1. Mišići koji zahtijevaju jako preciznu kontrakciju imaju u jednoj motornoj
jedinici:
a. 2-3 mišićna vlakna
b. Oko 100 mišićnih vlakana
c. Nekoliko stotina mišićnih vlakana
d. Nekoliko hiljada mišićnih vlakana
2.
a.
b.
c.
d.
Koji dio neurona ima najniži prag za okidanje akcionog potencijala:
Dendrit
Soma
Aksonski brežuljak
Akson
3.
a.
b.
c.
d.
Oblici pasivnog transporta:
Olakšana difuzija
Osmoza
Kotrasport
Difuzija
4.
a.
b.
c.
d.
Jonski kanali na somi i dendritima neurona su uglavnom:
Naponom regulisani
Medijatorom regulisani
Aktivni kanali
Pasivni kanali
5.
a.
b.
c.
d.
Sličnost između aktivnog transporta i olakšane difuzije je da:
Ni za jedan od ovih transporta ne treba energija
Za oba transporta potreban je utrošak energije
Oba transporta ovise isključivo od koncentracijskog gradijenta
Za oba transporta potreban je proteinski nosač
6.
a.
b.
c.
d.
???Tačne su tvrdnje:
Topive tvari u lipidima lakše difunduju od netopivih
Brzina difuzije zavisi od razlike koncentracije
Difuzija je direktno proporcionalna debljini membrane
Difuzija zavisi od temperature
7.
a.
b.
c.
d.
Glukoza u stanicu se transportira:
Olakšanom difuzijom
Osmozom
Sekundarnim aktivnim transportom (kotransport)
Kontratransportom
8. Propusnost membrane u stanju mirovanja za K+ je u odnosu na propusnost
za Na+:
a. 1000 puta veća
b. 100 puta manja
1|Page
c. 100 puta veća
d. 1000 puta manja
9.
a.
b.
c.
d.
U uspostavljanju i održavanju MMP sudjeljuje:
Selektivna propusnost membrane za jone
Nepropustnost membrane za velike anjone u stanicu
Aktivnost natrij-kalij pumpe
Nepropustnost membrane za velike katjone u stanicu
10. Nernstova jednačina služi za izračunavanje:
a. Ravnotežnog potencijala
b. Propusnosti jednovalentnih jona
c. Mirujuceg membranskog potencijala
d. Odnosa koncentracije anjona i kationa
11. Za ekvilibrijski potencijal stvoren na membrane koja je propusna za više
jona tačno je:
a. Zavisi od polarnosti električnog naboja pojedinog jona
b. Može se izračunati pomoću Nernstove jednačine
c. Ne zavisi od koncentracije jona sa unutrašnje i vanjske strane membrane
d. Zavisi od propusnosti membrane za pojedini jon
12. Impulse najbrže provode
a. Tanka nemijelizirana vlakna
b. Debela nemijelizirana vlakna
c. Mijelizirana vlakna
d. kratka nervna vlakna
13. Akcioni potencijal na presnaptičkoj membrane povećava propusnost za:
a. Jone natrija
b. Jone kalcija
c. Kalija
d. Anjone
14. Za MMP je tačno:
a. Ima vrijednost koja je približna vrijednosti ravnotežnog potencijala za natrij
b. Na njegovu vrijednost mnogo više utiče difuzija natrija nego difuzija kalija
c. U bilo kojem momentu vrijednost mu zavisi od raspodjele jona K +, Na+ i Clsa jedne i druge strane membrane
d. Na njegovu vrijednost mnogo više utiče difuzija kalija nego difuzija natrija
15. Za proces repolarizacije vrijedi tvrdnja:
a. Odgovara silaznoj fazi krivulje akcionog potencijala
b. Povećava se propusnost za jone natrija
c. Propusnost membrane kalija je mnogo veća nego za natrij
d. Otvaraju se naponom ovisni kanali za natrij
2|Page
16. U kojoj fazi akcionog potencijala su otvoreni aktivni naponom regulirani
kanali za natrij:
a. Depolarizacija
b. Repolarizacija
c. Hiperpolarizacija
d. Polarizacija
17. Plato akcionog potencijala srčanog mišića nastaje zato što je u toj fazi: (95
