Gender Senzibilizacija
za Gender Perspektivu
Pristup ljudskim pravima
kroz obrazovne aktivnosti i rodnu perspektivu
Finalni izvještaj
Sarajevo, Juli 2008.godine
Žene Ženama /
1
1. Uvodno razmatranje
2. Obrazovanje za budućnost
3. Projekat: Gender senzibilizacija za gender
perspektivu"
4. Osnovni teorijski okvir
5. Dinamika ostvarenja aktivnosti
6. Usmjerenost i struktura relevatnih sadržaja
7. Aktivnost sa roditeljima
8. Aktivnost sa nastavnicima
9. Pokazatelji postignuća
10. Zaključak
Izdavač
Udruženje « Žene Ženama»
Derebent 41
Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Za izdavača: Memnuna Zvizdić
Pripremile
Mr.sc. Nefiza Dautović
Dika Kurbegović, prof.
Ifeta Bajramović, prof.
Mediha Beširević,prof.
Meliha Baručija, prof.
Dizajn: Maria Theresa Maan - Bešić
Štampa: Grafoprint, Zenica
Žene Ženama /
2
Živimo u vremenu promjenjenih i promjenljivih vrijednosti i ideala. Jednakost i
ravnopravnost se pojavljuju kao vrijednosti sagledive u kompleksim odnosima moći,
potčinjenosti i dominacije na društvenom, kulturnom, ekonomskom, političkom kao i
osobnom životu.
Koncept jednakosti proizilazi iz načela slobode kao ideala koji pripada ljudskim
bićima i čini ih svojstvenim kao što ih činjenica univerzalne ljudskosti čini jednakim
neovisno o spolu/rodu.
Rodna/spolna jednakost znači jednakost svih ljudskih bića neovisno o njihovom spolu ili
rodu.
S obzirom da je rodna jednakost uslov svakog djelovanja u izgradnji demokratskih
vrijednosti zajednice to ovaj zajednički rad između nevladine organizacije,općinskog
vijeća i obrazovnih institucija na području Općine Centar ima veliki uticaj na
učvršćivanje rodnih politika u svakodnevnom promišljanju, učenju i djelovanju.
Edukacija je ključna stvar za pokretanje reformskih procesa unutar oficijelnog
obrazovnog sistema i podrazumjevala je ostvarenje predavanja usmjerenog sticanju
znanja za učesnike, istraživački pristup koji je omogućio mladim da problematiku
istražuju u svim njenim složenim oblicima pojavljivanja, analiziraju, kritički promišljaju
i doživljavaju kao dijeljenje vlastitih doživljaja o iskustvu diskrimizacije i povrede
ljudskih prava. Ova dimenzija je podsticala učesnike/ice da povrede ljudskih prava
razumiju po osnovi vlastitih znanja, osjećanja i iskustva, dakle
djelovanje iz životnog iskustva, po osnovu vlastitog mišljenja kako bi se osnažila
refleksivna praksa kao razvojna linija primjene novih vrijednosti u svakodnevnom
vlastitom okružju, u školi, porodici u komunikaciji sa vršnjacima.
Zajednička prezentacija ostvarenih projektnih aktivnosti nije samo demostracija i
transparentnost postignuća. Ona je mnogo više. Usmjerena je ka široj društvenoj
zajednici s nakanom da aktuelizira važnost problematike Gender senzibilizacije za
Gender perspektivu, poticanju drugih da se osnaže i otvore dijalog u svom okružju. To
je neosporno prilika da se uvjerimo da mladi ljudi mogu mnogo više, da su njihovi
interesi životniji, složeniji da žele djelovati kao odgovorni kreatori svog životnog
okružja.
U vremenu obrazovne reforme i poteškoća sa kojima se susrećemo svaka saradnja koja
uvažava potrebe učenika , posebno u specifičnom razvojnom periodu adolescencije,
jača njihova znanja, vještine i kompetencije te obogaćuje školski nastavni plan i
program, afirmiše roditelje i nastavnike kao partnere u razvoju procjenjuje se kao
posebno važna u ostvarenju planiranih ishoda učenja koja se odnose na domen
univerzalnih ljudskih prava i cijenjenja društvenih vrijednosti.
Prateći dobru praksu iz predhodnih godina i vjerujući u mogućnost stvaranja dugoročne
razvojne linije koncepta rodne perspektive u osnovnom obrazovanju , projektne
aktivnosti smo ponovo realizirali u osnovnim školama "Silvije Strahimir Kranjčević", "
Musa Ćazim Ćatić", " Alija Nametak" i " Nafija Sarajlić".
Ovo je prilika da se zahvalimo direktorima škola, stručnim saradnicima, nastavnicima
roditeljima i učenicima koji već petu godinu zaredom vjeruju u rad ženske grupe i
podržavaju njene aktivnosti unutar sveukupnih vlastitih .kapaciteta
Žene Ženama /
3
« U suočavanju s mnogim izazovima
koji nas čekaju u budućnosti, ljudski rod vidi u
obrazovanju nezamjenljivo dobro u pokušaju
postizanja ideala mira, slobode i društvene pravde «
Jacques Delors
UNESCO, 1998.godina
Planeta na kojoj živimo i pored snažnog naučnog, tehničko-tehnološkog napretka postaje
sve manje sigurnim mjestom. Problemi sa kojima se susreće današnji svijet su
mnogobrojni, različiti, sve manje predvidljivi i sve više razorniji. Problemi naraštaja,
naoružavanje, sukobi, netrpeljivosti, siromaštvo, glad, nasilje, zločini, bolesti,
uništavanje okoline – sve su to veliki izazovi pred kojima se susreće savremeni svijet.
