Bilten
Štokholm, januar 2013. godine
U Tuzli
Izdavač: Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma
Održana međunarodna
konferencija povezivanja i razmjene
Tuzla
Strana br. 17
Ceremonija
otvaranja
CLDD
kancelarije
u Bagdadu
Strana br. 3
Lijepo je doći u svoju čaršiju
DI-LOK 2012. u
Ključu i Banja Luci
Gradska uprava Štokholma
je 1997. godine formirala
Odsjek za dobrovoljni povratak (ODP) za stanovnike
Štokholma koji se dobrovoljno žele vratiti u svoje domovine.
ODP nudi:
1. Individualnu pomoć povratnicima
2. Podršku gradskim upravama i uposlenicima na
pitanjima dobrovoljnog povratka
Strana br. 8
3. Saradnju sa institucijama i vlastima kao i nacionalanim i internacionalanim organizacijama
na pitanjima dobrovoljnog povratka.
Bilten
Od 2009. godine Odsjek za dobrovoljni povratak Grad Štokholm sa
povratnicima radi prema vlastitom
modelu koji je jedinstven u svijetu. Model je univerzalan i primjenjiv za povratnike u bilo koju
zemlju svijeta.
Osnovna odlika modela je da
je proces povratka podijeljen u
osam etapa:
1. Rješavanje dokumenata u BiH
(lične/osobne karte, pasoši/putovnice,
vozačke dozvole, ostali dokumenti)
2. Rješavanje stambenog pitanja
(povrat, pomoć pri traženju sredstava
za obnovu, najam, kupovina)
3. Kompletirajuće obrazovanje u
Švedskoj radi povratka
(stručna obrazovanja, fakulteti,
kursevi i dopune, posebna obrazovanja)
4. Osiguranje egzistencije u BiH
(traženje posla, otvaranje firme,
pokretanje zemljoradnje, ostvarivanje penzije )
5. Ostale potrebe u BiH
(škola za djecu, medicinske
usluge,
njega starijih, udruženja i klubovi)
6. Probni period u BiH
(prakse, proba privatnog posla ili
zemljoradnje)
7. Pomoć pri odjavi kod vlasti u
Švedskoj
(Poreska uprava, Kasa za socijalno
osiguranje, ostalo)
8. Pomoć kod preseljenja
(priprema, carinski propisi, transport, prihvat u BiH)
2
Povratnički predmeti
65 povratničkih predmeta u 13 zemalja.
BiH, Irak, Somalija, Eritreja, Turska, Sudan, Crna Gora, Srbija, UK,
Spanija, Kongo, Rumunija, Portugal
Preko 3.000 klijenata je kontaktiralo
ODP za jednokratnu pomoć. 65 klijenta su prihvaćeni kao povratnički
predmeti na kojima se radilo kontinuirano tokom godine.
Od ukupno 65 povratničkih predmeta 11 je prekinulo povratnički
proces, 40 je prenijeto u 2013. i 14
se vratilo u svoje domovine.
Bilten
3
Adel Aldabbagh, rukovodilac projekta CLDD u Bagdadu
Ceremonija otvaranja CLDD
kancelarije u Bagdadu
Adel Aldabbagh
Pripremio Adel Aldabbagh
U zgradi vlade Bagdada 7. novembra 2012. godine otvoren je Centar za
lokalni razvoj i dijasporu (CLDD). Na
otvaranju su bili prisutni švedski ambasador Jörgen Lindström, guverner
Bagdada Salah Abdul Razzaq, zamjenik
direktora gradske uprave Štokholma Johanna Engman, Adel Aldabbagh vođa
projekta Odsjeka za dobrovoljni povratak Grad Štokholm (ODP) i Amar AlDjaber član Udruženja Iračke razvojne
grupe koja je nosilac projekta. Andres
Parts je predstavljao Migracioni zavod
Švedske. Ostali učesnici ceremonije su
bili predstavnici iračkih i bagdadskih
vlasti, nevladine organizacije, strane institucije kao i iračka dijaspora.
Kako se situacija stabilizuje u Iraku tako
raste interes dijaspore za povratkom.
Iračke vlasti pokazuju jasan interes da
omoguće iračkoj dijaspori u svijetu da se
uključe u izgradnju i razvoj domovine.
Zbog toga su Iračka razvojna grupa zajedno sa ODP Grad Štokholm odlučili
Potpisan sporazum
između Grada
Štokholma i
Bagdadske vlade
U prostorijama Gradske uprave za obrazovanje Grad
Štokholm 8. juna 2012. godine potpisan je sporazum o saradnji između grada Štokholma i Bagdadske
vlade. Sporazum je potpisan na pitanjima migracija,
dobrovoljnog povratka, reintagracije dijaspore kao i
zajedničkih napora obje vlade da se ovi procesi pojednostave i olakšaju za mnogobrojne iračane koji
žive van svoje zemlje. Sporazum u praksi znači da
je dogovoreno otvaranje nove kancelarije Centar za
lokalni razvoj i dijasporu (CLDD) u Bagdadu. Odsjek
za dobrovoljni povratak (ODP) Grad Štokholm će
obučiti uposlenike i obavljati funkciju supervizora
aktivnosti u CLDD Bagdad. ODP ce također, uvezati
ovu kancelariju sa kancelarijama CLDD u Bosni i Her-
Direktor gradske uprave Štokholma Thomas Persson
i Mohammed Hamad specijalni izaslanik guvernera
Bagdada potpisuju ugovor
cegovini. Tillväxt Irak Gruppen (TVIG) je treća strana potpisnica sporazuma, a nosi ulogu operativnog
izvršioca instaliranja CLDD kancelarije u Bagdadu.
Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su predstavnici
gradske uprave Štokholma, delegacija vlade Bagdada,
ODP grad Štokholm i iračke ambasade.
Bilten
4
Predstavnici iračke ambasade u Švedskoj
zajedno sa bagdadskim guvernerom u
Štokholmu
Guverner Bagdada Salah Abdul Razzaq i
ambasador Jörgen Lindström
da zajednički ulože napore te da otvore
Centar za lokalni razvoj i dijasporu u
Bagdadu. Proces etabliranja takve vrste
kancelalarije je dugotrajan i veoma
komplikovan. Ali to nije spriječilo da se
upornim radom ostvari cilj.
Cilj etabliranja CLDD-a je da se olakša
te ostvari siguran i struktuiran te prije svega održiv povratnički proces.
CLDD će funkcionisati kao platforma
za dugoročnu saradnju, kao čvor uvezivanja dijaspore.
Zamisao je bila de se u Bagdadu primjene metode i uspješne aktivnosti koje
su već oprobane u Bosni i Hercegovini
te da CLDD postane dio internacional-
ane mreže CLDD kancelarija. Projektna grupa se dobro upoznala sa radnim
metodama koje su primijenjene u BiH.
Centri koji postoje više od pet godina
u BiH mijenjali su i razvijali metodiku
rada koju mi sada možemo primijeniti.
Važan aspekt koji smo odmah primijenili su relacije sa opštinom u kojoj se
CLDD nalazi.
Provedeni projekat je imao više faza i
podaktivnosti: sakupljanje informacije,
pravljenje baze podataka, usklađivanje
ugovora među partnerima, obrazovanje društvenih vodiča kao i sprovedba
praktičnih aktivnosti uspostavljanja
CLDD kancelarije. Projektni vođa je
Društveni vodič Shaima Faisal u CLDD Bagdad
uradio veliki dio posla sve do dana otvaranja CLDD kancelarije.
Zaista je fantastično da danas imamo
jedan CLDD u Bagdadu. Da možemo
povratnicima iračanima pružiti usluge
koje su im potrebne te da centar bude
mjesto susreta dijaspore i lokalnog
stanovništva.
Da možemo početi graditi mostove
između nevladinog sektora u zemlji i nevladinog sektora u Štokholmu,
Švedskoj i svijetu. To su osnovni ciljevi
CLDD kancelarije u Bagdadu - Adel
Aldabbagh, rukovodilac projekta CLDD
u Bagdadu.
Udruženje žena u Bagdadu na otvaranju CLDD
Sporazum o saradnji između
Štokholma i Geteborga
Dvije opštine Štokholm i Geteborg su odlučile da
sarađuju na pitanjima dobrovoljnog povratka. Veoma
mali broj opština u Švedskoj pruža usluge informisanja i podrške onima koji žele da se vrate u svoje
domovine. Saradnja među opštinama na tim pitanjima gotovo da ne postoji. Ali, Štokholm i Geteborg su
preko svojih gradskih uprava, odlučili da sjedine svoje
znanje i iskustva i da zajednički rade na pitanjima dobrovoljnog povratka. Ugovor o saradnji je potpisan na
dvije godine 2013. – 2014. a za svaku godinu, posebno
ce se izrađivati plan aktivnosti.
Larisa Aganović, Emina Krzović, Ewa Lauritzen, Tomas
Magnusson i Camilla Näslund
Bilten
5
Aktivnosti centara za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD)
Realizovani brojni projekti,
manifestacije i edukativne radionice
Odsjek za dobrovoljni povratak
Grada Štokholma u ovom momentu
sarađuje sa pet opština/općina u BiH
preko kancelarija sa zajedničkim nazivom Centri za lokalni razvoj i dijasporu: Ključ, Ilijaš, Banja Luka, Teslić
i Srebrenica. Inače, pedeset posto
svog vremena CLDD posvećuje radu
na razvoju lokalne zajednice, dok
ostalih 50 % na pitanjima povratka
i uvezivanja dijaspore u aktivnosti
vezane za razvoj lokalne zajednice.
