Centar za evaluacijske metode
Centar za profesionalnu orijentaciju
Tema
Evaluacija Programa obuke za odabir zanimanja i razvoj karijere uĉenika srednjih
škola projekta YEP (Youth Employment Project)
Datum
August 2011
Status
Finalna verzija izvještaja
Vremenski
evaluacije
okvir Septembar 2010– August 2011
Klijent
GOPA
Kontakt
Konsultant
proMENTE
social Dizajn istraţivanja
research:
autor izvještaja
www.proMENTE.org
Glavni
terenu:
istraţivaĉ
GOPA BiH
Maja Zirojević
i Dţenana Husremović
Sidik Lepić
[email protected],
[email protected]
na Sidik Lepić
[email protected]
Format, jezik, verzije lokalni
izvještaja
Publikacija/internet
stranica izvještaja
Datum odobrenja etiĉke tba
revizije proMENTE-a
Istraţivanje sa djecom: tba
procedura zaštite djece
Partnerske organizacije tba
obavještene o ciljevima
i istraţivaĉkoj etici
Pojedinaĉni
ispitanici tba
obavješteni o ciljevima i
istraţivaĉkoj etici.
Osiguranje
podataka
Osiguranje anonimnosti
kvalitete tba
Interno
tba
Anonimnost podataka
proMENTE štiti anonimnost ispitanika, gdje drugaĉije nije izriĉito dogovoreno. Sva pitanja/varijable
koje sadrţe informacije koje se mogu koristiti za identifikaciju ispitanika su uklonjene iz izvještaja i
konaĉne baze podataka. To znaĉi da su dati odgovori ispitanika fiziĉki odvojeni od podataka koji se
odnose na njihov identitet.
proMENTE će odbiti svaki pokušaj bilo koje strane za identifikaciju ispitanika.
Skraćenice
ADA
Austrija Development Agency
BiH
Bosna i Hercegovina
GOPA
Gesellschaft für Organisation, Planung und Ausbildung mbH
GTZ
Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit mbH
M&E
Monitoring i evaluacija
SDC
Swiss Agency for Development and Cooperation
VET
Vocational Education and Training
YEP
Youth Employment Project
2
Sadrţaj
Skraćenice ............................................................................................................................................... 2
Saţetak .................................................................................................................................................... 4
1
UVOD ......................................................................................................................................... 7
1.1
FAKTORI KOJI UTIĈU NA ODABIR I RAZVOJ KARIJERE ................................................................. 9
1.1.1
Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere ...................................................................... 9
2
YEP projekat ............................................................................................................................. 14
2.1
PRETPOSTAVKE NA KOJIMA JE BAZIRAN PROJEKAT .................................................................. 14
2.1.1
2.2
Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere ........................... 14
PROVOĐENJE PROJEKTA ............................................................................................................ 16
2.2.1
Priprema priručnika za provođenje radionica .................................................................. 16
3
Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir zanimanja i razvoj karijere .............................. 18
3.1
CILJ I ZADACI EVALUACIJE ........................................................................................................ 20
3.2
METODA EVALUACIJE................................................................................................................ 20
3.2.1
Ispitanici ............................................................................................................................ 20
3.2.2
Postupak ............................................................................................................................ 21
3.2.3
Instrumenti......................................................................................................................... 21
3.2.4
Obrade podataka ............................................................................................................... 22
3.3
REZULTATI EVALUACIJE ............................................................................................................ 23
3.3.1
Opis uzoraka učesnika....................................................................................................... 23
3.3.2
Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak ................................................................ 29
3.3.3
Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom ..................... 30
3.4
ZADOVOLJSTVO RADIONICAMA I OCJENA RADA NASTAVNIKA ................................................. 47
3.4.1
Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica ............................................. 49
3.4.2
Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika ............................................ 52
3.4.3
Povratne informacije nastavnika ....................................................................................... 54
3.4.4
Korisnost, sadržajnost i jednostavnost upotrebe web stranice Mojakarijera.com ........... 61
4
Zakljuĉci i preporuke................................................................................................................. 63
5
Prilozi ........................................................................................................................................ 70
3
Saţetak
GOPA –YEP (Youth Employment Program, komponenta 1) i proMENTE socijalna istraţivanja su u
školskoj 2010/2011 pripremili i implementirali pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir
zanimanja i razvoj karijere. Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika
srednjih škola za kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i
traţenje posla. Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave
školske 2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je
uĉestvovalo 6 škola: Mješovita srednja škola Graĉanica, Srednja škola Prnjavor, GraĊevinsko
geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja), Srednja tehniĉka škola Brĉko, Srednjoškolski
centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica i Srednja škola Rogatica.
Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa
uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim
rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i
suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru. Kompletan projekat obuke za
srednjoškolce je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula: Upoznajmo sebe,
Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. Osnovne
znaĉajke ovog projekta su modularni pristup, ukljuĉivanje nastavnika u proces obuĉavanja i
uvrštavanje radionica u programe rada postojećih temeljnih predmeta u školama, te korištenje
interaktivnih metoda poduĉavanja kao najefikasnijih metoda za razvijanje spoznaje i podizanje
motivacije. Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili: upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti,
interesa i vrijednosti, upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja, uĉenje kako se
prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja i karijere, uĉenje pisanja
biografije i popratnog pisma, uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za
prikupljanje informacija o radnim mjestima i zapošljavanje, uĉenje kompetencija potrebnih za
uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu. Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje
informacija i diskusije na odreĊenu temu trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim
psihološkim varijablama: poznavanje vlastitih karakteristika, stepen percipirane samoefikasnosti
(osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja),
motivaciju za traţenjem posla, stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili
zapošljavanja i doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs. vanjski lokus
kontrole). Za evaluaciju programa intervencije definirano je ukupno 16 indikatora koji su podijeljeni u
tri skupine: poznavanje sebe i svijeta rada, znanje o kljuĉnim karakteristikama vezanim za upravljanje
karijerom i znanje o naĉinima traganja za informacijama potrebnim za racionalno donošenje odluke, te
psihološke varijable. Evaluacija je imala dizajn prije –poslije sa kontrolnom i eksperimentalnom
grupom. Uĉenici su popunjavali set upitnika prije poĉetka radionica i nakon radionica s tim što je u
posttestu dodano pitanje o drugom aktivnostima vezanim za razvoj karijere kako bi se kontrolirao
njihov uticaj na promjene unutar indikatora.
Rezultati analiza razlika u promjenama ukazuju da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere
uticale su na to da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na
bolju pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.
Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika kojim
zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom. Uĉenici
eksperimentalne grupe pokazali su tendenciju da se doţivljavaju manje neodluĉnim kao osobe u
odnosu na kontrolnu grupu. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u
4
shvatanju vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere, te tendencija da se osjećaju kompetentniji
kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu grupu. Kod uĉenika
eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta uvjerenja o tome da znaju što su
sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju.
Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o vještinama. Na pitanje
„Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija od kontrole u pretestu, dok je u postestu
došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, i pada u kontrolnoj grupi. Evaluacija je pokazala da su
uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više dijelova
biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova biografije. I jedna i
druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole prema vanjskom polu. U
trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti
potiĉe osobe da poĉnu razmišljati kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su
mislili u pretestu. Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što
sugerira da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak njihovog
školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili neki drugi vanjski faktori.
Rezultati evaluacije pokazuju da se radionicama moţe postići povećanje otpornosti na odbijanja. U
eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija blagog rasta otpornosti na odbijanja, dok je u
kontrolnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na odbijanja.
Na nekoliko indikatora nisu uoĉene razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe. Uĉenici
eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o poznavanju sebe i svojih
karakteristika. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjali odluku što će
raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj je mijenjalo
svoju odluku.) Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto sigurniji u svoju odluku nego
su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo
vaţan za zadovoljstvo odabirima.
Osim toga, na nekim od indikatora kontrolna grupa je pokazala tendenciju boljih rezultata od
eksperimentalne. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je
uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću
sigurnost u donesenu odluku o tome što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni)
u posttestu nego uĉenici eksperimentalne grupe. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu
percepciju u nabrajanju potencijalnih poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama. Uĉenici
obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija traţenja posla. I u jednoj i
u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u
kontrolnoj grupi.
Kada su u pitanju vrste informacija koje uĉenici smatraju kao vaţne za donošenje odluke i strategije
kako doći do tih informacija, podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je najvaţnije prikupiti
informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i program, naĉini studiranja), a potom o
visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve
vaţnije, dok informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao
toliko vaţne od strane uĉenika. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o
fakultetima vrlo primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi
vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika, prijatelja), dok su
najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete fakultetima i sredstva javnog
informiranja.
5
Što se tiĉe samog procesa implementacije radionica, nastavnici tvrde da uglavnom nisu imali
poteškoća oko pripreme i realizacije radionica. Smatraju da su radionice sadrţajno i metodiĉki dobro
osmišljene, sa jasnim uputama i adekvatnim popratnim materijalima za uĉenike i same nastavnike, te
da je sadrţaj radionica prilagoĊen hronološkoj i mentalnoj dobi uĉenika. Tvrde i da su uĉenici
pokazivali bolji interes i motivaciju za radionicama nego prema ostalim nastavnim sadrţajima iz
redovnog nastavnog plana i programa. Općenito, radionice smatraju korisnim kako za uĉenike, tako i
za same nastavnike, prvenstveno kao pomoć da se sliĉni sadrţaji iz redovnih nastavnih predmeta,
realiziraju na novi i za uĉenike prihvatljiviji naĉin.
Na osnovu dobivenih rezultata date su i kljuĉne preporuke za daljnji nastavak rada na razvoju
savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere. Te preporuke prije svega ukljuĉuju razvoj
profesionalnog informiranja mladih ljudi preko internetskih sadrţaja; zapoĉinjanje sa sistematskim
obuĉavanjem i savjetovanjem od završnih razreda osnovne škole, ukljuĉivanje savjetodavnoga rada
unutar programa školskih predmeta, te obuĉavanje nastavnika za rad sa uĉenicima u podruĉju odabira
zanimanja i razvoja karijere. U samom razvoju radionica treba dodatno obratiti paţnju na proširivanje
percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko gledanje na potencijalne
poslove koje osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati, te stalno poticati otpornost na
odbijanja.
6
1 UVOD
Profesionalna orijentacija je termin koji se najĉešće koristi za aktivnosti koje ukljuĉuju informiranje
odraslih osoba i omladine o nastavku školovanja i svijetu rada; ispitivanje osobina relevantnih za
odabir buduće škole i zanimanja ili posla, te, na osnovu prikupljenih informacija davanje prijedloga o
najadekvatnijoj školi ili zanimanju.
Prema mišljenju autora knjige “Profesionalna orijentacija u školi» ( Mandić, Gajanović, Babić, Rakić,
1981)1, profesionalna orijentacija se sastoji u
...nalaženju posla, zanimanja ili pravca profesionalnog osposobljavanja koje najviše
odgovara psiho-fizičkim mogućnostima, interesima i aspiracijama kandidata. Zasniva se na
naučnom saznanju da nitko nije za sve sposoban, ali da svatko jeste za nešto sposoban. Svaki
pojedinac bi mogao obavljati posao kojim bi bio zadovoljan, a koji bi istovremeno bio
društveno koristan.“
Donald Super u svojoj knjizi The Psychology of Careers (1957)2 istiĉe da je profesionalna orijentacija
ništa drugo do
„... proces pomoći ličnosti da razvije i prihvati integrativnu i adekvatnu sliku o sebi i svojoj
ulozi u svijetu rada da ispita ovaj koncept u odnosu na realnost, da ga poveže sa realnošću,
ostvarujući zadovoljstvo samim sobom i dajući svoj doprinos društvu“.
U knjizi “Koje je zanimanje za mene – model profesionalne orijentacije u funkciji izbora zanimanja“
Ejub Ĉehić (1990)3 je izloţio sljedeću definiciju:
„Profesionalna orijentacija je naučno – stručni postupak pomoću kojeg se pojedinci
usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim
sposobnostima, osobinama ličnosti i društvenim potrebama i u kojima imaju najviše izgleda
da uspiju.“
Novija saznanja u oblasti obrazovanja i trendovi globalizacije koji podrazumijevaju i cjeloţivotno
uĉenje i cjeloţivotni razvoj karijere istiĉu da profesionalna orijentacija predstavlja pomoć ili
podrţavanje pojedinca u prikupljanju informacija o svijetu rada i u usvajanju vještina koje mu
omogućavaju ĉesto, gotovo svakodnevno donošenje zrelih i racionalnih odluka o nastavku školovanja
ili razvoju vlastite karijere. U današnjem svijetu svaka osoba od poĉetka svog školovanja pa do kraja
svog ţivota moţe oĉekivati da će stalno biti u situaciji u kojoj će morati odnositi odluke vezane za svoj
rad i karijeru.
Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prema OECD (2004)4 ukljuĉuje usluge koje pomaţu
ljudima, bilo koje dobi i u bilo kojoj taĉki njihovog ţivota da donesu odluke i prave izbore vezano za
svoje obrazovanje, trening i zanimanje.
1
Mandić, Gajanović, Babić, Rakić (1981) Profesionalna orijentacija u školi. Svjetlost Sarajevo
2
Super,D.E. (1957) The Psychology of Careers. New York] Harper
3
Ćehić ,E. (1990) Koje je zanimanje za mene. Kultura Beograd
7
Savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere pomaţe ljudima da ostvare svoje ambicije, interese,
kvalifikacije i sposobnosti. Savjetovanje im pomaţe da razumiju trţište rada i obrazovne sisteme, te da
te informacije poveţu sa spoznajama o sebi i vlastitim karakteristikama.
U samoj definiciji vidimo da cjeloţivotni razvoj karijere zahtijeva posjedovanje kompetencija koje
omogućavaju osobi da:



Upozna sebe i upravlja svojim ponašanjem
Upozna svijet rada i obrazovanja
Gradi karijeru, odnosno donosi odluke vezane za razvoj karijere
Kako bi se snašli u današnjem okruţenju, ljudi trebaju biti u stanju upravljati svojom karijerom
oslanjajući se najviše i prije svega na vlastite kapacitete (unutarnji lokus kontrole). Baš kao što su za
obavljanje nekog posla potrebne struĉne, tehniĉke vještine i sposobnosti, isto tako ljudi trebaju
vještine, znanja i stavove koje ih ĉine uspješnim i kompetentnim menadţerima vlastite karijere. Ove
vještine, znanja i stavove koje ljudi trebaju kako bi upravljali vlastitom karijerom zovemo
kompetencijama za cjeloţivotno upravljanje karijerom. Ove vještine se poĉinju graditi u najranijoj
dobi i razvijaju se i nadograĊuju ĉitav naš ţivot.
U okruţenju u kojem su ljudi generalno nesigurni na radnom mjestu, gdje razvoj karijere ne moţe više
biti opisan linearnom funkcijom koja poĉinje sa osnovnom školom, zatim srednjom školom i
fakultetom i završava se dobivanjem posla, neophodno je razviti shvatanje da se danas posao lako
mijenja, te da ljudi mogu smjenjivati uloge uĉenik – radnik i nekoliko puta tokom ţivota (na primjer,
radi nekoliko godina, zatim se dodatno školuje, pa nastavi raditi, pa se onda opet školuje,,...). Osim
ovog shvatanja, potrebno je razviti i pozitivan stav prema ĉinjenicama da ljudi mijenjaju posao i da ni
jedan posao nije zagarantiran do kraja karijere. Upravo prihvatanje ovakvih stavova i njihova
internalizacija osobe ĉini samoinicijativnim, proaktivnim i spremnim na preuzimanje razumnih rizika
kako bi dalje razvijali svoju karijeru.
Dakle, osobe treba da nauĉe i iskuse koristi od:



Izgradnje i odrţavanja pozitivne slike o sebi
Pozitivne i efikasne interakcije sa drugima
Promjena, rasta i razvoja tokom ĉitavog ţivota
Kako bi imali koristi od potencijalnih opcija koje im se nude iz okruţenja, osobe moraju imati znanja i
vještine da:



4
Uĉestvuju u procesu cjeloţivotnog uĉenja koje je usmjereno na razvoj njihove karijere
(fokusirano i planirano sticanje znanja i vještina, a ne upisivanje škole kako bi se
popunilo prazno vrijeme)
PronaĊe i efikasno iskoristi informacije vezane za razvoj karijere
Razumije procese i odnose izmeĊu posla, društva i ekonomije
OECD (2004). Career Guidance and Public Policy: Bridging the Gap. OECD Publications
8
Ove kompetencije za upravljanje vlastitom karijerom postaju sve vaţnije za uspjeh u bilo kojem
okruţenju. One se mogu sticati unutar formalnog obrazovnog sistema, ali i poticati unutar porodice,
zajednice ili radnih mjesta.
1.1 Faktori koji utiĉu na odabir i razvoj karijere
Odabir i razvoj karijere predstavljaju jednu od najvaţnijih aktivnosti tokom ĉitavog ţivota pojedinca.
Na tu aktivnosti utiĉe niz faktora koji su u individualnim sluĉajevima manje ili više uticajni. Jedna od
teorija koja najjasnije objašnjava kako ljudi prave izbore i postiţu uspjeh u obrazovnom i radnom
okruţenju, te koji faktori utiĉu na kvalitet tih odluka je Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere
(Social Cognitive career theory) koju je predloţio Lent (1994, prema Lent, 2000)5.
1.1.1 Socijalno kognitivna teorija razvoja karijere
Ovo je teorija koja se zasniva na Bandurinoj generalnoj socijalno – kognitivnoj teoriji. Ona se fokusira
na nekoliko psiholoških kognitivnih varijabli i odnosu tih varijabli prema drugim psihološkim
varijablama osobe i njene okoline kako bi objasnila formiranje staze kojom osoba ide u razvoju svoje
karijere. I prema ovoj teoriji, kao i prema podjelama koje nalazimo u drugoj literaturi (Gajanović,
1981) faktore moţemo podijeliti u dvije grupe:

Vanjski ili okolinski faktori

Unutarnji ili liĉni faktori
5
Lent, R.W., Brown, S.D., & Hackett, G. (2000). Contextual supports and barriers to career
choice: A social cognitive analysis. Journal of Counseling Psychology, 47, 36-49
9
Njihov odnos prema kognitivnim varijablama je vrlo dinamiĉan i najbolje ga opisuje Slika 1.
Kontekstualni uticaji bliski trenutku u
kojem se donosi odluka
Liĉne
karakteristike
Oĉekivanja
o
samoefikasn
osti
-Dispozicije
-Rod
Rasa/etnicitet
- Zdravstveno
SD varijable
stanje
-Kontekst
Iskustvo
kroz uĉenje
Interesi
Ciljevi
Aktivnosti
Oĉekivanje
ishoda
-Materijalne
mogućnosti
Slika 1: Model socijalno – kognitivnih uticaja na odabir i razvoj karijere. Isprekidane linije ukazuju na
moderirajući efekat kontekstualnih proksimalnih varijabli na odnose između interesa i ciljeva i ciljeva
aktivnosti (ponašanja). Preuzeto iz Lent, Brown i Hackett (2000) Contextual Supports and Barriers to Career
Choice: A Social Cognitive Analysis. Journal of Counceling Psychology, Vol 47, No 1. 36 – 49.
Lične karakteristike (dispozicije, sociodemografske karakteristike kao i zdravstveno stanje) s jedne
strane, te distalne okolinske varijable (kao što su kontekst u kojem osoba ţivi, materijalne
mogućnosti, blizina obrazovnih ustanova) utiĉu na znanje i iskustvo koje osoba stiĉe o sebi i svojoj
okolini. To iskustvo osobu vodi ka formiranju oĉekivanja o njenoj efikasnosti u odreĊenim podruĉjima
aktivnosti kao i ka formiranju oĉekivanja odreĊenih pozitivnih ili negativnih ishoda. U isto vrijeme
oĉekivanja da će osoba biti efikasnija ili manje efikasna u odreĊenim zanimanjima ili aktivnostima
direktno utiĉe na oĉekivanje ishoda. Tako, ako osoba procjenjuje da bi npr. u slikanju mogla biti vrlo
efikasna, onda će oĉekivati i da će uspješno završiti akademiju likovnih umjetnosti. Očekivanja o
samoefikasnosti imaju direktan uticaj na formiranje profesionalnih interesa, ciljeva koje osoba
postavlja pred sebe kao i
na ponašanja koja preduzima. Osim toga, oĉekivanja vlastite
samoefikasnosti u odreĊenim aktivnostima utiĉu i na oĉekivanja ishoda tih aktivnosti.
Dakle, formiranje interesa za odreĊene aktivnosti nalazi se pod uticajem oĉekivanja osobe o
samoefikasnosti i o ishodima. Interesi utiĉu i na odreĊivanje ciljeva, dok ciljevi direktno utiĉu na
ponašanja ili aktivnosti koje preduzima osoba da bi postigla ciljeve. Ali, na sve tri varijable direktan
uticaj imaju proksimalne okolinske varijable koje mogu promijeniti strukturu i intenzitet interesa,
ciljeva i ponašanja. Ove okolinske varijable moderiraju i odnos izmeĊu interesa i ciljeva, odnosno
ciljeva i ponašanja. Na primjer, neĉiji primarni interesi će vjerovatno uticati da se definiraju
korespondentni ciljevi (socijalni interesi vode ka intenciji osobe da bira karijeru koja joj omogućava
socijalne kontakte i pomaganje ljudima). Ciljevi vode ka aktivnostima odnosno ponašanjima (osoba se
upisuje na fakultet socijalnih nauka npr. socijalni rad). Ali, okolinski faktori će uticati na definiranje
kako će se ovaj proces odvijati. Na primjer, manje je vjerovatno da će osoba prevesti svoje interese u
ciljeve i ciljeve u aktivnosti ako procijeni da se u okolini nalaze faktori koji joj oteţavaju taj put. S
10
druge strane, ako osoba percipira vanjske faktore kao savladive (npr., prijemni ispit ) onda će
vjerovatnije proći kroz proces provoĊenja interesa u ciljeve i ponašanja.
1.1.1.1 Vanjski ili egzogeni faktori
Prema Socijalno – kognitivnoj teoriji razvoja karijere (Lent,1994), razvoj karijere je pod uticajem i
objektivnih i subjektivnih okolinskih faktora. U objektivne vanjske faktore ubrajamo sve one sile koje
djeluju iz vanjskog okruţenja osobe i koje ta osoba uzima u obzir prilikom donošenja odluke. To su
najĉešće:

Roditelji – u osnovnoškolskom uzrastu roditeljski uticaj moţe biti izuzetno jak. Ĉesto roditelji
vjeruju kako dijete još uvijek nema jasno izgraĊene interese ili im ne odgovaraju djetetove
intencije te svjesno ili nesvjesno utiĉu na odabir škole.

Vršnjaci – vršnjaĉke grupe i prijateljstva obiĉno utiĉu na individuu da upiše onu školu u koju
idu i njegovi prijatelji. Ovo je posebno karakteristiĉno za djecu koji imaju problema u
donošenju odluke o odabiru budućeg zanimanja.

Fiziĉka dostupnost obrazovne institucije – za uĉenike na prijelazu iz osnovne u srednju školu
jedan od najvaţnijih faktora odabira škole je fiziĉka dostupnost škole. U okviru istraţivanja
trenutnog stanja profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini (za GTZ proveli Husremović
i Powell, 2004) uĉesnici istraţivanja iz manjih mjesta u Bosni i Hercegovini su prijavljivali da
je postojanje škole u njihovom gradu bilo kljuĉno za njihov odabir.

Mogućnost zapošljavanja ili nastavka školovanja – iako je danas u Bosni i Hercegovini teško
govoriti o tome da povećana mogućnost zapošljavanja nakon završene odreĊene edukacije
utiĉe na odluku uĉenika o odabiru škole / karijere, sigurno je da u budućnosti moţemo
oĉekivati da će ovaj faktor dobiti na svojoj vaţnosti.

Finansijske mogućnosti za finansiranje školovanja

Kvaliteta obrazovanja
Ovi faktori mogu potencijalno utjecati na razvoj karijere individue bez obzira da li ona to ţeljela ili ne.
Ali, efekti nekog vanjskog faktora ĉesto ovise o subjektivnoj percepciji uticaja tog faktora od strane
individue i njenog odgovora na taj uticaj (Vondarcek, Lerner i Schulenberg, 1986). Ova teorija ne vidi
ljude kao pasivne objekte pod uticajem prošlih ili sadašnjih okolinskih faktora. Naĉin kako osoba
doţivljava okolinu i samoga sebe znaĉajno povećava potencijal osobe za samostalni razvoj karijere.
Ova postavka istiĉe fenomenološku ulogu osobe u procesiranju kako pozitivnih tako i negativnih
okolinskih uticaja.
Osim što socijalno-kognitivna teorija razvoja karijere dijeli okolinske faktore na objektivne i
subjektivne, ona ih dijeli i prema vremenu u kojem oni vrše uticaj na osobu. Tako su definirane dvije
grupe faktora:

Distalni (udaljeni ) okolinski uticaji – ovo su faktori koji djeluju na osobu, ali su vremenski
udaljeni od aktivne faze donošenja odluke. Tu spadaju faktori kao što je izloţenost razliĉitim
profesionalnim modelima, mogućnost razvoja vještina i sliĉno. Ovi faktori direktno utiĉu na
uĉenje i iskustvo osobe.