str)
a. Veći izlazak jona K+ nego ulazak jona Na+
b. Usporen izlazak jona K+, a ulaze joni Ca++
c. Produžen izlazak jona K+ jer su napon ovisni kanali otvoreni
d. Smanjen ulazak jona Na+ u fazi depolarizacije
18. Na neuron naponom regulirani Ca kanali nalaze se:
a. Na aksonskom brežuljku
b. Na dendritima
c. Na somi
d. Na terminalnim završecima
19. Relativna propusnost membrane u stanju mirovanja K+, Na+ i Cl- je
sljedeća:
a. Na+ > K+ > Clb. K+ > Cl- > Na+
c. K+ > Na+ > Cld. Cl- > K+ > Na+
20. Aktivni proteinski kanali imaju dva osnovna svojstva:
a. Propuštaju samo liposolubilne materije i selektivni su
b. Selektivnost i mogućnost otvaranja i zatvaranja ‘vratima‘
c. Stalno su otvoreni i nikad ne ovise o naponu
d. Neselektivnost i regionalnu raspoređenost
21. Preganlijska vlakna simpatikusa luče:
a. Noradrenalin
b. Adrenalin
c. Acetilholin
d. Serotonin
22. Potencijal završne ploče je:
a. Lokalni nepropagirajući proces
b. Generalizirani propagirajući proces
c. Generalizirani nepropagirajući proces
d. Lokalni propagirajući proces
23. Tokom kontrakcije skeletnih mišića Ca++ se vezuje za: (75 guyton, 21
praktikum)
3|Page
a.
b.
c.
d.
G-aktin
Troponin C
Troponin A
Tropomiozin
24. Motorna jedinica je:
a. Sva mišićna vlakna koja inervirana jedan gama motoneuron
b. Sva mišićna vlakna koja inervirana jedan alfa motoneuronom
c. Svi motoneuroni koji inerviraju jedan mišić
d. Sva intrafuzalna vlakna mišićnog vretena
25. Akcioni potencijal srčanog mišića uzrokovan je otvaranjem: (102 guyton)
a. Brzih natrijskih kanala
b. Kalijskih kanala
c. Sporih kalcijskih kanala
d. Pasivnih kanala
26. Zašto se miokard ponaša po zakonu ‘sve ili ništa’ ?
a. Zbog oblika monofazne krivulje akcionog potencijala
b. Zato što reaguje kao jedno mišićno vlakno
c. Zbog male vrijednosti membranskog potencijala
d. Zbog prelaznih ploča
27. Uloga T-tubula u srčanom mišićnom vlaknu je: (18 praktikum)
a. Služi kao put prenosa akcionog potencijala u unutrašnjost vlakna
b. Formiraju citoskelet odgovoran za pravilnu raspodjelu aktina i miozina
c. Aktivira molekule miozina da bi se vezale na aktin
d. Služe kao skladište Ca++ potrebnog za mišićnu kontrakciju
28. ATP se u mišićnoj kontrakciji koristi za: 20 praktikum
a. Odvajanje miozinske glavice od aktinske niti
b. Za prijenos signala sa nerva na mišić
c. Za energiziranje miozinske glavice
d. Za vraćanje jona Ca++ u endoplazmatski reticulum
29. Endoplazmatski reticulum je jedini izvor jonskog Ca++ potrebnog za
kontrakcije u:
a. Visceralnog glatkom mišiću
b. Skeletnom mišiću
c. srčanom mišiću
d. Odgovori b i c su tačni
30. Vezivanje ATP-a na miozin prije zaveslaja dovodi do:
a. Energiziranje miozinske glavice
b. Vezanje poprečnog mosta miozina za aktin
4|Page
c. Odvajanje poprečnog mosta miozina od aktina
d. Pokretanja ciklusa poprečnih mostova
31. Za latentnu fazu mišićne kontrakcije tačno je:
a. Membrana mišića je apsolutno refraktarna
b. Traje dok je povećana koncentracija Ca++ u citoplazmi
c. Za njeno odvijanje nije potrebna energija
d. Odgovara procesu širenja akcionog potencijala
32. Za glatke mišiće vrijedi: 92-98str guyton
a. Nemaju troponin (* Umjesto njega imaju bjelančevine kalmodulin)
b. Umjesto T-tubula imaju kaveole