Edukacije, radionice i sastanci
U Centrima za lokalni razvoj i dijasporu u kontinuitetu se provode aktivnosti na educiranju stanovništva
za angažman u raznim poljima
života. U tom smislu 10. marta
2012. godine održan je prvi u nizu
seminara koje organizuje Centar za
lokalni razvoj i dijasporu Teslić, u
saradnji sa CLPU (Centar za lično i
profesionalno usavršavanje) iz Sarajeva. Radilo se o trening/seminarima
u okviru edukativnog programa za
mlade, koji obuhvataju teme: timski
rad, organizacija događaja, kreativno
razmišljanje, rješavanje konflikata.
Također, društveni vodiči CLDD
Banja Luka su 15. marta 2012. go-
dine organizovali informativno edukativni sastanak u saradnji sa
CIDEA Banja Luka. Riječ je o gradskoj razvojnoj agenciji koja pomaže
građanima u pokretanju malog biznisa ili kućne radinosti kroz razne
pogodnosti kao što su: namjenski
krediti, razne vrste podsticaja, grantovi i drugo. Prisutni na sastanku
su dobili korisne informacije poput
kako dobiti podsticajna sredstva, koji
su za to uslovi, takođe uspostavili su
kontakte sa predstavnicima CIDEA
Banja Luka za dalju saradnju.
U saradnji sa odjeljenjem za poljoprivredu Opštine Teslić i Udruženjem
poljoprivrednika „Poljotes“ Teslić,
15. marta održana je i edukacija na
temu Rezidba voćnjaka. Stručnjaci
iz ove oblasti objasnili su prisutnima
na koji način se vrši rezidba i šta je
potrebno poznavati prilikom obrade
voćnjaka.
Još jedna od važnih edukacija koja je
održana u 2012. godini jeste i organizacija dvodnevnog treninga na temu
”Edukacije o životnim vještinama i
ključnim kompentencijama” koji je
organizovan u prostorijama CLDD
Banja Luka, a u saradnji sa Unijom
za održivi povratak Bosne i Hercegovine. Svrha projekta bila je je pomoć
mladim osobama, kako da na jedan
interaktivan način prepoznaju vrijednost životnih vještina i ključnih
kompentencija u obrazovanju, te njihovo primjenjivanje u praksi.
U CLDD Osatica, opština Srebrenica, 21. maja 2012. godine održana
je i prezentacija pravilnika o posticajima u poljoprivredi i edukacija
o voćarstvu. Predavanje su održali
predstavnici regionalne savjetodavne službe iz Bratunca. Edukacija o voćarstvu je održana na
temu zaštite voća uslijed posljedica
sniježnih padavina.
Plesna sekcija u CLDD Banja Luka
koja je počela 15. marta nakon četiri
Bilten
6
mjeseca uspješno je završena 15. juna
2012. godine. Ideja o plesnoj sekciji
je proizišla iz edukativne radionice
koja je održana u CLDD Banja Luka
krajem 2011. godine kada je sekcija
plesa pozitivno prihvaćena od strane
djece i parova koji su izrazili su želju
da se ova vrsta aktivnosti nastavi i u
2012. godini.
tornog uređenja Kantona Sarajeva
(KS), Zavoda za saobraćaj i komunikacije KS, Općine Ilijaš, kao i predstavnici CLDD kancelarije i građani.
Plan je protekli mjesec bio izložen
u sali Općine, zatim na službenoj
web stranici Općine i u MZ Srednje i CLDD-u tako da su građani iz
lokalne zajednice i dijaspore mogli
U kancelariji CLDD Banja Luka 15.
juna 2012. godine održan je sastanak
sa ciljem uvezivanja korisnika/klijenata CLDD radi bolje promocije i
buduće saradnje. Sastanku su prisustvovali i predstavnici kulturnoumjetničkog društva „14 Februar“
iz Debeljaka, mjesnog Udruženja
penzionera Debeljaka, Udruženja
„Božur“ iz Čelinac i još nekoliko
samostalnih proizvođača koji su
CLDD klijenti duži niz godina i koji
mogu da doprinesu realizaciji promocije seoskog turizma.
U Organizaciji Centra za lokalni
razvoj i dijasporu Teslić i BBI Bank,
filijala Tešanj 10. jula 2012. godine
održana je prva edukacija na temu:
„Kreditna linija za zapošljavanje“.
Prema ranije popunjenom upitniku
Agencije BIGMEV, društveni vodiči
su pozvali pravna i fizička lica prema
spisku, a odazvalo se 40 zainteresovanih lica, koja su na licu mjesta
dobila konkretne informacije, popunili aplikacije i otpočeli pregovore
o kreditu.
U prostorijama CLDD u Ilijašu 11.
jula 2012. godine održana je javna
rasprava na temu: “Izmjena regulacionog plana užeg dijela MZ Srednje”. Javnoj raspravi prisustvovali
su predstavnici Ministarstva pros-
davati svoje prijedloge i primjedbe.
Konačan Plan uz manje izmjene je
usvojen.
Kulturne i sportske manifestacije
Osnovna škola ,,Stanko Rakita“ u
Vrbanji bila je organizator manifestacije u povodu dana učeničkih
postignuća na koju su kao gosti bili
pozvani i društveni vodiči CLDD
Banja Luka. Manifestaciju su pripremili učenici Osnovne škole, a dodjeljene su zahvalnice i nagrade najboljim đacima.
CLDD također je dobio zahvalnicu
za dugogodišnju saradnju i pomoć
pri realizaciji raznih aktivnosti Osnovne škole „Stanko Rakita“.
U organizaciji Centra za lokalni
razvoj i dijasporu Teslić, Omladinski savez Donji Ružević, MZ Donji
Ružević i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Teslić, 10. juna
2012. godine na platou ispred Doma
kulture u Donji Ruževići, održana
je 1. Međunarodna smotra folklora. Kulturno-umjetnička društva
iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine pokazala su i prezentirala
svoju tradiciju, nošnje, pjesmu i ples.
Smotri je prisustvovao veliki broj
građana koji su sa oduševljenjem
pratili koreografije pomenutih
društava. Međunarodnu smotru
folklora otvorio je Savo Kasapović
načelnik Opštine Teslić, koji je izrazio svoje zadovoljstvo ovakvim vidom druženja i njegovanja kulturne
različitosti, tradicije i običaja. Organizatori se nadaju da će ova manifestacija postati tradicija u Tesliću, i
mjesto okupljanja i međusobnog upoznavanja.
Voditelj manifestacije bio je poznato
TV lice Enver Šadinlija.
U Zajedničkoj organizaciji CLDD
i KUD ,,14 Februar“ iz Debeljaka
16. juna 2012. godine uspješno je
realizovana ,,II Majska dječija olimpijada“, a ujedno obilježena i peta
godišnjica
kulturno-umjetničkog
društva ,,14 Februar“. U prijepodnevnim satima realizovane su
sportske aktivnosti sa desetak disci-
Link brošure ”Šta CLDD može učiniti za mene”
Centri za lokalni razvoj i dijasporu izdali su brošuru u kojoj
stoje sve informacije vezane za
rad CLDD kancelarija kao i koje
su to usluge koje ove kancelarije
pružaju svim zainteresiranima.
Brošuru možete preuzeti ukoliko
ukucate link:
http://cldd.org/bs/brosura
Bilten
plina, dok je u poslijepodnevnim satima defileom sedamnaest kulturno
- umjetničkih društava iz okruženja,
započet je bogat kulturno zabavni
program. Cilj manifestacije bio je
reintegracija, uključivanje građana
u kulturna i sportska dešavanja,
očuvanje tradicije i običaja, prije
svega djece i omladine.
U organizaciji Centra za lokalni razvoj i dijasporu Teslić i Ekološkog
društva „Šimići“ iz Teslića, 8. jula
2012. godine održan je prijateljski
turnir u nogometu u Đuliću kod
Teslića. Na turniru se takmičilo šest
ekipa, od kojih je jedna bila iz dijaspore, dvije iz povratničkog mjesta
Donji Ružević i Osivica te tri ekipe iz
izbjegličkog mjesta Đulić.
www.cldd.org
I ove godine, u širem dijelu općine
Ilijaš obilježena je tradicionalna
manifestacija”Ilijaški dani kulture,
sporta i trgovine”. CLDD je u saradnji sa lokalnim udruženjima građana i
članovima Savjeta mjesnih zajednica
organizovao druženje uz prigodan
kulturno- zabavni program. Posebno se ističe značajna posjeta mladih
među kojima je bilo i onih koji žive u
Njemačkoj i Americi i sa svojim po-
7
rodicama su na odmoru u domovini.
CLDD Teslić organizovao je i posjetu Enise Hajdarević urednice
emisije„Selu u pohode“ koja se
emituje na BHR1 opštini Teslić.
Kako ističu iz CLDD Teslić tom prilikom posjetili su MZ Banja Vrućica,
MZ Stenjak i MZ Donji Ružević.
Pored obilazka sela organizovana je
i prezentacija dva KUD-a u prostorijama MZ Stenjak. Emisija koja će se
emitovati na BHR1 je ujedno i doprinos opštini Teslić kroz promociju na
državnom radiju.
Briga o zdravlju
Društveni vodiči CLDD Banja Luka
redovno u svojim prostorijama, u
saradnji sa medicinarima iz Vrbanje,
organizuju besplatno mjerenje šećera
u krvi i kontrolu krvnog pritiska.