Opterećeni mnogobrojnim predrasudama zanemarujemo potrebu razumijevanja drugoga
i drugačijeg. Suočavamo se između globalnih i lokalnih vrijednosti, između općeg i
pojedinačnog, između tradicije i modernosti, između potrebe za konkurencijom i želje
za postizanjem jednakosti.
Historijski razvoj društvene zajednice kontinuirano ukazuje da su odgoj i obrazovanje
uporišni stubovi koji institucionalno omogućavaju ostvarivanje projektnovanih društvenih
ciljeva.
Društvo, njegove vrijednosti, odgoj i obrazovanje su u stalnom međusobnom prožimanju
i sve očitijem usmjerenju stvaranja uslova za život i vrijednosti zasnovanih na slobodi,
toleranciji, ravnopravnosti, pravdi.
Razvoj demokratije pojavljuje se kao univerzalni cilj razvoja svake društvene zajednice i
usmjerena je priznavanju jednakih dostojanstava svih ljudskih bića, slobode da činimo
ono što je dobro, istinito i lijepo, da savladamo iskušenja i prihvatimo druge onakvi
kakvi jesu i njihovu različitost prihvatiti kao bogastvo.
Odgoj i obrazovanje su neosporno najširi pedagoški pojmovi usmjereni razvoju fizičkih,
intelektualnih, psiholoških, moralnih, estetskih i radnih potencijala ličnosti. To je
nadasve složen proces usvajanja znanja, vještina, navika, proces formiranja i razvijanja
osobina, stavova koji definišu odnos pojedinca prema sebi, drugom, uključenost u
kreiranje kvaliteta svakodnevnog života za sebe i druge.
U perspektivi humanog i trajnog razvoja čije su implikacije kako etičke i socio –
kulturne, tako i ekonomske, tehničke, ekološke, zdravstvene,
stavovi, znanje i
vještine mladih naraštaja su nezamjenljivi izvori i resursi razvoja. Da li su postizanje
mira, slobode i društvene pravde zaista mogući ili su samo svevremenska težnja?
Prepoznatljivost sadržaja i razumjevanje vrijednosti roda, pola, rodnih uloga, nasilja u
njegovim složenim mehanizmima postojanja, seksualnog odgoja te komunikacijskih
vještina kao alternativa nasilju treba da postanu okosnica programskih djelovanja.
Žene Ženama /
4
Program „Gender senzibilizacija za Gender perspektivu “ je stalni otpor patrijarhatu i
tradicionalnim
uvjerenjima
o
muško/ženskim
ulogama
I
odnosima
u
bosanskohercegovačkom društvu.Provodi se na području Kantona Sarajevo u osnovnim I
srednjim školama kao efikasno sredstvo za prevazilaženjem prepreka u promicanju
ravnopravnosti polova
kroz aktivnosti : edukacije,istraživanja I javnog
zagovaranja.Senzibilizacija za pitanja roda I pola jeste ključ za unaprijeđenje odnosa
među polovima. Iako su napravljeni
veliki pomaci u razumjevanju pojma
jednakopravnosti još uvijek postoji sveprisutna diskriminacija žena koja je duboko
usađena u patrijarhalnu kulturu u kojoj živimo. Diskriminacija i patrijarhat su veoma
otporni fenomeni o kojima ženske organizacije intenzivno razmišljaju poslednjih deset
godina.Baveći se analizom diskriminacijskih praksi u svakodnevnom životu , shatile su
da ih se može početi razgrađivati ako se koncept rodne ravnopravnosti uvede u redovni
obrazovni sistem putem izvaninstitucionalinih edukacijskih programa.Prenošenje
tradicionalnih slika o muškarcima i ženama u odgoju i obrazovanju ojačano je i velikim
uticajem vjerskih institucija unutar cijelog društva.To se posebno odnosi na predrasude
o seksualnosti. Patrijarhalnost je prisutna na svim nivoima obrazovanja i ukidanjem
rodnih i polnih stereotipa u obrazovanju , proces promjena u odnosu na vrijednosti
nenasilja, tolerncije, solidarnosti I rodne ravnopravnosti bio bi efikasniji I vidiljiviji.
Žene Ženama /
5
Metodološka orijentacija
Projekat « Gender senzibilizacija za Gender perspektivu « u sebi je integrirao
različite oblike i metodologiju rada, a u svrhu postizanja najboljih mogućih ishoda
učenja i razvoja.
Metodološka orijentacija usmjerena je
interaktivnom učenju kroz vježbe i
razgovore, razmjenu iskustva, spoznaju nove vrijednosti o gender jednakosti kao
koncepta po kome su sva bića slobodna da razvijaju svoje vlastite sposobnosti bez
ograničenja uspostavljenim strogim gender ulogama.
Radni sastanci Stručnog tima
Djelovanje stručnog tima bazično je bilo usmjereno stvaranju optimalnih uslova
za realizaciju, uspostavu dinamike rada, monitoringa i procjene rezultata,
usaglašavanje djelovanja za aktivnosti prezentacije rezltata, obaveze proistekle
iz programski usamjerenih aktivnosti.
U toku trajanja projekta održana su tri radna sastanka tima, a komunikacija
izmežu članica bila je kontinuirana i putem elektronske pošte.
PEER edukacija
Peer – edukacija ili vršnjačka edukacija podrazumjeva dijeljenje iskustva i učenje
od drugih istog uzrasta ili sličnog iskustva. Mladi ljudi su posebno motivirani da
uče jedni od drugih. To je oblik učenja koji omogućava mladim ljudima ne samo
sticanje novih znanja i obogaćivanje postojećih već snažnu percepciju, usvajanje
poželjnih obrazaca ponašanja i izgradnju stava zasnovanog na samosvjesti gdje se
izgražuje sloboda izbora ali i odgovornosti za izbor.
