1
Osnivač i izdavač: Matica muslimanska Crne Gore
Redakcija:
Dr Avdul Kurpejović
Ismet Hadžić
Sreten Vujović
Osman Grgurević
Sabrija Vulić
Enisa Harović
Bajram Šabanović
Glavni urednik:
Osman Grgurević
Lektor: Sreten Vujović
Korice:
Ak. slikar Ismet Hadžić
Priprema za štampu:DauS - Cetinje
Štampa: IVPE - Cetinje
Časopis izlazi:
jedanput godišnje
Tiraž: 600 primjeraka
Cijena:
2€
Žiro račun Matice: Mob. telefon: Fax (uslužni) E-mail: Web site: 520-432105-68
069/074-565 i 069/541-190
020/265-912
[email protected]
www.maticamuslimanska.me
Realizaciju projekta i štampanje časopisa finansirao je
Fond za manjine Crne Gore
2
OSVIT
glas Muslimana Crne Gore
Časopis za kulturu, nauku i društvena pitanja
Muslimana Crne Gore
Povodom petnaestogodišnjice osnivanja
Matice muslimanske Crne Gore
Godina II
Broj 3
Podgorica, 2011.
3
4
Sadržaj
Uvodne napomene ........................................................................ 7
Tok svečane sjednice ................................................................... 11
Pozdravne riječi na svečanoj sjednici
Skupštine Matice Muslimanske Crne Gore ............................. 19
Prigodno izlaganje ...................................................................... 31
Petnaest godina Matice Muslimanske Crne Gore ................... 41
Odluka o dodjeljivanju nagrada, priznanja i zahvalnica ........ 87
Izjave povodom petnaestogodišnjice rada
Matice Muslimanske Crne Gore ................................................ 93
Prilozi .......................................................................................... 101
5
6
UVODNE NAPOMENE
7
8
Uvodne napomene
Programom obilježavanja Jubileja petnaestogodišnjice osnivanja Matice muslimanske Crne Gore, usvojenom na sjednici
Upravnog odbora održanoj 20. 01. 2011. godine, utvrđeno je da
treći broj časopisa „Osvit - glas Muslimana Crne Gore” bude u
cjelosti posvećen obilježavanju Jubileja Matice.
Programom je predviđeno da se objavi rezime o radu
Matice u proteklih petnaest godina, jedan broj izjava ista­knu­
tih naučnih i kulturnih ranika, Odluka osnivačke sjednice
Skupštine Matice i Odluka Žirija o dodjeljivanju nagrada,
priznanja i zahvalnica Matice muslimanske
Saglasno Programu obilježavanja Jubileja, ovaj broj Časo­
pisa je uređen tako da se javnosti prezentiraju relevantne
činjenice o Matici muslimanskoj, prvom i jedinom instituci­
onalnom obliku organizovanja Muslimana Crne Gore za
proučavanje i prezentaciju istorije, kulture, etnologije i nacionalne osobenosti ovog autohtonog naroda Crne Gore.
Urednik
9
10
TOK SVEČANE SJEDNICE
11
12
SVEČANA SJEDNICA
SKUPŠTINE MATICE MUSLIMANSKE CRNE GORE
Povodom Petnaestogodišnjice osnivanja i rada Matice
muslimanske Crne Gore, u Podgorici je, 23. 10. 2011. gopdine,
održana Svečana sjednica skupštine Matice muslimanske.
U radu Svečane sjednice učestvovali su članovi organa
upra­vljanja sa statusom delegata, delegati izabrani u ograncima
Matice, dobitnici nagrada, priznanja i zahvalnica, autori na­
učnoistraživačkih projekata i gosti.
DELEGATI SVEČANE SJEDNICE SKUPŠTINE MATICE
MUSLIMANSKE CRNE GORE su:
1. Dr Avdul
2. Osman
3. Sreten
4. Salko
5. Muzafera
6. Bajram
7. Mirza
8. Suljo
9. Safet
10. Aldin
11. Mahmut Kurpejović
Grgurević
Vujović
Čoković
Kolenović
Šabanović
Ledinić
Alivodić
Mehović
Katana
Mehmedović
13
12. Nusret
13. Mustafa
14. Mediha
15. Harun
16. Fehran
17.Bajram
18. Nečlka
19. Hakija
20. Murat
21. Avdurahman
22. Ismet
23. Sabro
24. Nezrila
25. Jusuf
26. Avdo
27. Husnija
28. Hasan
29. Jusuf
30. Rahman
31. Dr Slobodan
32. Faris
33. Nik
34. Veseljko
Ganić
Kalamperović
Kolić
Crnovršanin
Puhović
Bikić
Omerhodžić
Bakir
Martinović
Škrijelj
Škrijelj
Pepić
Tahitović
Hodžić
Muratović
Redžepagić
Đečević
Alivodić
Adrović
Jerkov
Kardović
Gašaj
Koprivica
GOSTI SVEČANE SJEDNICE SKUPŠTINE MATICE
MUSLIMANSKE CRNE GORE su:
1. Sarko Petrušić, pomoćnik Ministarke za nauku.
2. Akademik Sreten Perović, podpredsjednik Dukljanske
akademije nauka i umjetnosti.
3. Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta muslimanskog
naroda.
4. Dr Miroslav Marić, predsjednik Upravnog odbora
Fonda za manjine.
14
5. Dr Čedomir Bogićević, sudija Vrhovnog suda Crne
Gore.
6. Radovan Obradović, potpredsjednik Skupštine
opštine Bijelo Polje.
Svečanom sjednicom je rukovodilo radno pre­d­sje­dništvo
u sastavu: Dr Avdul Kurpejović, predsjednik, Osman Grgurević
generalni sekretar i Muzafera Kolenović, član Upravnog odbora Matice muslimanske.
Svečana sjednica je radila po sljedećem
Programu rada:
1. Otvaranje Svečane sjednice
2. Pozdravne riječi gostiju.
3. Prigodno uvodno izlaganje predsjednika Matice dr
Avdula Kurpejovića.
4. Objavljivanje Odluke Žirija o dodjeljivanju nagrada,
priznanja i zahvalnica Matice.
5. Uručivanje nagrade, priznanja i jednog broja zahvalnica
Matice.
6. Svečani koktel.
Učesnicima Svečane sjednice je uručen Izvještaj o
petnaestogodišnjem radu Matice, u formi brošure, kako
bi se upoznali o postignutim rezultatima.
Sjednicu je otvorio i pozdravio sve učesnike predsjednik
Matice dr Avdul Kurpejović.
Svečanu sjednicu su pozdravili i poželjeli uspješan rad:
Dr Čedomir Bogićević, sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Dr
Miroslav Marić, predsjednik Upravnog odbora Fonda za manjine, Akademik Sreten Perović, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Radovan Obradović, potpredsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje, Sabrija Vulić, predsjednik
15
Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore i Sreten Vujović, u
ime Mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.
Predsjednik se zahvalio gostima koji su odabranim i pohvalnim riječima iskazali odnos prema Matci i njenim rezultatima u proteklom periodu.
Predsjednik je iskazao zahvalnost i ministrima prosvjete,
kulture, ljudskih i manjinskih prava i Ombudsmanu, što su
uveličali svječanost nedoslaskom na Svečanu sjednicu.
Nakon pozdravnih riječi gostiju, prigodno uvodno izlaganje je podnio predsjednik Matice dr Avdul Kurpejović. U prigodnom izlaganju ukazao na uslove rada Matice u proteklih 15.
godina i ostvarene rezultate na sprovođenju statutarnih ciljeva.
Nepobitne su činjenice da su organi Matice u relativno
kratkom vremenskom periodu ostvarili ono što nije ostvareno
u istoriji postojanja autohtonih Muslimana Crne Gore, koji izvode svoje porijeklo prije 600. godina.
Posebno treba istaći da je u Izvještaju, objavljenom kao
brošura, iskazan izuizetan uspjeh u naučnoistraživačkom radu
i izdavaštvu, jer je realizovano 17. naučnoistraživačkih projekata i izdato 14. izdanja (knjiga).
Uz to, ostvareni su značajni rezultati na razobličavanju i
suprostavljanju velikobošnjačkoj asimilatorskoj propagandi,
koja ima za krajnji cilj etno-genocid autohtonih Muslimana
Crne Gore.
O Izvještaju predsjednika Matice nije vođena rasprava,
već je isti podijelen kao brošura učesnicima radi cjelovitijeg uvida u dosadašnji rada i postignute rezultate Matice.
Predsjednik Žirija za dodjeljivanje nagrada, priznanja i
zahvalnica Matice muslimanske Salko Čoković, je pročitao Odluku i saopštio imena laureata.
Šestooktobarska nagrada Matice muslimanske je dodjeljenja Dr Avdulu Kurpejoviću, predsjedniku Matice muslimanske
za izuzetan doprinos na izučavanju, unapređenju, očuvanju
i afirmaciji istorije, kulture, etnologije, kulturne baštine i nacionalnog i kulturnog identiteta autohtonih Muslimana Crne
Gore.
16
Priznanja su dodijeljena:
Za književnost Muslimana Crne Gore, Sretenu Vujoviću,
književniku sa Cetinja.
Za umjetnost Muslimana Crne Gore, Ismetu Hadžiću,
akademskom slikaru iz Rožaja.
Za muziku Muslimana Crne Gore, Slobodanu Jerkovu,
prof. muzike iz Podgorice
Priznanja, za doprinos unapređenju i zaštiti kulturnog i
nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore, dodijeljena su:
- Jusufu Bibeziću, posthumno, jednom od osnivača i
prvom potpredsjedniku Matice.
- Behudinu Halilbegoviću, posthumno, prvom generalnom sekretaru Matice
- Salku Čokoviću, članu Upravnog odbora Matice i
- Medihi Kolić, predsjedniku Upravnog odbora ogranka
Matice u Bijelkom Polju.
Dodijeljeno je 37 Zahvalnica od kojih je jedan broj uručen
na Svečanoj sjednici, institucijama, a ostale će biti uručene u
ograncima Matice u Bijelom Polju i Baru.
Na Svečanoj sjednici Zahvalnice su uručene:
- Bogiću Rakočeviću uredniku programa za manjinske
narode u Televiziji Crne Gore,
- Dragoljubu Iliću, uredniku emisije Televizije Crne Gore
„Kalendar”,
- Upravnom odboru Fonda za manjine,
- Informativnoj agenciji MINA,
- Informativnoj agenciji BETA,
- Redakciji lista „Dan“,
- Veselinu Kaluđeroviću, direktoru Štamparije
IVPE Cetinje
- Osmanu Grgureviću, generalnom sekretaru
Matice muslimanske.
17
Šestooktobarsku nagradu, priznanja i određeni broj zahvalnica je uručio generalni sekretar Matice Osman Grgurević.
U ime nagrađenih se zahvalio Sreten Vujović.
Predsjedništvo Svečane sjednice je zaključilo rad, zahvalilo se učesnicima i medijima uz poziv na Svečani koktel.
Rad Svečane sjednice je pratila ekipa Televizije Crne Gore
a izvještaj sa nje je prezentiran javnosti u Dnevniku 2, istog
dana, sa početkom u 19,30 časova.
Televizija Crne Gore je pripremila Posebnu emisiju povodom Svečane sjednice. Emisija je emitovana 18. 10. 2011. godine
u 13 časova na prvom Programu i reprizirana, 19. 10. 2011. godine. u 17,30 časova.
Dnevne novine „Pobjeda“ i „Dan“, su obavijestile čitaoce
o održanoj Svečanoj sjednici skupštine Matice.
18
PREDSJEDNIK
dr Avdul Kurpejović
POZDRAVNE RIJEČI
NA SVEČANOJ SJEDNICI SKUPŠTINE
MATICE MUSLIMANSKE CRNE GORE
19
20
Prof. dr Čedomir BOGIĆEVIĆ
Ne bih je nazvao pozdravna, nego riječ od srca s' pram onih
vrijednosti djelatnog bića i samosvjesnoga duha muslimanskoga naroda i njegove čelne institucije u smislu multikulturološkog aspekta izražavanja onog milenijumskog, vjekovitog,
onog civilizovanog, onog kulturološkog što nose Muslimani,
ne samo kao autohtoni, nego državotvorno samobitni narod
i činilac koji je u presudnim trenucima doveo do crnogorske
državnosti. To nikada Crnogorci ne smiju da zaborave to vaše
unutrašnje dejstvo, unutrašnje dejstvo srca. Nijeste vi dvojni
narod, nego narod samonikloga tkiva koji čini postolje crnogorskoga bivstva. Ja u tom smislu želim samo da istaknem jednu
kultu­rološku poruku kada se ujedine kultura i ljepota onda se
dobija po Ničeu istina. U Vašem srcu u Vašem djelatnom duhu,
Vašim porukama u Vašem dejstvu u Vašoj civilizaciji čitavoga
čovječanstva. Dakle, vi ste onaj dio koji je u Crnoj Gori izrazio
te poruke od kojih bivstvo civilizacije uči poruke a to znači da
su mnoge nauke, mnogi filozofski pogledi, mnoge discipline,
mnogi pravci kulturološkog i naučnog duha iz vašega svijeta
kulture utkani u samosvjesno biće planetarnoga okvira.
U tom smislu ja kao jedna jedinka izražavam svoje poštovanje ovoj Matici i njenom mulikulturološkom okviru sa
jednom porukom da djelatni duh državotvorni crnogorski u
smislu kao demos i kao državotvorni aspekt, izrazi više senzibiliteta i poštovanja prema zahtjevima ove Matice koji su ustavno pravno utemeljeni. Ali u djelatnom bivstvu, u političkom
državotvornom tkivu toga nema. Zato je tu jedan veliki napor
i zato tu predstoji jedna velika akcija i ja sam vidim da je to
21
sada na razini nekog, moglo bi se reći diskriminatorskog, sluha
prema vašim zahtjevima koji nijesu samo zahtjevi koji se tiču
ljudskih prava, nego povjesno kulturološko istorijski, djelatno
bivstveno sociološko i filozofski bez koga nema crnogorskoga
u smislu državnoga bića kulturološkoga tkiva. Vjerujem da će
vrijeme koje predstoji znati da usaglasi te vaše zahtjeve. U tom
smislu ja čelnicima Matice, gospodinju Kurpejoviću, organima
Matice, muslimanskome narodu kao najljepšem, nijeste Vi Matica nego latica ruža crnogorskoga tkiva najljepša. Ja sam izrazio jedan svoj autonomni pogled na vaše srce, vaš postojani
duh i vaš pogled ka projekciji budućnosti ne samo Crne Gore
nego cjelokupnoga čovječanstva. Živjeli!
22
Miroslav MARIĆ,
Predsjednik Upravnog odbora Fonda za manjine
Uvaženi predsjedniče Kurpejoviću, uvaženo radno pred­
sjedništvo, dame i gospodo, dragi prijatelji. Imam osobito zadovoljstvo da u ime Fonda za manjine pozdravim ovaj skup
i čestitam veoma značajan jubilej, 15. godina uspješnog rada,
istrajnosti i dosljednosti u svojim ciljevima i programima. Pridružio bih se čestitkama mojih predhodnika i zaista još jednom
čestitao uspješan rad i zaželio vam svima dobro zdra­vlje i da
ovaj današnji dan prođe kao početak u duhu još većeg trajanja
nego do sad. Hvala svima.
23
Radovan OBRADOVIĆ,
Potpredsjednik opštine Bijelo Polje
Poštovani gospodine Kurpejoviću i svi prisutni, čast, zadovoljstvo i privilegija mi je što sam danas gost Matice muslimanske. Muslimani sa veliko M nijesu manjinski već konstituitivni državotvorni narod Crne Gore. Iz ovog naroda rodio se
veliki broj plemenitih i slavnih ličnosti i sigurno da će Muslimani kao i Crna Gora trajati vječno. Neka vam je srećan rad i
dugovječno da trajete.
24
Sreten PEROVIĆ,
akademik DANU
Ja takođe ne bih želio da duže govorim ali u ime Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, u ime njenog predsjednika
akademika Nikolića, i svoje u svojstu podpredsjednika, želim
da izrazim zadovoljstvo. Zadovoljstvo prije svega što je Muslimanski narod u Crnoj Gori, sa kojim sam ja rastao u Staroj Varoši, čitavog života, sarađivao i radio u kulturno umjetničkim
društvima »Budo Tomović« i »Stanko Dragojević« i učestvovao na raznim simpozijumima, da je taj narod smogao snage,
zahvaljujući naravno i dr Kurpejoviću i drugim saradnicima
mlađih generacija, da se samoorganizuje jer uslovi u kojima
smo se svi mi borili i za Crnu Goru kao jedinu našu domovinu
i za ravnopravnost među Crnogorcima Muslimanima, Srbima,
Hrvatima i da ih ne nabrajam sve. Znači, mi smo u stvari vodili
jednu borbu u posljednje vrijeme isto tako značajnu kao što je
bila ona borba da se očuva mir u trenucima kada je kompletan
Balkan a naročito jugoslovenski prostor bio zahvaćen požarom
rata. Danas jeste lakše nego što je bilo. Danas jeste jednostavnije zastupati i sebe i principe ravnopravnosti, ali nažalost još
uvijek u Crnoj Gori ni kad su u pitanju Muslimani, ni kad su u
pitanju Crnogorci nije postignut stepen ravnopravnosti u kulturnom pogledu kao što bi trebalo da bude. Zato su sastanci
ovakve vrste veoma značajni, mnogo značajniji nego što će možda biti u budućnosti kada budu bolji uslovi rada, pravedniji
principi ravnopravnosti, materijalne i duhovne kulture. Ja u
25
ime Dukljanske akademije želim da ova Matica koja ima istorijsku ulogu, nastavi svoj rad ovako kako je počela, naravno i da
ga proširi i biću sa svojim skromnim mogućnostima uvijek na
raspolaganju za sve što treba za kulturnu ili bilo kakvu drugu
saradnju, koja se podrazumijeva u ovim prilikama. Još jednom
čestitam i zahvaljujem na pozivu da prisustvujem ovom svečanom skupu.
26
Sabrija VULIĆ
predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore
Ja bih se zahvalio na datoj riječi i iskoristio priliku da
ispred Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore čestitam
Vaš i naš jubilej. Moram tako reći, jer većina članova Savjeta
Muslimanskog naroda Crne Gore su ljudi koji su prošli kroz
orga­ne ili članstvo Matice muslimanske, gradeći je u pret­
hodnom periodu.
Formirati 1996. godine Maticu, sigurno da je bio hrabar i
veliki poduhvat za muslimanski narod Crne Gore, a sigurno da
je bila i hrabrost opstati ovih petnaest godina. Posebno je to bilo
teško do prije par godina,do formiranja Savjeta Muslimanskog
naroda Crne Gore, kada su mnogi sadašnji članovi Savjeta,
kao i ja sam, bili uključeni u rad Matice. Zato i znamo kako
je bilo teško sve organizovati, kako je bilo teško preživjeti, te
koliko nam je bilo teško raditi. Ali eto, Matica je opstala nekako
u inat svima, i na sreću muslimanskog naroda Crne Gore.