Potreba za ovakvom vrstom akcija je
velika obzirom da veći broj mještana
na području MZ Debeljaci nije u
mogućnosti da redovno prati i odlazi
na kontrole, stoga se građani redov-
no odazivaju i podržavaju ovakve
vrste aktivnosti. Broj pregledanih
osoba bio je 45, u terminu od 11 do
13 sati.
Radionice za žene
Pred lokalne izbore koji su održani
7. oktobra, u CLDD Osatica kod
Srebrenice održana je radionica za
žene na temu: „Jačanje uloge žena
i mladih političkih lidera u javnom
i političkom životu u Bosni i Hercegovini“. Kao što je već poznato
17,01% žena je u politici, a ni jedna
stranka nema ženu na čelu stranke.
Na posljednjim lokalnim izborima
bile su samo četiri načelnice. Kako
ističu organizatori iz ovih navoda
izvode se zaključci da su ove radionice potrebne kako bi na lokalnim izborima u oktobru dobili više žena u
političkom životu Bosne i Hercegovine, a nadaju se da će ova radionica
doprinijeti da bude više žena u politici. Finansijer radionice je USAID
i Vijeće Evrope.
Sastanak sa nevladinim sektorom u Srebrenici
Koordinator Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma (ODP) Emina Krzović, te referentica
Larisa Aganović 17. juna 2012. godine posjetili su
Srebrenicu i održali konferenciju sa predstavnicima
nevladinog sektora u ovome gradu. Organizator konferencije bio je CLDD Osat u Srebrenici. Predstavnici
ODP-a imali su priliku razgovarati sa A.Dž., povratnikom iz Švedske u srebreničko naselje Skelani. Ovom
prilikom A. Dž. je kazao:
-Ponosan sam što sa svojom porodicom mogu da-
nas ugostiti Eminu Krzović i predstavnike Grada
Štokholma u Srebrenici. Zahvaljujući Odsjeku za dobrovoljni povratak ja sam ostvario uspješan dobrovoljni povratak u Srebrenicu. Ovdje sam pokrenuo
uz njihovu pomoć uspješan biznis, od kojeg danas živi
moja porodica. Zahvaljujući povratku, ja sam spasio i
svoje zdravlje i sada sam sretan i uspješan čovjek, koji
živi u svom domu, od svoga rada, a sve zahvaljujući
inicijalnoj pomoći koja je došla od Grada Štokholma,
kazao je A.DŽ.
Bilten
8
DI-LOK 2012. u Ključu i Banja Luci
Lijepo je doći u svoju čaršiju
Pripremio Mehmed Pargan
Odsjek za dobrovoljni povratak Grada Štokholma organizirao je od 7. do
9. jula 2012. u suradnji sa Centrima
za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD)
i Općinom Ključ, manifestaciju DILOK Susreti dijaspore i lokalnog
stanovništva Ključ 2012. Veliko interesovanje lokalnog stanovništva da
ostvari konkretnu suradnju sa Bosancima i Hercegovcima u iseljeništvu,
rezultiralo je potrebom da se ove godine u organizaciji CLDD realiziraju
dva događaja u okviru manifestacije
DI-LOK. Tako je, sljedećega vikenda,
od 13. do 15. jula, DI-LOK nastavljen
u Banja Luci, u organizaciji CLDD
Banja Luka i uz značajnu podršku
Gradske uprave i Savjeta Mjesne
zajednice Vrbanjuša. Podsjetimo,
cilj manifestacije DI-LOK, koja se
svake godine održava u nekom drugom gradu, prije svega je definiranje
zajedničke platforme na kojoj djeluje lokalno stanovništvo u Bosni i
Hercegovini zajedno sa građanima
BiH u dijaspori. Kroz strateške projekte u kontinuitetu se pokušava
sinhronizirati djelovanje kako bi se
u sinergiji pomoglo ekonomskom i
kulturnom razvoju zemlje. Upravo
je pod ovim motom i u ovom duhu
zajedničkog djelovanja i suradnje
održava ovogodišnja manifestacija.
Ovogodišnja manifestacija DI-LOK
upravo je i bila orjentisana prema
poslovnom povezivanju lokalnog
stanovništva u BiH sa dijasporom.
Kroz djelovanje Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma
sektorom u ovom gradu, upravo se
pokušala u jedan dokument sažeti sva
problematika investiranja u Bosnu
i Hercegovinu. Predstavnici općine
Ključ, poželjeli su dobrosošlicu gostima, kao i brojnim građanima Ključa
CLDD info pult - Šefika Muratagić, Aldin Sivić i Željka Herić
u proteklom periodu se kroz razne
programe došlo do zaključka da je
upravo poslovno povezivanje ljudi u
dijaspori sa maticom, najbolji način
za uspješan i bezbolan povratak. Stoga su uredi CLDD u Ključu i Banja
Luci posljednjih mjeseci intenzivno
djelovali kako bi pripremili susret poduzetnika, potencijalnih investitora i
predstavnika lokalne zajednice u ovim
gradovima. Na biznis konferenciji u
Ključu, koja je organizirana u čvrstoj
sprezi sa općinom Ključ i nevladinim
iz dijaspore i lokalne zajednice:
-Općina Ključ sa zadovoljstvom
ističe da je podržala organizaciju
ovogodišnje manifestacije DI-LOK
prepoznavši u njoj šansu za povezivanje lokalnog stanovništva sa našim
građanima u dijaspori, što bi moglo
dovesti do ozbiljnijeg, konkretnog i
organiziranog sudjelovanja naše dijaspore u razvoju općine. Općina je
spremna da radi na stvaranju uslova
za lakše investiranje, kazao je zamjenik načelnika općine Ključ, gospodin Hamdija Dučanović.
Zapaženo izlaganje imao je Armin
Hadžić, predsjednik mreže APU
Akademci, poduzetnici i umjetnici,
koja djeluje u Švedskoj. On je naglasio kako je vrijeme humanitarnog
djelovanja prema Bosni i Hercegovini
davno prošlo i sada se treba okrenuti
poslovnom povezivanju u okviru
kojega se trebaju u funkciju staviti
raspoloživi resursi Bosne i hercegovine i dijaspore:
-APU mreža okuplja veliki broj
uspješnih Bosanaca i Hercegovaca
u Švedskoj. Veliki broj tih ljudi nap-
Bilten
9
ravio je značajne uspjehe u Švedskoj,
a okupljanjem u APU mrežu mi smo
iskazali želju da kao pojedinci i kao
zajednica pomognemo Bosni i Hercegovini. Mi nismo ovdje došli sa
vrećom novca, sa humanitarnim pro-
muzičke i folklorne grupe i pojedinci,
Udruženja mladih „Krasuljak“, KUDa „Stari grad“ Ključ i KUD-a „Naša
mladost“ te lokalni pjevači amateri.
Ovdašnji kajak-kanu klub osigurao
je zajednički ručak, roštilj i vojnički
jektom ili donijetim rješenjima. Mi
smo ovdje da bismo ponudili nove
mogućnosti. Želimo biti kopča BH
poduzetnicima koji žele poslovati sa
Švedskom ili nekom drugom zemljom u kojoj imamo mogućnosti da
omogućimo povezivanje. Nadam se
da će BH biznismeni prepoznati potencijal koji predstavlja APU mreža i
da će iskoristiti naše postojanje, kazao
je gospodin Hadžić.
Pripreme za ovogodišnju manifestaciju DI-LOK trajale su nekoliko
mjeseci, a kako se i očekivalo dale
su željene rezultate. U manifestaciju
su uključene lokalne zajednice, sve
kancelarije CLDD-a, te zainteresirani
građani koji su kroz ovu manifestaciju pokušali pronaći svoje interese i otvoriti mogućnost poslovnog povezivanja. Koncept koji je razvio CLDD
u komunikaciji sa predstavnicima
lokalnih zajednica i građanima BiH u
iseljeništvu, pokazao se kao potpuno
originalan koncept koji posljednjih
godinu dana biva uspješno primijenjen u radu sa iseljenicima iz Somalije,
Iraka, Crne Gore, Srbije...
U Ključu je pored poduzetničke konferencije organiziran i niz zabavnih
i drugih sadržaja. Na gradskoj plaži
pored rijeke Sane održani su zabavni sadržaji u kojima su sudjelovala kulturno-umjetnička društva,
grah za sve učesnike. Do kasno u
noć trajao je program, a nekoliko
hiljada mladih zabavljao je popularni
Kenan Mačković Keno. Na manifestaciji se predstavila i pjesnikinja,
Ključanka Nisveta-Enisa Bašić. Predstavnici Odsjeka za dobrovoljni povratak Grada Štokholma, APU mreže,
CLDD-a i eskterni suradnici, imali su
priliku posjetiti sa domaćinima Stari
grad Ključ. Također, u ime načelnika
Općine Ključ, prijem za goste organ-
DI-LOK u Banja Luci
Društveni vodiči Mubera Čavka i
Branislav Novkovic, proveli su u
suradnji sa drugim centrima CLDD
pripreme i zvanično otvaranje
manifestacije obavljeno je 13. jula
u Vrbanjuši, gdje je održan turnir u
malom nogometu. Veliki broj ekipa, različit nacionalni sastav, ekipe
iz Domovine i dijaspore, sve je to
dalo poseban čar turniru. Iskre i žar
borbe za pobjedu međutim, nisu
oduzeli glavnu osobenost događaju
– druženje, toleranciju, natjecateljski
fer play.