U toku projekta početna aktivnost je uključila učenike – peer edukatore iz
prethodnog perioda razvoja projekta i novu grupu učenika koji su početnom
edukacijom osnaženi da samostalno prezentiraju određenu problematiku, izgrade
vještine i kompetencije peer edukatora.
Na nivou svake škole educirana je grupa učenika – peer edukatora koji su dalje
među svojim vršnjacima
prezentirali sadržaje programa, aktuelizirali
problematiku, diskutovali i zajednički predlagali određena rješenja i unapređenja.
Motivacija učenika/ca peer edukatora bila je izražena, bili su spremni da
odgovore na moguću nezainteresovanost grupe vršnjaka, ali su timskim radom i
uvježbanom komunikacijom bili spremni uspješno ostvariti edukaciju vršnjaka.
Na nivou projekta ukupno je 43 učenika/ica izgradilo vještine i kompetencije
peer – edukatora, što predstavlja snažnu jezgru za dalja djelovanja na nivou,
Žene Ženama /
6
prvenstveno vlastite odjeljenske zajednice škole ali i okružju svakodnevne
komunikacije sa vršnjacima u slobodnom vremenu.
Radionice
Osnovna ideja na kojoj se zasniva radioničarski proces rada jeste edukacija
zasnovana na iskustvenom i cjelovitom učenju. Polazeći od osnovnih ciljeva
projektnih aktivnosti, specifičnosti oblika učenja za uzrasni period šestog, sedmog
i osmog razreda projekat je u osnovi imao radioničarski oblik rada kao specifičan
oblik grupne interakcije.
Primjena radionica omogućila je iskustveno učenje o sebi, drugima i svijetu oko
sebe. Ovako primjenjen oblik rada podjednako snažno utječe ne samo na
intelektualne sposobnosti učesnika, već i na osjetilne, emocionalne i moralne.
Tako putem struktuiranog odgojno-obrazovnog procesa doprinosimo cjelovitom
osobnom rastu i razvoju. Na ovaj način učesnici radionica nemaju samo priliku da
dobiju određenja osnovnih pojmova i obogate količinu znanja već iskustvo u
znanju koje razvija osjećaj kompetencije i samopouzdanja, procjene i kritičko
promišljanje. Posebno je vrijedan segment socijalnog učenja zasnovanog na
grupnoj interakciji i komunikaciji gdje se razvija saradnja, empatija, tolerancija i
odgovornost za sebe i druge u svijetu oko sebe.
Struktura radioničarskog procesa je cjelovita sa planiranom dinamikom
smjenjivanja pojedinih aktivnosti i najčešće je podrazumjevala integraciju
nekoliko važnih segmenata:
- Uvodna aktivnost radionice usmjerena upoznavanju, opuštanju, motiviranju za
učešče,
- Centralna edukativna aktivnost koja se najčešče povezuje sa glavnom temom
radionice,
- Razrada, interpretacija,igra uloga i iskustveni koncept
- Završna aktivnost ili vođenje feedbacka
U centralnoj edukativnoj aktivnosti korištena je pripremljena tematizirana
prezentacija koja je u sebi integrirala slijedeće komponente: Pojam ljudskih
prava kao univerzalnih prava, pojam gendera, definisanje nasilja, vrsta,
posljedica, predrasuda – posebno sa aspekta gender komponente, žrtve nasilja sa
aspekta roda/pola, predrasude o nasilju, determinante okružja koje podržavaju
nasilje, komunikacijske vještine i vještine rješavanja konflikata kao alternativa
nasilju.
Na ovaj način struktura radioničarskog procesa omogućila je:
™ stjecanje novih informacija, definisanje pojmova, uspostavu novih funkcionalnih
znanja,
™ razmjenu iskustva, suočavanje sa predrasudama,
™ razvoj veće senzibilnosti za emocije i doživljavanje drugih ali i svojih u interakciji,
™ emocionalno rasterećenje,
™ svjesnost o doživljaju,
™ senzibilizacija za problematiku u zajednici i kritičko promišljanje o istom,
™ samopouzdanje i spremnost za djelovanje,
Žene Ženama /
7
Realizacija radioničarskog procesa zahtjevala je obezbjeđenje određenih
tehničkih uslova – prostor, oprema ali i uslova koji se odnose na:
™ uspostavljanje pozitivne odgojne klime gdje se učenici/ce mogu osjećati sigurno,
opušteno,
™ osjećaj podrške i međusobnog povjerenja kako bi se potrebe i osjećaji iskazali
slobodno,
™ uspostavu i poštovanje Pravila komunikacije
Evaluacija radionice ostvarivala se primjenom Lista za evaluaciju koji je
strukturalno sadržavao pitanja:
™
™
™
™
iskustvo učenika u vezi učešča u radionicama u vezi date teme,
identifikacija novih saznanja i naučenih vrijednosti,
procjena vrijednosti peer – edukacije,
motivacija za učešće u narednom periodu,
4. Osnovni teorijski okvir za razumjevanje pojmova
GENDER: riječ latinskog porijekla i znači rod koji podrazumjeva odnose između
muškaraca i žena. Postoji jasna razlika između pola i roda/gendera i pogrešno ih je
koristiti kao sinonime.
Gender je dinamičan pojam, koji se mijenja s vremenom i geografski, kao i tokom života
svakog pojedinca. Pojam Gender predstavlja društveno uslovljene uloge žena i
muškaraca, njihove odgovornosti i mogućnosti te njihove međusobne odnose.
POL/ SPOL: biološka kategorija,
Biološke razlike između muškaraca i žena koje je teško promijeniti zato što smo rođeni
kao muškarci ili žene;
ROD : socijalna kategorija,
Rod je društveno naučeno - definirano ponašanje. Predstavlja kategoriju kojom se uči
prikladno ponašanje, stavovi, uloge i aktivnosti kao i način odnosa među drugima. Rodne
ili socijalne razlike koje određuje društvo, razlike su promjenljive jer rodni identitet
određuje društvo;
RODNI IDENTITET odgovara na pitanje " da li sam muško ili žensko ? " i vezano je za lični
stav i osjećanje.
