BOSNA I HERCEGOVINA
BOSNIA AND HERZEGOVINA
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Ministry for Human Rights and Refugees
Agencija za ravnopravnost spolova
Bosne i Hercegovine
Gender Equality Agency of
Bosnia and Herzegovina
Izvještaj o provedbi Akcionog plana za
implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene,
mir i sigurnost“ u Bosni i Hercegovini za
2012. godinu
27.07.2011.-27.07.2012. godine
septembar, 2012. godine
Sarajevo, Kulovića br. 4, Tel./Fax: 033/209761
e-mail: [email protected]
SADRŽAJ
Skraćenice .............................................................................................................................3
Sažetak ..................................................................................................................................4
Izvještaj o provedbi Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini 8
Uvod.......................................................................................................................................8
1. Cilj 1. Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka na svim nivoima vlasti u
Bosni i Hercegovini ............................................................................................................9
1.1. Uvod ..........................................................................................................................9
1.2. Analiza učešća žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti ............................... 10
1.3. Postignuti rezultati ................................................................................................... 11
2. CILJ 2. Povećan broj žena u vojnim i policijskim snagama i afirmacija žena kao nositeljica
rukovodećih pozicija u okvirima vojnih i policijskih struktura ............................................ 15
2.1. Uvod ........................................................................................................................ 15
2.2. Analiza zastupljenosti žena u vojnim i policijskim snagama .................................... 16
2.3. Postignuti rezultati ................................................................................................... 18
3. Cilj 3. Povećano učešće žena u mirovnim misijama i uvođenje gender perspektive u
obuke učesnika/ca mirovnih misija .................................................................................. 21
3.1. Uvod i analiza stanja ............................................................................................... 21
3.2. Postignuti rezultati ................................................................................................... 22
4. Cilj 4. Borba protiv trgovine osobama .............................................................................. 23
4.1. Uvod i analiza stanja ............................................................................................... 23
4.2. Postignuti rezultati ................................................................................................... 24
5. Cilj 5. Smanjena opasnost od miniranih područja u Bosni i Hercegovini ......................... 26
5.1. Uvod i analiza stanja ............................................................................................... 26
5.2. Postigniti rezultati .................................................................................................... 27
6. Cilj 6. Poboljšana mreža podrške i pomoći ženama i djevojčicama koje su bile žrtve za
vrijeme ratnih sukoba ....................................................................................................... 27
6.1. Uvod i analiza stanja ............................................................................................... 27
6.2. Postignuti rezultati ................................................................................................... 27
7. Cilj 7. Povećano znanje i kapaciteti državnih službi za primjenu UNSCR 1325 ............... 29
8. Cilj 8. Unaprijeđena saradnja sa nevladinim i međunarodnim organizacijama na
implementaciji UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini ......................................................... 30
8.1. Uvod ........................................................................................................................ 30
8.2. Postignuti rezultati ................................................................................................... 30
Izazovi i prepreke u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 u BiH ........ 34
Sljedeći koraci u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 u BiH ............ 35
Monitoring i evaluacija.......................................................................................................... 36
2
Skraćenice
BiH
RS
PSBIH
FBiH
GC
MUPRS
FMUP
SIPA
OS BiH
KO
FIGAP
UG
NVO
WPON
UN
UNSCR
UN Women
UNDP
UNFPA
NATO
EUFOR
OSCE
USAID
PSOTC
SEPCA
TAIEX
ACIPS
TPO
DKP
Bosna i Hercegovina
Republika Srpska
Parlamentarna skupština BiH
Federacija Bosne i Hercegovine
Gender centar
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova
Državna agencija za istrage i zaštitu
Oružane snage BiH
Koordinacioni odbor
Finansijski mehanizam za implementaciju Gender akcionog plana BiH
Udruženje građana/ki
Nevladina organizacija
Mreža žena policajaca Jugoistočne Evrope
Ujedinjene nacije
Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih
Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena
United Nations Development Programme
United Nations Population Fund
North Athantic Treaty Organization
European Union Force
Organization for Security and Cooperatin in Europe
U.S. Agency for International Development
Centar za obuku i podršku mirovnim operacijama
South East Europe Police Chiefs Assiciation
Technical Assistance and Information Exchange
Asocijacija Alumni Centra za Interdisciplinarne Postdiplomske Studije
Transkulturna, psihosocijalna, obrazovna Fondacija, Sarajevo
Diplomatsko – konzularna predstavništva
3
Sažetak
Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini je usvojen
27.07.2010. godine, Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“
92/10). Akcioni plan Bosne i Hercegovine je prvi akcioni plan za implementaciju UNSCR
1325 u regionu Jugoistočne Evrope i poslužio je kao primjer drugim državama regije
prilikom izrade nacionalnih akcionih planova za provedbu UNSCR 1325.
Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na 154. sjednici održanoj 29.06.2011.
godine formiran je Koordinacioni odbor za praćenje provedbe Akcionog plana, koji se
sastoji od predstavnika i predstavnica svih institucija sektora sigurnosti u BiH, koji su
učestvovali i u izradi Akcionog plana1.
Tokom prve godine implementacije gender institucionalni mehanizmi, nadležne institucije,
međunarodne i nevladine organizacije su implementirale većinu aktivnosti iz Akcionog plana
u skladu sa planiranom dinamikom. Na 161. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj
15.09.2011. godine i 14. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,
održanoj 24.11.2011. godine usvojen je prvi Izvještaj o provedbi Akcionog plana za
implementaciju UNSCR 1325 “Žene, mir i sigurnost” u BiH za 2011. godinu.
U drugoj godini su, također, implementirane brojne aktivnosti koje su doprinijele ostvarivanju
svih ciljeva Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini. Većina
nadležnih institucija je u planove rada za 2012. godinu uvrstila aktivnosti i obaveze iz
Akcionog plana. Članovi i članice Koordnacionog odbora su veoma aktivno
učestvovali i doprinjeli provedbi i promociji Akcionog plana, kako unutar institucija iz
kojih dolaze, tako i u široj javnosti i na međunarodnom nivou.
Slijedi kratak pregled najvažnijih rezultata postignitih u ovom izvještajnom periodu:

U Ministarstvu odbrane BiH nastavljen je rad na sistemskom uvođenju standarda za
ravnopravnost spolova u djelokrug rada Ministarstva. U Ministarstvu odbrane i
Oružanim snagama BiH imenovane su osobe za gender/rodna pitanja. Zadužene
su sve organizacione jedinice Ministarstva odbrane i Zajednički štab Oružanih snaga
BiH da sve podatke, izvještaje i analize prikazuju razvrstane po spolu. Na svim
nivoima OS BiH organizovane su edukacije i informiranje o značaju učešća žena u
vojnim snagama i misijama podrške miru, te promoviranje vojnog poziva kao
poziva za ženske i muške kandidate. Ostvarena je saradnja sa NATO Štabom u
Sarajevu, te su organizrani zajednički sastanci i obuke na temu ravnopravnosti
spolova u sektoru sigurnosti. Uz stručnu podršku Agencije za ravnopravnost spolova
BiH izrađen je Projekat „Vodič kroz ravnopravnost spolova u odbrambenim
strukturama“ koji će se finansirati iz sredstava FIGAP programa.
1
Koordinacioni odbor za praćenje provedbe Akcionog plana UN Rezolucije 1325 čine predstavnici/e svih institucija
koje su sudjelovale u izradi Akcionog plana: Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva odbrane BiH, Ministarstva vanjskih
poslova BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH, Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine, Gender centra Republike
Srpske, Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova RS i Centra za deminiranje BiH, te
Udruženja „Žene ženama“ koje predstavlja nevladin sektor u BiH .
4

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine kontinuirano radi na promociji Akcionog
plana kako u BiH, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou. Poduzete su
aktivnosti na uvođenju rodne perspektive u obuke za policijske službenike i
službenice prije upućivanja u mirovne misije, te uvođenje pozitivnih mjera kojima
se potiče prijavljivanje i sudjelovanje žena u mirovnim misijama. Ministarstvo
sigurnosti BiH je dobitnik ovogodišnje nagrade Ujedinjenih naroda za javnu službu u
kategoriji „Promovisanje rodne ravnopravnosti u javnoj službi“. Ministarstvo je
za UN nagradu nominirala nevladina organizacija „Žene Ženama“ iz Sarajeva, a
najboljim su ocijenjene aktivnosti Ministarstva koje se odnose na: Sudjelovanje
javnosti u mirovnim procesima - Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda
1325 „Žene, mir i sigurnost“ i njezina provedba u Bosni i Hercegovini. Agencija za
ravnopravnost spolova pružila je podršku izradi projektnog prijedloga Ministrastva
sigurnosti BiH, koji pod nazivom „Razvoj i održivost mehanizama za integraciju
principa ravnopravnosti spolova u sektoru bezbjednosti u BiH“. Ovaj projekat bi se
finansirao iz sredstava FIGAP programa, a partneri u projektu su Granična policija,
SIPA i entittska ministrastva unutrašnjih poslova.

Pored pomenutih prijedloga projekata Ministrastva odbrane i Ministrastva sigurnosti
podržana je i izrada projektnog prijedloga Ministarstva vanjskih poslova BiH, koji se
odnosi na edukacija BIH diplomata pred polazak u strana diplomatska predstavništva
i edukacija službenika/ca Ministarstva inostranih poslova BiH o značaju UNSCR
1325. Realizacija ovih projekata još nije započela jer nije utvrđen finasijski modalitet
njihove provedbe, odnosno način transfera sredstava sa podračuna FIGAP programa
između institucija na istom nivou organizacije vlasti. Konsultacije sa Ministrastvom
finansija i trezora su još uvijek u toku, s ciljem izrade instrukcije o mogućnosti
prenosa sredstava institucijama.

Granična policija BiH kontinuirano radi na provođenju aktivnosti koje su usmjerene
na prevenciju i borbu protiv trgovine osobama. U programu rada SIPA-e za 2012.
godinu ugrađen je Akcioni plan implementacije UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini.
Nastavljeno je osposobljavanje i obuke policijskih službenika/ca koji vrše graničnu
kontrolu, kao i timova za istrage koji rade na krivičnim djelima trgovine osobama. Kod
raspoređivanja kadrova odgovarajućeg profila vodi se računa o potrebnom broju
policijskih službenica. Nastavljene su već započete kadrovske politike kod prijema
novih policijskih službenika/ca, koje se odnose na povećanje zastupljenosti
pripadnica ženskog spola u Graničnoj policiji BiH. Pozitivan primjer je Odluka
direktora Granične policije BiH o prijemu kadeta (30% pripadnica ženskog spola).
Značajno je napomenuti da je jedna žena unaprijeđena u čin glavne inspektorice, na
mjesto rukovoditeljice osnovne organizacione jedinice (načelnica), dok je druga, po
ovlaštenju direktora GP BiH, raspoređena na mjesto rukovoditeljice unutrašnje
organizacione jedinice (zapovjednica). Nastavljen je rad i na promoviranju Akcionog
plana. Ojačana je saradnja sa policijskim agencijama i nevladinim organizacijama,
koje se bave prevencijom i borbom protiv trgovine osobama, kao i zbrinjavanjem
žrtava trgovine osobama. Sistem razmjene informacija između nadležnih institucija
država regiona omogućio je napredak regionalne saradnje.
5

Nastavljen je rad sa Mrežom žena Ministarstva unutrašnjih poslova Republike
Srpske – RS WPON, koja je uspostavljena prošle godine, kao prva mreža žena u
policijskim strukturama koja je formirana u regionu Jugoistočne Evropre. Nakon
inicijative i prikupljanja saglasnosti od rukovodilaca policijskih tijela u BiH, u
2012.godini registrirano je i udruženje ,,Mreža žena policije" ispred Federalne
uprave policije.

Činjenica da su velike površine u Bosni i Hercegovini još uvijek minirane dovodi do
smanjenja mobilnosti stanovništva, ugrožavanja sigurnosti muškaraca i žena i
smanjenja mogućnosti privrednog razvoja, naročito u ruralnim oblastima. Čišćenje
površina od mina će uveliko doprinijeti poboljšanju sigurnosnih uslova u BiH i
poboljšati mogućnosti razvoja poljoprivrede, stočarstva i izgradnje infrastrukture. S
obzirom da se u ruralnim područjima i žene bave poljoprivredom, neophodno je
sagledati gender komponentu procesa deminiranja. Osim nekih pojedinačnih
inicijativa, u izvještajnom periodu nisu učinjeni značajniji pomaci, niti provedene
analize koje bi poslužile kao osnov za dalje planiranje uvođenja standarda za
ravnopravnost spolova u protuminsko djelovanje u BiH.

Započeo je proces izrade Strategije u oblasti tranzicijske pravde u Bosni i
Hercegovini, koja će uključiti i pitanje žena civilnih žrtava rata i žrtava torture.
Radnu grupu za izradu Strategije čine predstavnici/e: Agencije za ravnopravnost
spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva pravde BiH,
Instituta za nestale BiH, enitetskih ministarstava pravde, Ministrastva za rad i
socijalnu politiku Federacije BiH, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS,
Vlade Brčko distrikta BiH i nevladinih organizacija. U izvještajnom periodu finaliziran
je projekat Udruženja žena žrtava rata koji je imao za cilj utvrđivanje zdravstvenih
potreba žena žrtava rata. Projekat je finansiran iz sredstava FIGAP Programa.

U cilju jačanja kapaciteta državnih službenika/ca za primjenu UN Rezolucije
1325, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri od početka
djelovanja iniciraju, organiziraju i/ili pružaju stručnu podršku obukama državnih
službenika/ca o pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova. Ove obuke redovno
uključuju modul o međunarodnom i domaćem pravnom okviru, strategijama i
politikama, u okviru kojeg se obrađuju i UN rezolucija 1325 i Akcioni plan za njenu
provedbu u BiH, te rezolucije 1820, 1888 i 1889. Važno je istaći da su članovi i
članice Koodinacionog odbora za praćenja Akcionog plana za implementaciju UN
Rezolucije 1325 u BiH, inicirali uvođenje obuka o ravnopravnosti spolova za
uposlene unutar svojih institucija i/ili njihovo učešće na obukama po pozivu drugih
nadležnih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija u BiH. Članovi i članice
KO su i sami aktivno učestvovali kao edukatori/treneri o primjeni UN Rezolucije
1325, naročito za nadležne institucije u lokalnim zajednicama.

Važni partneri nadležnih institucija u implementaciji Akcionog plana za
implementaciju 1325 u Bosni i Hercegovini su međunarodne i nevladine
organizacije, koje su aktivne u ovoj oblasti. Posebno je važna saradnja i zajedničke
aktivnosti sa: UN Women, NATO štabom u BiH, EUPM, EUFOR i OSCE. UN Women
6
i dalje podržava projekte koji se provode u saradnji Agencije za ravnopravnost
spolova BiH i nevladinih organizacija i predstavljaju doprinos realizaciji pojedinih
ciljeva Akcionog plana. NATO štab je nastavio podržavati forume za razmjenu
informacija o primjeni Rezolucije 1325, promotivne i edukativne aktivnosti, posebno
unutar komandi i jedinica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Ostvarena je dobra saradnja sa nevladinim organizacijama sa kojima se provode
zajednički projekti, koji se, između ostalog, odnose na podršku radu Koordinacionog
tijela za praćenje Akcionog plana, treninge za uposlene u nadležnim institucijama, te
provedbi Akcionog plana na lokalnom nivou. Prema saznanjima i informacijama
članice Koordinacionog odbora, koja predstavlja nevladin sektor, postoji oko 70
ženskih nevladinih organizacija i lokalnih grupa žena sa kojima može biti
uspostavljena saradnja i koje se mogu aktivno uključiti u provedbu UN Rezolucije
1325.

Bosna i Hercegovina je učinila velike napore kako bi se Akcioni plan za
implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini promovirao na
međunarodnom nivou, naročito uzimajući u obzir činjenicu da je Bosna i
Hercegovina imenovana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN.
Sve najvažnije informacije o provedbi Akcionog plana u BiH nalaze se na web stranici za
promociju UN Rezolucije 1325, www.1325.arsbih.gov.ba, koju je uspostavila i redovno
ažurira Agencija za ravnopravnost spolova BiH.
7
Izvještaj o provedbi Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u
Bosni i Hercegovini
Uvod
Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini sadrži osam ciljeva,
a to su:
1. Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka na svim nivoima vlasti u Bosni
i Hercegovini
2. Povećan broj žena u vojnim i policijskim snagama i afirmacija žena kao nositeljica
rukovodećih pozicija u okvirima vojnih i policijskih snaga
3. Povećano učešće žena u mirovnim misijama i uvođenje gender perspektive u obuke
učesnika/ca mirovnih misija
4. Borba protiv trgovine osobama
5. Smanjena opasnost od miniranih područja u Bosni i Hercegovini
6. Poboljšana mreža podrške i pomoći ženama i djevojčicama koje su bile žrtve za
vrijeme ratnih sukoba
7. Povećano znanje i kapaciteti državnih službi za primjenu UNSCR 1325
8. Unaprijeđena saradnja sa nevladinim i međunarodnim organizacijama na
implementaciji UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini
Koordinacioni odbor za praćenje provedbe Akcionog plana, se redovno sastaje radi
zajedničkog planiranja aktivnosti, te veoma aktivno učestvuje u provedbi i promociji
Akcionog plana.
Prvi izvještaj o provedbi Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 „Žene, mir i
sigurnost“ u Bosni i Hercegovini, nastao je zajedničkim naporima partnerskih institucija koje
rade na njegovoj provedbi (Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH,
Ministarstvo finansija BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, entitetska ministarstva
unutrašnjih poslova, entitetski gender centri i dr.). Izvještaj pokazuje napredak u provedbi
Akcionog plana u oblastima: učešće žena u vojnim i policijskim snagama, promocija žena
kao ravnopravnih nositeljica funkcija na kojima se donose odluke, učešća žena u mirovnim
snagama, obuka državnih službenika/ca, vojnih i policijskih kadrova, saradnje institucija
državnog i entitetskog nivoa sa institucijama na lokalnom nivou i saradnje institucija u Bosni
i Hercegovini sa međunarodnim i nevladinim organizacijama. Izvještaj je, u novembru
2011.godine, usvojio i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, uz zaključak da
ohrabruje sve institucije i organizacije civilnog društva u ispunjavanju utvrđenih ciljeva, te da
podržava naredne korake u provođenju Akcionog plana za primjenu UN Rezolucije 1325
,,Žene, mir i sigurnost" u Bosni i Hercegovini.
Poseban doprinos vidljivosti i značaju Akcionog plana predstavlja i njegova promocija na
sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, od strane ambasadorice Stalne misije Bosne i Hercegovine
pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.
Finansijska sredstva za provedbu aktivnosti Akcionog plana obezbjeđuju se dijelom iz
budžetskih sredstava nadležnih institucija, dijelom iz sredstava Finansijskog mehanizma
za implementaciju Gender akcionog plana BiH do 2014. godine (FIGAP programa), te
8
drugih izvora finansiranja obezbjeđenih od strane međunarodnih organizacija. FIGAP
program je instrument podrške uvođenju standarda za ravnopravnost spolova, koji je
uspostavljen krajem novembra 2009. godine, potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom
finansiranju između Vijeća ministara BiH i grupe donatora: razvojnih agencija Švedske
(SIDA), Austrije (ADA) i Švajcarske (SDC). Na taj način su, pored redovnih budžeta
institucija, obezbjeđena značajna sredstva za provedbu Gender akcionog plana BiH do
kraja 2014. godine, odnosno sektorskih rodno odgovornih strategija, politika i akcionih
planova na svim nivoima organizacije vlasti u BiH. Dio sredstava izdvaja se i za podršku
nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama za realizaciju aktivnosti iz Akcionog
plana za primjenu UN Rezolucije 1325 u BiH.
S tim ciljem, institucije sektora sigurnosti su, uz stručnu podršku Agencije za ravnopravnost
spolova BiH, razvile projekte koji će se finansirati iz sredstava FIGAPa. Međutim, još uvijek
nije ustanovljen modalitet tranfera sredstava institucijama na državnom nivou, tako da
Agencija u konsultacijama sa Ministrastvom finansija i trezora BiH, još uvijek razmatra
najadekvatniji način realizacije ovih projekata.
1. Cilj 1. Povećano učešće žena na mjestima donošenja odluka na
svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini
1.1. Uvod
Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri u saradnji sa svim
institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima rade na uvođenju principa ravnopravnosti
spolova u dokumente zakonskog i strateškog karaktera iz raznih oblasti, kako u procesu
njihove izrade, tako i u procesu njihovog sprovođenja. Jedan od obaveznih standarda za
normativno-pravno usklađivanje predstavlja i promoviranje ravnopravnog učešće žena i
muškaraca u svim tijelima i procesima za donošenje odluka.
Tokom 2011. i 2012. godine Agencija za ravnopravnost spolova je nastavila sa praćenjem
implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH u svim oblastima definisanim
Zakonom. Izrađen je Priručnik za usklađivanje drugih zakona sa Zakonom o
ravnopravnosti spolova u BiH i međunarodnim standardima za ravnopravnost
spolova. Jedan od osnovnih ciljeva usklađivanja propisa sa Zakonom o ravnopravnosti
spolova u BiH je normiranje mjera za osiguranje učešća žena na mjestima odlučivanja u
Bosni i Hercegovini.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 169. sjednici, održanoj 21.12.2011. godine
donijelo Zaključak kojim se zadužuju institucije, predlagači propisa, da pribave
mišljenja o usaglašenosti predloženih propisa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova
u BiH od Agencije za ravnopravnost spolova BiH, a prije upućivanja u proceduru
razmatranja na Vijeću ministara BiH. Na ovaj način je osigurano da Agencija za
ravnopravnost spolova BiH razmatra propise koje predlažu nadležne institucije i predloži,
između ostalog, uvođenje odredbi koje se odnose na ravnopravno učešće žena i
muškaraca na mjestima odlučivanja.
9
Agencija za ravnopravnost spolova BiH je, u saradnji sa Komisijom za ostvarivanje
ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarene skupštine BiH, uz podršku
OSCE-a, organizovala u novembru 2011. godine konferenciju „Povećanje učestvovanja
žena u politici“. Ova konferencija je naglasila obavezu realizacije Preporuke Vijeća Evrope
o postizanju 40% učešća žena u procesima donošenja odluka. Na Konferenciji su usvojeni
zaključci kojima se zahtjeva:
 harmonizacija zakona na svim nivoima vlasti BiH sa Zakonom o ravnopravnosti
spolova u BiH,
 uspostavljanje mehanizama za povećanje broja žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti
kroz izmjene Izbornog zakona BiH i zakonodavstva koje regulira uspostavljanje
organa izvršne vlasti,
 donošenja novog Zakona o političkim strankama kojim bi se stranke obavezale da
u statutima utvrde obavezu ravnopravne zastupljenosti spolova u stranačkim tijelima i
na izbornim listama.
U svrhu podrške aktivnijem uključivanju žena u javni i politički život provode se analize
učešća žena u političkom životu, edukacije žena pripadnica političkih stranaka, kao i
promocije žena koje su liderke u različitim oblastima.
1.2. Analiza učešća žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti
1.2.1. Zakonodavna vlast
U odnosu na prethodni izvještajni period nije bilo izmjena u sastavu tijela zakonodavne
vlasti BiH. Naredni lokalni izbori održavaju u oktobru 2012. godine. Žene su i dalje manje
zastupljeni spol u zakonodavanoj vlasti na svim nivoima i u prosjeku zastupljenost ne
prelazi Zakonom utvrđenih 40%.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BIH, Predstavničkom domu Parlamenta
FBiH i Narodnoj skupštini RS žene čine oko 21% svih izabranih zastupnika. U skuštinama
opština, opštinskim vijećima odnosno u gradskim vijećima broj žena se kreće u procentu
15%. U određenom broju opština nema izabranih žena, dok se samo u opštinama Bosanski
Petrovac/Petrovac i Kupres (RS) procenat žena kreće iznad Zakonom predviđenog
standarda od 40%.
U šest komisija Predstavničkog doma PSBiH od 54 člana/ice 13 je žena i nema niti jedna
predsjednica komisije. U 6 zajedničkih komisija PSBiH od 72 člana/ice 14 je žena i to na
poziciji predsjednice su 3 žene, prve zamjenice 3, druge zamjenice 1 i članice 7 žena. Žene
se nalaze na poziciji predsjednica zajedničkih komisija za odbranu i sigurnost BiH, za
ekonomske reforme i razvoj i za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice,
azil i etiku. U 3 komisije Doma naroda PSBiH od 18 članova/ica, 3 su žene, niti jedna
predsjednica, a samo jedna druga zamjenica.
1.2.2. Izvršna vlast
Žene su i dalje podzastupljene u izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Iako je formiranje
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine predstavljalo priliku da se osigura zastupljenost žena
u ovom tijelu izvršne vlasti, u novi sastav Vijeća ministara BiH nije imenovana niti jedna
10
žena. Žene su imenovane u 5 ministarstava kao zamjenice ministra. U sastavu Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine imenovana je samo jedna žena ministrica dok veliki
napredak predstavlja činjenica da su u Republici Srpskoj od 16 ministarskih mjesta, na 5
izabrane žene, ministrice. U vladama kantona nijedna žena nije imenovana kao premijerka
kantonalne vlade dok procenat žena, ministrica u kantonalnim vladama, iznosi 17,5% (broj
ministrica varira od 0% do 37,5%, u ovisnosti od kantona).
1.2.3. Sudska vlast
U sastavu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH 5 je izabranih žena i 6 muškaraca.
Podaci iz Godišnjeg izvještaja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz jula 2011. godine
ukazuju na činjenicu da se broj žena i muškaraca u tužilaštvima i sudovima kreće u okviru
standarda koji je utvrđen Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH. Vijeće prilikom
imenovanja na pravosudne pozicije vodi računa i o ravnopravnoj zastupljenosti spolova, što
se može vidjeti i iz statističkih podataka navedenih u daljem tekstu.
Udio sutkinja/žena u sudovima u BiH




U Sudu BiH udio sutkinja je 44%,
U sudovima u FBiH udio sutkinja je 66%,
U sudovima u RS udio sutkinja je 61%,
U sudovima BD udio sutkinja je 56%.
Udio žena tužilaca u tužilaštvima u BiH




U Tužilaštvu BiH udio žena tužilaca je 52%,
U tužilaštvima FBiH udio žena tužilaca je 47%,
U tužilaštvima u RS udio žena tužilaca je 45%,
U Tužilaštvu BD udio žena tužilaca je 50%.
1.2.4. Diplomatsko - konzularna predstavništva
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima Bosne i Hercegovine (DKP), trenutno je zastupljeno 78 žena i 73
muškarca, što ukazuje na povećanu zastupljenost žena za oko 20% u odnosu na podatke iz
2009. godine, kada je bilo 56 žena i 122 muškarca. Trenutno je imenovano 6 ambasadorica
i jedna generalna konzulica.
1.3. Postignuti rezultati
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne
skupštine Bosne i Hercegovine razmatrala je analizu koju je izradila Agencija za
ravnopravnost spolova: „Usaglašavanje Izbornog zakona BiH sa Zakonom o
ravnopravnosti spolova u BiH“. Analizirajući uticaj postojećeg kombiniranog izbornog
modela na rezultate nekoliko proteklih opštih i lokalnih izbora, Komisija je konstatovala da
sadašnji izborni model ne omogućava ostvarivanje ravnopravnog učešća spolova u
zakonodavnoj vlasti. Stoga je Komisija razmatrala moguća rješenja koja se primjenjuju u
drugim državama kao što je:
11
 model garantiranih mjesta za manje zastupljeni spol (40%),
 model zatvorenih lista,
 kao i model kojim bi se promijenila izborna kvota za jedan spol na otvorenim listama,
uz promijenjeni način redoslijeda kandidata i uz odgovarajuće promjene sastavljanja
kompenzacijskih listi.
Komisija je svoje zaključke, u vidu preporuka, dostavila Interresornoj radnoj grupi za
pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, Zakona o financiranju političkih
stranaka i Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Međutim Interresorna radna
grupa do trenutka podnošenja ovog Izvještaja nije dostavila nacrt izmjena i dopuna Izbornog
zakona BiH.
Jačanje liderstva, razvoj političkih vještina i promocija žena koje se žele kandidirati na
rukovodeće pozicije je kontinuirani proces u kojem je uloga i zalaganje političkih partija od
velikog značaja. Tokom 2011. godine na zahtjev Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope
sljedeće političke partije: HDZ, SNSD, SDP, SBB, SDS, SDA i PDP su odgovorile na upitnik
„Žene i političke partije“. Iz odgovora koji su dostavljeni moglo se zaključiti da sve
navedene stranke provode određene aktivnosti na jačanju vještina žena koje se žele
kandidirati na rukovodeće pozicije. Ove političke stranke imaju uspostavljena tijela koja
okupljaju žene članice i aktivistkinje stranke (forumi i sekcije žena). Političke stranke
povremeno organizuju obuke za svoje članstvo putem aktivnosti foruma, posebnih centara
za obuku ili političkih akademija, samostalno ili uz podršku međunarodnih organizacija.
Prosjek žena u članstvu ovih političkih partija se kreće u iznosu od 33 – 52%. Međutim, u
glavnim tijelima ovih političkih stranaka žene su podzastupljen spol i njihovo učešće se
kreće od 10% - 35%.
U izvještajnom periodu gender institucionalni mehanizmi su sarađivali sa nevladinim i
međunarodnim organizacijama na realizaciji brojnih projekata i aktivnosti koje se odnose na
jačanje političke participacije žena, među kojima izdvajamo najznačajnije:
 U toku 2011. i 2012. godine Misija Vijeća Evrope u BiH, u saradnji sa USAID-om, je
pokrenula i provodi projekat „Jačanje odgovornosti žena i mladih političkih
lidera/ki u Bosni i Hercegovini“. Odžana je istoimena konferencija u Sarajevu na
kojoj su gender institucionalni mehanizmi učestvovali sa tematskim izlaganjima o
značaju uloge žena u javnom i političkom životu. Aktivnosti planirane ovim projektom
uključuju organiziranje predavanja i radionica za žene na području cijele BiH, u
svrhu motiviranja žena da preuzmu aktivnu ulogu na lokalnim izborima, i kao
biračice i kao kandidatkinje.
 Prvi World Cafe na temu „Gender kvote u BiH“ na poziv Fondacije Friedrich Ebert
Stiftung, koji je uključivao rad u pet grupa na teme: Otvorene liste - gender kvote;
Gender kvote - da ili ne?; BiH zakoni i gender kvote; Rodna ravnopravnost unutar
političkih subjekata; Profil BiH političarki zadnjih 20 godina; Svaka grupa je, nakon
rasprave, kreirala prijedloge zaključaka, koji će Fondacija objediniti i publikovati.
 VI EUDITORIUM debata, koju je organizovao EU info centar Sarajevo na temu
"Jačanje uloge žena u procesu donošenja odluka u BiH sa osvrtom na poziciju
žena u EU". Učesnici/e debate su, pored institucija za ravnopravnost spolova, bili
12
predstavnici/e nevladinog sektora, asocijacija studenata i studenti. Generalni
zaključak debate je bio da žene moraju uzeti aktivniju ulogu u borbi za svoja prava na
učešću u vladajućim društvenim i političkim pozicijama.
Pored ove debate, EU info centar Sarajevo je u saradnji sa Centrom za civilno
društvo Kyodo i Centrom za sigurnosne studije Sarajevo, organizovao još dvije
debate na temu “Gender i EU”, sa naglaskom na promociju rada žena u mirovnim
misijama, UN Rezolucije 1325 i aktivnosti koje poduzima BiH s ciljem jačanja svijesti
o važnosti učešća žena u mirovnim misijama.
 Gender Centar Federacije BiH pruža stručnu podršku u okviru Projekta upravne
odgovornosti (GAP) koji se provodi u 11 općina u Federaciji Bosne i Hercegovine,
s ciljem poboljšanja stanja ravnopravnosti spolova u više oblasti javnog i privatnog
života, a naročito u oblasti učešća žena u procesu donošenja odluka na lokalnom
nivou. Nadalje, Gender centar Federacije BiH i Holandska organizacija za razvoj
provode zajednički projekat “Integriraranje principa ravnopravnosti spolova i zaštite
ženskih ljudskih prava na lokalnom nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine“.
Projektom je obuhvaćeno sedam općina u Federaciji BiH s ciljem stvaranja povoljnog
institucionalnog okvira i društvene klime za ravnomjerno učešće u donošenju odluka.
U toku je izrada općinskih gender akcionih planova, a jedna od komponenti projekta
je eliminacija strukturalnih barijera za ravnomjerno učešće žena i muškaraca u
donošenju odluka u javnom i političkom životu.
 Stručna podrška Gender centra RS u okviru projekta Helsinškog parlamenta
građana/ki Banja Luka „Ženska strana politike“, za političarke i predstavnice
organizacija civilnog društva, predavanjem u okviru prvog modula „Rod i
politika“, održanom u februaru 2012. godine u Laktašima. Cilj projekta je
osnaživanje žena unutar političkih partija, posebno unutar upravljačkih struktura, i
aktivistkinja unutar organizacija civilnog društva, kako bi mogle ravnopravno
učestvovati u procesu odlučivanja i afirmisanju koncepta rodne ravnopravnosti u svim
sferama našeg društva.
 Prvi akademski kurs Ljetne škole rodne ravnopravnosti na Univerzitetu u Banja
Luci, održan je u avgustu 2011. Ljetna škola je rezultat saradnje Gender centra RS
sa domaćim, regionalnim i međunarodnim akademskim ekspertkinjama u oblasti
rodnih studija. Kurikulum škole uključuje i teme iz oblasti učešća žena u javnom i
političkom odlučivanju. Ljetnu školu uspješno je, nakon provjere znanja, završilo 43
polaznika/ca. S obzirom na odličnu ocjenu škole od strane Univerziteta u Banja Luci i
samih polaznica/ka, u pripremi je organizovanje nove škole, koja će se održati krajem
avgusta 2012. na Univerzitetu u Banjoj Luci.
13
Iz sredstava FIGAP programa podržani su sljedeći
vaninstitucionalnih partnera koji doprinose ovom cilju:
projekti
institucionalnih
i
 Nezavisni univerzitet, Banja Luka: „Savremeno komuniciranje s javnošću u cilju
stvaranja modernih političkih snaga“;
 UG „Budućnost“, Modriča: „Prevazilaženje tradicionalnih uvjerenja je uslov za
značajniju ulogu žena u javnom prostoru“;
 Centar za edukaciju Pro Educa, Banja Luka: „Žene lideri 21. vijeka“;
 NVO „Žena i porodica“ Gradiška: „Biću odbornica“;
 Demokratska organizacija mladih, Velika Kladuša: „Mi i Zajednica – Neka žene
odluče“;
 Udruženje za unaprijeđenje i kulturu življenja BONAVENTURA, Sarajevo:
dokumentarne emisije „24 slike provedbe GAP –a u Bosni i Hercegovini Ravnoteža učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu“.
U izvještajnom periodu promotivne aktivnosti i kampanje bile su većinom usmjerene na
predstojeće Lokalne izbore 20122. godine. S ciljem povećanja političkog učešća žena na
lokalnom nivou i kao glasačica i kao izabranih predstavnica u općinskim vijećima pokrenute
su kampanje i projekti koje provode međunarodne i nevladine organizacije:
 Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Udruženje „Žena BiH“ iz Mostara, uz
podršku UN Women započeli su zajednički projekat „Implementacija Akcionog plana
UN Rezolucije 1325 na lokalnom nivou“, u tri odabrane opštine u BiH. Jedna od
aktivnosti Projekta je kampanja koja ima za cilj promociju žena kandidatkinja u
odabranim općinama.
 Gender centar RS planira nastavak kampanje „Biraj ravnopravno“ za lokalne
izbore 2012.godine, u okviru koje će biti urađen izvještaj o učešću žena u političkom
životu.
 Podrška Gender Centra FBiH projektu „Jednake mogućnosti za žene i muškarce
u politici“ za mlade političare/ke u Gradu Mostaru (7 općina), koji provodi „Forma F“
iz Mostara. Cilj projekta je promovirati integraciju žena u socijalni i politički život
zajednice, podignuti svijest žena o tome kako izbor odgovornih predstavnika/ca može
poboljšati uslove života u zajednici, omogućiti ženama da dobiju potrebna znanja o
aspektima demokratskih izbora, te motivirati žene da glasaju.
 Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini provodi projekat „Žene i lokalni izbori 2012“ u
deset3 opština širom BiH. Projekat se provodi kroz sljedeće korake i ciljeve, a to su:
određivanje prioriteta žena na lokalnoj razini, zagovaranje ovih prioriteta političkim
strankama, podržavanje kandidatkinja putem promotivnih kampanja, edukacija birača
2
Rezultati prethodnih lokalnih izbora, održanih 2008. godine nisu pokazali pozitivan pomak u smislu političke
participacije žena. Prema podacima Centralne izborne komisije, samo tri žene (5%) su bile izabrane za
načelnice opština, a među izabranim opštinskim odbornicima bilo je svega je 16% žena.
3
Deset općina koje sudjeluju u projektu su: Bratunac, Bugojno, Jezero, Kalesija, Novo Goražde, Olovo, Orašje, Posušje,
Srebrenica i Zavidovići. Općine su izabrane na temelju broja žena u općinskim vijećima, odaziva mladih biračica na
lokalnim izborima 2008. i dostupnosti lokalnih partnera.
14
i političkih stranaka o političkom osnaživanju žena kroz uspostavu privremenih
resursnih centara. Osnaživanje vijećnica i ženskih udruga doprinijet će da se prioriteti
žena, identificirani u projektu, razmatraju od strane lokalnih vlasti poslije izbora.
 Nevladine organizacije INFOHOUSE i fondacija CURE sa devet partnerskih
organizacija provode kampanju „Smanji stres, glasaj za ženu na Lokalnim
izborima 2012.“ Namjera kampanje je informirati i motivirati građane/građanke da
sudjeluju u izbornom procesu.
 „Ženske grupe BiH“ provode zajedničku kampanju pod nazivom "Glasaj za žene", a
realiziraju je 23 partnerske nevladine organizacije iz 14 gradova Bosne i
Hercegovine. Kampanja će se održavati od jula do oktobra 2012. godine, tokom koje
će partnerske nevladine organizacije posebnu pažnju posvetiti ženskom glasačkom
tijelu u ruralnim sredinama.
2. CILJ 2. Povećan broj žena u vojnim i policijskim snagama i
afirmacija žena kao nositeljica rukovodećih pozicija u okvirima
vojnih i policijskih struktura
2.1. Uvod
Agencija za ravnopravnost spolova BiH je u drugoj polovini 2011. godine, uz podršku
UNDP-a, provela pilot projekat namijenjen jačanju kapaciteta i uloge državnih i entitetskih
parlamentarnih komisija/odbora/za ravnopravnosti spolova. U okviru dva dvodnevna
seminara izrađeni su prijedlozi izmjena i dopuna državnog i entitetskih zakona o
policijskim službenicima u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, što je
jedan od preduslova za povećano učešće žena u policijskim snagama, te na mjestima
donošenja odluka. Rezultat ovog pilot projekta je Priručnik za usklađivanje sa Zakonom o
ravnopravnosti spolova u BiH i međunarodnim standardima za ravnopravnost
spolova. Ovaj priručnik sadrži smjernice za uvođenje principa jednakosti i ravnopravnosti
žena i muškaraca unutar zakona/strategija/politika, te primjere dobre prakse na
harmonizaciji zakona sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH.
U Ministarstvu odbrane BiH i Zajedničkom štabu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, sve
organizacione jedinice su zadužene da poštuju obavezu usaglašavanja sa Zakonom o
ravnopravnosti spolova, prilikom izrade novih i ažuriranja postojećih zakona i podzakonskih
akata, te da se u iste uključi definicija zabrane diskriminacije na osnovu spola.
Parlamentarni vojni povjerenik, Boško Šiljegović, razgovarao je sa direktoricom Agencije za
ravnopravnost spolova BiH, Samrom Filipović-Hadžiabdić, o zaštiti ljudskih prava i sloboda
u Oružanim snagama BiH. Tokom posjeta kasarnama u Bosni i Hercegovini, on je iskazao
poseban interes za položaj žena u OS BiH. Ured parlamentarnog vojnog povjerenika
razmatrao je pojedine slučajeve kršenja ljudskih prava i sloboda žena u OS BiH. Od ukupno
191 zaprimljene pritužbe, 19 je pritužbi pripadnica OS BiH, koje se mogu klasificirati po
15
osnovama njihovog podnošenja. Po pitanju unaprijeđenja i statusnim pitanjima žalile su se
po četiri pripadnice OS BiH. Zabilježena je po jedna pritužba vezana za plaće, naknade kao
i civilna lica, a devet pritužbi odnose se na druga pitanja u Uredu.
Tabela 1: Pritužbe koje su podnijele pripadnice Oružanih snaga BiH
Kao što se vidi iz navedenog, osnov klasificiranja ovih pritužbi je isti kao i za sve pripadnike
Oružanih snaga BiH, bez obzira na spol. Dakle, nije uočena niti analizirana pojava kršenja
prava pripadnica Oružanih snaga BiH samo zato što su žene, tako da nije zabilježen neki
oblik uznemiravanja niti diskriminacije na spolnoj osnovi. Svrha vođenja ovakve evidencije
samo je u referiranju na odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH koje nalažu da se
evidencija u svim organima uprave vodi zasebno za žene.
Entitetska ministarstva unutrašnjih poslova provode aktivnosti koje se odnose na afirmaciju
žena na rukovodećim položajima u policijskim strukturama, napredovanje u službi (dodatne
edukacije za žene koje su bile na porodiljskom dopustu, uvođenje kvota kad su u pitanju
rukovodeća radna mjesta i činovanje, prijem kadeta itd.), evidencije razvrstane po spolu,
zatim usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u
BiH.
2.2. Analiza zastupljenosti žena u vojnim i policijskim snagama
2.2.1. Učešće žena u vojnim snagama
Može se generalno zaključiti da je učinjen napredak u uspostavljanju i ažuriranju baze
podataka o zastupljenosti žena u vojnim i policijskim snagama. Ažurirana je postojeća baza
podataka o zastupljenosti žena u Oružanim snagama BiH, prema jedinici, formacijskoj
dužnosti, vojno evidencionoj sposobnosti, ličnom činu, podaci o vojnoj i civilnoj edukaciji,
zainteresovanost za učešće u mirovnim misijama, kao i drugi relevantni personalni podaci.
Na svim nivoima OS BiH organizirane su edukacije i informiranja o značaju učešća žena u
vojnim snagama i misijama podrške miru. Zadužene su sve organizacione jedinice
Ministarstva odbrane i Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da sve
podatke, izvještaje i analize prikazuju razvrstane po spolu. Ipak, neophodno je da se podaci
o zastupljenosti žena i muškaraca u vojnim i policijskim strukturama vode i objavljuju na
web stranicama ovih službi i da budu sastavni dio godišnjih izvještaja sa analizom stanja i
preporukama za unapređenje.
16
Prema posljednjim analizama podataka Ministarstva odbrane BiH u 2011. godini4, od
ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu odbrane žene su procentualno zastupljene sa
36,4%, dok su žene u odnosu na ukupan broj civilnih lica u Oružanim snagama zastupljene
sa 23,8%. Od ukupnog broja pripadnica Oružanih snaga, žene su procentualno zastupljene
sa 5,4%. Promoviranjem vojnog poziva, i preduzimanjem mjera pozitivne akcije nastoje se
eliminisati predrasude zasnovane na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola.
Evidentan je trend povećanja interesa osoba ženskog spola za prijem u Oružane snage
BiH, od 23 kandidatkinje koje su se prijavile na prvi oglas do 384, koliko se prijavilo na
poslednji oglas. U nastojanju da se poveća broj žena, profesionalnih vojnika, u Planu
petogodišnjeg razvoja Oružanih snaga u BiH za period 2010.-2015.godine, predviđeno je
povećanje zastupljenosti žena na 10%.
S tim ciljem Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH kontiniurano rade na promociji
vojnog poziva. Jedna od mjera je da se u pozivima za prijem vojnika u profesionalnu vojnu
službu u Oružanim snagama BiH, promovira ravnopravna zastupljenost spolova uključujući
rečenicu „Prilikom odabira kandidata za prijem u vojnu službu vodit će se računa o
ravnopravnoj zastupljenosti spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH“.
Nakon svakog provedenog konkursa neophodno je analizirati broj prijavljenih i primljenih
kandidata po spolu, uz kvalitativnu analizu prepreka i definisanje preporuka za buduće
pozive u cilju povećanja broja prijavljenih i primljenih kandidata ženskog spola.
2.2.2. Učešće žena u policijskim snagama
Od ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu sigurnosti BiH 46 % je osoba ženskog spola.
Od 10 pomoćnika/ca ministra 9 je muškaraca i 1 žena. Od 20 šefova/ica odsjeka, 12 je
muškaraca i 8 žena5.
U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Ministarstva sigurnosti BiH, od ukupno 707
zaposlenih, 160 je osoba ženskog spola ili 22,63 %, što predstavlja povećanje od oko 8% u
odnosu na prethodni izvještajni period. Na rukovodećim pozicijama su 4 žene, odnosno
0,56%6.
U Graničnoj policiji BiH7, Ministarstva sigurnosti BiH, je 11,24% uposlenih žena, a na
rukovodećim pozicijama ih je 0,19%, dakle nema značajnijih promjena u odnosu na
prethodni izvještajni period. Komisija za činovanje u svom sastavu nema žena. Ukoliko se
radi o promaknuću žena, obično se odnosi na niže, a ne na više činove. Međutim, kod
prijema novih policijskih službenika/ca provodi se kadrovska politika, koja se odnosi na
povećanje zastupljenosti pripadnica ženskog spola u Graničnoj policiji BiH. Pozitivan
primjer je Odluka direktora Granične policije BiH o prijemu kadeta sa 30% pripadnica
4
Izvor podataka: Brošura Ministarstva odbrane i Oružanih snage BiH, april 2011;
http://www.mod.gov.ba/files/file/maj_2011/bos_brosura.pd
5
Izvor: Podaci Ministrastva sigurnosti BiH
Izvor: Podaci Državne agencije za istrage i zaštitu
7
Izvor: Podaci Granične policije BiH
6
17
ženskog spola. Značajno je napomenuti da je jedna žena unaprijeđena u čin glavne
inspektorice, na mjesto rukovoditeljice osnovne organizacione jedinice (načelnica), dok je
druga, po ovlaštenju direktora GP BiH, raspoređena na mjesto rukovoditeljice unutrašnje
organizacione jedinice (zapovjednica).
Prema podacima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, na dan 01.10.2012. godine,
ukupan broj uposlenih osoba je bio 177, od čega je 100 žena (56,5%) i 77 muškaraca
(43,5%). Sva 3 savjetnika ministra su muškarci. Od 6 rukovodećih državnih službenika 4 su
žene, a 2 muškarca. Od ukupno 54 ostala državna službenika 27 (50%) je žena i 27 (50%)
muškaraca. Od ukupno 111 namještenika/ca 69 je ženskog spola (62,16%) i 42 muškog
spola (37,84%).
Od ukupno 790 zaposlenih u Federalnoj upravi policije 144 (18,23%) je žena i 646
(81,77%) muškaraca. Oba savjetnika direktora i oba rukovodeća državna službenika su
muškarci. Od 50 ostalih državnih službenika/ca 30 je žena i 20 muškaraca. Od ukupno 167
namještenika/ca 71 je žena (42,51% ) i 96 muškaraca (57,49%). Od 572 policijska
službenika 43 su žene (7,52% ) i 529 muškaraca (92,48%). Ovi podaci pokazuju da nije
došlo do značajnijih promjena u odnosu na prethodni izvještajni period.
Od ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, 21% su
žene, svih radno pravnih statusa - policijskih službenica, državnih službenica i
namještenica. U ukupnom broju zaposlenih 5,40% je policijskih službenica, i to 2,63%
uniformisanih, a 2,77% neuniformisanih. Na rukovodećim radnim mjestima u MUP RS su
73 žene ili 1,10% , dok samo 2 žene imaju najviši čin glavnih inspektorica, kao čin koji se
dobija redovnim napredovanjem u službi, a 8 žena ima čin samostalnih inspektorica. Ni ovi
podaci ne ukazuju na značajnije promjene u odnosu na prethodni izvještajni period osim što
je nešto povećan broj žena sa činom glavnog i samostalnog inspektora.
U Prvu godinu studija u školskoj 2012/2013. godine na Visokoj školi unutrašnjih poslova
Banja Luka primljeno je 5 kandidatkinja ženskog spola od ukupno 35 polaznika ili 14,28 %.
2.3. Postignuti rezultati
2.3.1. Imenovanje kontakt osoba za gender/rodna pitanja
Imenovane su kontakt osobe za ravnopravnost spolova u Ministarstvu odbrane i OS BiH.
Naredbom načelnika Zajedničkog štaba OS BiH imenovane su kontakt osobe za
ravnopravnost spolova u komandama i jedinicama OS, koje imaju obavezu dostavljanja
tromjesečnog izvještaja, a po potrebi i ranije, sa prijedlogom mjera za poboljšanje stanja u
oblasti rodne ravnopravnosti.
NATO Štab u BiH je, u junu 2012. godine, organizirao radionicu namijenjenu imenovanim
kontakt osobama za ravnopravnost spolova u komandama i jedinicama Oružanih snaga
Bosne i Hercegovine. Svrha radionice je bila formiranje mreže kontakt osoba za rodna
pitanja i upoznavanje sa njihovim zadacima i obavezama praćenja, analize stanja,
izvještavanja i predlaganja mjera po pitanjima rodne ravnopravnosti.
U okviru policijskih struktura članice i članovi Koordinacionog odbora djeluju kao imenovane
osobe u tim institucijama.
18
2.3.2. Mreža žena policajki
Bosna i Hercegovina je prva država regiona u kojoj su osnovane mreže žena policajki, što
je finansijski i stručno podržala Agencija za ravnopravnost spolova BiH, ali rad mreža u ovoj
početnoj fazi podržavaju i međunarodne organizacije (UNDP). Uspostavljena je saradnja sa
Vijećem Mreže žena policijskih službenica jugoistočne Europe (WPON). Cilj saradnje je
povezivanje žena policajki iz regiona, kako bi se omogućila razmjena iskustava, znanja i
dobrih praksi.
Mreža žena Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, formirana je u
septembru 2011. godine, kao prva mreža žena u policijskim strukturama koja je formirana u
regionu Jugoistočne Evrope. To predstavlja veliki napredak i podršku radu na pitanjima
unaprijeđenja ravnopravnosti spolova. Ciljevi osnivanja udruženja su promoviranje i
primjena načela rodne ravnopravnosti i demokratičnosti u obavljanju policijskih poslova u
policijskim službama, strateški pristup prijemu žena u policiju, pitanje obrazovanja i obuke,
te razvoj karijere, kao i promocija rezultata rada policijskih službenika/ca i ostalih
zaposlenih. Gender centar Republike Srpske pruža stručnu i savjetodavnu podršku radu
Mreže žena MUP RS.
Jedna od značajnijih aktivnosti koje su provedene u okviru Mreže žena MUP RS je i
seminar održan u organizaciji Udruženja ''Žene ženama“ Sarajevo, za članice Mreže na
temu ''Misije, vizije i ideje razvoja Mreže''. U okviru TAIEX instrumenta pomoći Evropske
unije predsjednica Skupštine Mreže i tri članice Upravnog odbora Mreže žena MUP RS su
bile u studijskoj posjeti Ministarstvu unutrašnjih poslova Kraljevine Holandije i njihovoj mreži
policijskih službenica. Polovinom 2012. godine održan je prvi godišnji sastanak i seminar na
temu ,,Rodna pitanja u oblasti sigurnosti". Na ovom seminaru su utvrđeni osnovni problemi
u radu žena u policiji, i utvrđene aktivnosti koje je neophodno poduzeti u narednom periodu.
Nakon inicijative i prikupljanja suglasnosti od rukovodilaca policijskih tijela u BiH, ispred
Federalne uprave policije registrirano je udruženje ,,Mreža žena policajaca". Udruženje
povezuje 15 policijskih institucija BiH i to: Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova,
Graničnu policiju, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, Državnu agenciju za istrage i
zaštitu, Policiju Brčko Distrikta, i svih deset kantonalnih Ministarstava unutrašnjih poslova. U
svom radu Udruženje ima veliku podršku Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i
Hercegovine i veoma razvijenu suradnju sa međunarodnim i nevladinim organizacijama.
Ciljevi i aktivnosti Udruženja su, između ostalog, usmjereni ka realizaciji Akcionog plana za
implementaciju UNSCR 1325 ,,Žene, mir i sigurnost" u Bosni i Hercegovini.
.
2.3.3. Jačanje kapaciteta i obuke o ravnopravnosti spolova
Agencija za ravnopravnost spolova BiH i enetitetski gender centri su intezivirali saradnju sa
tri ustanove koje se bave obrazovanjem policijskih službenika, budući da se samo kroz
ravnopravno uključivanje i žena i muškaraca u obrazovanje za policijsku službu, te
uključivanje tema o ravnopravnosti spolova u nastavne planove i programe, može doprinijeti
povećanju broja žena u policijskim strukturama.
Uspostavljena je saradnja sa Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova
BiH (sa sjedištem u Mostaru) koja ima primarnu ulogu u istraživanju i edukaciji u području
19
policijskog obrazovanja i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Nastavljena je podrška
Policijskoj akademiji Federacije BiH i Upravi za policijsko obrazovanje Republike
Srpske u uključivanju standarda za ravnopravnost spolova, kako u proces prijema kadeta,
tako i u obuke kadeta i stručno usavršavanje policijskih službenika.
Uz okviru zajedničkog projekta gender institucionalnih mehanizama i UNDP/UNFPA
„Spriječavanje i suzbijanje seksualnog i rodno zasnovanog nasilja“ izrađen je Priručnik za
obuke policijskih službenika u Federaciji BiH. Policijska akademija Federalnog
ministarstva unutrašnjih poslova izradila je Nastavni plan i program za usavršavanje
policijskih službenika o ravnopravnosti spolova sa naglaskom na prevenciju i suzbijanje
rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini. Realizovane su specijalističke obuke u
četiri ciklusa (3 petodnevna i 1 trodnevni kurs za polaznike koji su na jednom od prethodna
tri kursa pokazali najveće znanje i motivisanost za provođenje daljnje edukacije u svojim
policijskim agencijama (kurs za instruktore). Tematske cjeline kao i raspored izvođenja
nastave osmišljeni su na način da osiguraju što aktivnije učešće policijskih službenika/ca i
postizanje što boljeg razumijevanja problematike nasilja zasnovanog na spolu. Obuke su
održali predavači sa Policijske akademije, ali i sudije, tužitelji, predstavnici nevladinog
sektora i psiholozi. Obuku je u tri početna ciklusa pohađalo 56 polaznika (43 policijska
službenika i 13 službenica) iz Federalne uprave policije, svih kantonalnih ministarstava
unutrašnjih poslova i Brčko Distrikta BiH. Četvrti, instruktorski kurs pohađalo je 19
polaznika/ca (16+3), koji su bili najbolje rangirani u prethodna tri ciklusa obuke.
Iz sredstava FIGAP programa podržan je Program Federalnog ministarstva unutrašnjih
poslova na temu „Seksualno, fizičko i emocionalno nasilje nad djevojčicama i dječacima –
determinacija, karakteristike, prevencija, istraživanje, zakonska regulativa, dokazivanje“.
Programske aktivnosti rezultirale su stečenim znanjem i vještinama profesionalnih
kapaciteta policijskih službenika za postupanje u istragama nasilja nad djecom.
Uprava za policijsko obrazovanje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izradila
je program obuke, nastavni plan i program kursa „Stručno usavršavanje policijskih
službenika MUP RS u oblasti rodno zasnovanog i seksualnog nasilja“, te udžbenik za
trenere. Prema ovom programu do kraja 2011. održana su dva ciklusa obuka za policijske
službenike, a program je usvojen kao redovni obavezni kurs za stručno usavršavanje
policijskih službenika Republike Srpske. Ovo ministarstvo učestvovalo je na brojnim
seminarima i obukama o rodnoj ravnopravnosti, sprovođenju Rezolucije UNSCR 1325 i
spriječavanju rodno zasnovanog nasilja. Na Policijskoj akademiji Uprave za policijsko
obrazovanje Nastavni plan i program na predmetu „Ljudska prava i policijska etika“ sadrži i
modul o radu policije u zajednici, koji uključuje i teme o ravnopravnosti spolova, seksualnom
uznemiravanju i ostalim oblicima diskriminacije.
Međutim, kontinuiranom obukom treba obuhvatiti mnogo veći broj policijskih službenika/ca
nego što je obuhvaćeno kroz pomenute cikluse obuka. Iako su pitanja ravnopravnosti
spolova zastupljena u vidu tematskih oblasti pojedinih nastavnih predmeta, potrebno je ove
obuke institucionalizirati u nastavni plan i program osnovne policijske obuke. Veoma su
važne i obuke kadeta, jer je na taj način moguće, u startu, kod budućih mladih policajaca
stvoriti veću senzibiliranost i razumijevanje problema rodno zasnovanog nasilja.
20
2.3.4. Promotivne i druge aktivnosti
U izvještajnom periodu provedene su brojne aktivnosti u cilju afirmisanja vojnog i policijskog
poziva za žene, te podizanja svijesti stručne i šire javnosti o značaju učešća žena u
policijskim i vojnim snagama.
Posebna pažnja posvećena je promociji Akcionog plana za provedbu UN Rezolucije
1325 na lokalnom nivou vlasti. Jedna od takvih aktivnosti je emisija na Radio Posušju u
kojoj je, uz sudjelovanje članice Koordinacionog odbora, promovirana UN Rezolucija 1325 i
provedba Akcionog plana u BiH. Opština Posušje odabrana je kao jedna od opština u kojoj
do sada nije bilo značajnijih inicijativa na promociji ravnopravnosti spolova. Ovu aktivnost
podržala je Agencija za ravnopravnost spolova u saradnji sa Uredom načelnika Opštine
Posušje.
U sklopu obilježavanja 12 godišnjice Granične policije BiH, štampana je prigodna brošura u
kojoj su predstavljene obaveze i promovisane dosadašnje aktivnosti Granične Policije BiH u
vezi sa implementacijom Akcionog plana za primjenu UN Rezolucije 1325 u BiH. U
brošuri je uz prigodan tekst i fotografije značajno mjesto dato uspješnim ženama policijskim
službenicama Granične policije BiH.
Predstavnice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koje su ujedno i članice
Mreže žena MUP RS su za maturante srednjih škola u Banja Luci i Doboju održale
predavanja na temu ''Promocija policijskog posla'', kao zanimanja kojim se mogu baviti
osobe oba spola, radi animiranja djevojaka da se u što većem broju prijave na konkurs za
upis na Policijsku akademiju i Visoku školu unutrašnjih poslova. Tom prilikom promovirana
je Mreža žena MUP RS i distribuirani promotivni materijali: poster Mreže i letak kojim se
promoviše policijski posao.
Entitetska ministrastva unutrašnjih poslova ostvarila su veoma dobru saradnju sa
entitetskim gender centrima, ali i drugim ministarstvima, te ustanovama na lokalnom nivou
koje su od značaja za zaštitu sigurnosti građana i građanki (centrima za socijalni rad,
domovima zdravlja, itd). Policijski službenici/ce aktivno učestvuju na zajedničkim
promotivnim aktivnostima, konferencijama, okruglim stolovima i sastancima na teme rodne
ravnopravnosti, rodno zasnovanog nasilja i rodnih pitanja u reformi sektora sigurnosti.
3. Cilj 3. Povećano učešće žena u mirovnim misijama i uvođenje
gender perspektive u obuke učesnika/ca mirovnih misija
3.1. Uvod i analiza stanja
U ovom izvještajnom periodu pokrenute su inicijative i realizirane aktivnosti s ciljem
promocije učešća žena u mirovnim misijama, te uvođenja tema o ravnopravnosti
spolova u obuke pred odlazak u mirovne misije.
Ministarstvo odbrane BiH radi na unaprijeđenju baze podataka o zainteresiranosti i
učešću žena u mirovnim misijama. Zadužen je Ured za odnose sa javnošću Ministarstva
21
odbrane BiH da u saradnji sa Sektorom za upravljanje personalom organizira promocije
vojnog poziva i aktivnosti koje su provodile pripadnice mirovnih misija u okviru mandata
mirovnih misija. Na svim nivoima Oružanih snaga u BiH organizovane su edukacije i
informisanja o značaju učešća žena u vojnim snagama i misijama podrške miru.
Kako je navedeno i u prethodnom izvještaju, žene u mirovnim misijama UN-a učestvuju od
2000.godine. Pripadnice OS BiH učestvovale su u misijama podrške miru u Etiopiji, Eritreji i
Iraku. Prva rotacija Pješadijske jedinice Oružanih snaga BiH u Afganistanu, u svom sastavu,
također ima ženu. Žene su prisutne u mirovnim operacijama u najzahtjevnijim zadacima,
kao vojni posmatrači, demineri i pješadinci8.
U periodu od 2000.- 2011. godine, u mirovnim misijama (Liberija, Cipar, Sudan, Haiti, Ist.
Timor), sudjelovalo je 135 policijskih službenika/ca iz BiH, od čega je bilo 17 pripadnica
ženskog spola ili 12,59 %. Prema izvještaju Ministarstva sigurnosti, trenutno je u mirovnim
misijama UN-a je raspoređeno ukupno 49 predstavnika policijskih struktura iz BiH (7 žena
odnosno 14,29 %) i to u:



Liberiji: 12 poicijskih službenika od čega 2 žene ili 16,66 %,
Južnom Sudanu : 28 policijskih službenika od čega 4 žene ili 14,28 %,
Cipru :1+ 9 policijskih službenika od čega 1 žena ili 11,11 %.
Ovi podaci pokazuju povećanje ućešča žena u odnosu na prethodni izvještajni period u
kojem je bilo 11,11% pripadnica ženskog spola. Žene su imenovane na pozicije
zapovjednica i zamjenica zapovjednika bh. kontigenta u mirovnim misijama kao i na druge
rukovodeće dužnosti.
3.2. Postignuti rezultati
Ministarstvo sigurnosti BiH je u ovom izvještajnom razdoblju uvelo primjenu pozitivnih
mjera kojima se potiče prijavljivanje i sudjelovanje žena u mirovnim misijama smanjenje opšteg kriterija radnog iskustva s osam na pet godina za žene, dok je za
muškarce i dalje ostao uslov osam godina radnog staža.
Ministarstvo sigurnosti BiH je iniciralo pripremu i izvedbu dvosedmične
predmisione/preduputne obuke u suradnji s PSOTC-om (Support Operations Training
Center- Butmir- Centar za potporu za operacije miru) za policijske službenike i službenice u
BiH koji će biti upućeni u mirovne misije u budućnosti. Obuka je realizirana u razdoblju od
17. do 27. 04. 2012. Ovo je prva obuka u Bosni i Hercegovini koja je dobila akreditaciju UNa. Sadržaj obuke je pripremljen i realiziran u skladu sa UN standardima i uključuje nekoliko
tematskih cjelina posvećenih rodnim pitanjima u kontekstu provedbe utvrđenih mandata
operacija potpore miru, a pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Obuku je pohađalo 30
policijskih službenika, među kojima je 9 žena. Dvije žene su postigle najbolje rezultate u
teoretskom i praktičnom dijelu obuke, a jedna od njih je proglašena najboljom polaznicom. U
8
Izvor: Brošura Ministarstva odbrane i Oružanih snage BiH, april 2011;
http://www.mod.gov.ba/files/file/maj_2011/bos_brosura.pd
22
idućem razdublju će svi koji su prošli ovu obuku biti upućeni u operacije potpore miru. Ova
obuke je postala jedan od kriterija za upućivanje u mirovne misije i planira se njezina
realizacija jednom ili dva puta godišnje u budućnosti, u skladu sa potrebama misija.
Ministarstvo sigurnosti je, također, upućivalo žene na međunarodne obuke kako bi stekle
iskustvo i bile imenovane instruktoricama na obukama za pojedina područja. One su bile
angažirane u preduputnoj obuci za mirovne misije, kao i na radionici na temu „Rodna
pitanja u sektoru sigurnosti“ realiziranoj u PSOTC-u u razdoblju od 5. do 11.5.2012. Radi se
o prvoj radionici na navedenu temu u Bosni i Hercegovini, s ciljem da se nastavi održavati i
u budućnosti (jedanput godišnje u PSOTC-u). Polaznici su bili srednje rangirani
predstavninici ministarstava sigurnosti, unutarnjih poslova, odbrane, te budući sudionici
mirovnih misija iz Oružanih snaga i agencija za provedbu zakona u BiH. Za ovu obuku je
PSOTC uputio zahtjev za akreditaciju UN-u i NATO-u. Obuku o Rodnim pitanjima u
operacijama potpore miru završio je i jedan policijski službenik kojeg je Ministarstvo
sigurnosti BiH uputilo na specijalističku obuku u Njemačku, i koji će u budućim obukama biti
angažiran kao instruktor i predavač.
Entitetska ministarstva unutrašnjih poslova, također rade na promociji, jačanju uloge i
stimulisanju žena da se prijave za učešće u mirovnim misijama, a što za rezultat ima učešće
dvije žene, policijske službenice MUP RS, u mirovnim misijama u Liberiji. Na posljednjem
testiranju engleskog jezika za učešće u UN mirovnim misijama od sedam prijavljenih
kandidatkinja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, pet je uspješno položilo
testiranje i iste su sa zapaženim rezultatima okončale gore pomenutu Predmisionu obuku
za policijske službenike/ce koju je organizovalo Ministarstvo sigurnosti BiH u saradnji sa
PSOTC centrom. Na taj način su stekle uslov za učešće u operacijama podrške miru. U
narednom periodu očekuje se i njihov konačan raspored u neku od mirovnih misija.
4. Cilj 4. Borba protiv trgovine osobama
4.1. Uvod i analiza stanja
U izvještajnom periodu nastavljene su aktivnosti na usklađivanju krivičnih zakona u
dijelu vezanom za trgovinu osobama, podizanju svijesti o trgovini osobama i
preventivnom djelovanju na otklanjanju uzroka koji dovode do trgovine osobama, te na
saradnji između nadležnih institucija s ciljem da se smanje rizici trgovine osobama među
ranjivim kategorijama.
Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstva sigurnosti BiH je u saradnji sa
Udarnom grupom za borbu protiv trgovine ljudima i uz podršku Misije OSCE u Bosni i
Hercegovini, formirao Radnu grupu, sastavljenu od tužitelja iz svih tužiteljstava u Bosni i
Hercegovini. Radna grupa je sačinila prijedlog mogućeg rješenja izmjena i dopuna krivičnih
zakona, s ciljem međusobnog usaglašavanja krivičnog zakonodavstva, ali i usklađivanja sa
međunarodnim standardima, posebno sa Protokolom Ujedinjenih naroda o spriječavanju i
kažnjavanju trgovine ljudima, Konvencijom Vijeća Europe o akciji protiv trgovine ljudima,
kao i Direktivom Europske Unije o borbi protiv trgovine ljudima i zaštiti žrtava. Prijedlog
23
izmjena i dopuna za sva četiri krivična zakona, koja se odnose na kazneno djelo trgovine
ljudima je sačinjen i usaglašen, te upućen nadležnim tijelima na mišljenja i dalju proceduru.
Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstva sigurnosti BiH, u saradnji sa Centrom
za istraživanje politika suzbijanja kriminaliteta, a uz podršku Vlade Velike Britanije radi na
izradi Nacrta Strategije i Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima za period
2013-2015. godina.
U skladu sa Državnim akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima (2008-2012)
tokom cijele 2011. godine nastavljene su aktivnosti na izgradnji kapaciteta regionalnih
monitoring timova za borbu protiv trgovine osobama, s ciljem poboljšanja funkcionalnih veza
i koordinacije između svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini (agencija za provedbu
zakona, službi za poslove sa strancima, tužiteljstava, centara za socijalni rad, ministarstava
zdravstva, obrazovanja) i nevladinih organizacija koje se bave problemima trgovine
osobama. U skladu sa obavezama iz Akcionog plana, kontinuirano se radi na
osposobljavanju policijskih službenika i službenica koji vrše graničnu kontrolu, kao i timova
za istrage koji rade na krivičnim djelima iz oblasti trgovine osobama. Posebna pažnja
posvećuje se jačanju uloge žena u timovima za istrage, kroz raspoređivanje kadrova
odgovarajućeg profila sa potrebnim brojem policijskih službenica. Nastavljena je saradnja
policijskih agencija, nevladinih i međunarodnih organizacija, kao i regionalna saradnja u
oblasti prevencije i borbe protiv trgovine osobama, te zbrinjavanja žrtava trgovine.
Prema podacima iz Izvještaja o stanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini i Izvještaja o
provedbi Akcijskog plana za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za 2011.
godinu identificirano je ukupno 35 potencijalnih žrtava trgovine ljudima (navođenje na
prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u
svrhu sklapanja braka) od čega je 16 osoba punoljetno, a 19 maloljetno, te je 28 žrtava
žena, a 7 muškaraca. Prema ovom Izvještaju, za kaznena djela u vezi sa trgovinom ljudima
u prošloj godini podneseno je 6 optužnica, protiv 19 osoba uz izrečene 4 presude, te je
zaprimljeno 19 prijava protiv 38 osoba i provedeno 10 istraga.
4.2. Postignuti rezultati
S ciljem podizanja nivoa svijesti o problemu trgovine osobama, neophodno je osigurati
uključivanje šire društvene zajednice u čemu važnu ulogu imaju mediji i obrazovne
ustanove. U tom smislu, ukazivanje na ovaj problem vršeno je kroz izradu odgovarajućih
promotivnih materijala koji podižu svijest javnosti o problemu trgovine osobama (naročito
upozoravanje na nove metode kojima trgovci regrutiraju žrtve - internet, poslovne pratnje...),
promovisanje krimolovac – linije za anonimno prijavljivanje slučajeva trgovine osobama, te
obilježavanje značajnih dana u ovoj oblasti.
U Bosni i Hercegovini je 2011. godine prvi put obilježen Europski dan borbe protiv
trgovine ljudima, 18. oktobar, održavanjem tematske sjednice Zajedničke komisije za
ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odsjek za borbu protiv
trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH je u saradnji sa drugim institucijama i nevladinim
organizacijama proveo kampanje za obilježavanje ovog dana istovremeno u Sarajevu,
24
Banja Luci, Mostaru i Tuzli. Ujedno se, promotivnom kampanjom pod nazivom ''Trgovina
ljudima je naša stvarnost – spriječimo je“, pokušalo uticati na podizanje svijesti građana o
borbi protiv trgovine ljudima u BiH. Vođeni porukom „Ja nisam rob(a)“, veliki broj mladih ljudi
obučenih u vreće učestvovao je u uličnim akcijama, dijeleći informativne letke o problemu
trgovine osobama.
Iz sredstava Programa implementacije Gender akcionog plana - FIGAP programa - podržan
je projekat „Prevencija u borbi protiv trgovine ljudima” Udruženja žena „Derventa“. U
okviru Projekta održane su radionice, na kojima je edukovano 624 učenika/ca o
problemima trgovine ljudima i načinima zaštite, te 20 nastavnika/ca za nastavak rada na
prevenciji.
Ministarstvo sigurnosti BiH - Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, u saradnji sa
međunarodnim i nevladinim organizacijama, provodi sljedeće projekte koji imaju za cilj
prevenciju i borbu protiv trgovine osobama:




„Osnaživanje odgovora domaćih institucija na trgovinu ljudima u svrhu radne
eksploatacije u Bosni i Hercegovini“, koji je finansirala Stalna delegacija Finske
pri OSCE-u,
„Prevencija trgovine ljudima – poboljšanje identifikacije i pomoći žrtvama
trgovine ljudima kroz izgradnju kapaciteta profesionalaca“, pod pokroviteljstvom
Ambasade Velike Britanije,
„Jačanje lokalnih kapaciteta u zaustavljanju trgovine ljudima“ u saradnji sa
Caritasom u BiH, Francuskoj, Švicarskoj, Catholic Relief Services u BiH (CRS), te
Caritas nadbiskupijom/biskupijama širom BiH,
NVO „Medica“ Zenica je potpisala Protokole sa Ministarstvom sigurnosti BiH i
Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH o zbrinjavanju stranih i domaćih žrtava
trgovine, te u skladu sa odredbama i procedurama redovno dostavlja, u definisanim
obrascima, podatke i izvještaje o žrtvama trgovine ljudima. U 2011. godini Medica
Zenica je prateći potrebe lokalne zajednice u saradnji sa Općinom Zenica i JU Centar
za socijalni rad Zenica, uspostavila Dječiji dnevni centar i prihvatilište „Medica“
Zenica za djecu koja žive i rade na ulici i djecu koja su u riziku da postanu žrtve
trgovine. U saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH organizirana je edukacija za
ključne institucije, ustanove i organizacije u borbi protiv trgovine ljudima.
Uprkos postignutim rezultatima još uvijek postoji niz faktora koji pogoduju trgovini ljudima u
BiH. Nestabilna ekonomska situacija je uticala na veću izloženost vulnerabilnih grupa
(izbjegla i raseljena lica, Romi, lica u stanju socijalne potrebe) opasnosti trgovine osobama.
Potrebno je nastaviti aktivnosti na podizanju svijesti o trgovini osobama i preventivno
djelovanje na otklanjanju uzroka koji dovode do trgovine osobama, s ciljem da se smanje
rizici među ranjivim kategorijama.
25
5. Cilj 5. Smanjena opasnost od miniranih područja u Bosni i
Hercegovini
5.1. Uvod i analiza stanja
Protivminsko djelovanje u BiH se trenutno odvija znatno sporije, a naročito u domenu
humanitarnog deminiranja, od dinamike utvrđene državnom strategijom zbog nedostatka
finansijskih sredstava koja su trebala biti osigurana iz budžeta na različitim nivoima vlasti u
BiH. Potrebno je osigurati kvalitetno strateško upravljanje protivminskim aktivnostima,
osigurati budžetiranje i stvorili uslove za završetak procesa uklanjanja mina i kasetne
municije prema već utvrđenim rokovima9. Posebno je važna podrška žrtvama od mina i
ostalih ubojitih sredstava zaostalih iz rata u procesu njihovog oporavka i reintegracije u
društvo, pri čemu treba voditi računa o gender aspektu ovog problema, te različitim
potrebama žena i muškaraca.
Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.290 km2 ili 2,7% u odnosu na ukupnu
površinu BiH. Registrovana su 19.182 zapisnika minskih polja što, procjenjuje se,
predstavlja tek oko 60% od njihovog ukupnog broja. Od početka 1996. godine ukupno je
stradalo 1687 osoba, od čega 591 smrtno i 736 sa težim i lakšim povredama. U 2012.
godini ukupno se desilo 7 incidenata u kojima je stradalo 10 osoba, od čega 7 smrtno i 3
povrijeđene, od toga jedna osoba ženskog spola i jedno dijete.
Centar za uklanjanje mina u BiH kontinuirano provodi operacije/aktivnosti sistematskog i
generalnog izviđanja, hitnog obilježavanja, osiguranja kvaliteta i pripreme akcionih planova
protivminskog djelovanja za opštine ugrožene minama/NUS-om. Operacije humanitarnog
deminiranja, odnosno aktivnosti upozoravanja na mine, trajnog i hitnog obilježavanja
provodile su akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje u BiH, dok su akivnosti
vezana za pomoć žrtvama od mina/NUS-a provodile organizacije koje se bave tom
problematikom. U 2011. godini 301 pripadnik iz 7 akreditovanih organizacija kroz 21 kurs je
uspješno završio obuke iz oblasti humanitarnog deminiranja i upozoravanja na mine. Od
toga, 28 žena (9%) i 273 muškarca (91%).10 Rezultati protivminskog djelovanja iz 2011.
godine su gotovo identični nivou iz prethodnih godina implementacije Strategije
protivminskog djelovanja BiH (2009-2019. godina).
U 2012. godini krenuo je proces I revizije Strategije koji će se okončati do kraja godine.
Novom Strategijom će biti obuhvaćena i Konvencija o zabrani i upotrebi kasetne municije.
Aktivnosti iz domena obuke, istraživanja i razvoja, odnosno komunikacije i zagovaranja
realizovao je Centar za uklanjanje mina u BiH, akreditovane organizacije za protivminsko
djelovanje, kao i druge institucije/organizacije posredno ili neposredno involvirane u
protivminsko djelovanje u BiH.
9
http://www.bhmac.org/ba/stream.daenet?sta=3&pid=614&kat=2
10
Ibid
26
5.2. Postigniti rezultati
Sve protuminske aktivnosti imaju zajednički cilj: smanjiti kontaminirajući uticaj mina na
ljudski, socijalni, ekonomski i okolišni potencijal. U prethodnom izvještaju dat je kratak osvrt
na gender aspekt protuminskog djelovanja i važnost uključivanja principa ravnopravnosti
spolova u ove aktivnosti. Međutim, osim nekih pojedinačnih inicijativa u okviru
programa/projekta podrške međunarodnih organizacija nije bilo značajnijih pomaka u smislu
gender analize postojećih podataka, dokumenta, planova i programa, na osnovu kojih bi se
definisale mjere za postizanje ravnopravnosti spolova u pristupu informacijama i edukaciji,
programima pomoći žrtvama od mina uključujući i pomoć ženama koje su izgubile muškog
člana obitelji, kao i pristupu korištenju očišćenih površina.
Potrebno je ojačati saradnju između Centra za uklanjanje mina BiH i Agencije za
ravnopravnost spolova BiH, kako bi se jasno definisale potrebe i aktivnosti usmjerene na
primjenu standarda za ravnopravnost spolova u protuminsko djelovanje i sagledale
mogućnosti finansiranja iz sredstava FIGAP programa namijenjenih za grantove nevladinim
organizacijama.
6. Cilj 6. Poboljšana mreža podrške i pomoći ženama i djevojčicama
koje su bile žrtve za vrijeme ratnih sukoba
6.1. Uvod i analiza stanja
Na nivou države Bosne i Hercegovine izrađen je nacrt Strategije u oblasti tranzicijske
pravde, koji uključuje i pitanje žena civilnih žrtava rata i žrtava torture. Radnu grupu čine
predstavnici/e: Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva pravde BiH,
Instituta za nestale BiH, enitetskih ministarstava pravde, Ministarstva za rad i socijalnu
politiku Federacije BiH, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS, Vlade Brčko
distrikta BiH i nevladinih organizacija. U junu 2012. godine članovi Radne grupe predstavili
su nacrt Strategije na okruglom stolu koji je održan u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Strategiju je, na jednoj od tematskih sjednica, razmatrala i Zajednička komisija za ljudska
prava, prava djeteta, mlade, useljeništvo, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine
BiH. Osnovni zaključak je da žrtvu treba staviti u centar pažnje, a mehanizmi treba da budu:
suđenje, svjedočenje, reparacije, memorijali i institucije.
6.2. Postignuti rezultati
Predstavnici Agencije za ravnopravnost spolova BiH učestvovali su u radu fokus grupa i
Ekspertnog tima za izradu Programa poboljšanja položaja žena žrtava ratnog silovanja,
seksualnog zlostavljanja i drugih oblika torture, kojim koordinira Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice u BiH. Gender centar Republike Srpske je održao nekoliko sastanaka sa
nevladinim organizacijama iz Bratunca, sa Boračkom organizacijom Republike Srpske i sa
koordinatorima Strategije za mentalno zdravlje Republike Srpske, povodom mogućnosti
učešća u izradi pomenutog Programa. Za učešće u ovoj aktivnosti, Gender centar RS je
uputio inicijativu Udruženju logoraša, Udruženju poginulih i nestalih lica, Timu za traženje
27
nestalih lica, Timu za istraživanje ratnih zločina MUP-a RS, Centru za istraživanje ratnih
zločina RS. Ove institucije i organizacije su učestvovale na sastanku fokus grupa za izradu
Programa (april 2012.godine), a rezultat ovih aktivnosti je inicijativa za osnivanje posebnog
udruženja žena žrtava rata iz Republike Srpske, koje je u toku.
Gender centar Republike Srpske je pružio podršku Boračkoj organizaciji Republike Srpske,
na pripremi programa za povećanje broja žena u tijelima odlučivanja, te programa za
psihosocijalnu podršku ženama žrtvama rata. Potrebno je obezbijediti finansijska sredstva
za provedbu ovih programa.
Iz sredstava FIGAP programa podržan je projekat, udruženja „Žena žrtava rata“ Sarajevo,
„Utvrđivanje zdravstvenih usluga žrtvama silovanja i seksualnog zlostavljanja“ u
okviru kojeg je izrađen Vodič za pružanje pomoći silovanim i seksualno zlostavljanim
osobama oboljelim od PTSP. Projekat je rađen u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom
zdravstva i Ministarstvom za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, preko kojeg je
uspostavljena koordinacija sa ostalim nadležnim institucijama iz oblasti pružanja
zdravstvenih i socijalnih usluga. U toku projekta održane su radionice na kojima su
prisustvovale članice Udruženja, stručni tim ljekara, te predstavnici centara za socijalni rad i
kantonalnih ministarstava zdravstva.
Gender Centar Federacije BiH inicirao je održavanje Okruglog stola na temu “Žene u
kolektivnim centirma – na marginama društva” u Tuzli, i to u saradnji sa Komisijom za
ravnopravnost spolova Skupštine Tuzlanskog kantona, kantonalnim Ministarstvom za rad i
socijalnu politiku, Opštinom Tuzla, Centrom za socijlani rad Tuzla, te partnerskim
nevladinim organizacijama Viva Žene, Crveni križ TK-a i Prijateljice iz Tuzle. Okruglom stolu
prisustvovalo je 35 žena - raseljenih lica iz Srebrenice i Bratunca, smiještenih u kolektivne
centre Soline i Mihatovići. Ove žene su uglavnom žrtve rata, silovanja i zlostavljanja,
samohrane majke i samice. Gender centrar FBiH je uputio inicijativu načelniku Opštine
Tuzla za rješavanje trajnog smještaja žena-raseljenih lica, te su izdvojena i određena
budžetska sredstva za pomenute nevladine organizacije, koje će raditi na ekonomskom
osnaživanju ovih žena kroz edukacije i adekvatnu psihosocijalnu pomoć.
Međunarodna nevladina organizacija TRIAL je u saradnji sa UN Women objavila Vodič za
odbranu prava žena - žrtava silovanja ili drugih oblika seksualnog nasilja u Bosni i
Hercegovini, pod nazivom „Između stigme i zaborava“. Referiranjem na stvarne
primjere i najbolje prakse, Vodič ima za cilj ponuditi žrtvama seksualnog nasilja i
organizacijama koje ih podržavaju novi alat za djelovanje, sa uporištem u međunarodnom
pravu. Vodič je prvi put promoviran tokom javnog skupa održanog u Sarajevu, u aprilu 2012,
koji su zajednički organizovali Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), TRIAL
i NVO „Medica“ Zenica, a uz podršku UN Women i Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Amnesty International je, u martu 2012., na konferenciji u Centru za interdisciplinarne
postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu predstavio izvještaj “Stari zločini, ista
patnja”. U Izvještaju je ukazano na probleme s kojima se susreću žene civilne žrtve rata
kod ostvarivanja prava na lokalnom nivou. Rad na ovom izvještaju okončan je nakon
intervjuiranja 24 žrtve seksualnog nasilja sa područja Tuzlanskog kantona. Ova grupacija je
odabrana kao uzorak, ali se zaključci mogu primjeniti na sve žrtve širom BiH. Amnesty
28
International je izradio preporuke vlastima na državnom, entitetskom i opštinskom nivou u
BiH, s ciljem da se žrtvama seksualnog nasilja osigura pristup pravdi, istini i reparacijama.
Holandska organizacija “Impunity Watch” izradila je izvještaj “Rodna osjetljivost procesa
potrage za istinom, pravdom, reparacijama i garancijama neponavljanja”, s ciljem
procjene trenutnog stanja i definiranja koraka za povećanje rodne osjetljivosti u procesima
tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi niz preporuka Vijeću
ministara i Parlamentu BiH za unaprijeđenje rodne odgovornosti različitih mehanizama
tranzicijske pravde, borbu protiv viktimizacije žena i promicanje ravnopravnog učešća u
procesima tranzicijske pravde.
U proteklih godinu dana NVO „Medica“ Zenica je organizirala terapijske grupe za žene i
djevojke koje su preživjele ratne torture, silovanja i traumu u ruralnim sredinama Prijedora,
Zvornika, Goražda, Jajca, Zenice i Ključa. Održano je ukupno 70 terapijskih sesija s ciljem
razrade traumatskih iskustava i psihološkog jačanja žena i djevojaka. Publikovan je
Priručnik za rad sa preživjelima ratne traume. Priručnik sadrži teorijske i praktične
dijelove koji se odnose, kako na psihološke posljedice traume i terapijski rad, tako i na
primjenu UN Rezolucije 1325 u cilju poboljšanja statusa i ostvarivanja ljudskih prava žrtava
ratnih silovanja i drugih oblika torture. Priručnik je namijenjen profesionalcima, ali i drugima
koji se žele aktivno angažirati u pružanju podrške i pomoći preživjelima ratne traume.
Organizirani su treninzi za jačanje kapaciteta nevladininh organizacija iz Zvornika, Prijedora,
Jajca i Zenice koje rade sa ovom ciljnom grupom, a odnose se na edukaciju o psihološkim
posljedicama traume, načine nošenja sa traumatskim iskustvima, te jačanje kapaciteta
navedenih organizacija za vođenje grupa samopomoći.
„Medica“ Zenica je uspostavila 2 radne grupe u Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom
kantonu s ciljem uspostave institucionalnih mreža za podršku žrtvama/svjedocima i izrade
Protokola o međusobnoj saradnji u pružanju podrške žrtvama/svjedocima u
predmetima ratnih zločina, seksualnog nasilja i drugih krivičnih djela. Članovi radnih
grupa su predstavnici/ce nadležnih ministarstava, drugih institucija, ustanova i nevladinih
organizacija. Potpisivanjem ovih protokola nadležne institucije u ova dva kantona preuzele
su obavezu istrage, procesuiranja i kažnjavanja počinitelja, te osiguranja pristupa pravdi i
reparacije za žrtve, uključujući pravnu pomoć, psiho - socijalnu i socio - ekonomsku
podršku. Izrađena je publikacija za žrtve/svjedoke pod nazivom „Mreža podrške
žrtvama/svjedocima u predmetima ratnih zločina, seksualnog nasilja i drugih krivičnih djela koraci i procedure ZDK i SBK“. Publikacija sadrži korisne informacije za žrtve/svjedoke o
dostupnim servisima i podršci unutar mreže, kao i kada, gdje i kome se obrtatiti za podršku i
pomoć.
7. Cilj 7. Povećano znanje i kapaciteti državnih službi za primjenu
UNSCR 1325
Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri kontinuirano provode
obuke državnih službenika/ca, najčešće u saradnji sa državnom i entitetskim
agencijama za državnu službu/upravu. Ove obuke o ravnopravnosti spolova uključuju i
modul o međunarodnom i domaćem pravnom okviru, strategijama i politikama u BiH, u
29
okviru kojeg se obrađuje i UN Rezolucije 1325, te Akcioni plan za primjenu ove Rezolucije u
BiH. Publikovani su i priručnici za obuku državnih službenika o ravnopravnosti spolova,
prezentirani i distribuirani institucijama (organima uprave i drugim upravnim organizacijama)
s ciljem osposobljavanja državnih službenika za uvođenje standarda za ravnopravnost
spolova u djelokrug rada institucija. Na primjer, u procesu sistemskog uvođenja principa
ravnopravnosti spolova u djelokrug rada Ministarstva odbrane, sve organizacione jedinice,
koje se bave planiranjem obuka, zadužene su da u nastavne planove i programe uvrste
teme iz oblasti rodne ravnopravnosti.
Članovi i članice Koodinacionog odbora za praćenja Akcionog plana za implementaciju UN
Rezolucije 1325 u BiH, inicirali su uvođenje obuka o ravnopravnosti spolova za uposlene
unutar svojih institucija i/ili njihovo učešće, po pozivu, na treninzima ili obukama koje su
organizirale druge nadležne institucije, međunarodne i nevladine organizacije u BiH. Važno
je napomenuti da su članovi i članice KO veoma aktivni kao edukatori/treneri i da često
imaju priliku držati obuke o ravnopravnosti spolova i prezentirati primjenu UN Rezolucije u
BiH, kako na međunarodnom i BiH nivou, tako i na nivou lokalnih zajednica.
Mnoge aktivnosti: konferencije, treninzi, seminari edukativnog karaktera i obuke koje su od
značaja za jačanje kapaciteta državnih službenika/ca pomenute su već u prethodnom dijelu
ovog izvještaja.
8. Cilj 8. Unaprijeđena saradnja sa nevladinim i međunarodnim
organizacijama na implementaciji UNSCR 1325 u Bosni i
Hercegovini
8.1. Uvod
Saradnja Agencije i gender centara sa međunarodnim i nevladinim organizacijama,
provođenje zajedničkih inicijativa i aktivnosti, predstavlja izuzetan doprinos realizaciji
Akcionog plana za primjenu UN Rezolucije 1325 u BiH. Poseban interes su iskazale
međunarodne organizacije: UN Women, UNDP, EUPM, EUFOR, NATO i OSCE. Sve je
više nevladinih organizacija koje se uključuju u provedbu Rezolucije i Akcionog plana.
Kontinuirana saradnja, razmjena informacija, blagovremeno zajedničko planiranje je od
presudnog značaja za koordinirano djelovanje, te pravilno usmjeravanje i kombinaciju
finansijskih i drugih resursa u implementaciji Akcionog plana.
8.2. Postignuti rezultati
8.2.1. Saradnja sa međunarodnim organizacijama
Agencija za ravnopravnost spolova BiH je u saradnji sa NATO štabom u Sarajevu i UN
Women, 10. i 11. aprila 2012. godine organizovala, drugi po redu, Forum za razmjenu
informacija o aktivnostima vladinih institucija, nevladinih i međunarodnih organizacija u
provedbi Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“. U
30
radu Foruma učestvovali su predstavnici/ce Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti
spolova PDPSBiH, Ministarstva odbrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva
vanjskih poslova BiH, Granične policije, entitetskih ministarstava unutarnjih poslova,
nevladinih i međunarodnih organizacija.
Kao i prethodne godine, Agencija i NATO Štab su zajednički organizirali obilježavanje 8.
marta, Međunarodnog dana žena, u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine. Istim povodom, a u cilju prikupljanje priloga za NGO „Žene s Une“, Bihać i
NGO Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ Banja Luka održan je humanitarni koncert u
Domu OS BiH. Nabavljena je i distribuirana obuća i donji veš za pripadnice OS BiH,
financirani od strane Ministarstva odbrane Norveške.
Ministarstvo odbrane i NATO Štaba u BiH su nastavili zajedničke aktivnosti na promoviranju
i podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti. Oko tri hiljade pripadnika/ca Ministarstva
odbrane jedinica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine upoznato je sa UNSCR 1325 kroz
obuke i obilaske koje je organizovao NATO Štab u BiH.
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je potpisalo zajedničku izjavu o učešću i podršci
projektu „Jačanje regionalne saradnje na planu integracije rodne perspektive u
reformi sektora sigurnosti na zapadnom Balkanu“ u Beograd (mart 2012. godine) u
saradnji sa UNDP/SEESAC. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Kraljevine
Norveške, Švedskih oružanih snaga i UNDP-a u Srbiji. Cilj Projekta je uspostavljanje
regionalne saradnje između ministarstva odbrane u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj
Gori i Srbiji, na uvođenju rodne ravnopravnosti u reforme sektora sigurnosti. Prvi regionalni
sastanak održan je u junu 2012. godine u Crnoj Gori.
Dobra saradnja institucija sa Policijskom misijom Evropske unije (EUPM) u Bosni i
Hercegovini rezultirala je brojnim zajedničkim aktivnostima. Policijska misija EU je
polovinom 2012.godine, okončala svoj mandat u BiH, koji je trajao 10 godina. S obzirom da
je EUPM bila usmjerena na uspostavljanje održive i profesionalne policijske službe koja
djeluje u skladu s najboljim evropskim i međunarodnim standardima, tokom djelovanja u BiH
dat je veliki značaj i pružena podrška primjeni i promociji UN Rezolucije 1325. U ovom
izvještajnom periodu organizovan je zajednički okrugli sto na temu „Strategija za borbu
protiv nasilja u porodici u Republici Srpskoj“, na kojoj su predstavljena ključna
dostignuća u borbi protiv nasilja u porodici u Republici Srpskoj i razmijenjena iskustva
institucija i nevladinih organizacija. Na ovom događaju, promovisan je i Akcioni plan BH za
UNSCR 1325.
OSCE Misija u BiH organizirala je međunarodnu Konferenciju o implementaciji UNSCR
1325, u Sarajevu, u oktobru 2011.godine. Akcioni plan Bosne i Hercegovine je predstavljen
kao primjer dobre prakse. Konferenciju je organizirala Sekcija za ravnopravnost spolova
Sekretarijata OSCE-a, u suradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, a finansirale su je vlade
Litvanije i Norveške.
Agencija za ravnopravnost spolova i UN Women BiH već duže vrijeme zajednički planiraju i
provode aktivnosti i projekte podrške primjeni UN Rezolucije 1325 i Akcionog plana za
njenu provedbu u BiH. U toku je realizacija zajedničkog projekta Agencije za ravnopravnost
31
spolova i Udruženja „Žena BiH“ Mostar, koji se odnosi na implementaciju Akcionog plana
UN Rezolucije 1325 na lokalnom nivou, uz podršku UN Women (o kojem će biti više rečeno
u poglavlju 8.2.3.o saradnji sa nevladinim organizacijama). UN Women planira organizaciju
Otvorenih dana o ženama, miru i sigurnosti, u septembru 2012.godine. To će biti prilika da
nevladine i međunarodne organizacije, i nadležne institucije razmotre i prodiskutuju
prioritete u provedbi Rezolucije. Rezultati tih razgovora će biti uključeni u Izvještaj
Generalnog sekretara UN-a o globalnom napretku po pitanju žena, mira i sigurnosti.
8.2.2. Promocija Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i
Hercegovini na međunarodnom nivou
Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini prepoznat je i
promoviran kao primjer dobre prakse na međunarodnom nivou. To se, prije svega odnosi na
preuzimanje obaveza i saradnju nadležnih institucija, te djelovanje Koordinacionog odbora
za praćenje provedbe Akcionog plana.
Ministarstvo sigurnosti BiH je dobitnik ovogodišnje nagrade Ujedinjenih naroda za
javnu službu u kategoriji „Promovisanje rodne ravnopravnosti u javnoj službi“.
Ministarstvo sigurnosti BiH je za UN nagradu nominirala nevladina organizacija „Žene
Ženama“ iz Sarajeva, a pisma preporuke su dali EUPM i PSOTC. U nominaciji je navedeno
da Ministarstvo sigurnosti BiH ulaže velike napore u uključivanju žena u sektor sigurnosti i
poduzima konkretne aktivnosti u integriranju principa ravnopravnosti spolova i rodnog/
gender koncepta u pravni i institucionalni okvir u kontekstu nadležnosti ovog Ministarstva,
posebno na promociji UN Rezolucije 1325 i Akcionog plana za njezinu provedbu u Bosni i
Hercegovini. Jedan od kriterija za dobijanje ove Nagrade je bila suradnja vladinog i
nevladinog sektora kao i međunarodnih organizacija.
Na poziv OSCE Misije u Moldaviji Bosna i Hercegovina je poslala prezentaciju o izradi
Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini. Primjer Bosne i
Hercegovine je korišten kao „dobra praksa“ prilikom izrade Akcionog plana za provedbu
UNSCR 1325 u Moldaviji.
Akcioni plan za BiH je predstavljen i na međunarodnoj konferenciji u Crnoj Gori pod
nazivom “Cetinjski parlamentarni forum: žene, mir, bezbjednost – dvije godine
kasnije“. Učestvovali su predstavnici/ce gender institucionalnih mehanizama i
parlamentarnih komisija za ravnopravnost spolova iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Albanije, Kosova*, Makedonije, Slovenije, Srbije i Hrvatske, te međunarodnih i nevladinih
organizacija. Sa ovog foruma je upućena Zajednička izjava koja uz konstataciju o učinjenim
pomacima u prethodne dvije godine, prije svega kroz usvajanje nacionalnih akcionih
planova, sadrži i poziv zemljama regiona na dosljedniju primjenu ciljeva UN Rezolucije 1325
i uključivanje većeg broja žena u procese donošenja odluka.
32
8.2.3. Saradnja sa nevladinim organizacijama
Agencija za ravnopravnost spolova BiH u saradnji sa nevladinom organizacijom “Žena
BiH” uz podršku UN Women provodi projekat „Implementacija Akcionog plana UN
Rezolucije 1325 na lokalnom nivou“. Ovaj projekat ima za cilj uspostavljanje lokalnih
akcionih planova u tri odabrane opštine (Sarajevo Stari Grad, Istočna Ilidža i Grad Mostar) ,
čija bi provedba trebala osigurati veću sigurnost i zaštitu žena i muškaraca u lokalnim
zajednicama. Iskustva iz ovih pilot opština mogu se koristiti kao model za druge opštine u
procesu izrade i provedbe akcionih planova.
NVO „Žene ženama“ predstavlja nevladin sektor u Koordinacionom odboru za praćenje
Akcionog plana. Ova organizacija ima dobru saradnju sa brojnim lokalnim grupama žena i
konstatovano je da trenutno postoji oko 70 ženskih nevladinih organizacija koje se mogu
uključiti u aktivnosti na provedbi UN Rezolucije 1325.
U toku je implementacija projekta “Lokalno integrisanje principa ravnopravnosti” koji provodi
NVO “Forum žena” Bratunac uz podršku UN Women. Pored upoznavanja građana i
institucija sa Akcionim planom u BiH, provest će se istraživanja sigurnosnim potrebama na
područjima 4 opštine: Lukavac i Kalesija (Federacija BiH) i Srebrenica i Bratunac (Republika
Srpska). Dobijeni podaci i rezultati istraživanja koristiće se za izradu lokalnih akcionih
planova.
Fondacija Bosanskohercegovačka inicijativa žena (BHWI) iz Sarajeva je u saradnji sa
Gender Centrom Federacije BiH i Gradom Mostarom upriličila okrugli sto na temu
"Sigurnost žena i djevojčica u gradu Mostaru" koji je za cilj imao mapirati nesigurna ili manje
sigurna mjesta grada Mostara za sve njegove građane, a posebice za žene i djevojčice.
Konkretni rezultati okruglog stola su pojačana policijska kontrola u ključnim mjesnim
zajednicama kako bi se povećala sigurnost svih građana, ne samo žena.
NVO Fondacija lokalne demokratije, u partnerstvu sa Opštinom Novi Grad Sarajevo
implementira projekat „Grad Sarajevo - Sigurna zajednica“, koji ima za cilj dobivanje uvida u
(ne) sigurnost na ovoj općini sa aspekta nasilja nad ženama i djevojkama. Objedinjavanjem
i analiziranjem dostupnih zvaničnih podataka o sigurnosnoj situaciji, te sprovođenjem
ankete sa ženama/djevojkama u opštini Novi Grad, mapirat će se „kritične tačke“ ove
općine, te definisati relevantni akteri (predstavnici lokalnih vlasti ili civilnog društva) koji će
poduzeti akcije za smanjenje nasilja i stvaranje sigurnog urbanog prostora, odnosno
sigurne zajednice - opštine Novi Grad.
Od aprila 2011. godine Transkulturna, psihosocijalna, obrazovna Fondacija TPO iz
Sarajeva provodi projekat pod nazivom: „Žene, mirotvorstvo i pomirenje u BiH“, koji ima cilj
da doprinese vidljivosti ženskih napora na izgradnji mira i pomirenju u BiH, zabilježi priče
mirotvorki i poveća javnu svijest o njihovim aktivnostima i djelovanju. Urađeno je istraživanje
na uzorku od oko 800 osoba na osnovu kojeg je identificirano 12 mirotvorki čije će se priče
zabilježiti. Ova Fondacija je izdala knjigu «Graditeljice mira» autora Alena Kristića koja daje
detaljan pregled i uvid u živote 12 dobitnica Nobelove nagrade za mir. Namjera je bila da se
podigne svijest o važnom doprinosu ovih žena koje su malo ili nimalo zastupljene u javnom
33
diskursu, te o kojima mlade generacije ne uče, niti ih poznaju. Organizirane su radionice u
više gradova na temu graditeljica mira.
U organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova BiH održana je konferencija “Rodna
pitanja u reformi sektora sigurnosti“. Tema je okupila predstavnike i predstavnice Alumni
Asocijacije George Marshall Centra (Centar za sigurnosne studije), govornike i govornice iz
međunarodnih organizacija kao što su NATO, DCAF, EUPM, a bilo je predstavnika i
predstavnica iz drugih sigurnosnih institucija, kao i nevladinih organizacija.
Atlantska inicijativa provodi projekat „Rod i reforma pravosuđa u BiH“ u cilju unaprijeđenja
kapaciteta Udruženja žena sudija u Bosni i Hercegovini, oblastima zagovaranja, jačanja
kapaciteta i izgradnje koalicija.
Izazovi i prepreke u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR
1325 u Bosni i Hercegovini
Izazovi i prepreke u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR 1325 u Bosni i
Hercegovini, koji su navedeni u prethodnom Izvještaju, ostaju kao ključni i u ovom
izvještajnom periodu, kao i specifičnost sigurnosnih potreba Bosne i Hercegovine, a kako
slijedi:

Bosna i Hercegovina, kao država koja je prošla kroz konflikt, ima specifične
sigurnosne potrebe. Za razliku od drugih evropskih i svjetskih država koje provode
UNSCR 1325, Bosna i Hercegovina ima specifične probleme kada su u pitanju žene,
mir i sigurnost.

Jedna od specifičnosti Bosne i Hercegovine je problem trgovina osobama. Zbog
ekonomske nestabilnosti i visokog stepena socijalne isključenosti Bosna i
Hercegovina sve više postaje zemlja porijekla žrtava trgovine osobama.

Specifičan problem je i pitanje miniranih područja, što predstavlja problem, između
ostalog, i za razvoj ženskih privrednih potencijala u ruralnim oblastima, te je potrebno
posvetiti više pažnje gender aspektu ovog problema.

Žrtve seksualnog nasilja za vrijeme rata predstavljaju posebno ugroženu grupu.
Nedostaju programi resocijalizacije, prisutno je nerazumijevanje sredine i
neupućenost stručnih osoba u specifičnost potreba ove grupe.
Glavni izazovi u procesu implementacije Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u
Bosni i Hercegovini su i dalje:
 Nedovoljna usklađenost zakonske regulative sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u
Bosni i Hercegovini,
 Nedostatak resursa u institucijama koje su odgovorne za implementaciju Akcionog
plana (nedovoljan broj uposlenika/ca, slaba tehnička opremljenost, nerazvijeni
programi za edukaciju),
34


Slaba zastupljenost žena na pozicijama donošenja odluka u politici, političkim
partijama, policijskim i vojnim snagama,
Nedovoljno razumijevanje značaja UNSCR 1325.
Iako se iz prethodnog dijela ovog izvještaja može ustanoviti značajan progres u postizanju
ciljeva Akcionog plana, ovi izazovi su i dalje prisutni. Za prevazilaženje ovih izazova
potreban je duži vremenski period jer zahtijevaju određena sistemska institucionalna
rješenja i promjenu svijesti stručne i šire javnosti, što je obično dugotrajan proces ne samo u
Bosni i Hercegovini, već i u dugim zemljama u regiji i u svijetu.
Sljedeći koraci u implementaciji Akcionog plana za provedbu UNSCR
1325 u Bosni i Hercegovini











Nastaviti inicijative i rad na usklađivanju zakona sa Zakonom o ravnopravnosti
spolova u Bosni i Hercegovini,
Nastaviti sa ažuriranjem web stranice UNSCR 1325,
Nastaviti podršku radu udruženjima žena policajki u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Republici Srpskoj,
Nastaviti sa imenovanjem osoba za pitanja ravnopravnosti spolova u nadležnim
institucijama, u kojima do sada nisu izvršena imenovanja,
Promovirati izvještaje i uspješno realizirane aktivnosti Akcionog plana za
implementaciju UNSCR 1325 u BiH u Ministarstvu odbrane BiH, Ministarstvu
sigurnosti BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH,
Raditi na poboljšanju uslova rada za žene pripadnice vojnih snaga,
Nastaviti promocije vojnog i policijskog poziva kao potencijalnog ženskog i muškog
zanimanja,
Intenzvirati rad na integrisanju principa ravnopravnosti spolova u proces deminiranja i
protivminskog djelovanja,
Nastaviti pružanje podrške programima resocijalizacije žena civilnih žrtava rata, kao i
pomoći žrtvama prije, tokom i nakon svjedočenja u predmetima ratnih zločina;
Podrška organizaciji mreža NVO koje se bave pitanjima žrtava seksualnog
zlostavljanja i rata u BiH,
Nastaviti regionalnu saradnju u procesu implementacije UNSCR 1325 u regionu
Jugoistočne Evrope,
Nastaviti saradnju sa nevladinim i međunarodnim organizacijama.
35
Monitoring i evaluacija
Osnovni mehanizam praćenja provedbe Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 u
Bosni i Hercegovini je Koordinacioni odbor11, koji se sastoji od članova i članica iz
institucija sektora sigurnosti i jedne članice koja predstavlja nevladin sektor u BiH.
Koordinacioni odbor je imenovan na period trajanja Akcionog plana (mart 2010. – decembar
2013. godine).
U skladu sa Pravilnikom o radu Koordinacionog odbora, članovi i članice KO su i ove godine
strateški planirali aktivnosti u 2012.godini, koordinirali provedbu i promociju Akcionog plana
unutar institucija iz kojih dolaze, pratili i učestvovali u drugim aktivnostima u BiH i šire na
međunarodnom nivou, te učestvovali u izradi ovog izvještaja.
Budući da su članovi i članice Koordinacionog odbora pokazali izuzetnu zainteresiranost i
proaktivnost u provedbi Akcionog plana, važno je naglasiti da je uspostavljena i formalna i
neformalna saradnja između članova i članica Koordinacionog odbora, te da postoji redovna
komunikacija i razmjena informacija i resursa po različitim pitanjima uključujući: zajedničko
planiranje, održavanje obuka i promociju Akcionog plana, izrada programa za podršku iz
sredstava FIGAP programa.
Djelovanje Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju
UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini, prepoznato je i u BiH i u regiji, kao primjer izuzetno
dobre prakse djelovanja, zainteresovanosti i saradnje nadležnih institucija u provedbi bilo
kojeg akcionog plana.
11
Koordinacioni odbor je formiran odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na 154. sjednici Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine, koja je održana 29.06.2011.godine.
36
Download

Sarajevo, 25 - Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u BiH