Dušan Janjić, potpredsjednik Savjeta
Mjesne zajednice Vrbanja, izrazio je
zadovoljstvo održavanjem tradicionalnog turnira u malom nogometu:
-Svake godine organiziramo turnir
na kojem sudjeluju ekipe iz dijaspore i domaće ekipe. Tokom trajanja turnira mladi se zbliže, upoznaju, idu ka prijateljstvu, a ustvari
to je i glavni cilj turnira. Mnogi nam
mogu da pozavide na suradnji kako
na međunacionalnoj ravni, tako i
na suradnji sa dijasporom. Važno je
kazati da je ovaj turnir i cijela manifestacija DI-LOK u Banja Luci plod
uspješne suradnje Mjesne zajednice
Susret sa lokalnom upravom i dijasporom
izirao je zamjenik načelnika Hamdija Dučanović, koji je izrazio zadovoljstvo kvalitetnom suradnjom sa
Gradom Štokholmom, te sa Uredom
CLDD u Ključu i gospođom Šefikom
Muratagić, društvenim vodičem u
ovom gradu.
Vrbanja sa CLDD Banja Luka, naravno uz podršku Gradske uprave Banja Luka, koja je u ovoj manifestaciji
prepoznala značaj i kvalitet, tako da je
nesebično podržava, kaže Janjić. Rezultati dobre suradnje u Vrbanji, prema Janjićevim riječima je uspješno
Bilten
djelovanje KUD-a, dvadeset ulica je
dobilo rasvjetu, uređene su tri plaže,
osigurano uredno vodosnabdijevanje, urađena kanalizacija, osnovano je
Vatrogasno društvo itd.
Na turniru je kao i svake godine
sudjelovala ekipa Banjalučana iz
Švedske, koju je predvodio Narcis Hadžiselimović, predsjednik
Udruženja Banjalučana u Švedskoj.
Ovo udruženje svake godine daje
maksimalan doprinos na sudjelovanju u Danima dijaspore, u okviru kojih se održava i manifestacija Vezeni
most i malonogometni turnir. Gospodin Hadžiselimović ističe odličnu
suradnju sa Uredom za povratak
Grada Štokholma i CLDD Banja
Luka, a njegov sin Aldin igrao je u
ekipi braneći boje tima „Banja Luka
u srcu“:
-Turnir u malom nogometu je dlična
ideja, ali u narednim godinama mu
treba još nove krvi. Svake godine sam
tu, ali mi je draže što su se moja djeca
zainteresirala za Banja Luku. Ove godine su mi rekli da će oni doći, bez
obzira da li ja mogu doći na turnir.
To je važan momenat i funkcija ovoga turnira. Mnoga djeca ostvaruju
poznanstva i prijateljstva i nastavljaju
sa mjesta doke su stigli njihovi roditelji
u povezivanju i prijateljstvu sa drugima i drugačijima, ali misim da je to
još uvijek nedovoljan broj. Stoga se u
okviru ovih druženja moraju uvesti
novi sadržaji i još mnogo novih ljudi,
kazao je gospodin Hadžiselimović.
Na turniru je sudjelovao i
sedamnaestogodišnji Haris Nezirević,
koji sa porodicom živi u Norcopingu, a već je angažiran u mladonogometnoj reprezentaciji Švedske kao
10
izuzetan talenat. Među mladima
su se svojim aktivnostima istakle i
sestre Amela i Amra Sačić, čiji su
roditelji Banjalučani, a one su rođene
u švedskom gradu Trolhattanu. One
svake godine dolaze u BiH i uče maternji jezik, druže se i ovdje provode
koji je želio dati svoj doprinos omladini Vrbanje, a došao je iz Trolhattan,
Svedska. Svim učesnicima dodijeljene
su nagrade, pehari iIi zahvalnice.
U zgradi Mjesne zajednice Vrbanja
u večernjim satima održan je Mali
poslovni forum, u čijem radu su sud-
Ekonomski forum
odmor. Kažimo i to da je na Turniru
u malom fudbalu sudjelovalo 11
ekipa sa preko 100 učesnika, kako iz
Banja Luke tako i iz Njemačke, Danske, Švedske, SAD itd, a prema ocjeni
gospođe Emine Krzović, turnir je u
potpunosti ispunio svoj cilj, druženje
djece i omladine iz raznih zemalja, koji su došli u BiH na godišnji
odmor. Najbolja na Turniru bila je
ekipa iz Vrbanje ,,Drugi Njutnov zakon”, a drugo mjesto zauzela je ekipa
„Naranđo jtd“, također iz Vrbanje i
treće mjesto je ekipa ,,Mahala“, koja
je imala najsimpatičnijeg golmana,
jelovali predstavnici Odjeljenja za
privredu Grada Banja Luka, Gradska
razvojna agencija ,,Cidea”, Poslovni
inkubator ,,NGO Krajina”, Centar za
razvoj i unapređenje sela, predstavnici
BBI Banke, te Ured za povratak Grada Štokholma i predstavnici nekoliko
kancelarija CLDD u BiH. Forum je
pokušao dati odgovore na problme
zapošljavanja, posticajnih sredstava
i grantova. Ponuđene su prezentacije
projekata i date mogućnosti da suradnju unutar BiH, kao i sa poslovnim
partnerima iz inozemstva. Veliko interesovanje učesnika za ovaj događaja
Fudbalski tim Banjalučana iz dijaspore učesnici turnira na Di-Lok u Banja Luci
Bilten
potvrdila je i činjenica da je društveni
vodič Mubera Čavka u radnoj atmosferi sa učesnicima foruma razmatrala
projekte do iza ponoći. Govoreći na
otvaranju, Emina Krzović je naglasila
kako je Mali poslovni forum dobra
šansa da se identificiraju problemi sa
kojima se poduzetnici susreću:
-Naišli smo na izuzetno ozbiljne
partnere na putu pomaganja povratnicima da pokrenu svoj biznis, te na
planu poslovnog povezivanja dijaspore za Domovinom. Oduševljena
sam prezentacijama i otvorenošću na
koju smo naišli u institucijama Grada
11
Banja Luka, gdje je iskazana želja da
se barijere za razvijanje biznisa što
brže uklone.
Uvjerena sam da će ovaj poslovni
formum dati dugoročne rezultate,
naglasila je gospođa Krzović.
Manifestacija DI-LOK 2012 prema
mišljenju svih aktera u potpunosti
je uspjela. Spojeni su ljudi iz dijaspore sa lokalnim stanovništvom,
stavljene su u funkciju lokalne zajednice i poduzetnici, a značajna pažnja
posvećena je mladima. Identificirani
su postojeći problemi na temelju kojih će se planirati dugoročniji i efi-
Intervju sa Moufak Rafek, povratnikom u
Erbil, Kurdistan (Irak)
Bilo bi dobro da se otvori CLDD
kancelarija u Kurdistanu
Da li ste tokom Vašeg povratničkog procesa naišli na
neke barijere? Ukoliko jeste, koje?
Nisam naišao na neke veće barijere zahvaljujući pomoći
koju sam dobio od Odsjeka za dobrovoljni povratak u
mom kontaktu sa iračkom ambasadom u Štokholmu.
Da li je povratak težak?
Zavisi kakvu pomoć čovjek dobije. Povratak je težak
ukoliko, kao u mom slučaju, niste bili u svojoj zemlji
30 godina. Stvarnost nije u skladu sa očekivanjima koje
čovjek sebi postavi. Mnogo toga je se promijenilo.
Da li ste zadovoljni pomoću koju ste dobili od Odsjeka za dobrovoljni povratak?
I više nego zadovoljan. Zaista sam vam zahvalan na svoj
pomoći koju ste mi pružili i cijenim mnogo Vaš rad.
Da niste stupili u kontakt sa nama, da li bi Vaš povratak bio moguć?
Možda bi povratak bio moguć ali bi bio mnogo teži i
potrajao bi. Bez Vaše pomoći bih sigurno zapao u neke
birokratske procedure što bi sigurno onemogućilo moj
povratak.
Da li imate konkretne savjete onima koji razmišljaju
o povratku u Kurdistan?
Ako razmišljate o povratku, prvenstveno bi trebali
riješiti pitanje zaposlenja. Saradnja između vlasti je loša
i kao povratnik ne dobijete mnogo pomoći ovdje u matici. Bilo bi od velikog značaja ukoliko bi postojao Centar za lokalni razvoj i dijasporu (CLDD), poput onog u
Bagdadu, i u Erbilu.
kasniji rad na pripremi manifestacije
DI-LOK 2013. Upravo će o tim rezultatima, te iskustvima na polju organizacije ovako kompleksnog događaja
društveni vodiči razgovarati na planiranim jesenjim supervizijama i velikoj konferenciji koju Ured za povratak Grada Štokholma organizira
u Tuzli, sa ciljem da BH nevladine
organizacije u svoje programe stave
problematiku dijaspore. Čini se da će
aktivnim radom CLDD-a pitanje dijaspore konačno dobiti svoje mjesto u
BH društvu. Ovogodišnji DI-LOK je
na tom polju uradio maksimalno.
Intervju sa Nerminom O. - povratnicom
u Sarajevo
Ključna za moj
povratak je pomoć
grada Štokholma
Duži period CLDD BiH rade na pomoći BiH
državljanima koji dobrovoljno žele da se vrate
u domovinu. Jedna od povratnica je Nermina
O. koja se vratila sa svoje troje maloljetne djece
u porodičnu kuću u Sarajevu. Povratnica se dobrovoljno odlučila da napusti Švedsku i nastavi
živjeti u Bosni i Hercegovini.