Petnaest godina je i dug i kratak period. Dug, jer je bilo
teško uraditi sve to što je iza Matice ostalo, a kratak s obzirom
da Matica pred sobom ima veliki zadatak da širi svoje članstvo,
da širi krug ljudi koji će biti angažovani u narednom periodu.
U prvom redu tu mislim na naučno istraživačke projekte.
To je osnovni zadatak Matice i ja vjerujem da će tako biti u
budućnosti.
Kada govorimo o Savjetu Muslimanskog naroda Crne
Gore, ajde da ne budem pregrub,odnos prema Matici je kao
27
priča o jajetu i kokoški, jer iz Matice se, da budem iskren, uz
veliku pomoć nas članova Matice,te gospodina Kurpejovića,
izlegao Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore,a sa druge
strane Savjet je maksimalno pomogao Matici da opstane i pojača svoju izdavačku djelatnost. U ovom periodu od kad postoji
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore, Matica mnogo lakše
funkcioniše nego u prethodnom razdoblju, a tako će vjerujem
biti i u budućnosti. Sada pored Matice, imamo i još jednu instituciju, koja brani interese muslimanskog naroda Crne Gore, što
nije ni malo lako u ovim teškim i smutnim vremenima. Ponekad to podsjeća na borbu između Davida i Golijata, jer Muslimani Crne Gore nijesu politički organizovani i to predstavlja u
prvom redu veliki problem za muslimanski narod Crne Gore.
Na žalost, jer ne bi trebalo da bude tako, ja ću i dalje kao predsjednik Savjeta, a siguran sam i članovi Matice muslimanske,
čvrsto stajati pri stavu da je Crna Gora naša jedina država, da
su svi naši korijeni crnogorski i biću možda još malo žešći i
ponoviti što sam rekao u jednom intervjuu, a to je da Muslimane Crne Gore smatram elitnim Crnogorcima. U svakom slučaju
nećemo dati Crnu Goru, a ja se iskreno nadam da će Crna Gora
mnogo više uraditi da ne da nas, jer je do sada tako malo toga
uradila i mislim da nam Crna Gora mnogo duguje kako bi mi
nastavili na ovom putu na kojem smo sada. Hvala Vam i čestitam Vam jubilej.
28
Sreten VUJOVIĆ
Dame i gospodo, poštovani skupe
Imam osobito zadovoljstvo i čast da vas pozdravim u ime
nekoliko institucija, naime, kao podpredsjednik Crnogorskog
PEN centra želim vam srećan rad i puno uspjeha, a kao sekretar
Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve i savjetnik
njegovog blaženstva mitropolita Mihaila, vam takođe želim
uspješan rad nadajući se da ćemo na ovaj način doprinijeti tome
o čemu svi često govorimo, o multikulturnoj, multinacionalnoj,
multietničkoj saradnji. Ja ne bih kazao, uvažavajući mog
predhodnika i poštovanog doktora Čeda Bogićevića, da u
Crnoj Gori bilo ko treba kome da se zahvaljuje za status koji kao
država danas imamo, već bih kazao ovo što je predhodnik iz
Bijelog Polja napomenuo, da se ne moramo nikome zahvaljivati
u Crnoj Gori ko Crnu Goru osjeća kao svoju matičnu državu i
ko Crnu Goru osjeća kao svoju domovinu, ona je naša jedina
kuća i mi svi jedni drugima i jedni sa drugima treba da radimo
na njenoj dobrobiti i daljem napretku. Znači ja nijesam više
domaćin nego bilo ko iz Matice muslimanske kao Crnogorac i
pravoslavac, i zato vam čestitam što održavate to biće u kome
ja kao čovjek i kao kulturni i javni radnik prepoznajem samoga
sebe. Još jednom vam želim srećan Jubilej.
29
30
PRIGODNO IZLAGANJE
31
32
Dr Avdul KURPEJOVIĆ,
predsjednik Matice muslimanske Crne Gore
Uvaženi učesnici svečane sjednice Skupštine Matice
muslimanske Crne Gore
Osnivanjem Matice muslimanske Crne Gore, prve i jedine
institucije za istoriju, nauku, etnologiju, kulturu i nacionalna
pitanja Muslimana Crne Gore počinje da se piše prva stranica
istorije ovog autohtonog naroda Crne Gore, iako postoji skoro
600. godina
Kada sam pokrenuo inicijativu za osnivanje Matice musli­
manske bio sam motivisan i inspirisan nizom nepobitnih činje­
nica i saznanja kao i svjestan nenadoknadivog zaostajanja mu­
slimanskog naroda u odnosu na druge narode Balkana i dijelom
Evrope.
Ako se osnivanje matica drugih naroda uzima kao neko
mjerilo zaostajanja, onda činjenica da je Matica srpska osnovana
1826. godine, Matica hrvatska, ilirska, 1839. godine, Slovenačka
1864, i Matica crnogorska 1993. godine , potvrđuje ovu tvrdnju.
Iako su postojali objektivni društveni, politički i državni
razlozi zakašnenja Muslimana u osnivanju Matice muslimanske,
oni nijesu obravdanje za muslimanske intelektualce, bar od
druge polovine 20. vijeka. Riječ je o mentalitetu muslimanskih
intelektualaca, što potvrđuje i činjenica da su među prvima
pohrlili da napuste svoj kulturni i nacionalni identitet i prihvate
tuđi, bošnjački.
33
No, imajući u vidu nepobitne motive i činjenice, a polazeći
od mudrosti, Bolje ikad, nego nikad, pokrenuta je inicijativa i
otpočele pripreme za održavanje Osnivačke skupštine Matice.
Ocijenjeno je da i mi Muslimani treba da počnemo da se
bavimo sami osobom, jer je bilo dosta čekanja i nadanja da će se
o nama brinuti drugi, da će nam drugi pisati istoriju, etnologiju,
kulturu, istorijski evolutivni proces narodnosnog oformljenja,
brinuti o našem statusu i položaju. Drugim riječima, uvjerio
sam se kakva je bila briga drugih o nama Muslimanima, kada
ni danas nije obuhvaćena nastavno-obrazovnim i naučnim
programima i udžbenicima osnovnih i srednjih škola njihova
istorija, tradicija, kultura i nacionalna posebnost. Da ni danas
nemamo svoju istoriju niti istoriografiju, da smo izloženi
diskriminaciji i tihoj i nametnutoj asimilaciji na početku 21.
vijeka, i to na prostorima razvijene Evrope.
Na Osnivačkoj sjednici skupštine Matice, održanoj
06.10.1996. godine usvojeni su Programski ciljevi i zadaci, Statut
i izabrani organi upravljanja. Matica je osnovana kao društvena
organizacija po tada važećem Zakonu o udruživanju građana
Ovaj datum biće upisan zlatnim slovima u istoriji auto­
htonih Muslimana Crne Gore
Po sili Zakona o nevladinim organizacijama, 1999. godine,
Matica je osnovana kao nevladino udruženje za istoriju, kulturu
i nacionalna pitanja Muslimana Crne Gore.
Na Posebnoj sjednici Skupštine Matice muslimanske,
odžanoj: 05. 10. 2008. godine Matica je osnovana kao Samostalno
udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda
Crne Gore, po članu 79 Ustava Crne Gore i članu 9 Zakona o
manjinskim pravima i slobodama.
Pored ponovnog upisa u Registar Ministarstva unutrašnjih
poslova i javne uprave,kao NVO Samostalno udruženje u oblasti
kulture manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore, Matica je
upisana u Centralni registar Privrednog suda kao Samostalnoi
udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda,
pod Šifrom: 73291 – Istraživanja i razvoj u društvenim naukama.
34
Tako je Matica muslimanska izrasla u respektabilnu insti­
tuciju koja se bavi i Istraživanjem i razvojem u društvenim na­
ukama.
Od osnivanja pa sve do danas Matica nije ni od koga do­
bila najminimalnije poslovne, administrativne, tehničke niti
finansijske uslove rada, što je dovodilo u diskriminatorski odnos
u odnosu na druge takve institucionalne oblike organizovanja
crnogorskog naroda.
Imajući u vidu ostvarene rezultate i značaj naučno­istra­
živačkog rada i izdavaštva za ukupan naučni i kulturni raz­
voj Crne Gore, ne služi na čast državnim organima ova­kav
ignorantski i pasivan odnos prema Matici i postignutim re­zu­
ltatima.
Danas organi Matice, s punim pravom, traže primjenu
člana 79 Ustava i člana 9 Zakona o manjinskim pravima i
slobodama, jer se ovim članom Ustava jemči pravo pripadnicima
manjinskih naroda da osnivanju ustanove i udruženja uz
materijalnu pomoć države.. Tu Ustavnu obavezu, materijalnu
pomoć za redovnu djelatnost, neće da sprovede Ministarstvo
kulture, već traži opravdanje u odredbama Zakona o kulturi
koje se odnose na finansiranje projekata, a ne institucije iz čl- 79
Ustava.
Takvim odnosom i neriješenim pitanjem finansiranja
redovne djelatnosti dovodi se u pitanje opstanak Matice kao
institucije. Ako do toga dođe, a mora doći ako se ne sprovede
Ustavom zajemčeno pravo, to bi bilo tragično za muslimanski
narod, jer ono što je učinila Matica za ovih 15. godina nije
uradila ni jedna druga državna niti institucija muslimanskog
naroda. Muslimani bez Matice muslimanske bi bili kao ptica
odsječenih krila
Od osnivanja do današnjih dana organi Matice su svoje
dje­lo­vanje usklađivaali sa prioritetnim ciljevima i zadacima.
Prioritetni statutarni ciljevi i zadaci su:
1. Izučavanje, proučavanje, unapređenje, očuvanje, zaštita, prezentacija i afimacija kulturnog i nacionalnog
identiteta autohtoinih Muslimana Crne Gore.
35
2. Naučnoistraživački rad i izdavaštvo i
3. Argumentovano i na naučnim, istorijskim i drugim
saaznanjima i dokumentima i zvačnim statističkim
po­dacima, suptostavljanje negiranju kulturnog i na­ci­
onalnog identiteta i nametanja tuđeg, bošnjačkog auto­
htonim Muslimanima Crne Gore.
U ostvarivanju programskih i statutarnih ciljheva i zada­
taka Matice prioritetno je bilo donošenje Programa nacionalne
afirmacije Muslimana Crne Gore. Program je usvojen na prvoj
redovnoj sjednici Skupštine Matice, održanoj 4. 04. 1998. go­
dine. To je bio prvi i jedini nacionalni program muslimanskog
na­roda na Balkanu i u Evropi. Za razliku od nacionalističkih
i asimilatorskih programa nekih drugih naroda na ovim pro­
storima, Program nacionalne afrimacije Muslimana Crne Gore
nije državotvorni, nacionalistički, asimilatorski, separatistički
niti program nacionalne getoizacije, već je progresivan, de­
mokratski, kohezioni i time program sadašnjosti i budućnosti
ovog naroda.
Među prioritetnmim ciljevima i zadacima organa Matice
je bio i ostao naučnoistraživačrad i izdavaštvo, jer se time naju­
spješnije doprinosi djelimičnom prevazilaženju vjekovnog
zaostajanja u izučavanju, proučavanju, prezentaciji, zaštiti,
unapređenju i afirmaciji kulturnog i nacionalnog identiteta
Muslimana Crne Gore
U veoma nepovoljnim uslovima, kako sam već rekao, ostva­
reni su izuzetno značajni rezultati u naučnoistraživačkom radu
i izdavaštvu. Realizovano je 17. projekata i dva broja časopisa
OSVIT glas Muslimana Crne Gore. Javnosti su prezentirani
rezultati naučnoistraživačkih projekata u 14. izdanja, jer tri
projekta se odnose na finansiranje redovne djelatnosti organa
Matice. Sva izdanja Matice su predstavljena javnosti, a za neka
su organizovane i promocije. Kvalitet izdanja Matice je na
zavidnom nivou i kao takva veoma su tražena i čitana.
Rezultati naučnoistraživačkog rada i izdavaštva dobijaju
na značaju u momentu kada su kulturni i nacionalni status i
položaj Muslimana Crne Gore izloženi izazovima, iskušenjima.
36
negiranju i nametanju bošnjačke asimilacije, koja za krajni cilj
ima etno-genocid ovog autohtonog naroda Crne Gore.
Govoriti o društvenom, političkom, kulturnom i naci­
ona­l­nom statusu i položaju autohtonih Muslimana Crne Gore,
koji imaju status manjinskog naroda, pretpostavlja poznavanje
i uvažavanje uticaja i značaja veoma heterogene, konfliktne,
složene i vjerski, kulturno, nacionalno i politčki razdijeljene i
antagonistički posvađane crnogorske političke scene.
Crnogorsku političku scenu, čine razne političke, vjerske,
nacionalne, kulturne i državotvorne opcije.
Opcije nekih od političkih grupacija nijesu identične sa
državnom političkom i njenim drugoročnim interesima.
Na takvoj crnogroskoj političkoj sceni, opstaju autohtoni
Muslimani koji su bili i sada su trajno opredijeleni da dijele sudbinu
sa Crnogrocima i drugima kojima je stalo do multikulturalne,
multikonfesionalne i multinacionalne demokratske, države
Crne Gore. U takvim oko­l­nostima Muslimani nijesu adekvatno
uvaženi niti od Crno­goraca zaštićeni od negiranja i nametanja
bošnjačke asimilacije. Drugim riječima, crnogorska politička
scena, stvarnost, presudno utiče na sadašnji nepovoljni kulturni
i nacionalni status i položaj Muslimana.
Kulturni i nacionalni status i položaj Muslimana Crne
Gore nije bio nikada nepovoljniji nego što je danas, u 21. vijeku.
Muslimani Crne Gore su doživjeli naj­veću asimilaciju, koja
poprima karakter etno-genocida, u vremenu od devedesetih
godina prošlog i na početku ovog vijeka. Prema zvaničnim
statističkim podacima o nacionalnoj strukturi stanovništva
iz 1991., 2003. i 2011. godine, asimilirano je preko 70. hiljada
Muslimana. Njima je nametnuta, ni od koga neometana,
bošnjačka asimilacija. Namjere velikobošnjačkih asimilatora,
objedinjenih sa islamskim vjerskim zajednicama, su potpuni
nestanak Muslimana kao nacionalnosti, a to je etno-genocid.
Ove njihove namjere moraju zabrinuti svakog kome je stalo
do očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta autohtonih
crnogorskih Muslimana, jer diskriminacija, tiha asimilacija,
ignorisanje, prisvajanje kulturne baštine, neadekvatna politička
37
organizovanost, neodgovoran odnos rukovodstava političkih
partija u kojima su Muslimani politički organizovani za zaštitu
nacionalnog identiteta i društveno-političkog i nacionalnog
statusa i položaja, moraju zabrinuti.
Ako se namjeravano desi Muslimanima to će biti nena­
doknadivi gubitak države Crne Gore i Crnogoraca, jer bez
Muslimana Crna Gora ne može biti ni ono što je i kakva je
sada, a ni u kom slučaju kakva treba da bude. Muslimani su
najpotrebniji Crnogorcima i zato Crnogorci treba energično da
se suprostave njihovoj bošnjačkoj asimilaciji..
Niko ne može sporiti činjenicu pozitivnog odnosa mu­
slimanskih institucionalnih oblika organizovanja, Matice mu­
slimanske i Savjeta muslimanskog naroda, prema crno­gor­skoj
istoriji, crkvi, jeziku, kulturi, državnosti i naci­ona­lnosti. Na
svim parlamentarnim izborima, počev od 1996. godine, skoro
svi birači muslimanske nacionalnosti su glasali za „crnogrosku
opciju“. U popisima stanovništva Muslimani su za maternji
jezik smatrali i danas smatraju crnogorski i institucije su
pozivale pripadnike muslimanskog naroda da se izjašnjavaju za
crnogorski maternji jezik i time dali doprinos povećanju broja
građana kojima je crnogorski jezik maternji. Zar nije dovoljno
što sve čine Muslimani i njihove institucije da se crnogorske
institucije i intelektualci javno oglase i stupe u zaštitu kulturnog
i nacionalnog identiteta Muslimana.
Ono što svakog razumnog Muslimana mora zabrinuti
jeste činjenica da nadležni državni organi ne sprovode Ustavom
zajemčenu zaštitu svih identiteta građana, pa time i Muslimana
Istorijska saznanja govore o tome da su Muslimani bili
i sada su žrtve raznih velikonacionalističkih i asimilatorskih
projekata i programa, interesa pojedinih država jer žive u
državama gdje čine manjinski dio stanovništva..
Danas kada dajemo ocjenu o rezultatima djelovanja orga­
na Matice muslimanske Crne Gore, moramo se zapitati. Pa zar
postignuti rezultati korespondiraju sa činjenicom da je nestao
veliki broj Muslimana koji su napustili svoj nacionalni identitet
i prihvatili tuđi, bošnjački.
38
Odgovor je sadržan u činjenici da djelovanje organa
Matice muslimanske nije bilo dovoljno da se suprostavi drskoj
propagandi negiranja i asimilacije Muslimana Crne Gore.
Usamljeni organi Matice muslimanske, do osnivanja Sa­
vjeta muslimanskog naroda, 2008. godine, uz medijskoj izolaciji,
bez podrške odgovornih za zaštitu na­cionalnog identiteta,
nijesu onemogućili djelimičnu realizaciju velikobošnjačkog,
nacionalističkog, islamskog i asimilatorskog programa.
Ja, kao jedan od inicijatora, osnivača, prvi i dosadašnji pred­
sjednik Matice muslimanske, odgovorno tvrdim da kulturni i
nacionalni status, društveno politički položaj i egzistencijalni
opstanak Muslimana Crne Gore nikada nijesu bili ugroženiji
nego što su sada..
Opasnost nastavljanja asimilacije i kretanja prema etnogenocidu muslimanskog naroda je danas izvjesnija nego što je
bila ikada, ako se ne obezbijedi ostvarivanje Ustavom zajemčene
zaštite svih identiteta, a posebno nacionalnog i kulturne baštine.
Zatim, ako nadležni državni organi ne budu preduzmali efi­
kasne mjere eliminisanja svih vidova diskriminacije Mu­
slimana, onemogućavanja negiranja i svih vidova tihe i
nametnute asimilacije, jer se radi o Ustavnoj i međunarodnoj
garanciji i zaštiti, i na kraju, obezbijediti minimalne uslove za
redovnu djelatnosti Matice, zajemčene članom 79 Ustava Crne
Gore.. Ako se ne shvati i prihvati opasnost i ne preduzimaju
odgovarajuće mjere zaštite, jednakosti i ravnopravnosti, onda
utvrđivanje odgovornosti, post festum, neće imati nikakve
efekte.
I pored rečenog i ukazanog o nezadovoljavajućem kultu­
rnom i nacionanom statusu i društveno-političkom položaju
Muslimana Crne Gore, ne mogu a da ne gajim nadu i optimizam
koji dolazi sa boljim danima Crne Gore, jer put kojim je država
krenula daje nadu u perspektivu svim njenim građanima bez
obzira na različite identitete i druge osobenosti i poosebnosti.
