) .Podgorica: Ministarstvo prosvjete i sporta;
Naša škola – standardi za nastavnička zvanja (2008) /urednik Dragan
Bogojević/ .- Podgorica: Zavod za školstvo;
Osnove za obnovu nastavnih planova i programa (2002) .- Podgorica:
Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore;
Popović, D. (2010) Profesionalni razvoj i promjenjene uloge nastavnika .U Zborniku „Crna Gora u XXI stoljeću – u eri kompetitivnosti“ .Podgorica: CANU;
Profesionalni razvoj na nivou škole – priručnik za škole (2008) .Podgorica: Zavod za školstvo;
Sertifikacija trenera u Crnoj Gori (2011), U Časopisu „Profesionalni
razvoj nastavnika u Crnoj Gori“, br.7 .- Podgorica: Zavod za školstvo;
Sylva, K. et all (2002) Assessing Quality in the Early Years .- London:
Institute of Education – University of London;
Teachers’ Professional Development – Europe in international
comparison (2010) .- Brussels: European Union;
Uticaj primjene sistema profesionalnog razvoja na nivou škole na
uključivanje nastavnika u doživotno učenje – istraživanje (2009), U
Časopisu „Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori“, br.4 .Podgorica: Zavod za školstvo;
Vodič za trenere (2010) /urednica Dušanka Popović .- Podgorica: Zavod
za školstvo;
Download

Standardi kvaliteta nastavnika u Crnoj Gori