Šta je bilo najteže sa povratkom i zašto je povratak težak?
Povratak sa maloljetnom djecom je veoma težak,
jer djeca dolaze u sasvim novu sredinu. Posebno teško je bilo voditi djecu u školu jer su išli u
različite smjene.
Da li su se djeca navikla?
Djeca su se navikla na školu i društvo i već su se
uključili u sportske aktivnosti van škole.
Da li imate problem sa kojim se i danas
susrećete?
Jedino mi je preostalo da dobijem BiH
državljanstvo, ali i to će se riješiti.
Da li ste zadovoljni sa pomoći koju smo vam
pružili?
Da, veoma sam zadovoljna od samog početka sa
saradnjom i sa uputama koje sam dobila u Upravi
Grada Štokholma i CLDD kancelarijama u BiH.
Bilten
12
Intervju sa Arminom Hadžićem, APU Mreža
Spoj bosanskohercegovačke
i švedske kulture
Pitanja pripremili: Larisa Aganović i
Mehmed Pargan
APU Mreža kao novi i vrlo ozbiljan
partner Centara za lokalni razvoj
i dijasporu tokom 2012. godine
pokazala je jedan sasvim drugačiji
pristup ostvarivanju komunikacije
sa Bosancima i Hecegovcima u
Domovini, ali i sa relativno loše organiziranom populacijom useljenika iz BiH u Švedskoj. Na čemu se
temelji ovaj koncept?
Koncept APU mreže se zasniva
na otvorenosti i transparantnosti
rada sa velikom dozom fleksibilnosti uz jako motivisan i konkretan rad u tri pravca: povezivanje
bosanskohercegovačkih i švedskih
interesnih grupa u cilju jačanja
obje države, jačanje bh. dijaspore u
Švedskoj te povezivanje naše dijaspore sa Bosnom i Hercegovinom uz
što konkretniji angažman.
Fokus u samom radu leži na projektima i rezultatima, a ne na ljudima u samoj organizaciji. Dakle interes mreže je dugoročna promjena
društva nabolje, a ne kratkoročni rezultati ili promovisanje pojedinaca.
Kroz sav naš rad mi se i družimo i
samim tim još više motivišemo i
pomažemo jedni druge.
Rad u samoj mreži je spoj bosanskohercegovačke i švedske kulture i
načina rada gdje mi pokušavamo
da uzmemo ono što je najbolje iz
obje i prilagodimo aktuelnim projektima. To daje APU mreži jednu
ekstra dimenziju koju bh. klubovi
i bh. organizacije inače nemaju u
svom radu jer se one drže isključivo
bosansko-hercegovačkih principa
rada iz ‘90-ih godina i prilično su
zatvorenog karaktera okrenuti klubskom druženju.
Armin Hadžić, predsjednik APU mreže
Taj koncept se u određenim segmentima podudario sa djelovanjem Centara za lokalni razvoj i
dijasporu, tako da se ostvarila dobra suradnja. Na kojim temeljima
razvijate suradnju sa Centrima za
lokalni razvoj i kakvu budućnost te
suradnje predviđate?
Saradnja sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu je tek započeta prvo
susretima u Ključu u julu, a zatim
se nastavila na Connexchange konferenciji u Tuzli u septembra 2012.
godine. Već sada imamo odličnu
saradnju i planiramo iduće korake u
zajedničkom radu za 2013. godinu za
koju se nadamo da će donijeti puno
više konkretnih rezultata. Dakle,
2012. je bila godina upoznavanja i
povezivanja, a 2013. će biti godina
rada i učinaka.
Nadamo se da će naša saradnja povezati i druge ključne organizacije u
općinama/opštinama širom Bosne i
Hercegovine u cilju bržeg napretka i
većih rezultata.
Koliko članova okuplja APU
mreža? Da li je taj broj aktivista
i članova dovoljan da zadovolji
potrebe djelovanja prema ciljnoj
grupi?
Danas APU mreža okuplja oko 240
članova od kojih je većina iz Švedske,
a manji dio i iz Bosne i Hercegovine. Među našim članovima ima
i Šveđana. Godišnji porast članova
je oko 30% i raste sve više kao što
mreža djeluje globalnije.
Broj članova je i te kako dovoljan za
one projekte koji se danas sprovode
kroz APU, ali kako APU raste kroz
projekte i težinu zadataka tako je i
regrutovanje novih članova bitno za
daljnje širenje mreže. Mnogi članovi
se aktivno uključuju pri pokretanju
novih projekata jer se pronađu interesom i znanjem u istim.
APU je ustvari jedna ljudska banka
resursa koji se sami aktiviraju po
potrebama kade se one pojave, ali
koja istovremeno ima jedan proaktivni pristup problemima i sama traži
nove projekte kako kroz strateški rad
Upravnog odbora tako i kroz operativni rad svojih članova. Naravno,
sav rad je volonterski.
Bilten
13
Kako se može postati član APU
mreže i na koji način mladi ljudi
koji žive u Švedskoj mogu u funkciju staviti svoje znanje i vještine,
želju za volonterskim djelovanjem
i povezivanjem? Kako se postaje
član APU mreže?
Svako ko dijeli naša vrednovanja,
vizije i ciljeve može biti član APU-a
bez obzira na nacionalnost, stepen
obrazovanja ili bilo šta drugo. Sve informacije kao i aplikacija za članstvo
U Bosni i Hercegovini imamo nekoliko projekata od koji su dva jako
bitna:
– Produbljena saradnja sa Centrima
za lokalni razvoj i dijasporu kako
kroz DI-LOK tako i kroz Connexchange konferenciju 2013. koja je već
u fazi planiranja za septembar 2013.
– Neformalno povezivanje i jačanje
državnih institucija, prije svega
Švedske Ambasade u Sarajevu i
SIDA (Swedish International De-
u APU se mogu naći na našoj webstranici apunetwork.net
Najveći priliv novih APU članova je
preko postojećih članova koji pričaju
o APU aktivnostima i time šire interes među drugima. Takođe dobar dio članova je susreo APU kroz
javne aktivnosti koje naša mreža
sprovodi i time se eksponira novim
grupama na novim dodirnim mjestima. I naravno, medijski kanali i u
Skandinaviji i u Bosni i Hercegovini
pišu o našim aktivnostima što čini da
se ime i rad organizacije još više širi.
velopment Cooperation Agency) sa
BiH Ministarstvom za ljudska prava
i izbjeglice, BiH Ministarstvom vanjskih poslova i BiH Ambasadom u
Švedskoj jer je današnja saradnja
između ovih nedovoljna za potrebe
društva.
Koje aktivnosti trenutno provodi
APU i kakvi su planovi za narednu
godinu?
U Švedskoj za 2013. imamo planirane dvije pozorišne predstave koje
dovodimo iz BiH u Švedsku da bi
promivisali bh. kulturu, a dijelom
naše redovne projekte saradnje sa
različitim interesnim grupama gdje
je npr. jedna od tih saradnja sa
švedsko-bosanskim
prijateljskim
Udruženjem u samom parlamentu
Švedske. Članovi ovog Udruženja
dolaze iz skoro svih partija Švedske
i aktivni su političari – preko njih
gradimo još bolje relacije Švedske
prema Bosni i Hercegovini.
Da li je Vaš odlazak u BiH na
Conexchannge Conference i uzimanje aktivnog učešća dalo rezultate? Jeste li započeli suradnju sa
pojedincima i grupama u BiH?
Prvi kontakti ostvareni su već na licu
mjesta u danima same konferencije.
Nakon povratka u Švedsku kontakt
je produbljen sa nekoliko organizacija. Sa jednom od njih upravo
razmatramo oblike saradnje. Radi
se o Udruženju građana Tvornica
magije – Magic Factory iz Tuzle koja
bavi se razvojem umjetnosti i nauke,
te zaštitom ljudskih prava u Bosni
i Hercegovini, a koja želi da dobije
pomoć APU Network-a u osnivanju
istraživačkog centra za nauku i umjetnost pod radnim nazivom ScArt
Centar. Inicijativa je došla od samog
udruženja što je jako bitno napomenuti jer bez aktivnog angažmana sa
obje strane neće ni doći do saradnje.
Direktor Boris Balta poručuje da je
ScArt Centar zamišljen kao ustanova
koja bi učila mlade stvaranju samostalnog business-a iz bilo koje oblasti nauke i umjetnosti. Nadamo se
također da ćemo uspostaviti saradnju i sa drugim Udruženjima koja
smo sreli u toku konferencije.
Čini se da ovaj koncept organizacije mladih i obrazovanih ljudi
iz BiH može biti preslikan u cijelu
Švedsku, ali i u cijeli svijet u zemlje u kojima žive Bosanci i Hercegovci. Da li planirate te pozitivne
vibracije širiti u svijet, a zašto da
ne i u BiH – i tu bi mogao djelovati
ogranak APU Mreže?
Organizacije slične APU Networku, kako mi znamo, već postoje i u
drugim zemljama i mi smo već inicirali kontakt sa dvije koje smatramo
jako bliskima po konceptu i strukturi APU mreži. Radi se o američkobosanskoj organizaciji BHAAAS
(Bosanskohercegovačko-Američka
Akademije nauka i umjetnosti) te
Bosanskohercegovačko-Austrijska
Collegium Bosniacum (studentska
organizacija).