Bitno je stvoriti osnovne uslove za ravnopravan status i
uz iste uslove za uklapanje u evropske porocese svih naroda
Crne Gire, jer zaostajanje jednih u odnosu na druge neminovno
39
usporava cjelukupan progresivni proces pristupanja Evropi,
društvu razvijenih naroda, prava i sloboda. Taj put nije lak
niti kratak, ali svi trebaju njime ići istovremeno i pod istim
uslovima.
Organi Matice muslimanske mogu svojim naučno­istra­
živačkim radom i izdavaštvom i ostvarivanjem statutarnih
ciljeva i zadataka davati vidan doprinos približavanju Crne
Gore Evropi kao i gajenju skladnih međuvjerskih, kulturnih
i nacionalnih odnosa, međusobnom uvažavanju i poštovanju
i odustajanju od svih vidova negiranja, marrginalizacije,
ignorisanja pa sve do negiranja identiteta i nametanja tudjih.
Organi Matice će istrajati na ostvarivanju statutarnih cijeva koji
korespondiranju sa državnim interesima i ciljevima.
Koliko će organi Matice biti uspješni, zavisiće od kore­
ktnosti i odgovornosti nadležnih državnih organa u primjeni
Ustavom zajemčenih prava i zaštite svih identiteta.
Za puno ljudsko angažovanje i davanje rezultata bitno je da
se čovjek osjeća slobodnim, nepodcijenjenim, neomalovaženim
i da se ne zadire u njegove identitete..
Uvaženi učesnici Svečane sjednice.
Mojim izlaganjem i prigodnom brošurom povodom 15.
godina Matice muslimanske, dat je osvrt na rad organa Matice
muslimanske Crne Gore.
Hvala na pažnji!
40
PETNAEST GODINA
MATICE MUSLIMANSKE
CRNE GORE
41
42
Dr Avdul KURPEJOVIĆ,
predsjednik Matice,
PETNAEST GODINA
MATICE MUSLIMANSKE
CRNE GORE
Proteklo je 15 godina Matice muslimanske u isku­
šenjima, izazovima i izuzetno uspješnim rezultatima
na izučavanju, proučavanju, oču­va­nju, zaštiti,
unapređenju, prezentaciji i afi­rmaciji kulturnog i
nacionalnog identiteta auto­htonih Muslimana Crne
Gore.
Matica muslimanska Crne Gore je osnovana 6. 10. 1996.
godine u Podgorici kao društvena orga­nizacija, a po tada
važećem Zakonu o udruživanju građana. Taj datum će biti
upisan zlatnim slovima u istoriji ovog naroda.
Po sili Zakona o nevladinim organizacijama, 1999. godine,
Matica je osnovana kao nevladino udruženje za istoriju, nauku,
kulturu i nacionalna pitanja muslimanskog naroda Crne Gore.
Na Posebnoj sjednici Skupštine Matice, održa­noj 2008.
godine, Matica je prerasla u Samostalno udruženje u oblasti
kulture manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore, po članu
79 Ustava Crne Gore i članu 9 Zakona o manjinskim pravima
i slobodama.
43
Matica muslimanska je prva i još jedina insti­tucija za
nauku, istoriju, kulturu i nacionalna pitanja autohtonih Mu­
slimana Crne Gore.
Matica muslimanska je odigrala istorijsku ulogu i
da­­la izuzetan doprinos na izučavanju, oču­vanju, zaštiti,
unapređenju, prezentaciji i afirmaciji kulturnog i nacionalnog
identiteta, statusa i položaja muslimanskog naroda Crne Gore.
Društveni i kulturni status i položaj Matice mu­slimanske
bio je od njenog osnivanja, a i danas je, di­skriminatortski u
odnosu na status i položaj insti­tucija crnogorskog naroda.
U istoriji Matice muslimanske zlatnim slovima će biti
upisana Prva redovna sjednica Skupštine, koja je održana
4. 4. 1998. godine, na kojoj je usvojen Program nacionalne
afirmacije Muslimana u Crnoj Gori. To je bio prvi i jedini
nacionalni program muslimanskog naroda na Balkanu i Evropi.
Za razliku od naci­onalnih, oslobodilačkih, državotvornih i
kasnije na­cionalističkih i asimilatorskih programa drugih
naroda na Balkanu, Program nacionalne afirmacije Muslimana
u Crnoj Gori nije državotvorni, naci­onalistički, asimilatorski,
separatistički ni­ti program na­ci­onalne getoizacije, već je
progresivan, demo­kratski, kohezioni i program sadašnjosti i
bu­dućnosti mu­slimanskog naroda Crne Gore.
Usamljeno djelovanje organa Matice na ostva­­rivanju
statutarnih ciljeva i zadataka i obi­man naučnoistraživački
rad sa izdavaštvom, u ne­povoljnim uslovima i medijskoj
izolaciji, nije­su onemogućili ostvarivanje velikobošnjačkog,
nacionalističkog i asimilatorskog programa koji je nametnuo
bošnjačku asimilaciju polovini Mu­slimana Crne Gore.
Matica muslimanska Crne Gore je, i pored ne­­manja mi­
nimalnih uslova rada, izrasla u respektabilno udruženje u
obla­sti kulture i istraživanja u Crnoj Gori
44
Osnivanje Matice muslimanske
Maticu muslimansku Crne Gore su osnovala, samo­ini­
cijativno, slobodno i dobrovoljnim udru­živanjem, 23 musli­
manska intelektualca iz Podgorice, Bara, Berana, Rožaja, Plava
i Pljevalja, na Osnivačkoj skupštini u Podgorici, dana 6. 10.
1996. godine
Matica muslimаnska je prvi institucionalni oblik organi­
zovanja za istoriju, nauku, kulturu, književnost, umjetnost,
društvena, ekonomska i nacionalna pitanja autohtonih Mu­
slimana Crne Gore.
Na Osnivačkoj skupštini su usvojeni Programski ciljevi i
zadaci, Statut i druga dokumenta Matice.
U Programskim ciljevima i zadacima se utvr­đuje da je
Ma­tica muslimanska vanstranačka, na­učna, kulturna i umje­
tnička organizacija, otvorena za sve građane, naučne, kulturne,
umjetničke i dru­ge stvaraoce, bez obzira na njihovu ideološku
opre­dijeljenost, nacionalnost i vjersku pripadnost.
Osnovni ciljevi i zadaci Matice muslimanske
Osnovni ciljevi i zadaci Matice su izučavanje istorije,
kul­­­ture, tradicije i običaja, kao i očuvanje i dalje razvijanje
du­­­hovnog, kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta Mu­
slimana Crne Gore.
Osnovni ciljevi i zadaci imaju za polaznu osnovu saznanje
istine o Muslimanima koji po svom te­meljnom civilizacijskokulturnom opredjelјenju, kao temelj ljudskog postojanja
uzimaju princip odgo­vornosti čovjeka za sopstveni život,
princip konsensualnog uređenja života ljudskih zajednica,
princip tolerancije vjere, kulture, nacije, oblika života i princip
stalnog usavršavanja svih oblika ljudskog postojanja.
Muslimanima Crne Gore je jasno da je moderna Evropa
postavila temelje poimanja nove slobodne i demokratske lju­
dske zajednice tzv. Evrope naroda i ljudi čime se priznaju
neprikosoveno sva prava ljudi da slobodno i jednakopravno
45
žive u skladu sa slobodno izgrađenim sistemom vrijednosti. To
znači da pravo svakog čovjeka da živi i da svoj život usklađuje
prema onim civilizacijskim, kulturnim, etni­čkim, nacionalnim
i političkim opredjeljenjima, načelima i vrijednostima koje
smatra za izvor i temelj sopstvene egzistencije.
U Programskim ciljevima se ističe da će Matica okupiti
sve stvaraoce i sarađivati sa naučnim radnicima i institucijama
u Crnoj Gori i inostranstvu u cilju naučnog rasvjetljavanja i
saznanja istine o tome da su Muslimani Crne Gore evropski
narod, da pripadaju istom izvornom blisko-istočno-me­
diteranskom evropskom stablu ljudske kulture iz kojeg su
nastali svi oblici kulturnog života koji se nalaze u temeljima
modernog poimanja Zapada i modernog univerzalnog
poimanja ljudske slobode.
Naučnim rasvjetljavanjem religije islama i nacionalnog
identiteta Muslimana saznaju se naro­dnosno formiranje i
političko-nacionalno profiliranje muslimanskog naroda Crne
Gore i njegove slovensko-islamske specifičnosti kroz više
vjekova. Time se daje i naučno fundiran odgovor svim di­
le­mama o nacionalnom identitetu Muslimana i pruža odlu­
čan otpor sprovođenju velikonacionalističkih asi­milatorskih
programa i projekata.
U uvodnom izlaganju Dr Avdula Kurpejovića, podnesenog
na Osnivačkoj skupštini Matice, osnovni motivi i razlozi
osnivanja Matice muslimanske su sadržani u nepobitnim
činjenicama da u Crnoj Go­ri živi oko sto hiljada Muslimana,
ako se uključe i oni Muslimani koji se nacionalno izjašnjavaju
kao Crnogorci ili kao Jugosloveni islamske vjero­ispo­­­vijesti.
Muslimani su po broju pripadnika do 2003. godine bili drugi
narod u Crnoj Gori, poslije Crno­goraca. Međutim, nijedna
naučna, istorijska i kulturna institucija u Crnoj Gori nije se, a
vrlo je mali broj i naučnih radnika, istoričara, etnologa i drugih
profesija, bavio istorijom ovog naroda.
Iako je to od 1992. godine i Ustavna obaveza, istorija,
tradicija i kultura Muslimana nije obuhvaćena nastavnonaučnim i obrazovnim programima i udžbenicima osnovnih
46
i srednjih škola. Tako Mu­slimani Crne Gore nemaju svoju
istoriografiju iako traju blizu 600 godina.
Ovakav odnos prema Muslimanima ostavio je prostor za
dileme o vjerskom i nacionalnom iden­titetu, što je omogućilo
akterima novonastalog veli­kobošnjačkog nacionalističkog,
islamskog asimi­la­torskog programa da negiraju njihov kulturni
i nacionalni identitet i nameću im tuđi, bošnjački. Krajnji cilj
ovog programa je istrebljenje Muslimana, bolje reći etnogenocid. Tako se Muslimani Crne Gore krajem XX i na početku
XXI vijeka nalaze na velikom iskušenju da budu egzistencijalno
ugroženi.
Polazeći od Programskih ciljeva i zadataka i Uvo­d­
nog izlaganja, u Statutu su utvrđeni Ciljevi i zadaci Matice
muslimanske Crne Gore. Opšti, prioritetni ciljevi i zadaci su
dati u uvodnom dijelu člana 8 Statuta, a oni su: izučavanje i
očuvanje, njegovanje istorije, kulture, običaja i nacionalnog
bića Muslimana, u skladu sa pozitivnim istorijskim tradicijama,
kao i stalno unapređivanje društvenog, ekonomskog, socija­
lnog, kulturnog života muslimanskog naroda u skladu sa
savremenim dostignućima naučnih, i drugih saznanja i na tim
osnovama održavanje bliskih kulturnih i drugih veza i saradnje
sa crnogorskim i drugim narodima Crne Gore i narodima
drugih država.
U alineji 22 ovog člana decidno su utvrđeni ciljevi i za­
daci Matice muslimanske Crne Gore. Svi ti ciljevi i zadaci su
aktuelni i danas, iako su statutarni ciljevi i zadaci djelimično
dopunjavani ili su pretrpjeli izvjesnu doradu i uobličavanje,
kao rezultata novih društveno-političkih uslova djelovanja
Matice mu­slimanske i statusa i položaja Muslimana Crne Gore.
Status Matice muslimanske
Matica muslimanska je osnovana kao društvena orga­
nizacija po tada važećem Zakonu o udruživanju građana. Upi­
sana je u Registar društvenih organizacija kod Ministarstva
pravde Crne Gore.
47
Po sili Zakona o nevladinim organizacijama, Matica je 1999.
godine dobila status nevladinog udru­ženja za nauku, kulturu,
istoriju, književnost, umje­tnost, društvena, ekonomskosocijalna, ljudska i na­cionalna prava autohtonog muslimanskog
naroda Crne Gore i upisana u Registar nevladinih udruženja
kod Ministarstva pravde Crne Gore.
Na Posebnoj sjednici skupštine Matice, održanoj 5. 10.
2008. godine, saglasno članu 79 ustava Crne Gore i čla­nu
9 Zakona o manjinskim pravima i slo­bodama, Matica mu­
slimanska je osnovana kao Sa­mostalno udruženje u oblasti
kulture manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore. Upisana
je u Re­gistar udruženja kod Ministarstva unutrašnjih po­slova i
javne uprave.
U Privrednom sudu Matica je upisana u Centralni registar
kao Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog
muslimanskog naroda, pod Šifrom djelatnosti: 73201 - Istra­
živanja i razvoj u društvenim naukama.
Matica muslimanska Crne Gore je prva matica mu­sli­­
manskog naroda Crne Gore i na prostorima bivše SFRJ i Ba­
lkana.
Organi Matice muslimanske izabrani na
Osnivačkoj skupštini
Organi Matice izabrani na Osnivačkoj skupštini su:
Pred­sjedništvo Matice od tri člana:
- Dr Avdul Kurpejović, predsjednik;
- Jusuf Bibezić, diplomirani pravnik iz Bara
potpredsjednik i
- Behudin Halilbegović, profesor, generalni sekretar
Upravni odbor je činilo Predsjedništvo Matice i još šest
izabranih članova:
Husein-Ceno Tuzović, Dr Sefer Međedović, Ismet Hadžić,
akademski slikar,
Dr Buto Đečević, ljekar spe­cijalista, Ethem Vodopić, dipl.
ing. elektroprivrede I Asim Đečević, dipl. politikolog.
48
Izabran je Nadzorni odbor od tri člana sa predsjednikom
Šekom Hadžiahmetovićem, dipl. ing. i članovima: Medom
Odžićem iz Podgorice i Osmanom Subašićem, dipl. pravnikom
iz Bara.
Sud časti je brojao tri člana. Za predsjednika je izabran
Redžep Krpuljević, dipl. ing, a za članove: Šeko Bulić iz Pod­
gorice i dr Enver Redžepagić, ljekar iz Plava.
U narednom periodu, na redovnim sjednicama Skupštine
dolazilo je do promjena u personalnom sastavu organa Matice,
osim što je predsjednik Matice Dr Avdul Kurpejović svaki put
ponovo biran i nalazi se na toj funkciji i danas
Kroz članstvo u Predsjedništvu, Upravnom odbo­ru,
Nadzornom odboru, Sudu časti i odborima Matice, prošao je
veliki broj naučnih, kulturnih i drugih radnika i intelektualaca
muslimanske, crno­gorske, srpske i albanske nacionalnosti,
što Maticu čini otvorenom za sve dobronamjerne ljude i stva­
raoce i time se daje vidan doprinos multikulturalnosti i mu­
ltinacionalnoisti države Crne Gore.
Izabrano je pet odbora koji su brojali od tri do pet članova.
Matica je 1996. godine štampala Informativni prospekt,
brošuru, u kome je objavljeno Uvodno izlaganje sa Osnivačke
skupštine Dr Avdula Ku­rpejovića, sva dokumenta, Potvrda
o upisu Matice u Re­gistar društvenih organizacija i obrazac
Pristupnice u članstvo Matice.
Od osnivanja do 2010. godine izdata su tri Info­rmativna
prospekta o Matici muslimanskoj od kojih je prospekt iz 2006.
godine bio najobuhvatniji.
Matica muslimanska je 2010. godine izdala Info­rmativni
vodič u 1000 primjeraka, kojim se omo­­­­gućava članstvu i svim
građanima saznanje ne­ophodno za sticanje bitnih informacija o
autohtonim Muslimanima Crne Gore o nacionalnosti, statusu
i položaju kao i o institucionalnom orga­ni­zovanju u Crnoj Gori
iz domena manjinskih na­roda.
Uslovi rada Matice kao institucije, nijesu nikada bili niti
su sada obezbijeđeni.Od osnivanja predstavnici Matice su u
neposrednim razgo­vorima sa svim dosadašnjim ministrima
49
kulture i u pisanoj formi za­htijevali obezbjeđivanje minimalnih
uslova rada, za prvu i do 2008. Godine jedinu instituciju
autohtonih Muslimana Crne Gore. Podsjećam, sve do popisa
2003. godine, Muslimani su bili drugi narod po broju pri­
padnika - činili su oko 20% ukupnog stanovništva Crne Gore.
Svi neposredni, usmeni i pisani zahtjevi su odbijeni uz navođene
razloga koji nijesu bili osnovani niti zasnovani na stvarnosti.
Matica je, nakon održane Posebne sjednice sku­p­štine,
5. 10. 2008. godine, na kojoj je Matica prerasla i osnovana
kao Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog mu­
slimanskog naroda, po članu 79 t. 6 Ustava Crne Gore iz 2007.
godine i člana 9 Zakona o manjinskim pravima i slobodama,
podnijela zahtjev Ministarstvu kulture, sporta i medija Crne
Gore, pod brojem: 26 od 14. 09. 2009. godine za materijalnu
pomoć po članu 79. tačka 6. Ustava Crne Gore i članu 9 Zakona
o manjinskim pravima i slobodama.
Ministarstvo je odgovorilo 7. 12. 2009. godine, dopisom br.
03-3120/2 da ne prihvata da se sredstva za materijalnu pomoć
Matici po članu 79 tački 6 obezbjeđuju u budžetu Ministarstva
kulture, navo­deći: „Sredstva za finansiranje djelatnosti udru­
ženja koja se bave kulturom u Crnoj Gori, pa time i udruženja
iz oblasti kulture manjina, sadržana su u budžetu Ministarstva
kulture, i raspodjeljuju se svim subjektima koji se bave
djelatnostima kulture u Crnoj Gori, pod uslovima i na način
utvrđen Zakonom o kulturi, poglavlje – Podsticaj i podrška
razvoju kulture.
Pod tim uslovima i ravnopravno sa svim drugim subje­
ktima iz kulture, a u skladu sa našim mogućnostima, sufinansirali
smo i projekte iz kulture Matice muslimanske Crne Gore, sa kojima
ste aplicirali i ne postoji drugi način da se obezbijede sredstva za rad
Vašeg udruženja u budžetu
Dalje se citiraju odredbe Ustava i Zakona o manjinskim pravima
i slobodama i na njima svojstven način tumače i komentarišu.
Iz napisanog se da nedvosmisleno zaključiti pogrešno
čitanje i neovlašćeno tumačenje Ustavne obaveze i poisto­
vjećivanje finansiranja projekata sa finansiranjem redovne
50
djelatnosti udruženja pri­padnika manjinskih naroda. Kada
je riječ o projektima Matice muslimanske kojima je aplicirala,
činjenica je da je Matica konkurisala sa jednim projektom i da je
dobila samo sredstva za štampanje knjige, ali ne i za realizaciju
Projekta. Budžet projekta je bio 13.000,00 €, a odobreno je svega
2.000,00 €.