RODNE ULOGE:
Žene Ženama /
8
Predstavljaju skup načina ponašanja, skup karakteristika i očekivanja koja se pripisuju
pojedinom rodu. U različitim društvima i historijskim periodima rodne uloge su bivale
različite.
NASILJE NA OSNOVU SPOLA
Predstavlja svako ponašanje, djelo koje nanosi fizičku, mentalnu, seksualnu ili
ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje koje sputavaju osobe da uživaju u svojim
pravima i slobodama na osnovu pola, bilo u javnoj ili privatnoj sferi života. ugrožavanja
dostajanstva i prava osobe.
PREDRASUDE O NASILJU NAD ŽENAMA
Uvriježeni načini mišljenja koji odgovornost, sramotu o nasilju pripisuju ženama kako bi
se nasilje održavalo nevidljivim, a žene ostavile u uslovima zavisnosti i izloženosti
nasilju.
SEKSUALNI ODGOJ:To je skup stavova i vrijednosti po kojem su za zdrav seksualni
život podjednako odgovorni i muškarci i žene.
KOMUNIKACIJA
Predstavlja skup različitih načina slanja poruka drugoj osobi. Komunikacija između
osoba muškog i ženskog pola treba biti zasnovana na razumjevanju, uvažavanju i
poštovanju.
PRAVO: univerzalna kategorija za sve osobe bez obzira na pol.
ODGOVORNOST: Odgovornost za kvalitet života snose potpuno jednako muškarci i
žene.
DISKRIMINACIJA NA OSNOVU POLA
To je svako pravno ili faktičko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje,
isključivanje ili ograničavanje na osnovu spola, Svaki oblik narušavanja, otežavanja,
uživanja, uskraćivanja uživanja ljudskih prava i ostvarivanja sloboda prava osobe.
GENDER JEDNAKOST:
Žene i muškarci imaju jednake mogućnosti da učestvuju u aktivnostima, situacijama i
da od njih imaju jednake koristi. Jednakost ne promoviše identičnost muškaraca i žena
već uvažava njihovo pravo na različitost.
GENDER RAVNOPRAVNOST:
Žene i muškarci ravnopravno dijele prava, odgovornost i dobit u odnosu na aktivnosti
u kojima učestvuju.
GENDER SENZIBILIZACIJA
Osjetljivost osobe da razvija ponašanja i stavove zasnovane na gender jednakosti i
ravnopravnosti.
5.Dinamika ostvarenih radioničarskih aktivnosti
Radionice za peer edukatore
R.b. Škola
Tema Radionice
Implementator/ica
Datum
Broj.
1.
JU OŠ AlijaNametak
Mediha Beširević
17.03.
5
2.
JU OŠ Musa Ćazim
Ćatić
Meliha Baručija
17.03.
6
3.
JU OŠ Nafija
Sarajlić
Ifeta Bajramović
17.03.
5
4.
JU OŠ Silvije S
Kranjčević
Dika Kurtagić
18.03.
5
5.
JU OŠ Silvije S
Dika Kurbegović
27.03.
12
Strategija za gender
perspektivu - radionica za peer
edukatore
Strategija za gender
perspektivu – radionica za peer
edukatore
Strategija za gender
perspektivu – radionica za peer
edukatore
Strategija za gender
perspektivu – radionica za peer
edukatore
Ljudska prava i rodna
Žene Ženama /
9
Kranjčević
perspektiva
6.
JU OŠ Musa Ćazim
Ćatić
Ljudska prava i rodna
perspektiva
Meliha Baručija
28.03.
11
7.
JU OŠ AlijaNametak
Ljudska prava i rodna
perspektiva
Mediha Beširević
28.03.
10
8.
JU OŠ Nafija Sarajlić
Ljudska prava i rodna
perspektiva
Ifeta Bajramović
31.03.
10
Dakle u mjesecu martu ostvareno je 8
radionica, sa ukupno 43 učenika.
Četiri radionice su ostvarene sa
učenicima/cama osmih razreda koji su
pokazali znanja, socijalne vještine i
motivaciju kao vršnjačko jezgro za
razvoj i implementaciju projekta.
Četiri radionice sa učenicima/cama
sedmih razreda koje su pedagozi škola
informirali, animirali za učešče u
projektu, a za koje su na osnovu
dotadašnjih znanja imali percepciju
izraženih potencijala i sposobnosti.
Okvirna struktura navedenih radionica:
• Procjena znanja i iskustava koje su
učenici/ce stekli učešćem u
radionicama u prethodnom periodu
implementacije projekta/ školska
2006/07 godina
• Uključenje i očekivanja učenika/ca
sedmih razreda,
• Procjena sadržaja aktivnosti za
tekući period implementacije
• Sposobnosti i vještine Peeredukatora / interaktivni rad i
uvježbavanje,
• Timski rad i saradnja – pripremanje i
uvježbavanje za radionice
Generalno opšti zaključak sa ovih
radionica je:
• djeca su pokazala zainteresovanost
za sadržaje koje će implementirati,
• otvorenost za usvajanje novih
koncepata znanja iz oblasti gender
perspektive,
• kritička promišljanja o problematici u
njihovim iskustvima,
• samouvjerenost u vlastite potencijale
kao aktivne učesnike u radionicama,
Učenici/ce peer – edukatori:
Malkić Nives, Behlilović Aiša. Movalić
Jasmin, Huseibegović Adi, Selmanović
Alena, Hadžiavdić Mustafa, Turkić Naida,
Pelko Haris, Vanis Nedim, Tanović Dalila,
Sulejmanpašić Hana, Mašić Zana,
Hrustan Najla, Ćerimagić Timur, Petrović
Sara, Ćamp Emrah, Karajica Azra,
Islamović Elin, Bašić Emina, Šahbegović
Bertin, Tica Mak, Omeragić Edita,
Olovčić Adna, Likić Boris, Nikulin Damir,
Mustafić Aida, Mušić Emina, Omerović
Merima, Duraković Aida, Ligata Aldina,
Aljović Tarik, Glamoč Bakir, Korjenić
Kenan, Arslanović Asifa, Krnjić
Muhamed, Demir Omar, Salihagić Hasan,
Đžanko Faruk, Murga Edin, Džuho Adna,
Pljevljak Alma.