c. Sav kalcij potreban za kontrakciju nalazi se u endoplazmatskom retikulumu
d. Tanki i debeli filamenti su raspoređeni unutar sarkomere
33. Prijenos signala između mišićnih stanica miokarda omogućuju 102 guyton
a. Prelazne ploče
b. Sinapse
c. Molekule kalmodulina
d. Gusta tjelašca
34. U toku mišćne kontrakcije dolazi do skraćenja:
a. Miozinskih niti
b. Tropomiozina
c. Sarkomere
d. Aktinskih niti
35. Zašto se mišićna vlakna srčanog mišića mogu kontrahirati duže nego
vlakna skeletnog mišića:
a. Srčani mišić je samoekscitabilan
b. Zbog brzog ulaska jonskog Ca++ u stanicu
c. Cisterne T-tubula su razvijenije u srčanom mišiću
d. Joni Ca++ iz ekstracelularnog prostora kontroliraju dijelom snagu i dužinu
kontrakcije
36. Izometrijsku kontrakciju karakterizira: praktikum 20
a. Dužina mišića se ne mijenja, a tonus se povećava
b. Dužina mišića se ne mijenja, a tonus se smanjuje
c. Sa porastom tonusa dužina mišića se smanjuje
d. Sa porastom dužine mišića tonus se smanjuje
37. Za nastanak sumiranih mišićnih kontrakcija je neophodno da stimulus bude
apliciran u vremenskom intervalu: praktikum 21
a. Koji je kraći od trajanja latentne faze, a duži od trajanja cijele mišićne kontrakcije
5|Page
b. Koji je duži od trajanja latentne faze, a kraći od trajanja cijele mišićne
kontrakcije
c. Koji je duži od trajanja cijele mišićne kontrakcije
d. Latentne faze kontrakcije
38. Joni kalcija iz sarkoplazme u cisterne sarkoplazmatskog retikuluma se
vraćaju: praktikum 20
a. Olakšanom difuzijom
b. Pasivnom transportom
c. Primarnim aktivnom transportom
d. Sekundarnim aktivnom transportom
39. Za spora mišićna vlakna skeletnog mišića tačno je:
a. Tanja su i inerviraju ih tanja nervna vlakna
b. Imaju slabo razvijenu kapilarnu mrežu
c. Broj mitohondrija je veći i sadrže više mioglobina
d. Imaju bogat sarkoplazmatski retikulum
40. Ako naredni impuls pada u pasivnu fazu prethodne kontrakcije desit će se:
22 praktikum
a. Trajno potpuni tetanus
b. Sumirana dvovrha mišićna kontrakcija
c. Sumirana jednovrha mišićna kontrakcija
d. Neće doći do sumacije, jer je membrana u tom periodu apsolutno refraktarna
41. Koja od navedenih tvrdnji o receptorima za toplo je tačna: 592 guyton
a. Inervirani su A-vlaknima
b. Mogu slati impulse kad je temperature kože iznad 55¨C
c. Ne odašilju impulse kad je temperatura kože ispod 25¨C
d. Odašiju impulse kad je temperatura kože ispod 25¨C
42. Parasimpatikus:
a. Ubrzava mobilitet crijeva
b. Povećava srčanu podražljivost
c. Smanjuje snagu mišićnog rada
d. Dilatatira krvne sudove
43. Koji od sljedećih osjeta se može generirati impulsima započetim na
slobodnim nervnim završecima: 105 praktikum
a. Dodir
b. Okus
c. Sluh
d. Hladno
44. Za receptorski potencijal je tačno:
a. Ne sumira se
6|Page
b. Intenzitet mu je ovisan od intenziteta draži
c. Uvijek je poslejdica povećane propusnosti membrane za jone kalija
d. Lokalni je nepropagirajući odgovor
45. Mitralne stanice su locirane u: 649 guyton
a. Talamusu
b. Gustatornom jedru
c. Olfaktornom bulbusu
d. Kori malog mozga
46. Kada se glava rotira u smjeru kazaljke na satu: 676 guyton
a. Tečnost u semicirkularnim kanalima direktno simulira vestibularni nerv
b. Stanice sa dlačicama se naginju prema Reisnerovoj membrane
