DOGAĐAJI
broj 4
primijenjena nova tehnika regionalne anestezije
Informaciono komunokacione tehnologije
uvodenje informatickih sistema
malim koracima na
velika vrata
januar 2013
www.kc-bl.com
Klinika za traumatologiju
mjesto gdje završavaju
svi pacijenti sa teškim
povredama i lomovima
ekstremiteta i kičme.
„ Gužva jednaka u
svako doba godine ! ”
Božićna posjeta
Klinici za ginekologiju i akušerstvo
Dodijeljen zlatni dukat i stipendija prvoj
bebi rođenoj na Božić 2013. godine
CITOSTATICI
STIŽU ...
Zapisnici sa sastanaka načelnika
klinika hirurških i konzervativnih grana
JANUAR
2013
2
Predstavljamo Vam...
Klinika za traumatologiju
Klinika za traumatologiju Kliničkog centra Banja
Luka je mjesto gdje završavaju svi pacijenti sa
teškim povredama i lomovima ekstremiteta i
kičme. Za zaposlene u toj Klinici odmora nema
jer njihovi pacijenti iziskuju konstantan nadzor i
pažnju. Iako je uvriježeno mišljenje da
traumatolozi kao i ortopedi, najviše rade u
zimskoj sezoni, kada se ljudi najviše povrijeđuju
zbog snijega i leda, oni tvrde da to nije istina i da
im je gužva jednaka u svako doba godine. Kako
je objasnio dr Nikola Bojić, Načelnik Klinike za
traumatologiju Kliničkog centra Banja Luka,
jedino se razlikuje način na koji se pacijenti
povrjeđuju. Broj je uvijek prilično veliki, bez
obzira na kalendar i godišnje doba. Nažalost,
kod nas je veliki broj stradalih u saobraćajnim
nesrećama i većina tih pacijenata je upravo
zbrinuta u Klinici za traumatologiju. Načelnik
Nikola Bojić je istakao da u okviru Klinike za
traumatologiju postoji i Spinalni centar u kojima
se zbrinjavaju pacijenti sa povredama kičme,
tumorima kičme i lokomotornog sistema. Naši
pacijenti su sa različitim povredama, kao što su
prednji prelomi iz oblasti lokomotornog sistema,
degenerativna problematika, od one sa kojom se
pacijenti rađaju do stanja koja nastaju zbog
starosti i gdje se rade ugradnje vještačkih kukova
i slično. Ljudi najviše lome potkoljenice i
podlaktice tj. dijelove tijela koji su najizloženiji i
koji prvi stradaju kada se aktivira odbrambeni
mehanizam. U Klinici za traumatologiju se
uspješno saniraju sportske povrede kao prelomi
karlice. Tim Klinike za traumatologiju praktikuje
više operativnih pristupa preloma karlice koja se
radi sa prednje strane. Svi zahvati oko karlice i
kičme su izuzetno teški i komplikovani za ljekare,
a operacije traju po sedam ili osam sati. Sve
vrijeme ljekar mora da nosi olovni mantil, koji ga
štiti od gama zračenja, tako da je to jedan od
razloga zašto se malo ljekara odlučuje da se
spacijalizuje za traumatologiju. Što se tiče
mogućnosti da se pacijent oporavi nakon
ozbiljnijih povreda i lomova kičme postoji zlatno
pravilo da ukoliko se u prvih osam sati uradi
oslobođenje povrijeđenog dijela kičmenog
stuba postoji velika šansa za uspješan oporavak
osim ako nije presječena kičmena moždina.
“Osim ovoga, od najveće važnosti je da se
povrijeđeni transportuje na pravilan način do
bolnice. Ilustracije radi, nedavno smo imali
slučaj mladića koji je povrijeđen u saobraćajnoj
nezgodi i koji je sam u automobilu ostao
zarobljen punih deset sati. Bio je sam na putu, a
od težine povreda nije mogao da pomjeri ni ruke
ni noge kako bi pozvao pomoć. Po prijemu
postavljena je dijagnoza quadriplegio znači
oduzetost svih ekstremiteta. Pružena mu je
adekvatna pomoć i njegov oporavak je u toku sa
pozitvnim pomacima. Važno je istaći da nema
garancije da će se neko oporaviti od ovakvih
povreda. Nezahvalno je bilo šta prognozirati.
Dešava se da neko poslije komplikovane
operacije prohoda nakon deset dana, dok neki
ostanu mnogo duže vezani za postelju”, istakao
je Načelnik Bojić.
Veoma je važan i psihološki segment oporavka
kod povrijeđenog pacijenta. Pishološko stanje
pacijenta i njegova volja da se oporavi i da
vježba je presudna za oporavak. Svi oni koji
skeptično doživljavaju svoju bolest i svoje fizičko
stanje, jako teško napreduju i još teže se
oporavljaju. Suština je da se svakom pacijentu
prije operacije, naravno, ako je to moguće,
objasnimo detaljno šta ćemo da radimo i kakva
su očekivanja i na taj način pokušavamo da ga
pripremimo. Iskustvo nas uči da pacijenti
reaguju razli č ito. Od potpune euforije i
iščekivanja da se sve što prije završi, do krajnje
skepse i beznadežnosti da postoji mogućnosti
oporavka. Gledajući repertoar naših operacija,
kao i obučenost ljekara, te primjenu savremenih
metoda liječenja, sigurno je da ne zaostajemo u
odnosu na ostale boljnice u BiH, a u nekim
stvarima čak i prednjačimo. U to spada primjena
metode ruskog akademika Ilizarova u srastanju
nesraslih preloma kao i u produžavnju i korekciji
ekstremiteta, koju mi radimo godinama unazad.