Radionice sa tematiziranim pristupom
Tematizirane radionice
R.b. Škola
1.
JU OŠ Silvije S.
Kranjčević
2.
JU OŠ Silvije S.
Kranjčević
3.
JU OŠ Silvije S.
Kranjčević
4.
JU OŠ Alija
Nametak
5.
JU OŠ Alija
Tema radionice
Senzibilizacija za gender perspektivu
Nasilje i rodna perspektiva
Razumjevanje seksualnosti sa aspekta
pola i roda
Senzibilizacija za gender perspektivu
Gender pristup u odgojno -
Implementatorica
Dika Kurtagić i peer
edukacija
Dika Kurtagić i peer
edukacija
Dika Kurtagić i peer
edukacija
Mediha Beširević
i peer edukacija
Mediha Beširević
Datum
15.04.
Broj
23
17.04.
16
17.04.
16
16.04.
22
23.04.
10
Žene Ženama /
10
Nametak
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
JU OŠ Nafija
Sarajlić
JU OŠ Nafija
Sarajlić
JU OŠ Musa
Ćazim Ćatić
JU OŠ Musa
ĆazimĆatić
JU OŠ Alija
Nametak
JU OŠ Alija
Nametak
JU OŠ Alija
Nametak
JU OŠ Silvije S.
Kranjčević
JU OŠ Silvije S.
Kranjčević
JU OŠ Nafija
Sarajlić
JU OŠ Nafija
Sarajlić
JU OŠ Musa
Ćazim Ćatić
JU OŠ Musa
Ćazim Ćatić
obrazovnoj djelotnosti- radionica za
nastavnike
Senzibilizacija za rodnu
jednakopravnost
Odgoj i obrazovanje sa gender
komponentom – radionica za
nastavnike
Senzibilizacija za gender perspektivu
Nasilje i rodna perspektiva
Razumjevanje nasilje sa aspekta
rodne perspektive
Seksualnost sa aspekta roda i pola
Uloga roditelja u razumjevanju
gender perspektive
Škola i Senzibilizacija za gender
perspektivu – radionica za nastavnike
Porodica kao faktor razumjevanja
gender pristupa
Seksualnost sa aspekta rodne
perspektive
Odgoj u porodici – razumjevanje
gender komponente – radionica za
roditelje
Senzibilizacija roditelja za gender
pristup – radionica za roditelje
Gender pristup u odgoju i
obrazovanju – radionica za nastavnike
Ifeta Bajramović
i peer edukatori
Ifeta Bajramović
16.04.
17
25.04.
15
Meliha Baručija i
peer edukatori
Meliha Baručija i
peer edukatori
Mediha Beširević
i peer edukatori
Mediha Beširević i
peer edukatori
Mediha Beširević
16.04.
21
25.04.
19
06.05.
20
08.05.
18
21.05.
16
Dika Kurbegović
19.05.
4
Dika Kurbegović
22.05.
22
Ifeta Bajramović
22.05.
17
Ifeta Bajramović
23.05.
10
Meliha Baručija
23.05.
15
Meliha Baručija
25.05.
10
Dakle, na nivou projekta u četiri uključene škole ostvarene su:
• osam radionica za peer edukatore u kojima je uključeno 43 učenika/ce
• deset radionica za učenike u kojima je učestvovalo 189 učenika/ ce
• četiri radionice za roditelje u kojima je učestvovalo 56 roditelja
• četiri radionice za nastavnike u kojima je učestvovalo ukupno 39 mastavmika
Okvirna struktura navedenih radionica je:
1. Uvodna aktivnost: Pozdravljanje, predstavljanje koncepta rada
2. Interaktivna aktivnost upoznavanja Svjesnost o sebi i drugima
Definisanje pojmova rod i pol / pojam gender
3. Edukativna aktivnost: Prezentacija edukativnog jezgra relevatnih sadržaja
• nasilje: pojam, vrste i posljedice, izloženost nasilju kroz gender perspektivu
• predrasude o nasilju: suočavanje, gender komponenta,
• suodnos nasilja i seksualnosti
• okružje koje inkonporira nasilje
4. Interaktivna diskusija i uočavanje problema u svakodnevnom životu
Definisanje Ljudskih prava kroz rodnu perspektivu
5. Kompilacija: Definisanje strategija djelovanja
6. Završna aktivnost: Procjena i primjena evaluacionog lista
Žene Ženama /
11
6. Usmjerenost i struktura relevatnih sadržaja projektnih
aktivnosti
Tematski sadržaj: Svjesnost o sebi i drugima – rod i pol
Ishodi učenja kao rezultati radioničarskih aktivnosti sa učenicima: usvajanje osnovnih
pojmova u određenju pola, roda, gender, razumjevanje rodne/ spolne jednakosti i
ravnopravnosti,
suočavanje sa predrasudama u odnosu na gender perspektivu,
uočavanje oblika i mehanizama narušavanja gender jednakosti u svakodnevnom životu i
kritička promišljanja u odnosu na problem.