Proksimalni (bliski) okolinski uticaji – to su faktori koji djeluju u toku aktivne faze donošenja
odluke. Primjer ovih faktora su neformalni profesionalni kontakti, izloţenost diskriminaciji u
procesu zapošljavanja, prijemni ispiti i sliĉno. Ovi faktori moderiraju odnose izmeĊu a)
interesa i ciljeva koji se ţele postići i b) ciljeva i aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se
11
postigli ciljevi. Ovi faktori takoĊer direktno utiĉu na donošenje odluke o odabiru i razvoju
karijere. Na primjer, istraţivanje (Tang, Fouad i Smith, 1999) na azijskim studentima, koji
potiĉu iz kulture koja njeguje kolektivizam kao vrijednost, su pokazala da su dvije
kontekstualne varijable (ţelja roditelja i akulturacija) i jedna psihološka varijabla
(samoefikasnost) vaţniji prediktori odabira karijere nego profesionalni interesi. Ĉak i u
individualistiĉkim kulturama individualni odabir karijere moţe biti manje voĊen liĉnim
interesima, a više okolinskim i liĉnim faktorima (na primjer, dostupnost prihvatljivih, ali ne i
idealnih opcija udruţenih sa percepcijom samoefikasnosti i oĉekivanja rezultata vezanih za
odabir tih opcija).
1.1.1.2 Unutarnji ili endogeni faktori
Najĉešće se kao kljuĉni unutarnji faktori u odabiru zanimanja i razvoju karijere navode sposobnosti,
karakteristike liĉnosti i profesionalni interesi. U ove faktore ubrajaju se i duge individualne varijable
kao što su rod, rasna /etniĉka pripadnost, zdravstveno stanje i druge.
MeĊutim, ono što moderne teorije, kao što je Socijalno – kognitivna teorija razvoja karijere potencira
su bitne psihološke varijable koje utiĉu na nivo spremnosti za proaktivna ponašanja i istrajavanje u tim
ponašanjima. To su prije svega percepcija samoefikasnosti i lokus kontrole
U tom kontekstu potrebno je objasniti i znaĉenje termina samoefikasnost, koji je spomenut u Socijalno
kognitivnoj teoriji razvoja karijere. Konstrukt samoefikasnosti se kroz niz istraţivanja (Hacket i
Betz,1981; Lent, Brown i Hacket, 1994) pokazao kao znaĉajan element u teorijama razvoja karijere (
kao što je Socijalno kognitivna teorija karijere od Lenta) i kao znaĉajan faktor u odabiru zanimanja.
Samoefikasnost upućuje na procjenu osobe o njegovoj / njenoj sposobnosti da uspješno izvodi
odreĊenu aktivnosti. Bandura (1982, 1997, prema Darcy i Tracey, 2003) je konceptualizirao
samoefikasnost kao nivo uvjerenja osobe da moţe izvršiti odreĊeni zadatak. Tako se koncept
samoefikasnosti donekle preklapa sa samoprocjenom sposobnosti za izvoĊenje odreĊenog zadatka
(Brown, Lent i Gore,2000; Tracey i Hopkins, 2001, prema Darcy i Tracey, 2003). Osoba koja ima
visok osjećaj samoefikasnosti („Da, ja to mogu ako se potrudim“) biće spremnija da se ukljuĉi u
aktivnosti vezane za razvoj karijere te će biti istrajnija u prevazilaţenju prepreka na putu.
Druga vaţna osobina vezana za razvoj karijere, a koja je povezana sa percepcijom samoefikasnosti je
lokus kontrole. Lokus kontrole se odnosi na shvatanje koji su to kljuĉni razlozi koji dovode do
odreĊenih dogaĊaja u našem ţivotu. Ukratko, lokus kontrole je odgovor na pitanje „Da li vjerujete da
vašom sudbinom upravljate vi ili neke vanjske sile kao što je sudbina, sreća, drugi ljudi,...) Ljudi sa
više razvijenim unutarnjim lokusom kontrole vjeruju das u oni liĉno krojaĉi vlastite sudbine te da je
njihovo ponašanje i aktivnosti kljuĉno u odreĊivanju kako će im biti u ţivotu. Ljudi sa vanjskim
lokusom kontrole vjeruju da su vanjske okolnosti te koje najvećim dijelom odreĊuju njihov ţivot.
Dominantno vanjski lok kontrole pasivizira ljude i vodi u uvjerenje da on ne moţe puno promijeniti u
svom ţivotu. Gledajući sa stanovišta razvoja karijere vanjski lokus kontrole pasivizira osobe u razvoju
i dovodi do povećanja vjerovatnoću da osoba neće ispuniti svoje potencijale, zaposliti se ili upisati
školu za koju ima potencijal, ali vjeruje da je neće završiti.
Još jedna karakteristika vaţna u procesu odabira zanimanja i razvoja karijere je stepen odluĉnosti u
odabiru zanimanja. Neodluĉnost u odabiru karijere je jedan od problema sa kojima se suoĉava veliki
broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca (Prediger i Sawyer, 1986). Ranija istraţivanja su ukazala da je
neodluĉnost u odabiru i razvoju karijere kompleksan konstrukt te da postoje razliĉite forme
neodluĉnosti (Crites, 1969; Tyler, 1969, prema Germeijs i De Boeck, 2002). Trodimenzionalni model
(Jones, 1977, prema Jones 1989.) neodluĉnosti u odabiru i razvoju karijere je voĊen sa tri osnovna
12
pitanja: Dokle ste stigli u procesu donošenja odluke o vašoj budućoj školi ili karijeri? Koliko ste
zadovoljni stepenom do kojeg ste došli u procesu donošenja odluke? Koji su razlozi zbog kojega ste
odluĉni / neodluĉni?
Ova tri podruĉja – odluĉnost, zadovoljstvo i razlozi ĉine vrhove piramide u okviru koje se moţe
prikazati poloţaj pojedinca u vezi sa stepenom do kojeg je došao/la u procesu odabira i razvoja svoje
karijere. Glavni razlozi za neodluĉnost su: nedostatak informacija o sebi (jasne slike o sebi) te o
obrazovnim programima i svijetu rada; neodluĉnost kao crta liĉnosti i percpecija vaţnosti donošenja
odluke o razvoju karijere u odreĊenom trenutku. U samom postupku savjetovanja vaţno je utvrditi
zbog ĉega je neka osoba neodluĉna, jer se samo savjetovanje razlikuje osobu koja nema dovoljno
informacija (dovoljno je pruţiti informacije), od osobe koja ima neodluĉnost kao crtu liĉnosti ( sa
kojom se mora raditi na razvoju vještina odabira i podizanju osjećaja sigurnosti u vlastite prosudbe)
kao i od osobe koja smatra da u ovom trenutku nije vaţno donijeti kvalitetne odluke vezano za
nastavak karijere (i sa kojima se obiĉno radi na podizanju svijesti o vaţnosti donošenja odluka i uticaja
pasivnog stava na budući prosperitet).
Iz svega navedenog vidimo da moderno savjetovanje za odabir zanimanja i razvoj karijere prije svega
treba da bude bazirano na podizanju svijesti o vlastitim karakteristikama, na izgradnji vještina
prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja, na razvoju vještina donošenja racionalnih odluka
i svijesti da smo mi glavni krojaĉi naše karijere.
13
2 YEP projekat
VoĊeni gore objašnjenom paradigmom, GOPA –YEP (Youth Employment Program) i proMENTE
socijalna istraţivanja pripremili su pilot projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i
razvoj karijere.
2.1 Pretpostavke na kojima je baziran projekat
2.1.1 Nova paradigma u savjetovanju za odabir zanimanja i razvoj karijere
Ovaj projekat podrţava osnovne pretpostavke modernih teorija o razvoju karijere. U samom radu sa
uĉenicima više nije vaţno da mi za njih izaberemo zanimanje koje najviše odgovara njihovim
rezultatima na testovima, pri tome tretirajući uĉenika kao iskljuĉivo primaoca ove informacije i
suţavajući mu izbore i vidike kako sve moţe razvijati karijeru.
2.1.1.1 Modularni pristup
Kompletan projekat obuke je osmišljen je kao niz od 20 radionica podijeljenih u tri modula:
Upoznajmo sebe, Upoznajmo radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja
posla.
Prvi modul nazvan je „Upoznajmo sebe“. Glavni cilj ovog dijela je pomoć uĉenicima da steknu uvid u
vlastite snage i karakteristike bitne za odabir zanimanja i razvoj vlastite karijere. Sadrţi jedinice koje
se odnose na upoznavanje vlastitih sposobnosti, vrijednosti i profesionalnih interesa. U ovom dijelu
uĉenici sebe upoznaju uglavnom kroz popunjavanje upitnika i testova, odnosno kroz samoprocjene i
vršnjaĉke procjene. Svrha svih upitnika i testova u ovom modulu je da uvedu uĉenika u razmišljanje o
samom sebi, a nikako da daju konaĉne dijagnoze. Njihova namjena je prije svega poticanje uĉenika na
promišljanje o vlastitim snagama i osobinama.
Drugi modul odnosi se više na okolinu, odnosno na svijet studiranja i rada i nazvan je „Upoznajmo
radne i obrazovne mogućnosti“. U ovom dijelu uĉenici imaju priliku da kroz tri osmišljene podcjeline
„Studiranje“, „Rad“ i „Volonterizam“ uvide prednosti i nedostatke svih opcija koje imaju u okviru
nastavka razvoja svoje karijere nakon srednje škole.
U trećem modulu koji je nazvan „Metode i tehnike aktivnog traţenja posla“ uĉenici se upoznaju i
vjeţbaju kljuĉne elemente uspješne potrage za poslom. Uĉe i pripremaju svoju biografiju, uviĊaju
vaţnost neformalnih veza u pronalasku posla, te vjeţbaju sve elemente intervjua kao kritiĉnog dijela u
dobivanju zaposlenja.
Prednost modularnog u odnosu na uniformni pristup je omogućavanje voditeljima radionica da koriste
one dijelove programa koji najviše odgovaraju publici (u ovom sluĉaju uĉenicima), da stavlja više
akcenta na pojedine jedinice, ili pak da u radu i ne koristi one jedinice za koje smatra da nisu od koristi
njegovim slušaocima. Na primjer, ukoliko se radi u grupi uĉenika iz gimnazije, onda akcenat
stavljamo više na razvoj vještina prikupljanja informacija i donošenja odluka o nastavku školovanja, a
manje na vještine aktivnog traţenja posla.
14
2.1.1.2 Uključivanje nastavnika u proces savjetovanja
Glavni nosioci aktivnosti u ovom projektu bili su predmetni nastavnici. Svaka škola je odredila
nastavnike koji su u okviru svojih predmeta izvodili neke ili većinu radionica. Ukljuĉivanje nastavnika
u proces profesionalne orijentacije ima mnogostruke prednosti:



Povećava broj zaposlenih koji rade na profesionalnoj orijentaciji. Ranije je uglavnom
samo pedagog škole bio zaduţen za ove aktivnosti (koje su ukljuĉivale uglavnom
testiranja i davanja povratnih informacija o rezultatima testiranja). Danas, kada
profesionalna orijentacija ukljuĉuje nemjerljivo širi dijapazon aktivnosti koje se provode
sa uĉenicima, te podrazumijeva ukljuĉivanje uĉenika u ove aktivnosti od samog poĉetka
školovanja, jednostavno je nemoguće oĉekivati da pedagoška sluţba moţe da pokrije sve
potrebe. S druge strane, uspješno zapošljavanje i razvoj karijere je jedan od glavnih ciljeva
obrazovanja i obrazovnih sistema, tako da sticanje kompetencija za cjeloţivotni razvoj
karijere treba da bude jedan od ciljeva poduĉavanja svih predmeta. Ukljuĉivanje
nastavnika u ove procese podiţe se i njihova svjesnost o vezi izmeĊu njihovog predmeta i
buduće karijere mlade osobe, te naglašavaju društvene implikacije kvalitetnog
poduĉavanja. Drugim rijeĉima, nastavnici postaju više svjesni koliko njihov rad sa
uĉenicima oblikuje i proširuje buduće opcije razvoja karijere.
Radioniĉki tip rada se razlikuje od uobiĉajenog predavanja, te se nastavnicima omogućava
sticanje i razvijanje dodatnih vještina, što povećava kvalitet njihovog djelovanja na
trenutnom radnom mjestu i njihovu zapošljivost na trţištu rada.
Interakcija nastavnika i uĉenika u radionicama, pri ĉemu se nauĉeno ne evaluira i ne daju
se ocjene, daje nove mogućnosti upoznavanja jednih sa drugima, prepoznavanja uĉeniĉkih
karakteristika, te poboljšanja odnosa nastavnik – uĉenik i u tipiĉnom razrednom okruţenju
2.1.1.3 Korištenje interaktivnih metoda podučavanja
Kompletan rad sa uĉenicima baziran je na interaktivnim metodama poduĉavanja. Naravno, nemoguće
je izbjeći dio u kojem nastavnik objašnjava glavne koncepte i motivira uĉenike da o njima razmišljaju,
ali najveći dio rada izvode sami uĉenici kroz diskusije u velikoj ili malim grupama, prezentacije,
igranje uloga i domaće zadaće. Ovakav naĉin uĉenja omogućava uĉenicima da savladaju praktiĉne
vještine koje će kasnije lako implementirati, da aktivno misle tokom ĉitave radionice i samim tim da
steknu mnogo bolji uvid u materiju negoli je to sluĉaj kod klasiĉnih predavanja. Vaţna prednost
ovakvog rada je i ta što uĉenik nije prepušten sam sebi nego ima nastavnika kao voditelja i
moderatora.
Većina jedinica sadrţi pitanja o kojima uĉenici treba da diskutuju i vjeţbi u kojima se zahtjeva davanje
povratne informacije svojim kolegama. Na taj naĉin uĉenici stiĉu vrlo bitne vještine koje poslodavci
traţe a to je slušanje drugog, timski rad i vještina davanja povratne informacije i vještina primanja
povratne informacije. Ovaj projekat je bio dizajniran tako da potiĉe uĉenike da budu što
konstruktivniji i otvoreniji, što je podjednako vaţno kao i uĉenje o sebi i metodama aktivnog traţenja
posla.
15
2.2 ProvoĊenje projekta
2.2.1 Priprema priruĉnika za provoĊenje radionica
Komponenta 1 projekta YEP imala je za cilj podizanje kapaciteta uĉenika srednjih škola za
kompetentno i informirano donošenje odluka vezanih za nastavak školovanja i traţenje posla.
Taj proces izgradnje kapaciteta odvijao se kroz odrţavanje radionica tokom ĉitave školske
2010/2011 godine u 6 srednjih struĉnih škola sa podruĉja Bosne i Hercegovine. U projektu je
uĉestvovalo 6 škola:






Mješovita srednja škola Graĉanica
Srednja škola Prnjavor
GraĊevinsko geodetska škola Tuzla (ĉetverogodišnja zanimanja)
Srednja tehniĉka škola Brĉko
Srednjoškolski centar “Milorad Vlaĉić” Vlasenica
Srednja škola Rogatica
Komponenta 1 imala je nekoliko faza:
Februar – Juli 2009: Kvalitativno istraživanje potreba i mišljenja poslodavaca i učenika o
profesionalnoj orijentaciji
U ovoj fazi provedeno je fokus grupno ispitivanje potreba i mišljenja poslodavaca i uĉenika o
trenutnom stanju profesionalne orijentacije u školama, kolike su njene potrebe, što se oĉekuje od
zaposlenika te koje su perspektive zapošljavanja uĉenika nakon srednje škole. Na osnovu rezultata
istraţivanja pripremljen je izvještaj, a rezultati su iskorišteni za pripremu narednih faza u projektu.
Septembar 2009 – Januar 2010 Priprema Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju
karijere
Na osnovu teorijskih pretpostavki i dosadašnjih iskustava u profesionalnoj orijentaciji za uĉenike,
struĉni tim proMENTE-a je pripremio Priruĉnik za radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere.
Glavni priruĉnik sa nastavnim pripremama i materijalima za rad namijenjen je nastavnicima, dok je za
uĉenike pripremljena verzija za uĉenike sa svim potrebnim materijalima i dodatnim uputama kako
samostalno raditi na razvoju kompetencija za cjeloţivotno upravljanje karijerom.
Sadrţaj priruĉnika prati modularni pristup programu i sadrţi tri sekcije: Upoznajmo sebe, Upoznajmo
radne i obrazovne mogućnosti, te Metode i tehnike aktivnog traţenja posla. U svakoj sekciji nalaze se
jedinice za obradu, ukupno 20 jedinica. Zahvaljujući modularnom pristupu i fleksibilnosti jedinica,
ovaj priruĉnik omogućava nastavnicima da biraju lekcije koje će obraĊivati sa uĉenicima u zavisnosti
od njihovih potreba, da nekim lekcijama posvete više ĉasova, a nekima manje, te da same sadrţaje
prilagode stepenu školovanja uĉenika (trogodišnje ili ĉetverogodišnje).
Mart 2010 – Radionica sa ciljem evaluacije Priručnika za radionice o izboru zanimanja i razvoju
karijere
Nakon pripreme Priruĉnika, odrţana je radionica sa zvaniĉnicima škola, Ministarstava i Prosvjetno –
pedagoških zavoda iz regija u kojima se nalaze smještene pilot škole. Na radionici je prvo prezentiran
okvirni teoretski i istraţivaĉki koncept na kojem se bazirala izrada priruĉnika, potom je prezentiran
16
format i sadrţaj priruĉnika. Nakon prezentacije, uĉesnici su dobili zadatak da u manjim grupama
pregledaju Priruĉnik i daju svoje ocjene. Njihovi komentari su iskorišteni za dodatno usavršavanje
Priruĉnika.
April 2010 – Septembar 2010 – Pripremanje plana evaluacije i obuka nastavnika za rad sa učenicima
u radionicama za izbor zanimanja i razvoj karijere
U periodu od kraja školske 2009/2010 do poĉetka 2010/2011 pripremljen je plan evaluacije projekta (u
daljnjem tekstu) te provedeno 6 jednodnevnih obuka nastavnika u svim školama uĉenicama pilot
projekta o provoĊenju radionica.
Septembar 2010 – Maj 2010 – provođenje radionica i evaluacije u školama
Sa poĉetkom školske 2010/2011 poĉelo se i sa provoĊenjem radionica po školama. U svim školama
pilot projekta po jedan kabinet opremljen je za radioniĉki tip nastave te su se u njima uglavnom
provodile aktivnosti. Prije nego su nastavnici zapoĉeli sa procesom provoĊenja radionica proMENTE
tim je prikupio podatke za evaluaciju u pretest fazi.
Svaka škola je u skladu sa svojim potrebama odredila nastavnike i radionice koje će se provoditi u
toku školske godine.
Maksimalan broj 45-minutnih radionica na kojima je jedan uĉenik mogao prisustvovati je 20. Dakle,
jedan uĉenik je mogao maksimalno provesti na radionicama 15 sati, što je ekvivalent dva puna radna
dana ili dvodnevnim radionicama koje se organiziraju u druge svrhe i za druge populacije. TakoĊer,
radionice su bile dio njihovog dnevnog rasporeda i nisu bile jedini fokus njihovog interesovanja (kao
što je to sluĉaj u nekim drugim okolnostima kada se sliĉni sadrţaji pripremaju i provode sa drugim
populacijama i gdje se nastoji podići stepen njihovih kompetencija za razvoj karijere i njihova
zapošljivost).
U istom periodu (izmeĊu Septembra 2010 – Maja 2011 godine) obavljene su i dvije posjete školama u
cilju uvida u dosadašnjoj implementaciji programa, kao i pruţanju podrške i pomoći nastavnicima i
pedagozima ukljuĉenim u proces implementacije. Prva posjeta je obavljena u novembru i decembru
2010. godine, a druga u martu 2011.
Maj 2011 – posttest faza evaluacije
U maju 2011 prikupljeni su evaluacijski podaci nakon završenih radionica kako bi se mogao ispitati
uticaj radionica na razvoj kompetencija kod uĉenika koji su prošli kroz program obuke.
17
3 Evaluacija programa obuke uĉenika za odabir
zanimanja i razvoj karijere
Osnovni ciljevi provedenih radionica su bili:






Upoznavanje vlastitih vještina, sposobnosti, interesa i vrijednosti
Upoznavanja sa svijetom studiranja, rada i volontiranja
Uĉenje kako se prikupljaju informacija i donose odluke vezane za nastavak školovanja
i karijere
Uĉenje pisanja biografije i popratnog pisma
Uĉenje o naĉinima stvaranja neformalnih kontakata potrebnih za prikupljanje
informacija o radnim mjestima i zapošljavanje
Uĉenje kompetencija potrebnih za uspješan prolazak na selekcijskom intervjuu
Radionice koje su provedene sa uĉenicima kroz pruţanje informacija i diskusije na odreĊenu temu
trebale su da kod uĉenika dovedu do promjena u kljuĉnim psihološkim varijablama:
1. poznavanje vlastitih karakteristika
2. stepen percipirane samoefikasnosti (osjećaja da osoba moţe postizati zadane ciljeve i
savladavati prepreke na putu njihovog ostvarivanja)
3. motivaciju za traţenjem posla
4. stepen odluĉnosti u donošenju odluka o nastavku školovanja ili zapošljavanja
5. doţivljaja da svojim ţivotom najviše upravljamo mi sami (unutarnji vs vanjski lokus
kontrole).
U skladu s tim definirani su sljedeći indikatori promjene u kljuĉnim varijablama:
Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada
Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,
kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)
Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla
Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost
Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova
Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetnim upravljanjem karijerom
Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti
Indikator 7: Znanje o tome što su vještine
Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi6
Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 7
6
Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu
raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu
7
Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene
analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu
18
Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu
Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu
Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Psihološke karakteristike
Indikator 14: Lokus kontrole
Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima
Indikator 16: Otpornost na odbijanja
Oĉekivani nalazi su da će radionice o izboru zanimanja i razvoju karijere dovesti do promjena kod
uĉenika i to:











da će imati kvalitetniju procjenu sebe i svojih karakteristika
da će se kod uĉenika povećati osjećaj kompetentnosti u vještinama aktivnog traţenja
posla
da će biti odluĉniji u odabiru zanimanja i zadovoljniji svojim odlukama
da će biti više informirani o vlastitima karakteristikama i svijetu rada i studiranja što
će smanjiti njihovu neodluĉnost oko daljnjeg odabira zanimanja
da će smanjiti i neodluĉnost kao osobinu
da će uvidjeti vaţnost donošenja odluka o izboru zanimanja u trenutku završetka
srednje škole
da će nauĉiti da je potrebno više informacija o fakultetima kako bi donijeli racionalnu
i informiranu odluku o nastavku školovanja
da će nauĉiti o strategijama traţenja informacija o fakultetima i poslovima
da će nauĉiti više o pisanju biografije kao kljuĉnog dokumenta za prijavu na posao
da će nauĉiti da su oni i njihove aktivnosti kljuĉni u razvoju karijere, a ne iskljuĉivo
vanjski faktori (unutarnji vs. vanjski lokus kontrole)
da će zadrţati realitet u oĉekivanju prepreka, ali da će biti spremniji da se nose sa
preprekama i da ih prevazilaze
19
3.1 Cilj i zadaci evaluacije
Cilj evaluacije je bio procijeniti kvalitet materijala pripremljenih za radionice, odnosno njihovu
efikasnost u postizanju zadanih ciljeva.
Stoga su glavnih zadaci evaluacije bili procijeniti nivo znanja, vještina i kompetencija uĉenika prije
poĉetka radionica i nakon završetka radionica radi utvrĊivanja promjena koje su se dogodile kao
rezultat uĉešća na radionicama.
3.2 Metoda evaluacije
3.2.1 Ispitanici
U evaluaciji je korišten kvantitativni pristup sa testiranjem prije i poslije odrţavanja radionica koji je
ukljuĉivao eksperimentalnu i kontrolnu grupu, te kvalitativno ispitivanje putem fokus grupa u
eksperimentalnim školama nakon završetka radionica.
Eksperimentalna grupa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio ukljuĉuje uĉesnike radionica kao opći
eksperimentalni uzorak, dok je drugi dio bio sastavljen od uĉenika iz dva razreda iz svake škole kao
dubinski eksperimentalni uzorak. Prvi uzorak – opći eksperimentalni uzorak popunjavao je sljedeće
upitnike: Upitnik općih pitanja, Profil odluke o zanimanju i procjenu vlastitih kompetencija, a njihovi
podaci su korišteni za procjenu tipiĉnosti uzorka unutar dubinske eksperimentalne grupe (da li uzorak
u dubinskoj eksperimentalnoj grupi odraţava stanje unutar eksperimentalne grupe). Dubinski
eksperimentalni uzorak je u sklopu ispitivanja imao i dio upitnika koji se odnosio konkretne obrazovne
ishode (na procjenu usvojenog znanja tokom radionica).
Spisak razreda koji su uĉestvovali kao dubinski eksperimentalni:
Mjesto
Vlasenica
Vlasenica
Obrazovni stepen
IV
IV
Brĉko
Brĉko
Prnjavor
Prnjavor
Graĉanica
Graĉanica
Graĉanica
Tuzla
III
IV
III
IV
III
IV
IV
III
Tuzla
Rogatica
Rogatica
IV
IV
IV
Zanimanje / zvanje
Gimnazija
Poljoprivreda i prerada hrane (Veterinarski tehniĉar)
Autoelektriĉar
Mašinski tehniĉar
ObraĊivaĉi metala rezanjem i limari
Trgovaĉki tehniĉar
Elektriĉar EU VET
Medicinska sestra - tehniĉar
Turistiĉki tehniĉar EU VET
Keramiĉar - teracer + Zidar - fasader (kombinovano
odjeljenje)
GraĊevinski tehniĉar
Gimnazija
Ekonomski tehniĉar
Br. uĉenika
22
19
19
12
13
32
20
20
28
20
28
23
23
U kontrolnoj grupi su bili uĉenici iz tri srednje struĉne škole sa podruĉja kojima pripadaju i
eksperimentalne škole i to:



Srednjoškolski centar “Milutin Milanković” Milići
Mješovita srednja rudarska škola Tuzla
Gimnazija Prnjavor
20
3.2.2 Postupak
Uzorak uĉenika iz eksperimentalne i kontrolne grupe je prije poĉetka radionica popunio ulazne
upitnike. Po završetku radionica uĉenici obje grupe su ponovo popunili set izlaznih upitnika koji su
sadrţavati ista pitanja kao i ulazni upitnici. Mjera promjene u njihovim kompetencijama bila je razlika
izmeĊu dvije vremenske taĉke, kao i razlike izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe prije i poslije
radionica.
Kako bi kontrolirali faktore koji mogu doprinijeti promjeni u kompetencijama, a nisu vezane za
radionice, uĉenici svih grupa su u posttestiranju bili pitani da li su u toku godine radili nešto na
podizanju kompetencija veznih za cjeloţivotno upravljanje karijerom.
3.2.3 Instrumenti
Instrumenti koji su davani i u pretestu i u posttestu:



Upitnik opštih pitanja – ovo je upitnik koji je sadrţavao pitanja vezana za individualne i
sociodemografske karakteristike ispitanika; skala Poznavanje sebe i procjena vlastitih
kompetencija za aktivno traţenje posla, lokus kontrole, objektivnost/relalitet u oĉekivanjima i
otpornost na odbijanja Popunjavali su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe.
Ovaj upitniku je mjerio indikatore 1,2, 14,15 i 16.
Profil odluke o zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović, 2006) - ovo je upitnik koji
sluţi za dijagnosticiranje stepena u kojem je uĉenik donio odluku vezano za njegovu buduću
karijeru, zadovoljstvo tom odlukom i razloge zbog kojih je eventualno neodluĉan. Popunjavali
su ga svi uĉenici iz eksperimentalne i kontrolne grupe. Mjereni indikatori: 3,4 i 5.
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere. Popunjavali su ga uĉenici u
dubinskom eksperimentalnom i u kontrolnom uzorku. Mjereni indikatori 6,7,8,9,10,11 ,12 i
13.
Instrumenti samo za posttest

Evaluacijski upitnik za radionice za eksperimentalnu grupu – ovim upitnikom je ispitivano
zadovoljstvo kvalitetom radionica, sadrţajem koji su prezentirani, naĉinom na koji su
moderatori radili na radionicama, te procjena koliko su radionice pomogle u podizanju
kompetencija za razvoj karijere. Uĉenici su popunjavali i dio koji se odnosi na ocjenu rada
nastavnika koji su u toku godine vodili radionice sa razredom.
21
Instrumenti za nastavnike


Poĉetna procjena i oĉekivanja nastavnika – oĉekivanja nastavnika koliko će sa datim
materijalima moći postići ciljeve, šta su njihova oĉekivanja, poĉetna procjena kvaliteta
materijala
Evaluacijski upitnik za nastavnike – ovaj upitnik biće podijeljen nastavnicima na kraju
polugodišta u svrhu polugodišta i na kraju godine kao završna evaluacija.
Instrumenti za procjenu kvalitete web stranice www.mojakarijera.com