Kada su u pitanju djeca, radimo i ispravljanje
ekstremiteta i njihovo produžavanje. To su, kao
što se može pretpostaviti, vrlo komplikovane i
dugotrajne metode liječenja koje zahtijevaju
mnogo strpljenja. Načelnik Nikola Bojić je rekao
da se naši ljekari stalno obrazuju i odlaze na
edukacije, zahvaljujući razumjevanju našeg
rukovodstva . Naglasio je da je ovo izrazito
komplikovana i teška oblast za koju se odlučuje
s a m o m a l i b r o j l j e ka ra . U K l i n i c i z a
traumatologiju radi ukupno osam ljekara i to
pet specijalista, dok su ostali na specijalizaciji. To
definitivno nije dovoljno jer se kod nas godišnje
pregleda i zbrine preko 1.100 pacijenata od kojih
je, samo prošle godine, 945 moralo je na
operaciju. Kod nas dolaze i pacijenti iz svih
krajeva Republike Srpske , pa i iz Federacije BiH,
jer imamo opremu i kadrove koji imaju veće
mogućnosti nego ostali. U odnosu na druge
zdravstvene ustanove nismo daleko u pružanju
usluga, mada ponekad se dešava da pošaljemo
pacijenta u drugu bolnicu, van Republike Srpske,
posebno kada se radi o nekoj rijetkoj povredi ili
deformitetu za koji nismo opremljeni. Sa
razvojem tehnologije i metodi liječenja su se
mijenjali to jest dovelo se do toga da se daje
prednost operativnom načinu liječenja kao bi se
smanjio broj dana ležanja i bolovanja i period
oporavka, a povećao kvalitet liječenja. Međutim,
gips će uvijek imati svoje mjesto u liječenju jer se
na taj način najbolje saniraju povrede.
Načelnik Bojić je rekao da se u toku svoje karijere
susretao i sa bizarnim povredama kao što su
povrede pri okretanju u krevetu ili padanju sa
njega tokom spavanja što obično ukaže da je
kost već ranije bila oštećena osteoporozom ili
metastazama na kostima. Isto tako, bilo je
nevjerovatnih slučajeva da se čovjek oklizne na
ulici i polomi i ruke i noge. Imali smo nedavno
jednu saobraćajnu nezgodu u kojoj je čovjek
iščašio oba ramena i oba kuka. To je izrazito
rijetko, a bol koju je taj pacijent pretrpio je
sigurno bila ogromna. Ostale bizarnosti tiču se
najčešće onih koji su zaduženi da se brinu o
pacijentima, poput djece koja neće da dođu po
svoje roditelje ili daju krv za njih jer im nisu
prepisali zemlju, do staratelja koji ostave
nesposobnu osobu samu duže vremena bez
pomoći do poziva komšija kojima smeta
nesnosan miris nastao raspadanjem tijela. I za
kraj jedna simpatična priča. “Prije desetak
godina, jedan mladić iz Kneževa zadobio je teške
povrede kičmene i moždine, te ostao
nepokretan. Operisao sam ga i nakon toga je
krenuo na rehabilitaciju.Za nekoliko godina on
se potpuno oporavio, gotovo čudesno koliko.
Javljao mi se svake godine da me obavijesti o
svom stanju. Prije tri godine me pozvao da mi
kaže kako se oženio i da čeka dijete, te da će ako
bude sin da ga nazove po meni. Međutim, rodila
se djevojčica, ali on je ostao pri svojoj odluci pa
joj je dao ime Nikolina”, rekao je dr Bojić.
JANUAR
U Klinici za anesteziju i intenzivno
liječenje primijenjena nova tehnika
regionalne anestezije kombinovani blok plexus lumbalisa
i n. ischiadicusa
Božićna posjeta Klinici za
ginekologiju i akušerstvo
05. januara 2013. godine u Klinici za anesteziju i
intenzivno liječenje izvedena je tehnika
regionalne anestezije blok plexus lumbalisa.
Obezbjeđuje anesteziju i analgeziju prilikom
operativnih zahvata na natkoljenici, koljenu i
medijalnoj strani potkoljenice i stopala. Zajedno
sa blokom n. ischiadicusa postiže se anestezija
kompletnog donjeg ekstremiteta.
07. januara 2013. godine Klniku za ginekologiju i
akušerstvo posjetili su predstavnici Univerziteta
za poslovni inženjering i menadžment Banja
Luka. Razlog njihove posjete je darivanje bebe
rođene u Božićnoj noći što je izuzetno lijep način
da se obraduje majka koja je donijela novi život
baš na taj dan. Direktor Ilija Džombić ispred
Univerziteta za poslovni inženjering i
menadžment Banja Luka i Danijela Jokanović
ispred Srednjoškolskog centra Ljubiša
Mladenović su tradiconalno nagradili bebu
zlatnikom.
2013
3
Promocija knjige „Ljekarska
komora Vrbaske banovine
1929–1941", autora mr Bojana
Stojnića i Verice Stošić
U srijedu, 16. januara 2013. godine s početkom u
19.00 časova u Maloj vijećnici Banskih dvora
održaće se promocija knjige „Ljekarska komora
Vrbaske banovine 1929–1941", autora mr
Bojana Stojnića i Verice Stošić. Recenzije su
potpisali dr Đorđe Mikić i dr Gojko Malović.
Knjigu je odštampala renomirana štamparija
"Grafid" Banjaluka, a štampanje su finansijski
podržali Ministarstvo nauke i tehnologije
Republike Srpske i Komora doktora medicine
Republike Srpske.
Anesteziološki tim sačinjavali su specijalisti
anesteziologije i reanimatologije dr Dragan
Rakanović i dr Ljubiša Tomić i medicinski
tehničar/anestetičar Boško Dragišić. Operativni
zahvat je izveo dr Dejan Ćurlik, ortopedski
hirurg. Tako je nastavljena odlična saradnja
ljekara Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje
i Klinike za ortopediju.
Ova tehnika regionalne anestezije omogućava
izvođenje operativnih zahvata sa ciljem
izbjegavanja komplikacija nastalih izvođenjem
centralnih neuroblokova – subarahnoidalne
(spinalne) i epiduralne anestezije. Istovremeno
se smanjuje incidenca duboke venske tromboze
zbog moguće rane mobilizacije pacijenta.
Operativni zahvat zbrinjavanja trimaleolarnog
preloma skočnog zgloba iz veden je u
kombinovanom bloku plexus lumbalisa i n.
ischiadicusa čime su postignuti optimalni uslovi
hirurške anestezije.
Nosiocu zlatnika biće omogućeno da se
besplatno školuje u Srednjoškolskom centru
Ljubiša Mladenović, te da nastavi studije na
Univerzitetu za poslovni inženjering i
menadžment Banja Luka. Malom Vanji
Gazibariću teškom tri kilograma i dugom 50
centimetara predstavnici Univerziteta za
poslovni inženjering i menadžment Banja Luka
darovali su zlatnik i stipendiju. Njegova majka
Mirjana je rekla da se nije nadala da će joj termin
za porod biti na Božić i da je dobila najljepši
poklon na današnji dan. Ona je dodala da je
poklonom Univerziteta za poslovni inženjering i
menadžment Banja Luka prezadovoljna.