Tematski sadržaj: Nasilje i gender pristup
Ishodi učenja kao rezultati radioničarskih aktivnosti sa učenicima: definisanje nasilja
kao akta činjenja i nečinjenja nastalog kao rezultat neravnoteže moći, razumjevanje
suodnosa između vrsta nasilja i posljedica, suočavanje sa predrasudama o nasilju,
senzibilizacija za nasilje po osnovu roda/ spola, istraživanje prisustva nasilja u zajednici
informiranje o mjerama podrške i zaštite.
Tematski sadržaj: Seksualnost i odgoj
Ishodi učenja kao rezultati radioničarskih aktivnosti sa učenicima: razumjevanje razlike
između bioloških i socijalno konstruisanih znakova pola, razumjevanje formiranja
polnog identiteta i polnog ponašanja, razvijanje razumjevanja među polovima i
poštovanje različitih potreba polova,
razumjevanje poštovanja, prijateljstva, simpatije, ljubavi između polova i prihvatanje
indikatora polne zrelosti i odgovornosti za ponašanje.
Tematski sadržaj: Komunikacijske vještine kao alternativa konfliktu
Ishodi učenja kao rezultati radioničarskih aktivnosti sa učenicima: razumjevanje vrsta,
značaja i prirode komunikacije, razvijanje vještina uspješne komunikacije, razvijanje
grupne solidarnosti i smisla za timski rad i učenje kreativnom pristupu rješavanju
konflikta.
Generalno opći zaključci sa ovih radionica su:
• Po izjavi učenika ovo je njihovo prvo upoznavanje sa pojmom gendera,
• Učenici/ce prava poimaju kroz aspekt Prava definisanih u Konvenciji o pravima
djeteta,
• Nedostaju im osnovna znanja o razumjevanju i prihvatanju pojmova roda i pola,
• Evidentno je poimanje ženskog roda kao supruge i majke, a muškog roda kao
uposlenika,
• Do izražaja doloze predrasude i stereotipije o postojanju muških i ženskih uloga u
zajednici,
• Učenici/ ce uglavnom uočavaju fizičko nasilje kao «jedini», oblik nasilja
• Verbalno i psihološko nasilje prepoznaju kao najčešče, ali im je prag prihvatljivosti
veoma nizak pa se upotreba psovke, pogrdnih imena, naziva, prihvata kao normalna,
• Nedostaje adekvatan nivo razumjevanja psiholoških posljedica osoba izloženih
nasilju,
• Istakli su da su djevojčice izložene raznim nadimcima zasnovanih na polnom
identitetu,
• seksualnosti se uglavnom sramežljivo razgovara, najčešče informacije su iz časopisa,
• Vrlo često komuniciraju nasilno, nedostaju im vještine aktivnog slušanja, empatija,
• Prisutni konflikti su često manifestni po pripadnosti polu uz pristup gubitnik –
pobjednik
Žene Ženama /
12
7. Aktivnosti sa roditeljima
Zašto roditelji ?
Budućnost mladih počinje s odgojem u porodici, koji će se s velikom
vjerovatnoćom prenijeti i na njihove potomke.Ona je najstarija, najtrajnija ali i
promjenljiva primarna društvena grupa koja se temelji na bio-seksualnim, biosocijalnim, socio-zaštitnim i socio-ekonomskim vezama muškarca i žene, njihove rođene
ili adoptirane djece. Porodica postavlja temelje cjelokupnoj ličnosti djeteta. Porodični
život i odgoj utiču na sve segmente razvoja ličnosti djeteta. Temelji socijalizacije
djeteta postavljaju se upravo u porodici. Glavno sredstvo porodičnog odgoja jeste
ljubav, urođena, prirodna, neograničena. U porodici dijete zadovoljava potrebu za
pripadanjem, zadovoljava potrebu za slobodom, moći, stvaralaštvom, zabavom.
Porodični odgoj je stariji od institucionalnog odgoja. Sama za sebe, porodična
zajednica danas nema sve potrebne uslove da bi ostvarivala raznovrsne aktivnosti i
sadržaje pa je upućena na društvo kao zajednicu. Porodica može pružiti svojoj djeci
onaj odgoj i u onolikoj mjeri koliko to odgovara nositeljima porodične zajednice.
Nažalost danas se porodica suočava sa mnogobrojnim poteškoćama, od one ekonomske
brige do različitih destruktivnih konflikata unutar same uže ili šire porodice.
Radionice su bile usmjerene ostvarivanju sljedećih ciljeva:
• razumjevanje uloge porodičnog odgoja u pripremanju mladih osoba za život u
budućnosti,
• uočavanje modela učenja djece u porodičnom okružju i formiranje identiteta kao
jedinstvenog bića,
• senzibilizacija roditelja za potrebe i interese djece za sadržaje koje djeca
procjenjuju važnim,
• kvalitet komunikacije između roditelja i djece,
• procjena spremnosti roditelja da se uključe u razgovor sa djecom po pitanju
roda/spola, seksualnosti i nasilja
Povratna informacija od roditelja:
• « Ugodno sam iznenađena kako djeca mogu dobro pripremiti ovakve ozbiljne teme»,
• « U toku izlaganja i diskusije djeca mi više nisu izgledala kao djeca, djelovali su mi
nekako ozbiljniji, odrasliji «,
• « Po prvi put sam imala priliku prisustvovati izlaganju o pojmu gendera, do sada
nisam ništa konkretno znala,
• " vjerujem da smo svi samo načuli o postojanju Zakona o ravnopravnosti polova"
• « Nasilje u porodici se i danas tretira pod velom tajni i privatnosti. Trebali bi svi
učestvovati u edukaciji iz ove oblasti»,
• « Sigurno postoji veliki broj porodica gdje se događa nasilje a žrtve su djeca koja
sama postaju nasilnici»,
• « Ja ne znam kako da razgovaram o seksualnosti sa svojim djetetom»,
• " Mi samo zatvaramo oči pred činjenicom koliko mladih djevojaka prekida neželjenu
trudnoću I uglavnom smo još uvijek spremni žene kriviti za to",
• « Čini mi se da nekad jednostavno nemam vremena da razgovaram sa svojom
djecom. Kad počnem samo kritikujem, prijetim, zastrašujem»
Načelno svi roditelji su iskazali:
• postojanost patrijarhalne kulture koja prihvata stereotipne uloge muškaraca i žena,
• iskazane nedovoljna spremnost roditelja da se uključe u razgovor sa djecom po
pitanju roda/spola, seksualnosti i nasilja,
Žene Ženama /
13
•
•
nedostatak roditeljske senzibilizacije da sa djecom razgovaraju o temama pola/roda,
seksualnosti, nasilja,
učešće djece u edukativnim radionicama iz ovih oblasti je procjenjeno kao važno.