c. Kupula se savija u pravcu suprotnom od rotacije glave
d. Otoliti vrše pritisak na stanice da dlačicama
47. Za vrijeme normalnih voljnih pokreta mišića:
a. Gama motorni sistem nije aktiviran
b. Ekstrafuzalna vlakna se skraćuju, a dužina intrafuzalnih vlakana se ne mijenja
c. Intrafuzalna vlakna daju glavninu kontrakvilne snage za pokretanje
d. Aktiviraju se i alfa i gama motoneuroni
48. Bolni signali koji potječu iz kontralateralne strane tijela se u kičmenoj
moždini prenose:
a. Putevima anterolateralnog sistema
b. Sistemom dorzalne kolumne
c. Spinocerebelarnim traktovima
d. Kortikospinalnim traktom
49. Za vrijeme REM faze spavanja EEG pokazuje: 104 praktikum
a. Alfa ritam, talasi visoke amplitude
b. Beta ritam, talasi visoke amplitude i niske frekvence
c. Talasi niske amplitude, visoke frekvence kao u budnom stanju
d. Sprovodni delta ritam
50. Kada svjetlost pogodi štapiće: 611-612 guyton
a. Receptorska stanica se depolarizira
b. 11 cis retinal prelazi u all-trans retinal
c. Retinal se vezuje za fotopsin
d. Skotopsin se spaja sa all-trans retinalom
51. Zvučni talasi visoke frekvensije ekscitiraju osjetne stanice sa dlačicama oje
se nalaze: 115 praktikum
a. Najdalje od ovalnog prozora
b. Na distalnom kraju bazilarne membrane
c. Blizu ovalnog prozora
d. Blizu helikotreme
7|Page
52. U toku akomodacije na oku dolazi do:
a. Smanjenja stepena sakrivljenosti leće
b. Opuštanja niti zonule ciliaris
c. Relaksacije sfinktera pupile
d. Istezanja ligamenata leće
53. Dugotrajno pamćenje je posljedica:
a. Trajne nervne aktivnosti u reverberacijskom privremenom tragu pamćenja
b. Povećanog otpuštanja neurotransmitera
c. Nakupljanja kalcija u presinaptičkom završetku
d. Struktirnih promjena na sinapsama
54. Za refleksni luk vrijedi tvrdnja:
a. U nervnom centru se nalaze samo umetnuti gama motoneuroni
b. Može biti složen
c. U nervnom centru nastaje akcioni potencijal
d. Može biti prosti
55. Refleks uklanjanja nastaje prije svega kao posljedica podražaja receptora
osjetljivih na:
a. Elektromagnetne talase
b. Neutralne stimuluse
c. Vibracije
d. Bol
56. Hiperpolarizacijski receptorski potencijal nastaje: ??? (ne znam da li je još
neki odgovor tačan)
a. Osmoreceptorima
b. Termoreceptorima
c. Fotoreceptorima
d. Mehanoreceptorima
57. Refleks akomodacije pokreće:
a. Povećana prelomna moć sočiva
b. Nejasna slika na retini
c. Kontrakcija cilijarnog mišića
d. Relaksacija sfinktera pupile
58. Talamus sadrži sve OSIM:
a. Specifična senzorna jedra
b. Nespecifična senzorna jedra
c. Motorička jedra
d. Kognitivna jedra
59. Presinaptička inhibicija nastaje zbog:
8|Page
a.
b.
c.
d.
Inhibicijskog učinka na presinaptičku membranu ekscitacijskog neurona
Inhibicijskog učinka na postsinaptičku membranu ekscitacijskog neurona
Inhibicijskog učinka na postsinaptičku membranu inhibicijskog neurona
Facilitacije na presinaptičkom, ekscitacijskom neuronu
60. Kada se mišić skrati:
a. Podražuje se Golđijev tativni organ
b. Podražuje se mišićno vreteno
c. Pokreće se obrnuti miotatički refleks
d. Pokreće se miotatički refleks
61. IPSP nastaje zbog:
a. Presinaptičke ekscitacije
b. vremenske sumacije
c. prostorne sumacije
d. Hiperpolarizacije
62. Kora mozga u kontroli motorike dobiva aferentne impulse iz svih dijelova
nervnog sistema OSIM: ??
a. Bazalnih ganglija
b. Malog mozga
c. Amigdala
d. Talamusa
63. Za mišićno vreteno je tačno:
a. Građeno je od intrafuzalnih vlakana
b. Podražuje ga stimulacija gama motoneurona
c. Registruje napetost u tetivi mišića
d. Ne zamjećuje trajni stepen istegnutosti mišića
64. Za sinapse je tačno:
a. Učestvuje u obradi ulaznih signala
b. Signali iz drugih područja nervnog sistema mogu nadzirati sinaptički
prenos
c. Uvijek propuštaju sve signale
d. Selektivne su i nikad ne propuštaju slabe signale
65. Mišićni tonus skeletnih mišića će biti povećan kod
a. Razaranja motoričke kore
b. Oštećenja vermisa malog mozga
c. Presjecanja kičmene moždine
d. Presjecanja mezencefalona
66. U kontrolu motorike na nivou moždanog stabla uključeni su:
a. Retikularna jedra
b. Putamen
9|Page
c. Vestibularna jedra
d. N. Caudatus
67. Mali mozak svoje fiziološke uloge ostvaruje zajedno sa:
a. Kičmenoj moždini
b. Vestibularnim aparatom
c. Motornim korteksom
d. Svi odgovori su tačni
68. U kognitivnoj kontroli motoričke aktivnosti glavnu ulogu ima:
a. Kaudatni sklop
b. Sklop putamena
c. Supstancija nigra
d. Talamus
69. Centralnu poziciju u limbičkom sistemu ima: 714 guyton
a. Hipokampus
b. Talamus
c. Amigdala
d. Hipotalamus
70. Senzoričke informacije koje ulaze u CNS mogu:
a. Uzrokovati refleksne reakcije
b. Se selektirati
c. Biti pohranjene u procesu pamćenja
d. Odmah izazvati voljnu mišićnu aktivnost
71. Retikularna formacija moždanog stabla je odgovorna za:
a. Stanje sna i snivanja
b. Stanje budnosti
c. Kontrolu emocija
d. Regulaciju tjelesne temperature
72. Primarna funkcija bazalnih ganglija je:
a. Započinjanje preciznih pokreta
b. Iniciranje voljnih, vještih pokreta
c. Planiranje voljnih pokreta
d. Koordinacija sporih pokreta
73. Eferentna vlakna iz kore malog mozga su u cjelini sastavljena od:
a. Vitičasta vlakna
b. Aksona Purkinjeovih stanica
c. Mahovinastih vlakana
d. Aksona Betz-ovih stanica
74. Simpatikus na rad srca djeluje tako da:
a. Povećava prag za podražaj
10 | P a g e
b. Smanjuje snagu mišićne kontrakcije
c. Smanjuje frekvencu srčanog rada
d. Povećava snagu i frekvencu mišićnog rada
75. Za mali mozak je tačno:
a. Učestvuje u kontroli voljne motorike
b. Nadzire složene obrasce motoričke aktivnosti
c. Izlazni signali završavaju direktno na prednjim rogovima kičmene moždine
d. Učestvuju u kognitivnom nadzoru motoričke aktivnost
76. Uloga kičmene moždine u motoričkoj aktivnosti je:
a. Prije svega za prenos signala u primarno senzoričko područje kore velikog moza
b. Vezana isključivo za alfa-motoneurone
c. Odvijanje nesvjesnih motornih reakcija (refleksa)
d. Kontrola antigravitacijskih mišića
77. Brokino područje je:
a. Odgovorno za vješte pokrete šake
b. Područje za motorno oblikovanje riječi
c. Područje za razumijevanje jezika
d. Odgovorno za usmjeravanje glave prema pojedinim predmetima
78. Kod gledanja bliskog predmeta
a. Zrake se sijeku iza retine
b. Leća je opuštena
c. Cilijarni mišić je kontrahiran
d. Efektor pupile se relaksira
79. Golđijev tetivni organ je receptor koji:
a. Reaguje kada se mišić skrati
b. Je smješten u mišićnim tetivama
c. Reaguje kada se skletni mišić izduži
d. Signale šalje direktno na alfa-motoneurone
80. Pacinijeva tjelašca su:
a. Zaduženi za prepoznavanje vibracija
b. Obično inervirani A delta vlaknima
c. Brzoadaptirajući receptori za dodir
d. Sporoadaptirajući receptori za dodir
11 | P a g e
Download

1. Mišići koji zahtijevaju jako preciznu kontrakciju imaju u jednoj