Direkotor Univerziteta za poslovni inženjering i
menadžment Banja Luka Ilija Džombić je rekao
da je to mali znak pažnje i da se nada da će na taj
način podstaći i druge institucije da se uključe u
podsticanje rađanja. Doktorica Dragica
Draganović je navela da je porođaj protekao
uredno i istakla kako je presrećna na to da je ona
porodila Božićnu porodilju.
Knjigu će promovisati glavni i odgovorni urednik
"Glasnika Udruženja arhivskih radnika
Republike Srpske" Dušan Popović, član Redakcije
Zoran Pejašinović i autori.
Osnivačka skupština Ljekarske komore Vrbaske
banovine održana je 15. decembra 1929., a
posljednja redovna godišnja skupština 23.
marta 1941. u dvorani Higijenskog zavoda u
Banjaluci. Na redovnim godišnjim skupštinama
Ljekarske komore Vrbaske banovine diskutovalo
se o poslovnom redu, izboru rukovodstva,
budžetu, visini članarine, izdavanju stručnog
časopisa, zakonima, pravilnicima i uredbama iz
oblasti zdravstva, bolestima, osnivanju bolnica,
načinu ubiranja doprinosa za smrtne slučajeve,
nekolegijalnom ponašanju ljekara prema
ljekarima, odnosu ljekara i apotekara, sporednoj
ljekarskoj službi, nazivu ljekara specijaliste, itd.
Komora je donosila rezolucije protiv zakona i
propisa koji su išli na štetu ljekara i zdravstvene
službe Vrbaske banovine. Članovi Ljekarske
komore Vrbaske banovine bili su aktivni u radu
Saveza ljekarskih komora Kraljevine Jugoslavije
u Beogradu. Ljekarska komora Vrbaske
banovine je sarađivala sa svim ljekarskim
komorama u Kraljevini Jugoslaviji.
JANUAR
Predsjednici Ljekarske komore Vrbaske banovine
bili su ugledni banjalučki ljekari: dr Todor
Jeremić (1929-1932), dr Ejub Mujezinović (19321934), dr Đorđe Bukinac (1934-1938), dr Branko
Čubrilović (1938-1941) i dr Pero Stjepanović
(1941).
Ljekarska komora Vrbaske banovine kao
staleška organizacija okupljala je sve ljekare iz
Vrbaske banovine, koja je 1938. brojala 118
članova. Tokom tridesetih godina XX vijeka
ljekarsku službu na području Vrbaske banovine
obavljalo je više od 200 ljekara.
Klinika za kardiovaskularne bolesti ima
izuzetno dobra iskustva u saradnji sa Centrom za
srce BH Tuzla, ali ovo je lijep način da se
profesionalana komunikacija pojača kako bi
saradnja bila još bolja. Na sastanku sa
Poslovodstvom, uz dobrodošlicu za naše goste,
prof. dr sc. med. Brano Topić je naglasio da je
opredjeljenje Kliničkog centra Banja Luka da
njeguje saradnju sa kolegama iz regiona prije
svega na osnovu struke pa i na osnovu drugih
aspekata.
Predstavnici iz Centra za srce BH
Tuzla posjetili Kliniku za
kardiovaskularne bolesti
2 4 . j a n u a ra 2 0 1 3 . g o d i n e K l i n i k u z a
kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Banja
Luka posjetili su prijatelji iz Centra za srce BH
Tuzla. Ispred Centra za srce BH Tuzla bili su prof.
dr sc. med. Emir Kabil, kardiohirurg i generalni
direktor ove ustanove i prof. dr sc. med. Emir
Mujanović, Šef kardiovaskularnog odjela ove
ustanove. Naše goste srdačno je dočekalo
Poslovodstvo Kliničkog centra Banja Luka na
čelu sa generalnim direktorom prof. dr. sc. med.
Branom Topićem kao i Načelnica Klinike za
kardiovaskularne bolesti Tamara PreradovićKovačević i Šef sale za kataterizaciju srca doktor
Svetozar Srdić.
Nakon sastanka sa Poslovodstvom naši gosti su
sa Načelnicom Tamarom Preradović–Kovačević
i doktorom Svetozarom Srdićem obišli Kliniku za
kardiovaskularne bolesti. U toku obilaska
pokazali su im kapacitete sa kojima raspolaže
Klinika, razgovarali su o modalitetima liječenja,
te razmijenili iskustva o prevazilaženju
poteškoća na koje u svom radu nailaze. Tokom
jednočasovne posjete, menadžment Klinike za
kardiovaskularne bolesti je imao priliku da sa
uvaženim gostima prodiskutuje viziju razvoja i
unapređenja daljne saradnje između ove dvije
ustanove.
Medicinski otpad
16. januara 2013. godine u Kliničkom centru
Banja Luka ekološki inspektor Grada Banja Luke
Tatjana Nišić je izvršila inspekcijsku kontrolu u
vezi sa upravljanjem medicinskog otpada. Još
21. juna 2008. godine doneseno je Rješenje
inspektora u kojima su naređene mjere
postupanja sa medicinskim otpadom u skladu
sa propisima, te je Klinički centar Banja Luka bio
u obavezi da pribavi ekološku dozvolu, kao i
uradi plan upravljanja otpadom u tada
određenom roku od 90 dana. Zbog činjenice da ti
uslovi nisu bili ispunjeni, izvršenje Rješenja je
odloženo. Činjenica je da je na području
Republike Srpske trenutno teško implementirati
evropske standarde u ovoj oblasti. Ipak,
dolaskom novog rukovodstva na čelo Kliničkog
centra Banja Luka, koje je prepoznalo
problematiku zbrinjavanja medicinskog
otpada, naša ustanova je uvidjela značaj i
neophodnost društveno odgovornog
ponašanja, te dala prioritet rješavanju ovog
problema.
2013
4
Kontrolom inspekcije koja se desila 16.
januara 2013. godine utvrđeno je da se desio
niz pozitivnih pomaka u vezi sa
problematikom medicinskog otpada, te da je
preduzeto niz mjera u pravcu izvršenja
Rješenja koje su donijeli inspektori.