8. Aktivnosti sa nastavnicima
Zašto nastavnici ?
Značaj i uloga nastavnika je prepoznatljiva vrijednost u svim teorijama, raspravama,
svakodnevnom životu a koji se odnosi na odgoj i obrazovanje. Nastavnik je danas
«stavljen « pod lupu novih propitivanja, vrijednosti, osobnosti, novih uloga
kompetencija.
Nastavnik se prepoznao kao značajan faktor uspješnosti odgoja i obrazovanja.
Roditelji često u nastavnicima vide druge roditelje svoje djece, procjenjuju ga kao
uzorom za mlade ljude koji svojim ponašanjem utiče na ličnost učenika.
Savremeni sistem obrazovanja i vaspitanja zahtjeva nastavnika koji je osposobljen i
spreman da odgovori na postojeće izazove sadašnjice i neizvjesnosti koja se potencijalno
očekuje u budućnosti. Od nastavnika se traži stručnost kao nezaobilaznog izvora znanja i
razumjevanja, pedagoške kompetencije, razumjevanje tehnologije, organizacijsku
sposobnost i saradnju, fleksibilnost, mobilnost, otvorenost. Odgovornosti su definisane i
u Svečanoj izjavi nastavnika prilikom pristupa pozivu, profesionalnom etičkom
ponašanju, etičkom ponašanju prema učenicima, roditeljima, kolegama.
Nastavnik se u svojoj profesionalnoj zadaći nalazi u fokusi projektovanih ciljeva i
zadataka odgoja i obrazovanja, zahtjeva nastavnog plana i programa, različitih
sposobnosti i osobnosti učenike te njihovim različitih potreba.U svom djelovanju,
ponašanju nastavnik, htio – ne htio prakticira svoje stavove koji se odnose na ljudsku
prirodu.
Uvažavajući značaj uloge nastavnika kao neposrednog odgajatelja, njegov utjecaj na
kvalitet okružja u razredu
u toku projekta održane su četiri
radionice sa
nastavnicima. sa ...........
Radionice su bile usmjerene ka ostvarivanju slijedećih ciljeva:
• sagledavanje mogućnosti obogaćivanja sadržaja odgojnog djelovanja u školskom
okružju,
• senzibilizacija nastavnika integraciju sadržaja gender senzibilizacije u svakodnevni
život i rad škole,
• osnaživanje kompetencije učenika i aktivnu participaciju u nastavni proces,
• razvoj kvaliteta komunikacije između učenika, učenika i nastavnika.
Povratna informacija od nastavnika
• « Teme radionica su obogatile postojeći Nastavni plan i program»
• « Programska orijentacija projekta, razumjevanje gender politike, problematike
nasilja, seksualnog odgoja, nenasilnog rješavanja konflikta su pretpostavke izgradnje
demokratske zajednice i zato su posebno važne u radu sa djecom,»,
• « Sadržaji radionica su prilagođeni interesovanjima učenika koji su posebno
motivisani za učešče»
• « O ovim temama učenici nemaju priliku razgovarati sa svojim roditeljima, nama
nastavnicima i ovo je odličan način da se uključe u aktivnosti»
Načelno svi nastavnici su iskazali:
• Sadržaj radionica je veoma značajan za razvoj ličnosti učenika i mogućnost da na
stručan način dobije osnovna znanja o istom,
Žene Ženama /
14
•
•
•
•
Postojeći programi, ciljevi i zadaci iz Nastavnog plana i programa ne pružaju
mogućnost da se navedeni sadržaji integrišu u program,
Potrebno je sagledati mogućnost da se zainteresovani nastavnici dodatno stručno
usavrše za realizaciju navedenih sadžaja,
Vrijednost se ogleda u aktivnom učešću učenika, uvažavajući njihova iskustva,
diskusiju i
o senzibilizaciju da problem uoče i rješavaju u neposrednom,
Postoji nedovoljna osvještenost o važnosti rodne jednakosti za razvoj demokratskih
vrijednosti,
9. Poteškoće u implementaciji projekta:
Projektne aktivnosti su se implementirale u periodu zadnjeg edukativnog ciklusa
školovanja djece gdje su učenici dodatno opterećeni obaveznim školskim programimskih
zadacima, dodatnim aktivnostima u oblasti dodatne, dopunske nastave,
manifestacijama rada sekcija slobodnih aktivnosti, školskim takmičenjima u različitim
oblastima stvaralaštva.
U toku implementacije radionica uočeno je da djeca nemaju dovoljno izgrađene
komunikacijske vještine, vještinu slušanja, empatije pa je dodatni napor bivao uložen u
razvoju navedenih vještina.
Generalno osnovne vrijednosti projektnih aktivnosti se mogu iskazati kroz:
• Saradnja između mevladinih ženskih organizacija i osnovnih škola je veoma važna
i potrebna za razumjevanje i uspostavljanje novih vrijednosti pristupa ljudskim
pravima kroz rodnu perspektivu,
• Afirmacija rodnih politika u odgojno – obrazovnoj djelojatnosti
rezultira
prihvatanje rodne jednakosti kao modela prevazilaženja predrasuda o muško/
ženskim ulogama što rezultira boljim komunikacijskim obrascima između dječaka
i djevojčica u školskim zajednicama,
• Obogaćeni kurikulum i novi kvalitet u vannastavnim aktivnostima poboljšava
ukupne resurse škole kao faktora socijalizacije učenika posebno sa aspekta
odnosa među polovima,
• Uključenost vršnjačke edukacije koju su implementirali učenici osmog razreda
koji su u prethodnom projeknom ciklusu i grupa učenika sedmih razreda koji
usvojili potrebna znanja i stekli dovoljno vještina da ostvare segmente radionica
i na taj način dodatno obogate sadržaj i modele rada. Na ovaj način educirani
Žene Ženama /
15
•
•
učenici postaju jezgra djelovanja, kritička masa koja će svoje ponašanje i
djelovanje u školskom i vršnjačkom okružju usmjeriti gender ravnopravnosti.
Učešče u projektim aktivnostima za učenike/ce bila je jedinstvena prilika da
organizovano steknu elementarana znanja o gender problematici. Jasno je
uočeno da o pitanjima rodne ravnopravnosti djeca nemaju
skoro nikakvu
priliku da o tome razgovaraju ni sa nastavnicima, roditeljima, međusobno.
Naime školski nastavni plan i program ne sadrži sadržaje iz navedene
oblasti, roditelji uglavnom razgovaraju po pitanju uspjeha u
školi,
međusobno djeca ne otvaraju dijalog o ovoj problematici.
Uključenost roditelja i nastavnika omogućila je uvažavanje učenika kao aktivnih
aktera vlastitog učenja i razvoja ali i povećanje spremnosti da daju podršku
učenicima/cama da steknu znanja, izgrade potrebne vještine i sposobnosti za
uvažavanje rodne perspektive pristupa ljudskim pravima.
10. Zaključak
Živimo u vremenu kada i pored određenih aktivnosti zajednice postoji niz prepreka u
postizanju rodne jednakosti. To su:
• nerazumjevanje koncepata rodne jednakosti,
• očiglednost postojanja diskriminacijskih društvenih stavova i stereotipa o
spolovima/rodovima,
• konzervativni stavovi u društvu o jednakosti između muškaraca i žena,
• neosvještenosti o važnosti rodne jednakosti za dobrobit društva u cjelini
• nedovoljan interes za problematiku rodne jednakosti u svim segmentima društva.
Sve navedeno utiče na zatvorenost obrazovnog sustava za programe promicanja
ravnopravnosti spolova (uključujući konceptualizaciju, metodiku nastavnog procesa,
nastavna pomagala, udžbenike, obučenost nastavnog kadra.
Saradnja školskih institucija sa nevladinim sektorom koji djeluje u promicanju
gender jednakosti trenutno se prepoznaje kao jedini agens koji utječe na uključivanje
rodne jednakosti u proces učenja i poučavanja mladih naraštaja. Projekat " Gender
senzibilizacija za Gender perspektivu " je jedini projekat koji se ostvaruje u Kantonu
Sarajevo, a koji je usmjeren usvajanju znanja, razvoju vještina i sposobnosti, izgradnji
stavova mladih za ponašanje i djelovanje u oblasti gender jednakosti.
Učesnici projektnih aktivnosti su učenici šestog, sedmog razreda osnovne škole koji
su u interaktivnom učenju kroz razgovor, vježbe, razmjenu iskustva spoznavali nove
vrijednosti o gender jednakosti kao koncepta po kome su sva živa bića slobodna da
razvijaju vlastite sposobnosti naprave slobodan izbor bez ograničenja uspostavljenih
strogim gender ulogama.
Primjena vršnjačke edukacije je novi ostvareni kvalitet rada. Vrijednost se ogleda
u motivaciji i spremnosti mladih osoba da otvorenije, slobodnije razgovaraju sa
vršnjacima, podjele iskustvo uz podržavajući osjećaj da edukacija nije nametnuta od
starijih. Na ovaj način educirani učenici peer - edukatori postaju jezgra djelovanja,
kritička masa koja će svoje ponašanje i djelovanje u školskom i vršnjačkom okružju
usmjeriti gender ravnopravnosti. Izgradnja Tima peer - edukatora nije jednostavan
zadatak. Zahtjeva dodatnu pripremu, posvećenost, razvijen pristup timakom radu i
saradnji.
Naša iskustva u ovom i prethodnom radu ukazuju da mladi ljudi nisu u prilici čuti,
saznati, promišljati i razvijati koncept jednakopravnosti spolova. Učešče u projektu
otvorilo je za njih jedan novi prostor da promišljaju o nekim pitanjima koja su prihvatili
kao sastavni dio života, mjesto gdje se ostvaruje zdrava komunikacija između mladića i
Žene Ženama /
16
djevojaka koji se načelno međusobno teško razumiju i stalno se kreću u vlastitim
krugovima spola i roda.
Ovaj projekat je osnažio, pružio priliku našim novim mladim naraštajima da preuzmu
aktivnu ulogu izgradnje procesa mišljenja i potrebe da djeluju u skladu sa novim
vrijednostima. Uključujući roditelje i nastavnike
ostvarena je dodatna podrška
učenicima i obogaćeno okružje za djelovanje.
Vjerujemo da će osnažene mlade osobe jasnije i snažnije iznositi svoja
mišljenja, stavove, ideje i vizije usmjerene stvaranju života, gdje će Gender
ravnopravnost biti ekvivalent u smislu prava, beneficija, obaveza i mogućnosti.
Žene Ženama /
17
Žene Ženama /
1
Download

Gender Senzibilizacija za Gender Perspektivu