Mimo ove dvije organizacije imamo i druge kontakte u Skandinaviji
te Njemačkoj, a otvoreni smo i za
saradnju sa sličnim organizacijama i
u drugim zemljama. Također, planiramo registrovati APU Network u
Bosni i Hercegovini jer već sada imamo dosta članova koji žive u BiH, a
koji žele da aktivno rade u APU
mreži. Pogotovo jer je već pokrenuta
saradnja sa Centrima za lokalni razvoj i dijasporu, nekoliko NVO ali i
državnih ministarstava.
Gdje god da ima interesa, pozitivne
energije i konkretnih ideja, APU će
biti tu da pomogne i poveže najbolje
što zna. Građani Bosne i Hercegovine – prije svega oni koji žive u BiH
– zaslužuju puno bolje društveno
uređenje i puno više mogućnosti
nego što danas imaju. Dijaspora od
1,3 miliona Bosanaca i Hercegovaca
širom svijeta sa svojim znanjem i
resursima tu može odigrati ključnu
ulogu.
Bilten
14
Dvodnevna Međunarodna konferencija o inkluziji „Omogućiti učenje“ održana Banja Luci i Bihaću
Djeca povratnika u Bosnu i Hercegovinu
trebaju pomoć prilikom uključivanja u školu
Pripremio Dadi Mras
Dvodnevna konferencija „Omogućiti
učenje“ koja je u organizaciji Uprave Grada Štokholma održana u 5.
i 6. oktobra u Banja Luci i Bihaću,
okupila je veliki broj nastavnika,
pedagoga, roditelja, te predstavnika
nevladinog sektora iz Bosne i Hercegovine. Prvoga dana rada u Banja
Luci je, u suradnji sa Vladom Republike Srpske, te kancelarijom Centra
za lokalni razvoj i dijasporu iz ovoga
grada, tematiziran problem inkluzije djece sa posebnim potrebama u
nastavu u Republici Srpskoj, sa akcentom na Banja Luku, dok se drugoga dana konferencije raspravljalo
o istom problemu, ali na području
Unsko-sanskog kantona. Stručnjaci
iz cijele Bosne i Hercegovine, te njihove kolege iz Švedske složili su se
da je zakonska regulativa u našoj
zemlji donijeta i da je u velikoj mjeri
usklađena sa međunarodnim normama, ali da se u praksi još uvijek
nije došlo na nivo na kojem će svako
Konferencija u Bihaću
dijete biti obuhvaćeno inkluzijom,
odnosno uključivanjem u obrazovni
sistem, bez predrasuda i diskriminacije. Samo u Republici Srpskoj, danas imamo 1.500 djece sa posebnim
potrebama. Podsjećamo, pod istim
imenom konferencija „Omogućiti
učenje“, održana je 2010. godine na
Bjelašnici.
Konferencija o inkluziji u školama u Banja Luci je bila veoma dobro posjećena
Prema riječima Jasmine Bujanović,
iz Ministarstva za kulturu, obrazovanje i sport Vlade Unsko-sanskog
kantona, na polju inkluzije u posljednjoj deceniji na prostoru ovoga kantona učinjeno je izuzetno mnogo.
Prije svega obrazovani su kadrovi
koji mogu raditi sa djecom, donijeti su zakoni i podzakonski akti, ali
Bilten
15
Ewa Lauritzen, šef odjeljenja gradske uprave Štokholma za pomoć školama
u inkluziji
proces koji bi mogao inkluziju dovesti na nivo zapadnih zemalja još nije
završen:
- Naš sistem nije spreman i nije osposobljen da prihvati svako dijete.
Nije stvar u djeci, već je problem u
postavci odnosa prema djeci. Sistem
je prilagođen prosječnom djetetu,
a prosječno dijete ne postoji. Postoje djeca sa svojim mogućnostima
i potencijalima. Djeca koja imaju
posebne potrebe moraju dobiti još
kvalitetniji pristup u obrazovanju, ali
ja moram kazati, da još uvijek imamo neriješene probleme u nastavi i
izvan problematike vezane za djecu
sa posebnim potrebama: imamo
romsku djecu kojoj također treba
napraviti bolji pristup i omogućiti
im obrazovanje, a imamo i djecu sa
izraženim sposobnostima, kojima
trebamo omogućiti da realizuju
svoju potrebu da uče više. Pored
toga, treba istaći da naše društvo
Bihać
mora doživjeti napredak i razvoj, s
obzirom da imamo situaciju u kojoj će rijetko kome biti interesantna
jepim vijestima, kazala je gospođa
Bujanović.
Statistike govore kako u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini živi
oko 250.000 hendikepiranih osoba,
odnosno osoba u stanju potrebe, te da
je problem inkluzije izuzetno važan
i aktualan u cijeloj zemlji. Vođeni
činjenicom da će pomoć Gradske
Uprave Štokholma biti od značajne
koristi Ewa Lauritzen, šefica Odjela
Gradske Uprave Štokholma za obrazovanje, podržala je organizaciju
ovakve konferencije, te došla u BiH
kako bi sudjelovala u nejnom radu.
Pozivajući se na Salamanca deklaraciju, gospođa Lauritzen je podsjetila učesnike konferencije kako
svako dijete ima pravo na obrazo-
Johanna Rostedt i Annika Lagerkvist, članovi tima iz Štokholma
činjenica da je romsko dijete učenik
generacije. Još nemamo dovoljno
snage da govorimo o uspjesima i li-
vanje, odnosno život u društvu bez
predrasuda i diskriminacije:
-Inkluzija pruža najbolje uslove za
uključivanje i razvoj i pomaže nam
da dođemo do rješenja kako školu
napraviti dostupnom djeci koja
imaju posebne potrebe, kazala je
gospođa Lauritzen, naglasivši da
inkluzija predviđa prihvatanje sa
dobrodošlicom različitosti, da daje
podršku svima, a ne samo onima
koji se osjećaju isključeno.
Poseban problem, koji je zapravo i
motivirao održavanje ove konferencije iznijela je Emina Krzović,
koordinator Odjela za dobrovoljni povratak Uprave Grada
Bilten
Štokholma, kazavši kako djeca
povratnika imaju izuzetno velike
probleme prilikom uključivanja u
bosanskohercegovačko društvo po
povratku:
- Djeca koja dođu sa svojim roditeljima, povratnicima, u BiH, budu
upisana u školu ovdje, ostvare kontakte, krenu na nastavu, ali se uskoro
desi problem. Oni ne znaju jezik, ne
poznaju društvo i prirodu, i onda
postaju žrtve ismijavanja, podcjenjivanja, diskriminacije... Tada djeca
kažu roditeljima – ja hoću kući. A
gdje im je kuća? Roditelji su došli tu,
svojoj kući, a djeca žele tamo. Mi moramo pomoći i ovoj kategoriji i stoga
najavljujemo provođenje pilot-projekta koji će biti zasnovan na pokretanju određene dodatne nastave za
takvu djecu, kako bi im se povratak
u BiH učinio boljim. Mi smo da bi
olakšali povratak napravili Centre za
lokalni razvoj u devet općina BiH,
a taj model smo prenijeli u Somaliju i Irak. Na taj način pokušavamo
pomoći, ali pozivamo da se i država
BiH ozbiljnije uključi u rad sa dijasporom, kazala je Emina krzović.
16
Banja Luka
Pored velikog broja domaćih
stručnjaka za područje inkluzije,
konferenciji su prisustvovale i Annika Lagerkvist i Johanna Rostedt
iz Gradske uprave Štokholma, koje
su iznijele svoja iskustva iz rada sa
djecom sa posebnim potrebama.
Sudeći po velikom interesu koji su
učesnici pokazali za teme Konferencije, za očekivati je vrlo konkretan
nastavak ove suradnje, sa ozbiljnim
učešćem Gradske Uprave Štokholma,
te bosanskohercegovačkih struktura
vlasti.
Intervju sa Hotić, povratnik u Banja Luku
Šta vam znači kontakt sa našim Uredom?
Kontakt mi znači sve. Vi mi
pružate veliki oslonac i održavate
nadu za povratak. Da nije vas, ja
svoju djecu ne bih vidjela godinama. Drugi ljudi nas pitaju šta nam
znači kontakt sa vama i odgovor je
uvijek isti. Mnogo mi znači. To je
kao kada dijete izgubi ljubav i traži
nekoga kome će se okrenuti, ko će
mu pružiti otvorene ruke. Prazna
mi je duša, čovjek se osjeća izgubljen. Tako da ste nam vi podrška
u svemu i veliki oslonac.
U kakvim ste odnosima sa CLDD
kancelarijom u Banja Luci?
- Osoblje u CLDD kancelariji
su prijatni, žele nam pomoći i
pomažu koliko mogu. Nažalost
vlasti dole njima onemogućavaju
da nam pomognu više nego što su
trenutno u mogućnosti. Ali uvijek su nam voljni izaći u susret sa
mnogo razumijevanja. Pomoć koju
nam pružaju je također oslonac i
hvala im.
Želite li nastaviti kontakt sa
CLDD kancelarijom i našim Uredom?
Da, naravno. Svaka pomoć nam je
dobrodošla i zahvalni smo.
Zašto je povratak težak?