Mjere koje su se poduzele u cilju izvršenja
Rješenja su:
þ
formiran je Odbor za upravljanje
medicinskim otpadom
þ usvojen Plan upravljanja medicinskim
otpadom
þ održano predavanje o predmetnoj temi za
sve načelnike, glavne sestre i šefove Klinika i
Službi
þ osposobljen hlorinator otpadnih voda
þ započete procedure razdvajanja
reciklažnog od komunalnog otpada
þ sklopljen Ugovor sa Gradskim grobljem za
odvoz i ukopavanje patoanatomskog otpada,
þ osposobljen sterilizator za sterilizaciju
igala i infektivnog materijala iz Klinike za
infektivne bolesti i Zavoda za mikrobiologiju
þ zatvorena peć za spaljivanje otpada
þ sklopljen Ugovor o preuzimanju hemijskog
otpada sa ovlaštenim subjektom ( KEMOKOP
doo)
þ smanjena količina komunalnog otpada za
30 odsto ( a samim tim i troškovi zbrinjavanja)
þ upućen zahtjev Ambasadi Republike Češke
za donaciju opreme za sterilizaciju
þ urađena anketa zaposlenih o poznavanju
postupanja sa medicinskim otpadom
þ priprema se radni materijal za edukaciju
zaposlenih
þ nabavljeni su olovni kontejneri za
skladištenje radioaktivnog otpada.
S obzirom na činjenicu da jedna količina
potencijalno infektivnog otpada i dalje završava
na Regionalnoj deponiji bilo bi neophodno
izvršiti nabavku opreme za sterilizaciju, čime bi
bio u potpunosti ispoštovan Plan upravljanja
otpadom, a postupanje sa medicinskim
otpadom u skladu sa propisima, te bi se na taj
način moglo ući u proceduru za dobijanje
ekološke dozvole.
JANUAR
2013
5
nformatičke tehnologije na velika vrata
Novi sistemi iz službe IKT
Služba za informacione- komunikacione tehnologije (IKT) je mlada služba sa ambicioznim kadrom
koja je u prethodnoj godini sprovela niz aktivnosti koje će u završnici doprinijeti automatizaciji
procesa rada , uštedi u resursima (vremenskim, finansijskim ...), te uspostaviti pružanje zdravstvane
usluge na jednom potpuno novom i višem nivou.
Pravi rezultati će tek biti vidljivi u narednom periodu jer je fokus u prethodnoj godini bio na
postavljanju novih instalacija računarske mreže, nove serverske infrastrukture u kreiranju testnih
servisa. Sve to je urađeno kako bi se povećala otpornost na greške i otkazivanje sistema, te povećale
performanse što bi u konačnici dovelo do kvalitetnijih novih informatičkih usluga. Važno je
napomenuti da je fokus bio na kvaliteti izvedenih radova što bi u konačnici pojednostavilo
održavanje sistema.
Jedan od mrežnih ormara prije i poslije
uređivanja
U daljem tekstu ćemo dati atkivnosti koje su
sprovedene u 2012. godini, te aktivnosti koje će
biti sprovedene u 2013. godini. Iz prethodne
godine izdvajamo slijedeće radove:Nabavka,
postavljanje i konfigurisanje nove serverske
opreme,
ü Nabavka, postavljanje i konfigurisanje
nove aktivne mrežne opreme,
ü Uređivanje mrežnih instalacija unutar
objekata,
ü Centralni popis računara i instaliranje
novih propratnih softvera poput novog
antivirusa,
ü Kreiranje infrastrukture aktivnog
direktorijuma,
ü Povezivanje svih objekata i lokacija (sem
Klinike za psihijatriju) putem optičkih vodova,
ü Usavršavanje Poslovnog informacionog
sistema,
ü Razvoj novog Kliničkog informacionog
sistema koji se već testno koristi na pet klinika,
ü Elektronska provjera zdravstvenog
osiguranja direktno iz Fonda zdravstvenog
osiguranja,
ü Elektronski pristup podacima iz
porodične medicine,
ü Migracija mail servera i Internet
prezentacije u prostor Klinčkog centra,
ü Prelazak na novi Internet link brzine 3
puta veće od prethodne,
ü Kreirane sigurnosne politike i pravilnici,
ü Mnogi drugi servisi koji su okrenuti kao
podrška Službi za IKT.
U 2013. godini planirani su slijedeći radovi:
ü
Završetak rekonstrukcije mreže unutar
objekata (lokacija dr Zdrave Korde i Klinika za
psihijatriju),
ü Puštanje u rad novoga mail servera,
ü Primjena sigurnosnih politika u praksi,
ü Završetak i puštanje u rad Kliničkog
informacionog sistema na svim klinikama,
ü Povezivanje novoga informacionog
sistema sa RIS/PACS sistemom, Zavodom za
patologiju i drugim službama,
ü Pr e b a c i va n j e s v i h ko r i s n i ka n a
infrastrukturu aktivnog direktorijuma,
ü Kreiranje Intranet stranice koja će biti
okrenuta internim informacijama više prema
zaposlenima, te omogućiti lakšu razmjenu
dokumenata.
Slika konzole za administraciju sa pacijentima novog Kliničkog informacionog sistema. Zbog
sigurnosnih razloga imena pacijenata su obrisana.
Zbog lakšeg prelaska i upotrebe novih servisa i
nepoznavanja određenih, gore navedenih
pojmova Služba za IKT će u narednim brojevima
KC infa davati detaljnije informacije kako bi
praktično objasnili upotrebu novih servisa.
JANUAR
2013
Sastanak načelnika klinika hirurških grana
.
.
.
Izvještaj sa redovnog sastanka hirurških grana
25. januara 2013. godine održao se sastanak načelnika hirurških grana u Sali za sastanke
Uprave Kliničkog centra Banja Luka. Generalni direktor prof. dr sc. med. Brano Topić je pozdravio
Načelnike hirurških grana, čestitao im Novu godinu i ostale praznike, te je ukratko analizirao rad Kliničkog
centra Banja Luka. Nakon toga je počeo sastanak sa prvom tačkom dnevnog reda.
.
6.
Dnevni red:
Obraćanje generalnog direktora
Konzilijumi za maligne bolesti u Kliničkog centra Banja Luka
Prezentacija Nivo ispunjenosti zahtjeva sertifikacionih standarda – prof. dr sc. med. Nenad Prodanović
Prezentacija Kratak pregled poslovanja KC po godinama, za period od 2007. – 2011. sa očekivanom
realizacijom za 2012.godinu
Snadbjevanje iz apoteke
7.
Razno
2.
3.
4.
5.
.
Rasprava na temu konzilijuma, o tome koliko članova treba i može da bude u konzilijumima za
maligne bolesti. Problem je što načelnici pojedinih OJ nisu stava da treba da odaberu samo dva člana za
konzilijum, nego smatraju da više doktora treba da učestvuje u radu konzilijuma zbog organizacije posla
na OJ.
.
Prof. dr Nenad Prodanović upoznao prisutne načelnike hirurških grana sa nivoom ispunjenosti
zahtjeva sertifikacionih standarda. Prezentacija se odnosila:
1) na nivo ispunjenosti zahtjeva sertifikacionih standarda
2) saradnju Tima za kvalitet sa OJ
3) održavanje ili ne održavanje mjesečnih sastanaka sa zaposlenim na hirurškim OJ
.
Naglasio je da sa svim hirurškim OJ Tim za kvalitet ima dobru saradnju i da je zadovoljan sa
nivoom ispunjenosti sertifikacionih standarda. Međutim, jedan od problema je što se ne održavaju
mjesečni sastanci ili se održavaju, a ne vode se zapisnici sa sastanaka.
.
Od hirurških OJ pohvalio je klinike koje imaju nivo ispunjenost standarda 85% i preko 85%, a to su
Kliniku za MFH, Kliniku za anesteziju i intenzivno liječenje, Klinika za ORL, Kliniku za dječiju hirurgiju,
Klinika za očne bolesti, Klinika za traumatologiju i Klinika za plastičnu hirurgiju.
.
Međutim, naglasio je da ima OJ koje ne održavaju redovno mjesečne sastanke ili ne vode
zapisnike sa mjesečnih sastanaka, a to su slijedeće OJ: Klinika za MFH, Centar za dojku, Služba operacionih
sala sa sterilizacijom, Klinika za anesteziju i inetnzivno liječenje, Klinika za torakalnu hirurgiju, Klinika za
vaskularnu hirurgiju, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinika za opštu i abdominalnu hirurgiju, Klinika
za ortopediju, Klinika za urologiju i Klinika za neurohirurgiju.
.
Nakon izlaganja prof. dr sc med. Nenada Prodanovića obratio se direktor Aleksić gdje je istakao
kako je zadovoljan nivom ispunjenosti sertifikacionih standarda, a slaže se sa načelnicima da se sastanci
održavaju parcijalno zbog nepostojanja sala za sastanke, te da načelnici hirurških grana ne izbjegavaju
svoju obavezu da održavaju parcijalne sastanke svakodnevno. Riječi direktora potvrdio je načelnik Klinike
za aneseteziju prof. dr Golić koji je istakao da održava parcijalne sastanke s obzirom na to da nemaju
prostor u kome bi sve svoje zaposlene radnike u OJ mogao da sakupi i drži samo jedan mjesečni sastanak,
naveo je kao dodatni problem jer dio radnika je na gornjoj lokaciji- Paprikovac, a dio na hirurgiji. Povela
se diskusija da li mogu pojedinačni sastanci da budu dokumentovani i na osnovu toga da imaju ispunjen
zahtjev sertifikacionog standarda.
.
Nakon čega je direktor Prodanović istakao koliko su važni mjesečni sastanci zbog vertikalne i
horizontalne komunikacije, te da je poslovodstvo na taj način upućeno šta se dešava u kojoj OJ. S
obzirom da nije moguće održanje mjesečnih sastanaka, onda je zamolio prisutne da prilikom održavanja
parcijalnih sastanaka pozovu članove Tima za kvalitet, te da vode kontinuirano zapisnike sa sastanaka.
6
JANUAR
2013
Sastanak načelnika klinika hirurških grana
.
Prezentacija direktora za ekonom sko finansijske posove dipl. ecc. Aleksandra Todorovića koji je
pristune upoznao sa poslovanjem KC BL po godinam a, za period od 2007. -2011. godine , kao i sa
očekivanom realizacijom za 2012.godinu.
-
Istakao je da je ovo najsloženija i najteža godina, te da je priliv od Fonda zdravstvenog
osiguranja RS značajno m anji nego u prethodnim godinam a.
-
Velike obaveze prem a dobavljačim a, koje uzrokuju problem e kada je u pitanju
snabdjevanje lijekovim a.
-
Veći broj KSZ usluga u odnosu na prethodnu godinu,što je za pohvalu s obzirom da je
Fond zdravstvenog osiguranja RS sklopio ugovor i sa privatnim ustanovam a, te je bilo za
očekivati da će padati KSZ usluge.
-
Prosječna dužina lijećenja pacijenta sa 7 pala na 6 dana.
-
Pad broj operativnih zahvata, takođe zahvati u opštoj anesteziji su u blagom padu u
2012.godni
-
Dijagnostičke usluge zabilježile pad u 2012. godini, što je za nas dobro jer ova vrsta
usluga opterećuje naše m aterijalne troškove, a rezultat je m anji obim rada.
-
U periodu od 2007. – 2012. Godine povećanje kadrova za nekih 300 radnika, a trend
povećanja je bio više kod m edicinskog osoblja nego nem edicinskog.Kada je riječ o
strukturi obrazovanja broj ljekara je porastao, a i kod nem ed. m ožem o prim jetiti pozitivan
trend VSS kadra u odnosu na SSS.
-
Povećanje produktivnosti u 2012.godini
-
Negativna finansijska situacija (kada posm atram o kretanje prihoda od 2007. godine do
2012. godine prim jećujem o da je pad prihoda počeo u 2011.godini)
-
M eđutim uspjeli sm o da zaustavim o rast rashoda u 2012.godini što je rezultat dobre
realizacije plana uštede u 2012.godini. (uspjeli uštediti zaslugom ljekara, povećanja
discipline i prim jene jeftinijih terapija koje im aju isti učinak na pacijenta)
-
Na rast rashoda je uticalo povećanje bruto plata (zbog plaćanja otežanih uslova rada gdje
se prosječna plata povećala u odnosu na prethodne godine),povećanje troškova energije
na koje nisu m ogli uticati, kao i povećanje kam ate na kredite koje značajno opterećuje
rashode u 2012. godini za nekih 3,76 m iliona KM .
-
Ova prezentacija je nam jenjena direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja RS i M inistru
zdravlja i socijalne zaštite, jer gubitak je iz sljedećih razloga: cijene u Cijenovniku
zdravstvenih usluga su niske, vrijednost DTS boda je niska u odnosu na Hrvatsku.