Matica muslimanska je podnijela zahtjev Mi­nistarstvu
kulture i medija, pod brojem: 36, dana 20. 09. 2010. godine,
da u svom budžetu bilansira sredstva za Maticu u iznosu od
22.0000,00 € u 2011. godini, po članu 79 tački 6 Ustava Crne
Gore.
Pošto Matica nije obaviještena o ishodu po za­htjevu, upu­
tila je urgenciju dana 17. 1. 2011. godine pod brojem: 1. Ni na
urgenciju nije dobijen odgovor.
Matica je ponovo, uputila urgenciju Ministarstvu radi
odgovora da li je bilansirala sredstva za Maticu u budžetu
Ministarstva, pod brojem: 1/1 od 12. 05. 2011. godine, ali odgo­
vor nije dobijen.
Upravni odbor Matice muslimanske, na še­stoj sjednici,
održanoj 20. 02. 2011. godine je za­ključio da se Matica obrati
Upravnom sudu protiv Ministarstva kulture i medija, kao
državnog organa, radi ostvarivanja Ustavom zajemčenog prava
na materijalnu pomoć od države.
Tužba Upravom sudu je podnesena u julu 2011. godine,
radi ćutanja administracije.
Ukoliko Upravni sud ne uvaži tužbu i ne presudi da Ma­
tica muslimanska kao Samostalno udruženje u oblasti kulture
manjinskog muslimanskog naroda ispunjava uslove iz člana
79 tačka 6 i obaveže Ministarstvo kulture da u svom budžetu
svake godine bilansira sredstva na osnovu predračuna rashoda
Ma­tice, pitanje opstanka Matice je sasvim neizvjesno.
Ne čekajući odluku Upravnog suda po tužbi o ćutanju
administracije, Ministarstvu kulture i medija je, 29. 08. 2011.
godine, pod brojem: 26., podnesen Zahtjev za bilansiranje u
svom budžetu materijalne pomoći Matici u 2012. godini u
51
iznosu od 22.000,00 €, po osnovu člana 79 pod 6 Ustava Crne
Gore i članu 9 Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
Ministarstvo je odgovorilo, umjesto da po Zakonu o opštem
upravnom postupku donese rje­šenje, dana 06. 09. pod brojem:
03-1967/2, da ne postoji drugi način obezbjeđivanja materijalne
pomoći Matici muslimanskoj Samostalnom udruženju u oblasti
kulture manjinskog muslimanskog naroda osim apliciranja
na sredstva koja se po Zakonu o kulturi, pod podnaslovom Podsticaj i podrška razvoja kulture - opredjeljuju za označene
namjene. Radi se o namjerno pogrešnom i neovlašćenom tu­
ma­čenju Ustava i primjeni njegovih odredbi kojima se jemče
posebna prava pripadnicima manjinskih naroda. Na osnovu
ovog odgovora stekli su se uslovi da se Matica obrati tužbom
Upravnom sudu za ostvarivanje ovog prava zajemčenog
Ustavom. Tužba je podnesena Upravnom sudu.
Kada je riječ o obezbjeđivanju minimalnih uslova Matici
za obavljanje redovne djelatnosti treba ukazati na činjenicu da
je Ministarstvo kulture odmah po osnivanju Matice crnogorske
obezbijedilo kancelarijski prostor, administrativnog radnika i
finansijska sre­dstva, da bi u 2009. godini predložilo Zakon o
Matici crnogorskoj, koji je usvojen u Skupštini Crne Gore. Po
tom Za­konu Matica crnogorska je postala budžetska insti­tucija
i za 2010. godinu dobila u državnom budžetu 320.000,00 €.
Znači, za Maticu crnogorsku, nevladinu organizaciju, ne važi
ovo što je napisano u odgovoru Ministarstva kulture na zahtjev
Matice muslimanske, što je školski primjer diskriminacije.
Kada je osnovana Matica crnogorska crnogorskom kulturom
su se bavile mnoge institucije koje su se finansirale iz državnog
budžeta, a nijedna institucija muslimanskog naroda se ne
finansira iz državnog budžeta u čijim prihodima participira
i muslimanski narod. Isto tako, nijedna naučna, istorijska,
kulturna niti druga institucija koja se bavi naukom i kulturom
crnogorskog naroda i finansira se iz državnog budžeta nije
se bavila niti se sada bavi istorijeom, kulturom i nacionalnim
bićem muslimanskog naroda u Crnoj Gori. Prema tome, pitanje
uslova rada Matice mu­slimanske Samostalnog udruženja u
52
oblasti kulture i istraživanja i razvoja u društvenim naukama
ma­njinskog muslimanskog naroda nije riješeno ni nakon 15
godina njenog postojanja i rada, jer se nije poštovao Ustav iz
1992. godine niti se poštuje Ustav Crne Gore iz 2007. godine.
OSVRT NA RAD ORGANA UPRAVLJANJA MATICE
Prvim Statutom Matice su utvrđeni njeni organi upra­
vljanja:
Skupština
Upravni odbor
Predsjedništvo
Nadzorni odbor i
Sud časti
Pored stalnih organa upravljanja Upravni odbor je osnivao
povremena radna tijela radi izvršavanja nekih povremenih
statutarnih ciljeva i zadataka.
Skupština Matice muslimanske
Statutom je utvrđeno da se redovne sjednice Sku­pštine
Ma­tice održavaju jedanput u četiri godine, odnosno svake če­
vrte godine.
Računajući Osnivačku Skupštinu Matice, za proteklih 15
godina održano je pet redovnih sjednica, odnosno svake treće
godine, čime je ispoštovana statutarna obaveza.
Svečana sjednica Skupštine je održana 2006. go­dine,
povodom Desetogodišnjice osnivanja Matice.
Posebna sjednica je održana 2008. godine, na kojoj je
donesena Odluka o prerastanju Matice u Sa­mostalno udruženje
u oblasti kulture manjinskog mu­slimanskog naroda Crne Gore.
Prema tome, u proteklom periodu održano je ukupno se­
dam sjednica Skupštine, a računjajući i Svečanu sjednicu 2011.
godine, ukupno osam sje­dnica.
53
Znači, Skupština Matice, kao najviši organ upra­vljanja, je
redovno funkcionisala i ostvarivala sta­tutarne ciljeve i zadatke.
Prva redovna sjednica Skupštine Matice
nakon održavanja Osnivačke
održana je 04. 04. 1998. godine.
Ova sjednica Skupštine ima istorijsko značenje jer je na njoj
razmatran i Usvojen Program nacionalne afirmacije Muslimana
u Crnoj Gori.
Na ovoj sjednici su razmatrani: Izvještaji o radu Upravnog
odbora i Predsjedništva Matice, usvojene Izmjene i dopune
statuta i Izmjene i dopune odluke o izboru organa upravljanja
Matice.
Program nacionalne afirmacije Muslimana u Crnoj Gori,
na naučan, objektivan i razuman na­čin obrađuje identitet,
istorijski evolutivni proces na­rodnosnog oformljenja, položaj,
status, iskušenja i izazove i na tim osnovama trasira puteve
budućnosti autohtonih slovenskih Muslimana Crne Gore. Pro­
gram je jedinstven na Balkanu i Evropi.
Program je oslobođen svih primjesa naciona­lističkog,
separatističkog, ekstremnog, getoizacije, izo­lacije i svega što bi
ga činilo neprihvatljivim i ne­perspektivnim za ovaj narod.
Program nije doživio javnu kritiku, jer za to nije bilo
valjanih argumenata, već je ocijenjen kao izuzetno kvalitetan
i značajan za razvijanje i unapređenje multikulturalnosti i
multinacionalnosti države Crne Gore.
Muslimani Crne Gore su bili, sada su i biće jedan od bitnih
integrativnih činilaca i ukupne stabilnosti države Crne Gore.
Druga redovna sjednica Skupštine Matice
održana 1. 12. 2002. godine
Na sjednici su razmatrani i usvojeni: Izvještaji o radu
Upravnog odbora, Predsjedništva i Nadzornog odbora i Odluka
o izboru organa upravljanja Matice.
54
Uz Izvještaj o radu Predsjedništva dostavljene su Ocjene
i stavovi o negiranju kulturnog i nacionalnog identiteta i imena
autohtonih Muslimana Crne Go­re, koji su usvojeni na sjednici
Predsjedništva, i pre­zentirani javnosti.
Treća redovna sjednica Skupštine Matice
održana 6. 04. 2003. godine.
Treća sjednica Skupštine je održana u vremenu ispunjenom
iskušenjima i izazovima ugrožavanja kulturnog i nacionalnog
identiteta Muslimana Crne Gore, koja su nastala nakon
donošenja sramne i asimilatorske „Deklaracije o vraćanju
tradicionalnog imena Bošnjak Muslimanima Crne Gore“. U
orga­nizaciji Almanaha, odnosno prof. dr Šerba Rastodera,
organizovan je Radni sto na kome je usvojen ovaj asimilatorski
akt.
Skupština je usvojila Apel Muslimanima Crne Gore za
oču­­vanje nacionalnog identiteta i imena, ko­jim se vrši su­pro­­
tstavljanje propagandi i agitaciji ne­giranja nacionalnog ide­
ntiteta i imena Muslimana i nametanja im tuđeg, bošnjačkog.
Sadržina Apela je bila obuhvatna i dovoljna za razu­mi­
jevanje stvarnog nacionalnog identiteta Mu­slimana i shvatanja
nametanja bošnjačke asimilacije, ali se sa distribucijom zakasnilo
i nije bila sveobuhvatna, iz objektivnih i subjektivnih razloga.
Na sjednici Skupštine su razmatrani i usvojeni:
- Izvještaji Upravnog odbora i Predsjedništva
- Odluka o izboru organa upravljanja i
- Zaključci o pridruživanju prijedlozima za ozva­ničenje
crnogroskog jezika službenim u Crnoj Gori.
Prilikom razmatranja Izvještaja o radu Pred­sjedništva
Sku­pština je jednoglasno usvojila Zaključke u kojima se odaje
priznanje predsjedniku Matice dr Avdulu Kurpejoviću za
doprinos u radu i afirmaciji Matice i ostvarivanju statutarnih
ciljeva i zadataka kojima se štiti i unapređuje kulturni i na­
cionalni identitet Muslimana Crne Gore.
55
Zaključcima je utvrđeno da prioritetan zadatak djelovanja
Matice budu naučnoistraživački rad i izdavaštvo, jer se time
trajno doprinosi izučavanju, proučavanju, unapređenju, afi­
rmaciji i prezentaciji kulturne baštine, kulturnog i nacionalnog
identiteta autohtonih slovenskih Muslimana Crne Gore.
.
Četvrta sjednica Skupštine Matice
održana 5. 10. 2008. godine
Na sjednici su razmatrani i usvojeni: Izvještaji o radu
Upravnog odbora i Pred­sjedništva Matice. Razmatran je i
usvojen Izvještaj o finansijskom poslovanju Matice i raz­mo­
trena je i usvojena Inicijativa Predsjedništva Matice o nje­
nom prerastanju u Samostalno udruženje u oblasti kulture
manjinskog muslimanskog naroda na osnovu člana 79 Ustava
Crne Gore i člana 9 Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
Nakon razmatranja pomenutih izvještaja i dru­gih mate­
rijala, Skupština je usvojila obuhvatne i cjelovite Zaključke.
U Zaključcima se traži od na­dležnih državnih organa zaštita
kulturne ba­štine, kulturnog i nacionalnog identiteta i imena od
velikobošnjačke asimilacije, traži se stvaranje mi­nimalnih uslova
za rad Matice, daje se prioritetan značaj naučnoistraživačkom
radu i izdavaštvu uz odavanje priznanja na ostvarenim re­
zultatima u dosadašnjem radu i traži obuhvatanje nastavno-na­
učnim i obrazovnim programima i udžbenicima za osnovne i
srednje škole istorije, kulture i naionalne osobenosti Muslimana
Crne Gore, kako bi prestala tiha asimilacija ovog naroda koja
traje od njegovog postanka.
Svečana sjednica Skupštine Matice
održana 7. 10. 2006. godine
Svečana sjednica Skupštine Matice je održana povodom
desetogodišnjice osnivanja Matice.
Na sjednici je predsjednik Matice dr Avdul Kurpejović
podnio prigodno uvodno izlaganje
56
Skupštine je donijela Odluku o dodjeljivanju za­hvalnica
za doprinos na očuvanju, unapređenju i afirmaciji kulturnog i
nacionalnog identiteta auto­htonih slovenskih Muslimana Crne
Gore.
Zahvalnice su uručene 17-torici članova Matice i njenih
organa, šest zahvalnica preminuilim članovima Matice i njenih
organa, 20 zahvalnica je dodijeljeno zaslužnim građanima i
saradnicima i šest zahvalnica organima, institucijama i nevla­
dinim organizacijama.
Posebna sjednica Skupštine Matice
održana 5. 10. 2008. godine
Ova sjednica je izuzetno značajna u pogledu statusa i
položaja Matice muslimanske, jer su na njoj donesene odluke o
prilagođavanju Matice kao institucije odredbama Ustava Crne
Gore iz 2007. godine kojim se decidno jemče prava pripadnika
manjinskih naroda. Istovremeno se vrši usaglašavanje profila
Matice sa odredbama člana 9 Zakona o manjinskim pravima i
slobodama.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu
Skupština je donijela Odluku o prerastanju Matice u
Samostalno udruženje u oblasti kulture manjinskog mu­
slimanskog naroda Crne Gore, po članu 79 Ustava Crne Gore i
članu 9 Zakona o manjinskim prtavima i slobodama.
Skupština je usvjila novi Statut. Ovim Statutom prestaje
da postoji Predsjedništvo kao organ i kao organi Matice se usta­
novljavaju:
Skupština
Upravni Odbor
Predsjednik
Generalni sekretar
Nadzorni odbor i
Sud časti
57
Posebno je značajno donošenje Odluke o osnivanju i
izdavanju časopisa OSVIT glas Muslimana Crne Gore. Ovo je
prvi časopis Muslimana Crne Gore u njihovoj istoriji.
Na Skupštini je izabran Upravni odbor od šest članova,
čijim radom rukovodi Generlni sekretar. Ponovo je izabran za
predsjednika dr Avdul Kurpejović. Za generalnog sekretara je
izabran Osman Grgurević iz Bara. Izabran je Nadzorni odbor i
Sud časti.
Matica je ponovo upisana u Registar kod Ministarstva
unutrašnjih poslova i javne uprave kao Samostalno udruženje
u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore.
Matica je upisana u Centralni registar Privrednog suda
u Podgorici kao Matica muslimanska Crne Gore Samostalno
udruženje u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda,
pod Šifrom djelatnosti: 73291 Istraživanje i razvoj u društvenim
naukama.
Nakon upisa u pomenute registre, Matica se obratila
Ministarstvu za kulturu sa zahtjevom da se primijeni član 79 pod
6 Ustava, kojim se jemči pravo materijalne pomoći osnovanim
udruženjima pripadnika manjinskih naroda i člana 9 Zakona o
manjinskim pravima i slobodama, kojim se propisuje pravo na
finansijsku podršku udruženjima.
Rad Nadzornog odbora Matice.
Ovaj organ Matice nije ispoljavao samoinicijtivu i njegov
rad se svodio na razmatranje i utvrđivanje Finansijskog izvještaja
za Skupštinu Matice, jer je to njegova statutarna obaveza. Svoju
statutarnu obavezu Nadzorni odbor je korektno izvršavao.
Rad Suda časti Matice
Ovaj organ nije djelovao od osnivanja Matice do danas jer
za njegovim djelovanjem nije bilo potrebe.
58
OSTVARIVANJE
PRIORITETNIH STATUTARNIH CILJEVA I ZADATAKA
ORGANA MATICE
Statutarni prioritetni ciljevi i zadaci Matice su:
1. Izučavanje, očuvanje, unapređenje, zaštitna, prezentacija
i afirmacija kulturnog i nacionalnog identiteta i kulturne
baštine autohtonih Muslimana Crne Gore.
2. Argumentovano i na naučnim osnovama zasno­va­
no suprotstavljanje negiranju kultu­rnog identiteta,
baštine i nacionalnog identiteta i nametanja bošnjačke
asimilacije
3. Naučnoistraživački rad i izdavaštvo.
Na realizaciji ovih ciljeva i zadataka su se angažovali
organi Matice, Skupština, Upravni odbor, predsjednik i ge­
neralni sekretar, kao i upravni odbori orgranaka Matice i po­
vjerenici.
Pretežna aktivnost na ostvrivanju statutarnih ciljeva i
zadataka je padala na Upravni odbor, koji je radio u sjednicama
i pojedinačno njegovi članovi.
Realizaciju statutarnih ciljeva i zadataka i odluka i zaklju­
čaka Skupštine Matice ostvarivao je, pretežno, pred­sjednik, a
dijelom i generalni sekretar Matice.
Predsjednik Matice je djelovao u skladu sa statutarnim
ovlašćenjima i obavezama, a generalni sekretar sprovodio
odlu­ke i zaključke Upravnog odbora Matice.
Rad Upravnog odbora
na ostvarivanju statutarnih ciljeva i zadataka i
odluka i zaključaka Skupštine
U vremenu od osnivanja Matice, 1996. godine do juna
1998. godine, Upravni odbor je održao tri sjednice.
Od 1998. do 2008. godine Upravni odbor je održao 17 re­
dovnih sjednica.
59
U ovom periodu održana je jedna Svečana sje­dnica, 2001.
godine, na petogodišnjicu osnivanja Matice i održana je, 2007.
godine, prva i jedina telefonska sjednica Upravnog odbora radi
odlaganja redovne sjednice Skupštine Matice za 2008. godinu.
Od 2008. do kraja februara 2011. godine održano je šest
sjednica Upravnog odbora.
Upravni odbor je razmatrao pitanja iz svoje nad­ležnosti i
materijale za pripremu održavanja sjednica Skupštine Matice.
Sve sjednice Upravnog odbora je pripremalo Pred­sje­
dništvo Matice, a poslije njegovog ukidanja predsjednik i gene­
ralni sekretar Matice.
Za sve sjednice su materijali dostavljani člano­vima Upra­
vnog odbora.
Na svim sjednicama su vođeni zapisnici koji su ovjeravani
na narednoj sjednici.
Zapisnici sa svih sjednica se čuvaju u doku­me­ntaciji
Matice.
Rad Predsjedništva Matice muslimanske
od 1996. do 2008. godine
Predsjedništvo Matice su činili predsjednik, pot­pred­
sjednik i generalni sekretar Matice.
Predsjedništvo je održavalo redovne sjednice o kojima su
uredno vođeni zapisnici i telefonske kon­sultacije.
Redovnih sjednica je održano ukupno 20.
Konsultacija telefonskim putem je održano 57, o čemu je
urađena zabilješka u posebnoj svjesci.
Po Statutu Predsjedništvo je imalo izvršne nad­ležnosti
u sprovođenju odluka Upravnog odbora i ne­ka samostalna
ovlašćenja u ostvarivanju statutarnih ciljeva i zadataka.
Predsjedništvo kao izvršni organ Matice je ukinuto na
Posebnoj sjednici Skupštine održanoj 5. 10. 2008. godine, jer su
novim statutom ustanovljeni kao organi Predsjednik i Generalni
sekretar Matice, umjesto Predsjedništva.
60
Može se reći da je Predsjedništvo uspješno fu­nkcionisalo
i da se predsjednik Matice o svim pita­njima i aktivnostima
kon­sultovao i dogovarao sa potpredsjednikom i generalnim
sekretarom.
Rad Predsjednika Matice muslimanske
od 5. 10. 2008. godine
Novim statutom Matice, donesenim na Po­sebnoj sjednici
Skupštine Matice 5. 10. 2008. godine, predsjednik Matice je
poseban organ sa propisanim nadležnostima koji je za svoj rad
odgovoran Skupštini.
U proteklom petnaestogodišnjem periodu predsjednik
Matice je bio nosilac i inicijator mnogih aktivnosti na ostva­
rivanju statutarnih ciljeva i zadataka. Jedan dio aktivnosti
predsjednik je obavljao u okviru Predsjedništva Matice, a
dru­gi u dogovoru i uz punu saradnju sa potpredsjednikom
i generalnim sekretarom. Neke aktivnosti, posebno na ostva­
rivanju naučnoistraživačkog rada, predsjednik ostvaruje u
saradnji sa Upravnim odborom Matice.
Predsjednik, saglasno statutarnim ovlašćenjima, predsta­
vljao je i zastupao Maticu i komunicirao sa javnošću. On u svim
slučajevima negiranja i ugro­žavanja nacionalnog i kulturnog
identiteta Muslimana Crne Gore reaguje peko javnih medija i
direktno kod nadležnih državnih organa i institucija.
Predsjednik je bio predlagač mnogih odluka i zaključaka
Upravnog odbora, pripremao je projekte za konkurisanje na
konkursima Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim orga­
nizacijama, Ministarstva kulture i Fonda za manjine i starao se
o njihovoj realizaciji.
Predsjednik i Generalni sekretar, radi saradnje, redovno
dostavljaju pisane informacije Upravnom odboru o ostarivanju
statutarnih ciljeva i zadataka između dvije sjednice, iako pred­
sjednik nije na to oba­vezan, jer za svoj rad odgovara Skupštini.
61
U ostvarivanju statutarnih nadležnosti predsje­dnik samo­
inicijativno sarađuje sa generalnim sekreta­rom, koji rukovodi
radom Upravnog odbora i stara se o pripremi materijala i
sprovođenju odluka i za­ključaka Upravnog odbora i Skupštine
Matice.
Predsjednik rukovodi naučnoistraživačkim ra­dom i izda­
vaštvom i dao je vidan doprinos ostvarenim rezultatima.
On je inicijator i autor mnogih javnih saopštenja, re­
ago­vanja, prigovora, demantija i izjava kojima se vrši argu­
mentovano suprotstavljanje djelovanjima kojima se direktno
negira kulturni identitet, kulturna baština i nacionalni identitet
Muslimana i nameće im se bošnjačka asimilacija.
Predsjednik se posebno angažovao u toku pri­premanja
i sprovođenja Parlamentarnih izbora 2006. i 2009. godine
kako bi se obezbijedila autentična zastupljenost i srazmjerno
predstavljanje Muslimana u Skupštini Crne Gore.
Predsjednik je pokrenuo inicijativu kod nadležnih drža­
vnih organa na zabrani korišćenja besmislene, asimilatorske
dvonacionalne kombinatorike Bošnjak/Musliman.
On je pokrenuo pitanje kod Ministarstva pro­svjete za
obuhvat nastavno-naučnim i obrazovnim programima i
udžbenicima istorije, kulture i na­cionalne osobenosti Mu­
slimana.
Pokrenuo je pitanje finansiranja Matice musli­manske po
Ustavu i Zakonu o manjinskim pravima i slobodama.
Predsjednik je bio svakodnevno angažovan prije i u toku
popisa stanovništva 2003. i 2011. godine, inicirao je i bio jedan
od autora pisanja Apela muslimanskom narodu za očuvanje
nacionalnog identiteta uoči popisa stanovništva 2003. godine
i pripremanja flajera koji je usvojio Upravni odbor uoči popisa
stanovništva 2011. godine, predstavljanje flajera na Press
konferenciji za medije i prezentaciju dijela teksta iz flajera
na lokalnim televizijama u Bijelom Polju i Ulcinju, ja­vnom
istupanju, suprostavljanju prevarantskim i asi­milatorskim akti­
vnostima aktera velikobošnjačke asi­milcije, posebno prof. dr
Šerba Rastodera,
62
Predsjednik se suprostavio dodjeljivanju Trina­estojulske
nagrade Šerbu Rastoderu za asimilatorsko djelo Monografiju
Bošnjaka/Muslimana.
Matica muslimanska i Savjet muslimanskog naroda su
reagovali kod Gradonačelnika Podgorice i nadležnog Se­kre­
tarijata zbog obezbjeđivanja gra­đevinskog zemljišta, poklona,
za izgradnju Centra za kulturu Bošnjaka u okviru objekta
Mešihata Islamske zajdnice, umjesto da to bude Centar za
kulturu Muslimana i Bošnjaka Crne Gore.
Predsjednik Matice je uzeo učešće je na raznim sku­
povima na kojima se vodila rasprava o manjinama i zaštiti
kulturnog i nacionalnog iden­titeta. Učestvovao je u raspravi o
multikulturalnosti na Balkanu, u Evropi i svijetu i efektivnom
učešću etni­čkih zajednica podložnih rasnoj diskriminaciji u
javnom životu, u organizaciji Dukljanske akademije nauka i
umjetnosti i Saveza Balkanskih Egipćana iz Skoplja. Rasprava
je vođena 2009. i 2011. godine u Podgorici. Sa referatom je uzeo
učešće na Okruglom sto­lu „Kultura manjina, mogućnosti i
perspektive“, u orga­nizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture
ma­njina Crne Gore. Učestvovao je u radu panel diskusije i
radnog ručka u organizuaciji Centra za razvoj nevladinih
organizacija, radu Konferencije Evropskog centra za mir
Ujedinjenih nacija, u raspravama prilikom donošenja Ustava
Crne Gore 2007. godine, pripremama izbornog si­stema, Stra­
tegije manjinske politike, Nacrta zakona o kulturi, Nacrta
nacionalnog programa razvoja ku­ltu­re Crne Gore, Okvirne
konvencije za zaštitu manjina i Zakona o državljanstvu Crne
Gore.
Imao je susrete i razgovore sa jednim brojem postdiplomaca
i doktoranata iz Sofije, Budimpešte i Osla.
Predsjednik Matice je učestvovao i u drugim brojnim
oblicima organizovanja radi razmatranja nekih pitanja od
značaja za pripadnike manjinskih naroda iz domena kulture,
nacionalnog identiteta, zaštite od diskriminacije i asimilacije.
Ti skupovi, okrugli stolovi, panel diskusije i drugo su bili orga­
63
nizovani od strane Ministarstva za kulturu, Ministarstva za
ljudska i manjinska prava, Centra za očuvanje i razvoj kulture
manjina, nekih ne­vladinih organizacija i evropskih institucija. On
je imao zvanične susrete i razgovore sa ranijim pre­dsjednicima
Vlade, svim ministrima kulture, ra­ni­jim mini­strima za ljudska
i manjinska prava, Ombudsmanom, no­vonaimenovanim ge­
neralnim i kon­zulima prije stupanja na dužnost, učestvovao
je na prijemima koje je priređivao Predsjednik Crne Gore, i
neki ambasadori država u Crnoj Gori. Razgovarao je sa no­
vim ministrom za nauku i sarađuje sa Dukljanskom aka­
demijom nauka i umje­tnosti i Maticom crnogorskom kao i sa
mnogobrojnim ne­vladinim organizacijama.
Učestvovao je i organizovao press konferencije za novinare
radi predstavljanja nekih izdanja Matice i aktuelnih pitanja
kulturnog i nacionalnog identiteta Muslimana.
Na kraju treba reći da Predsjednik obavlja admi­nistrativno
tehničke i blagajničke poslove, sve organizacione i druge
administrativne i blagajničke poslove u realizaciji istraživačkih
projekata i izda­vaštva i ustupio je besplatno Matici jednu
sobu u svom stanu za obavljanje administrativnih i svih drugih
poslova redovne djelatnosti.
Riječju, rijedak je slučaj ovakvog, upornog i svakodnevnog
angažovanja na ostvarivanju zaje­dničkih interesa jednog naro­
da i statutarnih ciljeva i zadataka kakav je predsjednik Matice
muslimanske dr Avdul Kurpejović.
Rad generalnog sekretara Matice
od 5. 10. 2008. godine
Novim statutom Matice, usvojenim na posebnoj sjedinici
Skupštine od 5. 10. 2008. godine, Generalni sekretar Matice je
jedan od njenih organa upravljanja.
Članom 24 Statuta Matice propisane su nadle­žnosti ge­
neralnog sekretara.
64
U proteklom vremenskom periodu Generalni sekretar,
Osman Grgurević, profesor iz Bara, je uspješno obavljao po­
slove iz svoje nad­ležnosti, uz svakodnevnu saradnju sa pred­
sjednikom Matice.
Sve sjednice Upravnog odbora bile su blago­vre­meno i
uredno pripremljene i održane.
Generalni sekretar je radio na ostvarivanju odluka i
zaključaka Upravnog odbora iz domena ostvarivanja statutarnih
ciljeva i zadataka, a o prijavljivanju proje­kata na konkurs Fonda
za manjine starao se ruko­vodilac naučnoistraživačkog rada i
izdavaštva Predsjednik Matice.
Rad ogranaka Matice muslimanske
u proteklih 15 godina
Ogranci Matice muslimanske su osnovani u: Ba­ru, Bijelom
Polju, Petnjici i Rožajama. Bio je osnovan ogranak Matice i u
Tivtu, ali je prestao sa radom kada je predsjednik Upravnog
odbora, „prešao“ u Bošnjake.
Dosadašnji rad upravnih odbora i ogranaka u cjelini nije
analizirao Upravni odbor niti Skupština Matice.
Zapaženo je da upravni odbori orgranaka ne funkcioonišu
i da se sav rad ogranaka svodi na rad predsjednika upravnog
odbora ogranka.
Nije poznato da su upravni odbori ogranaka održavali
skupštine svake četvrte godine i vršili izbor novih članova.
Upravni odbori ogranaka ne dostavljaju Upra­vnom
odboru pisane godišnje niti četvorogodišnje izvještaje o svom
radu.
U cjelini uzeto, Upravni odbor, Predsjednik i Generalni
sekretar Matice nijesu zadovoljni radom upravnih odbora
ogranaka i povjereništava i planira se cjelovita analiza radi tra­
ženja rješenja za efikasnije djelovanje na terenu.
65
Rad povjerenika u Ulcilju, Pljevljima I Nikšiću
Povjerenici su postavljeni u Ulcinju, Pljevljima i Nikšiću.
Njihov rad nije nezapažen
Upravni odbor će analizirati rad povjerenika prilikom
razmatranja rada ogranaka Matice i ocijeniti potrebu traženja
prikladnijih organizacionih rješenja za uspješnije djelovanje na
terenu radi ostvarivanja statutarnih ciljeva i zadataka.
OSVRT NA OSTVARIVANJE PRIORITETNIH
STATUTARNIH CILJEVA I ZADATAKA
1. Zaštita, unapređenje i afirmacija kulturnog i
nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.
Ovim izvještajem nije mnoguće nabrojiti sve aktivnosti
koje su preduzimali Upravni odbor, predsjednik i generalni
sekretar Matice u proteklom petnaestogodišnjem periodu, te će
se iskazati samo one koje su od izuzetnog značaja za ostvarivanje
zaštite, unapređenja i afirmacije kulturnog i naci­ona­lnog
identiteta autohtonih slovenskih Mu­sli­­mana Crne Gore. Ovim
aktivnostima se, isto­vremeno, argumentovano i otvoreno vršilo
i vrši su­sprotstavljanje ostva­rivanju velikobošnjačkog naci­ona­
lističkog, i asimiltorskog programa.
Pretežan dio poslove koji će se iskazati je o­bavljao Pred­
sjednik Matice u okviru svojih nadležnosti i u ime Matice
muslimanske.
Tiha asimilacija Muslimana Crne Gore
Od 1995. godine, kada su dr Avdul Kurpejo­vić i prof.
Behudin Halilbegović, pisanim zahtjevom tražili od Ministarstva
prosvjete da se radi na sprovođenju člana 71 Ustava Crne
Gore iz 1992. godine, kojim je predviđeno: „Nastavni program
prosvjetnih ustanova obuhvata i istoriju i kulturu nacionalnih
66
i etničkih grupa“, pa sve do današnjih dana, pokreće se to
pitanje, ali se to ne ostvaruje.
Ustavom iz 2007. godine, Posebna manjinska prava, član 79,
pod 4, je jamčeno pravo pripadnicima manjinskih naroda „da nastavni
programi obuhvataju istoriju i kulturu“. To se ne sprovodi.
Organi Matice, redovno svake godine obnavljaju zahtjev
i traže prijem i dogovor o pristupanju obuhvatnosti istorije i
kulture Muslimana nastavnim programima, ali se to odlaže.
Vladinom manjinskom politikom je predviđeno da se ovaj
zadatak realizuje za četiri godine. Nije rečeno da li rok od četiri
godine teče od donošenja Ustava ili Vladine manjinske politike,
koja je donesena u junu 2008. godine.
Nije moguće iznaći opravdane razloge da se za skoro
600 godina postojanja autohtonih Muslimana Crne Gore nije
napisana njihova istorija niti prikazana kultura, što je školski
primjer tihe asimilacije koja traje vjekovima i nastavlja se u
21. vijeku. Znači, ni ustavna obaveza ne obavezuje nadležne
državne organe da je ostvaruju.
Nepostojanje istoriografije Muslimana Crne Gore pogodovalo
je negiranju i nametanju bošnjačke asimilacije, krajem 20. i na
početku 21. vijeka što je nezabilježeno u Evropi.
Upravni odbor Matice je uradio i institucijama i javnosti
prezentirao dokumenta:
1. Ocjene i stavovi o društveno-ekonomskom i po­litičkom
položaju, nacionalnom statusu i zaštiti kulturnog i
nacionalnog identiteta autohtonog muslimanskog
naroda u Crnoj Gori (Upravni odbor, 2002.)
2. Apel muslimanskom narodu za očuvanje na­cionalnog
identiteta i imena (Skupština, 2003.)
3. Kulturni, nacionalni i društveno-politički sta­tus i
položaj Muslimana Crne Gore (Pred­sjedništvo, 2006.)
4. Zaštita nacionalnog i kulturnog identiteta i kulturne
baštine muslimanskog naroda Crne Gore (Savjet
muslimanskog naroda i Upravni odbor Matice, 2009.)
67
Ova dokumenta su poslata na adrese svih državnih
organa i institucija, rukovodstava nekih političkih partija i
institucijama Evrope koje imaju predstavništva u Crnoj Gori,
kao i svim medijima. Odnos organa i institucija prema njima je
bio igno­rantski.
Diskriminacija Muslimana Crne Gore
Matica je obradila neke bitne oblike i vidove diskriminacije
manjinskog muslimanskog naroda u odnosu na status i položaj
pripadnika drugih ma­njinskih i relativno većinskih naroda
Crne Gore.
Materijal je distribuiran na adrese nadležnih državnih
organa i institucija i Ombudsmanu, kao i Odboru za ljudska
prava Skupštine Crne Gore.
Obrađeni su i notorni vidovi diskriminacije Muslimana
u Parlamentu Crne Gore, ministarstvima i drugim državnim
institucijama, obrazovnim institucijama i medijima.
Odnos državnih organa i institucija prema ovom pita­
nju je bio ignorantski, počev od Ministarstva za ljudska i ma­
njinska prava, preko Odbora za ljudska prava Skupštine do
Ombudsmana.
Zakon o zaštiti od diskriminacije ne primjenjuje ni Mi­
nistarstvo za ljudska i manjinska prava, a kamo li drugi državni
organi i institucije.
2 Suprotstavljanje velikobošnjačkoj asimilaciji autohtonih
Muslimana Crne Gore
Krajem XX i početkom XXI vijeka došlo je do uspo­stavljanja
velikobošnjačkog nacionalističkog, islamskog i asimilatorskog
programa na prostoru Bo­sne i Hercegovine i drugim krajevima
bivše SFRJ u kojima su egzistirali i građani muslimanske na­ci­
onalnosti.
68
Ozvaničenje, iako nelegitimno i nelegalno, što je presedan,
velikobošnjačkog nacionalističkog, islamskog i asimilatorskog
programa je izvršeno na tzv. Bošnjačkom saboru u Sarajevu,
1993. godine. Iz ukupne rasprave triridesetak ljudi okupljenih
bez ma kog institucionalnog organizovanja i usvojenih odluka
i zaključaka da se zaključiti da Program sadrži tri cilja.
1. Bošnjačka asimilacija svih Muslimana BiH i bivše SFRJ,
2. Uspostavljanje bošnjačkog, islamskog entiteta Sandžak
sa posebnim vezama ili u sastavu BiH, i
3. Uspostavljanje Sarajeva kao vjerskog, ku­ltu­rnog, drža­
vno-političkog i nacionalnog ce­ntra svih novo­nastavih
Bošnjaka Balkana.
Prvo se krenulo, i danas je to najaktuelnije, sa uspo­sta­
vljanjem bošnjačkog, islamskog entiteta Sa­ndžak sa specijalnim
statusom, autonomijom i sada, prema obećanjima reisa Cerića,
bošnjačke drža­ve. On bi, izgleda tu bošnjačku državu stvorio
na pro­storu Sandžaka, jer su ti ljudi veoma pogodni za ma­ni­
pulisanje i slijepo vjerovanje prevarama i manipulacijama. Uz
to, njegova bošnjačka država bi zahvatila 30% stanovništva i
teritorije Crne Gore, a svega 3% teritorije i stanovništva Srbije.
Nije isključena mogućnost da Srbija prihvati neki dio autonomije
Sandžaka, ne zbog sebe, nego zbog odsi­jecanja, ni manje ni više
nego 30% Crne Gore. S tim u vezi su i najave Bošnjačke stranke u
Crnoj Gori o novoj teritorijalnoj podjeli, kako bi uz dvije opštine
sa većinskim novonastalim Bošnjacima imali još dvije - Petnjicu
i Gusinje. U pet opština na koje pretenduje bošnjačka država
novonastali Bošnjaci čine ispod 30% ukupnog stanovništva,
dok 70% čine Crnogorci, Srbi, Muslimani i Albanci. Ali oni hoće
bošnjačku državu multinacionalnog karaktera. Pa, zašto je onda
stvaraju kada u takvim državama žive novonastali Bošnjaci?
Velikobošnjačka propaganda i agitacija se vodi sjedinjeno
sa islamskim vjerskim zajednicama BiH, Sandžaka i Crne Gore.
Jedan od priroritetnih statutаrnih ciljeva i za­dataka Matice
je argumentovano suprotstavljanje drskoj, pre­varantskoj, anti­
muslimanskoj, asimilato­rskoj propagandi koja se vodi u Crnoj
69
Gori bez ma kakvih smetnji od strane državnih organa i drugih
institucija, iako je svaki vid asimilacije Ustavom i zakonima kao
i međunarodno-pravnim normama zabranjen.
Oblici i metode političko-vjerskog prevaran­tskog djelo­
va­nja su mnogobrojni Jedan od takvih je prevarantska dvo­
nacionalna asimilatorska kombi­nato­rika Bošnjak/Musliman.
Matica je pokrenula Inicijativu kod Ministarstva unu­
tra­šnjih poslova i javne uprave, Ministarstva za ljudska i ma­
njinska prava i Ombudsmana, o zabrani rada političkim orga­
nizacijama i drugim nevladinim institucionalnim oblicima
organizovanja koji u svojim nazivima imaju dvojnu, nepostojeću
i asimilatorsku naznaku Bošnjak/Musliman.
Na Inicijativu je odgovorilo Ministarstvo za unutrašnje
poslove i javnu upravu da neće pokrenuti postupak kod
Ustavnog suda, dok se Ministarstvo za ljudska i manjinska
prava ponijelo ignorantski prema inicijativi, kao i Ombudsman.
Na inicijativu Husnije Redžepagića i Jusufa Ka­lamperovića,
u Baru je, 2007. godine, održan sastanak predsjednika,
potpredsjednika i generalnog sekretara Matice muslimanske i
prof. dr Šerba Ra­stodera, Sulja Mustafića i Ćazima Fetahovića o
uspo­stavljanju saradnje i rješavanja nekih spornih pitanja.
Nakon žučne i na momente uvredljive rasprave, došlo se
do jedinstvenog teksta, odnosno Saopštenja za javnost.
U Saopštenju za javnost je rečeno da je dogo­voreno da se
uvažava samoidentifikovanje građana na popisu stanovništva
2003. godine kao Bošnjaci i Muslimani, i da kao nespornu
činjenicu niko ne može negirati. U Saopštenju se kaže:
Pozivamo pri­padnike muslimanskog bića Crne Gore bošnjačke
i muslimanske nacionalnosti da ubuduće sarađuju i zajedno
rade na projektima od interesa za ovu etničku zajednicu i dobro
države Crne Gore“. „Bilo kakvo negiranje ili omalovažavanje
prethodnih činjenica ide na štetu i Bošnjaka i Muslimana“.
Saopštenje su svojeručno potpisali učesnici sastanka.
Međutim, odmah po rastanku, Šerbo Rastoder i Suljo Mu­
stafić su se predomislili i medijima poslali drugačiji tekst Sa­
opštenja za javnost i time odustali od dogovorenog.
70
Tako se nastavlja djelovanje u organizaciji Prof. dr Šerba
Rastodera na negiranju nacionalnog i kulturnog identiteta
i baštine Muslimana i nametanja im dvojne kombinatorike
Bošnjak/Musliman, prevarantske, jer je za njih nacionalnost
Bošnjak, a Musliman ima samo značenje pripadnika islama,
dakle vjersko.
Ovu asimiltorsku kombinatoriku je izmislio prof. dr Šerbo
odmah nakon saopštavanja prvih re­zultata popisa stanovništva
2003. godine, jer nije bio zadovoljan brojem Muslimana koji su
prihvatili bošnjačku asimilaciju.
Organi Matice, posebno njen predsjednik, su sva­kodnevno
djelovali na suprotstavljanju svim vi­dovima negiranja kul­
turnog i nacionalnog identiteta Muslimana i nametanja im
bošnjačke asimilacije. Oni su javno preko medija i u svim
drugim prilikama argumentovano odbacivali prevarantsko
djelovanje koje se temeljilo na sramnoj i asimilatorskoj Dekla­
raciji o vraćanju tradicionalnog imena Bošnjak Mu­slimanima
Crne Gore, koja je usvojena prije popisa stanovništva 2003.
godine.
Pobornici velikobošnjačke asimilacije koriste sva­ku pogo­
dnu priliku za negiranje nacionalnog identiteta Muslimana i
svođenja na „vjersku“ odred­nicu, vjernika islama, iako znaju
da nigdje ne postoji muslimanska religija, vjera, konfesija, već
islamska.
Zapaženo je prevarantsko djelovanje o osnivanju Centra
za kulturu Bošnjaka/Muslimana, kada su govorili da se radi
o Centru za kulturu Bošnjaka i Mu­slimana, ali to nijesu htjeli
nikada napisati. Organi Matice, su u više navrata reagovali i
prigovorili toj prevarantskoj ujdurmi, ali to nije bilo dovoljno za
suprotstavljanje ostvrivanju tog cilja. Tako je u julu 2011. godine
javnosti prezentirano da je Mešihat islamske zajednice dobio u
svojini, besplatno, zemljište za izgradnju objekata Mešihata i
da će u okviru tih projekata biti i prostor za Centar za kulturu
Bošnjaka. Na to su prigovorili Savjet muslimanskog naroda i
Matica muslimanska gradonačelniku Podgorice i nadležnom
sekretarijatau za uređenje prostora.
71
Postoji izvjesna vjerovatnoća da će prigovor Savjeta i
Matice biti prihvaćeni, jer u „Pobjedi“ od 9. 9. 2011. godine je
objavljeno:
„Skupština glavnog grada usvojila je juče izmje­ne deta­
ljnog urbanističkog plana koje na mjestu igra­lišta u Staroj varoši
predviđaju izgradnju upravne zgrade Mešihata, sa kulturnim
centrom Bošnjaka i Muslimana“.
Ovim je sprovedeno u djelo obećanje grado­načelnika kao
poslanika u Skupštini Crne Gore da će se graditi kulturni centar
svih Muslimana i Bošnjaka Crne Gore.
Vrhunac ignorantskog odnosa prema Musli­manima i
dokaz podrške bošnjačkoj asimilaciji Mu­slimana od strane
rukovodstava nekih političkih partija i državnih organa je
iskazan dodjeljivanjem Trinaestojulske nagrade Monografiji
Bošnjaci/Mu­slimani u prošlosti i sadašnjosti, autora prof.
dr Šerba Rastodera. Radi se o asimilatorskom djelu koje do­
bija nagradu kao djelo od interesa za Crnu Goru. Savjet mu­
slimanskog naroda i Matica muslimanska, kao i predsjednik
Savjeta i predsjednik Matice, su javno reagovali i uputili pri­
govor Žiriju za dodjelu 13-to julske nagrade, predsjedniku
Skupštine i Vlade, ali je to bilo uzaludno.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da akteri ve­li­kobošnjačke
asimilacije Muslimana, u saradnji sa Islamskom zajednicom
Crne Gore, Bosne i Her­cegovine i Novog Pazara, nastavljaju
djelovanje ra­di ostvarivanja krajnjeg cilja - etno-genocida ovog
naroda. Tako je prof. dr Šerbo Rastoder, gostujući na privatnim
televizijama kao dobitnik Trinaestojuske nagrade, kazao, pored
ostalog, da nema podjele Muslimana na Muslimane i Bošnjake,
jer „Muslimani ne postoje, ostalo ih je tih 20 hiljada i naredni
popisi će dovesti do njihovog nestanka“.
Treba se bojati da je ova nada ostvarljiva, jer smanjenje
broja Muslimana prema popisu 2011. u odnosu na popis 2003.
godine za nešto više od četiri hiljade, ozbiljno upozorava i izaziva
zabrinutost za opstanak ovog autohtonog naroda Crne Gore.
Organi Matice, Upravni odbor i predsjednik su se obraćali
nadležnim državnim organima, državnim funkcionerima, me­
72
dijima, rukovodstvima političkih partija, DPS-u i SDP-u kao
i evropskim institucijama koje imaju svoja predstavništva
ili kancelarije u Podgorici za zaštitu kulturnog i nacionalnog
identiteta od bošnjačke asimilacije.
Među komunikacijama i saradnji sa evropskim institucijama
ili predstavnicima izdvaja se Informacija Specijalnom izaslaniku
Evropske unije gosp. Miroslavu Lajčaku, pod br. 7, dana 30. 01.
2006. godine, u kojoj se ukazuje na velikobošnjačko djelovanje
kojim se negira nacionalni identitet Muslimana i nameće im se
tuđi, bošnjački. Na Informaciju nije odgovorio
Ocjene i stav Matice muslimanske po Izvještaju Vlade
o ostvarivanju manjinskih prava u Crnoj Gori dostavljeni su
Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, preko predstavnika
nevladinih orga­nizacija iz Podgorice koji su bili na sastanku
održanom u Ženevi, krajem 2010. godine.
Nakon slanja dokumenta; „Kulturni, nacionalni i dru­
štveno-politički status i položaj pripadnika muslimanskog
na­roda u Crnoj Gori”, predsjedniku Crne Gore gosp. Filipu
Vujanoviću, uslijedio je njegov poziv na ra­zgovor predsjedniku
Matice. Do razgovora nije došlo, jer se tada predsjednik Matice
nalazio na liječenju u Nikšiću.
U ovom izvještaju nije moguće navesti mnogobrojma
javna saopštenja, reagovanja, prigovore, inte­rvjue i izjave ali
se sva ona koja su nastala do njenog izlaska iz štampe mogu
pronaći u „Bi­bliografiji muslimanskog naro­da Crne Gore“.
Angažovanje organa Matice u sprovođenju
referenduma o nezavisnosti Crne Gore,
2006. godine
Organi Matice, Upravni odbor i Predsjedništvo su bili
uključeni u aktivnosti koje su se odvijale preko Pokreta za ne­
zavisnu evropsku Crnu Goru. U tom cilju održana je po­sebna
sjednica Upravnog odbora i javno su pozivani birači muslimanske
nacionalnosti da glasaju za obnovu nezavisnosti Crne Gore.
73
Nezavisna, demokratska, evropska i na vla­da­vini prava
zasnovana Crna Gore je interes i Mu­slimana, jer se u takvoj državi
mogu ostvarivati i štititi ljudska prava i slobode, ostvarivati
jdnakost i ra­vnopravnost, državotvornost i konstitutivnost
svih građana i naroda.
Sasvim je izvjesno da su skoro svi birači mu­slimanske
nacionalnosti glasali za nezavisnu Crnu Goru i time dali vidan
doporinost uspjehu re­fe­re­nduma.
Jedan od dokaza vjerodostojnosti ove ocjene je i dodjela
Zahvalnice Mila Đukanovića predsjedniku Matice dr Avdulu
Kurpejoviću.
3. Naučnoistraživački rad i izdavaštvo Matice
Naučnoistraživački rad i izdavaštvo su jedan od
najprioritetnijih zadataka Matice, jer se time na trajan način
doprinosi saznanju istorije, kulture, etnologije, umjetnosti,
književnosti, i nacionalne osobenosti autohtonih slovenskih
Muslimana Crne Gore.
Osnovni motiv da naučnoistraživački rad ima prioritet
jeste činjenica da se naučne, istorijske, kulturne i druge državne
institucije nijesu bavile ni­ti se sada bave istorijom, kulturom,
etnologijom i nacionalnim pitanjima autohtonih slovenskih
Mu­slimana Crne Gore. Sve institucije se finansiraju iz državnog
budžeta u ćijim prihodima participiraju i Muslimani, a one se
ne bave i ovim narodom.
Iako bez postojanja minimalnih uslova, kance­larijskog
prostora, administrativnog radnika, tehničkih i finansiojskih
sredstava, Matica muslimanska je u proteklom periodu ostvarila
izuzetne rezultate i re­alizaciji projekata i prezentiranju rezultata
u svojim izdanjima.
U periodu od 1998. go­dine, kada je izašla iz štampe u
izdanju Matice knjiga Program nacionalne afirmacije Muslimana
u Crnoj Gori, do danas Matica je realizovala 17 projekata i dva
broja časopisa OSVIT- glas Muslimana Crne Gore.
74
Rezultati realizacije istraživačkih projekata su prezentirani
javnosti u izdanjima Matice:
- Dr Avdul Kurpejović, Program nacionalne afirmacije Mu­
slimana u Crnoj Gori, 1998.
- Kulturni identitet muslimanskog naroda u Crnoj Gori,
zbornik, 2000.
- Dr Avdul Kurpejović, Etnološke odlike muslimanskog
naroda u Crnoj Gori, 2002.
- Ljiljana Lipovina,Bibliografija muslimanskog naroda Crne
Gore, 2004.
- Kulturna baština muslimanskog naroda Crne Gore, zbornilk,
2006.
- Dr Avdul Kurpejović, Slovenski Muslimani zapadnog
Balkana, 2006.
- Dr Avdul Kurpejović, Vjerske, kulturne i etnološke odlike
tradi­cionalnog braka i porodice muslimanskog na­roda Crne
Gore, 2007.
- Dr Avdul Kurpejović, Muslimani Crne Gore, Značajna
istorijska sa­znanja, dokumenta, institucije i događaji, 2008.
- Dr Avdul Kurpejović,Osman Grgurević, Matica
muslimanska Crne Gore -Informativni vodič, 2010.
- Očuvanje kulturnog identiteta i baštine Muslimana Crne
Gore, Naučni skup, časopis OSVIT- glas Muslimana Crne
Gore, 2, 2010.
- Dr Safet Bandžović, Iseljavanje muslimanskog naroda u
Tursku, knjiga I, 2011.
- Vjersko i kulturno u nacionalnom identitetu Muslimana
Crne Gore, zbornik, 2011.
- Dr Avdul Kurpejović, Kulturni i nacionalni status i položaj
Muslimana Crne Gore, 2011.
- Dr Safet Bandžović, Iseljavanje Muslimana Crne Gore u
Tursku, knjiga II, 2011.
U 2010. godini je izašao iz štampe i časopis OSVIT glas
Muslimana Crne Gore, broj: I i II.
75
U 2011. godini će izaći iz štampe časopis OSVIT glas
Muslimana Crne Gore, broj: III, 15 godina Matice muslimanske.
U njemu će se objaviti prigodno izlaganje, Izvještaj o radu,
izjave jednog broja uglednih intelektualaca, imena dobitnika
nagrada, priznanja i zahvalnica i još neka dokumenta.
Matica muslimanska će nastaviti naučno­istra­živački rad
i izdavaštvo, zavisno od finansijske po­drške projektima od
strane Fonda za manjine.
Angažovanje organa Matice prije i u toku
parlamentarnih izbora 2006. i 2009. godine
U toku priprema za sprovođenje parlamentarnih izbora
za izbor poslanika u Skupštinu Crne Gore organi Matice su
se obratili rukovodstvu DPS-a da obezbijedi odgovarajuću
zastupljenost poslanika mu­sli­manske nacionalnosti u Skupštini
Crne Gore. Ovaj zahtjev je zasnovan na činjenici da su skoro
svi Muslimani politički organizovani u DPS-u, a jedan dio u
SDP-u, jer nemaju svoju nacionalnu političku partiju.
Iako je na poslaničkoj listi bilo više kandidata za poslanike
na listi DPS-a, za poslanika je izabran samo jedan Musliman.. Taj
poslanik se identifikovao kao poslanik DPS-a a ne Muslimana
i time sebi dao alibi da se nikada ne oglasi u korist Muslimana.
U toku priprema parlamentarnih izbora 2009. godine,
Matica je tražila od rukovodstva DPS-a da obezbijedi na svojoj
poslaničkoj listi potreban broj Muslimana.
Prije održavanja izbora održana je sjednica Savjeta
muslimanskog naroda, kojoj su prisustvovala i dva člana,
kandidata za poslanike. Na sjednici predsjednik Matice, inače
član Savjeta, je tražio da se omogući Savjetu i Matici da na listu
DPS-a, predlože jednog poslanika za autentično predstavljanje,
pored dva predložena od strane rukovodstva DPS-a.
Pošto prijedlozi nijesu prihvaćeni Muslimani Crne Gore
su u Skupštini predstavljeni sa jednim poslanikom DPS-a,
umjesto da imaju najmanje tri poslanika. Oni su time dovedeni
76
u diskrimintorski položaj u odnosu na zastupljenost pripadnika
drugih naroda. Svi pripdnici drugih ma­njinskih naroda,
Albanci i Bošnjaci, imaju više po­slanika od pripadajućeg im
broja, a Hrvati jednog, kojim su adekvatno zastupljeni.
Angažovanje organa Matice prije i u toku
popisa stanovništva 2003. i 2011. godine
Pošto je velikobošnjačka propaganda i agitacija prije popisa
stanovništva poprimila sveobuhvatan karakter sa osnovnim
ciljem da se Muslimani na­cionalno izjasne kao Bošnjaci i da im je
maternji je­zik bošnjački, odnosno bosanski, ukazala se potreba
suprotstavljanja takvom antimuslimanskom djelo­vanju
U tom cilju održana je Treća redovna sjednica Skupštine
Matice muslimanske, 6. 04. 2003. godine, na kojoj je usvojen
Apel Muslimanima Crne Gore za očuvanje nacionalnog
identiteta i imena, koji je distribuiran prije i u toku popisa
stanovništva. Uz Apel napisan je Letak koji je distribuiran sa
Apelom. Sa distribucijom se zakasnilo zbog kašnjenja štampanja
Apela i Letka. Uz to, Apel i Letak došli su do veoma malog
broja Muslimana, što se negativno odrazilo pri nacionalnom
izjašnjavanju u toku popisa stanovništva.
Rezultati popisa su bli vrlo nepovoljni po oču­vanje
naci­onalnog identiteta i imena, jer se veliki broj Muslimana
nacionalno izjasnio kao Bošnjaci.
Rukovodeći se lošim iskustvom sa popisa sta­no­vništva iz
2003. godine i veoma ranim početkom propagande i agitacije
aktera ostvarivanja veliko­bošnjačke asimilacije Muslimana, u
čemu je ru­kovodeću ulogu imao Savjet bošnjačkog manjinskog
na­roda, na čelu sa predsjednikom prof. dr Šerbom Rasto­derom,
organi Matice su blogovremeno otpo­čeli sa aktivnostima na
suprotstavljaju djelovanju bošnjačkih aktera.
Matica je na sjednici Upravnog odbora, održanoj 20.
02. 2011. godine usvojila tekst flajera, koji je štampan u 4.000
primjeraka. Flajer je distribuiran ograncima i povjereništvima
Matice, članovima Upravnog odbor Matice i drugima.
77
Distribucija flajera je otpočela blagovremeno, ali nije bi­
la na zadovoljavajućem nivou, jer su izostala mnoga seoska
područja, kao i dijelovi gradova, posebno u Podgorici Konik,
Vrela Ribnička i Tuzi.
Uz flajer, Matica je obezbijedila emitovanje po­četnog, na­
slovnog, teksta flajera na lokalnoj tele­viziji u Bijelom Polju i
Ulcinju. To nije urađeno u Ro­žajama zbog ucjenjivačke cijene
za emitovanje. Traženo je preko 1.700 eura, dok je emitovanje u
Bijelom Polju plaćeno 75 €, a u Ulcinju, sa više dana emitovanja,
105€. Znači, namjerno se htjelo onemogućiti emito­vanje, a
rožajska privatna televizija je dobila 5.000 € iz sredstava Fonda
za manjine za propagandu prije i u toku popisa sta­no­vništva.
Drugim riječima, iz sre­dstava Fonda za manjine za anti­
muslimansku pro­pagndu, odnosno asimilaciju.
Angažovanje organa Matice na osnivanju
Savjeta manjinskog muslimanskog naroda
Crne Gore
U nedostatku drugih institucionalnih oblika orga­nizo­
vanja manjinskog muslimanskog naroda, Mi­nistarstvo za
ljudska i manjinska prava je predložilo da Matica muslimanska
bude nosilac svih aktivnosti na osnivanju Savjeta manjinskog
muslimanskog naroda, saglasno Zakonu o manjinskim pravima
i slobodama.
Organi Matice su blagovremeno, u novembru, 2007. go­
di­ne, otpočeli pripreme i uspješno okončali sve aktivnosti
potrebne za sazivanje Ele­ktorske skupštine za izbor Savjeta
manjinskog mu­slimanskog naroda.
Na Elektorskoj skupštini izabrana su 23 člana Savjeta, dok
su dva člana po funkciji - poslanik i član Vlade. Svi izabrani
članovi Savjeta su članovi Matice muslimanske, a neki i članovi
njenih organa, Upravnog odbora, Predsjednk i Generalni se­
kretar Matice, pre­d­sjednici upravnih odbora ogranaka. Me­
78
đutim, neki od njih su u Savjetu iskazali animozitet prema
Matici muslimanskoj, iz njima svojstvenih razloga.
Organi Matice su pipremili i sproveli Konsti­tutivnu sjed­
nicu za koju je pripremljen Poslovnik i Statut Savjeta.
Saradnja organa Matice muslimanske sa
državnim organima i drugim institucijama
Statutom Matice je propisano da predsjednik Matice
predstavlja i zastupa Maticu, oglašava se ja­vnim saopštenjima,
reagovanjima i intervjuima ra­di zaštite kulturnog i nacionalnog
identiteta mu­slimanskog naroda, komunicira u ime Matice
sa drža­vnim organima, institucijama i medijima i vrši druge
poslove u skladu sa Statutom.
Polazeći od statutarnih ovlašćenja i obaveza, a u cilju una­
pređenja, zaštite i afirmacije kulturnog i nacionalnog identiteta
autohtonih Muslimana Crne Gore i afirmacije Matice kao je­
dine institucije za nauku, istoriju, kulturu i nacionalna pitanja
ovog naroda, predsjednik je u proteklom periodu inicirao
uspostavljanje saradnje od interesa za muslimanski naroda.
Redovna saradnja je inicirana i djelimično uspo­stavljena
sa državnim organimai nadležnim mini­starstvima.
Saradnja sa Ministarstvom kulture i medija je inicirana
i uspostavljena od dana osnivanja Matice. Svim prethodnim
ministrima kulture je ponuđen prijem na razgovor radi uspo­
stavljanja saradnje. Svi dosadašnji i sadašnji ministar za kulturu
su prihvatili ponudu za prijem na razgovor i obavljen je sa
njima razgovor.
Mnogi od prethodnih, a dijelom i sadašnji, mini­stri ku­
lture su davali neka obećanja koja nijesu izvršili. Sadašnji
ministar u razgovoru sa predsjednikom Matice i članom
Mitkom Hodžićem, je obećao jednu kancelariju za Maticu, ali
to obećanje nije ispunio.
Ostali vidovi saradnje se odvijaju u pisanoj formi. Tako je
predsjednik Matice imao prijedloge, sugestije i primjedbe na
79
Nacrt zakona o kulturi, koje nijesu prihvaćene. Sadašnji Zakon
o kulturi je prevashodno Zakon o kulturi crnogorskog naroda,
jer u njemu ima samo jedna alineja u članu 3, koja glasi:“
ravnopravnog očuvanja svih kulturnih identiteta i poštovanja
različitosti“, dok nedostaje u tekstu razrada primjene ove
alineje. Isto tako, u Zakonu nema ni jedne odredbe o kulturama
manjinskih naroda, iako Ustav ima Posebne odredbe o ma­
njinskim narodima.
Predsjednik Matice je slao pisane prijdloge, su­gestije i
primjdbe na Nacionalnu strategiju kulturne politike, ali ni one
nijesu prihvaćene, iako su bile nužne.
Najviše komunikacija, u pisanoj formi, dire­ktnim raz­
govorima i telelefonskim razgovorima sa pomoćnicom Dra­
gicom Milić, predsjednik Matice je vodio i danas vodi oko
uvažavanja i primjene Ustavom zajemčenog prava materijalne
pomoći udruženjima pripadnika manjinksih naroda.
Predsjednik je tražio angažovanje Ministarstva na zaštiti
kulturne baštine Muslimana Crne Gore od bošnjačke asimilacije,
predlažući dogovor o načinu razrješenja tog pitanja. Međutim,
Ministarstvo tome nije poklonilo nužnu pažnju čime pasivno,
prećutno, podržava bošnjačku asimilaciju kulturne baštine
Muslimana koja je stvarana vjekovima.
Ministarstvo je u nekoliko slučajeva pružilo jedno­­kratnu,
simboličnu, finansijsku podršku reali­zaciji nekih projekata.
Objektivno cijeneći, Ministarstvo kulture i me­dija nema
jednakopravan odnos prema Matici mu­slimanskoj u odnosu na
takve i slične institucije crno­­­gorskog, albanskog i novonastalog
bošnjačkog naroda.
Saradnja sa Ministarstvom za ljudska i ma­njinska prava
je ostvarivana prijemom na razgovor predsjednika Matice od
strane svih prethodnih ministara. Sadašnji ministar Ferhat
Dinoša nije našao za shodno da prihvati ponuđeni prijem na
razgovor, vjerovatno nezadovoljan time što je predsjednik
Matice slao pisane primjedbe i prijedloge na njegov tekst
Izmjena i dopuna zakona o manjinskim pravima i slobodama
kojim je vršio njegovo usklađivanje sa Ustavom. Tim izmjenama
80
ne samo da Zakon nije usklađen sa Ustavom, već je u nekim
rješenjima unakažen, komplikovan i time su manjinski subjekti
izgubili smisao i namjenu koja proizilazi iz odredaba Zakona
koje nijesu izmijenjene i iz odredbe Ustava.
Njegov odnos prema zahtjevu predsjednika Matice da
se budžetom bilansiraju sredstva za Ma­ticu kao Samostalnom
udruženju u oblasti kulture manjinskog muslimanskog naroda
po članu 79 Ustava i članu 9 Zakona o manjinskim pravima i
slobodama je neosnovan i antiustavan.
Ministar nije prihvatio Inicijativu predsjednika Matice za
pokretanje postupka kod Ustavnog suda o zabrani korišćenja
dvojne nacionalnosti u nazivima institucija Bošnjak/Musliman.
Ministar izgleda ima animozitet prema Muslimanima,
jer u Ministarstvu nema ni jednog Muslimana, makar običnog
službenika, dok su mu pomoćnik i sekretar Ministarstva novo­
nastali Bošnjaci kao i još jedan broj službenika.
Saradnja sa Ministarstvom za nauku, kao novo­osnova­
nom, je uspostavljena prijemom na razgovor predsjednika
Matice. Ministarka je izrazila spremnost za saradnju, ali
zakonske mogućnosti su prepreka, jer za korišćenje sredstava
za naučni rad je potrebno da institucija ispunjava kadrovske i
druge uslove, koje Matica ne može da ispuni
Saradnja sa drugim ministarstvima je vrlo rijetka i obavlja
se u slučaju upisa u registar Matice kao nevladine institucije
kod Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave. Sa ovim
Ministarstvom je bila uspostavljena pisana saradnja podnošenjem
Inicijative od strane predsjednika Matice kod Ustavnog suda za
zabranu koprišćenja dvojne nacionalnosti Bošnjak/Musliman ili
brisanja iz registra, ali Ministar to nije prihvatio.
Saradnja sa Ministarstvom prosvjete i sporta sa pret­
hodnim i sadašnjim ministrom nije ostvarena, iako je pred­
sjednik Matice tražio prijem.
Predlagao je da osnovna tema razgovora sa ministrom
bu­de obuhvatnost istorije, kulture i na­cionalne osobenosti Mu­
slimana nastavno-naučnim i obrazovnim programima i udžbe­
nicima za osnovne i srednje škole.
81
Kao što je u Izvještaju napisano, o tom pitanju se vode
prepiske i razgovori počev od 1995. godine, jer je Ustavom
iz 1992. godine zajemčeno pravo pri­padnicima manjinskih
naroda na obuhvatnost pro­gramima i udžbenicima i njihove
istorije, kulture i nacionalne osobenosti. U pitanju je nastavak
tihe asimilacije pripadnika ovog naroda.
Predsjednik Matice je imao dobru saradnju sa ra­nijim
Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, dok sa sadašnjim ta
saradnja nije nastavljena.
Ombudsman nije prihvatio dokumenat Matice o diskri­
minaciji Muslimana niti je prihvatio Inicijativu za pokretanje
postupka kod Ustavnog suda za za­branu korišćenja u nazivima
dvojne nacionalnosti Bošnjak/Musliman.
Predsjednik je uspostavljao saradnju sa Odborom za
ljudska prava Skupštine Crne Gore, dostavljanjem dokumenta
o diskriminaciji Muslimana, koji je, na osnovu mišljenja
Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ocijenio da ne postoji
diskriminacija Muslimana, iako takvu ocjenu demantuju
nepobitne činjenice.
Predsjednik je u nekoliko slučajeva uputio pisane prigo­
vore na istupanja nekih poslanika koji ignorišu postojanje
Mu­slimana (Koči Pavloviću, Branku Raduloviću iz Pokreta za
promjene).
Predsjednik Matice je uspostavljao i održava određene
vidove povremene saradnje sa naučnim, istorijskim, kulturnim,
obrazovnim i drugim insti­tucijama, nevladinim organizacijama
i medijima.
Tako je uspostavljena i povremeno se odvija saradnja u
neposrednim razgovorima, na skupovima, skupštinama i u
pisanoj formi sa:
Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, Du­klja­
nskom akademijom nauka i umjetnosti, Isto­rijskim institutom
Crne Gore, Maticom crnogorskom, Centrom za očuvanje i
razvoj kulture manjina, Cen­trom za iseljenike, Bibliotekom
„Radosav Ljumović“, Gradskom knjižarom u Podgorici, Fo­
82
ndom za ma­njine, nevladinim organizacijama i nekim evro­
pskim institucijama koje imaju sjedišta u Crnoj Gori.
Predsjednik sa pomenutim institucijama uspo­stavlja
saradnju neposrednom posjetom i razgovorima sa njihovim
funkcionerima, uručivanjem svih izdanja Matice i dobijanjem
izdanja nekih od ovih institucija, pozivanjem na neke naučne
skupove i svečanosti i ispoljavanjem korektnog odnosa prema
Matici kao instituciji.
Centru za iseljenike predsjednik Matice je uručio više
primjeraka izdanja Matice kako bi ista bila dostupna našim
ljudima iz dijaspore koji navraćaju u Centar.
Saradnja sa medijima
U cjelini posmatrano saradnja predsjednika Matice sa
elektronskim i štampanim državnim i privatnim medijima nije
zadovoljavajuća.
Sva saopštenja se do­stavljaju agencijama MINA i BETA.
Predsjednik Matice sva izdanja Matice, kao i javna sa­
opštenja, prigovore i reagovanja, dostavlja odgovarajućim re­
dakcijama Javnog RTV servisa.
Isto tako, izdanja Matice se dostavljaju redakciji kulture
lista „Pobjeda“, a skoro stalno i redakcijama privatnih štam­
panih medija.
Skoro svi elektronski mediji su nedostupni Matici.
Od privatnih štampanih medija potpuno je otvoren za
saradnju dnevni list „Dan“. On obja­vljuje, izvorno ili u obradi,
skoro sva pisana obraćanja Matice javnosti.
Najave predsjednika za prijem na razgovor od strane
urednika kulturnih rubrika privatnih šta­mpanih i elektronskih
medija nijesu prihvaćene.
Ostaje otvoreno pitanje kako privoljeti medije za saradnju
sa Maticom.
83
Matica ima svoj sajt www.maticamuslimanska.me
Na sajt-u su prezentovani osnovnipodaci o Ma­­tici,
zvanična saopštenja i drugi značajni dokumenti.
Putem sajta Matica je uputila poziv na saradnju Mu­
slimanima u državama bivših republika SFRJ. Na poziv se
nije niko odazvao, vjerovatno zbog toga što nijesu koristili sajt
Matice.
Na sajt-u je dat kratak sadržaj svih dosadašnjih izdanja
Matice. Dat je cijeli tekst flajera za popis sta­novništva.
Dati su podaci o stanovništvu muslimanske nacionalnosti
po popisima počev od 1910. godine do zaključno sa popisom
od 2003. godine
Na sajt-u su predstavljena oba broja časopisa OSVIT glas
Muslimana Crne Gore.
Matica je medijski prezentirala naučno­istraži­vački rad
i izdavaštvo preko časopisa Medijski dija­lozi. Prezentacija je
objavljena u broju 8, mart 2011. go­dine. Časopis se izdaje u
Crnoj Gori, a distribuira u svim državama zapadnog Balkana,
odakle su i mnogi autori i saradnici.
Ovom prezentacijom su javnosti predstavljena sva do­
sadašnja izdanja Matice i Matica kao institucija.
Preko sajmova knjiga u Sarajevu i na dva sajma u Pod­
gorici urađeno je dosta na prezentaciji izdanja Matice, jer
distribucija institucijama i članstvu preko ogranaka Matice nije
zadovoljavajuća.
Autor ovog dokumenta je svjestan činjenice da je nemoguće
sažetije i cjelovitije obraditi pe­tna­estogodišnji period djelovanja
organa Matice mu­slimanske, ali cijeni da je napisanim omogućio
sticanje najopštijeg uvida u rezultate djelovanja Matice u pro­
teklom vremenu.
No, ako bi se ovaj dokument završio samo saže­tim pri­
kazom učinjenog, bez objektivnog prikaza sada­šnjeg dru­
štvenog, političkog, kulturnog i nacionalnog statusa i položaja
autohtonih slovenskih Muslimana Crne Gore, on ne bi odra­
žavao stvarnost niti nudio viziju budućnosti.
84
Nakon sažetog prikaza učinjenog u prošlosti potrebno
je dati objektivan osvrt na sadašnjosti i viziju budućnosti
autohtonih slovenskih Muslimana Crne Gore.
Za izvođenje objektivne ocjene o sadašnjem statusu
i položaju Muslimana potrebno je dati ocjenu o sadašnjo
političkoj sceni Crne Gore i njenom uticaju na status i položaj
ovog naroda.
Sadašnja politička scena, bolje reći, stvarnost Crne Gore je
polarizovana, posvađana i antagonistički suprotstavljena u odnosu
na istoriju, crkvu, kulturu, naciju i državu Crnu Goru.
Na sceni su tri političke opcije - srpska, bošnjačka i albanska
naspram crnogorske, državotvorne opcije. Nijedna od ovih opcija
nije iskrena i krajnje odana državi Crnoj Gori, već ima nekih čije
se djelovanje javno manifestuje kao antidržavno, dok se kod drugih
ispoljava javno manifestovanje protiv državnih simbola uz zahtjeve za
novu teritorijalnu podjelu države radi ostvarivanja nekih utopističkih
vizija.
Na takvoj političkoj sceni opstaju autohtoni slovenski
Muslimani koji su trajno opredijeleni da dijele sudbinu
sa Crnogorcima u multinacionalnoj državi, ali nijesu ade­
kvatno uvaženi niti od Crnogoraca zaštićeni od negiranja i
velikobošnjačke asimilacije.
Drugim riječima, crnogorska društvena, po­li­­­ti­­čka, vjerska,
kulturna, nacionalna i državna sce­na, stvarnost, presudno utiče
na sadašnji ku­ltu­rni i nacionalni status i položaj i opredjeljuje
vi­ziju budućnosti. Muslimani su usamljeni i u naj­ne­povoljnijem
položaju, jer nemaju zaštitu ni od koga, prepušteni su sami sebi.
Nepobitna je činjenica da kulturni i nacionalni identitet,
status i položaj autohtonih Muslimana Crne Gore nije bio
nikada nepovoljniji u njihovoj istoriji nego što je danas, u 21.
vijeku.
Muslimanima Crne Gore se desio najtragičniji etno-ge­
nocid, jer je u vremenu od kraja XX i na početku XXI vijeka
asimilirano preko 70 hiljada Muslimana.
Pojava i nastanak velikobošnjačkog,islamskog asimilato­
rskog programa, krajem XX vijeka je najveća opasnost po
85
kulturni i nacionalni identitet i egzistencijalni opstanak ovog
naroda.
Od tada pa zaključno sa popisom stanovništva Crne Gore
2011. godine dogodio se etno-genocid u kome je, kako rekosmo,
asimilirano je preko 70 hiljada Muslimana Crne Gore.
Namjere velikobošnjačkih asimilatora da uni­šte
Muslimane Crne Gore nijesu bez osnova, jer diskriminacija,
tiha i nametnuta asimilacija, negi­ranje, prisvajanje kulturne
baštine, ignorisanje, ma­rginalizacija, pritisci, prevare, ucjene,
zane­marivanja i potcjenjivanja opasnosti, iz dana u dan postaju
sve izraženiji i vode ovaj narod u etno-genocid.
Ako se to desi Muslimanima biće to nena­doknadivi
gubitak države Crne Gore i Crno­goraca, jer bez Muslimana
Crna Gora ne može biti ni ono što je i kakva je sada, a ni u kom
slučaju kakva treba da bude.
Muslimani su najpotrebniji Crnogorcima i zato Crnogorci
treba energično da se suprotstave njihovoj bošnjačkoj asimilaciji.
Neće na braniku Crne Gore i Crnogoraca stati ni crno­
gorski Srbi, ni crnogorski novonastali Bošnjac niti, u krajnjem,
crnogorski Albanci. Ko to ne shvata ide na ruku anticrnogorskim
snagama.
86
ODLUKA
O DODJELJIVANJU NAGRADA,
PRIZNANJA I ZAHVALNICA
87
88
Na osnovu člana 4 Pravilnika o ustanovljenju i dodjeljivanju nagrada, priznanja i zahvalnica Matice muslimanske Crne
Gore i na osnovu odredaba Uputstva o postupku predlaganja i dodjeljivanja nagrada, priznanja i zahvalnica, Žiri za
dodjeljivanje nagrada, priznanja i zahvalnica Matice muslimanske Crne Gore, na sjednici održanoj 29. 09. 2011. godine,
donio je:
Odluku
o dodjeljivanju nagrada, priznanja i zahvalnica
Matice muslimanske Crne Gore
Član 1
Šestooktobarska nagrada Matice muslimanske se dodjeljuje Dr Avdulu Kurpejoviću, predsjedniku Matice muslimanske
za izuzetan doprinos na izučavanju,unapređenju, očuvanju i
afirmaciju istorije, kulture, etnologije, kulturne baštine i nacionalnog identiteta autohtonih Muslimana Crne Gore.
Član 2
Priznanja su dodijeljena:
Za književnost Muslimana Crne Gore, Sretenu Vujoviću,
književniku sa Cetinja, za značajan doprinos izučavanju, oču­
vanju, unapređenju i afirmaciji autentične književnosti Muslimana Crne Gore.
89
Za Umjetnost Muslimana Crne Gore, Ismetu Hadžiću,
Akademskom slikaru iz Rožaja za izuzetan doprinos u
stvaralaštvu, izučavanju, očuvanju, unapređenju i afirmaciji
umjetnosti Muslimana Crne Gore.
Za Muziku Muslimana Crne Gore, Slobodanu Jerkovu, prof. dr muzike iz Podgorice, za doprinos u oblasti etnomuzikologije Muslimana Crne Gore
Priznanja za doprinos unapređenju, zaštiti i afirmaciji
kulturnog i nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore, su
dodijeljena:
1. Jusufu Bibeziću, jednom od osnivača Matice i prvom
potpredsjdniku (posthumno),
2. Behudinu Halilbegoviću, jednom od osnivača Matice i
prvom generalnom sekretaru (posthumno),
3. Salku Čokoviću, članu Upravnog odbora Matice.
4. Medihi Kolić, predsjedniku Upravnog odbora Matice u
Bijelom Polju.
Zahvalnice za angažovanje i doprinos očuvanju, una­pre­
đenju i afirmaciju osobenog kulturnog i nacionalnog identiteta
Muslimana Crne Gore, su dodijeljene:
1. Upravnom odboru Fonda za manjine,
2. Dragoljubu Iliću, uredniku emisije „Kalendar” RTCG,
3. Redakciji agencije „Mina”iz Podgorice,
4. Redakciji agencije „Beta”iz Podgorice,
5. Redakciji dnevnog lista „Dan”iz Podgorice,
6. Bogiću Rakočeviću, uredniku TV emisije
„Kultura manjina”,
7. Veselinu Kaluđeroviću, direktoru štamparije
„IVPE” sa Cetinja
8. Veseljku Koprivici,
9. Muzaferi Kolenović
90
10. Božu Bulatoviću (posthumno),
11. Dženani Bibezić,
12. Lutvu Zajmoviću,
13. Mahmutu Omerhodžiću,
14. Osmanu Grgureviću,
15. Sadiji Lavrović,
16. Saidi Čikić,
17. Suadi Begović,
18. Harunu Crnovršaninu,
19. Rifatu Muceviću,
20. Safetu-Geru Mehoviću,
21. Canu Đečeviću,
22. Almiru Aljoviću,
23. Ruždiji Šahinoviću,
24. Milunu Lutovcu,
25. Sabriji Petoviću,
26. Mahmutu Metanoviću,
27. Husniji Redžepagiću,
28. Mahmutu Mehmedoviću
29. Senadu Karađuzoviću,
30. Denisi Ličini,
31. Seadu-Seju Numanoviću,
32. Mervanu Bišnjaku,
33. Nemši-Nelki Omerhodžić,
34. Sabaheti Novalić,
35. Rahmanu Adroviću,
36. Abdurahmanu Škrijelju,
37. Sadiku Katani (posthumno),
38. Feridu Orahovcu,
Član 3
Na osnovu člana 3 Uputstva o postupku predlaganja i
dodjeljivanja nagrada, priznanja i zahvalnica Matice muslimanske Crne Gore, Žiri je utvrdio novčani iznos Šestookobarske
nagrade od 500,00 €, a za priznanja po 350,00 €
91
Član 4
Žiri predlaže da se na Svečanoj sjednici uruči Šesto­
oktobarska nagrada i priznanja, a da zahvalnice uruče predsjednici upravnih odbora ogranaka u Bijelom Polju i Baru. Zahvalnice u Podgorici, gdje nema ogranka Matice, će uručiti član
Upravnog odbora Bajram Šabanović.
Član 5
Žiri predlaže da se na Svečanoj sjednici uruči i jedan broj
Zahvalnica, i to:
1. Upravnom odboru Fonda za manjine Crne Gore.
2. Uredniku emisije “Kalendar” RTCG, Dragoljubu Iliću.
3. Redakciji Agencije „Mina“ iz Podgorice.
4. Redakciji Agencije „Beta“, predstavništvo u Podgorici.
5. Direktoru štamparije „IVPE“ Cetinje,
gosp. Veselinu Kaluđeroviću.
6. Redakciji dnevnoig lista „Dan“ iz Podgorice
Član 6
Žiri je sve odluke donio jednoglasno, uz opravdano odsu­
stvo jednog člana.
Član 7
Odluka stupa na snagu danom donošenja.
92
PREDSJEDNIK,
Salko Čoković
IZJAVE
POVODOM PETNAESTOGODIŠNJICE
RADA MATICE MUSLIMANSKE
CRNE GORE
93
94
Dr Danilo RADOJEVIĆ
Poštovanim prijateljima.
U svom petnaestogodišnjem radu Matica muslimanska
Crne Gore dala je vidan doprinos očuvanju kulturnog identiteta crnogorskih Muslimana.
Matica muslimanska pokazala je najvišu odanost svojoj
domovini Crnoj Gori. Njegovala je i naučno osvjetljavala tradicionalne vrijednosti i na taj način bogatila crnogorski kulturni
milje.
Iskreno želim Matici uspjehe u budućem radu.
Sa uvažavanjem.
95
Veseljko KOPRIVICA
- Izuzetna mi je čast što sam jedan od osnivača Matice
muslimanske Crne Gore - prve matice muslimanskog naroda
na prostoru bivše SFRJ i na Balkanu.
U proteklih petnaest godina, kao njen član, jedno vrijeme
i kao član Upravnog odbora, imao sam priliku da detaljno
pratim uspješan razvoj, ali i probleme sa kojima se suočavala
i suočava ova asocijacija kao institucionalni nepolitički oblik
organizovanja muslimanskog naroda u Crnoj Gori.
Matica muslimanska ima izuzetno značajnu ulogu u pro­
učavanju, očuvanju i zaštiti kulturnog identiteta i nacionalne
osobenosti Muslimana Crne Gore. Posebno značajan doprinos
dala je svestranom izučavanju i zaštiti kulturne baštine
Muslimana Crne Gore. Pri tom je Matica muslimanska svih
ovih godina njegovala i podsticala duh međuetničkog i me­
đukulturnog dijaloga i tolerancije, uvijek ističući da je Crna
Gora jedina domovina crnogorskim Muslimanima.
Svjedok sam da je Matica muslimanska u ovoj svojoj plemenitoj misiji nailazila na razna osporavanja i nerazumijevanja.
Čak joj ni država Crna Gora nije pružala adekvatnu podršku.
Ali i pored toga, Matica muslimanska je proteklih petnaest
godina svog postojanja obilježila zapaženim rezultatima u
naučnoistraživačkom radu i izdavaštvu. Uvjeren sam da će
Matica i dalje afirmisati stvaralaštvo Muslimana i boriti se za
civilizacijske vrijednosti.
96
Nik GAŠAJ
Proces raspadanja bivše SFRJ kao društvene zajednice
i kao federativne države, najneposrednije i negativno su se
odrazili na status manjina. Od tada model političke dominacije etničke većine potiskuje etnonacionalne manjine, odnosno
manjinske narode.
To je imalo odraza i u međunacionalnim odnosima u Crnoj
Gori, gdje se ojačao policentrični etatizam i etnonacionalizam.
Stoga, manjine su diskriminisane u brojnim oblastima rada i
života. U tim okolnostima formiranje i djelovanje Matice Muslimana Crne Gore bilo je od esencijalnog značaja za očuvanje i
razvoj nacionalnog i kulturnog identiteta muslimanskog naroda u Crnoj Gori.
Matica Muslimana Crne Gore na čelu sa Dr. Avdulom
Kurpejovićem, već 15 godina ulaže znatne napore i postiže
zapažene rezultate u naučno-istaživačkim projektima i publikacijama o kulturnom i nacionalnom identitetu, istorijskom
razvoju, kao i u ukupnom pravno- političkom i ekonomskom
položaju i bitisanju Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, na
čemu joj čestitam i želim puno uspjeha u daljem radu.
97
Hakim BAKIJA
Matica Muslimanska CG, koja ove godine proslavlja jubilej 15 godina postojanja i rada je izuzetno važna organizacija
koja ima izuzetan značaj u afirmaciji kulturnog i nacionalnog
identiteta Muslimana Crne Gore
Dobro sam upoznat sa aktivnostima pomenute organizacije, jer sam bio delegat, predstavnik na svečanoj sjednici
skupštine Matice povodom 15. godina postojanja i uspješnog
rada.
U proteklom periodu plodotvornog rada Matica muslimanska je imala niz aktivnosti relevantnih za potpuniju edukaciju i afirmaciju Muslimanskog naroda.
Govoreći o značaju ostvarivanja uloge Matice muslimanske neophodno je pomenuti i održavanje naučnog skupa:
“Očuvanje kulturnog i nacionalnog indetiteta i baština Muslimana Crne Gore“, održanog 27. 07. 2010. godine u Podgorici
na kojem je prezentovano 16- referata i jedno izlaganje. Autori
referata su naučni radnici i intelektualci crnogorske, srpske,
albanske i muslimanske nacionalnosti, što značajno doprinosi
multikulturalnosti, medjusobnom uvažavanju i poštovanju.
U vezi iste aktivnosti pomenuo bih i izdavanje časopisa
„ Osvit“ - glas Muslimana Crne Gore, broj 1 i 2 koji su izašli
iz štampe u toku 2010.godine, a interesovanje za pomenute
časopise je u Bijelom Polju bilo izuzetno veliko. U jednom od
ovih časopisa objavljeni su referati sa naučnog skupa što je kod
svih građana u Bijelom Polju izazvalo veliko intersovanje, bez
98
obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, što ukazuje na jedan
fleksibilan pristup Matice Muslimanske u vezi multikulturalnih ideja.
Značajnom aktivnošću smatram izradu i objavljivanje flajera u vremenu koje je predhodilo statističkom popisu
stanovništva u Crnoj Gori u toku 2011.godine a sa kojim je na
veoma značajan način izvršena prezentacija nesporne istorijske
činjenice o našoj nacionalnoj pripadnosti i to na jedan korektan
i stručan način.
Skoro je nemoguće govoriti o značaju i ulozi Matice muslimanske Crne Gore a ne pomenuti značaj i ulogu predsjednika
Matice Dr. Avdula Kurpejovića koji je na jedan harizmatičan
način vodio Maticu i rukovodio njenim naučnoistraživačkim
radom i izdavaštvom i ukupnim radom koji predstavlja alter
ego ove organizacije.
Na kraju bih istakao njegovo obraćanje u sredstvima informisanja, i njegovu korespodenciju sa državnim organima i
institucijama, što je značajno doprinijelo afirmaciji kulturnog i
nacionalnog identiteta Muslimanskog naroda, i iskreno se nadam da će tako biti i u budućem radu Matice.
99
100
PRILOZI
101
102
Na osnovu člna 21 i 22 Zakona o udruživanmju građana,
Osnivačka skupština Matice muslimanske Crne Gore, dana
5.10. 1996. godine, donosi:
ODLUKU
O OSNIVANJU MATICE MUSLIMANSKE CRNE GORE
Član 1.
Osniva se Matica muslimanska Crne Gore, kao društvena
organizacija.
Član 2.
Matica je nastala samoinicijativno, slobodnim i dobrovoljnim udruživanjem intelektualaca, naučnih i kulturnih radnika i građana radi ispoljavanja ličnog integriteta, građanskog
suvereniteta i nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.
Član 3.
Matica muslimanska Crne Gore osniva se za teritoriju Republike Crne Gore.
Član 4.
Sjedište Matice muslimanske Crne Gore je u Podgorici.
Član 5.
Osnovni ciljevi i zadaci Matice muslimanske Crne Gore
su: izučavanje istorije, kulture, običaja, tradicije i porijekla
kao i očuvanje, zaštita i dalje razvijanje duhovnog, kulturnog,
društvenog, ekonomskog, socijalnog, vjerskog i nacionalnog
identiteta Muslimana Crne Gore.
103
Naučnim rasvjetljavanjem religije islama i nacionalnog
identiteta Muslimana Matica će dati vidan doprinos suzbijanju
namjera da se islam okarakteriše kao primitivna, agresivna i
fanatizmom zadojena orjentalno-despotska vjera i kultura, a
Muslimani kao nosioci tog sistema. Matica će njegovati kritički
odnos prema tradiciji i afirmisati one vrijednosti koje doprinose
daljem razvoju kulture nacionalne afirmacije Muslimana.
Matica će svojim naučnim djelovanjem pružati otpor svim
programima i scenarijima negiranja nacionalnog identitetaMu­
slimana i njegovoj asimilaciji.
Matica će njegovati spremnost muslimanskog naroda za
život u multikulturnoj, multireligioznoj, multinacionalnoj, demokratskoj i slobodnoj ljudskoj zajednici u kojoj svaka kultura,
religija, nacija i svaki drugi oblik života imaju jednaka prava i
mogućnosti.
Takva zajednica može biti demokratska, građanska i na
trži­šnim zakonitostima i vladavini prava zasnovana država,
Crna Gora.
Detaljnija razrada ciljeva i zadataka sadržana je u Programskim ciljevima i zadacima i Statutu Matice muslimanske
Crne Gore.
Član 6.
Poslove zastupanja i predstavljanja Matice muslimanske
Crne Gore vršiće njen predsjednik dr Avdul Kurpejović.
Član 7.
Odluka stupa na snagu danom donošenja.
Broj: 1/1.. 1996.
(MP)
PREDSJEDAVAJUĆI
OSNIVAČKE SKUPŠTINE
dr Avdul Kurpejović
Da je prepis vjeran originalu
ovjerava predsjednik Matice
dr Avdul Kurpejović
104
Republika Crna Gora
MINISTARSTVO PRAVDE
Broj: 02-3188
Podgorica, 14.10.1996. godine
Na osnovu člana 8 stava2 i člana 22 Zakona o udruživanju
građana (Sl. list RCG), broj: 23/90 i 20/92), Minmistarstvo
pravde izdaje
POTVRDU
„MATICA MUSLIMANSKA CRNE GORE“, sa sjedištem
u Podgorici, upisana je u Registar društvenih organizacija dana
14.10.1996. godine u knjigu broj IV pod rednim brojem 532
(petstotridesetdva).
(MP) M I N I S T A R,
Predrag Laković
Da je prepis vjeran orginalau
ovjerava predsjednik Matice
dr Avdul Kurpejović
105
106
Štambilj Matice
Broj: 17/2
07.10.2006. god.
Upravni odbor Matice muslimanske Crne Gore, na osnovu
člana 10 Statuta i prijedloga Predsjedništva Matice i upravnih odbora
ogranaka, a cijenjeći angažovanje i doprinos na očuvanju unapređenju
i afirmaciji osobenog kulturnog i nacionalnog identiteta muslimanskog
naroda Crne Gore, na sjednici od 15. 09. 2006. godine, Odlučio je sa
Svečanoj sjednici Skupštine Matice predloži dodjelu
ZAH VALN I C E
1. Članovima organa Matice
1. Dr Avdulu
2, Semiru
3. Sabriji
4. Ismetu
5. Sulju
6. Sretenu
7. Birseni
8. Jusufu 9. Fahrudinu
10. Medihi
Kurpejoviću
Smakoviću
Vuliću
Hadžiću
Alivodiću
Vujoviću
Alilović
Hodžiću
Derviševiću
Kolić
107
11. Sabru
12. Mustafi
13. Bajramu
14. Kadriji
15. Bajramu
16. Mahmutu
17. Uzeiru
Pepiću
Kalamperoviću
Bikiću
Kurpejoviću
Šabanoviću
Metanoviću
Bećoviću
II. Zaslužnim preminulim članovima Matice i njenih organa
1. Jusufu
2. Behudinu
3. Čedomiru
4. Avaji
5. Redžepu
6. Dr Ejupu
Bibeziću
Halilbegoviću
Dragoviću
Tuzović - Osmanović
Krpuljeviću i
Mušoviću
III. Zaslužnim članovima i saradnicima Matice
1. Dr Radoslavu Rotkoviću
2. Prof. dr Vojislavu Nikčeviću
3. Akademiku
Jevremu Brkoviću
4. Dr Srđi
Vukadinoviću
5. Dr Ćedomiru
Bogićeviću
6. Dr Danilu
Radojeviću
7. Mevludinu
Nuhodžiću
8. Dr Suadu
Numanoviću
9. Fikreti Kardocić
10. Ljiljani Lipovina
11. Jusufu
Mustafiću
12. Marku Vešoviću
13. Orhanu
Redžepagiću
14. Branki
Nikezić
15. Mustafi
Tombareviću
16. Niku
Gašiju
108
17, Salihu
18. Nusretu
19. Suadu
20. Šerifu
Dobardžiću
Ganiću
Salagiću
Hadžiahmetoviću
IV. Organima, institucijama i nevladinim organizacijama
1. Ministarstvu kulture i medija Crne Gore
2. Komisiji Skupštine Crne Gore za raspodjelu sredstava
NVO
3. Štampariji „Gradinar“ iz Rožaja
4. Štampariji „Obod“ iz Cetinja
5. Nevladinoj organizaciji „Mrkojevići” - Bar
6. Novopazarskom zborniku, časopisu, iz Novog Pazara
Zahvalnice dobitnicima će uručiti predsjednik Matice dr Avdul
Kurpejović.
/MP)
Da je prepis istovjetan originalu
Ovjerava
dr Avdul Kurpejović,
predsjednik Matice.
109
PREDSJEDNIK,
dr Avdul Kurpejović
(potpis s.r.)
CIP - Каталогизација у публикцији
Централна народна библиотекa Црне Горе, Цетиње
001+008+304
OSVIT : glas Muslimana Crne Gore : časopis za kulturu, na­
uku i društvena pitanja Muslimana Crne Gore / glavni urednik
Osman Grgurević. - God. 1, br. 1 (2010) - . - Podgorica : Matica
Muslimanska Crne Gore, 2010 (Cetinje : IVPE). - 24 cm
ISSS 1800-8674 = Osvit (Podgorica)
COBISS.CG-ID 17546768
110
Download

OSVIT – broj 3 - matica muslimanska crne gore