Iz više razloga. Prvenstveno iz finansijskog razloga. Švedska nam
ne omogućava otpremninu, neku
vrstu ekonomske pomoći kao
što pružaju druge zemlje poput
Norveške, Holandije i Danske. Ne
dozvoljava nam da svoju starosnu
penziju prenesemo u BiH. Za nas
bi sasvim dovoljno bilo i da nam
odobre 3-5 hiljada kruna mjesečno.
Mi bi se vratili. Psihički sam
opterećen. Čovjek nema podrške ni
od Švedske ni od svoje matice. Duša
mi je dole, a fizički sam ovdje. Za
starije je najteže.Onemogućavaju
nam da se vratimo i da umremo u
svojoj zemlji. Da sam znala da će
me ova država ovako tretirati, nikada ne bih kročila ovdje.
Bilten
17
U Tuzli
Održana međunarodna
konferencija povezivanja i
razmjene Connexchange 2012.
Pripremio Mehmed Pargan
Predstavnici brojnih bosanskohercegovačkih udruženja, poduzetnici,
prosvjetni radnici, te predstavnici
međunarodnih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini, susreli su
se u Tuzli 27. septembra, na do sada
najvećoj međunarodnoj konferenciji povezivanja i razmjene Connexchange 2012, sa predstavnicima
Uprave Grada Štokholma, uposlenicima njegovog Ureda za dobrovoljni
povratak, te društvenim vodičima
Centara za lokalni razvoj i dijasporu
koji djeluju u BiH. Konferenciju je
otvorio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, zahvalivši se Kraljevini Švedskoj na svesrdnoj pomoći
koju je pružila Bosni i Hercegovini.
Imamović je posebno naglasio otvorenost švedskog društva prema
useljenicima, što je omogućilo da se
iju razvoja Domovine i tada će ta
iskustva, znanja i vještine dobiti
još veći značaj, kazao je Imamović,
da se dalja suradnja provodi preko
tuzlanske razvojne agencije NERDA, koja ima resurse da tu suradnju
naglasivši da se iz faze u kojoj je
BiH primala samo pomoć, sada
treba ući u fazu dugoročne surad-
unaprijedi. Predstavnici ove agencije
također su bili prisutni na konferenciji, tako da su nakon radnoga dijela
ostvarili kontakte i otpočeli komunikaciju sa predstavnicima Gradske
uprave Štokholm. Brojnim nevladinim organizacijama najatraktivniji
gosti bili su predstavnici APU Mreže
iz Štokholma, nevladine organizacije
koja okuplja akademce, poduzetnike
i umjetnike iz Bosne i Hercegovine,
koji žive u Švedskoj. Vernisa Rejhan
i Armin Hadžić predstavili su svoj
koncept organizacije i djelovanja,
ponudivši gostima iz udruženja, poduzetnicima i kulturnjacima iz BiH
povezivanje sa Bosancima i Hercegovcima širom Švedske, ali i sa
švedskim institucijama, organizacijama i poduzetnicima:
-Mi smo odabrali drugačiji put
suradnje sa Bosnom i Hercegovinom
i nismo tu da nudimo gotova rješenja,
humanitarnu pomoć ili obećanja,
već naprotiv nudimo mogućnosti.
Velika zainteresovanost medija za Connexchange
veliki broj mladih ljudi iz BiH obrazuje u ovoj zemlji i krene putem uspjeha.
-Taj uspjeh se treba staviti u funkc-
nje. Pozivajući goste iz Štokholma da
nastave plodnu suradnju sa Bosnom
i Hercegovinom, odnosno Tuzlom,
gradonačelnik Imamović je predložio
Bilten
Želimo biti most između vas i potencijalnih suradnika, poslovnih partnera, ili budućih prijatelja u Švedskoj.
U našoj APU Mreži su Bosanci i
18
vana i da daje značajan doprinos u
funkioniranju švedskog društva, kao
društva različitosti. Također, Persson
je na konferenciji predstavio projekat
Andres Parts iz Zavoda za migracije Švedske
Hercegovci raznih profila, koji imaju izvrsne veze u Švedskoj i mi zato
vjerujemo da će ta činjenica otvoriti
odlične mogućnosti za povezivanje
i suradnju. Mi također čeznemo
za tim, i naš smisao postojanja je
jačanje države Bosne i Hercegovine
zahvaljujući našem znanju, iskustvu
i vezama, kazao je predsjednik APU
Mreže Armin Hadžić. Njegova koleginica Vernisa Rejhan u izvrsnoj
prezentaciji u kojoj je predstavljena
APU Mreža, naglasila je kako njihova
organizacija okuplja mlade i uspješne
ljude koji neizmjerno vole svoju
domovinu Bosnu i Hercegovinu,
što je ključni motiv za tako ozbiljan
angažman čitave Mreže.
Važnost koju pitanju useljenika u
Švedsku iz Bosne i Hercegovine
daju vlasti ove zemlje, a posebno Grada Štokholma, pokazala je
činjenica da su u radu Konferencije Connexchange 2012 sudjelovala
dva zvaničnika iz Gradske Uprave:
Thomas Persson, načelnik odjela
za obrazovanje Grada Štokholma
i Andres Parts, iz Zavoda za migracije Švedske. U svom obraćanju
gospodin Persson kazao je kako je
bosanskohercegovačka zajednica u
Švedskoj izuzetno dobro organizo-
dobrovoljnog povratka:
- 1997. godine u Upravi Grada
Štokhloma osnovano je odjeljenje
za dobrovoljni povratak za ljude
koji žele da se vrate u svoju zemlju
nakon što su boravili neko vrijeme
u Švedskoj. Zatim 2004. godine zajedno sa Evropskom Unijom smo
pokrenuli jedan projekat za Bosnu
i Hercegovinu i to je prvi put da je
se otvore kancelarije, koje se danas
nazivaju Centar za lokalni razvoj i
dijasporu. Cilj ovih kancelarija je bio
da rade lokalno, teritorijalno i jednim
dijelom prevaziđu konfrotacije koje
su se počele dešavati između dijaspore i lokalnog stanovništva. Napravljena je jedna platforma za zajedničku
akciju, da pomogne ljudima koji žele
da se vrate iz Švedske. Radili smo na
tome da razvijemo lokalne socijalnoekonomske uslove za bolji povratak
ljudi iz ostalih zemalja. Ono što je
važno za Bosnu i Hercegovinu jeste
da je najvažnije da ostanemo ovdje da
nastavimo raditi, i da ne napuštamo
ove ideje nego da radimo svojski.
Također, da nastavimo da radimo direktno sa ljudima i na mjestu gdje se
oni trenutno nalaze i gdje hoće da se
vrate, odnosno da simultano radimo
na dva mjesta. Naša saradnja se bazira na sopstvenim ljudskim potencijalima i njihovom voljom da rade, a
naš je posao da im olakšamo taj put
– istakao je Persson.
Andres Parts, iz Zavoda za migracije
Švedske na Konferenciji u Tuzli kada
je riječ o dobrovoljnom povratku
pored Bosne i Hercegovine govorio
je i o iskustvu drugih zemalja praveći
usporedbe kroz procente i konkretne
Emina Krzović, Thomas Persson i Jasmin Imamović
napravljen jedan projekat preko naše
granice, opštinske i državne. Program se završio 2008. Godine, ali se
naš rad nastavio u Bosni i Hercegovini. Najvažniji dio projekta bio je da
primjere. Kako Parts ističe dvedeset
godina traje proces povratka Bosanaca iz Švedske:
- Migracije su jedan vrlo kompleksan postupak, a globalne i socijalne
Bilten
promjene pojačavaju frekvenciju
migranata u nacionalne zemlje koje
se nazivaju razvijenim zemljama.
Familije mijenjaju svoj način života,
a pod uticajem globalnih promjena
dolazi do zatvaranja i razbijanja porodica. Novac koji se šalje od strane
migranata u svoje domovine kreće
se do milijardu eura, a 3,1 % ukupne svjetske populacije su migranti,
odnosno svaki 33 čovjek je migrant
– istakao je Parts.
Parts je predstavio i procentualno
zemlje sa visokom i niskom stopom
migranata. Pa tako zemlje sa visokim
procentom migranata od 87% su Katar, zatim Ujedinjeni Arapski Emirat
90% Singapur 41% i Saudijska Arabija 20%. Nisku stopu migracije imaju
npr. Južna Afrika 3,7 posto, Slovačka
4%, Turska 1,9 % itd.
Kroz konkretne primjere i statistiku
učesnici Konferencije imali su priliku
da se upoznaju sa migracijama, kao
i procesom dobrovoljnog povratka.
Također, dobili su šansu da se povežu,
razmijene iskustva i na taj način ostvare suradnju sa gostima iz Švedske
te pokušaju da zajednički djeluju na
polju kako dobrovoljnog povratka
tako i kulturno-ekonomskog povezi-
19
Emina Krzović, koordinatorica
Ureda za doborovoljni povratak
Grada Štokholma u svom obraćanju
učesnicima, podcrtala je važnost
umrežavanja:
-Konferencija Connexchange 2012
ima za cilj da okupi na jedno mjesto
nas koji želimo pitanje dijaspore tretirati kao važno pitanje. Bosna i Hercegovina, koja ima jednu trećinu svojih
dijaspori. Stoga vas sve pozivam da
nam proslijedite svoje ideje, prijedloge i sugestije za dalju suradnju i
zajedničko djelovanje, kazala je Emina Krzović. Ona je pozvala sve one
koji i nisu sudjelovali na Konferenciji
Connexchange 2012 da se naknadno
priključe, jer mreža može imati snagu samo ake je budu sačinjavala veliki broj udruženja i fondacija iz BiH
građana u dijaspori nije vodila brigu
o toj snazi, u tako velikom broju ljudi
koji vole svoju zemlju. Mi želimo da
napravimo kanale kojim se snaga i
ljubav iz dijaspore mogu usmjeriti ka
Bosni i Hercegovini. Također, želimo
i dijaspore, pojedinci, neoficijelne
grupe, predstavnici međunarodnih
organizacija koje djeluju u BiH, predstavnici vladinog sektora i svi drugi
koji se bave pitanjima i problematikom građana BiH u dijaspori ili to
pitanje smatraju važnim. Poslije Konferencije Nađa Avdibašić, ministrica
obrazovanja, nauke, kulture i sporta u
Vladi Tuzlanskog kantona, upriličila
je prijem za Eminu Krzović, Thomasa
Perssona i njihovog domaćina u Tuzli
Mehmeda Pargana iz BMG Bosanske
medijske grupe.