-
Rasprava svih prisutnih o vrijednosti BOD-a.
.
.
Izvještaj o snadbjevanju lijekovim a i potrošnim m aterijalom iz Apoteke u kojem je načelnica
upoznala prisutne sa trenutnim stanjem u apoteci.
-
problem kašnjenja u isporuci m aterijala zbog neizm irenih obaveza prem a dobavljačim a,
te da načelnici im aju razum jevanja
-
problem dezinfikcionih sredstava, kao i to da lager lista antibiotika konstantno varira, te
da su svi zaposleni apoteke na raspolaganju za pom oć u odabiru nekog od antibiotika
koje im a apoteka
-
da načelnik jednom m jesečno ili dva puta dođe u Apoteku zbog specifičnosti m aterijala
za hirurške grane kako bi lakše prepoznali m aterijal koji treba da trebuju, jer obično
nosači dolaze po m aterijal
-
narudžba specifičnih m aterijala čeka se dugo , isporuka zavisi od finansija
7
JANUAR
2013
8
Sastanak načelnika klinika hirurških grana
- veliki broj hirurga zvalo vezano za liječenje rana multirezistentnim sojevima, te je dogovor
da se uputni prijedlog da se oformi radna grupa koja bi se bavila navednim problemom.
- Oftamologija ima problem sa koncima, te da je procedura u toku i biće rješen problem
Pod tačkom razno direktor Aleksić je upoznao prisutne da će uskoro u KC BL stići plazma
sterilizator.
Zaključci sa sastanka:
1. u ponedeljak , 28. januara 2013. godine na sastanku Načelnika hirurških grana sa direktorom
Aleksićem definisaće se članovi konzilijuma za maligne bolesti.
2. Zbog nemogućnosti održavanja mjesečnih sastanaka neophodno je da se na parcijalne sastanke
zovu članovi Tima za kvalitet, kao i da se vode zapisnici sa tih sastanaka.
3. Neophodno sistemsko rješenje, da Klinički centar dobije prava na budžet, da gubitak treba da
pokrije prema zakonu osnivač Kliničkog centra, a to je Vlada RS. Fondu zdravstvenog osiguranja
Republike Srpske je da prikupi sredstva kojima će se finansirati rad naše ustanove. Promjena DTS
boda ili dobijanje ostatka iz budžeta.
4. Oformiti radnu grupu vezano za liječenje rana multirezistentnim sojevima.
Plazma sterilizator će smanjiti troškove sterilizacije.
JANUAR
2013
Sastanak načelnika klinika konzervativnih grana
Izvještaj sa redovnog sastanka konzervativnih grana
22. januara 2013. godine održan je sastanak načelnika konzervativnih grana u Sali za
sastanke Uprave Kliničkog centra Banja Luka. Prof. dr sc. med. Brano Topić je pozdravio
sve prisutne, te je ukratko analizirao rad Kliničkog centra Banja Luka u 2012 godini.
Dnevni red:
1.
2.
3.
4.
5.
Pozdravni govor prof. dr sc. med. Brane Topića
Ekonomsko poslovanje Kliničkog centra Banja Luka u 2012. godini
Sertifikacija Kliničkog centra Banja Luka i formiranje konzilijuma malignih bolesti
Informacije o promjenama u održavanja higijene u Kliničkom centru Banja Luka
Razno
Direktor za ekonomske poslove Kliničkog centra Banja Luka dipl. ecc Aleksandar
Todorović je analizirao poslovanje u 2012. godini kroz petogodišnji pregled poslovanja
Kliničkog centra Banja Luka. Zaključak je da je broj ležećih pacijenata približno isti kao u
2010. godini, popunjenost kapaciteta Kliničkog centra Banja Luka je 1039 kreveta, a
prosječna dužina liječenja 5,8 dana. Klinički centar Banja Luka je u 2012. godini je uradio
manje operativnih zahvata nego u 2011. godini.
Broj vanbolničkih KZS usluga je 20-30 odsto viši nego u 2011. godini, a broj
dijagnostičkih usluga pada u 2012. godini što je dobro u ekonomskom smislu.
Produktivnost je rasla po jednom radniku od 2007. godine. Prihodi Kliničkog centra Banja
Luka su iznosili 109.409.919 KM, a rashodi su bili 130.167.714 KM. Očekivani prihodi
nisu ostvareni, a sprovedeni plan racionalizacije je napravio uštede, ali nedovoljne. Do
gubitka u poslovanju Kliničkog centra Banja Luka je došlo zbog:
1. niskih cijena zdravstvenih usluga koje nisu realne niti ekonomske
2. cijena DTS boda je niska
3. načina plaćanja koji je apsurdan ,veći obim pruženih usluga
manjak cijena.
Klinika za infektivne bolesti, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma,
Klinika za kožne i polne bolesti, Klinika za plućne bolesti, Klinika za neurologiju, Klinika za
psihijatriju i Zavod za kliničku radiologiju su prepoznali značaj sertifikacije,ostvarili su
dobru saradnju sa timom,pristupili odgovorno procesu i održavanju mjesečnih sasatanaka
i ispunili oko 80% utvrđenih standarda.Služba intenzivne medicine ,Klinika za unutrašnje
bolesti, Klinika za kardiovaskularne bolesti, Klinika za dječije bolesti i Zavod za patologiju
ostvarili su oko 60 % standarda što govori o korektnoj saradnji, ali u niskom nivou
realizacije. Zavod za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde, Zavod za laboratorijsku
dijagnostiku i Zavod za medicinsko snabdjevanje KC-Apoteka ostvario je oko 75 %
standarda, mjesečni sastanci se održavaju redovno, saradnja korektna, ali još uvjek nije
dosta urađeno. Zavod za mikrobiologiju je ostvario dobre rezultate oko 85% uslova je
ispunjeno, ali daleko najbolji rezulat ima Klinika za onkologiju 90% standardi ispunjeni.
Zajedničkim snagama možemo postići nivo za sertifikaciju do juna kada se očekuje
sertifikacija Kliničkog centra Banja Luka.
9
JANUAR
2013
Sastanak načelnika klinika konzervativnih grana
Zaključci:
1. Načelnici Klinika su predložili članove Konzilijuma za maligne bolesti.
2. Prisutni su informisani o promjenama u održavanja higijene u Kliničkom centru Banja
Luka
3. Klinika za unutrašnje bolesti djeli se na: Kliniku za nefrologiju, Kliniku za reumatologiju,
Kliniku za hematologiju i Kliniku za gastro-enterologiju. Načelnici treba da dostave
podatke o svim kliničkim studijama koje su rađene u zadnjih 10 godina.
10
JANUAR
Citostatici stižu...
U proteklih nekoliko dana svjedoci smo medijske
pažnje koja je bila usmjerena na problem
nedostatka citostatika u Kliničkom centru Banja
Luka. Zbog velike zainteresovanosti javnosti, a i
zaposlenih u našoj ustanovi koristimo i ovu
priliku da razjasnimo problem. Isporuka
citostatika koji su nedostajali Kliničkom centru
Banja Luka je stigla. Problem je prisutan
posljednjih desetak dana i nije prisutan za sve
lijekove. Snabdijevanje citostaticima regulisano
je Ugovorom za snabdijevanje citostatičkim i
pratećim lijekovima potpisanim sa Fondom
zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u
skladu sa okvirnim sporazumom. Apoteka
Kliničkog centra Banja Luka u saradnji sa
Stručnim konsultantom za praćenje realizacije
tendera dostavlja Fondu zdravstvenog
osiguranja Republike Srpske mjesečne potrebe
klinika, koji u skladu sa tim vrši nabavku
lijekova.Ukoliko, zbog raznoraznih problema
koji nisu pod kontrolom Kliničkog centra Banja
Luka, dođe do problema u isporuci lijekova,
Klinički centar Banja Luka promptno odreaguje.
Naime, primjena hemioterapije kod oboljelih od
malignih bolesti je proces koji se kontinuirano
ponavlja u određenim vremenskim intervalima.
Uobičajeno su to intervali od 3-4 sedmice iako
postoje i drugačije šeme primjene.
Hemoterapijski protokoli sadrže uglavnom dva
do tri citostatika . Nedostajalo je par citostatika
koji ulaze u nekoliko hemoterapijskih protokola.
Takođe uvijek postoji mogućnost zamjene
jednog citostatika sa drugim lijekom poštujući
protokole liječenja. Konzilijumi za maligne
bolesti određuju modalitete specifičnog
onkološkog tretmana. Prilikom donošenja
odluke koja će se hemioterapija primjeniti,
ko n z i l i j u m i s e r u ko v o d e s a v r e m e n i m
smjernicama (NCCN, ESMO, NICE...).
Odabir tipa protokola može varirati od
preporuke do preporuke, ali se u suštini radi o
istoj grupi lijekova. Tako je moguće kod većeg
broja pacijenata, u slučaju nedostatka lijekova,
odabrati drugi protokol (koji je isto tako
efikasan). Osim toga, neke od citostatika je
moguće zamijeniti sa drugim koji je iz iste grupe.
Npr. Cisplatin sa Karboplatinom, Adriamblastin i
Doxorubicin sa Epirubicinom, Fluorouracyl sa
Xelodom i tako dalje. Takođe je moguće odložiti
aplikaciju hemioterapije za 7 do 10 dana, dok
lijek ne stigne u zdravstvenu ustanovu. Iako je
dosadašnje snabdijevanje i isporuka od strane
dobavljača prema zdravstvenim ustanovama u
Republici Srpskoj, gdje se aplikuju hemioterapije,
bila uglavnom redovna, tokom poslednjih
mjesec dana je nešto neredovnija. Uzroci za
takvu situaciju su raznovrsni - nepovoljna
finansijska situacija, zastoj u proizvodnji
određenog lijeka ili, kao što je to bio slučaj sa
BCG-om zatvaranje fabrike u Kanadi. U principu
svi ti problemi se prevaziđu, tako što se npr. nađe
drugi proizvođač. Međutim, sve to uzrokuje niz
zakonskih i administrativnih problema, kao što
je ponovno odobravanje novog doznog oblika,
pribavljanje potrebnih saglasnosti za uvoz lijeka
(iz druge zemlje), sprovođenje carinske
procedure... što na žalost zahtjeva dosta
vremena, na koje objektivno niko od nas ne
može uticati. Klinički centar Banja Luka, sa svoje
strane, ulaže maksimalne napore da obezbijedi
kontinuiranu terapiju za pacijente.
Tačan broj pacijenata koji koriste citostatike,
odnosno primaju hemioterapiju je nemoguće
navesti jer on stalno fluktuira, zato što jedni
pacijenti završavaju, a drugi započinju sa
terapijom, a ima i slučajeva da se pacijenti koji
su završili terapiju, zbog povrata bolesti
ponovno uključuju u terapijske postupke.
Vjerovatno je broj apliciranih hemioterapija
relevantniji podatak, pomoću kojeg se može
procijeniti obim posla, ali i potrošena sredstva,
jer se radi o izuzetno skupoj kategoriji lijekova.
2013
11
Humanitarna akcija Budimo
ljudi-pomozimo Milanu
Akcija prikupljanja pomoći malom Milanu
Šariću traje već nepuna dva mjeseca i za to
vrijeme uspjela su se prikupiti određena sredstva
raznim aktivnostima neformalne grupe
građana Budimo ljudi-pomozimo Milanu. Prva u
nizu bila je humanitarna zabava u klubu Kruna
gdje su brojni banjalučki bendovi i DJ-evi
učestvovali u izvođenju fantastičnog programa,
a kao donatori te večeri bili su Banjalučka pivara,
Vitaminka i vinarija Jungić. Oni su donirali svoje
proizvode, od čije prodaje su također prikupljena
sredstva za Milana. Ukupan iznos koji se skupio
te večeri, prodajom karata i pića iznosio je 2647
KM, što je u tom trenutku izgledalo malo i tako
nedostižno konačnom cilju, imajući u vidu da
samo respirator za ovog dječaka košta 13 000
KM, da je dug za struju prelazio u tom momentu
3000 KM, a monitor vitalnih funkcija koji je
neophodan ovoj porodici košta 1500 eura.
Međutim, to je bio samo početak koji je
pokrenuo lavinu humanosti. Poslani su brojni
dopisi privrednim subjektima, politi č kim
partijama, farmaceutskim kućama.... Rezultat
svega toga nije izostao.
Panevropski univerzitet Apeiron je napravio prvi
iskorak u donacijama i uplatio na ime Milana
3000 KM. Ocu malog Milana Simi Šariću, javili su
se i iz Kabineta predsjednika i obavjestili ga da će
do 10. februara 2013. godine biti i uplata
Predsjednika RS, gospodina Milorada Dodika u
iznosu od 5000 KM. Radnici Kliničkog centra su
uspjeli prikupiti preko platnih spiskova 5784,00
KM, a tu su i brojne uplate naših građana koje su
svakodnevno pristizale na Milanov račun.
Zaključno sa 31. januarom 2013. godine na
računu u Hypo banci je bilo 13 926,86 KM, s tim
da u taj iznos nije uključena pomoć Klinčkog
centra Banja Luka, koja nije legla još na račun
Šarića i donacija Predsjednika Republika Srpske.
Na deviznom računu je 240 eura donirano od
naših ljudi iz inostranstva.
Grupa Budimo ljudi –pomozimo Milanu
nastavlja svoje aktivnosti do konačnog cilja. Već
u srijedu 06. februara 2013. godine u klubu
Jazzbanjaluka održaće se nova humanitarna
zabava, ovaj put bez prodaje karata. Prilozi će se
prikupljati kroz kutiju dobrovoljnih priloga , a
prihod od Nektar piva doniranog od diskonta
Dagor također je namjenjen Milanu.
JANUAR
Javili su se i sportisiti u želji da pomognu koliko je
u njihovoj moći . Košarkaši banjalučkog kluba
Borac žele sav prihod od utakmice BoracZrinjski, koja će se odigrati sredinom februara u
dvorani Borik pokloniti malom Milanu.
Za kraj februara mjeseca planirana je velika
humanitarna zabava u klubu Sokolski , gdje bi
goste trebao zabavljati Dado Glišić,
banjalučanin koji je poznata estradna zvijezda u
Republici Srbiji. Sav prihod od prodatog pića te
večeri ići će za pomoć Milanu, a naplaćivale bi se i
karte u iznosu od 5 KM. Za tačan termin ove
zabave čeka se na dogovor između Dade Glišića
sa svojim menadžerom i sponzorom Novom
bankom, tako da bi već iduće sedmice o tome
mogli imati preciznije informacije.
I na kraju, zakazan je veliki humanitarni rok
maraton u Domu omladine za 02. mart 2013.
godine, za koji se već sada prijavilo oko sedam
banjalučkih bendova, a koji na taj način žele dati
svoj prilog za Milana. Planirano je da se prihod
od ovog koncerta prepolovi i da se pola iznosa
namjeni Milanu,a pola maloj Sofiji Čergić,
trogodišnjoj djevočici oboljeloj od leukemije,
kojoj je hitno potreban novac za transplantaciju
koštane srži u Italiji.
Za Milana još uvijek ne znamo kako i dokle će da
traje akcija, jer nalaz DNK iz Londona još nije
došao, tako da se na zna ni kakav je konačan
ishod. Ukoliko nalaz bude dobar i samim tim
moguća operacija ovog dječaka, akcija će se
nastaviti. Planirano je u tom slučaju aktiviranje
humanitarnog broja, a u pregovorima smo i sa
Vladom Georgijevim koji bi u tom slučaju održao
humanitarni koncert u Banjoj Luci za Milana.
01. februara 2013. godine konačno je izmiren
sav dug Šarića prema Elektrodistribuciji, tako da
više ne postoji strah da će im isključiti struju koja
Milanu život znači. U pregovorima smo i oko
nabavke novog respiratora i monitora, a od
Obija čekamo odgovor na zvanični zahtjev u vezi
sa doniranjem novog agregata.
Zahvaljujemo se svim ljudima dobre volje koji su
se pridružili ovoj akciji u nadi da ćemo našem
Milanu omogućiti što brži oporavak i nadamo se
na koncu i konačno izlječenje.
U ime roditelja malog Milana, Sime i Vere Šarić,
ali i u ime ljudi koji vode ovu akciju Budimo ljudipomozimo Milanu zahvaljujemo se radnicima i
Upravi Kliničkog centra Banja Luka koji su
iskazali svoju nesebičnu pomoć i bili dio nas u
ovoj humanitarnoj akciji.
Daniela Ratešić
Dipl.medicinar zdravstvene njege
12
Učimo engleski
Jednina i množina imenica
Sada kada smo savladali izgovor i pomoćne glagole prelazimo na imenice, odnosno na pravila u
engleskom jeziku koja nam govore kako dobijamo množinu imenica.
U većini slučajeva na imenicu dodajemo samo nastavak " s ".
!
!
!
!
!
bottle – bottles
cup – cups
pencil – pencils
desk – desks
window – windows
(flaša - flaše)
(šolja - šolje)
(olovka - olovke)
(sto - stolovi)
(prozor - prozori)
Nastavak "es " dodajemo kod imenica koje završavaju na ch, sh, x, s, ss.
!
!
!
box – boxes
(kutija - kutije)
watch – watches (sat - satovi)
bus – buses
(autobus - autobusi)
Imenice koje završavaju na f ili fe, mijenjaju f u v i dodaju "es" (ukoliko se završava na fe koje prelazi u
ve dodaje se samo s).
!
!
!
!
wolf – wolves
wife – wives
leaf – leaves
life – lives
(vuk - vukovi)
(supruga - supruge)
(list - listovi)
(život - životi)
Postoje i imenice sa nepravilnom množinom, tj. za njih ne postoji nikakvo pravilo.
!
!
!
!
!
child – children
woman – women
man – men
mouse – mice
goose – geese
(dijete - djeca)
(žena - žene)
(muškarac - muškarci)
(miš - miševi)
(guska - guske)
Za imenice koje se završavaju na y postoje dva pravila. Ako se ispred y nalazi samoglasnik onda se
samo dodaje nastavak "s". Ako se ispred y nalazi suglasnik u tom slučaju y prelazi u ie a zatim se
dodaje nastavak "s".
www.pomozimo-milanu.info
S poštovanjem,
2013
!
!
!
baby – babies
toy – toys
boy – boys
(beba - bebe)
(igračka - igračke)
(dječak - dječaci)
Neke imenice u engleskom jeziku imaju isti oblik i jednine i množine.
!
!
sheep – sheep
deer – deer
(ovca i jed. i mn.)
(jelen i jed. i mn.)
Download

KC-Info 4.cdr - Klinički centar Banja Luka