Web upitnik za procjenu kvalitete, sadrţajnosti i jednostavnosti upotrebe stranice
www.mojakarijera.com Upitnik će biti dostupan cijelo vrijeme evaluacije, odnosno, aktivnosti
stranice www.mojakarijera.com
Upitnik je dostupan na adresi http://www.mojakarijera.com/povratni_upitnik
3.2.4 Obrade podataka
Svi podaci su obraĊeni u SPSS ver18. U obradama podataka raĊene su sljedeće analize:
Mjere deskriptivne statistike za sve grupe na pretestu i posttestu – prosjeĉne vrijednosti i odstupanja
(standardne devijacije).
Analize razlika promjena u ispitivanim grupama – za analizu je korišten Generalni linearni model za
ponovljena mjerenja pri ĉemu je kao glavni faktor podjela na grupe (kontrolna i eksperimentalna).
Osim glavnog faktora definiran je i dodatni faktor (ili kovarijata), a to je da li je uĉenik bio ukljuĉen u
još neke dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere. Na taj naĉin kontroliran je
uticaj ovih aktivnosti kako bi se ispitalo da li je do promjene došlo zbog radionica ili je promjena
većim dijelom uvjetovana drugim aktivnostima.
22
3.3 Rezultati evaluacije
3.3.1 Opis uzoraka uĉesnika
U istraţivanju je uĉestvovalo 6 pilot škola i tri kontrolne škole. U tabeli 1 dat je pregled broja uĉenika
po fazi istraţivanja, grupi i školi.
Tabela 1 Pregled broja učenika po školama, fazi istraţivanja i grupi kojoj su pripadali
broj
37
340
135
154
42
45
broj
39
65
29
38
44
31
58
63
48
broj
broj
39
286
86
143
38
58
dubinska
eksperimentalna
eksperimentalna
kontrolna
kontrolna
broj
GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla
JU MSŠ Graĉanica
JU Tehniĉka škola Brĉko
Srednja škola Prnjavor
Srednja škola Rogatica
SŠC "Milorad Vlaĉić" Vlasenica
SŠC " Milutin Milanković" Milići
Gimnazija Prnjavor
Mješovita srednja rudarska škola Tuzla
dubinska
eksperimentalna
2 posttest
eksperimentalna
1 pretest
broj
36
58
20
38
45
20
54
57
21
U pretestu uĉestvovalo je ukupno 1142 ispitanika, od ĉega je 640 (56%) njih muških, a 502 (44%)
ţenska ispitanika. U posttestu uĉestvovalo je 977 ispitanika od ĉega je 550 muških (56%) i 427
ţenskih ispitanika (44%). Treba napomenuti da nisu svi ispitanici koji su uĉestvovali u pretestu isti
kao i oni koji su uĉestvovali u posttestu. Znaĉajan broj uĉenika je popunjavao samo jedan dio
evaluacije (pretest ili posttest) jer nisu bili prisutni u školi za vrijeme prikupljanja podataka ili su u
sluĉaju posttesta već završili sa nastavom. Broj ispitanika po spolu prikazan je u tabeli 2.
Pretest
Posttest
kontrolna
eksperimentalna
dubinska
eksperimentalna
ukupno
kontrolna
eksperimentalna
dubinska
eksperimentalna
ukupno
muški
broj
102
broj
396
broj
142
broj
640
broj
83
broj
350
broj
117
broj
550
ţenski
62
342
98
502
48
284
95
427
ukupno
164
738
240
1142
131
634
212
977
23
3.3.1.1 Sociodemografski podaci o ispitanicima
U fazi pretesta prikupljeni su podaci o sociodemografskim karakteristikama uĉesnika i njihovih
porodica. Uĉenici uglavnom potiĉu iz porodica u kojima roditelji imaju srednješkolsko obrazovanje i u
kojima je zaposlen otac ili oba roditelja. Status zaposlenosti roditelja (da li je zaposlen samo jedan ili
oba roditelja) dat je u sljedećoj tabeli:
Da li je
otac
zaposlen
Da li je majka zaposlena
Ne odnosi se na mene
(nema majke u
NE
domaćinstvu)
456
5
233
3
DA
257
59
DA
NE
Ne odnosi se na mene
(nema
oca
u
domaćinstvu)
Ukupno:
Ukupno
718
295
22
42
5
69
338
731
13
1082
27 uĉenika ţive u jednoroditeljskom domaćinstvu (samo majka ili otac) sa zaposlenim roditeljem, dok
45 uĉenika ţivi u jednoroditeljskom domaćinstvu sa nezaposlenim roditeljem. Petero djece ţivi u
domaćinstvu bez ijednog roditelja.
Obrazovni status roditelja dat je u narednoj tabeli i to prema definiranim grupama (kontrolna,
eksperimentalna i dubinska eksperimentalna):
kontrolna
struĉna
sprema
oca
struĉna
sprema
majke
1 osnovna škola
2 srednja škola
3 viša škola
4 visoka škola /
fakultet
5 magisterij
6 specijalizacija
7 doktor nauka
1 osnovna škola
2 srednja škola
3 viša škola
4 visoka škola /
fakultet
5 magisterij
6 specijalizacija
7 doktor nauka
8 nije išla u školu
eksperimentalna
broj
19
109
14
Procenat
(%)
11
64
8
broj
138
505
45
17
10
0
0
3
39
101
11
Procenat
(%)
dubinska
eksperimentalna
Procenat
(%)
18
67
6
broj
31
168
24
37
5
12
5
0
0
2
23
60
7
2
0
3
313
387
15
0
0
0
42
51
2
1
1
1
83
139
16
0
0
0
34
57
7
12
7
23
3
7
3
0
0
2
0
0
0
1
0
2
3
2
1
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
13
68
10
24
kontrolna
Da li je
otac
zaposlen
Da li je
majka
zaposlena
Da li je
drugi
iz
domaćinst
va
zaposlen
1 Da
2 Ne
3 Ne odnosi se na
mene
1 Da
2 Ne
3 Ne odnosi se na
mene
1 Da
2 Ne
eksperimentalna
broj
98
50
Procenat
(%)
58
30
broj
492
181
11
7
58
98
Procenat
(%)
dubinska
eksperimentalna
Procenat
(%)
65
24
broj
152
68
43
6
16
7
34
58
229
493
30
65
65
172
26
70
3
2
8
1
2
1
21
12
95
13
33
13
100
59
462
61
160
65
62
28
Indeks dobrobiti porodica definiran je sa 5 pitanja koja su se u ranijim ispitivanjima na sliĉnim
populacijama pokazala kao najuspješniji pokazatelji dobrobiti porodica: Da li u kući imate veš mašinu,
Da li u kući imate kompjuter, Da li u kući imate klima ureĊaj, Da li u kući imate internet vezu i Da li
se u tvojoj kući griju sve prostorije tokom zime?
Veš mašina
Kompjuter
Klima ureĊaj
Internet veza
Grijanje u svim prostorijama
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Da
Ne
kontrolna
Broj
Procenat
166
98,8%
2
1,2%
154
91,7%
14
8,3%
30
18,9%
129
81,1%
110
66,3%
56
33,7%
110
66,7%
55
33,3%
eksperimentalna
Broj
Procenat
738
98,4%
12
1,6%
646
86,5%
101
13,5%
83
11,3%
649
88,7%
466
62,8%
276
37,2%
450
60,2%
297
39,8%
dubinska
eksperimentalna
Broj
Procenat
243
98,8%
3
1,2%
224
91,4%
21
8,6%
23
9,6%
216
90,4%
151
62,4%
91
37,6%
161
65,4%
85
34,6%
Prosjeĉni indeks dobrobiti porodica na skali od 1 do 5 u kontrolnoj grupi iznosi 3,37; u
eksperimentalnoj grupi iznosi 3,17; a u dubinskoj eksperimentalnoj 3,26. Rezultati analize varijance
pokazuju da meĊu grupama nema razlika, odnosno da djeca dolaze iz porodica sliĉnog
socioekonomskog statusa (F=2,647; p=0,071) što implicira da dubinska eksperimentalna grupa
prezentira ĉitavu eksperimentalnu grupu, te da su kontrolna i dubinska eksperimentalna grupa
izjednaĉene po socioekonomskom statusu porodice.
Prosjeĉan školski uspjeh uĉenika u prva tri razreda srednje škole iznosi 3,75 u kontrolnoj grupi, 3,69 u
eksperimentalnoj grupi i 3,71 u dubinskoj eksperimentalnoj grupi. IzmeĊu prosjeĉnog uspjeha u ove
tri grupe nema statistiĉki znaĉajnih razlika (F=0,349; p=0,706) što ukazuje da su uĉenici dubinske
eksperimentalne i kontrolne grupe izjednaĉeni po akademskom postignuću.
25
3.3.1.2 Kako su učenici birali srednju školu?
Većina uĉenika izabrala je samostalno srednju školu koju ţeli pohaĊati. Oko 30% njih imalo je i
pomoć svojih roditelja, odnosno roditelji su uĉestvovali u donošenju odluke. Samo mali procenat od
3% je imalo pomoć pedagoga ili psihologa u školi, a njih oko 7% konsultiralo je i druge osobe iz svoje
okoline ili je pod uticajem proksimalnih vanjskih faktora biralo školu ( tipiĉni odgovori u ovom
sluĉaju su da nije bilo opcija ili smjera koje je uĉenik ţelio da upiše u njegovoj okolini). Od drugih
osoba to su najĉešće ĉlanovi šire obitelji (dede, bake, ujaci, tetke), prijatelji ili starije kolege. U
odgovorima nema zabiljeţenih osoba kao što su poslodavci ili druge osobe direktno zainteresirane za
kadar koji se školuje u njihovom okruţenju.
U narednoj tabeli dat je pregled broja uĉenika koji su koristili razliĉite strategije pri odabiru srednje
škole.
sam odluĉio
roditelji uĉestvovali
nastavnici i pedagozi
neko drugi
NE
DA
NE
DA
NE
DA
NE
DA
Broj
69
1027
494
213
588
19
574
41
Procenat
6,3%
93,7%
69,9%
30,1%
96,9%
3,1%
93,3%
6,7%
Vidimo da su uĉenici nakon završene osnovne škole najvećim brojem prepušteni samostalnom
odluĉivanju kada je u pitanju izbor srednje škole, te da je procenat djece koja dobiju savjet ili pomoć o
strane kvalificiranijih osoba kao što su pedagozi u osnovnim školama izuzetno nizak (samo oko 3%).
Analiza razlika strategija odabira srednje škole meĊu grupama pokazuje da su unutar kontrolne grupe
uĉenici ĉešće koristili roditelje i druge kao pomoć. Razlog ove razlike je najvjerovatnije ĉinjenica da je
jedna od kontrolnih škola ona koja pripada srednjem općem obrazovanju – gimnazijama u koje se
obiĉno upisuju uĉenici koji namjeravaju nastaviti školovanje nakon završene srednje škole, te u
dugoroĉno planiranje ĉešće ukljuĉuju roditelje i osobe iz okruţenja.
3.3.1.3 Neformalno obrazovanje i slobodno vrijeme
Većina uĉenika osim što je ukljuĉena u formalno obrazovanje nije ukljuĉena i u neki od vidova
neformalnog obrazovanja. Samo oko 7 % uĉenika pohaĊalo je neke dodatne kurseve. Ti kursevi su
uglavnom kursevi stranih jezika (engleski, njemaĉki, italijanski, arapski), kursevi za rad na raĉunaru –
informatiĉki kursevi, sekcije iz matematike, umjetniĉke sekcije, dok su dvije uĉenice iz Graĉanice
prijavile da su bile dio neformalnog obrazovanja u projektu „Košnica“.
Mnogo veći procenat djece je radilo neki plaćeni posao (oko 40% njih). Ti plaćeni poslovi najĉešće
podrazumijevaju: berba voća i poljoprivredni radovi, fiziĉki poslovi (utovar i istovar, drugi
nadniĉarski poslovi nekvalificiranog tipa), graĊevinski poslovi (rad kao pomoćnik ili fiziĉki radnik na
graĊevini, pošumljavanje, kućni poslovi (ĉuvanje djece ili ĉišćenje kuće), rad u ugostiteljskim
objektima kao konobari ili u trgovinama kao trgovci, pomoćna radna snaga u frizerskim salonima, te
kao ispomoć u porodiĉnom biznisu (uzgoj gljiva, rad u birou). Od ostalih poslova tu su promotorski
poslovi, rad unutar razliĉitih kampanja nevladinih organizacija i stranaka, te informatiĉki poslovi i
elektriĉarske popravke. Oko 10 uĉenika navelo je da se profesionalno bave sportom ili su sportske
26
sudije, a njih 6 se bave profesionalno pjevanjem ili sviranjem. Posao koji je djevojkama relativno
atraktivan je posao promotorica i akviziterskih prodavaĉica kozmetike.
Preko polovine uĉenika (57%) je prijavilo da ima neki hobi kojim se bavi u slobodno vrijeme. Najveći
broj njih se bavi nekim sportom. Muški se uglavnom bave fudbalom i košarkom, te rukometom i
borilaĉkim sportovima, dok kod djevojaka to je više odbojka. Drugi najzastupljeniji hobi je muzika,
bilo slušanje muzike, pjevanje ili sviranje. Relativno popularan hobi je i folklor, moderni ples, pisanje
pjesama ili priĉa i ĉitanje knjiga. Znaĉajan broj uĉenika kao hobi ima i rad na raĉunaru (ali uglavnom
igranje igrica, internet socijalne mreţe), lov i ribolov, te kolekcionarstvo (sakupljanje odreĊene vrste
predmeta). Vidimo da su hobiji kojima su mladi okupirani ipak uglavnom rekreativnog karaktera i za
mali broj njih mogu biti u funkciji izbora budućeg zanimanja ili karijere. S druge strane, ohrabruje
ĉinjenica da je 57% mladih izjavilo da ima neki hobi,a da je za njih oko 50% to konstruktivan naĉin
provoĊenja slobodnog vremena.
Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve?
Da li si radio neki plaćeni posao?
Da li imaš neki hobi?
Broj
72
1062
466
689
648
475
DA
NE
DA
NE
DA
NE
Procenat
6.3%
93.7%
40.3%
59.7%
57.7%
42.3%
U posttestu smo pitali uĉenike da li su u posljednjih godinu dana, koliko je trajao program radili neki
plaćeni posao, pohaĊali neke dodatne kurseve kako bi povećali svoje šanse za zapošljavanje ili upis na
fakultet te da kako su provodili svoje slobodno vrijeme.
Da li je u toku godine radio neki plaćeni posao?
Da li je u toku godine pohaĊao neki kurs?
DA
NE
DA
NE
Broj
273
699
52
925
Procenat
28.1%
71.9%
5.3%
94.7%
Vidimo da je u toku završne školske godine opao broj uĉenika koji su radili neki posao, što je
razumljivo jer većina poslova kojim se oni bave je privremenog ili sezonskog karaktera (roditelji ne
izlaţu djecu pretjeranom naporu tokom same školske godine). Znaĉajno manji broj uĉenika je u toku
godine pohaĊao i neke kurseve. Većinom su to kursevi stranih jezika, s tim što se primijeti tendencija
da se u završnoj godini uĉenici više ukljuĉuju u djelovanje omladinskih agencija te neki od njih
prolaze kurseve za volonterski rad (dvije uĉenice), kurseve rukovoĊenja (jedna uĉenica),
prezentacijske vještine, seksualno i reproduktivno zdravlje (jedna uĉenica) te obuka za rad na
prevenciji vršnjaĉkog nasilja (jedan uĉenik). Desetak uĉenika je polagalo vozaĉki ispit.
Od plaćenih poslova to su uglavnom oni koje su uĉenici i ranije radili kao što su berba sezonskog
voća, fiziĉki poslovi, pomaganje u porodiĉnom biznisu, cijepanje drva, rad u ugostiteljskim objektima
kao konobari, promotorski i trgovaĉki poslovi, bavljenje muzikom (pjevanje i sviranje) i sportom.
27
3.3.1.4 Da li namjeravaju upisati fakultet?
Od ukupnog broja uĉenika u pretestu (N=1168), njih 1136 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati
fakultet. Njih 65% je reklo da ţeli, a njih oko 35% je reklo da ne ţeli. U posttestu, od ukupnog broja
od 1008 uĉenika, njih 988 je odgovaralo na pitanje da li ţele upisati fakultet. Njih 62% je izjavilo da
ţeli, dok oko 38% njih je izjavilo da ne ţeli.
Rezultati analize stabilnosti ove odluke koji su raĊeni na ispitanicima koji su odgovorili na pitanje i u
pretestu i u posttestu pokazuje da su odluke uĉenika koje su imali na poĉetku godine vrlo stabilne,
odnosno da mali broj njih mijenja mišljenje o studiranju tokom završne godine srednje škole.
Da li namjerava upisati fakultet?
posttest
Da
Ne
Da
250
36
pretest
Ne
12
104
Ukupno
262
140
Ukupno
286
116
402
Od ukupno 402 uĉenika koji su odgovorili na ovo pitanje i u pretestu i u posttestu vidimo da njih 354
(88%) nije mijenjalo svoju odluku, dok je samo 12% promijenilo svoju odluku. Njih 36 je prema
odgovoru odustalo od upisa fakulteta, dok je njih 12 odluĉilo da ipak studira.
3.3.1.5 Dodatne aktivnosti vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere na kojima su učenici
učestvovali
Osim radionica koje su organizirane u sklopu pilot projekta GOPA YEP uĉenici su bili ukljuĉeni i u
druge aktivnosti koje su imale za cilj profesionalno informiranje i savjetovanje za odabir zanimanja.
Kontrolna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)
Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj
zajednici o budućnosti
Razgovarali smo sa razrednim starješinom
na odjeljenskoj zajednici o budućnosti
Imali smo lekcije u nekim predmetima
vezano za odabir zanimanja, traţenje posla
ili upisa fakulteta
Imali smo testiranja sa pedagogom
Išao sam kod nekog savjetnika
Radio
sam
testove
profesionalne
orijentacije na internetu
Traţio sam informacije o zanimanjima po
internetu
Išli smo u posjete fakultetima
Dubinska
eksperimentalna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)
Eksperimentalna
procenat
od
Broj
ukupnog
broja
(%)
22
16
210
32
97
45
40
30
331
51
110
51
43
32
227
35
86
40
4
4
3
3
94
14
14
2
74
7
34
3
18
13
44
7
22
10
40
30
223
34
78
36
32
24
41
6
7
3
28
Dolazili su neki fakulteti da nam se
prezentiraju
Išli smo u posjete nekim firmama
Nešto drugo
55
41
208
32
86
40
13
3
10
2
80
7
12
1
44
0
20
0
Rezultati pokazuju da je veći broj djece u eksperimentalnoj i dubinskoj eksperimentalnoj grupi bio
ukljuĉen u tipiĉne informativno – savjetodavne aktivnosti kao što su razgovori sa pedagogom,
razrednim starješinom, te u testiranja sa pedagogom negoli su to djeca u kontrolnoj grupi. Vjerovatni
razlog ovoj razlici leţi upravo u uvoĊenju radionica kao kontinuirane aktivnosti koja je potakla i
nastavnike i pedagoge na pojaĉanu aktivnost oko profesionalne orijentacije.
Moţe se reći da uvoĊenje sistemskih aktivnosti koje su jasno deklarirane kao profesionalna
orijentacija i koje imaju kontinuitet u provoĊenju dovodi i do dodatne mobilizacije institucionalnih
resursa kao i podizanja individualne motivacije nastavnika i pedagoga za dodatnim aktivnostima koje
su djeci potrebne u kljuĉnom periodu za odabir zanimanja i razvoj karijere.
Od ostalih aktivnosti koje su provoĊene sa uĉenicima, najĉešće su posjete fakulteta i prezentacije
njihovih programa, te lekcije u nekim predmetima vezane za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa
fakulteta.
Od individualnih proaktivnih ponašanja kojim uĉenici nastoje da odaberu svoje zanimanje i buduću
karijeru najĉešće je potraga za informacijama o zanimanjima na internetu. Oko trećina djece u
kompletnom uzorku traţila je informacije na internetu, a oko 10% djece je radilo testove profesionalne
orijentacije na internetu. Ovo ukazuje da je razvoj online informativnih servisa kao i online
savjetovanja za odabir zanimanja prostor koji u budućnosti treba da bude što više iskorišten za
savjetodavni rad sa uĉenicima (ali i drugim populacijama).
3.3.2 Priprema podataka za obradu – zavisni uzorak
Nakon pripreme baze i uparivanja uzorka za ponovljena mjerenja iz baze su izbaĉeni dodatno 204
sluĉaja (oko 10%) zbog nepotpunih podataka tako da je za uparivanje podataka ostalo 2021 popunjeni
upitnik.
Restrukturiranjem podataka upareno je 476 uĉenika ispitanika koji su imali pravilno popunjene
identifikacijske podatke i u pretestu i u postestu te su njihovi podaci korišteni za analizu promjena do
kojih se došlo usljed sistematskog rada na profesionalnoj orijentaciji kroz radionice u 2010/2011
godini.
Pregled broja uĉenika koji su uĉestvovali i u pretestu i u posttestu sa jednakim identifikacijskim
podacima (zavisni uzorak):
Broj uĉenika sa
uparenim podacima
Kontrolna
Eksperimentalna
Dubinska eksperimentalna
Total
60
296
120
476
Procenat od ukupnog
broja uĉenika koji su
uĉestvovali u
istraţivanju u pretestu
35,5%
39,3%
48,8%
Procenat od ukupnog
broja uĉenika koji su
uĉestvovali u
istraţivanju u posttestu
44,4%
45,3%
55,3%
29
U analizama indikatora kompetencija za upravljanje karijerom korišteni su podaci upravo ove grupe
ispitanika koji imaju uparene rezultate iz pretesta i posttesta i koji su tretirani kao zavisni uzorak.
3.3.3 Analiza promjena na indikatorima kompetencija za upravljanje karijerom
Kao indikatori koji su korišteni za mjerenje promjena uĉeniĉkih kompetencija za upravljanje karijerom
korištene su sljedeće varijable:






Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada
Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi, kvaliteta
davanja i primanja povratne informacije)
Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla
Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost
Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
Širina u pristupu usklaĊivanja sebe i svijeta rada - Broj poslova koje moţe obavljati









Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom
Znanje o tome što su sposobnosti
Znanje o tome što su vještine
Znanje o tome što su profesionalni interesi
Znanje o tome što su vrijednosti
Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu
Znanje o strategija traţenja informacija o fakultetu
Znanje o strategijama traţenja posla
Poznavanje strukture biografije




Psihološke karakteristike
Lokus kontrole
Objektivnost / realitet u oĉekivanjima
Otpornost na odbijanja
Za sve varijable analizirane su promjene u razlikama izmeĊu dubinske eksperimentalne grupe i
kontrolne grupe prije radionica (pretest) i poslije radionice (posttest). Kako bi kontrolirali uticaj drugih
aktivnosti kojima je kontrolna grupa bila izloţena tokom školske godine, a koje su mogle dovesti do
promjena u njihovim kompetencijama u posttestu je jedno od pitanja za kontrolnu grupu bilo „Da li ste
uĉestvovali na nakoj radionici?“.
30
3.3.3.1 Poznavanje sebe i svijeta rada
Indikator 1: Percepcija sebe i svojih karakteristika
Ovaj indikator predstavlja u kojoj mjeri uĉenici smatraju da poznaju svoje sposobnosti, interese,
vještine i kompetencije u davanju i primanju povratnih informacija. OdreĊen je kao prosjek na skali od
1 do 4 na pitanjima:
1.
2.
3.
4.
Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti
Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati vještine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o njenom radu na naĉin da se
ona ne uvrijedi i da je shvati kao dobronamjernu.
5. Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne
doţivljavam je kao napad na moju liĉnost.
Ova skala dizajnirana je za potrebe ovog istraţivanja od strane proMENTE tima.
Analize razlika izmeĊu dubinske eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju da nije došlo do promjene
u percepciji sebe prije i nakon radionica. IzmeĊu grupa nema razlika ni prije ni poslije radionica.
Rezultati ukazuju da i druge aktivnosti koje su provoĊene unutar ispitivanog perioda nisu znaĉajno
doprinijele promjeni u percepciji vlastitih karakteristika.
Prosjeĉne vrijednosti za obje grupe date su u tabeli:
Prosjeĉna vrijednost
st. devijacija
N
Kontrolna
3,004
,34304
53
Eksperimentalna
3,074
,40919
338
Kontrolna
2,97
,38537
53
Eksperimentalna
3,08
,40488
338
Grupa
Percepcija sebe u pretestu
Percepcija sebe u posttestu
Na osnovu prosjeĉnih vrijednosti moţe se reći da uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da dobro
poznaju vlastite karakteristike jer se njihove prosjeĉne vrijednosti kreću oko 3 na skali od 1 do 4 (pri
ĉemu je 3 – slaţem se, a 4 u potpunosti se slaţem).
Na osnovu rezultata dva mjerenja moţemo zakljuĉiti:


Da uĉenici smatraju da dobro poznaju vlastite karakteristike
Da radionice nisu znaĉajno doprinijele promjeni percepcije vlastitih karakteristika niti
su dovele do povećanja razlike izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe.
31
Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla
Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla mjereno je skalom sa 6 pitanja preuzetom iz
evaluacijskog priruĉnika koji se koristi za procjenu uspjeha radionica za aktivno traţenje posla TIMS
(program adaptirao proMENTE, 2006). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – nimalo uspješan, a
5 – jako uspješan.
Pitanja u skali su:
1. Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se mogu iskoristiti da naĊem posao
2. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bi saznao o mogućim poslodavcima
kojima su potrebne moje vještine
3. Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako bih saznao za moguća radna mjesta
koja mi odgovaraju
4. Pisanju dobre prijave za posao i biografije
5. Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme u obzir kao radnika na nekom
radnom mjestu
6. Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /
intervjuu za posao
Prosjeĉne vrijednosti jedne i druge grupe prikazane su u tabeli:
Procjena kompetencija za aktivno
traţenje posla u pretestu
Procjena kompetencija za aktivno
traţenje posla u posttestu
Izvor
pretest_posttest
pretest_posttest
drugeekativnosti
pretest_posttest
grupanumeric2
Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Pretest/posttest
Suma
kvadrata
Prosjeĉna vrijednost
3,3274
3,2946
3,2604
3,4050
st. devijacija
,72427
,75971
,65705
,65380
Prosjeĉni
kvadrat
stupnjevi
slobode
F
N
53
337
53
337
Znaĉajnost
*
Linear
Linear
,192
,184
1
1
,192
,184
,701
,672
,403
,413
*
Linear
,641
1
,641
2,337
,127
Prosjeĉne vrijednosti ukazuju da uĉenici uglavnom smatraju da su prosjeĉno uspješni u kljuĉnim
vještinama aktivnog traţenja posla. Analiza promjena u grupama prema procjeni kompetencija za
aktivno traţenje posla ukazuje da nije došlo do statistiĉki znaĉajnih promjena znaĉajnog porasta
procjene kompetencija niti u eksperimentalnoj niti u kontrolnoj grupi. Ipak, promjene u prosjeĉnim
vrijednostima po grupama u dvije vremenske taĉke mjerenja pokazuju tendenciju blagog pada
osjećaja kompetentnosti za traţenje posla u kontrolnoj grupi, dok je eksperimentalnoj grupi primjetna
tendencija blagog porasta osjećaja kompetentnosti za traţenje posla.
32
Kada je u pitanju indikator 2 – percepcija vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla moţemo
zakljuĉiti:


Uĉenici i jedne i druge grupe smatraju da su prosjeĉno uspješni u aktivnostima
aktivnog traţenja posla
Radionice jesu doprinijele da se u eksperimentalnoj grupi javi trend porasta procjene
kompetencija za aktivno traţenje posla, dok je u kontrolnoj grupi primjetna tendencija
pada. Moţe se reći da se radionice pokazuju potencijal da kod uĉenika, u kritiĉnom
periodu kada izlaze iz srednje škole i kada im predstoji jedna od najznaĉajnijih
prekretnica u razvoju karijere, odrţe i poboljšaju osjećaj kompetentnosti za aktivno
traţenje posla.
Indikator 3: Odlučnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodlučnost
Odluĉnost u donošenju odluka i razlozi za neodluĉnost mjereni su upitnikom Profil odluke o
zanimanju (Jones, 1988, adaptirala Husremović,2006). Ovaj upitnik u bosanskohercegovaĉkoj verziji
ima tri poĉetna pitanja koja se odnose na procjenu stepena odluka do koje je uĉenik došao u odabiru
zanimanja, te razloga za neodluĉnost koji su podijeljeni u tri kategorije: Razlozi koji se odnose na
nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja; neodluĉnost kao crta liĉnosti i Neodluĉnost koja
proizilazi iz percepcije uĉenika da mu u trenutku popunjavanja upitnika nije vaţno donijeti takvu
odluku (Percepcija vaţnosti odluke). Skala mjerenja je od 1 do 5 pri ĉemu je 1 – u potpunosti se ne
odnosi na mene, a 5 – u potpunosti se odnosi na mene.
Prosjeĉne vrijednosti pitanjima i skalama Profila odluke o zanimanju za kontrolnu i dubinsku
eksperimentalnu grupu date su u tabeli:
Pitanje:
Stepen odluĉnosti u odluci o budućem zanimanju i zadovoljstvo
odlukom
Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i školovanja
Razlozi za neodluĉnost:neodluĉnost kao crta liĉnosti
Razlozi za neodluĉnost:percepcija vaţnosti odluke
Kontrolna
Pretest
Posttest
10,51
10,17
3,63
2,29
1,66
3,34
2,49
2,06
Eksperimentalna
Pretest Posttest
10,19
10,97
3,44
2,56
2,08
3,35
2,54
2,09
Analiza razlika u promjenama na stepenu odluĉnosti pokazuje da postoje znaĉajni efekti unutar
pojedinih grupa, odnosno da je, kod kontroliranog uticaja drugih aktivnosti, u eksperimentalnoj grupi
došlo do znaĉajnog porasta stepena odluĉnosti o budućem zanimanju i zadovoljstva tom odlukom, dok
je u kontrolnoj grupi došlo do pada stepena odluĉnosti.
stupnjevi
slobode
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
7,404
3,122
F
Znaĉajnost
Linear
Linear
Suma
kvadrata
7,404
3,122
1,595
,673
,207
,413
Linear
26,077
1
26,077
5,618
,018
Izvor
Pretest/posttest
Pretest/posttest
Pretest/postest*druge
aktivnosti
Pretest/posttest*grupa
Dakle, radionice su doprinijele da uĉenici donesu odluku o nastavku svoje karijere te da tom odlukom
budu zadovoljniji nego što su bili prije radionica.
33
Analiza razloga za neodluĉnost koji se tiĉu nepoznavanja sebe i svijeta rada i obrazovanja pokazuju da
je u kontrolnoj grupi došlo do poboljšanja na ovoj varijabli, odnosno da su uĉenici sebe nešto bolje
upoznali, dok se u eksperimentalnoj grupi zadrţala vrijednost iz posttesta. Na ovu razliku nešto više su
uticale druge aktivnosti nego same radionice.
Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i obrazovanja
Izvor
Pretest/posttest
Pretest/posttest * druge aktivnosti
Pretest/posttest * grupa
pretest/po
sttest
Suma
kvadrata
Stupnje
vi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
Znaĉaj
nost
Linear
Linear
Linear
4,084
1,041
,542
1
1
1
4,084
1,041
,542
10,771
2,746
1,428
,001
,098
,233
Analiza skale Neodluĉnost kao osobina liĉnosti pokazuje da takoĊer nemamo znaĉajne razlike u
promjenama, ali da primjećujemo znaĉajnu tendenciju gdje u eksperimentalnoj grupi dolazi do pada
vrijednosti na ovoj skali, odnosno gdje se uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu doţivljavaju kao
manje neodluĉne osobe, za razliku od eksperimentalne grupe gdje dolazi do porasta osjećaja
neodluĉnosti kao liĉne karakteristike. Ovaj nalaz ukazuje da su provedene radionice doprinijele da se
uĉenici osjećaju odluĉnije kao osobe, što je izuzetno znaĉajno za aktivno ponašanje u podruĉju odabira
zanimanja i razvoja karijere.
Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina liĉnosti
pretest/posttest
pretest/posttest* druge aktivnosti
pretest/posttest * grupa
pretest/p
osttest
Suma
kvadrata
Stupnje
vi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
Znaĉaj
nost
Linear
Linear
Linear
,206
,025
1,337
1
1
1
,206
,025
1,337
,342
,041
2,226
,559
,840
,137
Analiza skale Razloga za neodluĉnost koji se odnose na percepciju vaţnosti donošenja odluke u
trenutku popunjavanja upitnika pokazuje da (iako razlike nisu znaĉajne) eksperimentalna grupa u
posttestu pokazuje tendenciju pada rezultata što ukazuje na to da su svjesniji da je vaţno donijeti
kvalitetnu odluku o budućem školovanju ili zapošljavanju, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo
tendenciju porasta rezultata, odnosno povećanja odgaĊanja odluke i percepcije da u tom trenutku nije
tako vaţnost donijeti odluku o budućem zanimanju ili zapošljavanju.
Zaključak analize na indikatoru 3 – Odlučnost u donošenju odluka i razlozi za
neodlučnost
Rezultati ukazuju da su radionice odrţane sa uĉenicima u eksperimentalnoj grupi doprinijele
promjenama u jednoj od kljuĉnih karakteristika vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere, a to je
odluĉnost u izboru i zadovoljstvo izborom. Ono što je znaĉajan nalaz je da su radionice pomogle
uĉenicima i da smanje osjećaj neodluĉnosti kao liĉne karakteristike (dok je u kontrolnoj grupi ovaj
osjećaj pokazao tendenciju porasta), te da se zahvaljujući radionicama u eksperimentalnoj grupi
primjećuje tendencija porasta shvatanja vaţnosti donošenja kvalitetnih i informiranih odluka na
vrijeme i u trenutku završavanja srednje škole (dok je u kontrolnoj grupi registrirana tendencija pada
shvatanja vaţnosti donošenja ovakvih odluka).
34
Indikator 4: sigurnost u odluku o razvoju karijere
Sigurnost u odluku o razvoju karijere predstavlja bitan element prihvatanja odluke i aktivnog
ponašanja prema ostvarenju ciljeva koje uĉenici postavljaju za sebe u podruĉju odabira zanimanja i
razvoja karijere. Na poĉetku školske godine završnog razreda srednje škole oĉekuje se da su uĉenici
manje sigurni u svoje odluke, dok bi na kraju razreda pred izlazak iz srednjoškolskog obrazovanja
trebali da pokaţu veću sigurnost u odluku koju su donijeli.
Sigurnost u odluku o razvoju karijere ispitana je sa dva vezana pitanja u pretestu i posttestu:


Da li znaš što ćes raditi nakon završetka srednje škole? (potencijalni odgovori:
a)studirati; b) raditi; c) i studirati i raditi; d) neodluĉan sam
Koliko si siguran u svoju odluku? (potencijalni odgovori: a) nimalo nisam siguran;
nisam siguran; siguran sam; u potpunosti sam siguran)
Deskriptivna statistika pokazuje da je u kontrolnoj grupi 31% uĉenika zadrţalo svoju odluku u
posttestu u odnosu na onu u pretestu, dok je njih 69% promijenilo odluku. U eksperimentalnoj grupi
njih 36% je zadrţalo svoju odluku iz pretesta, dok je 64% njih promijenilo svoju odluku u posttestu.
Ovi podaci ukazuju koliko je razdoblje od godine dana prije prelaska na viši nivo školovanja ili izlaska
na trţište rada turbulentno za mlade ljude i kljuĉno za savjetodavni rad sa njim kako bi im se pomoglo
da donesu racionalnu odluku kojom će biti zadovoljni.
Kontrolna grupa
Da li znaš što ćeš raditi nakon
završetka škole u pretestu
Studirati
Raditi
I studirati i
raditi
Neodluĉan/na
sam
Total
Eksperimentalna grupa
Da li znaš što ćeš raditi nakon
završetka škole u pretestu
Total
Studirati
Raditi
I studirati i
raditi
Neodluĉan/na
sam
Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u
posttestu
Studirati Raditi I studirati i
Neodluĉan/na
raditi
sam
11
7
7
6
2
0
0
0
2
1
2
2
Total
31
2
7
0
1
0
0
1
15
9
9
8
41
Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka škole u
posttestu
Studirati Raditi I studirati i
Neodluĉan/na
raditi
sam
17
7
6
3
8
4
4
1
3
5
5
2
Total
33
17
15
7
1
0
0
8
35
17
15
6
73
Analiza razlika u promjenama na varijabli sigurnosti u donesenu odluku prije i poslije radionica i
izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe ukazuje da razlike nisu znaĉajne, ali da postoji tendencija
35
porasta sigurnosti i u jednoj i u drugoj grupi. Iako nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih
aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih
aktivnosti na sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili
ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta, prikupljanje informacija o
zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i pedagozima što je zasigurno pomoglo da
odluke koje donesu budu jasnije i da u njih budu sigurniji.
Sigurnost u donesenu odluku – test unutar grupa
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa
pretest/posttest
Suma
kvadrata
stupnjevi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
Znaĉajnost
Linear
Linear
,712
,788
1
1
,712
,788
1,380
1,526
,243
,220
Linear
,010
1
,010
,019
,890
Sigurnost u donesenu odluku –test izmeĊu grupa
Izvor
Suma kvadrata
Intercept
Druge aktivnosti
grupa
825,040
1,446
,001
1
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
825,040
1,446
,001
F
Znaĉajnost
1566,813
2,746
,002
,000
,101
,964
Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih zanimanja
Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere bi trebao da pomogne uĉenicima da prošire
spoznaju o tome što osoba sa odreĊenim zanimanjem ili kvalifikacijama moţe raditi, te kako moţe
nastaviti svoje školovanje. Cilj je proširiti percepciju poslova prihvatljivih za osobu te na taj naĉin
povećati njegovu zapošljivost i motivaciju za cjeloţivotno uĉenje. Osobe koje nema tu širinu u
razmišljanju o potencijalnim poslovima kojima se moţe baviti ima suţeni obim poslova u kojima
moţe traţiti zaposlenje kao i više ograniĉen broj potencijalnih obrazovnih programa u koje se mogu
ukljuĉiti. Prosjeĉne vrijednosti u obje grupe na pretestu i posttestu su prikazane u tabeli:
Grupa
Broj poslova koje uĉenik nabraja u pretestu
Broj poslova koje uĉenika nabraja u posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Prosjeĉna
vrijednost
1,17
1,12
2,00
1,45
St. devijacija
N
1,007
,857
,834
,666
24
33
24
33
Analize pokazuju da je došlo do znaĉajnog porasta broja poslova koje uĉenici vide kao sebi
potencijalne izmeĊu dvije taĉke mjerenja. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do povećanja rezultata, s
tim da je u ovoj varijabli ta tendencija više izraţena u kontrolnoj grupi.
36
Broj poslova koje uĉenici mogu nabrojati – test unutar grupa
pretest/po
Suma
Stupnjev
sttest
kvadrata
i slobode
pretest/posttest
Linear
5,856
1
pretest/posttest * druge
Linear
,308
1
aktivnosti
pretest/posttest * grupa
Linear
2,019
1
Broj poslova koje uĉenik moţe nabrojati – test izmeĊu grupa
Izvor
Suma kvadrata
stupnjevi slobode
Intercept
90,631
1
druge aktivnosti
,170
1
grupa
1,900
1
Prosjeĉni
kvadrat
5,856
,308
9,875
,520
Znaĉa
jnost
,003
,474
2,019
3,404
,071
F
Prosjeĉni kvadrat
90,631
,170
1,900
F
109,914
,207
2,304
Znaĉajnost
,000
,651
,135
Indikator 6: znanje o sposobnostima
Radionice su imale za cilj povećati i znanje uĉenika o tome što su to kljuĉne psihološke karakteristike
koje usklaĊuju ĉovjeka sa njegovom radnom okolinom i koje odreĊuju naš uspjeh u školovanju i
poslu, te zadovoljstvo odabranom školom ili poslom. To su: sposobnosti, vještine, profesionalni
interesi i vrijednosti.
Definicija sposobnosti koju daje Bujas, Z. (1964)8 u svojoj knjizi „Psihofiziologija rada glasi:
“Sposobnosti su potencijalni dinamiĉki sustavi za vršenje odreĊenih tipova aktivnosti steĉeni kroz
aktivitet na osnovi nasljeĊenih dispozicija i utjecaja prirodne i socijalne okoline.” . Dakle, sposobnosti
su potencijali koji na omogućavaju razvoj vještina i uspjeh u nizu zanimanja koja zahtijevaju upravo te
sposobnosti.
Sposobnosti takoĊer obuhvataju uspješnost snalaţenja u novim situacijama u kojima se zahtijeva
korištenje ranijih znanja ili iskustava kako bi se pronašlo rješenje u novonastaloj situaciji.
Znanje o sposobnostima ispitivano je sa dva pitanja:
1. Ja znam što su to sposobnosti (odgovori 1=da; 0=ne)
2. Nabroji neke svoje sposobnosti – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje sposobnosti.
Nakon unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa
definicijom sposobnosti i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o sposobnostima. Kao rezultat
dobiven je broj nabrojanih sposobnosti.
Procenat uĉenika koji su dali potvrdan odgovor (odgovorili sa DA) na prvo pitanje u obje grupe dat je
u tabeli:
Ja znam šta su sposobnosti u pretestu
Ja znam šta su sposobnosti u posttestu
8
Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Procenat
90%
75%
69%
88%
St. devijacija
,297
,434
,468
,331
N
42
57
42
57
Bujas,Z.(1964) Psihofiziologija rada. Institut za higijenu rada Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti
37
Analiza pokazuje da postoji znaĉajna razlika izmeĊu grupa u dvije taĉke mjerenja. Dok je u kontrolnoj
grupi došlo do pada uvjerenja u shvatanje konstrukta u posttestu u odnosu na posttest, u
eksperimentalnoj grupi došlo je do porasta uvjerenja u shvatanje što su sposobnosti.
Uvjerenje u znanje o sposobnostima
Izvor
pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa
stupnjevi
slobode
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
,046
,000
F
Znaĉajnost
Linear
Linear
Suma
kvadrata
,046
,000
,324
,002
,571
,965
Linear
1,304
1
1,304
9,198
,003
Osim toga, analiza broja sposobnosti koje su uĉenici nabrojali u pretestu i postestu pokazuje da, iako
razlike nisu znaĉajne, postoji tendencija koja ukazuje da su uĉenici eksperimentalne grupe u posttestu
bili u stanju nabrojati više vlastitih sposobnosti od kontrolne grupe.
Grupa
Prosjeĉna vrijednost
St. devijacija
N
Broj nabrojanih sposobnosti u pretestu
Kontrolna
Eksperimentalna
,75
,47
,775
,681
16
30
Broj nabrojanih sposobnosti u posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
,88
,83
1,147
,986
16
30
Broj nabrojanih sposobnosti
pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa
stupnjevi
slobode
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
,569
,006
F
Znaĉajnost
Linear
Linear
Suma
kvadrata
,569
,006
,692
,008
,410
,930
Linear
,273
1
,273
,332
,567
Moţemo reći da su radionice o odabiru zanimanja i razvoju karijere doprinijele da su uĉenici uvjereniji
u svoje shvatanje konstrukta sposobnosti te da postoji tendencija da radionice doprinose sposobnosti
djece da nabroje veći broj svojih sposobnosti.
38
Indikator 7: Znanje o vještinama
Znanje o vlastitim vještinama je izuzetno vaţno u svim fazama razvoja karijere. Poznavanje vlastitih
vještina koje su osobe stekle u razliĉitim aktivnostima tokom ţivota te sposobnost da se te vještine
imenuju znaĉajno povećavaju vjerovatnoću zapošljavanja i odabira škole i posla koji traţe te vještine.
Stoga je jedan od ciljeva radionice osvještavanje uĉenika o njihovim vještinama koje posjeduju, te
razvoj novih vještina vezanih za odabir zanimanja i razvoj karijere (vještine aktivnog traţenja posla).
Znanje o vještinama ispitivano je na isti naĉin kao i znanje o sposobnostima. Uĉenici su odgovarali na
dva pitanja:
1. Ja znam što su to vještine (odgovori 1=da; 0=ne)
2. Nabroji neke svoje vještine – na ovo pitanje uĉenici su trebali da napišu sve svoje vještine. Nakon
unosa podataka u bazu tim proMENTE je pregledao i kodirao sve odgovore koji su u skladu sa
definicijom vještina i onim što su uĉenici uĉili na radionicama o vještinama. Kao rezultat dobiven je
broj nabrojanih vještina.
Rezultati razlika pokazuju da je došlo do znaĉajne promjene – uĉenici eksperimentalne grupe su u
posttestu pokazali više uvjerenja u svoje znanje o tome što su vještine, dok je u kontrolnoj grupi u
posttestu došlo do pada uvjerenja u znanje o vještinama.
Ja znam što su to vještine u pretestu
Ja znam šta su to vještine u posttestu
Uvjerenje u znanje o vještinama
pretest/posttest
Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Prosjeĉna vrijednost
,75
,65
,53
,76
St. devijacija
,440
,483
,507
,428
stupnjevi
slobode
1
Prosjeĉni
kvadrat
,200
F
Znaĉajnost
1,306
,257
pretest/posttest
Linear
Suma
kvadrata
,200
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa
Linear
,101
1
,101
,658
,420
Linear
1,206
1
1,206
7,857
,006
N
32
51
32
51
Kako je broj uĉenika koji su odgovorili na pitanje da nabroje svoje vještine u kontrolnoj grupi bio vrlo
mali (N=8), nisu raĊene analize razlika izmeĊu broja nabrojanih vještina kao što je to bio sluĉaj za
sposobnosti.
Na osnovu rezultata analize prvog pitanja moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele uvjerenju
uĉenika da razumiju bolje što su to vještine.
39
Indikator 8 i 9: Znanje o profesionalnim interesima i vrijednostima
Na ova dva indikatora zbog malog broja ispitanika koji su odgovorili na pitanja i u pretestu i u
posttestu nisu raĊene analize razlika u promjenama izmeĊu kontrolne i eksperimentalne grupe.
Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu
Kako bi osoba znala da li je neki obrazovni program u skladu sa njenim sposobnostima, interesima i
vrijednostima potrebno je da prikupi niz informacija relevantnih za donošenje odluke. To su prije
svega informacije sadrţajne prirode (kredibilitet ustanove, sadrţaj programa, predmeti koji se slušaju,
kompetencije koje se stiĉu, mogućnost zapošljavanja nakon završetka studija i sliĉno), potom
informacije tehniĉke prirode (spisak institucija koje nude takav program, visina upisnine, udaljenost
od mjesta boravka, mogućnost finansiranja za vrijeme studija).
Drugi modul radionica za odabir zanimanja i razvoj karijere bio je posvećen upravo upoznavanju
svijeta rada i studiranja, odnosno sticanju znanja o tome koje informacije su potrebne da bi se donijela
informirana odluka o studiranju, te koje se strategije koriste za pronalaţenje takvih informacija i
informacija o zaposlenju.
Kako bi se ispitalo da li su radionice potakle uĉenike na upoznavanje vrsta informacija potrebnih za
donošenje odluke o studijskom programu, postavljeno je pitanje: Nabroji koje informacije o fakultetu
trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati? Njihovi odgovori svrstani su u 5 kategorija:





Lokacija
Kredibilitet ustanove
Organizacija nastave – sadrţajni aspekt
Visina upisnine
Mogućnost zapošljavanja
Deskriptivne vrijednosti pokazuju da uĉenici najviše nabrajaju informacije vezane za sadrţajni aspekt
studiranja, a potom informacije vezane za visinu upisnine. Kako se bliţi trenutak odluke i kredibilitet
ustanove postane vaţniji, te su tako i uĉenici u posttestu nabrojali više odgovora koji se odnose na
kredibilitet ustanove nego što je to bilo u posttestu. Mali broj ispitanika smatra da je vaţna informacija
i mogućnost zapošljavanja. Ovakav stav koje informacije su vaţne sliĉan je i u pretestu i u posttestu.
S jedne strane ovakav nalaz je prihvatljiv jer na odluku o studiranju i ne treba da utiĉe samo
mogućnost zaposlenja ukoliko osoba nema afinitet prema deficitarnim zanimanjima. Ali, s druge
strane treba biti oprezan jer upravo ovakav stav dovodi do hiperinflacije kadra unutar pojedinih struka,
tako da savjetodavna aktivnost treba da ukljuĉuje i razmišljanje o alternativnim obrazovnim
institucijama koje traţe sliĉne osobine ali su manje suficitarna na trţištu rada.
Zbog malog broj ispitanika (N u kontrolnoj grupi < 10) koji su popunili odgovor na ova pitanja, nisu
raĊene analize razlika i promjena unutar grupa.
40
Nabroji informacije koje su ti potrebne da bi
donio odluku o fakultetu:
Lokacija
Kredibilitet ustanove
Organizacija nastave - sadrţajni aspekt
Cijena upisnine
Mogućnost zapošljavanja
Kontrolna*
pretest
0,09
0,12
1,03
0,12
0,29
posttest
0,06
0,31
0,56
0,06
0,13
Eksperimentalna*
pretest
0,07
0,02
0,44
0,05
0,15
posttest
0,11
0,21
0,51
0,13
0,09
*Brojevi u tabeli su prosječne vrijednosti broja informacija koje su učenici naveli pod određenom kategorijom.
Maksimalan broj registriranih informacija unutar jedne kategorije bio je 2.
Indikator 11: Poznavanje strategija traţenja informacija o fakultetima
Broj izvora koji stoje na raspolaganju svakome tko prikuplja podatke o fakultetu je jako veliki. S jedne
strane postoje zvaniĉni i javni izvori kao što su internet stranica fakulteta, brošure, ili njihove
prezentacije, dok sa druge strane postoji niz neformalnih izvora koji imaju informacije koje su
uĉenicima vrlo vaţne za donošenje odluke (kao što su iskustva studenata sa organizacijom nastave,
profesorima, odnos izmeĊu studenata,...) Zbog toga je jako vaţno da uĉenici budu informirani o
širokom repertoaru izvora i strategija traţenje ovih informacija.
Zbog malog broja ispitanika koji su popunili ova pitanja nisu raĊene analize razlika u promjenama, ali
je uraĊena deskriptivna statistika (kao i u prethodnom sluĉaju cilj je bio da identificiramo podruĉja
pokrivena ovim pitanjima koja uĉenici bolje i slabije poznaju).
Kontrolna*
Eksperimentalna*
Pretest Posttest Pretest Posttest
Internet
,68
,76
,65
,68
Neformalne veze: prijatelji, rodbina, poznanici,...
,45
,38
,54
,48
Brošure, sajmovi, posjete fakultetima
,29
,43
,07
,43
Sredstva javnog informisanja (TV, radio...)
,24
,05
,11
,03
U tabeli su date prop orcije kao prosječne vrijednosti – za one ispitanike koji su odgovarali na
pitanja, odgovori su klasificirani u kategorije. Svaki učenik je mogao imati više odgovora u
više kategorija. Ukoliko je učenik dao odgovor iz te kategorije dodijeljena je vrijednost 1,
ukoliko ne dodijeljena je vrijednost 0.
Deskriptivna statistika ukazuje da je internet glavni izvor informacija o fakultetima za uĉenike. U obje
grupe, i u pretestu i u posttestu najviše proporcije su dobivene upravo za prepoznavanje interneta kao
izvora informacija. Druga bitna kategorija izvora su neformalne veze, dok su brošure, sajmovi, posjete
fakultetima i sredstva javnog informiranja manje prepoznata kao vaţni izvori informacija.
Ovo nam ukazuje da trend da se uĉenici srednjih škola za prikupljanje objektivnih podataka oslanjaju
prije svega na internet te da je kvalitet internet sadrţaja koje pojedini fakulteti nude izuzetno vaţan. Za
prikupljanje mišljenja i subjektivnih iskustava i percepcija uĉenici se oslanjaju na neformalne veze.
Kako neformalne veze mogu biti dobri, ali i loši izvori informacija vrlo je bitno učenike podučiti
koje informacije da traţe od neformalnih kontakata te kako da procjenjuju njihovu relevantnost
za vlastitu odluku.
41
Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla
Znanje o strategijama traţenja posla ispitivano je pitanjem:
1. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine kako ćeš traţiti posao?
Na ovo pitanje u obje vremenske taĉke odgovorilo je 26 uĉenika iz kontrolne grupe i 44 iz
eksperimentalne. U analizi pitanja prikazana je deskriptivna statistika u pretestu i posttestu, te analiza
razlika.
Deskriptivna statistika na prvo pitanje – Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroji neke naĉine
kako ćeš traţiti posao?
Kontrolna
Eksperimentalna
Pretest Posttest Pretest Posttest
Oglasi
,63
,81
,45
,49
Internet
,33
,50
,29
,31
Neformalne veze
,28
,31
,21
,25
Obilazak firmi
,15
,06
,19
,08
Biro za zapošljavanje
,05
,08
,06
,08
Nešto drugo
,23
,14
,32
,27
Rezultati analize razlika u promjenama ukazuju na sljedeće: kontrolna grupa je generalno imala više
znanja o naĉinima traţenja posla. Uĉenici koji su bili ukljuĉeni u druge aktivnosti osim radionica na
kraju školske godine imali su više informacija o naĉinima traţenja posla nego oni koji nisu bili
ukljuĉeni u druge aktivnosti.
Grupa
Prosjeĉna vrijednost
St. devijacija
N
Naĉini traţenja posla u pretestu
Kontrolna
Eksperimentalna
1,5385
1,3864
,98917
,92046
26
44
Naĉini traţenja posla u posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
2,0000
1,5682
,80000
,75937
26
44
Naĉini traţenja posla – test unutar grupa
pretest/posttest
Suma
kvadrata
pretest/posttest
Linear
,051
pretest/posttest *
Linear
3,949
druge aktivnosti
pretest/posttest *
Linear
,161
grupa
stupnjevi
slobode
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
,051
3,949
F
Znaĉajnost
,073
5,684
,788
,020
1
,161
,232
,632
42
Naĉini traţenja posla - testiranje izmeĊu grupa
Suma kvadrata
stupnjevi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
Znaĉajnost
170,741
1
170,741
225,862
,000
druge aktivnosti
,536
1
,536
,710
,403
grupa
3,165
1
3,165
4,187
,045
Izvor
Intercept
Dakle, vidimo da je u ovoj varijabli kontrolna grupa već u pretestu imala više znanja o naĉinima
traţenja posla, te se ta razlika zadrţala i u posttestu. Ipak, bez obzira na grupu kojoj pripadali,
aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni zajedno sa radionicama doveli su do toga da se poveća
njihova informiranost o naĉinima traţenja posla što zasigurno povećava njihovu zapošljivost i
proaktivnost u budućem traganju za poslom.
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Priprema kvalitetne biografije povećava šanse kandidata za ulazak u uţi krug kandidature za posao,
ostavlja dojam profesionalnosti i struĉnosti, te omogućava poslodavcu da procijeni koji kandidat
najviše odgovara uvjetima konkursa. Stoga je iznimno vaţno poznavati dijelove biografije i razviti
vještinu pripreme biografije u zavisnosti od zahtjeva radnog mjesta na koje se prijavljujemo.
Uĉenici su bili pitani pitanjem otvorenog tipa da nabroje sve elemente biografije kojih se mogu sjetiti.
Nakon toga, njihovi odgovori su kodirani i rasporeĊeni u neku od kategorija:




sociodemografski podaci
obrazovni profil
profesionalno iskustvo
dodatne vještine
Za svakog uĉenika izbrojan je broj informacija koje je napisao za svaku i kategoriju i taj broj je upisan
u pripadajuću kategoriju.
Dijelovi biografije
Sociodemografske karakteristike
Obrazovni profil
Profesionalno iskustvo
Dodatne vještine i sposobnosti
Kontrolna
Pretest
Posttest
,92
1,18
1,05
,68
,43
,36
,38
,23
Eksperimentalna
Pretest Posttest
1,32
1,53
,96
,56
,26
,19
,28
,17
Kao što tabela pokazuje, uĉenici produkuju najviše informacija vezanih za sociodemografske
karakteristike, a njihov broj se povećava u posttestu u obje grupe. Potom daju informacije vezane za
svoj obrazovni profil, a potom profesionalno iskustvo i dodatne vještine i sposobnosti.
Analiza razlika u promjenama pokazuje da nema znaĉajnih razlika u pretestu i posttestu izmeĊu
eksperimentalne i kontrolne grupe u pretestu i posttestu. Ipak, vidimo da unutar eksperimentalne grupe
43
postoji tendencija porasta broja nabrojanih elemenata dok se u kontrolnoj grupi vidi tendencija pada
broja nabrojanih elemenata biografije.
Grupa
Broj nabrojanih dijelova biografije u
pretestu
Broja nabrojanih dijelova biografije u
posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
1 kontrolna
2 ĉitava eksperimentalna
Prosjeĉna
vrijednost
3,06
2,20
2,25
2,30
St. devijacija
N
1,52616
1,09545
1,77012
1,53466
16
30
16
30
Broj nabrojanih elemenata biografije – test unutar grupa
pretest/posttest Suma
kvadrata
stupnjevi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
Znaĉajnost
pretest/posttest
Linear
,036
1
,036
,017
,898
pretest/posttest * druge
aktivnosti
Linear
2,721
1
2,721
1,260
,268
pretest/posttest * grupa
Linear
2,000
1
2,000
,926
,341
Dakle, iako nema znaĉajnih razlika primjećujemo tendenciju porasta znanja o dijelovima biografije u
eksperimentalnoj grupi, dok u kontrolnoj grupi primjećujemo tendenciju pada broja nabrojanih
elemenata biografije.
Indikator 14: Lokus kontrole
Lokus kontrole predstavlja psihološku karakteristiku koja govori o tome kako osoba tumaĉi i kome
pripisuje razloge za stvari koje joj se dešavaju u ţivotu. Lokus kontrole nije stabilna karakteristika i
podloţan je situacijskim promjenama, ali generalni lokus kontrole jeste relativno stabilna kategorija i
ne mijenja se brzo ili nepredviĊeno.
Osobe koje tendiraju unutarnjem lokusu kontrole smatraju da su za većinu stvari koje im se dešavaju u
ţivotu odgovorni oni te da svojim djelovanjem mogu promijeniti situaciju u kojoj se nalaze. Ove
osobe obiĉni imaju proaktivan pristup ţivotu i ne odustaju na prvim preprekama. S druge strane, osobe
sa vanjskim lokusom kontrole pripisuju vanjskim okolnostima odgovornost za ono što se njima
dešava, dok je njihova pozicija takva da njihovo djelovanje ne moţe i neće promijeniti bitno njihov
ţivot. Vanjski lokus kontrole pasivizira osobu i povećava vjerovatnoću da neće istrajati na
savladavanju prepreka na koje naiĊe na putu.
Lokus kontrole kao jednim dijelom situacijski uvjetovana karakteristika pokazuje tendenciju da u
trenucima velikih dogaĊaja, kada osoba nije sigurna u ishod i nema osjećaj potpune kontrole nad
situacijom tendira da se mijenja više prema vanjskom polu.
Lokus kontrole u ovom istraţivanju mjeren je adaptiranom verzijom Rotterove skale lokusa kontrole
(1996, adaptacija proMENTE 2010). Stavke unutar skale najbolje prezentiraju liĉnu a ne ideološku
orijentaciju, odnosno pripisivanje za posljedica sebi ili vanjskim uticajima. Skala je adaptirana tako što
je pripremljeno 7 parova ĉestica od kojih se jedna odnosi na unutarnji, a druga na vanjski lokus
kontrole. Zadatak uĉenika je bio da se opredijeli za jednu od ĉestica u paru.
44
Na primjer:
a) Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema koje imam
b) Za sve probleme koje imam postoji i naĉin kako da ih riješim.
Krajnji rezultat je formiran kao razlika izmeĊu unutarnjeg i vanjskog lokusa kontrole. Što je rezultat
viši i pozitivan to uĉenik ima više izraţen unutarnji lokus kontrole. Što je rezultat viši i negativan to
uĉenik ima više izraţen vanjski lokus kontrole.
Dobiveni rezultati ukazuju na sljedeće:
U obje grupe dolazi do pada rezultata na Skali lokusa kontrole što znaĉi da su u posttestu
uĉenici bili više skloni pripisivati stvari koje im se dešavaju u ţivotu i uzroke tih stvari
vanjiskim faktorima. Ovo je potpuno razumljiv nalaz s obzirom da je posttest raĊen u vrlo
znaĉajnom trenutku uĉeniĉkih ţivota, a to je izlazak iz srednje škole i prelazak na više nivoe.
Iako nema znaĉajnih razlika u promjenama, vidimo da je u kontrolnoj grupi pad vrijednosti
nešto veći od pada vrijednosti u eksperimentalnoj grupi.
Grupa
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Lokus kontrole u pretestu
Lokus kontrole posttestu
Prosjeĉna
vrijednost
1,7857
2,2059
,9286
1,7647
St. devijacija
N
2,54735
2,67173
4,19641
2,90307
14
34
14
34
Lokus kontrole
stupnjevi
slobode
1
1
Prosjeĉni
kvadrat
,583
4,871
F
Znaĉajnost
Linear
Linear
Suma
kvadrata
,583
4,871
,065
,544
,800
,465
Linear
,154
1
,154
,017
,896
pretest/posttest
pretest/posttest
pretest/posttest *
druge aktivnosti
pretest/posttest *
grupa
Indikatori 15 i 16: objektivnost u sagledavanju prepreka i otpornost na odbijanja
Savjetodavni rad za odabir zanimanja i razvoj karijere ima kao jedan od ciljeva da razvija kod uĉenika
objektivno sagledavanje problema na koje mogu naići prilikom daljnjeg školovanja ili traţenja posla.
Nerealno sagledavanje problema, bilo da je to njihovo uvećavanje ili njihovo umanjivanje vodi ka
smanjivanju efikasnosti traţenja fakulteta i posla. Zbog toga u savjetodavnom radu treba insistirati na
objektivnom sagledavanju problema na putu do posla, ali i razvijati vještine kojima se pojaĉava
otpornost na probleme i odbijanja (kao „vakcinacija“ na odbijanja). Kada govorimo o objektivnosti u
sagledavanju prepreka nemoguće je reći što je oĉekivani rezultat u posttestu u odnosu na pretest jer je
nepoznato da li su uĉenici u svojim poĉetnim ocjenama precjenjivali, ili objektivno sagledavali
situaciju. Stoga razlike u promjenama ne treba gradacijski interpretirati u smislu da je neka grupa
bolja ili gora. Ono što se moţe gradacijski objasniti su razlike u otpornosti na odbijanja. Savjetodavni
rad bi trebao da, kroz niz aktivnosti u kojima se anticipiraju potencijalni problemi i pripremaju
45
strategije za njihovo prevazilaţenje, poveća psihološku otpornost osobe na odbijanja koja se
neminovno dešavaju na putu traţenja posla.
Analiza rezultata evaluacije pokazuje da je u oĉekivanjima prepreka na putu traţenja posla u
kontrolnoj grupi došlo do pada vrijednosti rezultata, dok se u eksperimentalnoj grupi blago povećao
prosjeĉni rezultat. Kako je ove promjene nemoguće interpretirati u smislu poboljšanja ili pogoršanja,
moţemo samo reći da su se u kontrolnoj grupi nešto smanjila oĉekivanja prepreka (što za upis na
fakultet moţe biti pozitivno jer se manje boje prijema na fakultet i sigurniji su da će sa svojim
ocjenama upisati ţeljeno obrazovanje), dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do izuzetno blagog
porasta oĉekivanja poteškoća.
Prosjeĉna
vrijednost
3,4091
3,1692
3,1212
3,2154
Grupa
U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u pretestu
U kojoj mjeri oĉekuje prepreke u posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
St. devijacija
N
,70105
,74622
,81038
,79534
33
65
33
65
MeĊutim, gledajući mjere promjena u otpornosti na odbijanje vidimo drugi trend. Iako razlike u
promjenama nisu znaĉajne moţe se primjetiti da je u kontrolnoj grupi došlo do blagog pada, a u
eksperimentalnoj do blagog porasta otpornosti na odbijanja.
Grupa
otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u
pretestu
otpornost na odbijanja i spremnost na aktivnosti u
posttestu
Kontrolna
Eksperimentalna
Kontrolna
Eksperimentalna
Prosjeĉna
vrijednost
3,5909
3,4766
3,5303
3,5078
St.
devijacija
,56533
,78391
,80951
,67549
N
33
64
33
64
Otpornost na odbijanja
Otpornost na odbijanja
Otpornost na odbijanja *
druge aktivnosti
Otpornost na odbijanja *
grupa
otpornost
Suma
kvadrata
stupnjevi
slobode
Prosjeĉni
kvadrat
F
znaĉajnost
Linear
Linear
,527
,785
1
1
,527
,785
1,327
1,975
,252
,163
Linear
,250
1
,250
,629
,430
Iako rezultati ne ukazuju na pojavu znaĉajnih razlika, moţemo ipak primijetiti tendencije koje ukazuju
da rad u radionicama kao i drug aktivnosti pomaţu uĉenicima da budu otporniji na odbijanja kako bi
bili istrajni, uporni u traţenju posla.
46
3.4 Zadovoljstvo radionicama i ocjena rada nastavnika
Zadovoljstvo radionicama mjereno je sa dva upitnika:


Upitnik za ocjenu radionica u kojima su uĉenici ocjenjivali kvalitet samog sadrţaja radionice,
format rada i tempo rada.
Upitnik za ocjenu voditelja radionica kojim je ocjenjivan rad nastavnika koji su vodili
radionice. Uĉenici su nakon završenih radionica dali jedinstvenu ocjenu za sve nastavnike sa
kojima su radili u toku godine u okviru savjetovanja za odabir zanimanja i razvoj karijere.
Ukupan broj uĉenika koji su ocjenjivali radionice i nastavnike je 869 i to:
Broj uĉenika
GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla
75
JU MSŠ Graĉanica
344
JU Tehniĉka škola Brĉko
107
Srednja škola Prnjavor
181
Srednja škola Rogatica
83
Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica
79
Broj uĉenika koji su pohaĊali pojedine radionice:
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
prosjeĉno procenata:
SŠC "Milorad
Vlaĉić"
Vlasenica
broj
Srednja škola
Rogatica
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
Srednja škola
Prnjavor
broj
JU Tehniĉka
škola Brĉko
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
JU
MSŠ
Graĉanica
broj
GraĊevinskogeodetska
škola Tuzla
34
45
133
39
41
38
78
43
59
71
56
71
51
48
64
161
47
38
36
105
58
63
76
48
61
57
Sposobnosti
55
73
213
62
71
66
123
68
69
83
60
76
71
Vrijednosti
47
63
136
40
64
60
108
60
64
77
51
65
61
Profesionalni
interesi
45
60
82
24
53
50
68
38
58
70
47
59
50
28
37
110
32
53
50
73
40
55
66
54
68
49
28
37
127
37
51
48
61
34
67
81
48
61
50
Adaptivne
prenosive
vještine
Vještine
potrebne
posao
Šta
studiranje?
i
za
je
Informiranost o
fakultetima
47
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
broj
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
prosjeĉno procenata:
SŠC "Milorad
Vlaĉić"
Vlasenica
broj
Srednja škola
Rogatica
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
Srednja škola
Prnjavor
broj
JU Tehniĉka
škola Brĉko
procenat od ukupnog
broja ispitanika (%)
JU
MSŠ
Graĉanica
broj
GraĊevinskogeodetska
škola Tuzla
Svijet rada i
informiranost o
svijetu rada
22
29
63
18
25
23
40
22
45
54
20
25
29
Volonterizam i
ciljevi
volonterizma
31
41
68
20
61
57
54
30
35
42
43
54
41
Biografija ili
Curriculum
Vitae
48
64
168
49
72
67
63
35
51
61
52
66
57
Popratno
pismo
50
67
115
33
26
24
37
20
53
64
50
63
45
Reference
25
33
50
15
19
18
13
7
24
29
20
25
21
Neformalne
veze
23
31
82
24
40
37
13
7
26
31
39
49
30
Kontaktiranje
poslodavca
35
47
111
32
46
43
62
34
39
47
53
67
45
Intervju
55
73
194
56
43
40
91
50
62
75
61
77
62
Timski rad
60
80
203
59
31
29
107
59
50
60
38
48
56
RukovoĊenje
40
53
84
24
18
17
59
33
14
17
17
22
28
Prezentacije
42
56
181
53
35
33
102
56
46
55
25
32
47
Kreativno
razmišljanje
45
60
146
42
26
24
62
34
20
24
15
19
34
Rješavanje
problema
40
53
142
41
26
24
85
47
17
20
17
22
35
Poslovno
planiranje
36
48
115
33
25
23
61
34
20
24
17
22
31
Globalni biznis
23
31
24
7
17
16
21
12
14
17
8
10
15
Zanimanja
48
64
155
45
32
30
82
45
29
35
23
29
41
Uspješne ţene
u svijetu
28
37
51
15
22
21
36
20
7
8
6
8
18
48
Uĉenici su u prosjeku bili na 9 radionica, odnosno slušali 9 tema obraĊenih u priruĉniku (neke teme su
obraĊivane kroz 2 ili tri sata). Prosjeĉan broj radionica kojima su uĉenici prisustvovali po školama je
sljedeći:
Škola
Prosjeĉan broj radionica na kojem su
prisustvovali uĉenici u pojedinim školama
GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla
JU MSŠ Graĉanica
JU Tehniĉka škola Brĉko
Srednja škola Prnjavor
Srednja škola Rogatica
Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica
9
6
8
7
10
10
Vidimo da su radionice koje su nastavnici smatrali za najvaţnije i u kojima je uĉestvovao najveći broj
uĉenika prije svega one koje su se odnosile na upoznavanje sebe, te na pisanje biografije i prikupljanje
informacija o fakultetima. Na osnovu ovoga moţe se zakljuĉiti da nastavnici ipak procjenjuju da je
njihovim uĉenicima najvaţnije upoznati sebe kako bi mogli biti uspješniji u budućem radu i
školovanju, da smatraju da je bitno nauĉiti napisati dobru biografiju, te da je potrebno uĉenike
osposobiti za kvalitetno i racionalno prikupljanje informacija o fakultetima i donošenje odluke koji
fakultet upisati.
S druge strane, radionice koje nisu procjenjene od strane nastavnika kao od velike vaţnosti za većinu
uĉenika i koje su organizirane za manji broj uĉenika (manje od 20%) su one generalnijeg karaktera
kao što su Uspješne poslovne ţene i Globalni biznis, te radionica vezana za Preporuke (reference).
Oko 45% uĉenika je prošlo kroz radionice vezane za volontiranje i koristi volontiranja što je vrlo
znaĉajno radi podizanja svijest mladih ljudi o znaĉaju volontiranja u spoznavanju vlastitih
karakteristika i afiniteta.
3.4.1 Analiza odgovora u Upitniku za ocjenu kvaliteta radionica
Upitnik za ocjenu kvaliteta radionica sadrţavao je pitanja kojim se nastojalo prikupiti informacije o
percepciji kvaliteta materijala i sadrţaja radionica, percepcija kvaliteta predavaĉa i atmosfere koja je
vladala za vrijeme radionica, procjena korisnosti i pouĉnosti radionica, te procjena doprinosa radionica
razvoju vještina potrebnih za upravljanje karijerom. Uĉenici su davali ocjene od 1 do 5 pri ĉemu je 1 –
nimalo, a 5 u potpunosti. Prosjeĉne ocjene koje su uĉenici davali na pitanja kreću se oko 3,5 što
ukazuje da su umjereno do priliĉno zadovoljni elementima koji su ispitivani. Najvišu prosjeĉnu ocjenu
dobila je korisnost samih vjeţbi (M=3,65) što ukazuje da ovaj vid radioniĉkog rada sa praktiĉnim
vjeţbama nailazi na dobar prijem kod uĉenika te da su upravo praktiĉne vjeţbe ono što uĉenici
smatraju najkorisnijim. Sljedeće najviše ocjene dobivene se za uspješnost predavaĉa u izlaganju
materije i prijatnost na radionicama. Ovaj nalaz ukazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i
kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na
razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se
uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi. Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih
materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi
bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad.
49
GraĊevinskogeodetska škola
Tuzla
JU MSŠ
Graĉanica
JU Tehniĉka
škola Brĉko
Srednja škola
Prnjavor
Srednja škola
Rogatica
SŠC "Milorad
Vlaĉić „Vlasenica
Prosjek
Prosjek
Prosjek
Prosjek
Prosjek
Prosjek
Ukupno
Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne?
3,41
3,51
3,21
3,06
3,41
3,14
3,32
Koliko je predavaĉ bio/la uspješan/na u izlaganju
materije?
3,68
3,66
3,62
3,39
4,11
3,31
3,61
Koliko su vam bile jasne ideje i ciljevi radionica?
3,59
3,53
3,40
3,18
3,70
3,61
3,47
Koliko je prihvatljiv bio tempo radionica?
3,40
3,54
3,38
3,15
3,44
3,56
3,41
Jesu li vam radionice bile prijatne?
3,52
3,76
3,27
3,37
3,77
3,61
3,58
Koliko su vam vjeţbe bile korisne?
3,70
3,92
3,43
3,27
3,77
3,54
3,65
Koliko su radionice bile praktiĉne?
3,34
3,56
3,25
3,19
3,59
3,34
3,41
Koliko su materijali koje ste dobivali tokom
radionica bili prikladni?
3,31
3,38
3,29
3,09
3,40
3,29
3,29
Da li ste proširili znanje o izloţenim temama?
3,51
3,67
3,45
3,14
3,49
3,40
3,47
Da li ste poboljšali svoje vještine o izloţenim
temama?
3,49
3,63
3,20
2,99
3,53
3,36
3,39
Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše vještine
nakon ovog radionica?
3,63
3,48
3,21
2,97
3,33
3,16
3,31
Općenito, da li nakon radnog seminara bolje
razumijete kako upravljati vlastitom karijerom?
3,46
3,51
3,11
2,99
3,31
3,23
3,30
Da li sada bolje razumijete vezu izmeĊu li
nih karakteristika i odluka vezanih za karijeru?
3,64
3,53
3,30
3,10
3,44
3,58
3,41
Da li su radionice doprinijele da razvijete jasniju
sliku o sebi i svojim karakteristikama
3,65
3,64
3,26
3,24
3,42
3,49
3,47
Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine
davanja i primanja povratne informacije?
3,54
3,49
3,24
3,06
3,30
3,48
3,35
Da li su radionice doprinijele da razvijete vještine
timskog rada?
3,50
3,81
3,24
3,06
3,21
3,47
3,46
Da li su radionice doprinijele da razvijete
spremnost na razumijevanje drugaĉijeg mišljenja?
3,56
3,61
3,17
3,12
3,27
3,54
3,40
Prosjeĉna vrijednost:
3,53
3,60
3,30
3,14
3,50
3,42
3,43
50
3.4.1.1 Najkorisnije radionice
Radionice koje su uĉenicima bile najkorisnije su uglavnom one na kojima su se obraĊivali konkretni
sadrţaji vezani za upoznavanje sebe i vjeţbanje metoda aktivnog traţenja posla, te radionice vezane za
informiranje o studiranju. Dva navedena citata odraţavaju tipiĉne odgovore na ovo pitanje.
...one za način pisanja CV,popratnog pisma te kako da najbolje predstavimo svoje
kvalitete svom budućem poslodavcu kada dođemo na intervju itd
Učenica iz Gračanice
One koje su nam pomogle da shvatimo svoje sposobnosti koje imamo i vještine
Učenica iz Prnjavora
3.4.1.2 Najmanje korisne radionice
Na pitanje koje su ima radionice bile najmanje korisne, od 125 uĉenika koji su komentirali na ovo
pitanje otvorenog tipa njih 5 je odgovorilo da im radionice vezane za spoznavanje sebe nisu bile
korisne. Njih petero je prijavilo da nisu vidjeli korist od radionica vezanih za vještine, informiranost o
fakultetu ili od radionica vezanih za pisanje biografije. Njih ĉetvero je prijavilo da nisu vidjeli korist
od radionica vezanih za intervju. 26 uĉenika je izjavilo da nije bilo radionica koje su nekorisne.
Bitni komentari dobiveni od uĉenika koji mogu posluţiti za razumijevanje elemenata koji umanjuju
efikasnost radionica su:
„Nisam ni bio na radionicama“
„Nismo sve radili, samo neke radionice“
„Nisu niti jedne, prazna priča“
„Nisam uspjela razviti spremnost o drugačijem razmišljanju“
„Smatram da su najmanje korisne radionice o referencama. Možda zbog načina
predavanja ili nezainteresovanost da pratimo“
„Sve skupa, ali bolje da su nam dali praksu da znamo nešto nego sto nas uče da
pričamo razne priče“
Mislim da je ova radionica čisto gubljenje vremena, barem u našem razredu, koliko
znam svi to rade samo zato što moraju, niko ne doživljava radionicu kao nešto
ozbiljno, isto tako i ja ne volim metode “radionice”
Učenik iz Gračanice
Na osnovu komentara uĉenika vidimo da na efekte radionica na povećanje kompetencija za
cjeloţivotni razvoj karijere utiĉe niz faktora kao što su: politika redovnosti pohaĊanja radionica,
organiziranje serije radionica, a ne samo pojedinih jedinica, nedostatak vremena da se pojedine
jedinice obrade tako da uĉenici shvate njihovu vaţnost, te niska motivacija uĉenika da prisustvuju i
uĉestvuju u ovom dijelu obuĉavanja.
51
Stoga sistemsko uvoĊenje savjetodavnog rada treba da bude popraćeno:



Podizanjem svijesti uĉenika, nastavnika i roditelja o vaţnosti kompetencija za
cjeloţivotno upravljanje karijerom
UvoĊenje kontinuiranog rada sa uĉenicima na razvoju ovih kompetencija tokom
duţeg vremenskog perioda, a ne samo u završnom razredu srednje škole kako bi se
imalo više vremena za razradu svih bitnih jedinica
Dizajniranje nastavnih priprema, zadaća i popratnih materijala da oni budu što
interesantniji uĉenicima, da zahtijevaju uĉešće i aktivnosti svih ukljuĉenih te da svaki
uĉenik moţe prepoznati njihovu vaţnost i naći elemente koji će njemu biti posebno
korisni
3.4.2 Analiza odgovora u Upitniku za evaluaciju rada nastavnika
Osim analize kvaliteta radionica, u sklopu evaluacije raĊena je i evaluacija rada nastavnika. Glavni cilj
ove evaluacije je bio procijeniti koliko su uĉenici bili zadovoljni kvalitetom rada njihovih nastavnika
koji su po prvi put bili u ulozi osoba koji sistematski provode radionice iz podruĉja odabira zanimanja
i razvoja karijere.
Uĉenici su davali ocjene na 17 pitanja na skali od 1 do 3 pri ĉemu je 1 – ne slaţem se, 2- neutralno i 3
slaţem se.
Prosjeĉne ocjene na cijeloj skali date su u tabeli:
Prosjeĉna ocjena za rad nastavnika
GraĊevinsko-geodetska škola Tuzla
2,46
JU MSŠ Graĉanica
2,48
JU Tehniĉka škola Brĉko
2,45
Srednja škola Prnjavor
2,41
Srednja škola Rogatica
2,70
Srednjoškolski centar "Milorad Vlaĉić" Vlasenica 2,46
Iz tabele se vidi da su ocjene koje su nastavnici dobili za svoj rad visoke na osnovu ĉega moţemo
zakljuĉiti da su uĉenici bili zadovoljni svojim nastavnicima. Najvišu ocjenu dobili su oni koji su vodili
radionice u Rogatici, dok je najniţu prosjeĉnu ocjenu dobilo osoblje iz Prnjavora.
52
JU Tehniĉka škola
Brĉko
Srednja škola Prnjavor
Srednja škola
Rogatica
SŠC "Milorad Vlaĉić"
Vlasenica
Davali jasne instrukcije
Sve uĉenike tretirali pravedno
Bili su spremni da mi pomognu i nakon
radionica
Davali jasno objašnjenje svrhe radionice
Poticali sve uĉenike da priĉaju
Povezivali su radionice sa svakodnevnim
ţivotom
Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja
Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju
Koristili razliĉite oblike aktivnosti
Priĉali tako da sam ga razumio/la
Vodili radionice bez puno problema
Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima
Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na
korisne aktivnosti
Davali jasne upute za zadaće.
Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas
Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja
Iskreno komunicirali sa mnom
JU MSŠ Graĉanica
Koliko su nastavnici:
GraĊevinskogeodetska škola Tuzla
Ocjene koje su nastavnici dobili po pojedinim pitanjima prikazane su u tabeli:
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
Prosjeĉn
a ocjena
(od 1 do
3)
2,60
2,50
2,61
2,35
2,43
2,49
2,48
2,40
2,62
2,71
2,39
2,59
2,44
2,37
2,56
2,41
2,64
2,49
2,38
2,37
2,52
2,46
2,51
2,42
2,46
2,43
2,71
2,58
2,50
2,35
2,56
2,49
2,43
2,49
2,71
2,53
2,63
2,56
2,44
2,48
2,38
2,48
2,62
2,60
2,35
2,62
2,51
2,50
2,59
2,47
2,41
2,41
2,37
2,43
2,51
2,45
2,34
2,52
2,39
2,46
2,79
2,71
2,69
2,73
2,69
2,71
2,68
2,46
2,29
2,51
2,51
2,53
2,35
2,58
2,45
2,36
2,76
2,46
2,39
2,48
2,40
2,50
2,40
2,41
2,36
2,48
2,40
2,43
2,43
2,48
2,20
2,36
2,33
2,49
2,72
2,71
2,67
2,75
2,32
2,41
2,39
2,43
Kao što se vidi iz tabele, nastavnici su procijenjeni vrlo visokim ocjenama na svim pitanjima. Najvišu
ocjenu (2,64) dobili su na pitanju „Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja.“ Ovako visoke
ocjene za nastavnike koji su prvi put radili sa ovim materijalom i bili glavni nosioci profesionalne
orijentacije pokazuje da meĊu nastavnicima ima puno potencijala za ukljuĉivanje i u druge aktivnosti
koje nisu direktno vezane za njihov predmet, a izuzetno su vaţne za budućnost i zapošljavanje
uĉenika.
53
3.4.3 Povratne informacije nastavnika
Zajedno sa poĉetkom implementiranja radionica u pilot školama, otpoĉeo je i proces evaluacije i
monitoringa i pilotiranja programa. Proces evaluacije i monitoringa je zamišljen i kao dio podrške i
pomoći nastavnicima pri implementiranju radionica. S tim ciljem su obavljene i dvije posjete svim
školama (novembar/decembar 2010. i mart 2011.) gdje su nastavnici iznijeli svoja viĊenja i stavove
dosadašnjim tokom implementacije programa. Generalni stav nastavnika i pedagoga je bio da su
sadrţaj i koncept priruĉnika kvalitetni, nastavne jedinice dobro metodiĉki razraĊene i osmišljene,
sadrţaji jednostavni da i profesor „poĉetnik“ moţe bez puno problema, napora i vremena pripremiti i
odrţati nastavni sat, ĉak i ako sadrţaj kojega predaje nije iz njegovog profesionalnog podruĉja.
Nastavnici tvrde i da su sadrţaje radionica koristili i za druge ĉasove. Npr., nastavnici maternjeg jezika
u nastavnom planu i programu imaju definirane nastavne jedinice CV, intervju..., te su za realizaciju
ovih nastavnih jedinica iz redovnog nastavnog plana i programa, koristili sadrţaj priruĉnika.
Zainteresiranost uĉenika za tematikom smatraju dovoljnom, s tim što je ona najveća za prvi modul
(upoznajmo sebe), te nešto slabija za druga dva modula. Slabiju zainteresiranost za druga dva modula
za razliku od zainteresirani za prvim modulom objašnjavaju i sa „zasićenošću materijom“, krajem
školske godine, kao i motivacijom nastavnika.
U toku implementacije programa, identificirano je i nekoliko poteškoća:







Slabija motivacija starijih nastavnika za implementacijom programa te teţe prihvatanje
radioniĉkog tipa nastavnog sata, posebno sa starije nastavnike. Pojedini nastavnici su i
odustajali od projekta zbog nedostatka motivacije i ţelje za novim oblikom nastavnog rada.
Priruĉnici su pisani u jednojeziĉnoj verziji i na samo latiniĉnom pismu što ih ĉini
neadekvatnim za nastavu srpskog jezika i knjiţevnosti
Pojedini termini koji se koriste u priruĉniku su nejasni za uĉenike
Priruĉnik „poduzetniĉko ponašanje“ treba bolje i jasnije metodiĉke upute
Neke nastavne jedinice poput „Studiranje“ su nepotrebne za uĉenike srednjih struĉnih škola
Zbog prebukiranosti nastavnih planova i programa teško je na vrijeme i planiranim tokom
implementirati sve radionice
U većim školama, potreban je veći broj priruĉnika za nastavnike
Paralelno sa pretestom i postestom obavljenim sa uĉenicima, podijeljen je i upitnik za nastavnike sa
ciljem dobivanja informacija o njihovim poĉetnim oĉekivanjima od programa (pretest), te evaluacijski
upitnik za nastavnike za procjenu kvaliteta radionica (postest).
54
U samome pretestu, upitnik je ispunilo ukupno 63 nastavnika, i to:
Muški
Ţenski
Ukupno
Spol
Škola u kojoj radite
JU MSŠ
JU
Graĉanica
Tehniĉka
škola
Brĉko
3
4
5
4
8
8
Ukupno
JUMS
GraĊevinsko
– geodetska
škola
4
8
12
Milorad
Vlaĉić –
Vlasenica
Srednja
škola –
Prnjavor
Srednja
škola –
Rogatica
4
8
12
5
11
16
4
3
7
24
39
63
Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 15.7 godina (SD=9.87, min=2;
max=36).
Najveći broj nastavnika koji su popunili upitnik su rekli da će radionice implementirati na ĉasu
odjeljenske zajednice, zatim ĉasovima maternjeg jezika, stranog jezika, te demokratiji i ljudskim
pravima. TakoĊer, za pojedine nastavne teme je reĉeno da će biti realizirane i na ĉasovima struĉnih
predmeta te na ĉasovima praktiĉne nastave.
Tabela ispod prikazuje i broj nastavnika koji su se još u septembru opredijelili za predavanje
navedenih radionica.
Naziv radionice
Sposobnosti
Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih vještina
Informiranost o fakultetima
Kontaktiranje poslodavca
Biografija ili Curriculum Vitae
Vrijednosti
Šta je studiranje?
Profesionalni interesi
Intervju
Prezentacije
Popratno pismo
Adaptivne i prenosive vještine
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
RukovoĊenje
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Neformalne veze
Kreativno razmišljanje
Zanimanja
Timski rad
Rješavanje problema
Reference
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Uspješne ţene u svijetu
Frekvencije
32
30
30
29
26
24
24
23
22
18
18
18
17
17
15
15
15
14
13
13
13
11
8
6
55
U prilog tvrdnjama nastavnika i pedagoga da je interes i nastavnika i uĉenika najviše bio usmjeren na
prvi modul (upoznajmo sebe) idu i gore prikazani podaci. Evidentno je da su nastavnici najviše birali
nastavne jedinice iz prvog modula, a najmanje iz priruĉnika „poduzetniĉko ponašanje“.
Na pitanje da procijene ocjenom od 1-5 koliko su nastavni materijali razumljivi, logiĉno strukturirani,
jednostavni za primjenu i efikasni, dobili smo sljedeće rezultate:
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su
priruĉnici /materijali za radionice...
Razumljivi
Logiĉno strukturirani
Jednostavni za primjenu
Efikasni za postizanje ciljeva radionica
N
57
57
57
57
Prosjeĉna
vrijednost
4.39
4.21
4.39
4.25
St.
devijacija
.750
.773
.750
.714
Prikazane prosjeĉne vrijednosti su visoke i potkrepljuju već izneseno mišljenje pedagoga i nastavnika
da su materijali kvalitetni, dobro metodski osmišljeni i jednostavni za primjenu.
Na pitanja koliko se osjećaju motiviranim i spremnim / kompetentnim za voĊenje radionica ocjenama
od 1-5, nastavnici su dali takoĊer više ocjene.
N
Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih
radionica?
Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentnim za
voĊenje radionica?
63
Prosjeĉna
vrijednost
3.98
St.
devijacija
.871
62
3.85
.884
Sama oĉekivanja nastavnika od programa, a koja se odnose na njih same su varirala. Pojedini
nastavnici tvrde da nemaju nikakva oĉekivanja, ali je ipak preovladavajući bio stav da oĉekuju da će
usavršiti novi metod rada, da će i sami nauĉiti neke stvari, te da će im nova materija i drugaĉiji sistem
rada „osvjeţiti“ svakodnevni rad. Nekolicina nastavnika je tvrdila da nisu dobili priruĉnik ili da nisu
prisustvovali radionicama za nastavnike u augustu, tako da ne mogu dati nikakav stav.
Oĉekivanja nastavnika od programa, a koji se odnosi na njihove uĉenike je uglavnom pozitivan. Istiĉu
a oĉekuju da će program pomoći uĉenicima da što lakše pronaĊu posao, da bolje upoznaju sebe, svijet
rada, u izboru fakulteta i da će im pomoći općenito u ţivotu. Nekoliko nastavnika izraţavaju i sumnje
po pitanje korisnosti programa za uĉenike jer su uĉenici „neozbiljni“.
U postestu koji je proveden u mjesecu maju, od nastavnika smo prvenstveno traţili povratne
informacije o kvaliteti provedenog programa, njegovim nedostacima i prednostima. U postestu je
uĉestvovao manji broj nastavnika, njih i to:
56
Srednja škola
Rogatica
SŠC "Milorad
Vlaĉić" Vlasenica
2
4
4
5
4
13
2
3
3
9
6
5
12
6
3
2
11
Ukupno
Srednja škola
Prnjavor
2
6
1
9
Tehniĉka škola
Brĉko Distrikt
MSŠ Graĉanica
Muški
Ţenski
Nedostaje
Ukupno
Spol
GraĊevinskogeodetska škola
Tuzla
Škola u kojoj radite
19
30
7
56
Prosjeĉno radno iskustvo (godine radnog staţa) nastavnika je bilo 13.6 godina (SD=9.39, min=2;
max=36).
Najveći broj radionica je realiziran na ĉasu odjeljenske zajednice, zatim na ĉasovima maternjeg jezika
i ĉasovima stranog jezika. Manji broj ĉasova je realiziran u okviru nastavnih predmeta Informatika, te
praktiĉne nastave i na ĉasovima struĉnih predmeta.
Na pitanje da odaberu one radionice koje su realizirali u toku ove školske godine, dobili smo sljedeće
rezultate rangirane po frekvenciji.
Naziv radionice
Sposobnosti
Biografija ili Curriculum Vitae
Vještine potrebne za posao
Vrijednosti
Informiranost o fakultetima
Adaptivne i prenosive vještine
Šta je studiranje?
Profesionalni interesi
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Neformalne veze
Popratno pismo
Kreativno razmišljanje
Zanimanja
Reference
Timski rad
RukovoĊenje
Rješavanje problema
Poslovno planiranje
Prezentacije
Uspješne ţene u svijetu
Globalni biznis
Frekvencije
33
31
27
25
25
25
22
22
22
20
19
18
16
11
10
9
8
7
7
7
7
6
4
3
57
Iz prikazanih podataka, vidljivo je da su nastavnici najmanje realizirali nastavnih jedinica iz priruĉnika
poduzetniĉko ponašanje. Za razliku od pretesta, u postestu je teško uoĉiti dominirajući modul iz
priruĉnika za izbor zanimanja i razvoj karijere. Radionice iz sva tri modula su skoro podjednako
implementirani u toku pilotiranja programa.
3.4.3.1 Najkorisnije radionice
Pri ocjeni korisnosti radionica, nastavnici su takoĊer kao najkorisnijim ocjenjivali i one radionice koje
su najviše i realizirali. Radionice se uglavnom odnose na one iz prvog (upoznajmo sebe) i trećeg
modula (Metode i tehnike aktivnog traţenja posla). Tabelarni prikaz najkorisnijih i najmanje korisnih
radionica prema ocjeni nastavnika je prikazano u tabeli ispod:
Naziv radionice
Biografija ili Curriculum Vitae
Sposobnosti
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Vrijednosti
Profesionalni interesi
Vještine potrebne za posao
Šta je studiranje?
Neformalne veze
Adaptivne i prenosive vještine
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Kreativno razmišljanje
Zanimanja
Informiranost o fakultetima
Popratno pismo
Timski rad
Poslovno planiranje
Reference
RukovoĊenje
Rješavanje problema
Prezentacije
Uspješne ţene u svijetu
Globalni biznis
Frekvencije
Najkorisnije
Najmanje korisne
16
1
14
0
8
0
7
1
6
0
5
1
4
0
3
3
3
5
2
1
2
0
2
4
2
1
2
1
1
3
1
0
1
0
1
2
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
Vaţno je napomenuti da su nastavnici za radionice koje se odnose na studiranje i informiranje o
fakultetima kazali i da su bile malo korisne za srednje struĉne škole obzirom da uĉenici tih razreda ne
namjeravaju u većini sluĉajeva, upisati fakultet.
Što se tiĉe ocjena nastavnika vezanih za razumljivost, logiĉnu strukturiranost, jednostavnosti za
primjenu i efikasnosti za postizanje ciljeva radionica, i u postestu su nastavnici davali iznadprosjeĉne
ocjene za priruĉnike/materijale za radionice. Rezultati sa prosjeĉnim ocjenama su dati u tabeli ispod:
58
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice...
N
Prosjeĉna
vrijednost
Razumljivi
56
4.45
Logiĉno strukturirani
56
4.29
Jednostavni za primjenu
56
4.43
Efikasni za postizanje ciljeva radionica
56
4.20
St. devijacija
.685
.680
.783
.903
TakoĊer, iznad prosjeka su ocijenili i svoju motiviranost kao i spremnost/kompetentnost za voĊenje
ovih radionica u budućnosti:
N
Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za
voĊenje ovih radionica u budućnosti?
Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim /
kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti?
55
Prosjeĉna
vrijednost
3.84
St.
devijacija
.977
55
3.84
.918
3.4.3.2 Ocjena radionica od strane nastavnika
Od nastavnika je takoĊer zatraţeno da pomoću upitnika za ocjenu kvaliteta radionica i materijala,
procijene efikasnost samih radionica u postizanju ciljeva radionica. Nastavnici su pojedinaĉne tvrdnje
ocjenjivali skalom od 1-5, pri ĉemu je 1 – nimalo, a 5 – u potpunosti. Rezultati sa prosjeĉnim
vrijednostima su prikazani u tabeli ispod.
Naziv radionice
N
55
56
56
54
56
Prosjeĉna
vrijednost
4.38
4.12
4.04
3.96
3.91
St.
devijacija
.757
.833
.808
.800
.611
Koliko su vama bile jasne ideje i ciljevi radionica?
Koliko su materijali koje ste dijelili tokom radionica bili prikladni?
Jesu li vama radionice bile prijatne?
Koliko su radionice bile praktiĉne?
Koliko ste vi zadovoljni svojom uspješnošću pri izlaganju
materije?
Da li mislite da su uĉenici proširili znanje o izloţenim temama?
Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i ciljevi radionica
Da li su uĉenicima radionice bile prijatne?
Koliko su vjeţbe bile korisne za uĉenike?
Koliko su radionice za razvoj karijere bile pouĉne za vaše uĉenike?
Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju jasniju sliku o sebi
i svojim karakteristikama
Da li je bilo dovoljno vremena za realizaciju radionica ?
Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine davanja i
primanja povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju spremnost na
razumijevanje drugaĉijeg mišljenja?
Da li su radionice doprinijele da uĉenici razviju vještine timskog
rada?
54
54
56
55
56
54
3.91
3.89
3.89
3.89
3.88
3.74
.734
.634
.755
.762
.662
.757
55
54
3.73
3.70
1.027
.717
53
3.68
.915
54
3.65
.974
59
Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu izmeĊu liĉnih karakteristika
i odluka vezanih za karijeru?
Da li mislite da su uĉenici poboljšali vještine vezane za razvoj
karijere?
Općenito, da li mislite da vaši uĉenici nakon ovih radionica bolje
razumiju kako upravljati vlastitom karijerom?
55
3.62
.733
54
3.59
.813
55
3.51
.742
Iz tabele se jasno vidi da su nastavnici najbolje ocijenili sami sadrţaj priruĉnika i radionica, dok su
najslabije ocijenjene tvrdnje koje se odnose na krajnji efekat radionica. Vaţno je napomenuti da su
ipak sve ocijene iznad prosjeka, s tim što su ocjene tvrdnji koje se odnose na krajnje efekte radionica,
blago iznad prosjeka.
Što se tiĉe predviĊenog vremena (broj ĉasova) za realizaciju odreĊenih radionica, nastavnici većinom
tvrde da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko radionica za koje kaţu
da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4 nastavnika), Svijet rada i
informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i prenosive vještine, poslovno
planiranje, kreativno razmišljanje (2)… Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da
stoga nisu nailazili na poteškoće prilikom pripreme radionica. Poteškoće koje su navodili su se
odnosile na nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri
realizaciji radionice „Kontaktiranje poslodavca“.
Nastavnici su većinom i stava da bi se sa cijelim programom trebalo poĉeti i ranije. Prijedlozi
nastavnika o vremenu poĉetka realizacije radionica variraju od osnovne škole (sedmi i osmi razred), pa
do završnog razreda srednje škole. Prevladavajuće je mišljenje da bi se sa realizacijom radionica
trebalo poĉeti od trećeg razreda sa srednje ĉetverogodišnje škole, odnosno, od drugog razreda za
srednje trogodišnje škole. TakoĊer, kao radionice sa kojima bi trebalo poĉeti ranije, većinom navode
radionice iz prvog modula (upoznajmo sebe).
Kao nosioce i realizatore aktivnosti, nastavnici većinom navode pedagoga i psihologa, i to kao nosioca
aktivnosti (koordinatora), te kao realizatora za prvi modul (upoznajmo sebe). Uloga realizacije bi po
njihovom mišljenju trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno
odjeljenskih starješina. Kao saradnike u procesu, navode se i poslodavci te biro za zapošljavanje.
Postoje i prijedlozi da se u cijeli proces ukljuĉi manji broj nastavnika, motiviranijih, kako bi se lakše
pratilo postignuće uĉenika u toku realizacije radionica. Nastavnik navodi primjer gdje nije znao da li
su uĉenici sa drugim nastavnikom već obraĊivali odreĊene teme.
Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje
u inostranstvu i projekt menadţment.
60
3.4.4 Korisnost, sadrţajnost
Mojakarijera.com
i
jednostavnost
upotrebe
web
stranice
Web stranica www.mojakarijera.com je kreirana na samome poĉetku projekta sa svrhom podrške
implementacije projektnih ciljeva, a posebno komponente II YEP projekta. U toku svoga razvoja, a
posebno u fazi izrade nastavnih materijala, predefinirana je njena svrha, te je njen razvoj nastavio
pratiti razvoj aktivnosti iz komponente I. U toku implementacije cjelokupnog projekta, stranica je
najviše bila vezana za aktivnosti komponente I. Stranica je trebala biti sastavni dio programa za škole,
te je stoga svojim sadrţajem podrţavala razvoj nastavnih sadrţaja iz komponente I. Stranica je
konceptualizirana na naĉin da svojim posjetiocima nudi informacije o specifiĉnim zanimanjima,
informacije o visokoškolskim ustanovama, te takoĊer mogućnost da popune online Hollandov upitnik
profesionalnih interesa i sklonosti. Posjetioci nakon popunjavanja upitnika, dobivaju svoju dvoslovnu
kombinaciju na osnovu koje se posjetiocu nudi lista zanimanja / zvanja koja najbolje odgovaraju
njegovim profesionalnim interesima. Svako ponuĊeno zanimanje je predstavljeno sa svojim opisom,
informacijama gdje i kako steći specifiĉno zanimanje sa linkovima prema stranicama obrazovnih
ustanova u BiH, te trenutne oglase za posao objavljene na stranici posao.ba za navedeno zanimanje.
Pored toga, stranica nudi i nekoliko edukativnih tekstova i brošura za tematiku traţenja posla i
upravljanja karijerom.
U samim nastavnim materijalima, u pojedinim radionicama, se referira na samu stranicu, ĉime ona
postaje i didaktiĉko sredstvo pri samoj implementaciji radionica. U svrhu evaluacije, ali i unaprjeĊenja
servisa stranice, postavljen je bio i online upitnik na samoj stranici kojega su mogli da popune njeni
posjetioci.
Upitnik je bio dostupan od septembra 2010 godine pa do 1. Juna 2011 godine. U tom periodu, upitnik
je popunilo 253 posjetioca. Ispitanici su trebali na skali od 1-5 da ocijene koliko je web stranica
jedinstvena, sveobuhvatna, vizuelno privlaĉna, jednostavna za pretraţivati, informativna, edukativna,
korisna i zanimljiva.
Rezultati upitnika su prikazani na tabeli ispod.
Procijenite, koliko je stranica
zanimljiva
korisna
edukativna
informativna
jednostavna za pretraţivati
vizuelno privlaĉna
sveobuhvatna
jedinstvena
sadrţaj interesantan
sadrţaj razumljiv
sadrţaj koristan
N
251
251
249
251
245
250
249
250
250
250
252
Prosjeĉna
vrijednost
3.75
4.18
3.88
4.14
4.09
3.41
3.55
3.57
3.96
4.11
4.31
St. devijacija
1.086
1.056
1.018
.953
1.104
1.084
1.015
1.273
1.069
.990
.964
Ispitanici su za sve navedene parametre davali iznadprosjeĉne ocjene, i to u rasponu od 3.41 (vizuelno
privlaĉna) pa do 4.31 (koristan)
61
U periodu od 1. Marta 2010 godine pa do 31. jula 2011, na osnovu podataka servisa Google Analytics,
stranicu je imala 61 714 jedinstvenih posjeta, te 247 715 uĉitavanja (posjećivanja) razliĉitih sadrţaja.
Najveći broj posjetilaca je dolazio iz Bosne i Hercegovine (31 181), te zatim iz Srbije (16 266),
Hrvatske (9 729), Crne Gore (984), Makedonije (476), Slovenije (453), itd... Prosjeĉno vrijeme
zadrţavanja posjetioca iz BiH na stranici je 2 minute i 13 sekundi.
Najposjećeniji sadrţaji na stranici su bili oni unutar sekcija fakulteti, zanimanja i škole.
62
4 Zakljuĉci i preporuke
Obuka uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere YEP-a (Youth employment
project) kojeg je u periodu od 2009 do 2011 realizirala GOPA i proMENTE socijalna istraţivanja je,
prema saznanjima autora, jedan od prvih sistematskih pokušaja revitaliziranja profesionalne
orijentacije u Bosni i Hercegovini na suvremenim znanstvenim spoznajama i praksama. Glavni cilj
suvremenih praksi je razvijanje kompetencija potrebnih za cjeloţivotno upravljanje karijerom što
podrazumijeva: poznavanje sebe, poznavanje svijeta rada i obrazovanja, usvajanje vještina traţenja
informacija i njihovog usporeĊivanja sa vlastitim karakteristikama, ţeljama i potrebama, razvijanje
svijesti o multifunkcionalnosti vještina koje posjedujemo, podizanje osjećaja samoefikasnosti u
donošenju odluka i preduzimanju aktivnosti, te razvijanje metoda aktivnog traţenja posla.
Projekat obuke uĉenika srednjih škola za odabir zanimanja i razvoj karijere ukljuĉivao je provoĊenje
radionica sa sadrţajima koji obuhvataju a) upoznavanje sebe i svojih karakteristika, b) upoznavanje
svijeta rada i studiranja te modela racionalnog donošenja odluka o nastavku školovanja i razvoju
karijere te c) unaprjeĊivanje vještina aktivnog traţenja posla. Bilo je predviĊeno ukupno 20 radionica
po 45 minuta što podrazumijeva da je maksimalno vrijeme predviĊeno za radionice bilo 15 sati ili dva
radna dana što, u odnosu na treninge koji se rade iz podruĉja odabira zanimanja i razvoj karijere, jeste
relativno skromna duţina trajanja.
Evaluacija obuke provedena je metodom testiranja prije i poslije evaluacije uĉenika završnih razreda 6
srednjih škola koji su uĉestvovali u obuci kao eksperimentalne grupe i njihovih vršnjaka koji nisu
prolazili kroz radionice u kontrolnoj grupi. Analize dobivenih podataka za zavisne uzorke su raĊene sa
kontrolom uticaja drugih aktivnosti kojima su uĉenici u završnim razredima srednjih škola izloţeni
kako bi se eventualna promjena mogla pripisati radionicama.
Evaluacija je ukljuĉivala niz od 16 indikatora i to:
Indikatori poznavanja sebe i svijeta rada
Indikator 1: Procjena vlastitih karakteristika (sposobnosti, vrijednosti, profesionalni interesi,
kvaliteta davanja i primanja povratne informacije)
Indikator 2: Procjena vlastitih kompetencija za aktivno traţenje posla
Indikator 3: Odluĉnost u donošenju odluka o zanimanju i razloga za neodluĉnost
Indikator 4: Koliko je siguran u svoju odluku o odabiru fakulteta
Indikator 5: Širina u percepciji potencijalnih poslova
Znanje o bitnim elementima potrebnim za kvalitetom upravljanje karijerom
Indikator 6: Znanje o tome što su sposobnosti
Indikator 7: Znanje o tome što su vještine
Indikator 8: Znanje o tome što su profesionalni interesi9
Indikator 9: Znanje o tome što su vrijednosti 10
Indikator 10: Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluke o fakultetu
9
Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o profesionalnim interesima nisu
raĊene analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu
10
Zbog malog broja uĉenika koji su dali odgovore na pitanja vezana za znanje o vrijednostima nisu raĊene
analize razlike izmeĊu grupa u pretestu i posttestu
63
Indikator 11: Znanje o strategijama traţenja informacija o fakultetu
Indikator 12: Znanje o strategijama traţenja posla
Indikator 13: Poznavanje strukture biografije
Psihološke karakteristike
Indikator 14: Lokus kontrole
Indikator 15: Objektivnost / realitet u oĉekivanjima
Indikator 16: Otpornost na odbijanja
Generalno gledajući, moţemo reći da su radionice za odabir zanimanja i razvoj karijere uticale su na to
da se u eksperimentalnoj grupi pojave znaĉajne razlike i tendencije koje ukazuju na bolju
pripremljenost za cjeloţivotni razvoj karijere od kontrolne grupe.
1. Radionice su postigle jedan od najznaĉajnijih ciljeva a to je povećale su jasnoću kod uĉenika
kojim zanimanjem ţele da se bave u budućnosti, te njihovo zadovoljstvo tom odlukom.
2. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi primjetne su tendencije poboljšanja na sljedećim
indikatorima:
a. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazuju tendenciju da se doţivljavaju manje
neodluĉnim kao osoba u odnosu na kontrolnu grupu. Osjećaj neodluĉnosti je ĉesto
uzrokovan ili dodatno potenciran nepoznavanjem taktika donošenja odluka u
kljuĉnim, kritiĉnim situacijama. Doţivljaj neodluĉnosti kod osobe vezan je za osjećaj
samoefikasnosti i ako se osoba doţivljava kao neodluĉna teţe joj je da donosi odluke
i upusti se u ambicioznije i naprednije projekte. Za uĉenike to konkretno znaĉi da
smanjivanjem osjećaja neodluĉnosti mi povećavamo i njihovu spremnost da
ambicioznije i šire razmišlja o nastavku školovanja i karijere.
b. Uĉenici eksperimentalne grupe pokazali su i pozitivniju tendenciju u shvatanju
vaţnosti donošenja odluka o nastavku karijere. Za uĉenike završnih razreda je ovo
shvatanje vrlo vaţno jer je to odabir fakulteta ili zaposlenja jedan od kljuĉnih
dogaĊaja u razvoju karijere.
c. Kod uĉenika u eksperimentalnoj grupi je uoĉena i tendencija da se osjećaju
kompetentniji kada su u pitanju metode aktivnog traţenja posla u odnosu na kontrolnu
grupu. Dakle, radionice jesu potakle razvoj vještina aktivnog traţenja posla i osjećaja
kompetentnosti u ovom izuzetno znaĉajnom podruĉju.
d. Kod uĉenika eksperimentalne grupe došlo je i do statistiĉki znaĉajnog porasta
uvjerenja o tome da znaju što su sposobnosti, te je uoĉena tendencija da su oni u
mogućnosti nabrojati više sposobnosti koje posjeduju. Dok je eksperimentalna u
pretestu bila slabija u pretestu i na pitanju „Ja znam šta su sposobnosti“ te u
nabrajanju sposobnosti, u posttestu se situacija primijenila i eksperimentalna je u obje
mjere bila bolja od kontrolne.
e. Uĉenici eksperimentalne grupe su statistiĉki znaĉajnije napredovali i u znanju o
vještinama. Na pitanje „Ja znam šta su vještine“ eksperimentalna grupa je bila slabija
od kontrole u posttestu, dok je došlo do znaĉajnog porasta u eksperimentalnoj, a pada
u kontrolnoj grupi. Kako je mali broj uĉenika odgovorio na pitanje da napišu koje
vještine postoje, nije raĊena analiza promjena u broju vještina koje su uĉenici mogli
nabrojati. Moţemo reći da su radionice znaĉajno doprinijele povećavanju jasnoće
kljuĉnih koncepata kada je u pitanju poznavanje sebe, a to je što su to sposobnosti i
vještine.
64
Poznavanje informacija potrebnih za racionalno donošenje odluka o fakultetu jedan je
od uslova kvalitetnog odabira fakulteta. Podaci pokazuju da uĉenici smatraju da je
najvaţnije prikupiti informacije o sadrţajnom aspektu studiranja (kao što je plan i
program, naĉini studiranja), a potom o visini školarine. Kako se bliţi trenutak odluke
informacije o kredibilitetu same ustanove postaju sve vaţnije, dok informacije o
mogućnostima zapošljavanja nakon završenog fakulteta nisu doţivljene kao toliko
vaţne od strane uĉenika.
g. Kada je u pitanju poznavanje strategija za traţenje informacija o fakultetima vrlo
primjetno je da mladi ljudi vide internet kao glavni izvor ovakvih informacija. Drugi
vrlo bitan izvor su neformalne veze (informiranje kod starijih kolega, zaposlenika,
prijatelja), dok su najmanje bitni izvori ovakvih informacija brošure, sajmovi posjete
fakultetima i sredstva javnog informiranja. IzmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe
u ovom segmentu nema razlika – internet i neformalne veze su kljuĉni izvori podataka
za odabir fakulteta.
h. Biografija kao jedan od kljuĉnih dokumenata za prijavu na posao ima posebno mjesto
u obuĉavanju uĉenika kako da efikasno traţe posao. Evaluacija je pokazala da su
uĉenici u eksperimentalnoj grupi, zahvaljujući radionicama mogli nabrojati nešto više
dijelova biografije, dok je u kontrolnoj grupi u posttestu opao broj pobrojanih dijelova
biografije. Iako ovaj nalaz moţe biti pripisan i drugim faktorima (kao što je
nespremnost uĉenika kontrolne grupe da se posvete odgovaranju na ovo pitanje)
ĉinjenica je da je jako vaţno biti spreman u svakom trenutku pripremiti biografiju i
znati njene osnovne dijelove. Stoga je i spremnost uĉenika eksperimentalne grupe da
detaljnije odgovore na ovo pitanje vaţna jer to ukazuje na sistematizirano znanje o
strukturi biografije i lakoću u produkciji njenih dijelova.
i. I jedna i druga grupa pokazale su oĉekivanu tendenciju pomjeranja lokusa kontrole
prema vanjskom polu. U trenutku posttesta uĉenici su bili pred odlukom kako
nastaviti svoje školovanje i ta doza neizvjesnosti potiĉe osobe da poĉnu razmišljati
kako će ishodi ipak više zavisiti od vanjskih faktora nego što su mislili u pretestu.
Ipak, ovo pomijeranje je veće u kontrolnoj nego u eksperimentalnoj grupi što sugerira
da se radionicama postiglo da uĉenici ipak više zadrţe osjećaj da su za nastavak
njihovog školovanja i razvoj karijere najvaţniji oni i njihove aktivnosti, a ne sreća ili
neki drugi vanjski faktori.
j. U traţenju posla i školovanju u današnjem vremenu vrlo je bitna otpornost na
odbijanja. Stoga se u okviru radionica za aktivno traţenje posla insistiralo i na
razvijanju otpornosti na odbijanja i poticanju upornosti u traţenju posla. Rezultati
evaluacije, iako statistiĉki neznaĉajni, pokazuju da se radionicama moţe postići
povećanje otpornosti na odbijanja. U eksperimentalnoj grupi je primijećena tendencija
blagog rasta, dok je u eksperimentalnoj grupi došlo do blagog pada otpornosti na
odbijanja.
Indikatori u kojima nije bilo razlika izmeĊu eksperimentalne i kontrolne grupe:
a. Uĉenici eksperimentalne i kontrolne grupe nisu znaĉajno promijenili svoj stav o
poznavanju sebe i svojih karakteristika. Na pitanja koliko dobro poznaju svoje
karakteristike oni sebi daju ocjenu oko 3 (na skali od 1 do 5) i njihove ocjene se nisu
promijenile posttestu.
b. Uĉenici i jedne i druge grupe su u relativno visokom postotku mijenjalo odluku što će
raditi nakon završetka srednje škole (njih 69% u kontrolnoj i 64% u eksperimentalnoj
je mijenjalo svoju odluku. Uĉenici i jedne i druge grupe su na kraju godine bili nešto
sigurniji u svoju odluku nego su to bili na poĉetku što je vrlo pozitivan nalaz jer je
f.
3.
65
osjećaj da su donijeli pravu odluku za sebe vrlo vaţan za zadovoljstvo odabirima. Iako
nema znaĉajnih efekata radionica niti drugih aktivnosti u koje su uĉenici bili
ukljuĉeni, rezultati analize ukazuju da postoji nešto jaĉi efekat drugih aktivnosti na
sigurnost u donesenu odluku. Ovaj nalaz je u potpunosti prihvatljiv jer su uĉenici bili
ukljuĉeni u aktivnosti kao što su posjete fakultetima, prezentacije fakulteta,
prikupljanje informacija o zanimanjima na internetu, razgovorima sa nastavnicima i
pedagozima što je zasigurno pomoglo da odluke koje donesu budu jasnije i da u njih
budu sigurniji.
4. Indikatori na kojim su uoĉene tendencije većeg poboljšanja u kontrolnoj grupi
a. U kontrolnoj grupi je primijećen bolji razultat na smanjenju neodluĉnosti koja je
uzrokovana nepoznavanjem sebe i svijeta rada.
b. Uĉenici kontrolne grupe su pokazali nešto veću sigurnost u donesenu odluku o tome
što ţele da rade (studirati, raditi, studirati i raditi ili su neodluĉni) u posttestu nego
uĉenici eksperimentalne grupe
c. Uĉenici u kontrolnoj grupi su pokazali nešto širu percepciju u nabrajanju potencijalnih
poslova koje mogu obavljati sa svojim kvalifikacijama
d. Uĉenici obje grupe su imali sliĉne rezultate i kada je u pitanju poznavanje strategija
traţenja posla. I u jednoj i u drugoj grupi došlo je do porasta broja strategija za
traţenje posla, s tim da je taj porast nešto veći u kontrolnoj grupi. Razlog ove
tendencije su druge aktivnosti u koje su uĉenici bili ukljuĉeni i koje su u kontrolnoj
grupi dovele do većeg poboljšanja. Ovaj nalaz govori u prilog ideji da profesionalna
orijentacija treba da ukljuĉuje niz razliĉitih aktivnosti, od savjetodavnog rada,
radionica, posjeta, obilazaka i aktivnosti u omladinskim organizacijama jer se na taj
naĉin, kumulativnim efektom postiţu bolji rezultati.
Indikator
Kompetencije za aktivno traţenje posla
Odluka o budućem zanimanju i zadovoljstvo odlukom
Razlozi za neodluĉnost: neodluĉnost kao osobina
Razlozi za neodluĉnost: percepcija vaţnosti odluke
Otpornost na odbijanja
Poznavanje strukture biografije
Razlozi za neodluĉnost: nepoznavanje sebe i svijeta rada i
školovanja
Širina u percepciji potencijalnih poslova
Poznavanje koje su informacije vaţne za odabir fakulteta
Uvjerenje da zna šta je sposobnost
Uvjerenje da zna šta su vještine
Lokus kontrole
Sigurnost u odluku
Poznavanje naĉina traţenja posla
Skala poznavanja sebe i svojih karakteristika
Uvjerenje da zna šta su profesionalni interesi
Uvjerenje da zna šta su vrijednosti
Poznavanje naĉina prikupljanja informacija o fakultetima
Eksperimentalna vs. Kontrolna grupa
↑
↑↑
↑
↑
↑
↑
↓
↓
nije ispitivano zbog malog broja odgovora
↑↑
↑↑
↑
↓
↓
↔
nije ispitivano zbog malog broja odgovora
nije ispitivano zbog malog broja odgovora
nije ispitivano zbog malog broja odgovora
Uĉenici su radionicama dali prosjeĉnu ocjenu oko 3,5 što je visoko, ali ostavlja prostora za
poboljšanja. Najvišu ocjenu dobila je korisnost vjeţbi (M=3,65) što potvrĊuje dosadašnja iskustva da
praktiĉni rad radioniĉkog tipa donosi i više zadovoljstva i koristi nego predavanja. Visoke ocjene (oko
66
3,5) dobili su i nastavnici za uspješnost u izlaganju materije i prijatna atmosfera u kojoj su radionice
obavljane. Ovaj nalaz je znaĉajan za kreiranje buduće organizacije profesionalne orijentacije jer
pokazuje da nastavniĉki kadar ima kapacitete i kompetencije za izlaganje sadrţaja i provoĊenje
praktiĉnih vjeţbi vezanih za poticanje uĉenika na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom, te da
uspješno kreiraju prijatnu atmosferu u kojoj se uĉenici osjećaju ugodno i spremno za rad na sebi.
Najniţu ocjenu uĉenici su dali prikladnosti radnih materijala (3,29) što ukazuje da se u budućnosti
moţe dodatno raditi na razvijanju materijala koji bi bili i boljeg formata, pripremljeni u boji, sa više
popratnih sadrţaja i vjeţbi za samostalni rad.
Detaljnije evaluacija rada nastavnika od strane uĉenika dala je vrlo ohrabrujuće rezultate i potvrdila
gore izreĉenu tvrdnju da nastavnici predstavljaju veliki potencijal za provoĊenje profesionalne
orijentacije.
Nastavnici su, za razliku od uĉenika, najviše ocjene u evaluaciji radionica dali upravo sadrţaju
priruĉnika i radionica. Smatraju i da su materijali dovoljno dobro razraĊeni, te da stoga nisu nailazili
na poteškoće prilikom pripreme radionica.
Nastavnici su najslabije ocijenili krajnji efekat radionica. Poteškoće koje su navodili su se odnosile na
nezainteresiranost uĉenika, te na nespremnost uĉenika da igraju ulogu poslodavca pri realizaciji
radionice „Kontaktiranje poslodavca“. Ova razlika u budućnosti moţe biti smanjena tako što će
nastavnici dobiti više obuke i supervizije od strane eksperata kako bi stekli dodatne vještine i znanja,
te se osjećali kompetentnije.
Nastavnici uglavnom smatraju da su imali dovoljno vremena za realizaciju radionica. Navode nekoliko
radionica za koje kaţu da im je bilo potrebno više vremena za realizaciju, i to za Intervju (4
nastavnika), Svijet rada i informiranost o svijetu rada (3), Vještine potrebne za posao, Adaptivne i
prenosive vještine, poslovno planiranje, kreativno razmišljanje (2).
Kada su upitani kada bi se trebalo poĉeti sa programom profesionalne orijentacije, nastavnici su
većinom odgovorili – prije završnog razreda srednje škole. Njihovi prijedlozi idu od završnog razreda
osnovne škole pa do starijih razreda srednje škole. U svakom sluĉaju, prema njihovom mišljenju sa
ovako konkretnim radionicama treba zapoĉeti već u predzadnjem razredu srednje škole i to posebno sa
onim radionicama koje se odnose na upoznavanje sebe. Iako su visoko ocijenjeni od strane uĉenika za
provoĊenje radionica, nastavnici ipak smatraju da bi nosioci aktivnosti u budućnosti trebali biti
pedagozi i psiholozi. Ovo se posebno odnosi na radionice upoznavanja sebe. Za ostale radionice,
realizacija bi trebala biti podijeljena izmeĊu pedagoga, psihologa i nastavnika, a posebno odjeljenskih
starješina. Oni smatraju i da u proces treba puno intenzivnije ukljuĉiti ljude iz lokalne zajednice,
posebno poslodavce i biroe za zapošljavanje. Prijedlog koji je takoĊer znaĉajan za razmatranje je i da
aktivnosti profesionalne orijentacije budu dodijeljene nastavnicima koji pokazuju visoku motivaciju za
ovu vrstu rada i koji bi onda prošli detaljnije obuke i bili efikasniji u postizanju ciljeva.
Kao moguće dodatne radionice koje bi mogle biti interesantne uĉenicima, nastavnici navode studiranje
u inostranstvu i upravljanje projektima.
Ograničenja u programu i evaluaciji
U ocjeni programa obuke uĉenika srednje škole koji je realiziran u okviru projekta YEP treba imati na
umu nekoliko elemenata koji su mogli uticati na kvalitet i efikasnost radionica:
67
1. Škole kao zasebni entiteti su imale mogućnost prilagoĊavanja programa obuke prema svojim
potrebama i kapacitetima. To je razlog zašto su uĉenici u prosjek prolazili kroz 9 jedinica, a ne
kroz sve jedinice kako bi u cilju evaluacije bilo ispravnije.
2. Maksimalan broj sati koji je bio predviĊen za radionice je 15, odnosno dva radna dana što je
jako malo u odnosu na koliĉinu materijala i sadrţaja koji je trebalo proći.
3. Nastavnici su prije radionica prošli kroz jednu jednodnevnu obuku što je nekima bilo
dovoljno, ali nekima zasigurno nije.
4. Motivacija uĉenika za rad u radionicama je bila razliĉita i to je zasigurno olakšavalo ili
oteţavalo rad nastavnicima.
Stoga na kraju, imajući u vidu sva vremenska i kadrovska ograniĉenja moţemo reći da radionice za
odabir zanimanja i razvoj karijere nose veliki potencijal za mijenjanje i poboljšavanje uĉeniĉkih
kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere.
Preporuke za unapreĎenje radionica i razvoj sistematskog pristupa u razvoju kompetencija za
cjeloţivotno upravljanje vlastitom karijerom
U definiranju preporuka treba imati na umu da profesionalna orijentacija sluţi za pomoć individui, ali i
za postizanje niza društveno relevantnih ciljeva: ciljeva vezanih za povećanje obrazovnog statusa u
društvu, povećanje, usklaĊenosti izmeĊu obrazovanja i svijeta rada, smanjivanje nezaposlenosti,
povećanje zapošljivosti i postizanje socijalne jednakosti.
1. Profesionalno informiranje je osnova za uspješan odabir zanimanja i razvoj karijere.
Najvećem broju mladih ljudi u biti i trebaju informacije, a ne individualno savjetovanje. Kako
je profesionalno informiranje javno dobro, potrebno je da vlasti i zvaniĉne institucije osiguraju
da su informacije vezane za odabir zanimanja i razvoj karijere dostupne svim zainteresiranim.
2. Internet je za mlade ljude jedan od osnovnih naĉina prikupljanja podataka o školovanju i
zapošljavanju. U ovu svrhu treba raditi na pripremanju i dizajniranju online sadrţaja koji bi
pomogli mladim ljudima u donošenju odluka, a ove pripremanje sadrţaja takoĊer treba da
bude od interesa svih ukljuĉenih, prije svega institucija koje dizajniraju obrazovne politike.
3. Vaţan izvor informacija o školovanju i zapošljavanju za mlade ljude su i neformalne veze i
kontakti. Stoga treba u okviru rada na cjeloţivotnom razvoju karijere posebnu paţnju obratiti
na obuĉavanje mladih kako da traţe i evaluiraju informacije koje dobivaju od drugih jer one,
kao takve, uvijek nose dozu subjektivnosti.
4. Osim profesionalnog informiranja koje ne podrazumijeva direktni kontakt sa uĉenicima
potrebno je nastaviti raditi na razvoju savjeotdavnih aktivnosti kroz radionice za odabir
zanimanja i razvoj karijere. Sa obukama za odabir zanimanja i razvoj karijere treba poĉeti
prije završnih razreda srednje škole.
68
5. Neophodno je pojaĉati savjetodavni rad u osnovnim školama kako bi uĉenici imali mogućnost
da uz pomoć struĉnih osoba (nastavnika i pedagoga) donesu racionalne i informirane odluke.
Time bi se i poraţavajuća statistika od 3% uĉenika koji su imali pomoć od strane nastavnika i
pedagoga u osnovnoj školi promijenila.
6. Sa produţenjem vremena rada sa uĉenicima sa jednog na nekoliko školskih godina povećaće
se i fond sati za profesionalnu orijentaciju. To će omogućiti detaljniji i analitiĉniji pristup
nastavnicima i pedagozima što bi za posljedicu zasigurno imalo znaĉajne promjene u
kompetencijama uĉenika.
7. U većini zemalja ĉlanica OECD grupe zadnjih godina je rastući trend da obuka vezana za
odabir zanimanja i razvoj karijere bude dio nastavnog kurikuluma. Stoga i u Bosni i
Hercegovini treba poticati provoĊenje profesionalne orijentacije unutar postojećih predmeta.
8. Osim promjena u kompetencijama uĉenika, uvoĊenje radionica je potaknulo da se generalno
poĉne više raditi na aktivnostima vezanim za profesionalnu orijentaciju. Tako su uĉenici u
školama gdje su raĊene radionice imali i više drugih aktivnosti u odnosu na kontrolnu grupu.
Ovakve radionice doprinose promjene klime u školi i potiĉu pozitivan stav prema
aktivnostima usmjerenim na cjeloţivotni razvoj karijere te je njihov uticaj višestruk. Stoga je i
ovo jedan od razloga koji ide u korist uvoĊenja radionica kao dijela programa raznih
predmeta.
9. Za nastavnike koji će raditi na profesionalnoj orijentaciji potrebno je obezbijediti kvalitetnu
obuku i materijale bazirane na suvremenim spoznajama i praksama kako bi se postigla puna
efikasnost.
10. U dizajniranju radionica potrebno je više raditi na:
a. Proširivanju percepcija zapošljavanja i mogućnosti upisa fakulteta, a ne poticati usko
gledanje na potencijalne poslove osoba sa odreĊenom kvalifikacijom moţe obavljati.
Posebno poticati upise u srednje škole i fakultet koji podrţavaju individualne
kapacitete, a ĉiji kadar je deficitarna na trţištu rada BiH i Evrope.
b. U radionicama stalno poticati otpornost na odbijanja. Uĉenici treba da nauĉe da budu
uporni u traganju za poslom bez obzira na odbijenice i negativna iskustva u okolini.
11. Raditi na razvoju suradnje škola i fakulteta, ali ne na naĉin da fakulteti imaju uglavnom
marketinšku pristup, nego da imaju aktivnu ulogu u uĉeniĉkim shvatanjima što i kako se
izuĉava na pojedinim fakultetima. Primjer ovakvog programa su „eksperimentalni ĉasovi“ na
kojima nastavnici sa fakulteta drţe ogledna predavanja iz kljuĉnih tema za zainteresirane
uĉenike, potom organiziraju testiranje znanja kako bi uĉenici uvidjeli da li je to ono što njih
zanima i da li mogu savladati zahtjeve koji se pred njih stavljaju.
12. U evaluaciji ovih programa ne treba se fokusirati samo na ishode uĉenja (što su uĉenici
nauĉili) nego i na druge bitne elemente kao što je samoefikasnost, lokus kontrole, stepen
odluĉnosti, motivacija za rad i studiranje. Sama evaluacija programa trebala bi da obuhvati i
dugoroĉne efekte koji bi bili mjereni godinu ili dvije nakon završenih obuka.
13. Sama evaluacija treba da bude provedena uz nadzor školske uprave kako bi svi uĉenici
popunili sva pitanja.
69
5 Prilozi
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (pretest za dubinsku
eksperimentalnu i kontrolnu grupu)
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice: __________________________________________________________
Tvoj datum roĊenja:…………………………
Spol:
M
Ţ
Škola:……………………………………………………………………………………..........................
Razred:………… Smjer:...............................................................................................................
Datum popunjavanja Upitnika:........................................................................................................
Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za razvoj
karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i pogrešnih
odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju kvaliteta radionica
za razvoj karijere.
POZNAVANJE SEBE
Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja:
1. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE
Definiši
termin
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
2. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE
Definiši
termin
vještine:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
3. Šta
su
to
profesionalni
interesi?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
4. Šta
su
to
vrijednosti?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
5. Nabroj
neke
svoje
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
6. Nabroj
neke
od
svojih
profesionalnih
interesa:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
70
7. Koje
vještine
posjeduješ?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
8. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA
1. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)?
a) studirati
b) raditi
c) i studirati i raditi
d) neodluĉan /na sam
2. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati koji fakultet namjeravaš upisati?
______________________________________________________________________________
3. Koliko si siguran u svoju odluku?
a. Nimalo nisam siguran
b. Nisam siguran
c. Siguran sam
d. U potpunosti sam siguran
4. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
5. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
6. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji
ţeliš
raditi.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
7. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
8. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
9. Da li si nekada volontirao?
10. Da li bi volontirao u budućnosti?
DA
DA
NE
NE
71
11. Koje
su
prednosti
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
12. Koji
su
nedostaci
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA
1. Nabroji
osnovne
dijelove
biografije
za
posao:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
2. Koji
su
naĉini
najefikasnijeg
dobivanja
posla?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
3. Što utiĉe na to da neki ljudi prije, a neki poslije dobiju posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
4. Šta
je
to
popratno
pismo?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
72
U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi
znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X.
Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od
problema koje imam
Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili
dogaĊaji upravljaju mojim ţivotom
Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi
se dešavaju
Ja mogu uraditi skoro sve na što se
usmjerim.
Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim
sa problemima u ţivotu
Ono što će mi se dešavati u budućnosti
uglavnom ovisi o meni
Malo je toga što mogu uraditi kako bih
promijenio mnoge bitne stvari u svom ţivotu
Za sve probleme koje imam postoji i naĉin
kako da ih riješim
Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi
ljudi ili dogaĊaji
Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi
se dešavaju
Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da
uradim ono na što se usmjerim.
Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim
problemima u ţivotu.
Ono što će mi se dešavati u budućnosti
uglavnom ovisi o drugim ljudima i
situacijama, a najmanje o meni.
Svojim postupcima mogu uticati na
promjenu mnogih bitnih stvari u ţivotu.
U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.
Nimalo
Malo
Onako
Puno
I više
nego
puno
U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja
tokom vaše potrage za poslom?
Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i
odbijanjima, odnosno da li imate planove ili ideje kako
ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti sljedeće?
U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz
mnoga odbijanja i pokušaje prije nego što dobijete
posao koji vam se sviĊa?
Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite
da ste sposobni da to stavite iza sebe i fokusirate se na
sljedeću potragu za poslom?
Hvala na saradnji!
73
UOP ( Upitnik opštih pitanja za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu
u pretestu)
Ime tvoje majke /starateljice: _____________________________________________
Tvoj datum roĊenja:…………………………
Spol:
M
Ţ
Škola:…………………………………………………………………………………….....
Razred:…………………………………
Smjer:.........................................................
Datum popunjavanja Upitnika:..........................................................................................
Struĉna sprema oca:
a) osnovna škola
b) srednja škola
c) viša škola
d) visoka škola/ fakultet
e) magisterij
f) specijalizacija
g) doktor nauka
Struĉna sprema majke:
a) osnovna škola
b) srednja škola
c) viša škola
d) visoka škola/ fakultet
e) magisterij
f) specijalizacija
g) doktor nauka
Zaokruţi jedan od ponuĊenih odgovora:
Da li je otac zaposlen?
DA
NE
NE ODNOSI SE NA MENE*
Da li je majka zaposlena?
DA
NE
NE ODNOSI SE NA MENE*
Da li je neko drugi iz tvog domaćinstva zaposlen?
DA
NE
Ko? __________________________________
*Zaokruţite NE ODNOSI SE NA MENE ukoliko otac ili majka ne ţive sa vama (iz bilo kojeg
razloga)
Zaokruţi što je toĉno za tvoje domaćinstvo:
Da li u kući imate mašinu za veš?
Da li u kući imate kompjuter?
Da li u kući imate klima ureĊaj?
Da li u kući imate internet vezu?
Da li se u tvojoj kući tokom zime griju sve prostorije?
DA
DA
DA
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
Ko je uĉestvovao u izboru tvoje srednje škole?( Moţeš zaokruţiti više odgovora! )
a) sam sam odluĉio
b) roditelji
74
c) nastavnici/ pedagozi u osnovnoj školi
d) neko drugi ( navedi ko)………………………………………………………….............
Koji uspjeh si ostvario na kraju školske godine (zaokruţi taĉan odgovor):
1. Razred
2
3
4
5
2. Razred
2
3
4
5
3. Razred
2
3
4
5
Da li si pohaĊao neke dodatne kurseve za vrijeme srednje škole? DA
NE
Ako
DA,
koje?
__________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Da li si ikada radio neki plaćeni posao?
DA
NE
Ako
DA,
koji?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li imaš neki hobi?
DA
NE
Ako
DA,
koji?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Što radiš u slobodno vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Namjeravaš li upisati fakultet?
DA
NE
Ako
NE,
zašto?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet?
__________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
75
Kojim
poslom
ţeliš
da
se
baviš
u
budućnosti?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uopće
slaţem
se ne
Ne slaţem se
Slaţem se
U potpunosti
se slaţem
Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje
sposobnosti
Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji
interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah
nabrojati vještine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu
informaciju o njenom radu na naĉin da se
ona ne uvrijedi i da je shvati kao
dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu
informaciju o mom radu, ja je ozbiljno
razmotrim i ne doţivljavam je kao napad
na moju liĉnost.
Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod:
Nimalo
uspješan
Malo
uspješan
Prosjeĉno
uspješan
Uspješan
Jako
uspješan
Pravljenju dobre liste vještina koje imam i
koje se mogu iskoristiti da naĊem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim
osobama kako bi saznao o mogućim
poslodavcima kojima su potrebne moje
vještine
Razgovoru sa prijateljima i drugim
osobama kako bih saznao za moguća radna
mjesta koja mi odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da
me uzme u obzir kao radnika na nekom
radnom mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom
prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru
/ intervjuu za posao
Hvala na saradnji!
76
Profil odluke o zanimanju (za eksperimentalnu, eksperimentalnu dubinsku i kontrolnu grupu u
pretestu i postestu)
Ime tvoje majke:...................................................................................................................................
Tvoj datum roĊenja:.............................................................
Škola:.............................................................................
Razred:........................
Spol:
Ţ
M
..................................
Ispod je data lista razliĉitih tvrdnji koje opisuju moguće odluke o zanimanju. Molimo te da paţljivo
proĉitaš svaku tvrdnju i na skali od 1 do 5 procijeniš u kojoj mjeri se one odnose na tebe. Pri tome se
koristi sljedećom skalom: 1 – u potpunosti se ne odnosi na mene, 2-ne odnosi se na mene, 3-i odnosi
se i ne odnosi se na mene, 4-odnosi se na mene, i 5-u potpunosti se odnosi na mene.
Da li si već odlučio/la kojim poslom se ţeliš baviti? Razmisli na trenutak i označi odgovarajući
broj na skali.
Već imam neku grupu zanimanja na umu u kojoj bih volio/la da radim (npr. medicina, poljoprivreda,
menadţment, neka umjetnost i sl.)
u potpunosti se ne
odnosi na mene
ne odnosi se na
mene
i odnosi se i ne odnosi
se na mene
odnosi se na mene
1
2
3
4
U
potpunosti se odnosi
na mene
5
Odluĉio/la sam kojim zanimanjem se ţelim baviti (npr. inţenjer elektrotehnike, automehaniĉar,
medicinska sestra, kuhar,...)
u potpunosti se ne
odnosi na mene
ne odnosi se na
mene
i odnosi se i ne
odnosi se na mene
odnosi se na mene
u potpunosti se odnosi
na mene
1
2
3
4
5
Sada kada si oznaĉio/la dokle si stigao u donošenju odluke o budućem zanimanju, razmisli što osjećaš
vezano za to.
Osjećam se dobro i zadovoljno sa dosadašnjim odlukama koje sam donio/la u procesu izbora
zanimanja.
u potpunosti se ne
odnosi na mene
ne odnosi se na
mene
i odnosi se i ne
odnosi se na mene
odnosi se na mene
u potpunosti se odnosi
na mene
1
2
3
4
5
77
Razlozi
Većina nas nije u potpunosti sigurna u odluku kojim zanimanjem se ţeli baviti ili kako ţeli razvijati
svoju karijeru. Procijeni koji razlozi i u kojoj mjeru utiĉu na tvoju nesigurnost.
i
u
odnosi
ne
odnosi
u
potpunosti
se na
odnosi se i ne
potpunosti
se ne
mene
se na odnosi
se odnosi
odnosi na
mene se na
na mene
mene
mene
Volio/la bih da znam koji poslovi ili obrazovni programi
najbolje odgovaraju mojoj liĉnosti ili meni kao osobi.
O
O
O
O
O
Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koji su to
moji profesionalni interesi.
O
O
O
O
O
Potrebno mi je da imam jasniju sliku o tome koje su to
moje sposobnosti, moje jake strane i slabosti.
O
O
O
O
O
Potrebno mi je više informacija o obrazovnim programima
koje ţelim studirati.
O
O
O
O
O
Znam koje su to moje sposobnosti i moji interesi, ali ne
znam koja bi mi zanimanja odgovarala.
O
O
O
O
O
Ne osjećam da dovoljno znam o poslovima / zanimanjima
koja razmatram.
O
O
O
O
O
Ja sam neodluĉna osoba; odgaĊam proces donošenja
odluka i imam poteškoće u odluĉivanju.
O
O
O
O
O
Ĉesto imam poteškoće u donošenju odluka.
O
O
O
O
O
Pravo mi je olakšanje kada neko drugi donese odluku za
mene.
O
O
O
O
O
Moje buduće zanimanje ili karijera mi nisu sada toliko
vaţni.
O
O
O
O
O
Trenutno mi nije potrebno odabrati zanimanje ili posao.
O
O
O
O
O
Nemam jakih (snaţnih) interesa za bilo koje zanimanje ili
posao.
O
O
O
O
O
78
Početni upitnik za nastavnike (pretest)
Poštovani nastavnici,
Pred vama i nama je uzbudljiva godina u kojoj ćemo implementirati radionice za cjeloţivotno
upravljanje karijerom. Molimo vas da nam u svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih
materijala odgovorite na dolje postavljena pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu
grupnih procjena.
Škola u kojoj radite: _________________________________________________________
Spol: M
Ţ
Ukupno godina radnog staţa koje imate: _________________________________________
Predmeti
na
kojima
namjeravate
raditi
radionice
(ukljuĉujući
i
__________________________________________________________________________
Da li ste do sada vodili radionice u kojima ste bili moderator? DA
(ĈOZ):
NE
SPISAK RADIONICA
Koje radionice ćete vi u toku ove godine voditi sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake
radionice koja vam je dodijeljena):
Adaptivne i prenosive vještine
Vještine potrebne za posao i predstavljanje
vlastitih vještina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
Šta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Timski rad
RukovoĊenje
Prezentacije
Kreativno razmišljanje
Rješavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspješne ţene u svijetu
79
MATERIJAL ZA RADIONICE
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice...
Opis
1
Razumljivi
2
Logiĉno strukturirani
3
Jednostavni za primjenu
4
Efikasni za postizanje ciljeva radionica
1
2
3
4
5
OČEKIVANJA I PROCJENA SAMOEFIKASNOSTI
Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za vas?
Ukratko opišite koja oĉekivanja imate od ovih radionica, a vezano za svoje uĉenike?
Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica?
Ocijenite koliko ste motivirani za voĊenje ovih radionica?
Ocijenite koliko se osjećate spremni / kompetentni za voĊenje
radionica?
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
Hvala vam za saradnji!
80
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za dubinsku
eksperimentalnu i eksperimentalnu grupu)
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice: ________________________________________________________
Tvoj datum roĊenja:____________________
Spol: M
Ţ
Škola _____________________________________________________________________________
Razred:__________________________________________________
Smjer:___________________________________________________
Datum popunjavanja upitnika: ________________________________________________________
Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE
Ukoliko
jesi,
koji
su
to
bili
kursevi:
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Kako
si
u
toku
ove
školske
godine
provodio
slobodno
vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE
Ako
DA,
koji:
_______________________________________________________________________________
Namjeravaš li upisati fakultet? DA
NE
Ako
NE,
zašto?
_________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet
__________________________________________________________________________________
Kojim
poslom
ţeliš
da
se
baviš
u
budućnosti?
__________________________________________________________________________________
U toku ove školske godine imali ste niz radionica vezanih za razvoj karijere. Pored tih radionica, da li
ste u toku ove školske godine radili neke druge sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice,
razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom
(NEZAVISNO OD RADIONICA)?
a) DA
b) NE
Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim
(oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)?
81
1. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti
2. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti
3. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa
fakulteta
4. Imali smo testiranja sa pedagogom
5. Išao sam kod nekog savjetnika
6. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu
7. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu
8. Išli smo u posjete fakultetima
9. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju
10. Išli smo u posjete nekim firmama
11. Drugo___________________________________________________________________
________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uopće se
ne slaţem
Ne slaţem
se
Slaţem se
U
potpunosti
se slaţem
Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti
Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati
vještine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju
o njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je
shvati kao dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom
radu, ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao
napad na moju liĉnost.
Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod:
Nimalo
uspješan
Malo
uspješan
Prosjeĉno
uspješan
Uspješan
Jako
uspješan
Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje se
mogu iskoristiti da naĊem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako
bi saznao o mogućim poslodavcima kojima su
potrebne moje vještine
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama kako
bih saznao za moguća radna mjesta koja mi
odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me uzme
u obzir kao radnika na nekom radnom mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom prezentiranju
svojih kvaliteta na razgovoru / intervjuu za posao
82
Dodatni evaluacijski upitnik kompetencija za dubinsku eksperimentalnu i kontrolnu grupu
u postestu
Dragi uĉenici, pred vama je upitnik koji se odnosi na vaše poznavanje nekih elemenata bitnih za
razvoj karijere u budućnosti. Ovo nije test znanja i ovaj upitnik nema ocjena, nema taĉnih i
pogrešnih odgovora, niti će vaše odgovore vidjeti bilo ko osim osoba koje rade na poboljšanju
kvaliteta radionica za razvoj karijere.
POZNAVANJE SEBE
Molimo te da u poljima ispod odgovoriš na sljedeća pitanja:
9. Ja znam šta su to sposobnosti! a) DA b) NE
Definiši
termin
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
10. Ja znam šta su to vještine! a) DA b) NE
Definiši
termin
vještine:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
11. Šta
su
to
profesionalni
interesi?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
12. Šta
su
to
vrijednosti?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
13. Nabroj
neke
svoje
sposobnosti:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
14. Nabroj
neke
od
svojih
profesionalnih
interesa:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
15. Koje
vještine
posjeduješ?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
16. Koje su tvoje glavne vrijednosti koje ţeliš da budu prisutne na tvom budućem poslu?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
83
POZNAVANJE SVIJETA RADA I STUDIRANJA
13. Da li znaš što ćeš raditi nakon završetka srednje škole (zaokruţi samo jedan odgovor)?
a) studirati
b) raditi
c) i studirati i raditi
d) neodluĉan /na sam
14. Ukoliko si zaokruţio pod a) studirati, koji fakultet namjeravaš upisati?
______________________________________________________________________________
15. Koliko si siguran u svoju odluku?
a. Nimalo nisam siguran
b. Nisam siguran
c. Siguran sam
d. U potpunosti sam siguran
16. Kada doĊe trenutak da poĉneš raditi, da li moţeš nabrojati poslove koji bi tebi najviše odgovarali?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
17. Kada budeš zapoĉeo sa traţenjem posla, nabroj neke naĉine kako ćeš traţiti posao?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
18. Nabroj neke informacije koje ti trebaju o poslu da bi mogao donijeti odluku da li je to posao koji
ţeliš
raditi.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
19. Nabroji koje informacije o fakultetu trebaš da bi mogao donijeti odluku što ćeš upisati?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
20. Nabroji koje naĉine moţeš koristiti da bi prikupio informacije o fakultetima?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
21. Da li si nekada volontirao?
DA
NE
22. Da li bi volontirao u budućnosti?
DA
NE
23. Koje
su
prednosti
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
24. Koji
su
nedostaci
volontiranja?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
84
VJEŠTINE AKTIVNOG TRAŢENJA POSLA
Nabroji
osnovne
dijelove
biografije
za
posao:
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Koji
su
naĉini
najefikasnijeg
dobivanja
posla?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Što
utiĉe
na
to
da
neki
ljudi
prije,
a
neki
poslije
dobiju
posao?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Šta
je
to
popratno
pismo?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
U donjoj tabeli u svakom redu su po dvije tvrdnje. Razmisli sa kojom se više slaţeš i pored nje stavi
znak X. Npr. ako se više slaţeš sa lijevom tvrdnjom u kućicu pored nje stavi znak X.
Zaista ne postoji naĉin da riješim neke od problema
Za sve probleme koje imam postoji i naĉin
koje imam
kako da ih riješim
Ponekada osjećam kao da drugi ljudi ili dogaĊaji
Ja upravljam svojim ţivotom, a ne drugi ljudi
upravljaju mojim ţivotom
ili dogaĊaji
Ja imam malo kontrole nad stvarima koje mi se
Ja imam puno kontrole nad stvarima koje mi
dešavaju
se dešavaju
Ja mogu uraditi skoro sve na što se usmjerim.
Vanjske okolnosti me ĉesto spreĉavaju da
uradim ono na što se usmjerim.
Ĉesto se osjećam bespomoćno da se nosim sa
Osjećam se sposobnim da se nosim sa svim
problemima u ţivotu
problemima u ţivotu.
Ono što će mi se dešavati u budućnosti uglavnom
Ono što će mi se dešavati u budućnosti
ovisi o meni
uglavnom ovisi o drugim ljudima i
situacijama, a najmanje o meni.
Malo je toga što mogu uraditi kako bih promijenio
Svojim postupcima mogu uticati na promjenu
mnoge bitne stvari u svom ţivotu
mnogih bitnih stvari u ţivotu.
U donjoj tabeli oznaĉi znakom X u kućicu koja najbolje odgovara tvojoj procjeni.
Nimalo
Malo
Onako
Puno
I više
nego
puno
U kojoj mjeri oĉekujete pojavu prepreka i odbijanja tokom vaše
potrage za poslom?
Koliko ste spremni da se nosite sa preprekama i odbijanjima, odnosno
da li imate planove ili ideje kako ćete reagirati na njih i što ćete uĉiniti
sljedeće?
U kojoj mjeri osjećate da ćete morati proći kroz mnoga odbijanja i
pokušaje prije nego što dobijete posao koji vam se sviĊa?
Kada budete doţivjeli odbijanje, u kojoj mjeri mislite da ste sposobni
da to stavite iza sebe i fokusirate se na sljedeću potragu za poslom?
85
OCJENA RADIONICA ZA RAZVOJ KARIJERE (upitnik za eksperimentalnu i dubinsku
eksperimentalnu grupu)
Označi sve radionice koje si pohaĎao tokom ove školske godine:
Adaptivne i prenosive vještine
Vještine potrebne za posao i predstavljanje vlastitih
vještina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
Šta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Timski rad
RukovoĊenje
Prezentacije
Kreativno razmišljanje
Rješavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspješne ţene u svijetu
Da li su neki od sadrţaja koje ste obraĊivali na radionicama bili obraĊivani i na drugim ĉasovima? a)
DA b) NE
Koje
su
to
lekcije?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Tvoj kod (dvoslovna kombinacija) postignuta na Holland upitniku, ili upitniku profesionalnih interesa
i
sklonosti.
__________________________________________________________________________________
86
DIO I – ocjena kvaliteta radionica
UPUTA:
Dragi uĉenici, evo nas na kraju radionica za razvoj karijere. Molimo vas da odvojite vremena i
detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da unaprijedimo radionice
i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako biste bili što bolje pripremljeni za ono
što vas ĉeka, a to je gradnje vaše karijere.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
Koliko su radionice za razvoj
karijere bile pouĉne?
Koliko
je
predavaĉ
bio/la
uspješan/na u izlaganju materije?
Koliko su vam bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Koliko je prihvatljiv bio tempo
radionica?
Jesu li vam radionice bile prijatne?
Koliko su vam vjeţbe bile korisne?
Koliko su radionice bile praktiĉne?
Koliko su materijali koje ste
dobivali tokom radionica bili
prikladni?
Da li ste proširili znanje o izloţenim
temama?
Da li ste poboljšali svoje vještine o
izloţenim temama?
Da li ste, općenito, unaprijedili Vaše
vještine nakon ovog radionica?
Općenito, da li nakon radnog
seminara bolje razumijete kako
upravljati vlastitom karijerom?
Da li sada bolje razumijete vezu
izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka
vezanih za karijeru?
Da li su radionice doprinijele da
razvijete jasniju sliku o sebi i svojim
karakteristikama
Da li su radionice doprinijele da
razvijete vještine davanja i primanja
povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da
razvijete vještine timskog rada?
Nimalo
Pomalo
Umjereno Prilično
1
2
3
4
U
potpunosti
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
1
1
1
2
2
2
2
3
3
3
3
4
4
4
4
5
5
5
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
87
18
Da li su radionice doprinijele da 1
razvijete
spremnost
na
razumijevanje drugaĉijeg mišljenja?
Koje radionice su vam bile najkorisnije?
19
Koje radionice su vam bile najmanje korisne?
17
2
3
4
5
Sve u svemu u kojoj mjeri su ti radionice pomogle u tvom odabiru zanimanja i razvoju karijere
(zaokruţi 1,2 ili 3)
1. Nedovoljno, treba mi još pomoći
a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam koja vrsta pomoći bi ti dobro došla:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
2. Taman koliko mi treba
3. Meni je bilo previše
a. Ukoliko si zaokruţio ovaj odgovor reci nam šta je bilo previše
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
88
DIO II – ocjena voditelja radionica
Koristili razliĉite oblike aktivnosti.
Priĉali tako da sam ga razumio/la.
Vodili radionice bez puno problema.
Pokazivali poštovanje prema svim uĉenicima.
Vodili raĉuna o tome da vrijeme trošimo na korisne aktivnosti..
Davali jasne upute za zadaće.
Imali pozitivna oĉekivanja od sviju nas.
Pomagali mi da dosegnem ta oĉekivanja.
Iskreno komunicirali sa mnom .
Slaţem se
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Neutralno
Na radionicama za razvoj karijere, naši nastavnici su…
1.
Davali jasne instrukcije.
2.
Sve uĉenike tretirali pravedno.
3.
Bili su spremni da mi pomognu i nakon radionica.
4.
Davali jasno objašenjenje svrhe radionice.
5.
Poticali sve uĉenike da priĉaju
6.
Povezivali su radionice sa svakodnevnim ţivotom.
7.
Dozvoljavali su i poštovali razliĉita mišljenja.
8.
Ohrabrivali uĉenike da razmišljaju i diskutuju.
Ne
slaţem se
Cilj ovog upitnika je da pomognemo vašim nastavnicima da unaprijede svoj rad kroz ideje i ocjene
koje ćete im dati. Prisjetite se naĉina kako su vaši nastavnici vodili radionice i ocijenite ih kao grupu.
Ukoliko se ne slaţete sa tvrdnjom zaokruţite 1, ukoliko se slaţete zaokruţite 3, a ukoliko se ne moţete
odluĉiti zaokruţite 2. Ukoliko ţeliš još nešto napisati, dodaj svoje komentare na kraju upitniku.
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
2
2
2
2
2
3
3
3
3
3
3
3
3
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
2
2
2
2
2
2
3
3
3
3
3
3
3
3
3
DODATNI KOMENTARI I SUGESTIJE ZA UNAPREĐENJE RADA NASTAVNIKA:
Hvala ti na tvome odvojenom vremenu i odgovorima!
89
Evaluacijski upitnik kompetencija za cjeloţivotni razvoj karijere (posttest za kontrolnu grupu)
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Ime tvoje majke /starateljice__________________________________________________________
Tvoj datum roĊenja:____________________
Spol: M
Ţ
Škola ________________________________________________________________________
Razred:________________________
Smjer:_______________________________________________
Datum popunjavanja upitnika:____________________________________________________
Da li si u toku ove školske godine pohaĊao neke kurseve uporedo sa školom: a) DA b) NE
Ukoliko
jesi,
koji
su
to
bili
kursevi:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Kako
si
u
toku
ove
školske
godine
provodio
slobodno
vrijeme?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li si u toku ove školske godine radio neki plaćeni posao? a) DA b) NE
Ako
DA,
___________________________________________________________________________
Namjeravaš li upisati fakultet?
DA
koji:
NE
Ako
NE,
zašto?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Ako
DA,
koji
fakultet
__________________________________________________________________________________
Kojim
poslom
ţeliš
da
se
baviš
u
budućnosti?
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Da li ste u toku ove školske godine radili neke sadrţaje vezane za razvoj karijere (radionice,
razgovore, posjete fakultetima i sliĉno) ili imali testiranje sa pedagogom ili razgovor sa pedagogom?
a) DA
b) NE
Ukoliko si odgovorio sa DA, odnosno uĉestvovao u nekim aktivnostima molimo te da oznaĉiš u kojim
(oznaĉi sve aktivnosti koje ste imali)?
12. Razgovarali sa pedagogom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti
13. Razgovarali smo sa razrednim starješinom na odjeljenskoj zajednici o budućnosti
90
14. Imali smo lekcije u nekim predmetima vezano za odabir zanimanja, traţenje posla ili upisa
fakulteta
15. Imali smo testiranja sa pedagogom
16. Išao sam kod nekog savjetnika
17. Radio sam testove profesionalne orijentacije na internetu
18. Traţio sam informacije o zanimanjima po internetu
19. Išli smo u posjete fakultetima
20. Dolazili su neki fakulteti da nam se prezentiraju
21. Išli smo u posjete nekim firmama
22. Drugo
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
U poljima na desnoj strani odaberi koliko se slaţeš sa iznesenom tvrdnjom na lijevoj strani:
Uopće se ne
slaţem
Ne slaţem se
Slaţem se
U potpunosti
se slaţem
Uspješan
Jako
uspješan
Ja imam jasnu sliku o tome koje su moje sposobnosti
Ja imam jasnu sliku o tome koji su moji interesi
Ukoliko me neko upita, ja mogu odmah nabrojati
vještine koje posjedujem
Ja znam kako drugoj osobi dati povratnu informaciju o
njenom radu na naĉin da se ona ne uvrijedi i da je shvati
kao dobronamjernu.
Kada mi moj drug da povratnu informaciju o mom radu,
ja je ozbiljno razmotrim i ne doţivljavam je kao napad
na moju liĉnost.
Koliko si uspješan/na u aktivnostima ponuĊenim ispod:
Nimalo
uspješan
Malo
uspješan
Prosjeĉno
uspješan
Pravljenju dobre liste vještina koje imam i koje
se mogu iskoristiti da naĊem posao
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama
kako bi saznao o mogućim poslodavcima
kojima su potrebne moje vještine
Razgovoru sa prijateljima i drugim osobama
kako bih saznao za moguća radna mjesta koja
mi odgovaraju
Pisanju dobre prijave za posao i biografije
Kontaktiranju i ubjeĊivanju poslodavca da me
uzme u obzir kao radnika na nekom radnom
mjestu
Ostavljanju najboljeg utiska i jasnom
prezentiranju svojih kvaliteta na razgovoru /
intervjuu za posao
91
Evaluacijski upitnik za nastavnike (posttest)
Poštovani nastavnici,
nakon završetka školske godine u kojoj ste bili angaţirani u radu sa uĉenicima vezano za njihov izbor
zanimanja i razvoj karijere zanima nas vaše mišljenje o kvaliteti radionica. Molimo vas da nam u
svrhu praćenja kvaliteta ovog projekta i proizvedenih materijala odgovorite na dolje postavljena
pitanja. Vaši odgovori će biti korišteni iskljuĉivo u svrhu grupnih procjena.
Škola u kojoj radite: ____________________________________________________________
Spol: M Ţ
Ukupno godina radnog staţa koje imate: _____________________________________________
U okviru kojih nastavnih predmeta ste realizirali radionice (ukljuĉujući i (ĈOZ):
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
SPISAK RADIONICA
Koje radionice ste vi u toku ove godine vodili sa svojim uĉenicima (stavite kriţić pored svake
radionice koja vam je dodijeljena):
Adaptivne i prenosive vještine
Vještine potrebne za posao i predstavljanje
vlastitih vještina
Sposobnosti
Vrijednosti
Profesionalni interesi
Šta je studiranje?
Informiranost o fakultetima
Svijet rada i informiranost o svijetu rada
Volonterizam i ciljevi volonterizma
Biografija ili Curriculum Vitae
Popratno pismo
Reference
Neformalne veze
Kontaktiranje poslodavca
Intervju
Timski rad
RukovoĊenje
Prezentacije
Kreativno razmišljanje
Rješavanje problema
Poslovno planiranje
Globalni biznis
Zanimanja
Uspješne ţene u svijetu
92
MATERIJAL ZA RADIONICE
Ocjenite ocjenom od 1 do 5 u kojoj mjeri su priruĉnici /materijali za radionice bili...
Opis
1
Razumljivi
2
Logiĉno strukturirani
3
Jednostavni za primjenu
4
Efikasni za postizanje ciljeva radionica
1
2
3
4
5
Ocjenama od 1 do 5 ocijenite svoju motivaciju i spremnost za voĊenje radionica?
Ocijenite koliko ste sada nakon ove školske godine motivirani za
voĊenje ovih radionica u budućnosti?
1
2
3
4
5
Ocijenite koliko se nakon ove školske godine osjećate spremnim /
kompetentnim za voĊenje radionica u budućnosti?
1
2
3
4
5
Molimo vas da detaljno i iskreno odgovorite na naredna pitanja. Vaši odgovori će posluţiti da
unaprijedimo radionice i poboljšamo rad sa uĉenicima u vašim i drugim školama kako bi uĉenici bili
što bolje pripremljeni za ono što ih ĉeka, a to je gradnja njihove karijere.
1
2
3
5
4
6
5
6
7
8
9
Koliko su radionice za razvoj karijere
bile pouĉne za vaše uĉenike?
Koliko ste vi zadovoljni svojom
uspješnošću pri izlaganju materije?
Koliko su uĉenicima bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Koliko su vama bile jasne ideje i
ciljevi radionica?
Da li je bilo dovoljno vremena za
realizaciju radionica?
Da li su uĉenicima radionice bile
prijatne?
Jesu li vama radionice bile prijatne?
Koliko su vjeţbe bile korisne za
uĉenike?
Koliko su radionice bile praktiĉne?
Koliko su materijali koje ste dijelili
tokom radionica bili prikladni?
Da li mislite da su uĉenici proširili
znanje o izloţenim temama?
Nimalo
Malo
Umjereno
Priliĉno
1
2
3
4
U
potpunosti
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
1
2
2
3
3
4
4
5
5
1
1
2
2
3
3
4
4
5
5
1
2
3
4
5
93
18
Da li mislite da su uĉenici poboljšali
1
2
vještine vezane za razvoj karijere?
Općenito, da li mislite da vaši uĉenici
1
2
nakon ovih radionica bolje razumiju
kako upravljati vlastitom karijerom?
Da li sada uĉenici bolje razumiju vezu
1
2
izmeĊu liĉnih karakteristika i odluka
vezanih za karijeru?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uĉenici razviju jasniju sliku o sebi i
svojim karakteristikama
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uĉenici razviju vještine davanja i
primanja povratne informacije?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uĉenici razviju vještine timskog rada?
Da li su radionice doprinijele da
1
2
uĉenici
razviju
spremnost
na
razumijevanje drugaĉijeg mišljenja?
Po vašem mišljenju, koje radionice su bile najkorisnije?
19
Koje radionice su bile najmanje korisne?
20
Za koje radionice bi trebalo više vremena za realizaciju?
Da li ste imali poteškoća prilikom pripreme ili realizacije jedinica? Ako jeste koje?
20
Da li bi sa radionicama trebalo poĉeti ranije, a ne u završnom razredu? Sa kojim radionicama bi
trebalo poĉeti ranije?
21
Što mislite o ukljuĉivanju nastavnika kao nosioca ovih radionica? Ko bi, po vašem mišljenju,
trebao da bude ukljuĉen u proces profesionalne orijentacije?
22
Da li ima nekih tema koje su uĉenici spominjali i da su im bile interesantne a da nisu bile
obraĊene u radionicama?
10
12
13
14
15
16
17
3
4
5
3
4
5
3
4
5
3
4
5
3
4
5
3
4
5
3
4
5
Ukoliko imate neki dodatni komentar ili sugestiju, molimo vas da isti napišete ispod
Hvala vam na odvojenom vremenu i vašim odgovorima!
94
Download

Centar za evaluacijske metode Centar za