U konstruktivnom razgovoru kazano
je da su susreti poput Connexchange
Conference 2012 od izuzetnoga
značaja, a ministrica Avdibašić zahvalila se u ime Vlade Tuzlanskog kantona Gradu Štokholmu i načelniku
za obrazovanje Thomasu Perssonu za
svu pomoć koju su pružili građanima
Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine u posljednje dvije decenije.
Dogovorena je konkretnija suradnja,
a gost iz Švedske izrazio je želju da
Gradska Uprava Štokholma sudjeluje u kapitalnim projektima iza kojih
stoji Vlada Tuzlanskog kantona.
Predstavnici APU mreže
vanja lokalnih zajednica i dijaspore.
Nakon Konferencije upriličeno je
i poslijepodnevno druženje u kojem su pojedini predstavnici NVO
sektora iz BiH načinili prve korake u dugoročnom povezivanju.
da udruženja, organizacije i pojedince u Bosni i Hercegovini uključimo
u jedinstvenu mrežu, da oni u svoje aktivnosti i planove djelovanja
ugrade i osmišljeno, ciljano djelovanje i suradnju sa našim ljudima u
Bilten
20
U organizaciji CLDD BiH i kancelarije u Štokholmu
Mladi iz Švedske posjetili Parlament BiH
U organizaciji CLDD BiH, te
kancelarije u Štokholmu, grupa mladih, predstavnika KUD- a Varnamo
iz Švedske, i grupa mladih iz Ključa,
predstavnika KUD -a Stari grad –
Ključ, 30. marta 2012. godine su
posjetili BH parlament gdje su imali
priliku razgovarati sa poslanikom
u Predstavničkom domu, Šefikom
Džaferovićem, članom Zajedničke
komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice,
azil i etiku. Grupu od tridesetak
mladih predvodile su Željka Herić
i Šefika Muratagić, društveni vodiči
CLDD kancelarija u BiH.
Mladi su imali priliku poslaniku
Džaferoviću postaviti brojna pitanja
koja se tiču problematike mladih u
Domovini, ali i u dijaspori. Načini
registracije i glasanja na izborima,
potreba formiranja Ministarstva za
dijasporu, dvojno državljanstvo i
mogućnost obrazovanja u inostranstvu bila su pitanja kojima su mladi
„zagolicali“ poslanika Džaferovića.
-Mi nismo zaboravili naše ljude u dijaspori i smatramo da su oni jedan
važan segment, bez kojega Bosna
i Hercegovina ne može. Zato vas
pozivam da ostanete privrženi svojoj Domovini, da učite maternji jezik
i da redovno dolazite i provodite
vrijeme u Bosni i Hercegovini. A
mi ćemo se potruditi da učvrstimo
vaše veze sa Domovinom i da vam
omogućimo da svoja znanja upotrijebite za jačanje svoje zemlje, kazao je Džaferović, odgovarajući na
pitanje da li se Bosne i Hercegovina
odrekla svojih građana u iseljeništvu.
Tokom dugoga razgovora, poslanik
Džaferović je pojasnio da se kompliciran politički sistem i teškoće u
njegovom funkcioniranju održavaju
i na stanje u dijaspori, te na odnos
državnih institucija prema njoj.
Mladi su imali priliku da u okviru
projekta Otvoreni parlament, koji se
u kontinuitetu provodi u Parlamen-
tarnoj skupštini BiH, obiđu Parlament i razgovaraju sa parlamentarcima.
–Imali smo želju da mladima iz
kulturno-umjetničkih
društava
Stari grad iz Ključa i KUD Varnamo iz Švedske, omogućimo da
sami traže odgovore na teška pitanja koja ih muče. Posjetu smatramo
veoma uspješnom, a sjedanjem u
skupštinske klupe mladi su na trenutak osjetili kako je to biti parlamentarac i donositi važne odluke.
Delegirajući u direktnom kontaktu
svoja važna pitanja djevojske i momci su pokušali nametnuti probleme
mladih i probleme dijaspore, kao
važne, kojima državna vlast mora
posvetiti dužni pažnju, kazala je nakon posjete Šefika Muratagić.
Treba naglasiti da je podršku za
prevoz mladih iz Ključa, kao i
obezbjeđivanje zajedničkoga ručka
za učesnike u zgradi Parlamenta,
pružila misija USAID u BiH.
Bilten
21
Na Vlašiću i u Sarajevu održane Interne supervizije CLDD kancelarija
Veliki pomak u radu na
povratničkim predmetima
Vodeći se pozitivnom praksom
godišnjeg rezimiranja, analize i
procjene rada Centara za lokalni razvoj i dijasporu u BiH i u 2012. godini
održane su dvije Interne supervizija
CLDD kancelarija Bosne i Hercegovine. Supervizije su održane na Vlašiću
od 25. do 29. marta i u Sarajevu od 19.
do 13. oktobra 2012. godine.
Bile su ovo prilike da se izvrši kvalitativna analiza rada u proteklim mjesecima, te postave planovi za dalje djelovanje i koordinaciju rada kancelarija
i društenih vodiča. U sistem CLDD
kancelarija integrirana je nova članica
CLDD Crne Gore sa sjedištem u
opštini Rožaje, a donijeta je odluka da
se obustavi rad kancelarije u Goraždu,
koja je izvršila svoju planiranu misiju i
prestala je potreba njenoga postojanja.
Tokom ovih supervizija društveni
vodiči iz kancelarija CLDD-a u Banja Luci, Srebrenici, Tesliću, Ključu i
Ilijašu, te opštini Rožaje iz Crne Gore,
prezentirali su izvještaje o svome
radu, te planove za predstojeći period. Iznijeti su ključni problemi sa
kojim se društveni vodiči susreću,
a kroz diskusije se pokušalo naći
rješenje tih problema. Praksa je
pokazala da timskim radom kvalitet
djelovanja iz godine u godinu postaje
sve veći. Značajni pomaci načinjeni
su na pružanju podrške lokalnom
stanovništvu u razrješavanju administrativnih problema u lokalnim zajednicama, te potencijalnim povratnicima u upoznavanju sa uslovima
života i obezbjeđivanja raznorazne
dokumentacije. Predstavljen je i rad
na povratničkim predmetima, iz kojega se jasno vidi da je CLDD napravio
izuzetne pomake u svome radu.
Pregovori sa Hargeisom, glavnim
gradom Somalilanda
Mohamud Jiciir je svojim
pismom podrške garantovao
za učešće gradske uprave u
formiranju CLDD kancelarije
sa svim potrebnim resursima.
Od velike važnosti je da se
uspostavi kancelarija koja će
raditi po modelu CLDD u SoMustafa Ismail i Sadia Mumin, dio predstavnici so- maliji obzirom da su potrebe
malijskih organizacija koji u timu saradjuju sa ODP zemlje koja je u razvoju velike,
grad Stokholm
a veliki broj somalijaca koji bi
željeli doprinijeti tom razvoju
Pregovori sa Hargeisom glavnim graili
se
vratiti
u svoju zemlju nestrpljivo
dom Somalilanda koji je nezavisna
čeka
na
tu
mogućnost
u raznim zemregija u Somaliji su tokom 2012. popljama
svijeta.
U
Štokholmu
živi verimili konkretnu i ozbiljnu formu.
liki
broj
somalijaca
koje
ODP
grad
Gradonačelnik Hargeise Hussein
Štokholm susreće putem seminara i
zajedničkih aktivnosti. Formiran je i
poseban radni tim sastavljen od predstavnika najvećih somalijskih organizacija u Štokholmu i Švedskoj. U timu
su ljudi koji su veoma angažovani na
pitanjima razvoja domovine. Njihovim
posredstvom ODP grad Štokholm je
uspio ostvariti dobre relacije sa gradskom upravom Hargeise te stupiti u
fazu konkretnih pregovora o otvaranju
CLDD kancelarije u tom gradu. ODP
grad Štokholm planira iduće godine
u proljeće ugostiti gradonačelnika
Hargeise s ciljem konkretizovanja
dogovora.
Izdavač: Stockholms stads Frivillig Återvandring Odgovorni urednik: Emina Krzovic [email protected]
Saradnici: Ingegerd Ärlund, Larisa Aganovic, Adel Aldabbagh, Dadi Mras, Mehmed Pargan
DTP: BMG Bosanska medijska grupa, Tuzla Foto: BMG, ArtLab, Marketingart i CLDD.
Adresa: Frivillig återvandring, Box 22049, 104 22 Stockholm Sweden
Bilten
22
Download

Bilten - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine