Vilsonovo šetalište 9,
71000 Sarajevo,
tel: (033) 613 193
mail: [email protected]
web: www.reic.org.ba
POBOLJŠANJE ENERGIJSKE EFIKASNOSTI
U STAMBENIM OBJEKTIMA
NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
- finalna verzija Pripremio:
Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ
Sarajevo, septembar 2009
Ova studija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj studije je isključiva odgovornost REIC-a
(Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu) kao
partnera Privredne komore Kantona Sarajevo na projektu "Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i
srednjih preduzeća na polju povećanja energetske efikasnosti", i ni u kom slučaju ne predstavlja
stanovišta Evropske unije.
Izdavač:
Privredna komora Kantona Sarajevo
Centar za energetsku efikasnost
Autor:
REIC Regionalni centar za obrazovanje i
informisanje iz održivog razvoja
za Jugoistočnu Evropu
Tiraž:
600 kom
2
SADRŽAJ
1: Poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu Bosne i Hercegovine; Izvod
iz Studije energetsko sektora u BiH; Modul 12 – Upravljanje potrošnjom, štednja
energije i obnovljivi izvori energije; Sarajevo 2008 (file: PEE BH zgrad HP)
2: Holistički pristup problematici komunalne energetike, Referat izložen na
„Prvom savjetovanju o komunalnoj energetici u BiH sa međunarodnim učešćem“
na temu: Energetska efikasnost u zgradarstvu; Sarajevo 29 i 30 maj, 2008 (file:
Holisticki pristup)
3: Upravljanje energijom u gradu Sisku - Na bazi rada: Đ. Franić, P. Lerotić,
Gospodarenje energijom u Gradu Sisku – Godišnji izvještaj 2006/2007, Zagreb,
2008. godine (UE Sisak)
4: Projekat «ENESANSA» u Sarajevu (2006 – 2009) (file: Enesansa Sarajevo)
3
PROJEKAT «ENESANSA» U SARAJEVU
(2006 – 2009)
Projekat ENESANSA je prvi, ali ozbiljan projekat vezan sa povećanje energetske
efikasnosti u Kantonu Sarajevo. Kroz kratak prikaz se daje način nastanka i tok odvijanja
projekta, a kroz priloge se daju rezultati rada svake faze ovog pionirskog projekta. Datum
zaključenja ovog dokumenta je 30. septembar 2009. godine
Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ
Skupština grada Sarajeva je 1988. godine bila usvojila Strategiju usmjeravanja energijom u Sarajevu
do 2020. godine. Ova studija je i danas raspoloživa u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Bila je to najopsežnija studija energetike jednog grada u bivšoj Jugoslaviji. Prije toga, najopsežnija
studija je bila studija za Grad Zagreb, koju je bio uradio jedan od sektora Instituta za elektroprivredu
Hrvatske (danas posluje kao Ekonerg Zagreb). Studiju za grad Sarajevo su radili Institut za procesnu
tehniku, energetiku i tehniku sredine Mašinskog fakulteta u saradnji sa Institutom za elektroprivredu
Hrvatske. To znači da su kod izrade Studije za Sarajevo korištena sva iskustva, posebno softveri i
baze podataka korišteni za grad Zagreb. Nosioci ove studije bili su po fazama rada Muzafer
Osmanagić, Drago Momčinović i Aleksandar Knežević.
Nakon formiranja Kantona Sarajevo, tj. od 1996. godine A. Knežević je primjetio da Kanton ne vodi
integralnu energetsku politku, nego donosi pojedinačne odluke, zaviso od situacije. Ne može se reči
da su te odluke bile pogrešne, ali ni da su bile optimalne. Najveća pažnja Vlade Kantona je bila
posvećena snabdjevanju gasom, radu komunalnih organizacija Toplane i Sarajevo-gas, kao i politikom
cijena centralnog grijanja. Tehnički gledano, od ukupne količine energije koju proizvede jedan kotao,
oko 10 % se izgubi kroz dimne gasove, oko 10 % kroz stjenke toplovoda od kotlovnice do zgrade, a
preostalih 80 % se izgubi kroz zidove i prozore zgrada. Ako se shvati predhodna rečenica, jasno je da
je trebalo posvećivati veću pažnju strani gdje su gubici 80 %, nego strani gdje su gubici 20 %. Isto
tako jasno je, da manju pažnju treba posvećivati cijeni energenata, a veću troškovima grijanja. U
stvari, jedino rješenje za Sarajevo je upravljanje energijom preko troškova, jer Sarajevo uvozi svu
energiju. Ovo je bio povod da A. Knežević, putem štampe, uputi otvoreno pismo Predsjedniku Vlade
Kantona gosp. Denisu Zvizdiću. Pismo je objavljeno u «Oslobođenju» 4. februara 2006 (tekst dat u
Prilogu 1).
U nastavku pišem u prvom licu, mada mi to inače nije običaj.
Nekoliko dana nakon objave otvorenog pisma u štampi, nazvao me telefonom gosp. Zahid Pita iz
Ministarstva stambene politike, te posjetio na Mašinskom fakultetu. «Pročitali smo članak u novinama,
šta sada da radimo?», pitao je. «Imam dva prijedloga», odgovorih spremno. «Svaki ministar Vlade
Kantona ima pravo da ugovori posao vrijedan do 3000 KM bez da ikoga pita, a da ne prekrši zakon.
Predlažem da se ugovori sa «CETEOR-om» da organizuje Seminar o upravljanju energijom u
zgradarstvu, a da Kanton osigura salu i osvježenje. «Odmah se slažem», reče gosp. Pita. «Ima
dodatni uslov», dodah, «a to je da na seminaru moraju cijelo vrieme da prisustvuju tri ministra (za
privredu, za prostorno uređenje i za stambenu politiku, kao i predsjednik Vlade). U slučaju da neko od
njih trojice napusti seminar, seminar se prekida». Dadoh i drugi prijedlog – da Regionalni centar za
edukaciju i informacije iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC) održi seminar za upravitelje
zgrada kako mogu oni sami, a posebno ukoliko znanja prenesu građanima, da doprinesu smanjenju
troškova grijanja. Troškovi organizacije seminara su bili procjenjeni na 1.500 KM. Ovaj prijedlog se
4
temeljio na mojoj procjeni da se širenjem znanja i kampanjom, mogu sniziti troškovi grijanja u Kantonu
Sarajevo za cca 15 %.
Poslije nekoliko dana gosp. Pita je javio da se prihvata organizacija Okruglog stola, pod predloženim
uslovima. Seminar je održan 12. aprila 2006. godine u sali Skupštine Općine Centar. Dnevni red i
spisak prisutnih su dati u Prilogu 2.a i 2.b. Svi ministri su cijelo vrijeme bili u radnom predsjedništvu
Okruglog stola. Premijer Vlade je sjedio u prvom redu, često imao pozive da izađe van sale. Uvijek je
uredno taržio i dobio dopuštenje da to uradi.
Prezentacije sa na Okruglom stolu su date u Prilogu 3 i to:
• Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar Knežević), prilog 3a
• Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama (Doc. dr. Esad Mulavdić), prilog 3 b
• Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč). Prilog 3c
• Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević, PEP Southeast Europe, International
Finance Corporation), Prilog 3d
• Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo (Kemal Grebo, predsjednik Privredne
komore Kantona Sarajevo), Prilog 3e
Na Okruglom stolu je izložen prijedlog zaključaka koji je dorađen nakon održanog Okruglog stola –
prilog 4a. Odmah nakon održanog seminara zatražio sam primjer kod Ministra za prostorno uređenje
gosp. Zlatka Petrovića. Odgovor je bio pozitivan. Primio me u vrijeme traženog termina, samo nekoliko
dana nakon održanog Okruglog stola. Kada sam ulazio u sobu sekretarice vidio sam na njenom stolu
popis stranki s kojim Ministar treba da razgovara tog dana. Ja sam bio prvi na listi sa 60 minuta za
razgovor, a svi iza mene su imali po 30 minuta. Ministru sam Izložio pogled na problematiku, ostavivši
mu predhodno napisano izlaganje – Prilog 4 b. Težište je bilo na spremnosti austrijske vlade da
pomogne energetsku sanaciju Sarajeva (a na bazi izražene inicijative Austrijske vlade, izložene više
puta predstavnicima CETEOR-a. I pored toga što me Ministar odmah primio i predvidio 60 minuta za
razgovor, u rezultate razgovora nisam vjerovao, jer uz Ministra nije sjedio ni jedan njegov saradnik.
Nakon održanog seminara Ministarstvo stambenih poslova je, na bazi tri dokumenta CETEOR-a
(Prilozi 5a, 5b, i 5 c) je sačinilo jedan strateški dokument o pravcima daljeg djelovanja – Prilog 5d.
Ovaj dokumnet je rezultat volonterskog rada nekoliko eksperata sa područja energetike Ovaj
posljednji dokument nosi naziv ENESANSA (akronim od ENErgetska SANacija SArajeva – prijedlog A.
Kneževića), pri čemi ima tu i jedan marketinški trik – na pirtanje što je enesansa a nije renesansa,
odgovor je: kada se realizira, biće Renesansa.
Odgovor na prijedlog u vezi seminara za upravitelja zgrada (prijedlog dat u prilogu 6) nije nikada
dobijen.
Na osnovu dokumenta iz priloga 5 e, Ministarstvo stambene politike je sačinilo projektni zadatak, a
preduzeće CETEOR izradilo studiju “Studija efikasnosti ulaganja, u smanjenje toplotnih gubitaka u
sektoru kolektivnog stanovanja u Kantonu Sarajevo (općine Novi grad i Novo Sarajevo): Studija je
imala dva osnovna cilja: da se utvrdi ekonomičnost ulaganja (vrijeme povarata uloženih sredstava) za
različite scenarije, te da se analiziraju mogući strani izvori finansiranja. Studija je predata investitoru u
novembru 2008. godine). Predpostavlja se da do vremena zaključivanja ove studije, nije niko pročitao
osim gospodina Pite. Integralni tekst Studije je dat u Prilogu 7.
Gosp. Zahid Pita organizovao provjeru navoda Studije na nekoliko objekata gdje su izvršeni
građevinski radovi, te ispitivanje toplotnih gubitaka. Ovdje se ne raspolaže sa originalnim
istraživanjima u okviru ovog Projekta Ministarstva stambene politike (izbor zgrada gdje će se izvršiti
sanacija, izbor građevinskih elemenata koji će se ugraditi, kao ni sa originalnim rezultatima provjere ili
izračunavanja smanjenih tolotnih gubitaka. U prilogu 8 su dati rezultati provjere navoda Studije
izloženi od strane gosp. Zahida Pite na II savjetovanju energetičara BiH (Neum, 30. septembar 2009).
5
Kada sam iz štampe prije nekoliko godina bio saznao da je gosp. Denis Zvizdić postao premijer Vlade
Kantona Sarajevo, poslao sam mu čestitku koja je, otprilike, glasila: Čestitam Ti što si postao
predsjednik Vlade Kantona koji godišnje troši za energiju 1.000,000.000 KM. Kao kulturan čovjek,
gosp. Zvizdić mi se zahvalio na čestitci, napisavši na kraju svoje poruke: da se nisi prešao za koju
nulu. Poslao su mu aneks čestitke sa napomenom da je broj nula tačan. Naravno, ovdje se ne radi
samo o troškovima nabavke energenata, nego i o troškovima radne snage, održavanja energijskih
postrojenja, te posebno amortizacija opreme i objekata koji služe za dobijanje korisnih oblika energije
u Kantonu ili za njihovo korištenje. Na jednom sastanku na kome se govorilo o budućnosti Kantona
gosp. Zvizdić (rijetko je da političari govore o budućnosti) je, govoreći o stanju energetike Sarajeva,
spomenuo tu brojku. Moram priznati, mada kao građanin i stručnjak, pratim rad svih vlada u BiH koje
vladaju nada mnom, nisam nikada shvatio ko u Kantonu i kako upravlja sa tih 1.000,000.000 KM.
Istina, u posljednjih deset godina kada studentima predajem temu „kako država upravlja energijom“,
iznosim primjere različitih odluka više vlada Kantona Sarajevo, ali samo kao ilustraciju kako se
pogrešno upravlja energijskim tokovima i korištenjem energije i kako sarajevski energijski sistem
postaje sve neefikasniji u ostvarivanju dobiti privrede i postizanju konfora stanovanja građana.
Prije nekih šest, sedam godina napravio sam za studente jednu foliju na kojoj sam iznio stav jedne
nepismene žene iz Sarajeva koja živi od toga što čisti tuđe stanove. Ona je bila rekla: Imam nekakvu
ratnu peć i troškim mjesečno 100 KM za gas. Kanton mi daje pomoć od 50 KM mjesečno za utrošak
gasa, te ja od moje zarade mogu da platim preostalih 50 KM. Međutim, kada bi mi jedne godine dali
novac da kupim novu peć, ne bi mi morali davati svake godine tokom zime svakog mjeseca po tih 50
KM. Bilo bi bolje i meni i državi. To je velika istina. Pomozi čovjeku da potroši što manje energije (a da
se pri tome ničega ne odrekne), a ne pomaži mu u neracionalnom korištenju energije. Ovu sam priču,
prije godinu-dvije, ispričao i gosp. Hajrudinu Ibrahimoviću, koji je u Kantonu stručan za energiju i
odgovoran za socijalnu politiku. Shvatio sam da je on shvatio teorijske postavke mog izlaganja, ali ja
nisam shvatio da li je on to prihvatio sa političke tačke gledišta.
Po mom skromnom mišljenju ovo je do sada najambicioznija vlada Kantona, sa snažnom razvojnom
komponentom u programu njenog rada i pokušajima da nauka i struka nađu svoje mjesto u razvoju.
To je odlično, ali mi je žao što su mnoge odluke Vlade, sa energijskog aspekta, neefikasne. Vrlo često
se mogu pročitati natpisi u štampi tipa „Vlada Kantona izdvojila ....KM za gasifikaciju naselja .....“.
Ovdje je nebitno što gasifikacija znači pretvaranje čvrstog u gasovito (gasifikacija naselja znači da se
zgrade u naselju .... pretvaraju u gas), več se postavlja pitanje da li se time (dovođenje gasa u naselje)
smanjuje ili povećava ekonomska efikasnost i sigurnost u snabjevanju energijskog sistema Kantona.
Sigurno je tu najdrastičniji primjer, pod ekološkim izgovorom, neekološki projekat „gasifikacije“ Igmana
i Bjelašnice. Mjerama kao što su podsticanje potrošnje energije i podsticanje povećanja broja
kilometara cijevi za transport gasa se ne povećava efikasnost sistema; samo se povećava protok
(dotok i otok) novca kroz kantonalna javna komunalna preduzeća Sarajevo-gas i Toplane. Ponekad
6
se može čuti da je za vrijeme rata gas spasio Sarajevo (jer je to bio najmanje oskudan energent).
Međutim, istina je da je politika raznovrsnosti u snabdjevanju energijom iz predratnog perioda spasila
Sarajevo. Bojim se da se sadašnjom energijskom politikom Kantona ozbiljno ugrožava sigurnost u
snabdjevanju.
Osnovno pravilo kod upravljanja energijom u državi (ili njenom administrativnom dijelu) je da se treba
upravljati troškovima, a ne samo cijenama energenata. Koja je razlika između cijene i troška? Cijena
je na primjer 8 feninga po kWh ili 0,4 KM po kubnom metru gasa, a trošak je 70 KM mjesečno. E, sada
kako se upravlja energijom. Tako što cijene rastu, a ne dozvoljava se da i troškovi ne rastu? Da li je to
moguće? To je moguće i to je jedino ispravan koncept. Cijene energije (energenata) stalno rastu, i
treba da rastu. Rastu jer su izvori energije iscrpivi, a zahtjevi za energijom u svijetu rastu. Rastu, jer
su okolinski zahtjevi koji se postavljaju pred postrojenja za konverziju energije sve strožiji. Šta može
biti rezultat rasta cijena energenata – inflacija i pad životnog standarda. Vlade država to spriječavaju
utičući na ostale faktore od kojih zavisi trošak dobijanja energije. A tih faktora ima dovoljno, da se
može uticati. Jednostavno rečeno, vlade instrumentima kojima raspolažu treba da podstiču smanjenje
utroška energije. To se zove – kako su nas stranci naučili – sistem mrkve i batine. Batinom (povećanje
cijena energije) se građani i privrednici podstiču da smanjuju potrošnju energije. Oni to ne mogu da
urade bez investicija. Sada im država pomaže da dođu do sredstava da investiraju u povećanje
efikasnosti korištenja energije – to je mrkva. Na žalost, u BiH se ovaj princip primijenjuje samo
djelimično, tj. samo batina – poskupljenje energije. Mrkva – pomoć građanima i privredi da racionalno
koristi energiju se ne primjenjuje. A mogućnosti da se smanji potrošnja energija, i time poveća
ekonomičnost privređivanja i smanje uticaji na okolinu, ima mnogo. Večina njih se amortizuje u
periodu do tri godine, neki za nekoliko mjeseci, a neki samo za nekoliko dana. Na primjer, investicije u
obuku upravitelja zgrada kako da se smanje gubici energije na stepeništu zgrada bi se amortizovale
za tri do četiri dana.
Kanton Sarajevo je donio odluku da subvencioniraju cijene gasa, kao odgovor na povećanje cijene
gasa. Odakle Kantonu taj novac? Da li su to donacije iz Moskve, Vašingtona ili Katara, ili će se
naštampati novac? Ništa od svega toga. Kanton to može da uradi samo iz raspoloživih izvora
sredstava, tj. on će uzeti novac od građana iz lijevog đepa i dati im u desni đep i to po svjetski
isprobanom receptu - problemi se rješavaju tako da se uzima od siromašnih i daje bogatim. Što imaš
veći stan (a vjerovatno imaš veliki stan zahvaljujući tome što imaš veliku zaradu), dobićeš veću
subvenciju. Kanton (istu politiku ima i Vlada Federacije BH) ovim ne kupuje socijalni mir, nego
proizvodi još veći socijalni nemir koga će proslijediti narednoj vladi. Ona će to isto uraditi prema još
narednoj vladi, i tako dalje, i stoga je spor ekonomski napredak u BiH.
Dobar je primjer gradova Gvadalahara i Montrej u Meksiku. Ova dva grada su nabavlia 1,700.000
visokoefikasnih sijalica (koje za istu količinu svjetlosti troše četiri puta manju količine električne
energije) i podijelili ih građanima. Zahvaljujući tome smanjena je potrošnja energije. Istovremeno je
njihova elektroprivreda povećala cijene energije, ali tako da su građani, kao posljedica oba efekta zamjena sijalica i povećanje cijene električne energije - imali niže troškove. Znači, cijena enegije je
porasla, a troškovi korištenja energije su smanjeni. Odakle novac ovim gradovima za nabavku
sijalica? Masovnom nabavkom (preko milion komada) su postignute mnogo niže cijene nego kada
svaki građanin ide pojedinačno u radnju da kupi sijalicu, a jedna trećina sredstava je dobivena od
GEF-a, institucije UN, koja bespovratnim sredstvima podstiče okolinski prihvatljive projekta. Zašto BiH
ne koristi sredstva GEF-a. Za četnaest bh. vlada ovdje postoje tri problema: (i) GEF ima viška novca
(obično godišnje ostaje neiskorišteno oko 1.000,000.000 dolara), tj, ne postoji problem nedostatka
novca (ii) finansira se i priprema projekta, tj i proces traženja novca i (iii) BiH ima pravo da konkuriše
za sredstva GEF-a, jer je još prije nekoliko godina postala članica GEF-a. Tri problema – kako da se
opravdaju pred građanima što ne konkurišu za ta sredstva, nego problem rješavaju tako što, da bi dali
građanima, uzimaju od građana. Sličnim trikom se bave več decenijama oni koji u našoj zemlji
odlučuju o cijenama električne energije – vlada ili vlade, elektroprivreda ili elektroprivrede, regulatorne
komisije. Odluku o povećanju cijene energije (batina) donose u aprilu kada započinje primjena niže
7
tarife, tj poskupljuju električnu energiju onda kada ona – zbog promjene tarife – pojeftinjuje. Tako
građani porast cijene energije u aprilu osjete tek u oktobru! O instrumentima tipa mrkve se ne govori
uopšte, to se vjerovatno prepušta Dušku Dugoušku!
Kako treba raditi? Objasniće se na primjeru grijanja gasom. Ukoliko država treba da upravlja
troškovima, onda su tri glavna faktora troškova: (1) cijena gasa, (2) površina stana po stanovniku i (3)
kvalitet gradnje (toplotna zaštita objekata, kvalitet prozora...). Ukoliko svjetska cijena gasa raste, onda
– da troškovi ne bi rasli – treba da se smanjuju druga dva faktora. Što se površine stana koja se grije
tiče, treba znati da prosječni Sarajlija koristi znatno veću površinu stana od stanovnika Tokija koji
ostvaruje više desetina puta veći nacionalni dohodak. Znači građanin može prodati veći stan u kome
živi i kupiti manji stan čije održavanje odgovara njegovom imovnom stanju. Druga je mogućnost
smanjiti potrošnju energije po jedinici površine stana. Time je danas zaokupljen cijeli svijet. Sva
količina energije koju proizvedu, na primjer sarajevske Toplane, se izgubi – oko 10% kroz dimnjak iza
kotla, oko 10% kroz toplovod i oko 80% kroz zidove i prozore stambenih zgrada. Do sada su napori
Kantona bili usmjereni na intervencijama u kotlovnicama (što je dobro), ali ne i na smanjenju gubitaka
u zgradama (što nije dobro), gdje bi efekti ulaganja bili daleko veći i efikasniji. Znači, ukoliko Vlada
Kantona želi da interveniše i amortizuje povećanje cijene gasa, ona treba da sačini program
smanjenja toplotnih gubitaka zgrada. Ovaj program bi realizovalaa domaća građevinska preduzeća, te
novac ne bi odlazio u inostranstvo, nego ostajao u zemlji. Zahvaljujući svjetskim naporima da se
suzbiju klimatske promjene, dio sredstava bi se mogao dobiti iz međunarodnh izvora, dio kroz
bilateralnu pomoć, a dio kao kredit Svjetske banke. Kredit bi otplaćivali građani, vlasnici stanova, pri
čemu bi mjesečna rata bila niža od efekata sniženja troškova snabdjevanja toplotom.
Gospodine Predsjedniče Vlade Kantona, još uvijek ima vremena da se odluka o subvencioniranju
cijene gasa zamijeni odlukom o sniženju troškova korištenja gasa.
Dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ
8
PRILOG 2
Priprema Okruglog stola:
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA
U KANTONU SARAJEVO
Sarajevo, srijeda 12. april 2006. u 10.00,
Skupštinska sala Općine Centar Sarajevo
Prilog 2 a
Dnevni red
Prilog 2 b
Spisak prisutnih
9
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA
U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO
Sarajevo, 12. aprili, 2006
DNEVNI RED
1. Uvodno obraćanje (Ministar Samir Silajdžić)
2. Kako država upravlja energijom
(Prof. dr. Aleksandar Knežević)
3. Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama
(Doc. dr. Esad Mulavdić),
4. Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč)
Pauza
5. Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević,
PEP Southeast Europe, International Finance Corporation),
6. Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo
(Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo),
7. Obrazloženje prijedloga zaključaka Okruglog stola
Pauza
8. Diskusija
9. Usvajanje zaključaka; poziv na akciju
OKRUGLI STO
Sarajevo, 12. april 2006
10
MINISTARSTVO
MINISTARSTVO
PROSTORNOG UREĐENJA I
PRIVREDE
ZAŠTITE OKOLIŠA
KANTONA SARAJEVO
PRIVREDNA KOMORA
SARAJEVO
MINISTARSTVO STAMBENIH
KANTONA SARAJEVO
POSLOVA
KANTONA SARAJEVO
Okrugli sto: SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO
Sarajevo, srijeda 12. april 2006. u 10.00, Skupštinska sala Općine Centar Sarajevo
Br.
IME I PREZIME
FIRMA / KOMPANIJA
KONTAKT TEL/FAX
Prof. dr. MIRSAD
ĐONLAGIĆ
A. SABINA MUJIĆ
UNIVERZITET U TUZLI
OEKV, Beč
4.
SABINA
EICHBERGER
M. Osmanagić
5.
Ervis Brković
MFS, student
061/345-400
[email protected]
6.
Samra Tabaković
MFS, student
061/685-608
[email protected]
7.
Boriša Ćurić
MFS, student
8.
Nermina Haskaj
FMS, student
9.
Nalo-Žoljić Sanida
Općina Centar - Sarajevo
562-462
10. Imamović Belma
Općina Centar- Sarajevo
061/476-120
Leonida
Hadžimuratović
12. Kurbegović Haris
13. Piknjać Amir
HIDROGRADNJA d.d.
Sarajevo
MFS, student
061/396-571
[email protected]
SENAM DOO TROKAL
061/106-489
[email protected]
14. Ćavar Damir
MFS, student
061/841-595
[email protected]
15. Nadina Jusufović
MFS, student
061/501-498
[email protected]
1.
2.
3.
11.
RTV VOGOŠĆA
H. Kreševljakovića
035 300-506 /061 732032
061/ 418-311
e - mail adresa
557-160, 061/170523
[email protected]
[email protected]
[email protected]
061/221-782
214-352
[email protected]
[email protected]
[email protected]
11
16. Alena Pašalić
MSP KS
061/309-540
17. Amra B.
MSP KS
061/446363
18. Pehlić Alma
MSP KS
560-418
20. Skenseri Nermin
MFS, student
061/ 223-025 033 217216
061/547-078
21. Sabina Bačvić
MFS, student
061/388-504
22. Nataša Mijović
FIDGES INŽENJERING
712-700
[email protected]
Centarza energiju, okolinu I
resurse-CENER 21
REIFFEISEN BANK DD-BIH
278-040
[email protected] ba
fax 277-041 061/207106
447-875
[email protected]
19.
23.
24.
Nusret Škaljić
Lejla Muhić
Haris Kaljanac
25. Esma Mlivo
DVOKUT PRO d.o.o
[email protected]
[email protected]
[email protected]
061 173 802
[email protected]
27. Hadžić Sanjin
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
EPS LAŠTRO
061 374 905
[email protected]
28. Jusić Suvad
FAMOS GRADNJA
061 274 932
ZAVOD ZA PLANIRANJE
RAZVOJA KANTONA
SARAJEVO
-II-
061 893 086
[email protected]
061 268 343
[email protected]
562 073
[email protected]
26.
Amira Salihbegović
ELEKTROFORS
Jasmina Ćatić
29.
30. Mirsada Džiho
31.
Čedokir Lukić
32. Izet Canović
VLADA KS
KABINET PREMIJERA
ENERGETIKA- KONJIC
061 227 646
12
33. Amila Dučić
OSLOBOĐENJE
062 118 543
[email protected]
061 256467
[email protected]
35. Nina Pilavdžić
ZAVOD ZA PLANIRANJE
RAZVOJA KS
DNEVNI AVAZ
061 216 506
[email protected]
36. Nafija Šehoć Mušić
P/GK FBiH
220 956
37. Muhamed Trebinjac
Općina Stari Grad
282 417
34.
Fikret Jakupović
Dževad Čeljo
38.
39.
Jasmin Avdić
MINISTAR. PROSTORNOG
UREĐENJA I ZAŠTITE
OKOLIŠA
RAMA-GLAS I HANO
061 227 366
562 143
061 171 935 033/ 727
332
250 144
[email protected]
[email protected]
[email protected]
40. Elvira Baždar
PRIVREDNA KOMORA KS
Lejla ZečevićSelmanović
42. Slavica Mazić
Jasmina Zelić43. Hađiomerović
PKKS
250 122
[email protected]
G.P. BOSNAdd
213 838
[email protected]
562 140
JASMINA@ KS.GOV.BA
44. ADNAN Đug
KS MINISTARSTVO
PROSTOR. UREĐENJA I
ZAŠTITE OKOLIŠA
PROFINE BH
45. Ivana Trkulja
alter medija
203 336
[email protected]
46. Fajik Begić
ELEKTROPRIVREDA BIH
751 747
[email protected]
47. Razija Hamidović
AMBASADA R. AUSTRIJE
267 840
[email protected]
41.
035 304600
[email protected]
[email protected]
13
48. Ajanović Dragan
Neovisni konsultant
49. Hasović Zihnija
EBRD TAM/BAS PROG
50. Čurea Branko
-II-
061 161 063
260 230
-II-
[email protected]
[email protected]
[email protected]
51. Ramiz Selimović
KJKP TOPLANE SARAJEVO
52. Hazim Zečević
KJKP TOPLANE
459-609
-II-
53. Adem Hurem
KJKP TPOLANE
450-047
-II-
54. Dženana Bijedić
GRAĐEVINSKI FAKULTET
55. Trto Gordana
OPĆINA CENTAR
56. Helena Polić
NEOLIT
57. Džubur Admir
KJKP TOPLANE SARAJEVO
58. Fuks LJiljana
KJKP TOPLANE
612-338
59. Kozica Nirha
KJKP TOPLANE
612-338
60. Lejla Hajro
IPSA institut Sarajevo
276-344
[email protected]
61. Mirza Bašalić
IPSA institut Sarajevo
276-344
[email protected]
061/223-185
[email protected]
562-321
061/264-080
[email protected]
www.neolit.ba
[email protected]
061 182-407
[email protected]
63. Miroslav Krajtmajer
Ekspert UNIDO za zaštitu
okoline
IAUPP
061 188-941
[email protected]
64. Irfan Mehičić
PRIVREDNA KOMORA KS
033/250-193
[email protected]
62.
Ibro Čengić
[email protected]
14
65. Semir Petrović
IGT Sarajevo
66. Gološ Mirza
GRAĐEVINSKI FAKULTET
033/278-408
67. Hadžizukić Živana
OPĆINA KONJIC
036/726-153
68. Dervo Dizdarević
033/610-600 650-593
[email protected]
[email protected]
-II-
69. Samra Prašović
CETEOR
655-039
70. Merima Karabegović
CETEOR
655-039
71.
72.
15
PRILOG 3
Referati izloženi na Okruglom stolu:
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA
U KANTONU SARAJEVO
Prilog 3a Kako država upravlja energijom (Prof. dr. Aleksandar
Knežević)
Prilog 3 b Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama
(Doc. dr. Esad Mulavdić)
Prilog 3c Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy,
Beč)
Prilog 3d Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir
Beširević, PEP Southeast Europe, International
Finance Corporation)
Prilog 3e Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo
(Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore
Kantona Sarajevo)
15
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA
U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO
OKRUGLI STO
Sarajevo 12. april 2006
DNEVNI RED
1. Uvodno obraćanje (Ministar Samir Silajdžić)
2. Kako država upravlja energijom
(Prof. dr. Aleksandar Knežević)
3. Mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama
(Doc. dr. Esad Mulavdić),
4. Iskustva u Austriji (Sabina Eichberger, ÖEKV-energy, Beč)
Pauza
5. Mogući finansijski mehanizmi podrške (Samir Beširević,
PEP Southeast Europe, International Finance Corporation),
6. Spremnost građevinske operative Kantona Sarajevo
(Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona),
7. Obrazloženje prijedloga zaključaka Okruglog stola,
Pauza
8. Diskusija
9. Usvajanje zaključaka; poziv na akciju
16
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA
U ZGRADAMA U KANTONU SARAJEVO
OKRUGLI STO
KAKO DRŽAVA (TREBA DA)
UPRAVLJA ENERGIJOM
Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ
Sarajevo 12. april 2006
POGREŠNO PITANJE
Da li treba električna energija da
poskupi za 6% ?
Pitanje je pogrešno, jer nudi dva pogrešna
odgovora.
17
POGREŠNI ODGOVORI
• Prvi odgovor: ne treba da poskupi.
Rezultat: poslovanje elektroprivrede i
rudnika sa gubitkom, što usporava razvoj
tih preduzeća, što izaziva inflaciju
• Drugi odgovor: treba da poskupi
Rezultat: pad životnog standarda, smanjenje
proizvodnih sposobnosti, što izaziva
inflaciju.
ISPRAVNO PITANJE
Kako odgovoriti na:
• svjetski trend poskupljenja energenata,
• sve strožije okolinske propise,
• povečanje potražnje za energijom,
• želje za ekonomičnijim poslovanjem
• želja za višim životnim standardom.
tanje
–s
enje
š
e
j
r
o
dobr
n
amo
ks
mple
a ko
i
no p
18
ISPRAVAN ODGOVOR
Uložiti u smanjenje potreba za energijom,
koristeći princip:
1. Cijena energenata treba da raste;
2. Troškovi korištenja energije ne smiju da
rastu.
a
tabilnij
n
e
r
o
n
na t
ta !
ja su z
n
a
g
objeka
la
ih
u
k
s
a
t
v
e
nerg
ova o
ovih e
m u su
n
e
u
č
j
i
n
r
P
grad
anja u
g
la
u
od
KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ?
MRKVA
DRŽAVA
BATINA
19
KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ?
POVEĆANJEM CIJENA ENERGIJE
POTROŠAČI SE STIMULIŠU DA
PODUZIMAJU MJERE ZA
SMANJENJE POTROŠNJE
ENERGIJE
ALI ....
BATINA
KAKO DRŽAVA UPRAVLJA ENERGIJOM ?
DRŽAVA POMAŽE
POTROŠAČIMA ENERGIJE U
PODUZIMANJU MJERA ZA
RACIONALIZACIJU
KORIŠTENJA ENERGIJE
MRKVA
20
UPRAVLJANJE ENERGIJOM
a. linija opreme
b. linija energenata
primarni
sekundarni
finalni
novac
konfor
DOBROBIT (Dobit, konfor …)
EKO EFIKASNOST =
Tro{kovi i okolinska opterećenja
Kako država
upravlja
energijom
Podsticanjem
racionalne
potrošnje
?
!
podsticajne mjere da
MRKVA
TROŠKOVI KORIŠTENJA
ENERGIJE DA NE RASTU
u cilju sniženja okolinskih uticaja
CIJENE ENERGENATA
STALNO DA RASTU
BATINA
ZNAČI
1. Ne subvencionirati potrošnju energije,
nego
2. Pomoći da se smanji potrošnja energije
i
3. Ušteđenu energije izvoziti
Država treba da napravi takve programe.
– to je Upravljanje energijom
(Energy Management)
21
KAKO DRŽAVA MJERI
Država mjeri kako efikasno upravlja
energijom, putem praćenja
koeficijenta cjenovne elastičnosti – e
(mora biti = - 1) i
indeksa energijske dohodovnosti
(mora biti > 1).
koeficijent cjenovne elastičnosti - e koeficijent energ. dohodovnosti
C2
P2
e
=
C1
P1
3,5
12
DP
e
=
3,7
MJ/cap
D GDP
10
fening
e = - 0,27
P – potrošnja goriva
C - cijena goriva
DGDP
2
DP
2500
2200
13
12,5
1
=
US $ / teo
1,1
2 – novo stanje
1 – staro stanje
22
Kako se mjeri efikasnost države
u upravljanju energijom ?
CJENOVNA ELASTIČNOST:
pokazuje kako tržište racionalizacijomm
potrošnje energije reaguje na
porast cijena finalnih energenata
(u idealnom slučaju CE = -1;
u bivšoj Jugoslaviji = - 0,18)
U SARAJEVU
Cijene energije su dovoljno porasle da su
ulaganja u povećanje energijske
efikasnosti rentabilna.
Znači,
uložiti sredstva u smanjenje toplotnih
potreba zapošljavajući naše građevinare i
time uposliti naše građevinare !
23
Uključiti postojeće programe Kantona:
• popravka fasada
• djelatnost KJKP Toplane
• programi zapošljavnja
• upošljavanje vlastitih kapaciteta
• ............
• NE TROŠITI NA SUBVENCIJE ZA
NABAVKU ZEMNOG GASA
24
MJERE SMANJENJA
TOPLOTNIH POTREBA ZGRADA
GRAĐEVINSKO TEHNIČKE
MJERE
Okrugli sto 12.april 2006.
1
Zgrada je potrošač energije
U FAZI KORIŠTENJA 85%
-
grijanje / hlađenje
ventilacija
osvjetljenje
oprema (lift, hidroflex, itd.)
U OSTALIM FAZAMA Ž.C. 15%
Okrugli sto 12.april 2006.
2
25
Okrugli sto 12.april 2006.
3
Okrugli sto 12.april 2006.
4
26
TOPLOTA GRIJANJA
KORISNA TOPLOTA 10-20%
GUBICI 80-90%; u tome sudjeluju:
krov
7 - 22%
17%
fasadni zid 25-40%
28%
prozori-prop. 13-17%
15%
prozori-vent. 20-30%
25%
Podrum / tlo 6 – 20%
15%
Okrugli sto 12.april 2006.
5
Okrugli sto 12.april 2006.
6
27
FAKTORI GUBITAKA:
Geometrijska forma zgrade (A/V)
Položaj na terenu i orijentacija
Veličina i raspored fasad. otvora
Termičke osobine materijala
Kvalitet izrade elemenata i opreme
Kvalitet građenja / ugradnje
Okrugli sto 12.april 2006.
7
TEHNIČKA RJEŠENJA
Termo-prozori
Termo-fasade
Sendvič-zidovi
Trombe wall
Specifična rješenja
Okrugli sto 12.april 2006.
8
28
PROBLEMI
Nedostatak novca za ulaganje u
termičku zaštitu
Neinformiranost o efektima
Odsustvo stimulativnih mjera države
(umjesto u subvencije grijanja stanova,
treba da se subvencionira termička
zaštita)
Okrugli sto 12.april 2006.
9
ŠTA ČINITI ?
Država: program štednje energije;
stimulacije; ažuriranje propisa o energ.
efikasnosti, prema EU-direkt.
Građevinska industrija: unapređenje
tehnologije i kvaliteta proizvoda
Obrazovanje: program edukacije i odgoja za
štednju/očuvanje energije
Banke/fondovi: krediti za investicije u
toplotnu zaštitu
Građani: koristiti ponuđeno!!!
Okrugli sto 12.april 2006.
10
29
DI Eichberger 12.04.2006
Iskustva u Austriji
Okrugli sto
Smanjivanje toplotnih gubitaka
u zgradama u kantonu Sarajevo
Sarajevo, 12. April 2006
dipl.-ing. Sabina EICHBERGER
„0
DI Eichberger 12.04.2006
Sadržaj
ƒ O nama: ÖEKV
ƒ Energetska politika Austrije
ƒ Potrošnja energije i udio toplotne energije za
grijanje
ƒ Toplotna energija za grijanje: motivi i ciljevi
smanjenja potrošnje energije
ƒ Instrumenti i zakonske mjere
ƒ Uspješni primjeri
„1
30
DI Eichberger 12.04.2006
Österreichischer Energiekonsumenten-Verband
Austrijsko udruženje potrošača energije
• energetski konsalting
• udruženje osnovano 1949
• nezavisni konsultant za
industriju, obrtne i uslužne
djelatnosti
• javne institucije
informacija
consulting
ekspertiza lobbying
„2
DI Eichberger 12.04.2006
Aktivnosti
•
•
•
•
•
kupovina energije, energy pools
energetski audit, feasibility studije
energetsko pravo, izrada i kontrola ugovora
optimizacija troškova energije
energetski menadžment
„3
31
DI Eichberger 12.04.2006
Energetska politika Austrije I
Glavni ciljevi:
ƒ povećanje sigurnosti u snabdjevanju energentima
ƒ tržišno i socijalno prihvatljive cijene energije na 100%
liberaliziranom tržištu energije
ƒ uticaj putem poreske politike
ƒ uvođenje novih mehanizama finansiranja (npr.
Contracting)
ƒ podržavanje novih tehnologija
„4
DI Eichberger 12.04.2006
Energetska politika Austrije II
Temelji se na nacionalnoj „Klima strategiji“ iz 2002 g.,
s ciljem smanjenja emisije stakleničkih gasova
(-13% 1990/2008-2010)
Paket mjera podijeljen na 6 područja djelovanja:
ƒ toplotna energija za grijanje i mali potrošači,
ƒ proizvodnja struje i toplote,
ƒ otpad,
ƒ saobraćaj,
ƒ industrija,
ƒ poljoprivreda i šumarstvo.
„5
32
DI Eichberger 12.04.2006
Energetska politika Austrije III
Uključuje:
ƒ termo-energetsko saniranje zgrada,
ƒ pooštravanje standarda kod izgradnje novih objekta,
novih postrojenja i konstrukciji uređaja,
ƒ provjeru energetske efikasnosti industrijskih procesa,
ƒ postizanje optimalnog miksa energenata,
ƒ podršku uvođenju novih tehnologija za uštedu
energije u transportnom sektoru.
„6
DI Eichberger 12.04.2006
Potrošnja energije prema namjeni (2000)
PJ
35%
350
30%
300
struja
21%
250
energija iz toplana
obnovljivi izvori
200
100
nafta
3%
50
0
gas
10%
150
Grijanje i
topla voda
Transport
Toplota za
procese
ugalj
Mehanicki Osvjetljenje
rad
i elektronika
*grijanje i topla voda uk. energiju potrebnu za kuhanje i klimatizaciju,
*toplota za procese uk. industrijske peći, proizvodnju pare i elektrohemijske procese,
*mehanički rad: stacionarni motori, uređaji u domaćinstvu.
„7
33
DI Eichberger 12.04.2006
Struktura energenata za grijanje (2003)
50%
40%
Ukupan broj domaćinstava:
Austrija 3.266.800
30%
20%
10%
Beč 784.200
Austrija
Bec
0%
ugalj
ostali
struja
drvo
toplane
lozivo
ulje EL
gas
*Energenti u toplanama: 50% gas, 24% lož ulje, 21% biomasa/otpad, 5% ugalj
„8
DI Eichberger 12.04.2006
Toplotna energija za grijanje I
Izvori emisije CO2 u sektoru malih potrošača energije (domaćinstva,
trgovačke i javne ustanove, mala privreda) potiču od potreba za
grijanjem i toplom vodom (ca. 14 miliona t CO2)
Cilj - 4 miliona tona uštedjeti kroz:
ƒ termičko-energetsko saniranje zgrada (potencijal 0.5 miliona t)
ƒ povećanje korištenja toplana (1.5 miliona t)
ƒ korištenje energenata sa niskom CO2-emisijom i obnovljivih
izvora energije (1.5 miliona tona)
Odobreni budžet - Republika Austrija i savezne države:
ƒ subvencije ca. 300 miliona € godišnje,
ƒ investicije 530 miliona € godišnje
„9
34
DI Eichberger 12.04.2006
Toplotna energija za grijanje II
Zakonski instrumenti
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
sprovođenje EU direktive o energetskoj efikasnosti zgrada,
uvođenje jedinstvene energetske iskaznice,
usvajanje minimalnih termičkih standarda za zgrade,
poboljšanje uslova za termičko-energetsko saniranje,
postavljanje kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva,
pooštravanje propisa za inspekciju i održavanje kućnih
kotlovnica i ložišta.
„10
DI Eichberger 12.04.2006
Toplotna energija za grijanje III
Uvođenje programa podrške i poticaja za energetskoefikasnu gradnju i za poboljšanje energetske efikasnosti
u postojećim objektima (stambeni i nestambeni objekti)
ƒ programi edukacije,
ƒ odobravanje subvencija za stambenu gradnju prema
ispunjavanju energetskih i ekoloških kriterija,
ƒ programi subvencija za poticanje termo-energetskog saniranja
zgrada,
ƒ finansijska podrška prilikom substitucije zastarjelih i
neefikasnih sistema grijanja,
ƒ jednostavan pristup kvalificiranom savjetovanju,
ƒ „Contracting“ inicijativa.
„11
35
DI Eichberger 12.04.2006
Primjer: Eco-Facility program
ƒ dio programa klima:aktiv (start 2004) ministarstva za
zaštitu okoline
ƒ ciljna grupa: zgrade uslužne djelatnosti u privatnom vlasništvu
(npr. poslovne prostorije, kupovni centri, hoteli, škole i sl.)
ƒ cilj: marketing, uspostavljanje mreže savjetnika za inovativno
saniranje zgrada, edukacija odgovornih za održavanje zgrada,
podrška konkretnim projektima
ƒ Sadržaj:
ƒ Edukacija: 2 bloka u trajanju od tri dana (modeli saniranja u
vlastitoj režiji i putem Contracting-a, izrada studije za
donošenje odluke, raspisivanje tendera za saniranje, načini
finansiranja, korištenje obnovljivih izvora energije)
ƒ Marketinška podrška savjetnika
ƒ Subvencioniranje dijela troškova konsalting aktivnosti
ƒ Podrška i kontrola projekta sve do izbora partnera za
„12
saniranje
DI Eichberger 12.04.2006
Primjer: Contracting
ƒ Contracting: kompletan servisni paket, sa ciljem smanjenja
troškova i/ili efikasnog snadbjevanja i korištenja energije
ƒ Kontraktor se obavezuje za ispunjenje unaprijed definisanog
cilja
ƒ Prednost: garancija da će ugovoreni projekat/predmet
contractig-a tokom cijelog trajanja ugovora funkcionisati
ƒ Contracting- modeli:
ƒ Contracting opreme / isporuke energije (npr. modernizacija
kotlovnica i ložista, ugradnja solarnog grijanja ili korištenje
biomase, kogeneracija energije), korisnik plaća unaprijed
ugovorenu cijenu energije (fiksni i varijabilni dio)
ƒ Performance- Contracting (ušteda energije), projekat se
refinansira iz efekata uštede; korisnik plaća troškove
(smanjene) potrošnje energije i contracting ratu
„13
36
DI Eichberger 12.04.2006
Primjer: Termografija
„
Određivanje kvalitete toplotne izolacije pomoću infrarotkamere
„
Slaba izolacija: žute, crvene i zelene površine
Primjer podrške konsalting usluga za stambene objekte u
Štajerskoj :
ƒ
Provjera i ocjena stanja objekta
ƒ
Termografija
ƒ
Izvjestaj sa prijedlogom sanacije
„prije
saniranja
nakon saniranja
Troškovi ukupno: 1.800 €
Subvencija od strane drzave 600 €
Subvencije programa klima:aktiv 600 €
Uk. troskovi korisnika (30%): 600 €
„14
DI Eichberger 12.04.2006
Kyoto – Izvještaj za Austriju 1990-2004
Prodručje: grijanje i topla voda
Ukupno smanjenje emisije stakleničkih gasova u periodu
1990 – 2004 iznosi - 2,2% (do 2010 planirano –28,1%)
ƒ Faktori povećanja emisije:
ƒ povećanje broja stanova +12%
ƒ povećanje površine stanova +23%
ƒ hladniji zimski periodi
ƒ Faktori smanjenja emisije:
ƒ investiranje u mjere uštede energije
ƒ ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije (povećanje
sa 25% na 27% 2003-2004)
ƒ promjena sistema grijanja sa uglja i lož ulja na gas i energiju
iz toplana (potrošnja uglja –77%, gasa + 83%)
„15
37
DI Eichberger 12.04.2006
Hvala na pažnji !
ÖEKV – Österreichischer
Energiekonsumenten- Verband,
Museumstraße 5, 1070 Wien
Tel. 01/ 523 75 11-18 Fax. 01/ 526 36 09
www.oekv-energy.at, [email protected]
„16
38
Energetska Efikasnost u Zgradarstvu
Mogući mehanizmi finansiranja
12th April Sarajevo
IFC: Dio Grupe Svjetske Banke
IFC je u vlasništvu 178 zemalja članica, koje
zajednički određuju politiku poslovanja.
International Bank for
Reconstruction and
Development, 1945
International Development
Association, 1960
International Centre for
Settlement of Investment
Disputes, 1966
International Finance
Corporation, 1956
Multilateral Investment
Guarantee Agency, 1988
39
Glavne odrednice IFC
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Učestvuje samo u finansiranju privatnog
poduzetništva
Dijeli isti rizik kao i drugi investitori
Investira u kapital kompanija
Posluje po tržišnim principima
Ne prihvata garancija Vlada
Profitno orijentisan
Prednosti poslovanja s IFC
ƒ
Prisutnost IFC na tržištu pozitivno djeluje na
Međunarodne investitore
¾ Lokalne partnere
¾ Vlade
¾
ƒ
Reputacija i pomoć prilikom pregovaranja
ƒ
Pokrivanje od političkog rizika
ƒ
Katalizator za druge investitore i kreditore
40
Poslovanje po principu održivog inovatorstva
IFC-a Environmental Finance Group
u šest područja praktičnog djelovanja
Sustainability Innovation in Six Practice Areas
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
ƒ
Sustainable Energy - održiva energija
Biodiversity - biološka raznovrsnost
Carbon Finance - trgovanje emisijama ugljika
Social Responsibility - socijalna odgovornost
Cleaner Production - čistija proizvodnja
Environmental Services - okolišne usluge
41
Sustainability Innovation – poslovanje po principu
održivog inovatorstva
IFC-ev najvažniji okolišni impakt se ostvaruje kroz investiranje u
projekte koji imaju snažnu okolinsko socijalnu komponentu koja
služi glavnim ciljevima održivog razvoja.
Razvojno istraživačke sposobnosti omogućavaju IFC-u da razvije i
primjeni nove inovativne pristupe i da ohrabri privatni sektor da
investira u projekte koji proizvode dodatnu vrijednost.
Testirani proizvodi postaju profitabilna poslovna linija za IFC
CESEF: a year ago…
SBAP
INCaF,
NECaF
GEF
SFMF
EOF
CCF
EBFP
Biodiv
EnEff
RenEn
Carbon
FIs
Cleaner
Production
Corp. Soc.
Respons.
FIs
Ecotourism
FIs
FIs
Biomass
SRI
Env.
Innovation
Biodiversity
Protection
Ecotourism
Biodiversity
Protection
Env.
Innovation
Env.
Innovation
Ren. Energy
Env.
Services
BMP
SMEs
Ag. Practice /
BMP
Cleaner
Production
SMEs
Energy
Efficiency
Biomass
Ind. People
Biodiversity
Protection
Forestry
Env.
Services
Forest
Steward.
Ind. People
SMEs
SMEs
HIV/Aids
Ag. Practice
Energy Eff.,
Renewable
42
Održiva Energija
Održiva energija - generisanje i upotreba energije na ekonomičan način uz
minimalnu upotrebu neobnovljivih energetskih resursa i uz minimalno
prouzrokovanje štetnog utjecaja na okoliš
IFC podržava
ƒ komercijalne ili kvazi komercijalne projekte koji se suočavaju sa barijerama
koje u osnovi imaju percepciju rizika ili nedovoljnu neiformiranost
ƒ Projekte koji imaju značajan okolišni benefit i mogućnost za replikaciju ali koji
još nisu potvrdjeni - provjereni ili koji nisu ekonomski dovoljno konkrentni
Najpogodniji klijenti / partneri
ƒ Kompanije sa velikom svojom bazom klijenata i potrebom da se diferenciraju na
tržištu ili imaju interes za plasiranje svojih proizvoda ili usluga na drugim
tržištima
ƒ Klijenti čije poslovanje je usko povezano sa energijom – energetski intenzivne
kompanije
Održiva Energija
Projekti i način finasiranja
ƒ
Zajmovi za teničku pomoć, krediti, ulaganje u kompanije, podjela rizika za
projekte u :
Onbovljiva energija (sunčeva, vjetar, biomasa, hidro, deponijski gas)
Energetska efikasnost ( kogeneracija, eco-zgradarstvo, povrat toplote, efikasnost
goriva)
Finansiranje
Kroz “posrednike” ( banke, firme koje upravljaju energijom): mi objezjedjujemo
načine za diferencijaciju i razvoj
ƒ Energetski intenzivnim kompanijama da bi se unaprijedila njihova
konkurentnost
ƒ Za industriju, komercijalnom sektoru i sektoru stanogradnje kako bi se
unaprijedila efikasnost i kreditni kvalitet
ƒ
43
Održiva energija primjer iz Češke
Challenge / Opportunity
ƒ
Czech Banks face growing competition and commoditization and seek ways to
differentiate and move into less competitive/higher margin sectors
Response
Country-wide program targeted at Financial Institutions including Technical
Assistance
ƒ Develop capacity to develop and evaluate SE projects and support development
and marketing of new financial products;
ƒ Risk Sharing – IFC provides financial products like guarantees to enable FI to
enter new sectors where the risk profile is new to them
ƒ
Outcome
ƒ
Most successful bank (Cezka Sporitelna) built new business line in 18 months;
closed US$8MM in new loans; and developed additional pipeline of US$ 51MM
Održiva energija: Primjer iz Makedonije
Challenge / Opportunity
ƒ
Ceramics manufacturing company needs to improve
operational performance and reduce costs to
remain competitive
Response
ƒ
Company opted for new heating system that uses cheaper fuel
and provides heat only to the necessary parts of the production process, thus
reducing waste heat and improving health and comfort of workers.
Outcome
ƒ
Project had 300 days payback, improving company’s bottom line, improving
worker productivity, creating positive cash flow on debt service, and lowering
production costs
44
Održiva energija: Primjer iz Češke
Izazov / Mogućnost
ƒ
Češke banke se suočavaju sa rastom konkurencije i tržišta zbog čega traže način
ulaska u sektore sa manjom konkurencijom/večom sigurnošću;
Odgovor
ƒ
Državni program usmjeren na financijske institucije koji uključuje i tehničku pomoć
ƒ
Razvoj kapaciteta za razvijanje i evaluaciju projekata održive energije te pomoć u fazi
razvoja i marketinga novih financijskih proizvoda;
ƒ
Podjela rizika – IFC obezbjeđuje financijske proizvode kao što su garancije kako bi
omogućili financijskim institucijama ulazak u nove sektore gdje je priroda rizika za njih
nova;
Rezultat
ƒ
Mnoge uspješne banke (Cezka Sporitelna) su razvile nove modele biznisa za 18
mjeseci; US$8MM novih kredita; i razvile su mogućnost za ulaganje novih US$ 51MM
Održiva energija: Primjer iz Makedonije
Izazov / Mogućnost
ƒ Kompanija za proizvodnju keramike mora da poboljša operativne karakteristike i smanji
troškove kako bi ostala konkurentna;
Odgovor
ƒ Kompanija je izabrala novi sistem grijanja koji koristi jeftinije gorivo i obezbjeđuje toplotu
samo za one dijelove proizvodnog procesa za koje je to potrebno, na taj način su
smanjeni toplotni gubici i poboljšano je zdravlje i komfor radnika;
Rezultat
Period povrata sredstava projekta je bio 300 dana, poboljšana je proizvodna linija i
produktivnost radnika, postignut je pozitivan “cash flow” potreban za vraćanje duga i niži
proizvodni troškovi;
ƒ
45
Finansijsko tržište i održivi razvoj
Aktivnosti IFC-a
Integrira koncept održivog razvoja u globalno finasijsko tržište
Okolinsko socijalni specijalisti IFC pružaju pomoć svojim klijentima
- finansijskim posrednicima da usvoje principe i praksu održivog
razvoja
Podrška bankama potpisnicima “Ekvatorskog Principa” u primjeni
okolinsko socijalnIh praksi u projektima koje ove banke
globalno finasiraju
46
Primjeri finansiranja
ƒ
ƒ
IFC investira direktno ili kroz koncesiono finasiranje tzv.
below the market rate financing
Za koncesiono finansiranje IFC koristi fondove GEF-a
― Poland Efficient Lighting Project (PELP)
― Efficient Lighting Initiative (ELI)
― Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program (HEECP)
― Argentina Street Lighting Project
― Commercializing Energy Efficiency Finance (CEEF)
Naucene Lekcije
ƒ
Odnose se na kompanije čiji procesi nisu energetski
intenzivni
― Mali
projekti i komplikovana struktura projekta
― Nedovoljan kapacitet sponzora/promotora projekta –
moraju biti u stanju klijentu ponuditi riješenje “ključ u ruke”,
što uključuje dizajn, instaliranje, mjerenje ušteda,
održavanje.
― EE projekti često uključuju i rizik od neučinkovitosti – ovo
ne zavisi toliko od tehnologije vec od načina održavanja i
upravljanja
47
Primjeri finansiranja
ƒ
(Mikro)kreditne organizacije
―(IFC) -
kreditna linija MKO-ji
―S namjerom da dio kreditne linije MKO usmjeri na svoje
MSP preduzeća / klijente / individualne klijente za
investiranje u projekte energetske efikasnost
(renoviranja stanova / kuća)
Komercijalizacija Energetske Efikasnosti:
CEEF
48
CEEF: Prevladavaje barijera za
investiranje
‹
‹
Kreditni rizik za komercijalizaciju EE projekata
• Neiskusne banke u sektoru EE,
EE, neiskustvo
u oblasti direktnog finansiranja projekata i
finansiranja MSP
Nedostatak dobro pripremljenih projekata koji traž
traže
finansiranje
• Visoki troš
troškovi pripreme projekta
• Ogranič
Ograničena sposobnost klijenta&
klijenta&ESCOs
CEEF: Ciljevi projekta
„
„
„
Pruža sredstvo da se smanji rizik za banke u razvoju
novih poslovnih ponuda
‹ Finansiranje u EE Projekte
‹ Kreditiranje MSP
Pomaž
Pomaže bankama u razvoju i marketingu svojih
novih EE projekata
Pomaž
Pomaže kompanijama ESCO u razvoju već
većeg broja
EE projekata pogodnih za finansiraje
49
CEEF: Opis Programa
„
„
„
GEF finansiranje
finansiranje:: US$ 18 miliona
miliona od čega
‹ US$ 15 miliona
miliona kao garancijski fond
‹ US$ 3 milliona
milliona za operacije i teh. pomoć
pomoć
IFC finansiranje
finansiranje:: US$ 3030-75 miliona
miliona investicija
investicija u
garancijski fond
‹ US$ 1.5 miliona
miliona za operacije
‹ US$ 1.51.5-2.0 miliona
miliona za teh pomoć
pomoć od bilateralnih
agencija [Spanja,
[Spanja, Finska,
inska, USA
USA (pending)]
Zemlje uč
učesnice u projektu:
projektu: Czech Republic,
Slovakia, Latvia, Lithuania, Estonia
CEEF: struktura garancija
„
Garancije na kredite koji se pruž
pružaju:
aju:
‹ Krajnjim korisnicima (Model 1)
‹ ESCOs (Model 2)
‹ Energetske agencijeagencije-kompanije / Utilities
50
Model 1: Krajnji korisnik kao zajmoprimalac
Ugovor o
pružanju
energetskih usluga
EE “ključ u
ruke” projekt
instaliranje i
usluge
Krajnji korisnik
Kredit/lizing
Finansijsko
plaćanje
Project
Purchase $
Kapital $
Finansijska
institucija
ESCO/
Ugovarač
Model 2: ESCO kao zajmoprimac, tipična struktura
Performance Contract
Korisnik energije
Ugovor o pružanju
energetskih usluga
EE “ključ u ruke” projekt
instaliranje i usluge
Plaćanje zasnovano na
“uštedama”
ESCO
Plaćanje duga i davanje određivanje koletarala
(project security)
Kredit - Investicija:
kapital za instaliranje
projekta
Financial
Institution
51
Utility-Based “Super ESCO” Program
Krajnji korisnik
...
Ključ u ruke
Projekt i usluge
$ plaćanja po
računima za
pružene usluge
Proizv.
opreme
distributor
i EE
poslovni
saradnici
$ kapital za
projekte
EE Projekt marketing,
audit, nabavka i finansijske
usluge
Utility
“Super” ESCO
Organizacija i
kvalifikacija EE
poslovnih
saradnika
Zajam za EE
Projekte
Finansijska
Institucija
Otplaćivanje kredita
52
PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO
CHAMBER OF ECONOMY OF SARAJEVO CANTON
OKRUGLI STOL:
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA U
KANTONU SARAJEVO
SPREMNOST GRAĐEVINSKE OPERATIVE
ZA REALIZACIJU PROJEKTA
Izlagač
Izlagač: KEMAL GREBO, dipl.oec.
Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo
Sarajevo, April 2006. godine
ENERGETSKI SEKTOR
„
„
Energetski sektor – utvrditi moguć
moguće pravce
daljeg razvoja energetskog sektora s
obzirom na potrebe i moguć
mogućnosti okruž
okruženja,
pritiske i različ
različite inerese.
Racionalno koriš
korištenje i upravljanje
energijom –
predpostavka odž
odživog razvoja
53
ODRŽ
ODRŽIVA ENERGIJA I ODRŽ
ODRŽIVA GRADNJA
„
Održ
Održiva energija – energetski efikasan nač
način proizvodnje
„
Održ
Održivi razvoj – je onaj koji zadovoljava današ
današnje
„
Održ
Održiva gradnja – uključ
uključuje koriš
korištenje građevinskih
i koriš
korištenja energije koji ima što manji uticaj na okolinu.
potrebe, bez ugrož
ugrožavanja moguć
mogućnosti da i buduć
buduće
generacije ostvare svoje potrebe.
materijala koji su okolinski prihvatljiviji, energetsku
efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od građenja i
ruš
rušenja građevina.
građevina.
Održ
Održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitet
oblikovanja i konstrukcija uz finansijsku, ekonomsku i
ekološ
ekološku prihvatljivost.
ENERGETSKI I EKOLOŠ
EKOLOŠKI ODRŽ
ODRŽIVO
GRAĐEVINARSTVO TEŽ
TEŽI:
„
„
„
„
Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljš
poboljšanjem
toplinske zaš
zaštite vanjskih elemenata i povoljnim
odnosom obima i volumena;
Poveć
Povećanju toplinskih dobitaka u objektu, njegovom
povoljnom orjentacijom i koriš
korištenjem sunč
sunčeve
energije;
Koriš
Korištenju obnovljivih izvora energije u objektima
(biomasa, sunce, vjetar i dr.);
Poveć
Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih
sistema;
54
ENERGETSKI EFIKASNA GRADNJA
„
„
Istraž
Istraživanja su pokazala da je sektor
građevinarstva odgovoran za preko 40%
ukupne potroš
potrošnje energije, pa
pa shodno tome
u građevinarstvu lež
leži najveć
najveći potencijal
energetskih uš
ušteda.
teda.
Cilj sveobuhvatne uš
uštede energije –
stvaranje preduslova za sistemsku sanaciju i
rekonstrukciju postojeć
postojećih zgrada, te
poveć
ć
anje
obavezne
toplinske zaš
pove
zaštite novih
objekata.
KORIST OD ENERGETSKI EFIKASNE
GRADNJE
„
„
„
„
Finansijska uš
ušteda na smanjenim rač
računima za
grijanje, hlađenje
hlađenje i električ
električnu energiju;
Ugodnije i kvalitetnije stanovanje, duž
duži životni vijek
objekta;
Doprinos zaš
zaštiti okoliš
okoliša i smanjenju emisija štetnih
plinova u okolinu, kao i globalnim klimatskim
promjenama;
Energetski certifikati za zgrade s podacima o
potroš
potrošnji energije – omoguć
omogućili bi usporedbu
energetskih karakteristika objekata
55
STATISTIČ
STATISTIČKI POKAZATELJI
KANTON SARAJEVO
„
„
„
„
„
„
„
ZAPOSLENI građevinski radnici (decembar 2005.) – 6923;
INDEX ZAPOSLENOSTI u odnosu na 2004. - ostao na istom
nivou: 100,00
INDEX VRIJEDNOSTI IZVRŠ
IZVRŠENIH GRAĐEVINSKIH RADOVA
za period 2005/2004 iznosi: 151,2 – rast od 51,2% u
odnosu na 2004. godinu;
INDEX FIZIČ
FIZIČKOG OBIMA GRAĐEVINSKIH RADOVA za
period 2005/2004 iznosi:109,3 – zabiljež
zabilježen rast od 9,3% u
odnosu na 2004. godinu;
U Kantonu Sarajevo registrovano 480
480 firmi
firmi iz oblasti
GRAĐEVINARSTVA;
GRAĐEVINARSTVA;
Registrovano 312 firmi iz oblasti: projektovanja,
inž
inženjeringa, tehnologija i savjetovanja;
U strukturi preduzeć
preduzeća po velič
veličini (broju zaposlenih) –
preovladavaju mala preduzeć
preduzeća: cca 90%
UVOZ – IZVOZ KANTON SARAJEVO
(Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH)
„
Period: 01.12.2004. – 01.12.2005. godine
Materijali i sirovine vezane za industriju
građevinskog materijala :
„
„
Uvoz – porast: 11,53%
Izvoz – porast: 27,78%
CIJENE FASADA:
„
„
25,00 KM/m²
KM/m²
Termo fasada : cca 35,00 – 45,00 KM/m²
KM/m²
Klasič
Klasična malterisana fasada: cca
56
REZIME
„
„
„
„
„
„
U Kantonu Sarajevo postoji veliki broj registrovanih firmi iz
oblasti građevinarstva i projektantske djelatnosti – izuzetni
potencijali za provedbu programa smanjenja toplotnih
potreba;
Upitno je da li domaća industrija građevinskog materijala
može zadovoljiti zahtjeve budućih projekata sanacije
fasada;
Početna ulaganja u termo fasade su veća za cca 40 -80 % u
odnosu na klasične – malterisane fasade;
Iskustva razvijenih zemalja: početna ulaganja su se
višestruko isplatila u prvih nekoliko godina korištenja
objekta;
Program sanacije toplotnih gubitaka postojećih zgrada –
visokorentabilan posao: smanjenj troškova za grijanje,
povećanje zaposlenosti i dr.;
Masovna angažiranost građevinske operative – razvoj ove
privredne oblasti i privrede Kantona u cjelini;
REZIME
„
„
Neophodno obezbijeđivanje adekvatne
REGULATIVE ;
ULOGA KOMORE:
-animiranje i podizanje svijesti menadžmenta
građevinskih firmi i fizičkih lica;
- nastojanje da nadležna ministarstva i Vlada
obezbijede poticajna sredstva;
- marketing kampanja;
„
Uloga i spremnost BANAKA da ponude
kvalitetnije kreditne linije;
57
PRILOG 4
Post festum Okruglog stola:
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA
U KANTONU SARAJEVO
Prilog 4 a
Zaključci okruglog stola
Prilog 4 b
Teze za razgovor sa Ministrom
Zlatkom petrovićem
58
ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA
U KANTONU SARAJEVO
- Sarajevo 12.april 2006 1. Ne davati
subvencije za
potrošnju energije,
nego podsticati
racionalizaciju
potrošnje energije
2. Ulaganja u
efikasnost
potrošnje energije
daju četiri grupe
pozitivnih efekata
Svjetske cijene energenata, zahvaljujući ekološkim
uslovima i okolinskim zahtjevima, su u stalnom porastu.
Ovo se odražava i na cijene energenata u Bosni i
Hercegovini, što bi moglo da uspori razvoj i dovede do
pada životnog standarda građana. Stoga, ova činjenica
zahtijeva organizovani odgovor društva. Saglasno,
svjetskoj praksi, pokazuje se da je najbolje rješenje vršiti
ulaganja u racionalizaciju potrošnje energije. Istraživanja
su ukazala da su mjesta najveće energijske intenzivnosti
u Bosni i Hercegovini (i) grijanje stambenog i poslovnog
prostora i (ii) prerađivačka industrija.
2. Ulaganjima u povećanje efikasnosti korištenja
energije postižu se četverostruki efekti: (i) povećava se
efikasnost privređivanja i doprinosi povećanju životnog
standarda, (ii) smanjuju se uticaji na okolinu, (iii)
smanjuje se zavisnost od uvoza i smanjuje negativni
platni bilans BiH i (iv) podstiče se zapošljavanje na
poslovima energijske sanacije (proizvodnja materijala i
uređaja, projektovanje, građevinski radovi).
T=A*Q*C
T – trošak grijanja
A – površina prostora koji se grije
Q – KVALITET GRADNJE
C – cijena energenta
UPRAVLJATI TROŠKOVIMA GRIJANJA,
A NE CIJENAMA ENERGIJE
POBOLJŠANJE
EFIKASNOSTI
PRIVREĐIVANJA
I POVEĆANJE
ŽIVOTNOG
STANDARDA
SMANJENJE
ZAVISNOSTI OD
UVOZA –
SMANJUJE SE
TRGOVINSKI
DEFICIT
SMANJENJE
UTICAJA NA
OKOLINU
PODSTIČE SE
ZAPOŠLJAVANJE
- PROIZVODNJA
MATERIJALA I
RAD NA
SANACIJI
59
3. Postizanje
društvene
spremnosti i
organizovanosti je
ključna stvar
4. Potrebno je
uspostaviti
koordinaciju svih
zainteresiranih
Ulaganja u povećanje energijske efikasnosti su složen
projekat. Uključuje: (i) studijski rad (dokazivanje
društvene spremnosti, tržišne ponude, ekološkog
benefita, ekonomske održivosti i tehničke izvodivosti), (ii)
organizaciju izvođenja projekata, (iii) iznalaženje
povoljnih modela finansiranja, (iv) zajednički nastup
većeg broja privrednih subjekata. Načelno je najpovoljniji
model finansiranja iz tri grupe izvora: (1) međunarodna
pomoć iz brojnih projekata vezanih za suzbijanje
klimatskih promjena, (2) ulaganja Kantona Sarajevo
(adekvatno usmjeravanje več postojećih budžetskih
stavki, kao i namjenska sredstva data građanima putem
poslovnih banaka) i (3) krediti dativlasnicima
stambenog i poslovnog prostora (pri čemu rata otplate
treba da je niža od postignutih ušteda).
4. Učesnici Okruglog stola smatraju da je u Kantonu
Sarajevo moguće ostvariti koordinaciju između vlasti,
privrede i građana kako bi se realizovao projektat
energijske sanacije u Sarajevu, gdje bi smanjivanje
toplotnih gubitaka u zgradama bio jedan od prioritetnih
zadataka. Stoga je potrebno uspostaviti Sistem
aktivnosti čiji bi sudionici bili: organi vlasti, privreda,
banke, naučne i stručne institucije i građani. U tom cilju
će Vlada Kantona i Upravni odbor Privredne komore
Kantona razmotriti ove zaključke na svojim sjednicama,
zauzeti stavove, pozvati zainteresirane i uspostaviti
Sistem aktivnosti na realizaciji projekta. Posebno se
uključitiumeđunarodneprogrameenergijske
efikasnosti, iza kojih stoje i fondovi podsticajnih
sredstava. Potencijale za ulaganje i efekte obraditi kroz
studiju energetike Sarajeva čija izrada predstoji u okviru
pripreme Prostornog plana Kantona Sarajevo.
POTENCIJALI ZA PROMJENE
TEHNIČKI
EKONOMSKI
EKOLOŠKI
TRŽIŠNI
DRUŠTVENI
STRUKA
NVO
VLAST
GRAĐANI
BANKE
BIZNIS
60
5. U postojeće
aktivnosti i praksu
Kantona uključiti
komponentu
energijske
efikasnosti
Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve
razvojnedokumenteKantona(Prostorniplan,
regulacioni planovi) i insistirati na adekvatnoj primjeni
ovih planova i programa Kantona (upravljanje
komunalnim organizacijama iz oblasti energetike,
održavanje zgrada, rekonstrukcija fasada, programi
privrednog razvoja, programi i podrška zapošljavanju,
korištenje kantonalnog eko-fonda i drugo).
6. Djelovati prema
Vijeću ministara u
cilju uključivanja u
sisteme
međunarodne
podrške
Ostvariti kontakt sa Federalnim ministarsvom okoline i
Ministarsvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u
cilju: (i) insistiranja da BiH ratificira Protokola iz Kjota uz
Konvenciju o klimatskim promjenama (kojoj je BH
pristupila 2000. godine) kako bi se podstakli strani
investitori iz razvijenih zemalja da ulažu u povećanje
energijske efikasnosti BiH, (ii) ostvarenja mehanizama
za konkurisanje za nepovratna sredstva kod GEF-a
(Global Environmental Facility), čija je BiH članica još od
2002. godine.
7. Stalno raditi i
poboljšavati
stanje; pratiti
efekte
Potrebnojeuspostavitipratećeaktivnostiu
promovisanju energijske efikasnosti i smanjivanju
toplotnih gubitaka u zgradama, kao i organizovati
monitoring učinjeg (praćenju rezultata takve aktivnosti –
efekti vs. troškovi). Raditi na povećanju svijesti različitih
subjekata o njihovoj ulozi u racionalnom koristenju
energije, putem tribina, seminara, učešćem u medijima,
izradom i distribucijom promotivnih materijala (plakata,
brosura i sl.). Ciljne grupe mogu biti lokalne vlasti,
predstavnici biznisa, NVO i dr. Edukacija može pokriti
različite teme, od osnovnog koncepta sanacije gubitaka i
upravljanja energijom, pa do dugoročnog energetskog
planiranja i razvoja biznisa i industrije na bazi
racionalizacije potrošnje energije.
Komponentu
energijske efikasnosti
uključiti u sve
razvojne dokumente
Kantona
MEĐUNARODNA POMOĆ
CDM (Protokol iz Kjota)
GEF (Global Environmental Facility)
PODRŠKA
Korekcije i
poboljšanja
Monitoring
efekata i
troškova
Planiranje,
edukacija,
propaganda
CILJ
Postepena
implementacija
adov nje
apre
nTraj
on
12. APRIL ‘06
61
Organizatori Okruglog stola:
•
•
•
Vlada Kantona Sarajevo:
- Ministarstvo stambenih poslova;
- Ministarstvo privrede i
- Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline;
Privredna komora Kantona Sarajevo i
CETEOR – Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj Sarajevo
62
Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ
Sarajevo, 2006-04-15
ULOGA AUSTRIJE U RAZVOJU ENERGETIKE SARAJEVA1
- nakon održanog Okruglog stola NAPOMENA: Prvobitni cilj posjete predstavnika CETEOR-a i ÖEKV-Energy Beč bio je
predstavljanje konzorcija (čiji je još član Ekonerg Zagreb, a eventualno i Arhitektornski fakulteta,
Sarajevo) koji će konkurisati za izradu Studije energetike u okviru Prostornog plana Kantona.
Međutim, kako je potpisani saznao od dr. Roberta Lucka, Savjetnika Austrijske ambase u
Sarajevu, da delegacija Kantona putuje na sastanak u Beč, ova informacija je proširena i
usmjerena na aspekte ove studije i njenih potencijalnih nalaza sa problematikom saradnje sa
Austrijom.
1. Austrijska vlada ima interes da uđe na (energetsko) tržište u BiH, te i u Sarajevo. Posebno je
zanteresirana za plasman kotlova i sobnih peći na bio-masu, te proizvodnju briketa i peleta od
drveta (i za uvoz iz BH). Zainteresirana je i za plasman uređaja za spaljivanje otpada, te
korištenje solarne energije. Zainteresirana je, posebno, da to uradi u okviru sprovođenja
protokola iz Kjota. U tom smislu je Austrijska vlada putem Control bank (Austrijska izvozna
banka) finanisirala izradu studije potencijala primjene CDM mehanizma (model za zemlje u
razvoju prema Kjoto protokolu) u BH. Studiju je uradila Bečka kompanija KWI u saradnji sa
CETEOR-om u Sarajevu (2002). Austrijska vlada je finansirala i okrugli sto o svojoj ponudi
2004. godine (organizator CETEOR). Međutim, kako BiH nije bila pristupila protokolu iz Kjota
(nije još uvijek), Austrija je sredstva namijenjena za BiH utrošila na sanaciju deponije otpada u
Egiptu. Kako se Austrija obavezala da će smanjiti svoju emisiju stakleničkih gasova za 13 %
(prosjek za EU je 8%), a do sada smanjila samo za oko 2 %, ponovo želi da uloži značajna
sredstva u BiH (vidi internet stranu Austrijske vlade – energetka).
2. U kontaktima sa austrijskom firmom KWI, saradnici CETEOR-a su razmatrali i mogući
projekat sanacije energijskih gubitaka u Sarajevu. Stručnjaci KWI su rekli da postoji realan
model zajedničkog finansiranja: (i) Austrijske vlade, (ii) Vlade Kantona i (iii) kredit Svjetske
banke (pri čemu bi mjesečna rata građana trebalo da bude niža od uštede u gorivu), i pri čemu
bi se svake godine saniralo po jedno naselje. Ovaj projekat nije razvijan, jer nije bilo dovoljno
podloga (podataka), a i cijena gasa tada nije bila dovoljno stimulativna (visoka). Danas bi ovaj
program bio vrlo aktuelan.
3. Kako predstoji izrada Studije energije u okviru Prostornog plana, bilo bi korisno da se ovom
projektu da potreban značaj, te da se kroz Studiju obradi ekonomičnost ovih ulaganja (period
povrata sredstava). Studija treba da obradi i druge mogućnosti povećanja energijske efikasnosti
(od kojih bi neki takođe mogli da budu finansirani iz stranih izvora). Koincidencija je da suprug
gđe Sabine Eichberger, OEKV-Energy Beč (koja je bila učesnik Okruglog stola) radi u vladi
Austrije na razvoju i implementaciji CDM projektata u zemljama bivšim članicama SSSR-a, te
da je u mogućnosti da pomogne oko obrade projekata. Za ovaj posao je stručan i CETEOR, kao
i preduzeće Tara, doo Sarajevo, čiji su osnivači dva austrijska građanina (jedan rođen u
Sarajevu, a drugi ekspert firme KWI).
4. Sarajevo je u periodu 1985-87 uradilo do tada najkompleksniju studiju energetike u bivšoj
SFRJ (IPES Institut Sarajevo i EKONERG Zagreb – vodeći istraživači: I faza: Mr. Muzafer
Osmanagić (otac gđe Sabine Eichberger, OEKV-Energy Beč), a druge faze dr. Aleksandar
Knežević). Korišteni modeli, podaci i nalazi su sačuvani u Ekonergu Zagreb. Ova studija je
imala akcenat na (i) optimizaciji ekvivalentnih godišnjih troškova u funkciji gustine naseljenosti,
spratnosti i drugog), (ii) diverzifikaciji korištenih energenata i (iii) zaštiti okoline. Nova Studija,
međutim, ne bi trebalo toliko da bude okrenuta pitanjima snabdjevanja energijom (mada treba
1
Pripremljeno za posjetu A. Kneževiću gosp. Zlatku Petroviću, ministru u Vladi Kantona 17. aprila 2006.
63
utvrditi koliki je mogući unos bio mase sa aspekta emisije pepela, kao i mogućnost korištenja
energije na otpad (takva spallionica se nalazi usred Beča), koliko na mjere za poboljšanje
efikasnosti korištenja energije i sniženje troškova korištenja energije (organizacione mjere,
tehničke mjere, zakoni i propisi, statistika i drugo).
5. S obzirom na predhodna iskustva IPES Instituta (danas stručnu tradiciju nastavlja CETEOR)
i Ekonerga, te posebno OEKV-Energy Beč, ove tri institucije su oformile konzorcij i konkurisaće
na tender za izradu Studije energetike Kantona Sarajevo. Ukoliko postoji jače opredjeljenje
Vlade Kantona ka energijskoj sanaciji stambenog i poslovnog prostora, tada bi u tim bio
uključen i Arhitektonski fakultet.
6. Karakteristična je problematika energetike područja Marijin dvor. Tu se nalaze Univerzitet,
UNITIC, Holiday Inn, Muzej, BH institucije, Opća bolnica, Željeznička stanica, Tehnička škola i
druge ustanove. Uz Holiday Inn će se graditi nova zgrada medija centra (austrijski kapital), te
US ambasada. Večina ovih institucija zahtijeva i hlađenje tokom ljeta. Analizom koju je sačino
CETEOR, optimalno rješenje su dva bloka: (i) klasično centralizovano grijanje sa visokim
stepenom korisnosti na gas i rabljeno ulje kada nema dovoljno gasa (možda i čvrsti otpad) i (ii)
trigeneracijski blok koji bi proizvodio električnu energiju, a otpadna toplota bi se zimi koristila za
grijanje, a ljeti za hlađenje (absorpcioni uređaji koji ne rade uz pomoć električne energije kao
kompresioni, nego za hlađenje koristi toplotu). Ova energana bi mogla da se izgradi sa
privatnim kapitalom, što podrazumijeva osnivanje ESCO komapnije (Energy Service Company,
a ne Energy Supply Company, što znači da kompanija prodaje energijsku efikasnost, a ne
energiju, tj da joj je cilj stalno snižavanje i troškova i jediničnih cijena energije). U BH ne postoje
takve komapnije, mada „UNIS energetika“ koja obslužuje kotlovnicu Univerziteta i grije i UNITIC
i Opću bolnicu želi da se razvije u takvu kompaniju (ali nema sredstava za investiranje niti
dovoljno menadžerskih spsobnosti za takav novi tip isporuke energije). I ovu problematiku sa
tehničke, ekonomske i posebno pravne strane treba takođe obraditi Studijom energetike
Kantona.
7. CETEOR po ugovoru sa Svjetskom bankom (IFC) iz Vašingtona radi na prikupljanju i
evaluaciji zahtjeva za finansijsku podršku okolinskim projektima (tu spada i energijska
efikasnost) u osam država Jugoistočne Evrope. Sredstva za ovaj projekat obezbjeđuje
Austrijska vlada. IFC je među prioritetne projekte izdvojio podršku sanaciji toplotnih gubitaka
koji nastaju od kotlovnoce Univerziteta do Opće bolnice, ali je projekat upitan zbog
nespremnosti UNIS Energetike i Opće bolnice da ugovorno uspostave pravilne vlasničke i
finansijske odnose. Međusobni ugovor između UNIS energetike i Opće bolnice je jedini
dokumenat koji nedostaje pa da se dobije povoljni beskamatni kredit za sanaciju gubitaka
energije.
8. CETEOR, kako dosta radi na projektima koje imaju veze sa austrijskim organizacijama ima
česte kontakte sa dr. Robertom Luckom, trgovinskim savjetnikom austrijske ambasade, je
obećao da će posebno podržati austrijske firme koje sarađuju sa BiH, između ostalog i OEKVEnergy Beč koja je član Konzorcija za nuđenje izrade Studije energetike. Na taj način bi
austrijska vlada (a možda i austrijski sponzori) pokrili dio troškova Studije.
9. Dvije austrijske firme (MLU i Horiba iz Japana) imaju interes da prodaju Sarajevu opremu
za monitoring kvaliteta zraka. Horibu zastupa sarajevska firma Dvokut, a CETEOR bi želio da
razvije saradnju sa MLU. CETEOR, čiji će od početka maja og biti večinski vlasnik IPSA ,
namjerava da se osposobi za oblast okolinskog mjeriteljstva (projektovanje sistema
monitoringa, mjerenja i obrada rezultata, korištenje rezultata u prostornom i urbanističkom
planiranju).
10. Saradnja sa Austrijom bi trebalo da podstakne i zapošljavanje na području Kantona
Sarajevo. Ovdje se vide dvije oblasti: (i) sanacija zgrada gdje austrijska firma Profine-group ima
svoju firmu u BiH koja dalje snabdjeva materijalom za termički povoljne prozore i vrata 11 firmi u
BH i (ii) saradnja na proizvodnji energijske opreme na bio masu i solarnu energiju (sarajevski
kanton je imao prije rata razvijenu metalnu industriju koja još uvijek ima značajne potencijale).
64
PRILOG 5
Aktivnosti nakon Okruglog stola:
SMANJIVANJE TOPLOTNIH GUBITAKA U ZGRADAMA
U KANTONU SARAJEVO
Prilog 5 a PROJEKT ENERGETSKE SANACIJE
SARAJEVA – RENESANSA, Sarajevo,
2006-04-05
Prilog 5 b Teze za akcioni plan «Smanjivanja gubitaka
energije u Kantonu Sarajevo“, 2006-05-09
Prilog 5 c Prilog za izradu Energijskog programa
kantona
2006-06-02
Prilog 5 d ENESANSA, 15.09.2006
65
CENTAR ZA TEHNOLOŠKI I OKOLINSKI RAZVOJ
CETEOR, Sarajevo
Sarajevo, 2003-04-05
PROJEKT
ENERGETSKE SANACIJE SARAJEVA –
RENESANSA
1. Sve bivše socijalističke zemlje su se odlikovale visokom energetskom intenzivnošću
(potrošnja energije po jedinici društvenog proizvoda), među njima i predhodna Jugoslavija.
Ove zemlje su imale čak 6 do 10 puta veću energetsku intenzivnost od zemalja Zapadne
evrope. U tim zemljama je od 1980.-te godine čak brže rasla potrošnja energije nego
društveni proizvod. Unutar Jugoslavije, BiH je prednjačila u energetskoj intenzivnosti u
odnosu na druge republike; BiH je imala energetsku intenzivnost gotovo 2,5 puta veću nego
Hrvatska i Makedonija. Ovo je posljedica dvije grupe uzroka: niska cijena proizvoda (zbog
lošeg kvaliteta, neprivlačnog dizajna, nekurentnosti proizvoda) i visoka potrošnja energije u
cijelom životnom ciklusu proizvoda (niska energetska efikasnost). S druge strane,
energetska postrojenja su visokokapitalna postrojenja, amortizuju se u peruidu od više
desetina godina, i svaki nepovoljan potez u životnom ciklusu proizvoda se dugo vuče i treba
mnogo vremena da se greške isprave.
2. Sarajevo godišnje troši za energiju oko 1 milijarde KM. Ovdje spada potrošnja energije u
svim sektorima (industrija, ustanove, domaćinstvo, saobraćaj) i u sebi uključuje, pored
troškova energenata, troškove rada i potrošnje drugih medija i materijala, amortizacija
dijelova zgrada u funkciji grijanja, energetske opreme i drugo). Sa ovih 1,000.000.000 KM
treba pažljivo upravljati. Mnoge odluke koje se donose van sfere energetike Kantona, imaju
neporedno ili posredno uticaj na energetsku intenzivnost.
3. Svjetske cijene energije stalno lagano rastu. To je posljedica iscrpljivanja prirodnih izvora
energije, kao i sve strožijih zahtjeva u pogledu okoline. Stoga je osnovno pravilo u
savremenom vođenju energetike države ili preduzeća – stalno ulagati u povećanje
energetske efikasnosti. Ova ulaganja moraju biti troškovno efikasna. Kroki analiza za
uslove Sarajeva je pokazala da se veliki broj mjera može amortizovati za 3 do 5 godina, ali
isto tako veliki broj u periodu manjem od jedne godine dana. Pri tome, ova ulaganja
povećavaju zaposlenost, jer zahtijevaju angažovanje domaćih konsalting firmi i izvođačkih
preduzeća (mašinstvo, građevinarstvo) bez mnogo uvozne opreme, te imaju sve atribute
win-win-win tehnologija (tehnologije trostrukog dobitka: društveno korisne, ekonomski
efikasne i okolinski prihvatljive).
4. Ovdje se predlaže pRojekat ENErgetske SANacije SArajeva (ENESANSA). Projekat
predviđa sanaciju dio po dio Sarajeva (smanjenje toplotnih gubitaka – fasada, krov,
prozori… zamjena uređaja u stanovima (sijalice, peći …) i td. Nakon što je izvršena sanacija
jednog dijela grada, več iduće godine se pojavljuje ušteda u potrošnji energije; efekat dijele
građani i sam projekat. Projektom bi se povećala i uposlenost u projektantskim i stručnim
organizacijama, građevinskim firmama, proizvođačima građevinskih materijala i drugih.
Finansiranje projekta bi moglo da bude od strane: (i) vlade neke evropske države po osnovu
obaveza te države da snižava emisiju stakleničkih gasova, (ii) doprinos GEF-a, (iii) sredstva
budžeta Kantona Sarajevo, (iv) od građana (zajam Svjetske banke pod povoljnim uslovima),
(v) iz sredstava fondova za podršku naučno-istraživačkom radu EU i (vi) iz drugih izvora.
5. Projekat ima dvije osnovne faze:
• izrada fizibiliti studije, uključujući izbor dijelova Sarajeva gdje će se izvršiti sanacija i
• izvođenje građevinski radova u pojedinim naseljima.
66
Sarajevo, 2006-05-09
Verzija: 3
TEZE ZA AKCIONI PLAN
„SMANJIVANJA GUBITAKA ENERGIJE U KANTONU SARAJEVO“
mjera
A. Mjere nultih investicija i minimalnih troškova
1.
2.
3.
4.
5.
Zadužiti ministarstvo koje će voditi i koordinirati projekat
Uvesti praćenje indikatora potrošnje energije u Kantonu
Interesno povezivanje svih zainteresiranih na području Kantona
Seminar za upravitelje zgrada
Izdavanje priručnika za građane – kako racionalno trošiti
energiju u domaćinstvu; organizovati seminare po mjesnim
zajednicama
6. Organizovanje regionalnog savjetovanja (BH, Hrvatska,
Srbija&Crna gora) na temu „Zgrade i energija“; nakon skupa
sačiniti kantonalni standard u formi priručnika
7. Kontrolisati projekte novih zgrada kod izdavanja urbanističke
saglasnosti (prema Uredbi o zaštit zraka)
8. Napraviti imenik ponuđača proizvoda i usluga za smanjenje
potrošnje energije niskoinvesticionim mjerama
9. Organizovati seminar o smanjenju potrošnje energije u
poslovniom zgradama
10. Organizovati seminar o racionalizaciji potrošnje energije u
industriji
11. Upostaviti saradnju domaćih i međunarodnih institucija na
području energije
10. Napraviti spisak međunarodnih institucija koje finansijski
podržavaju povećanje energetske efikasnosti
11. Insistirati da BiH pristupi Protokolu iz Kjota kako bi se mogao
koristiti CDM fleksibilni finansijski mehanizam
12. Konkurisati preko Vijeća ministara za nepovratna sredstva
GEF-a, za formiranje kreditnog fonda za projekte povecanja
energetske efikasnosti u zgradarstvu
13. Osposobiti se za pružanje usluga (studije, konsalting, oprema,
gradnja) van područja Kantona
izvršilac
Vlada Kantona
Vlada Kantona
Vlada Kantona
NVO ili KK 1
NVO ili KK
Univerzitet ili / i
NVO ili KK
Vlada Kantona
Privredna komora
Kantona Sarajevo
Privredna komora
Kantona Sarajevo
Privredna komora
Kantona Sarajevo
svi zainteresirani;
koordinira
ministarstvo iz 1.
NVO ili KK
Vlada Kantona
Vlada Kantona uz
pomoć NVO ili KK
Privredna komora
Kantona Sarajevo
B. Mjere sa minimalnim ulaganjima (investicije sa vremenom povrata uloženih
sredstava od nekoliko mjeseci do tri godine)
1. Odrediti ulogu komunalnih preduzeća na ovom projektu.
Vlada Kantona
2. U projekat uređenja fasada i održavanja krovova uključiti
komponentu smanjenja gubitaka toplote.
Vlada Kantona
Donijeti zakon o obaveznom uredjenju fasada objekata u I, II, III
gradjevinskoj zoni Kantona sarajevo o trosku vlasnika zgrade, a ne
nikako iz budzeta kantona uredjivati fasade u Feradiji. Kanton
treba da formira fond sa povoljnim kreditiranjem obnova fasada,
kamatna stopa je promjenjiva u funkciji koliko se utopli zgrada, sto
se potvrdjuje energijskim auditom.
67
3. Uspostaviti mehanizam korištenja mikrokredita Svjetske banke
na relaciji građanin – Upravitelj zgrade – Banka
Maksimalno koristiti vlastita sredstva (sredstva namijena za
subvencije) za povećanje energetske efikasnosti zgrada, a strane
banke koristiti kao instrument podrške
4. Masovna nabavka štednih sijalica za građane i industriju
C. Makroprojekti u međunarodnoj saradnji
1. Sačiniti projekte energetske efikasnosti na nekim naseljima i
realizaciju napraviti uz finansiranje u medjunarnoj saradnji sanacije
energijskih gubitaka cijelih naselja uz finansiranje u međunarodnoj
saradnji
Vlada Kantona
Vlada Kantona
Vlada Kantona
1
NVO ILI KK – NEVLADINA ORGANIZACIJA ILI KONSALTING KOMPANIJA (SA PODRUČJA KANTONA); POŠTO ĆE OVA
INSTUTCIJA IMATI VEĆI BROJ SITNIH POSLOVA I KONSTANTNO PODRŽAVATI VLADU TREBA RASPISATI TENDER.
68
A. Knežević
Sarajevo, 2006-06-02
PRILOG ZA IZRADU ENERGIJSKOG PROGRAMA KANTONA
Naziv projekta: ENESANSA (ENergetska SANacija SArajeva)
3. Organizacija upravljanja energijom u Kantonu
Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1 milijarde KM (za
energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast cijena energenata,
time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve pažljivije upravljati, pri
čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na racionalnost korištenja resursa
Kantona, time i energije.
Sa stanovišta Vlade Kantona od značaja su dva zadatka:
3.1.
Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim
ministarstvima i
3.2.
Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije
(Zavod za statistiku Kantona).
Vlada Kantona bi trebalo da:
a. usvoji politiku podrške projektima kojima se smanjuje uvoz energije u Kanton,
a povećava zaposlenost u Kantonu (na primjer, smanjenje gubitaka energije građevinskom
sanacijom – prozori, fasade...),
b. da uspostavi saradnju sa Univerzitetom, kako bi neki od istraživačkih projekata
koje finansira EU (FP6) bili usmjereni na rješavanje konkretnih problema Kantona u vezi
energije,
c. da pokrene pojedinačne projekte sa finansiranjem iz budžeta, učešće
zainteresirane privrede i uz međunarodnu pomoć (programi u vezi klimatskih promjena), te
d. da vrši propagandu i obuku građana u pogledu racionalizacije potrošnje
energije.
Paralelni korak bi bio:
3.3. Uspostava savjetodavnog tijela za energiju Kantona (cca 5 eksperata). Zadatak
ovog tijela bio bi:
a. davanje mišljenja u vezi prijedloga odluka koji se odnose na energiju, posebno
ocjena projekata komunalnih organizacija Toplane i Sarajevogas, te
b. davanje mišljenja u vezi predloženih pojedinačnih projekata.
Napredniji korak bio bi
3.4. osnivanje Kantonalne agencije za energiju (sve države u okruženju imaju državne i
ragionalne agencije; Slovenija ima savjetovališta za racionalnu upotrebu energije u 34 grada finanisraju se iz budžeta, ali je efekat njihovog rada, indirektno, mnogo veći od tih troškova).
Jedan od izvora prihoda agencije bio bi eko-fond. Kanton treba da dobiva 70% sredstava
Federalnog eko-fonda od taksi sa područja Kantona. Prioriteni zadatak fonda bio bi podsticanje
win-win projekata (gdje se istovremeno postižu i ekološki i ekonomski efekti), kao što su projekti
usmjereni na smanjenje gubitaka energije i projekti reciklaže. Jedan od izvora prihoda Fonda
bio bi budžet, te sredstva za zapoškljavanje i sl.).
69
RADNA GRUPA ZA IZRADU DOKUMENTA
ENESANSA
ENErgetska SANacija SArajeva
Sarajevo, 15.09.2006.
-
RADNA GRUPA:
Pita Zahid
Karabegović Merima
Petrović Semin
Delalić Nijaz
Sokolija Kemo
70
1. Uvod
Svjetske cijene energenata, zahvaljujući ekološkim uslovima i okolinskim zahtjevima su
u stalnom porastu. Ovo se odražava i na cijenu energenata u Bosni i Hercegovini, što bi moglo
da uspori razvoj i dovede do pada životnog standarda građana. Saglasno svjetskoj praksi,
pokazuje se da je najbolje rješenje ove situacije vršiti ulaganja u racionalizaciju potrošnje
energije. Stoga, ova činjenica zahtijeva organizovan odgovor države i društva.
Osnovno pravilo kod upravljanja energijom u državi i njenim administrativnim dijelovima,
je da se treba upravljati troškovima, a ne samo cijenama energenata. U suštini vlade
instrumentima kojim raspolažu, treba da podstiču smanjenje utroška energije.
Nedavno su naši mediji prenijeli dvije kratke vijesti koje su vezane za energiju i vrlo su
aktuelne. Jedna vijest govori da Vlada Japana provodi kampanju pod nazivom «COOL BIZ»
kroz koju se preporučuje uposlenicima u državnoj administraciji da tokom ljeta ne nose kravate i
ne oblače sakoe, kako bi što manje uključivali klima uređaje i time štedili energiju. Dakle Vlada
razvijenog Japana je došla do tog nivoa da vrši uštede energije na, za naše prilike, tako
beznačajnim stvarima.
Druga vijet govori da je Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH na svojoj sjednici raspravljao o temi «Država i energetika». Ključna
poruka sa ovog skupa je bila « Da je krajnje vrijeme da se pristupi organizovanom kreiranju
energetske politike BiH... .
Obzirom da kreiranje energetske politike još nije došlo na red na nivou države i entiteta,
nameće se potreba da Kanton Sarajevo kao najdinamičniji dio države, bude pokretač aktivnosti
na donošenju energetske politike u državi na način da pokrene projekte koji su u njegovoj
nadležnosti.
Prvi koraci su napravljni, početkom aprila 2006. godine, kada su tri ministarstva
(Ministarstvo stambenih poslova, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i
zaštite okoliša) u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo i Centrom za ekonomski,
tehnološki i okolinski razvoj iz Sarajeva-CETEOR, organizovali vrlo uspješan, okrugli sto na
temu «Smanjenje energetskih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo». Poslije toga je u
Ministarstvu stambenih poslova organizovano nekoliko rasprava u užim stučnim krugovima na
kojim su se, kao glavna, nametnula dva pitanja. Jedno je pitanje organizovanja Kantona
Sarajevo da izradi svoju strategiju i statistički prati stanje u oblasti energije, a drugo je pitanje
pokretanja akcija u cilju smanjenja enrgetskih gubitaka i povećanja energetske efikasnosti.
Ovaj dokument, tretira samo područje zgradarstva, daje pregled stanja u oblasti
korištenja energije, sugeriše moguće oblike organizovanja u Kantonu Sarajevo i predlaže plan
akcija u cilju smanjenja enrgetskih gubitaka.
71
2. Pregled stanja
2.1. Pregled stanja u oblasti korištenja toplotne energije
2.1.1. Uvod
Sektor zgradarstva je najznačajni “pojedinačni” potrošač energije. Radi toga i energetska efikasnost zgrada ima visoki prioritet u
mnogim zemljama. Iz toga slijedi da je i potencijal za uštede energije u sektoru zgradarstva ogroman. Efikasna upotreba energije je
bitna s obzirom da su globalni energetski resursi konačni, a generisanje električne i drugih vrsta energije iz fosilnih goriva (kao što
su ugalj, nafta i donekle prirodni gas) imaju adverzne efekte na okolinu.
Slika 1 prikazuje stanje energetske potrošnje za potrebe grijanja zgrada u uporedbi sa ostalom
energetskom potrošnjom krajnjih korisnika u Bosni i Hercegovini za 1985-tu i 2000. godinu.
18%
15%
Stambeni i prateći sadržaji ostalo 15%
25%
16%
Stambeni i prateći sadržaji
- ostalo 16%
Stambeni i prateći sadržaji
- Grijanje 33%
Industrija 25%
Stambeni i prateći sadržaji Grijanje 39%
1%
Industrija 27%
1%
Javna rasvjeta 1%
Javna rasvjeta 1%
27%
39%
33%
Saobraćaj 18%
Saobraćaj 25%
25%
Slika 1: Udio energije grijanja zgrada u ukupnoj potrošnji energije krajnjih korisnika, 1985 i 2000. godina
Sa slike 1 se vidi da je udio energije za zagrijavanje zgrada veoma visok. Sa sanitarnom vodom
to predstavlja oko 50 % energije krajnjih korisnika. Zavisno od stepena razvijenosti zemlje i
strukture njene privrede, ti se odnosi kreću aproksimativno izmedju 40 i 60 %.
Slika 2 prikazuje udio energije grijanja zgrada u krajnjoj potrošnji energije domaćinstava, (bez
saobraćaja), u Bosni i Hercegovini za 1985. i za 2000. godinu. S druge strane slike pokazuju da
se od ove energije za zgradarstvo oko 3/4 troši za čisto zagrijavanje objekata, te oko 10 % za
potrebe pripreme sanitarne vode, a preostalih 10 do 15 % predstavlja potrebe energije za
osvjetljenje i nezamjenljivu električnu energiju (kućanski aparati i slično).
Grijanje prostora 66 %
Grijanje prostora 66 %
Sanitarna voda 12 %
Sanitarna voda 12 %
Kuhanje 4 %
Kuhanje 4 %
Nezam. el. energija 18 %
Nezam. el. energija 18 %
Slika 2: Udio grijanja zgrada u krajnjoj potrošnji energije domaćinstava, 1985. i 2000. godina
72
2.1.2. Stanje toplotne zaštite objekata
Slika 3 prikazuje stanje specifičnih gubitaka (izraženo kao projektno opterećenje na jedinicu
površine poda), odnosa kod nas za period 1985. - 2000. sa prognozama (krajem 80-tih) za
period 2000.- 2015. Napominje se da su podaci na slici 3 bazirani na mjerenjima na “novim”
objektima (Aerodromsko naselje, Sarajevo, 1989.).
100
W/m2
80
60
40
20
0
Period 1985-2000
Period 2000-2015
godina
godina
Period
Period 1985-2000
godina
Period 2000-2015
godina
Slika 3: Specificni gubici toplote za Sarajevo (1985. - 2015.)
Gore navedeni podaci o ukupnoj specifičnoj potrošnji energije za grijanje (q1 = 85 [W/m2] i q2 =
65 [W/m2], u navedenim vremenskim intervalima, 1985.-2000. i 2000.-2015.) izračunati su za
uslovan stan površine 60 [m2], za zgrade u nizu sa brojem objekata 4 do 64 na prostoru
površine 0,05 [km2], odnosno dimenzija 160 [m] x315 [m].
Ako se to preračuna za uslove Sarajeva, sa brojem stepen dana ≈ 3,000 [Kdan/a], projektnom
temperaturnom razlikom jednakom ≈ 40 [K] dobijaju se slijedeći približni komparativni podaci:
q1’ = 160 [kWh/a m2] i q2’ = 120 [kWh/a m2]
Ove brojke svrstavaju toplotnu zaštitu kod nas na nivo pojedinačnih kuća saglasno nivou
toplotne zaštite iz 1982. u Njemačkoj.
Slika 4 prikazuje rezultate nedavnih istraživanja (mjerenjem) potrošnje energije nekih
stambenih objekata u Sarajevu. Na istoj slici je prikazana prognoza potrošnje energije u 2015.
godini uz nespecificirane mjere poboljšanja toplotne zaštite, štednje, racionalizacije.
Interesantno je da rezultati istraživanja prikazani na slici 4 transformirani kroz brojke 160 i 120
kWh/m2a, respektivno, pokazuju blisku podudarnost, mada su rezultati dobijeni od potpuno
neovisnih istraživača i institucija, u vremenskom razmaku preko 10 godina (1989. i 2000.).
180
160
157,5
140
112,5
kWh/a m2
120
100
80
60
40
20
0
Period 1985-2000
Period 2000-2015
Slika 4: Prosječna specifična potrošnja energije za zagrijavanje nekih objekata
u Sarajevu i moguće smanjenje do 2015. godine.
73
2.1.3. Detaljniji prikaz sadašnjeg stanja u oblasti potrošnje
toplotne energije u zgradarstvu u Kantonu Sarajevo:
1.) U Kantonu Sarajevo danas postoji cca. 141.000 stambenih jedinica individualnog i
kolektivnog stanovanja2), a koji koriste energiju za grijanje iz slijedećih izvora:
a) cca. 47.000 stambenih jedinica (kolektivnog stanovanja) i cca. 1900 poslovnih prostora
koristi toplotnu energiju iz sistema KJKP»Toplane-Sarajevo»3). Sistem se sastoji od 130
kotlovnica (43 samostojeće kotlovnice i 85 krovnih kotlovnica). Navedeni broj stanova je
lociran u cca. 1.600 zgrada, starosti od 0 do preko 50 godina, različitih stilova gradnje,
toplotne zaštite, nivoa održavanja i sadašnjeg stanja. Prosječna specifična godišnja
potrošnja energije u ovim objektima je 1999. godine iznosila 190 kWh/m2, odnosno
kretala se u intervalu 110-395 kWh/m2 4). U sezoni 2004/2005, prosječna specifična
godišnja potrošnja enrgije u objektima priključenim na sistem Toplana (za broj stepen
dana cca. 3.300 Kdan/a) je iznosila 146,5 kWh/m2, a u sezoni 2005/2006, 145,4
kWh/m2. Kao što je poznato, naplata utrošene energije, za stambene jedinice koje se
zagrijavaju sa sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» se vrši prema površini stambene
jedinice, i jedinstvena je za sve sisteme, iako je odnos potrošnje između pojedinih
sistema skoro 1:4. Osim toga, 1999. godine, u samo 9 kotlovnica u sistemu
KJKP»Toplane-Sarajevo» je bila ekonomski isplativa proizvodnja, transport i distribucija
toplotne energije, tj. visina cijene toplotne energije je pokrivala troškove proizvodnje,
transporta i distribucije toplotne energije5). Proces ugradnje mjerača potrošnje toplotne
energije je započeo i planirana je ugradnja mjerača ispred svih objekata kolektivnog
stanovanja (cca. 1.600 zgrada) koji se zagrijavaju sa sistema KJKP»Toplane-Sarajevo».
Taj proces se ne odvija planiranom dinamikom, i jos uvijek se ne vrši, niti je izvjesna
naplata potrošnje prema utrošenoj količini energije za objekte gdje su već ugrađeni
mjerači potrošnje toplotne energije. Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, s obzirom na
kontinuirano smanjenje godišnje specifične potrošnje toplotne energije od 1999. do
danas (provođenjem različitih modernizacija u okviru lanca proizvodnje i transporta
toplotne energije iz sistema KJKP «Toplane-Sarajevo»), trebalo bi definisati cilj da ta
potrošnja bude cca. 120 kWh/m2, u periodu od 10 godina, što bi predstavljalo uštedu od
cca. 15 % u odnosu na sadašnju potrošnju toplotne energije.
b) cca. 50.000 stambenih jedinica (individualnog i kolektivnog stanovanja) se zagrijava
sistemom pojedinačnih ložišta, odnosno etažnim grijanjem prirodnim gasom,
posredstvom KJKP»Sarajevogas». Prosječna specifična godišnja potrošnja energije u
ovim objektima iznosi 250 kWh/m2, odnosno kreće se u intervalu od 110 – 425 kWh/m2
6)
. Karakteristike potrošnje toplotne energije u ovim objektima su slijedeće: veliki broj
pojedinačnih ložišta, veliki broj predimnezioniranih ložišta, neadekvatno (a ponekad i
nestručno) podešavanje gasnih uređaja, neinformiranost vlasnika objekata o
karakteristikama njihovih sistema za loženje (što eksplicitno podrazumijeva neupućenost
u mogućnost racionalne potrošnje energije u njihovim objektima). Ovdje objektivno
postoji velika mogućnost smanjenja potrošnje toplotne energije (više detalja u nastavku)
c) cca. 43.000 stambenih jedinica (uglavnom individualnog stanovanja, udaljenih od
gradskih središta, i izvan gasificiranih područja) se zagrijava iz različitih izvora (izuzev
sistema daljinskog grijanja i korištenja prirodnog gasa), tj. s ugljem, drvetom, lož-uljem,
LPG-om, električnom energijom, odnosno vrlo često kombinacijom ovih energenata. I za
ovu kategoriju objekata, odnosno njihovih vlasnika, kao i za prethodnu kategoriju, važi
slijedeće: veliki broj pojedinačnih ložišta, veliki broj predimenzioniranih ložišta,
neadekvatno (a ponekad i nestručno) podešavanje uređaja, neinformiranost vlasnika
2)
“Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo”, 2000. godine
“Toplane-Sarajevo”, 2001. godina
4
“Elaboratu o mjerama racionalizacije potrošnje i štednje energije u okviru sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» sa
ekonomskom analizomm isplativosti”, IGT-Sarajevo, 2000. godine
5)
Elaboratu o mjerama racionalizacije potrošnje i štednje energije u okviru sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» sa
ekonomskom analizomm isplativosti”, IGT-Sarajevo, 2000. godine
3)
6)
“Prestrukturiranje potrošnje prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo”, IGT-Sarajevo, 2002. godine
74
objekata o karakteristikama njihovih sistema za loženje (što eksplicitno podrazumijeva
neupućenost u mogućnost racionalne potrošnje energije u njihovim objektima). Ovdje
takođe postoji velika mogućnost smanjenja potrošnje toplotne energije (više detalja u
nastavku)
2.) Evidentno je da se u Kantonu Sarajevo svi objekti mogu podijeliti u tri (odnosno pet) skupine
obekata, koji zaslužuju posebnu analizu, i to:
a) objekti koji koriste toplotnu energiju za grijanje sa sistema daljinskog grijanja u okviru
KJKP»Toplane-Sarajevo» (cca. 47.000 stambenih jedinica), a osnovne karakteristike s
aspekta mogućnosti smanjenja potrošnje toplotne energije u ovim objektima su:
- problem vlasništva objekata - etažni vlasnici zgrada (otežana mogućnost
pojedinačnog investiranja u mjere smanjenja potrošnje toplotne energije,
odnosno vrlo mala mogućnost uticaja etažnih vlasnika na potrošnju energije koju
im isporučuju KJKP»Toplane-Sarajevo»)
-
nepostojanje mjerenja utroška toplotne energije za svaku pojedinu stambenu
jedinicu – evidentno je da ovaj problem zahtijeva znatna finansijska ulaganja, što
je realno da se ne može ostvariti u potpunosti u bliskom narednom periodu, ali bi
trebalo što prije krenuti s podrškom Vlade KS korisnicima toplotne energije na
ugradnju individualnih mjerača potrošnje (posebno 15.000 korisnika koji imaju
jednocijevne sisteme grijanja, za koje bi to bilo jednostavnije izvesti)
-
nemogućnost naplate utrošene toplotne energije prema stvarnoj potrošnji –
razlog koji je direktna posljedica prethodno navedenog razloga
-
nepostojanje mogućnosti potpune regulacije i upravljanja od proizvodnje,
transporta i distribucije toplotne energije do krajnjeg korisnika u okviru ovih
sistema – i ovaj problem zahtijeva znatna finansijska ulaganja i realno nije
ostvariv u skoroj budućnosti
b) objekti individualnog i kolektivnog stanovanja koji koriste toplotnu energiju za grijanje iz
svih ostalih izvora, osim iz sistema daljinskog grijanja iz KJKP»Toplane-Sarajevo (u ovoj
skupini se nalazi cca. 83.000 stambenih jedinica). Karakteristike potrošnje toplotne
energije su date u tačkama 1.b) i 1.c), a osnovne karakteristike s aspekta mogućnosti
smanjenja potrošnje toplotne energije u ovim objektima su:
- uglavnom ne postoji problem vlasništva (izuzev manjeg broja stambenih jedinica
koje se nalaze u okviru objekata kolektivnog stanovanja).
-
kod ovih objekata postoji individualno mjerenje utroška energenta koji se koristi,
-
postoji mogućnost regulacije sistema grijanja, i uticaja vlasnika objekata na
potrošnju energenta (energije)
-
investicije u poboljšanje sistema proizvodnje i korištenja toplotne energije u ovim
objektima nisu znatne, a efekti realizacije su lako mjerljivi i uporedivi
c) objekti javnih institucija u vlasništvu države: zgrade vladine administracije (ministarstva,
direkcije, službe, itd); objekti obrazovnih institucija (osnovne i srednje škole, fakulteti,
specijalne obrazovne institucije); objekti zdravstvenih institucija (bolnice, domovi
zdravlja, dispanzeri, ambulante, apoteke); objekti socijalnih i odgojnih ustanova (domovi,
vrtići, itd.), odnosno koji bi se u najkraćem mogli svrstati u obrazovne, zdravstvene i
ostale institucije, a karakteristike potrošnje toplotne energije i osnovne karakteristike s
aspekta mogućnosti smanjenja potrošnje toplotne energije su slični kao i kod objekata
opisanihi u tački 2.b):
- uglavnom ne postoji problem vlasništva, tj. objekti su uglavnom u vlasništvu
države (općine i kantona).
-
kod ovih objekata postoji individualno mjerenje utroška energenta (energije) koji
se koristi,
75
-
postoji mogućnost regulacije sistema grijanja, i uticaja vlasnika objekata na
potrošnju energenta (energije)
-
investicije u poboljšanje sistema proizvodnje i korištenja toplotne energije u ovim
objektima nisu znatne, a efekti realizacije su lako mjerljivi i uporedivi
3.) S obzirom na opisano stanje potrošnje toplotne energije u Kantonu Sarajevo u tri pomenute
kategorije objekata, evidentno je:
- da se oko 70 % potreba za toplotnom energijom, posredno ili neposredno,
ostvaruje iz uvoznog prirodnog gasa,
-
da iz navedenog u tački 1.a) i 2.a) slijedi da je problematika racionalne potrošnje
toplotne energije u objektima kolektivnog stanovanja koji se zagrijavaju iz
sistema KJKP»Toplane-Sarajevo» zahtijeva znatna finansijska ulaganja, i ne bi
mogla biti prioritet na početku djelovanja u ovoj oblasti u Kantonu Sarajevo, ali bi
ipak trebalo početi s implementacijom pojedinih projekata u fazama (vidjeti
prijedlog projekata u tački 4.), jer zbog velikog broja objekata u ovoj kategoriji,
potencijal ušteda racionalnom potrošnjom toplotne energije je ogroman.
-
da objekti individualnog i kolektivnog stanovanja koji ne koriste grijanje s sistema
KJKP «Toplane-Sarajevo» (2/3 od ukupnog broja stambenih jedinica u Kantonu
Sarajevo) predstavljaju veliku «rezervu» za smanjenje i racionanlnu potrošnju
toplotne energije u Kantonu Sarajevo
-
da objekti javnih institucija u vlasništvu države (obrazovne, zdravstvene i ostale
državne institucije) takođe predstavljaju veliku «rezervu» za smanjenje i
racionanlnu potrošnju toplotne energije u Kantonu Sarajevo (treba napomenuti,
da su slični objekti bili prioriteti za djelovanje u zemljama EU, kako starim tako i
novim članicama EU-25)
2.1.4. Spoljnja projektna temperatura
Definisanje spoljnje projektne temperature za potrebe definisanja postrojenja za grijanje i
hladjenje je imalo dug razvojni put u šta se ovdje neće posebno upuštati. Samo će se navesti
činjenica da su vrijednosti ovih temperatura veoma zavisne od njene definicije-metodologije
računanja. Direktna posljedica toga je i različita vrijednost izračunate potrebne količine toplote
za zagrijavanje zgrade, koja je direktno zavisna od temperaturne razlike u prostoriji i spoljnje
projektne temperature.
Drugim rječima, ovako izračunata količina toplote je u direktnoj sprezi sa određivanjem veličine
opreme postrojenja grijanja (kotlovi, cjevovodi, pumpe), te je njeno pouzdano određivanje od
izuzetnog značaja za ekonomiju svake zemlje. Svako predimenzionisano postrojenje znači
“bačen” novac u nepotrebno glomaznu opremu za grijanje i hladjenje. S obzirom na do sada
definiranu spoljnju projektnu temperaturu, to predimenzionisanje je bilo evidentno, i
treba težiti ka njenoj promjeni.
2.1.5. Stanje propisa u oblasti toplotne zaštite
Za potrebe određivanja mjesta eventualne pojave kondenzacije odnosno ugradnje “parne
brane” u građevinskoj konstrukciji, cijeli geografski prostor je podijeljen u tri klimatske zone:
Zona I sa pripadnom “projektnom” temperaturom –12 0C te zone II i III sa temperaturama – 18 i
–24 0C, respektivno.
Propisi u oblasti toplotne zaštite objekata su definirani standardima bivše Jugoslavije:
JUS U.J5. 510, JUS U.J5. 520, JUS U.J5. 530, i JUS U.J5. 600, iz 1987, a u toku je izrada BA
standarda, nakon kojih bi trebala uslijediti i izrada odgovarajućih propisa iz oblasti
toplotne zaštite i potrošnje energije u zgradarstvu.
76
2.1.6. Zaključak
Iz iznesenih izlaganja se može konstatovati da su u svijetu daleko odmakla istraživanja na polju
gradnje objekata niske, pa do praktično nulte energetske potrošnje, dok kod nas takva
nastojanja praktično ne postoje. Tehnologija gradnje nisko energetskih kuća sa specifičnom
potrošnjom energije od 20 do 50 [kWh/m2a] je već komercijalno dostupna. Prevedeno na
svakodnevni jezik to znači da cijena zagrijavanja tako izvedenog objekta od npr. 100 [m2], kada
bi se zagrijavao čak izuzetno skupom električnom energijom sa cijenom od cca 10
pfeninga/kWh, bi se kretala od 200 do 500 KM/godišnje ili 16.66 do 41.66 KM/mjesečno. Pri
direktnom zagrijavanju iz fosilnih goriva transformisnom toplotnom energijom cijena bi trebala
biti bar još 2 puta niža, zavisno od vrste korištenog goriva i efikasnosti uređaja (npr. kotla) za
transformaciju hemijske energije goriva u toplotnu energiju. Trend smanjenja prosječne godišnje
specifične potrošnje toplotne energije koji je prisutan od 1999. godine, bi svakako trebalo
podržati i stimulisati da bi on bio i nastavljen na planirani nivo (120 kWh/m2) u narednih 10
godina.
Konačno, uspoređujući stanje u svijetu sa stanjem kod nas može se konstatovati da kod nas
postoji drastično zaostajanje za trendovima u svijetu. Veliku ulogu u tome imaju i propisi o
toplotnoj zaštiti doneseni (na prostoru prethodne Jugoslavije) 1970. godine, su zadnji put
mijenjani 1987. godine, te se kao takvi koriste i u BiH.
2.2. Pregled stanja u oblasti korištenja električne energije
Radi prikaza stanja u oblasti električne energije u ovom materijalu se daju izvodi iz „Plana
energetskih potreba u Kantonu Sarajevo za 2006. godinu.“
2.2.1. Uvod
Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu je dokument koji ima za cilj da
definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2006. godinu,
procjenom potreba potrošača za električnom energijom, prirodnim gasom, čvrstim gorivima i naftnim
derivatima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje, uz uporedni prikaz ostvarene
potrošnje/plasmana u 2005. godini. Takođe, dati su uočeni trendovi u kretanju potrošnje energenata
u pojedinim oblastima od 1998. godine do danas, te naznačena pitanja sigurnosti snabdijevanja i
potrebe donošenja odgovarajuće zakonske regulative za oblast energetike.
Bilans je rađen na osnovu izvještaja i planova javnih i drugih preduzeća koja su vodeći distributeri
pojedinih vrsta energije i energenata (JP “Elektroprivreda BiH” “Elektrodistribucija” Sarajevo, KJKP
“Sarajevogas”, KJKP “Toplane-Sarajevo”, KJP “Sarajevo-šume" Sarajevo), iskazanih potreba
energetski značajnih potrošača, statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za
informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, te analiza i procjena Ministarstva privrede - Sektor za
industriju i energetiku.
Veliku poteškoću u izradi bilansa je predstavljala činjenica da distributeri nafte i naftnih derivata
nerado ustupaju podatke o distribuciji i plasmanu ove vrste energenta (ne postoji zakonska
obaveza), a dodatna otežavajuća okolnost je da se samo na graničnim prelazima evidentira količina
uvezene nafte i naftnih derivata, dok pri istakanju istih više nije obavezno prisustvo zvaničnih lica.
U 2005. godini potrošačima u Kantonu je isporučeno:
• 1.162,185/1.064,689 GWh bruto/neto električne energije;
• 142,880 miliona Sm3 prirodnog gasa;
• 3.618 tona uglja i 45.943 m3 ogrijevnog drveta;
• 116,460 miliona litara naftnih derivata.
77
Planira se da su u 2006. godini potrebe potrošača na teritoriji Kantona Sarajevo za električnom
energijom i ostalim energentima, kako slijedi.
•
•
•
•
Električna energija - bruto distributivna potrošnja 1.219,729 GWh, odnosno 1.104,729 GWh
neto;
Prirodni gas – 136,290 miliona Sm3;
Čvrsta goriva – 3.640 tona uglja i 47.500 m3 ogrijevnog drveta;
Naftni derivati – 116,484 miliona litara.
2.2.2 Stanje u oblasti korištenja električne energije
Tokom 2005. godine većina potrošača je bila redovno snabdjevena električnom energijom, koja je
pored čvrstih goriva (drvo i ugalj) značajan domaći resurs, koji pokriva preko 30 % potreba Kantona
Sarajevo za energijom.
Problemi koji se javljaju u distribuciji električne energije su uglavnom poznati iz ranijih godina i na
žalost, bez značajnijih pomaka i u prethodnoj godini, a svode se na :
- bespravna gradnja stambenih objekata i bespravna priključenja na elektrodistributivnu
mrežu.
- nedovoljna ulaganja u elektrodistributivnu mrežu kako bi isporuka električne energije do
krajnjih korisnika bila u skladu sa evropskim normama o kvalitetu. Napominjemo da još
uvijek 86 naselja, uglavnom sela i zaselaka u Kantonu Sarajevo koja su prije rata bila
snabdjevena električnom energijom, nemaju napajanje. Procjenjuje se da je za izgradnju
nedostajućih elektroenergetskih objekata potrebno investirati oko 8 mil. KM.
- nepostojanje adekvatnih regulaciomih planova za područja sa vrlo intenzivnom gradnjom i
teškoće oko dobijanja odobrenja za građenje primarnih objekata (trafostanica i vodova).
Problematika nedovoljnih ulaganja u elektrodistributivnu mrežu je sistemski uzrokovana zbog
neusaglašenosti zakonske regulative (Zakon o električnoj energiji i Zakon o prostornom uređenju), a
posljedice su u lošem kvalitetu isporučene električne energije (loše naponske prilike, duge
beznaponske pauze). Osnovni problem je u nejasnoći izvora finansiranja izgradnje
elektroenergetskih objekata. Prijedlozi za usaglašavanje navedenih zakona se nalaze u Parlamentu
FBiH već dvije godine i nije izvjesno kada će ovaj sistemski uzročnik problema biti razriješen. Za
2006.godinu je JP EP BiH izdvojila značajno veća vlastita i kreditna sredstva što će doprinijeti
ublažavanju ovog problema u Kantonu Sarajevo.
Prošle godine (2005) je Vlada Kantona u saradnji sa pojedinim općinama pokrenula neke projekte
sanacije infrastrukture na područjima koja su najviše napadnuta gradnjom bespravnih stambenih
objekata, ali se nažalost, nije odmaklo od inicijativa što bi moglo značajno doprinijeti da se ovaj
problem pokrene sa mrtve tačke.
U 2005. godini izgrađeno je ili rekonstruisano 89 objekata elektroenergetskog sistema (dalekovodi,
kablovi, niskonaponska vazdušna i kablovska 0,4 kV mreža, transformatorske stanice kablovske ili
stubne) na području svih općina Kantona sa ukupnim ulaganjam od 5,2 miliona KM, dok se u 2006.
godini planiraju izvesti radovi na oko 270 objekata (interpolacija trafostanica, sanacija magistralnih
vodova, zamjena SF-6 blokova u postojećim TS, rekonstrukcija TS 10(20)/0,4 kV, izgradnja
niskonaponske mreže, i slično), sa ukupnim ulaganjem od 13,1 miliona KM. Osnovni uvjet za
realizaciju ovako ambicioznog plana je prevazilaženje prisutnih problema sporosti općinskih
administracija u izdavanju potrebnih dozvaola za gradnju elektrodistributivnih objekata.
Osim ulaganja u elektrodistributivnu mrežu, u 2005. godini je krenula i realizacija prve faze
izgradnje kapitalnog objekta TS 110/10(20) kV Stari Grad, čiji završetak se očekuje u 2006. godini.
Izgradnjom ove trafostanice, bit će riješeni dugogodišnji energetski problemi ovog dijela Grada.
Izvori sredstava u 2005. godini za ulaganje u sanaciju i izgradnju elektrodistributivne mreže
uglavnom su bila vlastita sredstva JP EP BiH (90%) i sredstva koje su općine uložile putem Ugovora
o zajedničkom finansiranju sa “Elektrodistribucijom Sarajevo” (9%), dok su sredstva od donatora
78
(humanitarnih organizacija koje se bave saniranjem stambenih objekata) praktično obustavljena.
Plan za 2006. godinu uglavnom predviđa vlastita i kreditna sredstava JP EP BiH uz predviđeno
učešće općina u iznosu do 1 milion KM.
Maksimalno vršno opterečenje je registrovano 31.01.2005. godine i iznosilo je 212,0 MW.
Pregled ostvarene potrošnje električne energije u 2005. godini, po naponskim nivoima i vrsti
potrošača, sa uporednim pokazateljima u odnosu na plan, dat je u tabeli 1.
Distributivna potrošnja
1
Bruto (I+II)
I - Gubici
II - Neto (a+b)
Isporuka drugima sa mreže
a) Visoki napon - ukupno
- 35 kV
- 10(20) kV
b) Niski napon - ukupno
- Domaćinstva
- Ostali potrošaći na 0,4 kV
- Javna rasvjeta
Planirano
Bilansom za
2005. godinu
MWh
2
1.110.191,800
99.407,900
1.010.783,900
237.542,100
14.368,500
223.173,600
773.241,800
539.491,300
210.014,200
23.736,300
Ostvareno u
2005. godini
MWh
3
1.162.185,036
97.496,329
1.064.688,707
1.082.434,000
252.202,730
13.115,400
239.087,330
812.485,977
569.305,057
218.197,491
24.983,429
Index
3/2
Broj potrošača
2004. god. 2005. god.
5
6
Index
6/5
4
1,0468
0,9808
1,0533
7
179.067
179.173
1,0006
1,0617
0,9128
1,0713
1,0508
1,0553
1,0390
1,0525
141
5
136
178.926
164.793
13.287
846
184
19
165
178.989
178.014
1,3050
3,8000
1,2132
1,0004
1,0802
0,0000
1,1525
975
Tabela 1. Pregled planirane i ostvarene potrošnje električne energije u Kantonu 2005. godine
Iz navedenih pokazatelja se vidi da je u prošloj godini ostvarena distributivna bruto potrošnja od
1.162.185,036 MWh (4,68 % više od planirane), neto distributivna potrošnja od 1.064.688,707 MWh
(5,33% više od plana), te gubici na mreži distribucije od 97.496,329 MWh ili 5,55 % distributivne
potrošnje (nešto manji od planiranih). U odnosu na 2004. godinu, ostvaren je porast distributivne
bruto potrošnje 9,51%, neto od 11,12%, uz smanjenje distributivnih gubitaka u procentualnom
iznosu od 1,96 %.
Uzimajući u obzir trend porasta potrošnje ostvaren u prethodnim godinama, te procjenu potreba i
porasta broja potrošača u Kantonu, u 2006. godini se planira:
•
•
•
distributivna bruto potrošnja od 1.219.729 MWh, neto 1.104.729 MWh;
gubici na mreži distribucije od 115.000 MWh ili 9.42 % distributivne bruto potrošnje;
index distributivne potrošnje u odnosu na 2005. godinu: bruto 1,050, neto 1,038,
U tabeli 2. dat je pregled kretanja distributivne bruto/neto potrošnje u Kantonu Sarajevo u periodu
1998 – 2005. godina sa planom za 2006. godinu, te kao uporedno stanje potrošnja 1990. godine, a
na dijagramu 1. grafički prikaz iste, dok se u tabeli 3. daje plan distributivne potrošnje u 2006. godini
po mjesecima, te namjeni i naponskim nivoima.
Trend porasta distributivne bruto/neto potrošnje se nastavlja i dalje, u 2006. godini se planira rast
bruto/neto distributivne potrošnje za 5,0 % u odnosu na istu ostvarenu u 2005. godini. Što se tiče
gubitaka na mreži distribucije, u Kantonu Sarajevo su u 2005. godini iznosili 8,39 % od bruto
distributivne potrošnje i za 0,45 % su manji u odnosu na 2004. godinu, te je upitna ekonomska
opravdanost daljnjeg ulaganja sredstava u distributivni sistem radi snižavanja distributivnih gubitaka.
U 2006. godini su planirani gubici od 9,42% od bruto distributivne potrošnje, što predstavlja
povećanje od 1,03% u odnosu na gubitke ostvarene u 2005. godini.
79
Tabela 2. Uporedni prikaz distributivne potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo (po godinama)
Distributivna
potrošnja
Ukupno
Mjeseci u 2006. godini
Bruto (I+II)
I - Gubici
% bruto
distributivne
potrošnje
II - Neto (a+b)
a) Visoki
napon (1+2)
1. 35 kV
2. 10(20) kV
b) Niski napon
(1+2+3)
1. Domaćinstva
2. Ostali potrošać
na 0,4 kV
3. Javna rasvjeta
Janua
r
Febru
ar
August
Septemb
ar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
MWh
111.46
6
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
108.48
3
114.645
97.151
91.708
89.191
89.116
89.947
12.824
11,50
11.759
10,84
9.869
8,61
8.017
8,25
7.655
8,35
7.489
8,40
6.814
7,65
7.290
8,10
Oktobar
Novemb
ar
Decemb
ar
MWh
MWh
MWh
MWh
MWh
91.051
111.626
108.449
116.895
7.938
8,72
11.086
9,93
11.501
10,60
12.757
10,91
MWh
1.219.72
8
Procentualno
potrošnji
učešće
%
%
100
98.642
96.724
104.776
89.134
84.053
81.702
82.302
82.657
83.114
100.539
96.948
104.137
114.999
9,43
1.104.72
8
9,43
100
90,57
22.010
23.796
23.768
22.444
19.651
19.959
20.092
20.106
20.372
26.528
20.956
22.778
262.460
23,76
100
1.007
1.496
1.622
1.157
1.056
1.004
915
887
1.673
2.254
1.612
1.470
16.153
1,46
6,15
21.003
22.300
22.146
21.287
18.595
18.955
19.177
19.219
18.700
24.275
19.343
21.307
246.307
22,30
93,85
76.633
72.928
81.088
66.690
64.402
61.743
62.210
62.551
62.741
74.011
75.992
81.360
842.269
76,24
100
54.351
48.753
55.156
46.699
45.477
42.822
42.934
41.956
41.986
48.814
52.422
53.653
575.023
52,05
68,27
19.901
21.801
23.664
18.075
16.656
16.965
17.312
18.676
18.752
22.265
20.793
24.344
239.204
21,65
28,40
2.380
2.374
2.188
1.916
2.269
1.955
1.964
1.920
2.004
2.932
2.777
3.363
28.042
2,54
3,33
Tabela 3. Plan potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo za 2006. godinu
Distributivna
potrošnja
1
Bruto
Neto
Gubici
% gubitaka
od bruto
potrošnje
% od bruto
potrošnje JP
EP BiH
Potrošnja po godinama
2001.
2002.
2003.
MWh
MWh
MWh
5
6
7
941.284,00 975.610,00 1.026.255,05
859.344,00 888.457,00
933.530,74
81.940,00
87.150,00
92.724,31
1990.
MWh
2
1.336.000,00
1.213.000,00
123.000,00
1999.
MWh
3
944.738,00
836.501,00
108.237,00
2000.
MWh
4
931.063,00
840.606,00
90.457,00
9,20
11,46
9,70
8,70
8,93
30,80
30,20
29,67
29,55
29,28
2004.
MWh
8
1.058.601,00
965.000,00
93.601,00
2005.
MWh
9
1.162.185,04
1.064.688,71
97.496,33
Bilans
2006.
MWh
10
1.219.729,00
1.104.729,00
115.000,00
9,04
8,84
8,39
9,42
29,48
-
-
06./05.
05./04.
Index
05./03. 05./02.
04./03.
04./02.
11
1,050
1,038
1,180
12
1,098
1,103
1,042
13
1,132
1,140
1,051
14
1,191
1,198
1,119
15
1,032
1,034
1,009
16
1,085
1,086
1,074
1,123
0,949
0,929
0,940
0,978
0,990
80
Dijagram 1. Pregled kretanja potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo po godinama
U elektroenergetski Bilans Elektrodistribucije Sarajevo je uključena planirana proizvodnja u
industrijskim elektranama i dio proizvodnje po osnovu korištenja hidroakumulacije “Bogatići” (koja je
u elektroenergetskom sistemu drugog entiteta), dok bi se ostatak potrebne električne energije za
Kanton Sarajevo preuzeo sa prenosne mreže “Elektroprenosa”.
Što se tiče trenda učešća u strukturi distributivne potrošnje, može se konstatovati sljedeće:
• zajednički udio domaćinstava i distributivnih gubitaka je od prijeratnih nešto manje od 50%
bruto distributivne potrošnje porastao u godinama poslije rata na oko 60 % i u posljednje vrijeme
ima trend pada (1999. godine 64 %; 2000. godine 61 %, 2001. godine 58,9 %, 2002. godine
58,12 %, 2003. godine 57,28 %; 2004. godine 52,38 %, 2005. godina 52,33, u 2006. godini se
predviđa 52,05 %);
• pad udjela potrošnje na visokom naponu (10 i 35 kV) u poratnim godinama je posebno
izražen, dok je 1990. godine udio VN potrošnje iznosio 33,8 % (410 GWh) neto distributivne
potrošnje, 1999. godine oko 19,5% (161,8 GWh), 2000. godine oko 22% (190 GWh), 2001. oko
23,3 % (200,58 GWh), 2002. godine 23,2 % (211 GWh), 2003. godine 24,02 % (224 GWh),
2004. godine 24,15 % (233 GWh), 2005. godine 23,68%, dok se u 2006. godini planira na nivou
od 23,75 % (262,46 GWh), što govori da se trend pada zaustavlja, pogotovo što se broj ove
vrste potrošača povećava.
• udio potrošnje domaćinstava u neto distributivnoj potrošnji u postratnom periodu je
procentualno veći nego 1990. godine (51,5 % ili 625 GWh): oko 58,3 % (484,4 GWh) 1999.
godine; 54,95 % (472,2 GWh) 2001. godine; 51,9 % (479,8 GWh) 2002. godine; u 2004. godini
je bio 52,83 %, u 2005. godini je bio 53,47% (569,3 GWh), dok se za 2006. godinu planira udio
od 52,05 % (575,0 GWh). Prosječna potrošnja po domaćinstvu u Kantonu u 2002. godini (3.090
kWh) je nešto niža nego 2001. godine (3.140 kWh) i premašila je prosječnu potrošnju po
domaćinstvu iz 1990. godine za cijelo područje koje je pokrivala JP EP BiH (2.819 kWh), a u
odnosu na uporedno područje snabdijevanja Elektrodistribucije Sarajevo iznosila je 78%
prosječne potrošnje po domaćinstvu 1990. godine (3.974 kWh). U 2004. godini je došlo do pada
prosječne potrošnje po domaćinstvu u odnosu na 2003. godinu za 1,11 % i iznosila je 3.071,7
kWh, dok je u 2005. godini iznosila 3.198,1 KWh (što je 4,1% povećanje u odnosu na 2004.
godinu).
• učešće ostale potrošnje (0,4 kV) je u odnosu na 1990. godinu (14,7 % neto potrošnje ili 178
GWh) 1998. i 1999. godine po apsolutnom iznosu bilo približno isto; u 2001. godini je potrošnja
kod ove vrste potrošača iznosila 19,7 % neto potrošnje (169,4 GWh); 2002. godine 22 % (178,8
GWh), 2003. godine 20,71 %, 2004. godine 20,71 % (198,4 GWh), 2005. godine 20,49% (218,2
GWh) i ovaj vid potrošnje je značajno premašio predratnu, a u 2006. godini se planira potrošnja
od 239,2 GWh ili 21,65 % neto potrošnje na niskom naponu;
81
•
javna rasvjeta je već u 2000. godini dostigla predratnu potrošnju (12,6 GWh) zahvaljujući
provedenim mjerama sanacije i rekonstrukcije, u 2004. godini je iznosila 22,52 GWh, u 2005.
godini 24,98 GWh, a u 2006. godini je planirana potrošnja od 28,04 GWh, što je više za oko
222,5 % od predratne potrošnje (12,6 GWh).
Posmatrajući trend kretanja neto potrošnje el. energije u Kantonu, karakteristično je da se njegov
visok rast do 1999. godine (preko 10% u odnosu na prethodne godine) na dalje smanjio na oko 5%
godišnje i u buduće će prevashodno zavisiti od porasta industrijske proizvodnje, te broja potrošača u
ostalim kategorijama i standarda stanovništva. Značajan problem koji treba pomenuti je vezan za
kvalitet isporučene energije i uopšte mogućnost priključenja novih potrošača u pojedinim dijelovima
Kantona zbog neplanske, odnosno bespravne izgradnje i nužno ga je rješavati u saradnji Kanton–
Općine-“Elektrodistribucija” Sarajevo.
Plan isporuke električne energije potrošačima u Kantonu Sarajevo dat u tabeli 3. sačinjen je pod
pretpostavkom da će snabdijevanje ostalim energentima, prije svega prirodnim gasom, biti uredno.
U slučaju nestanka prirodnog gasa u zimskom periodu bi došlo do povećanja opterećenja mreže od
30-45 %, što bi zahtijevalo preraspodjelu u prioritetima snabdijevanja. Grijanje na električnu energiju
bi podiglo vršno opterećenje za cca 110 MW, odnosno elektrodistributivni sistem Kantona bi mogao
maksimalno da isporučuje oko 250 MW, uz ograničenja na pojedinim dijelovima Kantona zavisno od
stanja niskonaponske mreže.
2.2.3. Rezime bilansa – 2005/6. godine
Sumarni pregled plana potreba za finalnim oblicima energije potrošača u Kantonu Sarajevo u 2006.
godini, sa indeksima poređenja sa realiziranom potrošnjom u 2005. godini, dat je u tabeli 3.
Energija/Energent
1. elektr. energija, bruto
2. prirodni gas
3. čvrsto gorivo
4. naftni derivati
UKUPNO
Naturalnih jed.
1.219,73 GWh
136,29 mil.Sm3
51.140 tona
116,48 mil. litara
GWh
1.219,73
1.262,21
153,28
1.091,87
3.727,09
%
32,73
33,86
4,11
29,30
100,00
Index : plan/real.
2006/2005.
1,0495
0,954
1,032
1,000
1,002
Tabela 3. Sumarni pregled
Iz navedenih pokazatelja se vidi da se energetske potrebe Kantona u 2006. godini planiraju
zadovoljiti sa oko 64,92 % uvoznim energentima, a 35,08 % iz domaćih izvora, pri čemu će trebati
izdvojiti za uvoz energenata preko 200 miliona KM.
Ukoliko se posmatra trend učešća pojedinih vrsta energije i energenata u ukupno utrošenoj finalnoj
energiji, tabela 4, evidentno je da se po planu potreba za 2006. godinu očekuje približno isti udio
električne energije, prirodnog gasa, čvrstog goriva i naftnih derivata u odnosu na ostvarenje 2003.,
2004. i 2005. godine.
82
GWh
Godina
2006.
1. El.energija - bruto
%
2. Prirodni gas
%
3. Čvrsto gorivo
%
4. Naftni derivati
%
UKUPNO
Broj stanovnika, 000
Index potrošnje
(MWh/stanovniku)
2005.
1.219,732,2 1.162,20
32,73
31,25
1.262,21 1.323,24
33,86
35,57
153,28
142,42
4,11
3,83
1.091,87 1.091,69
29,30
29,35
3.727,09,7 3.719,55
405
405
9,20
9,18
2004.
1.058,6
30,86
1.172,1
34,16
122.1
3,56
1.078
31,42
3.430,83
405
8,47
2003.
1.026,3
30,12
1.207,5
35,44
116,6
3,42
1.056,5
31,01
3.406,9
401
2002.
975,61
31,6
1.028
32,9
65
2,1
1.026
33,3
3.095
400
8,49
7,74
2001.
941
30,5
1.070
34,7
81
2,6
990
32,1
3.082
395
7,80
2000.
931
30,4
1.043
334,1
78
2,5
1.009
33,0
3.061
387
1999.
944
30,2
1.130
36,2
52
1,7
998
31,9
3.124
380
7,91
8,22
*1990.
1.450
31,4
1.019
22,0
393
8,5
1.763
38,1
4.625
527
(* - Na teritorijalnom području tadašnjeg Grada Sarajeva sa 10 Općina)
Tabela4. Trend kretanja potrošnje finalne energije u Kantonu
Poredeći trend kretanja udjela potrošnje pojedinih oblika finalne energije u postratnim godinama sa
1990. godinom, evidentno je da se procentualni udio el. energije praktično izjednačio, udio
prirodnog gasa povećao preko 50 %, udio čvrstog goriva smanjio preko 2 puta, a udio naftnih
derivata dostigao vrijednost oko 80,3 % predratnog. Istovremeno, u postratnim godinama do 2002.,
udio el. energije je poslije porasta do 1999. stabiliziran na oko 30 - 31 %, udio prirodnog gasa
poslije 1998. se kreće u intervalu 37-35-33 %, udio čvrstog goriva je manji od 4 % zaključno sa
2005. godinom, dok je udio naftnih derivata iznosio oko 29 – 33 %.
Posmatrajući kretanje indexa ukupno utrošene finalne energije podijeljene sa brojem stanovnika,
poslije rasta do 1998. godine došlo je do laganog pada, a onda od 2003. godine opet raste, što daje
nadu da se privreda polako oporavlja. U poređenju sa svjetskim prosjekom npr. 1999. godine koji je
iznosio oko 13 MWh/stanovniku (u zemljama OECD-a oko 39 MWh/stanovniku), evidentno je da
smo po potrošnji finalne energije u Kantonu Sarajevo daleko ispod svjetskog prosjeka, što je
posljedica dostignutog stepena privrednog razvoja i standarda stanovništva.
Od značajnih zadataka u oblasti energetike u budućnosti, pored obezbjeđenja sigurnosti u
snabdijevanju prirodnim gasom i sanaciji terminala naftnih derivata za čuvanje minimalnih rezervi,
dužnu pažnju bi trebalo posvetiti povećanju efikasnosti u korištenju svih vidova energije, a prije
svega energije koja se koristi za zagrijavanje objekata. Naime, djelimična ispitivanja u Kantonu
pokazuju da je potrošnja toplotne energije za grijanje u najboljem slučaju za 50% veća od propisanih
vrijednosti u npr. Njemačkoj. Pored donošenja odgovarajućih propisa o građenju i toplotnoj sanaciji
postojećih objekata, realizaciji pojedinačnog mjerenja utroška, odgovarajućoj edukaciji stanovništva,
nužna bi bila i finansijska i kadrovska podrška izvedbi takvih projekata.
Da bi se realizirao Bilans i sprovele naznačene aktivnosti u njemu, potrebno je da:
• distributeri obezbijede planirane količine električne energije i čvrstog goriva iz domaćih
izvora, a uvoznici i distributeri prirodnog gasa i naftnih derivata obezbijede potrebne količine istih iz
uvoza bez diskontinuiteta u snabdijevanju,
• KJKP “Toplane" Sarajevo, resorna ministarstva Kantona i nadležni Sud iznađu efikasniji
način naplate isporučene toplotne energije, što je preduslov za plaćanje tekuće potrošnje prirodnog
gasa “Sarajevogas-u” i dalje transporteru i uvozniku, odnosno stranom isporučiocu,
• Vijeće ministara BiH sa Ruskom Federacijom postigne prihvatljivo rješenje o načinu
regulisanja duga Bosne i Hercegovine za utrošeni gas u periodu 1991.-1995. godine,
• Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva predlože odgovarajuće zakone iz oblasti
energetike (Zakon o energetici, Izjava o gasnoj politici, Zakon o gasu, Zakon o tečnim energentima,
83
provedbeni propisi Zakona o građenju vezani za efikasno korištenje energije), te pokrenu izradu
Strategije razvoja energetike uz uključenje institucija Kantona,
• JP EP BiH “Elektrodistribucija” Sarajevo u saradnji sa Općinama i institucijama Kantona
rješava aktuelan problem potrebnog povećanja kvaliteta napajanja u područjima intenzivne gradnje i
povećanog broja potrošača,
• Vlada Kantona kroz odgovarajuću tarifnu politiku za prirodni gas podrži realizaciju pilot
projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon automobila i projekta kogeneracije u KJKP “Toplane”
Sarajevo.
• Ministarstvo privrede prati realizaciju Bilansa, predlaže Vladi Kantona rješenja problema iz
njene nadležnosti i podnosi inicijative za pitanja koja su u nadležnosti Federacije ili institucija Bosne
i Hercegovine.
84
3. Upravljanje energijom - organizacija
Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1 milijarde KM (za
energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast cijena energenata,
time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve pažljivije upravljati, pri
čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na racionalnost korištenja resursa
Kantona, time i energije.
Sa stanovišta Vlade Kantona od značaja su dva zadatka:
3.1 Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim
ministarstvima, i
3.2 Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije (Zavod
za statistiku Kantona).
Vlada Kantona bi trebalo da:
a.) usvoji politiku podrške projektima kojima se smanjuje uvoz energije u Kanton, a povećava
zaposlenost u Kantonu (na primjer, smanjenje gubitaka energije građevinskom sanacijom –
prozori, fasade...),
b.) da uspostavi saradnju sa Univerzitetom, kako bi neki od istraživačkih projekata koje finansira
EU (FP6) bili usmjereni na rješavanje konkretnih problema Kantona u vezi energije,
c.) da pokrene pojedinačne projekte sa finansiranjem iz budžeta, učešće zainteresirane privrede
i uz međunarodnu pomoć (programi u vezi klimatskih promjena), te
d.) da vrši propagandu i obuku građana u pogledu racionalizacije potrošnje energije.
Paralelni korak bi bio:
3.3. Uspostava savjetodavnog tijela za energiju Kantona (cca 5 eksperata).
Zadatak ovog tijela bio bi:
a.) davanje mišljenja u vezi prijedloga odluka koji se odnose na energiju, posebno ocjena projekata komunalnih organizacija
Toplane i Sarajevogas, te
b.) davanje mišljenja u vezi predloženih pojedinačnih projekata.
Napredniji korak bio bi
3.4. osnivanje Kantonalne agencije za energiju (sve države u okruženju imaju državne i
ragionalne agencije; Slovenija ima savjetovališta za racionalnu upotrebu energije u 34 grada finanisraju se iz budžeta, ali je efekat njihovog rada, indirektno, mnogo veći od tih troškova).
Jedan od izvora prihoda agencije bio bi eko-fond. Kanton treba da dobiva 70% sredstava
Federalnog eko-fonda od taksi sa područja Kantona. Prioriteni zadatak fonda bio bi podsticanje
win-win projekata (gdje se istovremeno postižu i ekološki i ekonomski efekti), kao što su projekti
usmjereni na smanjenje gubitaka energije i projekti reciklaže. Jedan od izvora prihoda Fonda
bio bi budžet, te sredstva za zapošljavanje i sl.).
Kantonalna agencija za energiju bi imala slijedeće zadatke:
-
koordinaciju aktivnosti u oblasti energetike u Kantonu Sarajevo između sadašnjih
nadležnih ministarstava za tu oblast,
-
određivanje «referentnog» stanja u oblasti potrošnje svih vidova energije u
Kantonu Sarajevo, za što je potrebno angažovanje više subjekata pored Agencije
za energiju,
-
vođenje energetske statistike u Kantonu Sarajevo (koja bi bila javno dostupna
kako za Vladu Kantona, tako i za sve zainteresirane subjekte u Kantonu
Sarajevo i više nivoe vlasti) – dugoročno rješenje za ovu oblast (agencija bi imala
ovlasti da za svoje potrebe uz saglasnost Vlade Kantona Sarajevo, pored
85
savjetodavnog tijela, angažuje specijalizirane firme za pojedine oblasti
definiranja, i implementacije različitih projekata,
-
definiranje, koordinacija i provođenje različitih projekata iz oblasti energetske
efikasnosti u Kantonu Sarajevo,
-
propagiranje, definiranje i provođenje različitih projekata iz oblasti obnovljivih
izvora energije i hibridnih postrojenja u Kantonu Sarajevo,
86
4.Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u
Kantonu Sarajevo
.Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u oblasti toplotne
energije u Kantonu Sarajevo
Akcija/projekat
Nosilac
Rok
A. Akcije u oblasti propisa
1. Uputiti dopis Vijeću Ministara BiH sa zahtjevom da se izvrši
ratifikacija sporazuma iz Kjota
2. Kontrolisati projekte novih zgrada kod izdavanja
urbanističke saglasnosti (prema Uredbi o zaštit zraka)
3. Donijeti zakon o obaveznom uredjenju fasada objekata u I,
II, III gradjevinskoj zoni Kantona sarajevo o trosku vlasnika
zgrade.
4. Uvesti energetski pasoš za objekte
5. Donijeti propise za novu gradnju
6. Usvojiti «Odluku o općim uslovima za proizvodnju,
distribuciju, korišćenje i mjerenje toplotne energije u
sistemima daljinskog grijanja u Kantonu Sarajevo» i «Tarifni
sistem»
B. Akcije u oblasti organizacije
1. Formirati fond sa povoljnim kreditiranjem obnova fasada,
kamatna stopa je promjenjiva u funkciji koliko se utopli
zgrada, sto se potvrdjuje energijskim auditom.
2. Uspostaviti mehanizam korištenja mikrokredita Svjetske
banke na relaciji građanin – Upravitelj zgrade – Banka
Maksimalno koristiti vlastita sredstva (sredstva namijena
za subvencije) za povećanje energetske efikasnosti
zgrada, a strane banke koristiti kao instrument podrške
3. Organizaciono riješiti pitanje vođenja energetske politike, a
za početak zadužiti ministarstvo koje će voditi i koordinirati
projekat
4. Izraditi brošuru za domaćinstva
5. Uvesti statističko praćenje indikatora potrošnje energije u
Kantonu
Vlada KS na prijedlog
Ministarstva stambenih
poslova
Ministarstvo prostornog
uređenja
i
zaštite
okoliša
Vlada Kantona
31.08.2006.
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite
okoliša
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite
okoliša
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite
okoliša
31.12.2007.
stalan
31.5.2007
31.12.2007.
31.12.2007
Vlada KS na prijedlog
Ministarstva finansija
31.05.2007.
Vlada
Kantona
na
prijedlog Ministarstva
stambenih poslova
31.05.2007.
Vlada Kantona
Ministarstvo
privrede
PKKS
Zavod za statistiku
KS
31.12.2006
31.12.2006
e
6. Formirati Agenciju za energiju Kantona Sarajevo
- pravni poslovi
- ekonomski poslovi
-tehnički poslovi
-informativno-edukativni poslovi
Vlada Kantona
31.05.2007.
7. zraditi strategiju upravljanja energijom u Kantonu Sarajevo
Vlada KS na prijedlog
Zavoda za planiranje
31.12.2007
TVKS
31.12. 2006.
C. Edukaciono-promotivne akcije
1. Edukacija građana u cilju efikasnog korištenja energije
87
2. Izrada brošure za domaćinstva-korištenje energije
PK KS
31.12. 2006.
3. Edukacija upravitelja
Min.stam.posl.
31.12. 2006.
4. Seminar za upravitelje zgrada
Ministarstvo stambenih
poslova
NVO ili KK
31.12. 2006.
5. Izdavanje priručnika za građane – kako racionalno trošiti
energiju u domaćinstvu; organizovati seminare po mjesnim
zajednicama
31.12. 2006.
6. Organizovanje regionalnog savjetovanja (BH, Hrvatska,
Srbija&Crna gora) na temu „Zgrade i energija“; nakon skupa
sačiniti kantonalni standard u formi priručnika
Univerzitet ili / i
NVO ili KK
31.12. 2006.
7. Napraviti imenik ponuđača proizvoda i usluga za
smanjenje potrošnje energije niskoinvesticionim mjerama
Privredna
komora
Kantona Sarajevo
31.12. 2006.
8. Napraviti spisak međunarodnih institucija koje finansijski
podržavaju povećanje energetske efikasnosti, sa uputama
kako se sredstva mogu koristiti
NVO ili KK
31.12. 2006.
9. Osposobiti se za pružanje usluga (studije, konsalting,
oprema, gradnja) van područja Kantona
Privredna
komora
Kantona Sarajevo
31.12. 2006.
D. Akcije sa umjerenim ulaganjima (investicije sa vremenom povrata uloženih sredstava od
nekoliko mjeseci do tri godine)
1. Masovna nabavka štednih sijalica za građane i i institucije
kantona i općina
Ministarstvo
stambenih poslova
31.12.2007.
2. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u objektima
kolektivnog stanovanja (naselje-zgrade)
- utopljavanje fasada
- zamjena stolarije
- zamjena radijatorskih ventila
- edukacija korisnika toplotne energije
Ministarstvo
stambenih poslova
KJKP Toplane
31.12.2007.
3. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u
obrazovnim objektima
- utopljavanje fasada
- zamjena stolarije
- zamjena radijatorskih ventila
- edukacija korisnika toplotne energije
Ministarstvo nauke i
obrazovanja
31.12.2007.
4. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u
zdravstvenim objektima
- utopljavanje fasada
- zamjena stolarije
- zamjena radijatorskih ventila
- edukacija korisnika toplotne energije
Ministarstvo
zdravstva
31.12.2007.
5. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u objektima
kantona i općina
- utopljavanje fasada
- zamjena stolarije
- zamjena radijatorskih ventila
- edukacija korisnika toplotne energije
Ministarstvo
privrede
31.12.2007.
6. Projekta smanjenja gubitaka toplotne energije u
individualnim stambenim objektima
- utopljavanje fasada
- zamjena stolarije
- zamjena radijatorskih ventila
- edukacija korisnika toplotne energije
Ministarstvo
stambenih poslova
31.12.2007.
7. Planirati sredstva u 2006. godini za projekte iz ove oblasti
Min.stamb.posl.,
Min.privrede,
31.12.2007.
88
8. Projekat ugradnje mjerača utroška toplotne enrgije ispred
objekata
9. Projekat ugradnje individualnih mjerača toplotne energije
(1. faza – 15.000 korisnika)
10. Projekat povećanja energetske efikasnosti krovnih
kotlovnica i ugradnja kondenzacionih kotlova
E.
Min.pr.ur i zaš.ok.,
Ministarstvo
obrazovanja,
Ministarstvo
zdravstva
Javna preduzeća
Upravitelji
Ministarstvo
prostornog
uređenja i zaštite
okoliša,
KJKP Toplane
Ministarstvo
prostornog
uređenja i zaštite
okoliša,
KJKP Toplane
Ministarstvo
prostornog
uređenja i zaštite
okoliša,
KJKP Toplane
31.12.2007.
31.12.2007.
31.12.2007.
Dugoročni projekti sa učešćem međunarodnih institucija
1. Interesno povezivanje svih zainteresiranih na području
Kantona
Vlada Kantona
31.12.2007.
2. Konkurisati preko Vijeća ministara za nepovratna sredstva
GEF-a, za formiranje kreditnog fonda za projekte povecanja
energetske efikasnosti u zgradarstvu
Vlada Kantona, na
prijedlog Ministarstva
privrede uz pomoć
NVO ili KK
31.12.2006.
89
. Plan akcija i projekata u cilju smanjenja energetskih gubitaka u u oblasti
električne energije u Kantonu Sarajevo
Akcija / Projekt
Nosilac
Rok
1. Izgradnja centra za daljinsko pracenje potrosnje elektricne i
toplotne energije, te gasa kod vecih potrosaca u kantonu
Sarajevo. Centarlni server bi primao podatke u realnom
vremenu, koristeci se I3CM sistemom ETF Sarajevo. Ovaj bi
sistem omogucio i video nadzor nad udaljenim energetskim
objektima.
Ministarstvo
privrede
Kantona
Sarajevo
31.07.2007.
2. Pilot projekat smanjenja potrosnje elektricne energije za javnu
rasvjetu. Projekat bi omogucavao automatizirano upravljanje
javnom rasvjetom (svaka sijalica
bi se mogla daljinski
ukljucivati i iskljucivati - razliciti broj sijalica bi bio ukljucen u
razlicitim periodima noci). Ovaj bi sistem omogucavao
automatizirano otkrivanje neispravnih sijalica.
Kroz ovaj projekat bi se razmotrila i upotreba energetski
efikasnih sijalica za rasvjetu.
Ministarstvo
prostornog
uređenja i
zaštite okoliša
31.12.2006.
3. Studija uvodjenja energetski efikasnih sijalica u domacinstvima
(ove sijalice trose i do deset puta manje elektricne energije od
klasicnih sijalica za isti nivo rasvjete ; ove sijalice su takodjer
dugotrajnije i pouzdanije).
Ministarstvo
privrede
Kantona
Sarajevo
31.12.2007.
4.Smanjenje troskova za elektricnu energiju u Gradskom
Saobracajnom preduzecu. Kroz primjenu sistema I3CM ETF
Sarajevo vrsio bi daljinski nadzor i upravljanje potrosnjom
elektricne energije.
Ministarstvo
prometa i
komunikacija
31.12.2007.
5. Pilot projekat optimizacije potrosnje elektricne energije u
karakterisiticnim industrijskim postrojenjima (npr. toplane,
podstanice vodovoda, …)
Ministarstvo
prostornog
uređenja i
zaštite okoliša
31.12.2007.
6. Automatizirano snimanje potrosnje elektricne energije u
domacinstvu i kod ostalih karaktersiticnih potrosaca (skole,
bolnice, prodavnice, ..). Ovi podaci bi omogucili izradu
racunarski orijentiranog sistema koji bi upravljao potrosnjom
elektricne energije.
Ministarstvo
privrede
Kantona
Sarajevo
31.12.2007.
7. Pilot projekat monitoringa kvalitete elektricne energije u
domacinstvu i kod karakteristicnih industrijskih potrosaca.
Ministarstvo
privrede
Kantona
Sarajevo
31.12.2007.
Edukaciono – promotivne akcije
Nosilac
Rok
1. Kroz nove nastavne planove i programme ETF Sarajevo,
usaglasene s Bolonjskim procesom
obezbijediti siru
zastupljenost oblasti koji se odnose na racionalnu potrosnju
energije, upravljanje potrosnjom, kvalitetu elektricne energije,
aspekte energije i okolisa, te tehno - ekonomske analize.
Ministarstvo
obrazovanja
31.12.2007.
2. Organizirati cikluse permanentnog obrazovanja iz oblasti
racionalizaje potrosnje svih vidova energije.
Ministarstvo
obrazovanja
31.12.2007.
3. Formirati na ETF Sarajevo Laboratorij za energiju i okolis.
Elektotehnički
fakultet
31.12.2007.
4. Uspostaviti trajnu suradnju izmedju ETF Sarajevo i srodnih
Elektotehnički
31.12.2007.
90
institucija kod nas i u inostranstvu koje se bave energetski
efikasnim tehnologijama.
5. Ustanoviti na nivou Kantona Sarajevo mrezu mjernih stanica
kojima bi se istrazilma mogucnost primjene alternativnih izvora
energije (hidro, solarna, vjetar, bio mase, mikroturbine ..).
fakultet
Ministarstvo
privrede
Kantona
Sarajevo
31.12.2007.
91
PRILOG 6
Prijedlog Seminara
O SMANJENJU TOPLOTNIH GUBITAKA
U STAMBENIM ZGRADAMA
ZA UPRAVITELJE STAMBENIH ZGRADA U SARAJEVU
92
SEMINAR
O SMANJENJU TOPLOTNIH GUBITAKA
U STAMBENIM ZGRADAMA
ZA UPRAVITELJE STAMBENIH ZGRADA U SARAJEVU
Obrazloženje Stepeništa i ostali zajednički dijelovi zgrada su mjesta značajnih gubitaka
toplotne energije (stepeništa imaju dimnjački efekat i izvlače topli zrak iz
stanova, čija se količina nadoknađuje uvlačenje hladnog zraka iz okolinu kroz
prozore u stanovima). Ukoliko bi posjedovali potrebna znanja i direktno ih
primjenjivali kroz odražavanje zgrada i prenosili ta znanja na stanare, mogla bi
se – sa nultim ili minimalnim investicijama – postići značajna ušteda u energiji,
bez obzira da li se radi o centralnom ili individualnom grijanju. Cilj seminara je
upoznavanje minimalno po jednog predstavnika upravitelja zgrada u Sarajevu
kako mogu kroz obavljanje svojih standardnih zadataka da doprinesu
smanjivanju gubitaka energije u stambenim zgradama.
Trajanje seminara Trajanje seminara pola dana.
Sadržaj seminara 1. Grijanje / pokrivanje toplotnih gubitaka; toplotni gubici u zgradi
2. Mjere koje mogu poduzeti Upravitelji (zajednički dijelovi zgrade)
3. Mjere koje mogu poduzeti stanari
4. Svjetski programi i fondovi za energijsku sanaciju zgrada
5. Obilazak nekoliko zgrada i demonstracija mjera
Predavanja će biti popraćena projekcijama (power point).
Predavači Predavači su nastavnici Mašinskog i Građevinskog fakulteta u Sarajevu.
Uputstvo za Posebno će biti pripremljeno pismeno uputstvo za građane koje upravitelji mogu
građane umnožiti i sa svojim imenom i logom dijeliti građanima.
Certifikati Polaznici seminara će dobiti certifikate Regionalnog centra za obrazovanje i
informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu
Organizator Organizatori Seminara su:
Ministartstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo i
Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za
Jugoistočnu Evropu (REIC), Sarajevo
Cijena 1.500 KM
Sarajevo, 21.03.2006
93
PRILOG 7
STUDIJA EFIKASNOSTI ULAGANJA
U SMANJENJE TOPLOTNIH GUBITAKA
U SEKTORU KOLEKTIVNOG STANOVANJA
U KANTONU SARAJEVO
(OPĆINE NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO)
94
Naziv:
Naručilac:
STUDIJA EFIKASNOSTI ULAGANJA U SMANJENJE TOPLOTNIH
GUBITAKA U SEKTORU KOLEKTIVNOG STANOVANJA U
KANTONU SARAJEVO (OPĆINE NOVI GRAD I NOVO
SARAJEVO)
KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO STAMBENE POLITIKE
Reisa Džemaludina Čauševića br. 1
BA, 71000 Sarajevo
Tel/faks: +387 (0) 33 562-030
Investitor:
KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO STAMBENE POLITIKE
Reisa Džemaludina Čauševića br. 1
BA, 71000 Sarajevo
Tel/faks: +387 (0) 33 562-030
Jezik:
Bosanski
Izvršilac:
Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj – CETEOR doo
Sarajevo
Put života bb
BA, 71000 Sarajevo
Tel/fax:+ 387 33 205 725
Obrađivači:
Prof.dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ, dipl.ing.maš.
Dr. Esad MULAVDIĆ, dipl.ing.građ.
Mr. Nijaz DELALIĆ, dipl.ing.maš.
Merima KARABEGOVIĆ, dipl.ing.maš.
Ismar JAMAKOVIĆ, dipl.ing.maš.
Azrudin HUSIKA, dipl.ing.maš.
Samra PRAŠOVIĆ, dipl.ing.maš.
Sanjin AVDIĆ, tehn.saradnik
Broj:
01/P – 594/08
Vrijeme izrade:
Novembar, 2008.
95
SADRŽAJ
Uvod ........................................................................................................................................ 101
1. Energija, energetika i energijska efikasnost.................................................................... 104
1.1. ENERGIJSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU ...................................................................... 108
1.2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U EVROPSKOJ UNIJI I BOSNI I
HERCEGOVINI .................................................................................................................. 110
2. Postojeće stanje zgrada kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i Novo
Sarajevo sa stanovišta energijske efikasnosti .................................................................... 123
2.1. IZVORI I ANALIZA RASPOLOŽIVIH PODATAKA....................................................................... 124
2.2. OPIS STAMBENOG FONDA U PREDMETNIM OPĆINAMA I PODJELA NA TIPSKE CJELINE........... 125
OSNOVE ODLIKE STANOGRADNJE U SARAJEVU (RANIJE GRAD, SADA KANTON SARAJEVO) ... 125
2.3. STAMBENA POVRŠINA TIPSKIH CJELINA ............................................................................. 134
2.4. KARAKTERISTIKE IZVORA ENERGIJE ZA GRIJANJE U OPĆINAMA NOVO SARAJEVO I
NOVI GRAD ..................................................................................................................... 135
2.5. KOLIČINE I STRUKTURA ENERGENATA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA KOLEKTIVNOG STANOVANJA U
OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO, PO TIPSKIM CJELINAMA .................................... 140
2.6. PROCJENA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO
SARAJEVO ....................................................................................................................... 142
2.7. STEPEN DAN U SEZONI GRIJANJA ...................................................................................... 147
3. Procjena potencijalnih mogućnosti uštede energije - smanjenja toplotnih gubitaka 149
3.1. SPECIFIKACIJA MJERA KOJE SU RELEVANTNE ZA TRETIRANO PODRUČJE ............................ 150
3.2. SPECIFIČNI INVESTICIONI TROŠKOVI (PO JEDINICI ZAHVATA) ZA SMANJENJE POTROŠNJE
TOPLOTNE ENERGIJE PO TIPSKIM CJELINAMA..................................................................... 162
4. Analiza efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog
stanovanja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo ........................................................ 171
4.1. GRAĐEVINSKE MJERE ...................................................................................................... 171
4.2. PROCJENA EFIKASNOSTI ULAGANJA U MAŠINSKE MJERE .................................................... 191
5. Mehanizmi financiranja projekata korištenja obnovljivih izvora energije i energijske
efikasnosti........................................................................................................................... 193
5.1. INTERNACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA
ENERGIJE I ENERGIJSKE EFIKASNOSTI ............................................................................... 193
5.2. DRŽAVNI I ENTITETSKI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI .... 196
6. Zaključak i preporuke ....................................................................................................... 197
96
TUMAČENJE POJMOVA
Cijena energije (energneta) - naknada koju kupac plaća isporučiocu za jedinicu predate i
primljene energije.
Cijena grijanja - iznos koga korisnik energije plaća u određenom vremenskom periodu za
preuzetu količinu energije ili postignuti efekat pretvorbom energije iz jednog obilka u drugi.
Daljinsko grijanje - sistem koji uključuje centralnu pripremu toplotne energije u toplani, te njenu
distribuciju do krajnjih potrošača – toplotnih podstanica u zgradama.
Donja toplotna moć goriva – količina energije koju sadrži energent (nosilac energije) koja se
može osloboditi sagorijevanjem uz uslov nekorištenja latentne toplote koju nosi vodena para u
dimnim plinovima.
Energent - nosilac energije (ugalj, gas, topla voda) izražen u naturalnim ili energijskim
jedinicama.
Energetika - privredna grana koja se bavi preradom primarnih oblika energije u standardizirane
oblike energije kako bi se mogla isporučiti tržištu.
Energija - fizička veličina koja se može ni vidjeti ni osjetiti, nego samo izračunati iz zakona
fizike i predstavlja sposobnost tijela da vrši rad; isto tako i roba na tržištu.
Energijski bilans zgrade - svi energijski dobici i gubici zgrade u toku godine dana.
Energijska efikasnost - tehnički pojam koji pokazuje koliki se dio ulazne energije u sistemu
može pretvoriti u korisni izlaz.
Energijska intenzivnost - tehničko-ekonomski pojam koji pokazuje koliko se primarne i
sekundarne energije troši po jedinici nacionalnog (društvenog) proizvoda po stanovniku neke
države ili područja, odnosno koliko se energije troši po jedinici proizvodnje ili dobiti preduzeća.
U okviru zgradarstva energijska intenzivnost se definiše odnosom utrošene energije po jedinici
površine (ili zapremine) prostora koji se grije pri datoj temperaturnoj razlici ili temperaturnoj
razlici od 1 K.
Energijska karakteristika (energijski broj) zgrade – indikator efikasnosti korištenja energije u
zgradi, a predstavlja godišnju potrošnju energije po korisnoj jedinici grijane površine.
Energijski pregled (audit) zgrade - analiza potrošnje energije, ovojnice zgrade, te energijskih
97
sistema zgrade s ciljem utvrđivanja efikasnosti i/ili neefikasnosti potrošnje energije, kao i
donošenje zaključaka i preporuka za povećanje energijske efikasnosti.
Faktor oblika zgrade - količnik površine fasade i zapremine grijanog dijela zgrade.
Godišnja potrebna toplota za grijanje - računski određena količina toplote koju sistem grijanja
treba tokom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutrašnja projektna
temperatura.
Gornja toplotna moć goriva – količina energije koju sadrži energent (nosilac energije) koja se
može osloboditi sagorijevanjem uz uslov korištenja latentne toplote vodene pare nastale
procesom oksidacije vodika iz goriva.
Koeficijent prolaza toplote - količina toplote koju građevinski element gubi u 1 sekundi po m2
površine kod razlike temperatura od 1 K.
Kogeneracija energije - proces korištenja primarne energije goriva za proizvodnju dvije vrste
korisne energije od kojih je jedna toplotna, a druga električna.
Komunalna energetika – opskrba potrošača plinom iz sistema mreže plinovoda i proizvodnja i
isporuka pare i tople vode.
Konačna energija - izvori ili vrste energije koji krajnjem korisniku stoje na raspolaganju (npr.
toplota, električna energija, razna goriva i sl). O načinu njihove primjene pri tome odlučuje
korisnik te ih odgovarajućim procesima pretvara u korisnu energiju. Konačnu energiju stoga
čine i primarni (npr. ugljen) i sekundarni izvori (npr. benzin). Pri procesima pretvorbe, prenosa i
skladištenja energije dolazi do gubitaka, odnosno jedan dio primarne i sekundarne energije se
ne može iskoristiti.
Korisna energija - onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka koji nastaju
pri procesima dobivanja, prerade (proizvodnje), skladištenja i prenosa primarnih i sekundarnih
izvora, te pretvorbe konačne energije. Korisna je energija krajnjem korisniku na raspolaganju u
njemu najprikladnijem obliku.
Neobnovljivi izvori energije - fosilna (ugalj, nafta, prirodni plin) i nuklearna goriva (uran,
plutonij) čija su nalazišta i zalihe ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju.
Niskoenergijska kuća – građevina sa visokoefikasnim sistemima grijanja, hlađenja i ventilacije
i minimalnim gubicima toplote zbog povećanog nivoa toplotne izolacije.
Primarni izvori energije - izvori koji se dobivaju direktno iz prirode i koji još nisu prošli nijedan
proces pretvorbe, a mogu biti: fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, nafta, prirodni plin i sl),
98
nuklearni (npr. uran, torij itd) i obnovljivi (sunčeva energija, energija vjetra, energija vodenih
tokova, energija biološkog ili geološkog porijekla itd.).
Primarna energija - energija sadržana u nosiocu energije – energentu (nafta, ugalj, prirodni
plin, drvo).
Projektna temperatura - (zimska ili ljetna) vrijednost temperature vanjskog zraka za pojedinu
lokaciju koja se uzima u obzir prilikom proračuna toplotnih i rashladnih opterećenja tj. kapaciteta
sistema grijanja ili hlađenja.
Prolaz toplote - toplotni tok koji prelazi sa nekog fluida na čvrstu stijenku te sa stijenke na drugi
fluid. Računa se uz poznavanje koeficijenta prolaza toplote U i površine A preko koje se prolaz
toplote odvija.
Provođenje toplote - pored zračenja i konvekcije je jedan od načina izmjene toplote. Prilikom
procesa provođenja izmjenjuje se toplota između dva čvrsta tijela u dodiru. Proces se odvija
pod uticajem temperaturnog gradijenta.
Sekundarna energija ili sekundarni izvori energije - izvori koji su raznim tehničkim
postupcima pretvorbe dobiveni iz primarnih (npr. koks, briketi, obogaćeno nuklearno gorivo,
benzin, loživo ulje, električna struja, toplota itd), kako bi se u standardiziranom obliku ponudili
tržištu.
Snaga - rad izvršen u jedinici vremena.
Stepen dan - veličina kojom se izražava godišnja potreba za energijom, a definisan je kao
proizvod broja dana grijanja sa temperaturnom razlikom između dogovorene unutrašnje
temperature zraka (dogovoreno 20 0C) i temperature vanjskog zraka, pri čemu se u račun
uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura zraka niža od 12 0C. Za Sarajevo
vrijednost stepen dan je 3.137 (za 2007. god.).
Termoizolacioni materijal - materijal sa niskom vrijednošću toplotne provodljivosti.
Termostatski ventil - radijatorski ventil koji reguliše temperaturu prostorije na način da upravlja
protokom ogrijevne vode kroz radijator.
Toplotni gubici prostora - količina toplote koja ulazi u hlađeni prostor iz vanjskog izvora (kao
npr. sunčevo zračenje) ili se predaje prostoru od unutrašnjih izvora toplote (kao npr. metabolički
dobici usljed boravka ljudi u prostoru, toplota koju oslobađaju rasvjetna tijela i električni uređaji)
u posmatranom vremenskom intervalu.
99
Toplotni most - manje područje u omotaču grijanog dijea zgrade kroz koje je toplotni tok
povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevinskog dijela.
Transmisioni gubici toplote - nastali provođenjem toplote kroz ovojnicu zgrade prema okolini i
tlu, te prema okolnim prostorima s različitim toplotnim opterećenjem.
Trošak grijanja – vrijednost rada, utroška goriva i drugih pomoćnih materijala kao i godišnji
anuiteti za opremu.
Ventilacioni gubici toplote – gubici toplote koji nastaju zbog prodora vanjskog zraka kroz
prozore i vrata.
100
UVOD
Svjetske cijene energenata su u stalnom porastu što se odražava na cijene energenata u Bosni
i Hercegovini. To bi moglo dovesti do pada životnog standarada građana, što zahtijeva
organizovani odgovor društva. Obzirom da kreiranje energijske politike još nije došlo na red na
nivou države i entiteta, nameće se potreba da Kanton Sarajevo kao najdinamičniji dio države
(relativno najveći potrošač energije), bude pokretač aktivnosti na donošenju energijske politike u
državi na način da pokrene projekte koji su u njegovoj nadležnosti.
Prvi koraci su napravljeni, početkom aprila 2006. godine, kada su tri ministarstva (Ministarstvo
stambenih poslova, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša)
Kantona Sarajevo u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo i Centrom za
ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj - CETEOR Sarajevo, organizovali vrlo uspješan, okrugli
sto na temu «Smanjenje energijskih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo». Tom prilikom je
u formi zaključaka donesen akcioni plan koji se realizira. Zaključci okruglog stola su bili
sljedeći:
1. Ne davati subvencije za potrošnju energije, nego podsticati racionalizaciju potrošnje
energije
Saglasno svjetskoj praksi pokazuje se da je najbolje rješenje vršiti ulaganja u racionalizaciju
potrošnje energije. Istraživanja su pokazala da su mjesta najveće energijske intenzivnosti u
BiH: (i) grijanje stambenog i poslovnog prostora; (ii) prerađivačka industrija.
2. Ulaganja u efikasnost potrošnje energije daju četiri grupe pozitivnih efekata
Ulaganjima u povećanje efikasnosti korištenja energije postižu se četverostruki efekti: (i)
povećava se efikasnost privređivanja i doprinosi povećanju životnog standarda, (ii) smanjuju
se uticaji na okolinu, (iii) smanjuje se zavisnost od uvoza i smanjuje negativni platni bilans
BiH i (iv) podstiče se zapošljavanje na poslovima energijske sanacije (proizvodnja materijala
i uređaja, projektovanje građevinskih radova).
3. Postizanje društvene spremnosti i organizovanosti je ključna stvar
Ulaganja u povećanje energijske efikasnosti je složen projekat koja uključuju: (i) studijski rad
(dokazivanje društvene spremnosti, tržišne ponude, ekološkog benefita, ekonomske
održivosti i tehničke izvodljivosti), (ii) organizaciju izvođenja projekata, (iii) iznalaženje
povoljnih modela finansiranja, (iv) zajednički nastup većeg broja privrednih subjekata.
4. Potrebno je uspostaviti koordinaciju svih zainteresiranih
Učesnici okruglog stola su se složili da je u KS moguće ostvariti koordinaciju između vlasti,
privrede i građana kako bi se realizovao projekat energijske sanacije u Sarajevu, gdje bi
smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama bio jedan od prioritetnih zadataka. Stoga je
potrebno uspostaviti sistem aktivnosti čiji bi sudionici bili: organi vlasti, privreda, banke,
naučne i stručne institucije i građani. U tom cilju će Vlada Kantona i Upravni odbor PKSA
razmotriti ove zaključke na svojim sjednicama , zauzeti stavove, pozvati zainteresirane
strane i uspostaviti Sistem aktivnosti na realizaciji projekta. Potrebno se uključiti u
međunarodne programe energijske efikasnosti iza kojih stoje i fondovi podsticajnih
101
sredstava. Potencijale za ulaganje i efekte obraditi kroz studiju energetike KS čija izrada
predstoji u okviru pripreme Prostornog plana KS.
5. U postojeće aktivnosti i praksu Kantona uključiti komponentu energijske efikasnosti
Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve razvojne dokumente Kantona (Prostorni
plan, regulacioni planovi) i insistirati na adekvatnoj primjeni ovih planova i programa
Kantona (upravljanje komunalnim organizacijama iz oblasti energetike, održavanje zgrada,
rekonstrukcija fasada, programi privrednog razvoja, programi i podrška zapošljavanju,
korištenje komunalnog eko – fonda i drugo).
6. Djelovati prema Vijeću ministara u cilju uključivanja u sisteme međunarodne podrške
Ostvariti kontakt sa Federalnim ministarstvom okoliša i Ministarstvom vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa u cilju: (i) insistiranja da BiH ratificira Protokol iz Kjota uz Konvenciju o
klimatskim promjenama (kojoj je BiH pristupila 2000. god.) kako bi se podstakli strani
investitori iz razvijenih zemalja da ulažu u povećanje energijske efikasnosti BiH, (ii)
ostvarenja mehanizama za konkurisanje za nepovratna sredstva kod GEF –a (Global
Environmenta Facility) čija je BiH članica još od 2002. god.
7. Stalno raditi i poboljšavati stanje i pratiti efekte
Potrebno je uspostaviti prateće aktivnosti u promovisanju energijske efikasnosti i
smanjivanju toplotnih gubitaka u zgradama, kao i organizovati monitoring učinjenog. Raditi
na povećanju svijesti različitih subjekata o njihovoj ulozi u racionalnom korištenju energije,
putem tribina, seminara, učešćem u medijima, izradom i distribucijom promotivnih materijala
(plakata, brošura i sl.). Ciljne grupe mogu biti lokalne vlasti, predstavnici biznisa, NVO
(Nevladine organizacije), i dr. Edukacija može pokriti različite teme, od osnovnog koncepta
sanacije gubitaka i upravljanja i razvoja biznisa i industrije na bazi racionalizacije potrošnje
energije.
Na bazi ovih zaključaka realizirane su i sljedeće aktivnosti:
•
Stručne rasprave: Ministarstvo stambene politike KS organizovalo je nekoliko rasprava u
užim stučnim krugovima na kojim su se, kao glavna, nametnula dva pitanja. Jedno je pitanje
organizovanja Kantona Sarajevo da izradi svoju strategiju i statistički prati stanje u oblasti
energije, a drugo je pitanje pokretanja akcija u cilju smanjenja enrgijskih gubitaka i
povećanja energijske efikasnosti. Napravljen je dokument pod nazivom ENESANSA
(ENErgetska SANacija SArajeva) koji tretira područje zgradarstva, daje pregled stanja u
oblasti korištenja energije, sugeriše moguće oblike organizovanja u Kantonu Sarajevo i
predlaže plan akcija u cilju smanjenja energijskih gubitaka. Ideja je kada se Projekat
Realizira da se na početak akronima stavi i slovo R.
•
Preporuke Vladi Kantona Sarajevo: Date su preporuke Vladi KS za upravljanje energijom,
imajući u vidu da Kanton Sarajevo troši za energiju godišnje (u svim sektorima) preko 1
milijarde KM (za energente, obsluživanje, opravke, amortizacija i dr.). S obzirom na porast
cijena energenata, time i ukupnih troškova za energiju, ovim troškovima je potrebno sve
pažljivije upravljati, pri čemu treba znati da gotovo svaka odluka vlade ima refleksiju na
racionalnost korištenja resursa Kantona, samim time i energije. Sa stanovišta Vlade
Kantona od značaja su dva zadatka:
1.
Podjela nadležnosti u vezi snabdjevanja i potrošnje energije među pojedinim
ministarstvima, i
2.
Uspostava sistema praćenja pokazatelja u vezi efikasnosti korištenja energije (Zavod za
statistiku Kantona).
102
•
•
Aktivnost Privredne komore Kantona Sarajevo: Privredna komora KS u saradnji sa
Regionalnim centrom za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu
Evropu je pokrenula 2007. godine projekat pod nazivom „Razvoj i unapređenje
konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energijske efikasnosti”, kojeg
finansira EC (Evropska Komisija). Ovaj projekat ima za cilj pružiti podršku sektoru malih i
srednjih preduzeća, doprinjeti regionalnom razvoju i razvoju politike okoliša i njene
integracije u sektorsku politiku. Korisnici projekta su projektantske i građevinske kompanije,
proizvođači građevinskog materijala kao i kompanije koje se bave ostalim aktivnostima
povezanim sa građevinskom industrijom. Ciklus od pet seminara će biti realizovan u toku
2008. i 2009. godine sa sljedećim temama:
1.
najbolja praksa u projektovanju EE (energijski efikasnih) zgrada
2.
okolinski i ekonomski aspekti povećanja EE zgrada
3.
izgradnja pravnog okruženja u BiH za sprovođenje akcija sanacije toplotnih gubitaka u
zgradama (na bazi regulative EU i međunarodnih standarda)
4.
energijski audit zgrada (poslovne i stambene)
5.
certificiranje energijske efikasnosti zgrada
Početak realizacije projekta ENESANSA: Projekat proizašao iz prijedloga plana akcija u
cilju smanjenja energijskih gubitaka (ENESANSA) je:
(i) izrada Studije efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog
stanovanja u Kantonu Sarajevo (općina Novi Grad i Novo Sarajevo) sa
(ii) prijedlogom mape puta za ishođenje finansijske podrške putem fleksibilnog mehanizma
CDM u okviru Protokola iz Kjota i dokumentom za aplikaciju za CDM.
103
1. ENERGIJA, ENERGETIKA I ENERGIJSKA EFIKASNOST
Energija (engl. energy) je fizička veličina koja se ne može ni vidjeti ni osjetiti, nego samo
izračunati iz zakona fizike. Ona je ujedno i roba na tržištu. Treba pravilno razumjeti problem
korištenja energije. U stvari energija nije nikome potrebna. Potrebni su učinci (efekti) energije, a
isti efekat je moguće ostvariti sa različitim količinama energije.
Energetika (engl. energy industry) je privredna grana koja se bavi preradom primarnih oblika
energije u standardizirane oblike energije kako bi se mogla isporučiti tržištu. U energetiku se
uključuju još dvije privredne kategorije koje prerađuju energiju, ali ovaj put onu nabavljenu na
tržištu, u formu energije za određenu privrednu djelatnost (industrijska energetika) i za komfor i
kvalitet života (komunalna energetika). Energetika učestvuje u društvenom proizvodu jedne
države sa 5 do 10%, a energija sa 90 – 95%. Znači, interes države je na energiji – energija je
cilj, a energetika je samo sredstvo za postizanje ciljeva. Isporuka i dobava energije na tržištu se
zasniva na tri principa: (1) ekonomičnost kroz konkurentno tržište, (2) sigurnost u snabdijevanju
i (3) okolinska prihvatljivost. Državna vlast upravlja energijskim tokovima na principu mrkve i
batine, a sa osnovnim ciljem da podstiče poboljašavanje energijske efikasnosti u zemlji. Batinu
predstavlja stalno povećavanje cijena, kako zbog povećanih troškova dobivanja, tako i
uvođenjem poreza i naknada. Mrkvu predstavljaju podsticaji koje država daje kako bi potrošači
racionalnije trošili energiju. Zadatak države je da omogući da se troškovi korištenja energije ne
povećavaju uprkos porastu cijena energije .
Pod komunalnom energetikom podrazumijeva se opskrba potrošača plinom iz sistema mreže
plinovoda i proizvodnja i isporuka pare i tople vode za grijanje i tehnološke potrebe.
Termin grijanje (identični termini se koriste i u drugim jezicima – heating (engl.), heitzung
(njemački) itd.) je pogrešan termin koji pogrešno upućuje na način djelovanja. Kada se kaže
«grijanje» onda se misli na dovođenje toplote u neku sredinu, pri čemu je rezultat povišenje
temperature. Međutim, ako se radi o «grijanju» stambenog i poslovnog prostora, onda nije cilj
da se povisi temperatura zraka u tom prostoru, nego da se ona održava konstantnom, onom
koja daje ugodnost za boravak (komfor). A kako se može postići željena temperatura u
prostoriji? Na dva načina: prvi, da se dovodi onoliko toplotne energije koliko je pobjeglo iz
prostora i drugi, da se sprijeći da toplota bježi iz datog prostora. Zato nije dobar termin
«grijanje», jer upućuje samo na jedan način osiguranja željene temperature, a ne na dva. U
stvari, u praksi su uvijek prisutna oba načina, ali termin «grijanje» makar podsvjesno upućuje na
prioritet prvog od ova dva načina. Treba usvojiti način razmišljanja po kojem se ugodnost
(željena temperatura) postiže tako da se - na najefikasniji način - uspostavi ravnoteža između
dovođenja toplote u prostoriju i puštanja da toplota napusti prostoriju. Postoji više elemenata
koji pri tom definišu šta je to najefikasniji način – u prvoj iteraciji to je način pri kome su
ekvivalentni godišnji troškovi održavanja željene ugodnosti u prostoru minimalni. Kada se govori
o ugodnosti onda se tu misli na temperaturu zraka u prostoriji, temperaturu zidova i namještaja,
te vlažnost zraka.
U vrijeme jeftinih energenata ta ravnoteža se ostvarivala dovođenjem velike količine energije,
jer je bilo ekonomično da se dozvoljava da velika količina energije pobjegne iz prostora. U
vrijeme skupljih energenata (svijet ulazi u tu eru), ekonomičnije je baviti se sprječavanjem
bježanja energije, nego dovođenjem novih količina energije. Slijedi važno saznanje. Toplotna
energija nije potrebna, ona nije cilj. Cilj je temperatura, a ona se može postići različitim104
utrošcima energije. Dalje slijedi pitanje: Koliki je stepen korisnosti grijanja sistema centralnog
grijanja. On je jednak nuli, jer se ni jedan joule (J) energije ne iskoristi. Oko 10% energije se
izgubi u kotlovnici (uglavnom gubitak kroz dimne gasove), oko 10 % se izgubi u dovodu i
razvodu energije, a preostalih 80 % energije se izgubi kroz omotač zgrade.
Vezano za ekonomičnost održavanja željene ugodnosti u prostoru, što se postiže (i) nabavkom
energenata, (ii) konverzijom energenta u ložištu ili drugom uređaju, te (iii) sprječavanjem
gubljenja energije iz prostora, važno je reći da cijena energije nije ključni elemenat, nego
troškovi održavanja ugodnosti. To se, najkraće, može pokazati sa jednačinom:
T=C*A*Q
gdje su:
T – trošak «grijanja» (KM/a),
C – cijena energenta (KM/kWh)
A – površina stana koja se grije (m2)
Q – (ne)kvalitet gradnje – specifični utrošak energije – energijska karakteristika (kWh/m2a)
Kako su cijene goriva nekontrolabilne (one su rezultat odnosa na tržištu), upravljanje troškovima
održavanja ugodnosti u prostorijama se postiže upravljanjem veličinama A (površina stana koja
se grije) i Q (specifični utrošak energije).
U cilju upravljanja troškovima u uslovima porasta cijena energenata potrebno je uspostaviti
partnerstvo između vlasti, građana i isporučioca toplotne energije u cilju smanjivanja specifičnih
gubitaka energije; ulaganja treba dimenzionisati tako da vrijeme povrata uloženih sredstava
bude u dogovrenim periodima.
Dosadašnja praksa Kantona Sarajevo je bila dotiranje poslovanja komunalnog preduzeća za
grijanje s ciljem je da se ne smanji životni standard građana. Potrebna sredstva za dotiranje se
osiguravaju iz budžeta, tj. građana. Naravno, pri tome, oni koji nemaju centralno grijanje dotiraju
one koji ga imaju, i isto tako, oni koji imaju manje stanove ili nemaju stan uopšte, dotiraju one
koji imaju veće stanove.
Prema preporukama EU pogrešno je subvencionirati energiju, treba subvencionirati građevinski
materijal i usluge, čime se postižu višestruki efekti, a prije svega povećanje energijske
efikasnosti. Na Slici 1. je dat šematski prikaz energijske efikasnosti.
ENERGIJSKA
EFIKASNOST
Slika 1. Objašnjenje energijske efikasnosti
105
Pojam energijska efikasnost podrazumijeva efikasnu upotrebu energije u svim sektorima krajnje
potrošnje energije: industriji, saobraćaju, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i zgradarstvu.
Definicija energijske efikasnosti glasi: energijska efikasnost je zbir isplaniranih i provedenih
mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da nivo udobnosti i stopa
proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energijska efikasnost znači da trebamo
upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla – funkcije (npr:
grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, prozvodnju raznih proizvoda, pogon vozila i dr.).
Energijska efikasnost se ne smije posmatrati kao štednja energije. Štednja podrazumijeva
određena odricanja, dok efikasna upotreba energije ne narušava uslove rada i življenja.
Poboljšanje energijske efikasnosti ne podrazumijeva samo primjenu tehničkih rješenja.
Naprotiv, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko efikasna bila, gubi svoju
osobinu ukoliko ne postoje obrazovani i obučeni ljudi koji će njome znati se služiti na
najefikasniji način.
Razlozi za povećanje energijske efikasnosti se mogu svrstati u dvije grupe:
•
Ekonomske uštede
•
Zaštita okoline
•
Klimatske promjene
Ekonomske uštede
Energija nije besplatna. Svaki mjesec dolaze računi za električnu energiju, prirodni plin, toplotnu
energiju iz gradske toplotne mreže, vodu, i sl.. Tada je iznos troškova za energiju jako značajan.
Potrošači energije uskoro neće moći plaćati energiju koja svakodnevno postaje skuplja, a to će
dovesti do usporavanja razvoja cijele države. Da bi se ovo regulisalo potrebno je ne samo
uspostaviti adekvatnu cijenu energije koja će biti prihvatljiva potrošaču, nego i povećati
efikasnost potrošnje energije i vršiti adekvatno upravljanje i kontrolu upravljanja energijom.
U zemljama koje imaju značajne resurse energije energijska efikasnost povećava mogućnosti
izvoza energije i ostvarivanje prihoda od toga. Sa druge strane energijska efikasnost smanjuje
potrošnju uvoznih energenata što smanjuje troškove za njihovu nabavku. Politika energijske
efikasnosti može stvoriti “win-win (dvostruki dobitak)” situaciju, u kojoj se ostvaruju ekonomske
uštede a istovremeno se postiže smanjenje uticaja na okolinu i doprinos štednji resursa. Da bi
se ostvarila ova politika mora se vršiti posebna organizacija zakonodavstva, tehničkih propisa,
saradnje vlasti na svim nivoima, saradnje vlasti i građana, pronalazak načina finansiranja i
podrške projekata povećanja energijske efikasnosti.
Zaštita okoline
Proizvodnja energije i potreba čovjeka da je svakodnevno upotrebljava značajno utiču na
okolinu, uzrokujući zagađivanje na lokalnom i regionalnom nivou (smog, kisele kiše i sl.), ali i
globalne probleme (globalno zagrijavanje i klimatske promjene). Energija se, još uvijek,
proizvodi iz fosilnih goriva: uglja, nafte i naftnih derivata i prirodnog plina. Njihovim
sagorjevanjem u atmosferu se ispuštaju razne zagađujuće materije (sumpor dioksid SO2, azotni
oksidi NOx, ugljen dioksid CO2, i sl.). SO2 i NOx , osim njihovog štetnog djelovanja na zdravlje,
poznati su i kao kiseli plinovi, jer prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli sastojci koji se
talože iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja. Ugljen dioksid CO2 je
najznačajniji uzročnik globalnog zagrijavanja.
106
Poboljšana efikasnost upotrebe energije daje kao rezultat smanjenje potrošnje, a to dalje vodi
ka smanjenju proizvodnje energije. Svaki nepotrošeni kWh energije znači određenu količinu
zagađujučih materija koje nisu ispuštene u atmosferu. Efikasnijom upotrebom energije podiže
se kvalitet vlastite okoline i time se doprinosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena.
Klimatske promjene
Glavni produkt sagorijevanja fosilnih goriva je CO2. Njegova emisija je srazmjerna količini
energije koja se želi dobiti sagorijevanjem karbona. Sadržaj CO2 u atmosferi iznosi oko 0,03 %,
a čak gotovo 100 puta veća koncentracija ne bi bila štetna za čovjeka i životinje, a biljke bi
upravo uživale u takvoj ponudi njihovog glavnog prehrambenog artikla. Stoga se CO2 ne smatra
zagađujućom materijom. Međutim, ovaj gas, kao i ostali tro- i višeatomni gasovi izazivaju
klimatske promjene. Problem koji se nagovještavao u devetoj, već je očigledno doživljen u
posljednjoj deceniji prošlog vijeka. Tro- i višeatomni gasovi vraćaju na zemljinu površinu dio
infracrvenog zračenja, sunčevu energiju koju zemlja vraća u svemir. Prosječna temperatura na
planeti Zemlja je 15 oC, a da u atmosferi nema CO2 ona bi bila –18 oC, tj. čak za 33 oC niža.
Porast CO2 u atmosferi koji se opaža u drugoj polovini prošlog vijeka, sa ubrzanijim porastom
krajem tog vijeka, dovodi do povećanja prosječne temperature na Zemlji, mijenjajući klimu (na
nekim dijelovima Planete prosječna temperatura opada, na nekim raste, mijenja se režim
padavina itd.). Do klimatskih promjena dolazi i zbog promjene namjene prostora (smanjuju se
površine pod šumama – rezervoarom ugljika, mijenja se boja tla). Problem je globalan, jer je
ciklus CO2 u atmosferi oko 10 godina. Ova pojava prijeti da izazove značajne posljedice prvo po
ekosisteme, a time i na privrede pojedinih država. Ljudska civilizacija dolazi pred njen, do sada
najveći, okolinski problem, za koga još nema potpunog rješenja ni na papiru.
107
1.1. ENERGIJSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU
Stalni porast cijene energenata, činjenica da su konvencionalni izvori energije ograničeni i
iscrpljivi, činjenica da proizvodnja energije i njena upotreba znatno utiču na okolinu, uzrokujući
zagađivanja na lokalnom i regionalnom nivou, ali i probleme kao što su globalno zagrijavanje i
klimatske promjene, dovodi pitanje energijske efikasnosti u zgradarstvu na vrlo bitno mjesto u
svijetu, a i u BiH.
Energijska efikasnost u zgradarstvu je područje koje ima najveći potencijal za smanjenje
ukupne potrošnje energije. Procjene izrađene na temelju podataka iz 15 zemalja članica EU
pokazuju da je u sektoru zgradarstva moguće uštediti oko 22 % energije do 2010., i to u
potrošnji energije za grijanje, pripremu tople vode, klimatizaciju i rasvjetu. Uštedu do 5 %
toplotne energije moguće je ostvariti zamjenom kotlova starijih od 20 godina, do 25 % potrošnje
energije za hlađenje upotrebom opreme za klimatizaciju sa minimalnim zahtjevima energijske
efikasnosti, i oko 30-50 % kod potrošnje energije za rasvjetu upotrebom sistema kontrole,
integracijom dnevnog osvjetljenja i drugih tehnologija. Uključenjem bioklimatskog projektovanja
povećava se pasivno iskorištavanje sunčeve energije, povećava se dnevno osvjetljenje,
pospješuje prirodno hlađenje, a moguće je smanjiti energijske potrebe i do 60 %.
U 2005. godini, na nivou Bosne i Hercegovine utvrđena je potrošnja energije u zgradarstvu od
49,7 % u odnosu na ukupnu potrošnju energije (Slika 2.).
Slika 2. Finalna potrošnja energije po sektorima u BiH (2005. godina)/ Izvor: Studija
energetskog sektora u BiH – Modul 12: Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi
izvori energije
Prema Studiji energetskog sektora u BiH ukupni stambeni fond u 2005. godini na području
čitave BiH iznosio je 1.097.200 stambenih jedinica, odnosno oko 97,8 miliona m2 stambene
površine. Od ukupnog stambenog fonda zgrada 70 % su porodične kuće, a 30 % stanovi. U
2005. godini u Federaciji BiH registrovano je ukupno 702.676 domaćinstva sa prosječnom
potrošnjom toplotne energije od 196,33 kWh/m2, u Republici Srpskoj 375.809 domaćinstva sa
prosječnom potrošnjom od 214, 07 kWh/m2, i u
108
Distriktu Brčko 18.721 domaćinstva sa prosječnom potrošnjom 224,16 kWh/m2. Postojeći sektor
zgrada u BiH vrlo je problematičan zbog neracionalnosti u potrošnji energije, velikih gubitaka
zbog loše toplotne zaštite i nerazvijene svijesti građana o potrebi za efikasnijom potrošnjom
energije. Razlog za to je što su zgrade koje se danas koriste projektovane i građene u vrijeme
jeftine energije. Izračunavanje optimalne izolacije, koje je vršeno, i na bazi kojih su doneseni
sad već zastarjeli propisi o toplotnoj zaštiti, je davno prevaziđeno. Cijene energije su danas
toliko visoke da se može razmišljati o ulaganjima u toplotnu zaštitu. Ovdje se postavlja pitanje
rentabilnosti tih ulaganja, tj. koliki je period povrata uloženih sredstava. Iskustvo pokazuje da je
taj period relativno kratak kod akcija malih ušteda ali relativno visok (do deset godina) kod
značajnijih ulaganja. Međutim, kod ocjene efikasnosti ulaganja treba voditi računa o još dvije
stvari:
(1) uloga ekonomskog multiplikatora (u uslovima nedovoljne zaposlenosti efekat ulaganja se
može povećati i do tri puta, zbog toka novca)
(2) u slučaju korištenja uvoznih goriva (kao što je to slučaj u Sarajevu), ulaganjima se ujedno
smanjuje uvoz i odliv deviza i podstiče zapošljavanje i razvoj građevinskih djelatnosti.
Predviđeno je da bi se trebalo obnoviti, uz mjere povećanja energijske efikasnosti (izolacija na
zidovima i plafonima prema negrijanom prostoru, zamjena prozora i vrata, korištenje energijski
efikasnih kućanskih uređaja, i sl.), oko 154.437 stambenih jedinica, odnosno 14,65 miliona m2
stambene površine. Korištenjem mjera energijske efikasnosti, prema Studiji energetskog
sektora u BiH – Modul 12: Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije,
potrošnja finalne energije u domaćinstvima do 2020. godine trebala bi pasti na 40,1 %.
Glavni cilj energijske efikasnosti u zgradarstvu je uspostaviti mehanizme koji će trajno smanjiti
energijske potrebe pri projektovanju, izgradnji, i korištenju novih zgrada, kao i rekonstrukciji
postojećih, te ukloniti barijere uvođenju mjera energijske efikasnosti u postojeće i nove zgrade.
Uspješna implementacija mjera energijske efikasnosti u zgradarstvu se temelji na:
•
promjeni zakonodavnog okruženja i usklađivanju sa evropskom regulativom na području
toplotne zaštite i uštede energije i primjene obnovljivih izvora energije;
•
povećanju toplotne zaštite postojećih i novih zgrada;
•
povećanju efikasnosti sistema grijanja, hlađenja i ventilacije;
•
povećanju efikasnosti sistema rasvjete i energijskih potrošača;
•
energijskoj kontroli i upravljanju energijom u postojećim i novim zgrada;
•
propisivanju ciljne vrijednosti ukupne godišnje potrošnje zgrade po m2 ili m3;
•
uvođenju energijskog certifikata, kao sistema označavanja zgrada prema godišnjoj
potrošnji energije; i stalnoj edukaciji građana i promociji mjera povećanja energijske
efikasnosti.
Mjere povećanja energijske efikasnosti u zgradarstvu idu u smjerovima:
•
povećanje toplotnih dobitaka od Sunca (posebno kod novogradnje);
•
smanjenje transmisionih i ventilacionih gubitaka (poboljšanje toplotne izolacije, energijski
efikasni prozori);
•
smanjenje gubitaka u sistemu grijanja (energijski efikasni kotlovi, izolacija cijevne mreže,
automatska regulacija); i
•
povećanje udjela obnovljivih izvora energije (solarni kolektori za sistem potrošne tople
109
vode (PTV) i kao dodatak sistemu grijanja, korištenje biomase).
1.2. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U
EVROPSKOJ UNIJI I BOSNI I HERCEGOVINI
•
Evropska Unija
Jedan od glavnih legislativnih dokumenta Evropske unije je Bijela knjiga o energetskoj politici
(White Paper: an Energy Policy for the European Union, COM(95) 682, Final, January 1996),
koja propisuje tri osnovna zahtjeva za budući razvoj energetskog sistema na nivou Evropske
unije:
•
zaštita okoline;
•
sigurnost opskrbe energijom i
•
konkurentnost industrije.
Na Bijelu knjigu o energetskoj politici nadovezuje se Zelena knjiga „Prema Evropskoj strategiji
za sigurnost energijske opskrbe“ (Green Paper „Towards a European Strategy for the Security
of Energy Supply“), koja ističe tri ključna momenta:
1. ako se u Evropskoj uniji zadrži trenutni trend porasta energijske potrošnje, zemlje
članice će prema provedenim analizama, do 2030. godine, uvoziti 70% energije,
za razliku od sadašnjih 50%;
2. u ovom trenutku, emisija stakleničkih plinova u Evropi je u porastu, i ako se trend
nastavi, zemlje članice EU neće biti u stanju poštovati Kyoto protokol;
3. analize pokazuju da Evropski parlament ima vrlo ograničen uticaj na uslove
energijske opskrbe, a sektor energijske potrošnje (naročito saobraćaj i potrošnja
u zgradama) može dati izvrsne rezultate u uštedi energije.
Navedeni podaci predstavljaju jak razlog za provođenje svih raspoloživih mjera u cilju
smanjenja potrošnje energije i zaštite okoline u najvećoj mogućoj mjeri.
Glavni zaključak Zelene knjige je da Evropska komisija treba razviti široki spektar aktivnosti i
pokrenuti razne programe u cilju promocije energijske efikasnosti i obnovljvih izvora energije i
njihovu implemenatciju u energijsku politiku zemalja članica.
Na nivou Evropske unije stupile su na snagu brojne direktive. Ove direktive
područja kao što su:
• energijsko označavanje proizvoda;
• primjena energijskih standarda;
• efikasnost kotlova;
• mjere za redukciju emisije CO2 povećanjem energijske efikasnosti.
obuhvataju
Za područje zgradarstva najznačajnije su:
•
Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada;
•
Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnsoti i energijskim uslugama;
•
Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama
na unutrašnjem tržištu energije;
110
•
Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja; i
•
Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevinskim
proizvodima.
Evropska komisija je krajem 2006. godine donijela Akcijski plan o energijskoj efikasnosti pod
naslovom „Ušteda za 20 % do 2020. godine“ (20 % povećanje energijske efikasnosti, 20 %
učešće obnovljivih energija u energetskoj strukturi i smanjenje emisije stakleničkih gasova za 20
%) jer je utvrđeno da se uprkos sve skupljim energentima, sve težim posljedicama za okolinu i
sve većoj ovisnosti o nabavi fosilnih goriva van granica Evropske unije, najmanje 20 % energije
troši nepotrebno. Akcijski plan sadrži paket prioritetnih mjera koje pokrivaju ekonomski isplative
i energijski efikasne incijative, koje uključuju akcije u područjima: efikasnost kućanskih uređaja,
energijske efikasnosti u zgradarstvu sa naglaskom na promociju niskoenergijskih i pasivnih
zgrada, energijske efikasnosti u saobraćaju, energijski efikasne proizvodnje i distribucije
energije, prijedloge mehanizama finansiranja energijske efikasnosti, te promociju i podizanje
svijesti o energijskoj efikasnosti. U planu se ističe značaj energijske efikasnosti u EU-i i
naglašava se da ukoliko se odmah krene sa primjenom predloženih mjera, do 2020. godine bi
se mogla smanjiti potrošnja za 100 milijardi eura godišnje, a emisija CO2 pala bi za 780 miliona
tona. Plan bi trebao biti implementiran u državne zakone članica EU u sljedećih šest godina.
Ovim planom jasno je naglašena politika EU da država subvencionara građevinske materijale i
usluge koji su na liniji povećanje energijske efikasnosti na strani potrošnje energije, umjesto da
subvencionira potrošnju energije. Pored ciljeva na području energetike i klimatskih promjena,
ovim se želi zaustaviti transfer industrijskih pogona iz Evrope u Aziju. Čitav niz direktiva
Evropske unije je na tom putu.
1.2.1. Direktive evropske unije koje regulišu područje energijske efikasnosti u
zgradarstvu
Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada
Direktiva 2002/91/EC o energijskim karakteristikama zgrada je vrlo značajna za sektor
zgradarstva i donosi nove promjene za sve sudionike u projektovanju i gradnji. Evropski
parlament je 16. decembra 2002. godine donio Direktivu 2002/91/EC o energijskim
karakteristikama zgrada, čime je jasno nametnuo obavezu racionalne potrošnje energije u
zgradama EU kao i zemljama kandidatima. Osnovni razlozi za donošenje te Direktive proizilaze
iz ovisnosti zemalja članica o uvozu energije (procjenjuje se da će do 2030. godine ovisnost o
uvozu biti oko 70 %), nužnosti zaštite okoline (proizvodnja energije i njena upotreba odgovorni
su za oko 94 % emisije CO2, a protokolom iz Kyota su zemlje članice obavezane smanjiti
emisiju CO2) i nesigurnosti opskrbe energijom. Cilj koji se želi postići primjenom Direktive
2002/91/EC je smanjenje energijskih potreba i time redukcija emisije CO2.
Opšti okvir za proračun energijskih karakteristika zgrada sadržan je u dodatku Direktivi. Prema
njemu, metodologija proračuna energijskih djelovanja zgrada treba uključiti sljedeće aspekte:
•
toplotna karakteristika ovojnice i unutrašnjih konstrukcijskih dijelova zgrade;
•
sistema za grijanje i pripremu tople vode,
•
instalacije za klimatizaciju;
•
sistem ventilacije;
•
instalirani sistemi rasvjete;
111
•
pozicija i orijentacija zgrade, uključujući i vanjske klimatske uslove,
•
pasivne sunčeve sisteme i zaštitu od sunca;
•
prirodnu ventilaciju i
•
sobni klimatski uslovi, uključujući i projektovanu unutrašnju klimu.
Pri projektovanju novih, kao i rekonstrukciji postojećih zgrada, površine veće od 1000 m2,
potrebno je razmotriti mogućnosti primjene sljedećih sistema:
•
aktivni solarni sistemi i drugi sistemi za proizvodnju toplotne i električne energije na
temelju obnovljivih izvora energije;
•
proizvodnja toplotne i električne energije putem kogeneracije;
•
toplotne pumpe; i
•
prirodno osvjetljenje.
Za potrebe proračuna toplotnih potreba, zgrade treba klasificirati na kategorije, kao npr.:
a) porodične kuće različitih načina građenja;
b) kuće sa više stanova;
c) poslovne zgrade;
d) obrazovne zgrade;
e) bolnice;
f) hoteli i restorani;
g) sportski objekti;
h) zgrade veleprodaje i maloprodaje i
i) ostale vrste zgrada koje troše energiju.
Direktiva od zemalja članica, za postojeće zgrade, sa korisnom površinom većom od 1000 m2,
koje će se obnavljati, traži poboljšanje minimalnih energijskih osobina, koliko god je to tehnički,
funkcionalno i ekonomski izvedivo. U Direktivi je, također, određeno da zemlje članice moraju
osigurati ovlaštene stručnjake za certificiranje zgrada, nadzor sistema za grijanje i
prozračivanje, te sastavljanje pratećih preporuka za poboljšanja tih sistema u smislu smanjenja
potrošnje energije i emisiji štetnih materija.
Sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju u budućnosti trebaju biti certificirane i takvi
energijski certifikati, sa podacima o godišnjoj potrošnji za grijanje zgrade, biće izloženi ili dati na
uvid svim zainteresovanim strankama. Uvođenjem energijskih iskaznica za zgrade i
certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade sa niskom potrošnjom energije znatno će dobiti
na vrijednosti na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgradama vrijednost pasti. Sve to
trebalo bi pokrenuti tržište u smjeru povećanja energijske efikasnosti. Za nove zgrade sa
površinom većom od 1000 m2 mora se razmotriti mogućnost primjene decentraliziranih
energijskih sistema, baziranih na obnovljivim izvorima energije, daljinskom grijanju i hlađenju,
kogeneraciji, toplotnim pumpama i sl. Također, zemlje članice moraju uvesti obavezne
inspekcije kotlova na fosilna goriva, izlaznih snaga od 20 kW do 100 kW. Kotlovi snage veće od
100 kW biće kontrolisana svake dvije godine. Za plinske kotlove taj se period može produžiti do
četiri godine. Kod kotla starijeg od 15 godina potrebna je inspekcija cijelog sistema. Kako bi
smanjili potrošnju energije i reducirali emisiju CO2 zemlje članice će kontrolisati rashladne
sisteme snage veće od 12 kW. Inspekcija će uključivati i ocjenu efikasnosti klima uređaja.
112
Zemlje članice moraju osigurati da sve navedene inspekcije, kao i energijske preglede (audite)
izvrše nezavisni energijski stručnjaci.
Osnovni cilj Direktive 2002/91/EC je obavezati zemlje članice na nužnost smanjenja potrošnje
svih vrsta energije u zgradama koje se trebaju graditi i u postojećim zgradama. Države članice
su obavezne osigurati da, kod gradnje, prodaje ili iznajmljivnja zgrade, vlasnik može dobiti
certifikat energijske efikasnosti ili dati takav certifikat kupcu ili korisniku, prema potrebi. Certifikat
treba da vrijedi 10 godina. Primjer izgleda certifikata je dat na Slici 3.
Slika 3. Primjer izgleda certifikata energijske efikasnosti
Certifikat energijske efikasnosti za zgrade mora uključiti vrijednosti kao što su postojeći pravni
standardi i usporedbe kako bi se omogućilo potrošačima da upoređuju i ocjenjuju energijsku
vrijednost zgrade. Uz certifikat se moraju dati i preporuke za ekonomski opravdano poboljšanje
energijske efikasnosti. Svrha certifikata je samo da osigura informacije.
Države članice su obavezne da poduzmu mjere kojima će se pobrinuti da zgrade, ukupne
korisne površine iznad 1000 m2, koje koriste tijela javne vlasti i institucije koje pružaju javne
usluge velikom broju osoba i zato imaju veliki protok posjetilaca, certifikat energijske efikasnosti
javno izloži na vidnom mjestu.
Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama
Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama je stupila na snagu 17.
maja 2006. godine. Direktiva je usmjerena ka poboljšanju efikasnosti potrošnje energije, a kao
takva se smatra instrumentom poboljšanja sveukupne sigurnosti opskrbe energijom, smanjenja
ovisnosti o uvozu energenata, smanjenja emisije CO2 iz energetskog sektora, ali i povećanju
konkurentnosti evropske privrede.
Svrha direktive je povećati isplativost poboljšanja energijske efikasnosti u zemljama članicama
EU, na način da donesu potrebne ciljeve, mehanizme, incijative, finansijske i zakonske okvire
za uklanjanje prepreka koje utiču na efikasnost u korištenju energije. Naglašava se potreba
izrade nacionalnih akcijskih planova o energijskoj efikasnosti svake tri godine, te provedba
planova sa ciljem ukupnog smanjenja potrošnje energije za 9 % u roku od devet godina, ili 1 %
113
godišnje. Sve članice trebaju donijeti isplative, praktične i razumne mjere u svrhu ostvarivanja
tog cilja.
Kako bi poslužile svojim primjerom članice moraju osigurati primjenu donesenih mjera
prvenstveno u javnom sektoru, fokusirajući se na najisplativije mjere koje donose najveće
uštede energije i najbrži povrat investicije.
Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama
na unutrašnjem tržištu energije
Direktiva 2004/8/EC o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplotnim potrebama na
unutrašnjem tržištu energije je pokrenuta sa ciljem povećanja energijske efikasnosti i
poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom putem kreiranja okvira za unaprjeđivanje i razvoj
visoko-efikasne kogeneracije toplotne i električne energije. Direktiva je stupila na snagu 11.
februara 2004. godine.
U Direktivi su strogo definisani produkti kogeneracije (kogeneracijska električna i toplotna
energija, kogeneracijsko gorivo), visoko-efikasna kogeneracija i potrebe smanjenja upotrebe
energije. Sa druge strane, Direktiva zahtijeva od zemalja članica stvaranje uslova koji će
omogućiti certifikaciju visoko-efikasne kogeneracije, analiziranje nacionalnih potencijala za
visoko-efikasnu kogeneraciju, koncipiranje strategije za ostvarivanje potencijala, uključujući i
mehanizme podrške, regulisanje pristupa mreži u smislu prava pristupa i transparentnosti
postupka, te tarifa za isporuku, rezervnu energiju (back-up), publiciranje izvještaja sa
rezultatima analize i evaluacije te dostavljanje statistike o proizvodnji električne i toplotne
energije u kogeneracijama.
Donošenjem ove Direktive, kogeneracija je prepoznata kao jedna od glavnih tehnologija za
postizanje bolje energijske efikasnosti koja rezultira smanjenjem potrošnje primarne energije,
izbjegnutim mrežnim gubicima te smanjenjem emisija zagađujućih materija u zrak.
Efikasno iskorištavanje energije u kogeneracijskim postrojenjima doprinosi i sigurnosti opskrbe i
poboljšava tržišnu poziciju EU i njenih članica, pa je promocija efikasne kogeneracije prioritete
svake zajednice.
Kratkoročno, Direktiva će poticati nove kogeneracijske instalacije visoke efikasnosti, da bi se
stvorili izjednačeni uslovi za razvoj, regulatorna sigurnost i finansijska potpora. Dugoročno,
Direktiva će biti sredstvo preko kojeg će se stvoriti neophodni zakonodavni okvir za osiguranje
efikasne kogeneracije uz druge okolinski prihvatljive načine snabdijevanja energijom.
Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja
Direktiva 92/75/EEC o obaveznom označavanju efikasnosti kućanskih uređaja tačno definiše
kućanske uređaje koji trebaju biti označeni oznakom energijske efikasnosti, te detaljno propisuje
oblik i sadržaj energijske oznake kojom trebaju biti označeni električni uređaji. Ova Direktiva je
usvojena 22. septembra 1992. godine.
Odredbe Direktive 92/75/EEC primjenjuju se na sljedeće skupine uređaja:
•
frižidere, zamrzivače i njihove kombinacije;
•
mašine za veš i mašine za sušenje veša, i njihove kombinacije;
114
•
mašine za pranje posuđa;
•
električne peći;
•
klimatizacijske uređaje; i
•
električne izvore svjetla.
Odredbe Direktive 92/75/EEC se ne primjenjuju na uređaje koji koriste autonomne izvore
energije, na uređaje čija je proizvodnja prestala prije stupanja na snagu ove Direktive te na već
korištene (upotrebljavane) uređaje. Dobavljač je dužan uz uređaj koji isporučuje distributeru
dostaviti oznaku energijske efikasnosti i tehničku dokumentaciju koja potvrđuje i daje opširnija
objašnjenja o podacima na oznaci.
U skladu sa Direktivom 92/75/EEC o obaveznom iznačavanju energijske efikasnosti kućanskih
uređaja donesene su sljedeće direktive, za najzastupljenije uređaje:
•
Direktiva Evropske komisije 94/2/EC o obaveznom energetskom označavanju kućanski
električnih frižidera, zamrzivača i njihovih kombinacija;
•
Direktiva Evropske komisije 95/12/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih
električnih mašina za pranje veša;
•
Direktiva Evropske komisije 95/13/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih
električnih mašina za sušenje veša;
•
Direktiva Evropske komisije 96/60/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih
električnih mašina za pranje i sušenje veša;
•
Direktiva Evropske komisije 2002/40/EC o obaveznom energijskom označavanju
kućanskih električnih peći;
•
Direktiva Evropske komisije 97/17/EC o obaveznom energijskom označavanju kućanskih
električnih mašina za pranje posuđa;
•
Direktiva Evropske komisije 2002/31/EC od 22. maja 2002. godine o obaveznom
energijskom označavanju kućanskih klimatizacijskih uređaja; i
•
Direktiva Evropske komisije 98/11/EC od
energijskom označavanju izvora svjetlosti.
27. januara 1998. godine o obaveznom
115
Tabela 1. Direktive EU o označavanju kućanskih uređaja
Direktiva
EC
Dan donošenja
direktive
Datum stupanja na
snagu
Frižideri/zamrzivači
94/2/EC
21. januar 1994.
1. januar 1995.
Mašine za veš
95/12/EC
23. maj 1995.
1. april 1996.
Mašine za veš (nadopuna)
96/89/EC
17. decembar 1996.
15. maj 1997.
Mašine za sušenje veša
95/13/EC
23. maj 1995.
1. april 1996.
Kombinovane mašine za pranje i
sušenje veša
96/60/EC
23 .maj 1996.
1. august 1997.
Mašine za pranje posuđa
97/17/EC
16. april 1997.
1. juni 1998.
Mašine za pranje posuđa (dopuna)
1999/9/EC
29. februar 1999.
1. april 1999.
Lampe
98/11/EC
27. januar 1998.
1. juli 1999.
Klimatizacijski uređaji
2002/31/EC
22. mart 2002.
1. januar 2003.
Električne peći
2002/40/EC
8. mart 2002.
1. januar 2003.
Uređaj
Oznaka energijske efikasnosti (Slika 4.) je potvrda kvaliteta uređaja sa obzirom na njegovu
energijsku efikasnost.
Slika 4. Primjer EU oznake energijske efikasnosti za frižidere
116
Na EU oznaci energijske efikasnosti, npr. za frižidere, osim nivoa efikasnosti, data je i godišnja
potrošnja energije (kWh/a), korisna zapremina rashladnog dijela i zamrzivača (litara), nivo buke
(dB) i dr. Oznake raspona efikasnosti koriste linearnu skalu na čijim se krajevima nalaze uređaji
s najmanjom i najvećom efikasnošću. Strelica označava gdje se određeni model nalazi u
odnosu na tržišnu ponudu.
Važno je provesti obrazovanje kupaca tako da ne bude zabune koja kategorija predstavlja
efikasne, a koje neefikasne uređaje. Oznaka energijske efikasnosti omogućuje potrošačima
djelotvorno upoređivanje različitih modela nekog uređaja, ovisno o energijskoj efikasnosti,
godišnjoj energijskoj potrošnji i nekim važnijim radnim karakteristikama i mogućnostima uređaja.
Sistem energijskog označavanje u Evropskoj uniji temelji se na kategorijama energijske
efikasnosti koje su izvedene prema omjeru potrošnje uređaja u odnosu na potrošnju referentnog
uređaja i definisano je sedam kategorija (Tabela 2.)
Tabela 2. Kategorije energijske efikasnosti u Evropskoj Uniji
Potrošnja u odnosu na referentni
uređaj
<55%
55-75%
75-90%
90-100%
100-110%
110-125%
>125%
Kategorija
A
B
C
D
E
F
G
Kategorije su definirane tako da potrošnja prosječnog evropskog kućanskog uređaja (100%)
pada između kategorija D i E. Označavanje uređaja olakšava proces uvođenja termina
energijske efikasnosti u strategiju marketinga, informišući potrošaća o karakteristikama uređaja i
podsjećajući ga na potrošnju energije kao važan kriterij prilikom odabira. Sa druge strane,
označavanje uređaja daje veći podsticaj proizvođačima da više rade na povećanju energijske
efikasnosti, kako bi izbjegli loše oznake na svojim uređajima.
Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevnskim
proizvodima
Direktiva 89/106/EEC o usklađivanju zakonskih propisa država članica o građevinskim
proizvodima donijeta je 21. decembra 1988. godine sa ciljem da sve članice obezbijede uslove
da se projektovanje i izvođenje radova u visokogradnji i niskogradnji na njihovoj teritoriji izvodi
na način koji ne ugrožava bezbjednost lica, domaćih životinja i imovine.
Ova Direktiva „građevinski materijal“ definiše kao materijal prilikom građevinskih radova u
visokogrdanji i niskogradnji. Države članice su dužne da omoguće nesmetan plasman
građevinskih materijala na svom tržištu, samo ako su pogodni za određenu upotrebu i
zadovoljavaju bitne zahtjeve navedene u ovoj Direktivi. Bitni zahtjevi primjenjivi na građevinske
radove a koji mogu uticati na tehničke karakteristike nekog materijala, navedeni su u Aneksu I
direktive i po pravilu se odnose na predvidive uslove, kao što su:
•
mehanička otpornost i stabilnost;
•
zaštita u slučaju požara;
•
higijena, zdravlje i okoliš;
117
•
bezbijednost korištenja;
•
zaštita od buke;
•
ekonomično korištenje energije.
Drugim riječima to znači da se projektovanje i izvođenje radova mora sprovesti na takav način:
•
da zbog opterećenja prilikom gradnje ne dođe do:
- pada cijele ili dijela izgrađene konstrukcije;
- značajnije deformacije;
- oštećenja dijelova zgrade pri izvođenju radova ili uvođenja instalacija ili opreme kao
posljedica značajnije deformacije konstrukcije pod dejstvom opterećenja;
- oštećenja čija je posljedica nesrazmjerna u odnosu na uzrok.
•
da u slučaju požara:
- konstrukcija koja prenosi opterećenje mora izdržati određeni vremenski period;
- izbijanje i širenje požara i dima treba da bude lokalno ograničeno;
- lica koja borave na lokalitetu treba da mogu da napuste taj lokalitet ili da budu
spašena na drugi način.
•
da se ne ugrozi higijena ili zdravlje stanovnika, a posebno da ne dovede do:
- ispuštanje zagađujućih materija;
- prisustva opasnih čestica ili plinova u vazduhu;
- emitovanja opasnog zračenja;
- zagađivanja ili trovanja vode ili zemljišta;
- lošeg uklanjanja otpadne vode, izduvnih gasova, čvrstog ili tečnog otpada, pojave
vlage u dijelovima konstrukcija ili na površinama konstrukcije.
•
da ne podrazumijeva neprihvatljive rizike od nesretnih slučajeva pri radu, kao što su:
klizanje, padanje, opekotine, smrt od strujnog udara, povrede od eksplozije;
•
da se buka koju čuju stanovnici ili ljudi koji se nalaze u blizini, zadrži na nivou koji neće
ugroziti njihovo zdravlje, spavanje, odmor i rad i
•
da se postavljanje odgovarajućih instalacija za grijanje, hlađenje ili ventilaciju mora izvesti
tako da potrošnja energije bude mala, pri čemu treba voditi računa o klimatskim uslovima
koji vladaju na toj lokaciji.
Prema ovoj Direktivi države članice će smatrati da su građevinski materijali pogodni za
korištenje ako materijal nosi oznaku CE. Direktiva naglašava i potrebu za certifikatom o
usaglašenosti.
Certifikat o usaglašenosti građevinskih proizvoda
Proizvođač ili njegov zastupnik nastanjen na teritoriji EU odgovoran je za certifikat o
usaglašenosti, koji je pouzdana tvrdnja da :
•
proizvođač ima uveden sistem kvaliteta i fabričku kontrolu proizvoda u cilju osiguranja
118
uskalđenosti proizvodnje sa odgovarajućim tehničkim specifikacijama; ili
•
je pored sistema kontrole proizvodnje u fabrici i tijelo ovlašteno za certifikaciju uključeno
u ocjenu i nadzor nad kontrolom proizvodnje i kvaliteta samog materijala. Ovlašteno
tijelo može biti: akreditovana laboratorija, kontrolno tijelo ili certifikaciono tijelo.
Proizvođač ili njegov zastupnik nastanjeni na teritoriji EU ima pravo da stavi oznaku CE na
materijal, ambalažu ili na prateću dokumentaciju, samo u slučaju ako ima certifikat o
usaglašenosti.
•
Bosna i Hercegovina
U BiH proces razvoja zakona i uspostave potrebnih institucija teče veoma sporo i otežano.
Najveći problem predstavlja otežano međuentitesko postizanje kompromisa. Ne postoji jedno
ministarstvo koje bi imalo ključnu ulogu za okolinu i pitanje energijske efikasnosti. Različita
ministarstva na nivou države imaju udjela u istim problemima.
Na nivou države ne postoji agencija ili slična institucija koja se bavi pitanjem energijske
efikasnosti, obnovljivih izvora i okoline. Određeni međunarodni donatori pokazali su
zainteresiranost za podršku uspostavljanja takvog tijela, ali konkretne aktivnosti nisu do sada
poduzete. Takođe ne postoji sveobuhvatan sistem monitoringa okoline, energijske efikasnosti i
korištenja obnovljivih izvora, koji bi prikupljao sve okolinske informacije. Sakupljanje podataka
nije koordinirano, različite institucije prikupljaju informacije odvojeno jedna od druge. Ne postoji
centralizovana/jedinstvena baza podataka, niti mehanizam razmjene informacija između
institucija koje prikupljaju podatke i relevantnih ministarstava. Bez zajedničkog rada na
okolinskoj legislativi u BiH, implementacija međunarodnih standarda i propisa BiH se nalazi u
teškoj poziciji pri implementaciji direktiva EU.
Što se tiče propisa o toplotnoj zaštiti zgrada u BiH se koriste važeći propis iz 1987. godine,
zajedno sa standardima:
•
JUS U.J5.510 Metode proračuna koeficijenta prolaza toplote u zgradama;
•
JUS U.J5.520 Metode proračuna difuzije vodene pare;
•
JUS U.J5.530 Metode proračuna karakteristika toplotne stabilnosti vanjskih građevinskih
konstrukcija za ljetno razdoblje i dr.
Ovim su utvrđeni tehnički zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, gradnji i
rekonstrukciji zgrada.
Direktive Evropske unije na području energetike i klimatskih promjena moraju biti putokaz i za
BiH. Primjena iskustava Evrope odgovara ciljevima razvoja BiH, ali je potrebno usvojiti
sveobuhvatan sistem koji bi uključio: (i) strateške; (ii) organizacione; (iii) ekonomske; (iv) pravne
i (v) tehnološke mjere na području korištenja energije.
Stoga Studiju efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u sektoru kolektivnog
stanovanja u Kantonu Sarajevo (općine Novo Sarajevo i Novi Grad) treba posmatrati ne kao
recept koji se može mehanički realizirati nego kao inicijalni materijal koji treba da ukaže na
široku lepezu djelovanja da bi se Sarajevo, a potom cijela BiH, okrenula od koncepta
snabdijevanja energijom do koncepta korištenja energije – od koncepta gdje je u centru pažnje
proizvođač energije ka konceptu gdje je u centru pažnje korisnik energije.
Prvi korak je jačanje svijesti o promjeni posmatranja uloge energije, drugi korak je jačanje
119
sposobnosti države (na svim nivoima), a tek slijedeći korak mogu biti konkretni programi.
Strategija razvoja energetskog sektora u BiH
Podloga za izradu Strategije je Studija energetskog sektora u BiH, koju finansira Svjetska banka
(World Bank). Izvođač Studije je bio konzorcij na čelu sa energijskim institutom „Hrvoje Požar“
(EIHP) iz Zagreba koji je predao (završio) nacrt Studije, održana je stručna rasprava, i trenutno
se čeka finalna verzija.
Osnovni ciljevi studije su:
•
pregled i sinteza prethodnih studija koje su se odnosile na energijski sektor;
•
preduzeti nova istraživanja u energetskom sektoru;
•
izvještavanje o nalazima;
•
izrada preporuka za reformu i jačanje energetskog sektora; i
•
pomoć Bosni i Hercegovini da dobije energetsku strategiju.
Prema raspoloživim podacima postoje značajno neslaganje sa nekim rezultatima iz nacrta ove
Studije.
Početkom 2008. god. je urađen Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH
(finalna verzija nacrta je raspoloživa na stranici www.fbihvlada.gov.ba). Svrha izrade ovog
dokumenta je da se, u nedostatku Strategije razvoja energetskog sektora BiH, intenziviraju
aktivnosti na reformama energetskog sektora u Federaciji BiH, obezbijede koncepcijske
postavke za modernizaciju postojećih i izgradnju novih, savremenih energijskih objekata i
infrastrukture, sa visokim stepenom energijske efikasnosti i održivog razvoja.
U okviru Federalne strategije zaštite okoliša, (prema raspoloživim podacima Strategija je
usvojena od Vlade FBiH u jesen 2008. godine, a preostalo je usvajanje od strane parlamenta),
u segmentu zaštite zraka obrađeni su i neki aspekti energije.
Predložene su i mjere za povećanje energijske efikasnosti, kako slijedi:
1. Donošenje i implementacija programa obuke u privredi i obuka građana – u
saradnji sa federalnom i kantonalnim privrednim komorama: izrada Federalnog
programa edukacije građana i privrede o značaju i načinima povećanja energijske
efikasnosti u sektorima stanovanja (zgradarstvu) i privrede (izrada knjiga, priručnika, TV
emisije i spotovi);
2. Osnivanje savjetovališta za energiju: u središtima kantona/županija osnovati
savjetovališta za energiju (budžetsko finansiranje). Stručno jezgro bi bilo pri Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije, te po jedan do dva zaposlenika u
kantonima/županijama. Ovo treba urediti donošenjem federalnog zakona;
3. Uvođenje sistema označavanja energijske efikasnosti tehničkih proizvoda: s
obzirom da su neki industrijski proizvodi potrošači energije nakon što ih građani nabave,
potrebno je:
•
Donijeti uredbu o obaveznom označavanju proizvoda koji troše energiju (sijalice,
kućanski uređaji, itd.) o energijskoj efikasnosti;
•
Uvesti kontrolu da li proizvodi imaju CE oznaku pri uvozu;
120
•
Edukovati građane o značaju i značenju ovog znaka.
4. Donošenje propisa za energijsku efikasnost u zgradarstvu, te uvesti sistem
označavanja energijske efikasnosti zgrada: od kvaliteta gradnje zavisi potrošnja
energije u budućih 50 ili 100 godina. Zato svaka nova zgrada mora imati certifikat o
energijskim gubicima.
5. Popularizacija osnivanja ESCO kompanija. Predviđa se izrada knjiga i brošura i
organizacija seminara.
6. Uvođenje instituta energijskog menadžera za budžetske ustanove: kako su
budžetske ustanove najznačajniji rasipnici energije, ovim mehanizmom se pomaže
budžetskim ustanovama u iznalaženju mjera za pravilno korištenje energije, a ujedno se
vrši kontrola i izvještaju se kantoni i opštine o racionalnoj potrošnji energije budžetskih
korisnika. Ovdje uložena sredstva iznose svega nekoliko procenata od postignutih
ušteda. Potrebno je:
•
pripremiti zakon;
•
pripremiti tehničke upute i
•
osposobiti kadar.
7. Uvesti sistem energijskog audita u privredi: uspostaviti sistem dobrovoljnog
mehanizma koji omogućuje vlasnicima preduzeća da izvrše (putem certificiranih
organizacija) provjeru kako menadžment preduzeća efikasno upravlja energijom,
odnosno kako bi se identifikovale optimalne mjere za povećanje energijske efikasnosti.
8. Uvesti zanimanje Saradnik za energiju i vodu: u cilju povećanja efikasnosti potrošnje
energije i vode u preduzećima određenog tipa uvesti zanimanje Saradnik za potrošnju
energije i vode.
9. Uključiti se u međunarodne programe za podsticanje povećanje energijske
efikasnosti: zbog globalnih problema koje stvara prekomjerna potrošnja energije,
međunarodne organizacije i razvijene zemlje su pokrenule čitav niz projekata stvaranja
mreža za povećanje energijske efikasnosti. U cilju jačeg uključivanja BiH u ove mreže
potrebno je:
•
da BiH formalno uđe u neke od projekata i
•
da se, kroz osnivanje tijela za podršku, pomogne univerzitetima, nevladinim
organizacijama i drugima da se uključe u programe, odnosno konkurišu za
sredstva za konkretne akcije.
Nosilac izrade ove strategije je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, za implementaciju
najvećeg dijela programa imenovano je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
Zakonodavstvo BiH u području toplotne zaštite i energijska efikasnost u zgradama
Prvi propisi o toplotnoj zaštiti zgrada u SFRJ doneseni su 1970. godine („Pravilnik o tehničkim
mjerama i uslovima za toplotnu zaštitu zgrada“ – Službeni list SFRJ 35/70). Pravilnikom su
propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote pojedinih građevinskih
dijelova, s obzirom na klimatsku zonu u kojoj se zgrada nalazi. Čitavo područje tadašnje
Jugoslavije bilo je podijeljeno u tri građevinske klimatske zone sa propisanim najvećim
dopuštenim koeficijentom prolaza toplote. Godine 1980. doneseni su novi zahtjevi u pogledu
toplotne zaštite zgrada u okviru norme JUS U.J5.600: Toplotna tehnika u građevinarstvu;
121
Tehnički uslovi za projektovanje i građenje zgrada, kojima su vrijednosti dopuštenih
koeficijenata prelaza toplote smanjene za oko 30 %. Novo, pooštreno i dopunjeno izdanje ovih
normi doneseno je 1987. godine, a u Bosni i Hercegovini je na snazi i danas.
Sa ovim pravilima iz 1987. godine i standardima koja su sa njim u vezi:
•
JUS U.J5.510 Metode proračuna koeficijenta prolaza toplote u zgradama;
•
JUS U.J5.520 Metode proračuna difuzije vodene pare;
•
JUS U.J5.530 Metode proračuna karakteristika toplotne stabilnosti vanjskih građevinskih
konstrukcija za ljetno razdoblje i dr.
su utvrđeni tehnički zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, gradnji i rekonstrukciji
zgrada koje se griju ili klimatiziraju na temperaturi iznad 12 °C. Određeni su dopušteni specifični
toplotni gubici zgrada te minimalna toplotna izolacija građevinskih elemenata. U skladu sa
priznatim tehničkim pravilima preporučuje se koeficijent prolaza toplote pojedinih građevinskih
elemenata, koeficijent linijskog prolaza toplote, specifični toplotni gubici, toplotna stabilnost
vanjskih građevinskih elemenata za ljetno razdoblje, te se provodi dokaz ispunjavanja zahtjeva
oko difuzije vodene pare kroz građevinske elemente (beton, malter, drvo, itd.).
Prema JUS U.J5.600 izmjerena ekstremna teperatura za Sarajevo je – 22 °C, a računska
temperatura (tj. projektna temperatura) je -18 °C. Treba naglasiti da ovako niske temperature
nisu postignute zadnjih godina zbog povećanja temperature i globalnog zagrijavanja, pa je tako
i temperatura po kojoj se vrše proračuni (-18 °C) neodgovarajuća i daje pogrešne rezultate
toplotnih potreba zgrade. Rezultat je povećanje troškova za investicije, po nekim procjenama i
do 30 %, što opet nepotrebno izaziva povećanje troškova grijanja (amortizacija i održavanje
viška kapaciteta za cca 10 %).
Vijeće ministara BiH je usvojilo (februar 2006. godine) Program preuzimanja tehničkih propisa,
kojim se utvrđuju direktive novog pristupa Europske Unije koje se preuzimaju u zakonodavstvo
BiH izradom odgovarajućih tehničkih propisa, te potrebni uvjeti za realiziranje ovoga programa.
Definisano je 29 direktiva, od toga su sljedeće vezane za energijsku efikasnost:
•
Direktiva vijeća 92/42/EEC i 93/68/ЕЕC o zahtjevima za energijsku efikasnost novih
toplovodnih kotlova na tečna i plinska goriva
•
Direktiva 2000/55/EZ europkog parlamenta i vijeća o zahtjevima za energijsku efikasnost
balasta fluorescentne rasvjete
•
Direktiva 96/57/EZ europkog parlamenta i vijeća o zahtjevima za energijsku efikasnost
kućanskih električnih frižidera, rashladnih uređaja i njihova kombinacija
•
Direktiva o građevinskim proizvodima br. 89/106/EEC i 93/68/EEC.
•
Direktiva Evropske komisije 90/396/EEC i 93/68/EEC o plinskim uređajima.
Vrijeme preuzimanja direktiva prema Programu preuzimanja tehničkih propisa, je kraj 2008.
godine.
Pored Programa preuzimanja tehničkih propisa, Vijeće ministara BiH je usvojilo (august 2006.
godine) i Odluku o planu aktivnosti za realizaciju programa preuzimanja tehničkih propisa.
Planom aktivnosti se vrši raspodjela nadležnosti između institucija BiH odgovornih za
implementaciju tehničkih propisa nastalih preuzimanjem direktiva novog pristupa EU u
zakonodavstvo BiH. Za implementaciju direktiva vezanih za energijske efikasnosti odgovorno je
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
122
2. POSTOJEĆE STANJE ZGRADA KOLEKTIVNOG
STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO
SA STANOVIŠTA ENERGIJSKE EFIKASNOSTI
Intencija Ministarstva stambene politike Kantona Sarajevo je da se ovom Studijom obuhvati što
veći uzorak zgrada kolektivnog stanovanja u KS, te su se iz tog razloga izabrale najnaseljenije
općine Novi Grad i Novo Sarajevo. Cilj projekta jeste da se dobije slika stanja potrošnje energije
za grijanje postojećih zgrada kolektivnog stanovanja u predmetnim općinama. Pregled stanja će
dati mogućnost procjene uštede, te mjera koje je moguće poduzeti da bi se smanjila potrošnja
energije u predmetnim zgradama.
Ukupan broj stanambenih jedinica u zgradama kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad i
Novo Sarajevo iznosi 49.429 čija ukupna površina iznosi 2.784.377 m2. Podaci o energiji za
grijanje u predmetnim općinama su iz sljedećih izvora:
•
KJKP Toplane
•
Individualno grijanje – prirodni gas
•
Individualno grijanje – el. energija i druge vrste goriva
Struktura grijanja stanova u zgradama
kolektivnog stanovanja
11%
5%
KJKP
Toplane
individualno
grijanje na gas
ind. grijanje (struja,
druge vrste goriva)
84%
Slika 5. Struktura grijanja stanova u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Najveći broj stanova oko 84% u zgradama kolektivnog stanovanja u općinama Novi Grad I
Novo Sarajevo koristi toplotnu energiju iz sistema KJKP»Toplane-Sarajevo cca 39.000 stanova,
smještenih u 1.265 ulaza. Individualno grijanje je zastupljeno u cca 11.000 stanova smještenih
u 844 ulaza.
123
1400
1265
1200
1000
Broj ulaza
844
800
600
400
200
0
Toplane
Individualni potrošači
Struktura grijanja
Slika 6. Broj ulaza u zgradama prema strukturi grijanja
Obzirom da u Kantonu Sarajevo ne postoji institucija koja prati potrošnju energenata, a
nadležne institucije koje se bave distribucuijom ne prate strukturno potrošnju energije, ne
postoje podaci o potrošnji elektirčna energije za grijanje prostora već samo podaci o ukupno
utrošenoj električna energiji. Potrošnja ostalih energenata za grijanje stambenog prostora, se
može samo procjeniti (Tačka 2.5.). Obzirom da je mali procenat potrošača el.energije i čvrstog i
tečnog goriva za grijanje u odnosu na posmatrani broj stanova, odnosno zgrada, oni nisu ni
analizirani u okviru ove Studije.
2.1. IZVORI I ANALIZA RASPOLOŽIVIH PODATAKA
Najveći dio podataka se odnosi na isporučenu energiju čija se potrošnja prati preko cca 700
mjerila ugrađenih u distributivnom sistemu KJKP Toplane. Ostali podaci, za slučajeve gdje nisu
ugrađena mjerila rezultat su procjene potrošnje izvrene od strane KJKP Toplane.
Specifična potrošnja energije za grijanje za slučajeve individualnog grijanja na prirodni gas je
proračunata na osnovu podataka o potrošnji prirodnog gasa potrošača u zgradama kolektivnog
stanovanja od KJKP Sarajevogas.
Od ukupno 14 upravitelja u Kantonu Sarajevo njih 10 je stavilo na raspolaganje podatke o
površinama stambenog prostora u zgradama u predmetnim općinama.
Postojeće stanje energijske efikasnosti u KS u oblasti zgrada kolektivnog stanovanja se
generalno može okarakterisati kao nezadovoljavајuće, što znači da postoje značajni potencijali
za uštedu energije. Utvrđivanje postојеćeg stanja oteženo je nizom nepovolјnih okolnosti, od
kojih se mogu izdvojiti sljedeće nајznačајniје:
•
nepostojanje podataka o karakteristikama objekata (npr. građevinsko stanje, stanje
instalacija, popis potrošača u objektu, vrijeme korištenја i sl.) ili pokazatelja energijske
efikasnosti definisanih na bilo koji način, dok su malobrojni raspoloživi podaci
nepouzdani;
•
nepostojanje sistematskog i kontinualnog praćenja potrošnje energije u zgradama;
124
2.2. OPIS STAMBENOG FONDA U PREDMETNIM OPĆINAMA
TIPSKE CJELINE
I PODJELA NA
Osnove odlike stanogradnje u Sarajevu (ranije grad, sada Kanton Sarajevo)
U pokušaju sistematiziranja stambenog naslijeđa u Sarajevu mogu se definirati tri osnovna
predsavremena perioda:
-
period turske uprave (1448.-1878.),
-
period austrougarske uprave (1878.-1918.),
-
period između dva svjetska rata (1918.-1941.),
dok se savremeni period može razložiti na dvije faze:
-
period socijalističke izgradnje (1945.-1992.) i
-
post-ratno doba (1996.- do danas).
Ukupan broj stanova / stanovnika u Sarajevu može se djelimično pratiti kroz podatke iz
statističkičkih popisa kako je dato u Tabeli 3.
Tabela 3. Broj stanova po statističkom popisu u periodu od 1950-1991.
Godina
1950.
1960.
1971.
1981.
1991.
Broj stanova
26.700
47.000
90.500
127.396
178.814
U nedostatku tačnih pokazatelja, može se pretpostaviti da je rast u periodu 1991.-2001.
praktično bio zanemariv (dominirala je obnova u ratu porušenih i oštećenih objekata), ali da je u
periodu 2001.-2008., intenzitet izgradnje stanova pojačan, tako da je na prostoru Sarajeva broj
stanova uvećan za oko 5%, pa je sadašnji okvirni ukupni broj stanova u Sarajevu oko 190.000.
Polazeći od udjela tzv. društvenog vlasništva nad stanovima, prema stanju iz posljednjeg
popisa iz 1981. godine kada su 45% činili tada društveni stanovi, s obzirom na ideološku
promociju kolektivnog života, to se može prihvatiti i kao grubi pokazatelj broja stanova u
zgradama kolektivnog stanovanja. Sa velikom pouzdanošću se može smatrati da je takav
odnos prisutan i sada. Dakle, na području grada Sarajeva sada ima oko 85.500 stanova u
zgradama kolektivnog stanovanja, što sa pretpostavljenim prosjekom od 30 stanova po zgradi
daje oko 2.850 zgrada – zasebnih funkcionalnih cjelina (slobodnostojećih lamela).
Također, iz statističkog pregleda starosne strukture stambenih zgrada u Sarajevu prema
popisu iz 1981. godine (a koji se kao prva aproksimacija može primijeniti i na sadašnje stanje
zgrada kolektivnog stanovanja) udio zgrada po kategorijama starosti-godini izgradnje dat je u
Tabeli 4.
125
Tabela 4. Udio zgrada po periodu izgradnje u stambenom fondu Kantona Sarajevo
period
gradnje
do 1900.
1900.1918.
1919.1930.
1931.1945.
1946.1950.
udio
4,20%
1,90%
1,50%
2,70%
2,20%
period
gradnje
1951.1955.
1956.1960.
1961.1965.
1966.1970.
1971.1975.
udio
2,60%
6,90%
9,80%
11,90%
12,70%
period
gradnje
1976.1980.
1981.1985.
1986.1991.
1996.2000.
2001.2008.
udio
12,90%
13,70%
10,90%
1%
5,00%
Na osnovu podataka iz Tabele 4. slijedi da je većina zgrada kolektivnog stanovanja izgrađena
nakon 1955. godine - čak 85% ili nominalno oko 2.420 zgrada sa oko 72.700 stanova. Starije
zgrade (koje imaju više od 55 godina) čine ukupno 15 % fonda zgrada kolektivnog stanovanja i
najveći broj njih predstavlja društveno i tehnološki prevaziđeni model, iako su neke od njih još
uvijek u relativno dobrom tehničko-eksploatacionom stanju, ali bez potrebnog komfora.
S druge strane, ako se promatra prostorni razvoj grada Sarajeva kroz historiju, lako je utvrditi da
je njegova osmanska razvojna epoha prostorno locirana u centralnom dijelu općina Stari Grad i
Centar; austrougarska epoha se miješa sa osmanskom skoro na istom području, uz male
iskorake na zapad u smjeru današnje općine Novo Sarajevo. Epoha razvoja ostvarena u
periodu između dva svjetska rata ima enklave na području općine Centar i Novo Sarajevo. A
prostorni razvoj grada Sarajeva u socijalizmu je dinamično angažirao velike dijelove teritorija
današnjih općina Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Ilijaš pa i Hadžići, uglavnom stoga
što je tadašnji prostorni razvoj direktan odraz forsirane industrijalizacije grada.
2.2.1. Opis specifičnosti stambenog fonda kolektivnog stanovanja u općinama
Novo Sarajevo i Novi Grad
S obzirom na prethodno izlaganje, područje istraživanja ove studije – teritorija općina Novo
Sarajevo i Novi Grad - obuhvata zgrade kolektivnog stanovanja koje su uglavnom nastale u
periodu 'socijalističkog' razvoja i izgradnje, sa manjim udjelom 'međuratnog' i zanemarivim
udjelom austro-ugarskog naslijeđa. Što se tiče 'socijalističke epohe stanogradnje', zanimljivo je
da je u svakom petogodištu (s obzirom na tradicionalni 'socijalistički' planski period –
„petoljetku“), od 1956. pa skoro sve do 1991. godine, nastajalo u prosjeku po 11% ili 266
zgrada (800 stanova). Osim toga, može se uočiti trend da jedno petogodišnje razdoblje
obilježava jedan stil gradnje, odnosno karakteristična arhitektonska forma i pripadajuća
materijalizacija (konstruktivni sistem, osnovni gradivni materijal) koja nosi sva obilježja odnosne
epohe razvoja tzv. proizvodnih snaga (stepena obrazovanosti stručnjaka i radne snage,
usvojenih tehnologija – mehanizacije, alata i drugih sredstava za rad u građevinarstvu, te
stepenu finaliteta građevinskih materijala) u prethodnom, tehnološki dosta izoliranom /
autističnom društvu dogovorno-planske ekonomije.
126
S obzirom na izložene faktore kao kriterije, ovdje se smjelo uspostavlja jedna historijskouvjetovana tipizacija zgrada kolektivnog stanovanja (podjela na tipske cjeline) kojom se donekle
olakšava analiza koja je predmet ove studije. Sve zgrade kolektivnog stanovanja u predmetnim
općinama podjeljene su u 7 tipskih cjelina (T1-T7).
U nastavku se daju osnovne karakteristike tipskih cjelina, uz odgovarajuće ilustrativne primjere:
1956. -1960. – klasični (opeka) i unaprijeđeni sistem (blokovi) – zidana konstrukcija sa
AB horizontalnim i vertikalnim serklažima i monolitnim (sitnorebrastim ili ravnim)
pločama – tipska cjelina 1 (T1)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 1 data je na Slici 7.
Slika 7. Stambena zgrada u Ulici Safeta Hadžića –predstavnik tipske cjeline 1
1961. -1965. – monolitni AB panelni sistem zidova i tavanica bez i sa izolacijom od
pjenobetona; ravni krov – tipska cjelina 2 (T2)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 2. data je na Slici 8.
Slika 8. Stambena zgrada u ulici Džemala Bijedića - predstavnik tipske cjeline 2
1966. -1970. – potpuni montažni AB panelni sistem građenja bez izolacije – tipska cjelina
3 (T3)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 3. data je na Slici 9.
127
Slika 9. Stambena zgrada u Ulici Džemala Bijedića - predstavnik tipske cjeline 3
1971. -1975. –
I) montažni AB panelni sistem (sa inkorporiranom izolacijom od
polistirena u fasadnim i zabatnim zidovima) – tipska cjelina 4 (T4)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 4.-I) data je na Slici 10.
Slika 10. Stambena zgrada na Trgu međunarodnog prijateljstva - predstavnik tipske cjeline 4
II) montažni AB skeletni sistem (sa zidovima od opečnih blokova ili blokova od pjeno/gas
betona) – tipska cjelina 4 (T4)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 4. – II) data je na Slici 11.
128
Slika 11. Stambena zgrada u Ulici Geteova - predstavnik tipske cjeline 4
1976. -1980. – I) monolitni AB skeletni sistem sa zidovima od blokova (opečni i pjeno
/gas-betonski) – tipska cjelina 5 (T5)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 5.- I) data je na Slici 12.
Slika 12. Stambena zgrada - soliter u Ulici Azize Šaćirbegović - predstavnik tipske cjeline 5
II) monolitni AB panelni sa izolacijom od siporeksa i maltera – tipska cjelina 5 (T5)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 5. – II) data je na Slici 13.
Slika 13. Stambena zgrada - soliter u Ulici Grbavička - predstavnik tipske cjeline 5
1981. -1985. – monolitni AB panelni sistem sa izolacijom od polistirena i termo-maltera –
tipska cjelina 6 (T6)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 6. data je na Slici 14.
129
Slika 14. Stambena zgrada u Ulici Azize Šaćirbegović - predstavnik tipske cjeline 6
1986. -1991. – I) monolitni AB paneli + fasadni sendvič zidovi (mineralna vuna+fasadna
opeka) – tipska cjelina 7 (T7)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 7. - I) data je na Slici 15.
Slika 15. Stambena zgrada u Ulici Zagrebačka - predstavnik tipske cjeline 7
II) monolitni AB paneli + fas. sendvič (polistiren+šuplja opeka+plemeniti
malter) –tipska cjelina 7 (T7)
Foto-ilustracija zgrade predstavnika tipske cjeline 7. - II) data je na Slici 16. Slika 16. Stambena
zgrada u Ulici Zmaja od Bosne
130
Slika 16. Stambena zgrada u Ulici Zmaja od Bosne - predstavnik tipske cjeline 7
Udio pojedinih tipskih cjelina u stambenom fondu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo dat je
na Slici 17. Vidljivo je da najveće učešće imaju tipske cjeline T6 i T2 koje čineviše od polovine
stambenog fonda.
8%
9%
Tipske cjeline
1
20%
2
3
4
5
35%
2%
12%
6
7
14%
Slika 17. Udio pojedinih tipskih cjelina u stambenom fondu općina Novi Grad i Novo Sarajevo
131
2.2.2. Opis i tehničke specifikacije pojedinih predstavnika tipova zgrada
S ciljem efikasne analize energijske efikasnosti u stambenim zgradama kolektivnog stanovanja
u području istraživanja (općine Novo Sarajevo i Novi Grad) bilo je neophodno pribaviti egzaktne
tehničko-funkcionalne i eksploatacione pokazatelje i podatke o svim tim zgradama. S obzirom
da se radi o vrlo razuđenoj lepezi varijeteta unutar osnovne tipizacije, u raspoloživim
vremenskim okvirima za izradu ove Studije bilo je nerealno ući u detaljniju analizu svih
slučajeva.
Nastojeći premostiti objektivne prepreke i razviti koncept ocjene energijske efikasnosti zgrada
kolektivnog stanovanja u zadanom području, kao pomoćno sredstvo koristio se tehnički snimak
građevinskih karakteristika i odgovarajući računarski modeli simulacije potrošnje energije u
konkretnim, referentnim zgradama1 koje reprezentiraju svaku tipsku cjelinu. Tehničke osobine i
energijske performanse konkretne zgrade, predstavnika tipske cjeline u ovakvom deduktivnom
pristupu daju sliku stanja cijele klase zgrada, pripadnica određene tipske cjeline. Sasvim
razumljivo, ovdje je nemoguće, bez dodatnog istraživanja i ispitivanja, kazati kolika je
vjerodostojnost ove metode kada se osobine, performanse i učinci jedne zgrade primijene na
cijelu klasu zgrada u području istraživanja, odnosno, kojom / kolikom greškom će biti obilježeni
dobiveni rezultati. Ipak, smatra se da će ova metoda i njen ishod dati jasnu indikaciju izvora
problema i ukazati na glavne pravce budućeg djelovanja s ciljem unapređenja energijske
efikasnosti – a to je i bio cilj izrade ove studije. Ukoliko se ukaže potrebnim, kroz dodatna
istraživanja i testiranja dovoljnog broja konkretnih objekata unutar svakog tipa, može se izvesti
ocjena pouzdanosti metode pa na toj osnovi izvršiti sistematska revalorizacija dobivenih
rezultata.
Najznačajnije tehničke karakteristike i performanse konkretnih zgrada koje su odabrane za
predstavnike tipova, a koje imaju nesumnjiv uticaj na energijsku efikasnost su:
1. karakteristični period gradnje
2. arhitektonsko-urbanističke odlike zgrade (forma); razuđenost i tehnička struktura fasade
3. konstruktivni sistem / materijali
4. vrsta, termičke karakteristike, veličina i broj prozora
5. visina etaže
6. termičke karakteristike balkona i lođa
7. vrsta ulaznih vrata na stanovima; termičke karakteristike, stanje i režim korištenja
stubišta
8. sistem centralnog grijanja
9. površina i broj stanova u zgradi i relativni pokazatelji za stan – prosječan broj prozora,
prosječna površina fasade i njihovi udjeli
U Tabeli 5. su dati arhitektonsko građevinski podaci i osobine stambenih zgrada predstavnika
tipskih cjelina sa izvedenim pokazateljima koji utiču na potrošnju energije.
1
“Kompromisni izbor materijala, konstrukcija i postupaka građenja stambenog objekta optimizaciom energije na
principima održivog razvoja“, doktorska disertacija Esad Mulavdić, Građevinski fakultet u Sarajevu, 2003.
132
Tabela 5. Arhitektonsko građevinski podaci i osobine stambenih zgrada predstavnika tipskih
cjelina
Tipska
cjelina
Karakteristični
period gradnje
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
1956-1960
1961-1965
1966-1970
1971-1975
1976-1981
1981-1985
1986-1991
nepravilni
kvadar
34,0x14x21,6
m P+7;
verižno
spojene
lamele
Forma, LxWxH,
spratnost
kvadar
14,5x12,8x18
m P+4
kvadar
38,3x14x26m
P+8
kvadar
28x12x18m
P+5
kvadar
19x13,4x30m;
P+10; verižno
spojeni objekti
prizma
24,3x20,5x60
m P+21;
soliter
prizma
24,0x18,2x30
m P+10;
verižno
spojene kule
Razuđ. fasade
mala; 1,05
nema; 1,0
nema; 1,0
srednja; 1,10
velika; 1,15
srednja; 1,10
srednja; 1,10
1032
2720
1440
2138
6182
2785
2281
kosi drv.
ravni AB
ravni AB
ravni AB
ravni AB
ravni AB
kosi drv.
AB monol.zid
15cm sa
siporexom
15cm
AB zid 15cm,
siporex 15cm,
polistiren 4cm,
z.
op.blok 19cm,
tervol 8cm,
zrak,
fas.opeka
12cm
AB monolitni
zidovi,
parapeti,
ploče
AB monolitni
zidovi,
parapeti,
ploče
AB monolitni
poprečni
zidovi i ploče
ind., krilo-nakrilo, staklo 3
mm, brtva,
2,4*1,7+1,2*1,
7
ind., krilo-nakrilo, staklo 3
mm, brtva,
(3,6;2,2;1,8;1,
4)*1,2
drveni sa
termo stakl.
3+6+3mm,
brtva,
2,35*1,55+1,7
5*1,55
2,70 m
P0 fasade
Krov
AB mont.zid
19cm sa
integr.
polistirenom 5
cm
AB montažni
zidovi,
parapeti,
ploče
Sastav fasade
opeka 25 cm,
2cm krečni +
3cm
plem.malter
AB zid 19cm+
siporeks+
glet+plastofix
0,5
AB mont. zid
19cm+ AC
ploča 0,5cm
na dist.
Konstr. sistema
zidani sa AB
hor.serkl.i
sitnor.pločom
AB h.i v.serkl.
siporex 19cm,
mont.tavanice
AB montažni
zidovi,
parapeti,
ploče
Prozori - tip,
struktura,
mjere
klasični,
dostruki,
drv.ram,
staklo 3 mm
2,3*1,5+1,1*1,
5
industrijski,
krilo-na-krilo,
staklo 3 mm,
3,6*1,5
industrijski,
krilo-na-krilo,
staklo 3 mm,
2,8*1,5
industrijski,
krilo-na-krilo,
staklo 3 mm,
2,2*1,6+1,8*1,
6
Visina etaže
2,95 m
2,70 m
2,70 m
2,70 m
1,5*1,2 m AB,
neizolirani
2,2*2,0 m AB,
neizolirani
industrijska
bez brtve,
1,0*2,1
otvoreno,
metal. vrata i
prozori
industrijska
bez brtve,
1,0*2,1
otvoreno,
metal. vrata i
prozori
industrijska
bez brtve,
1,0*2,1
otvoreno,
metal. vrata i
prozori
n/a
liveni
radijatori,
dvocijevni s.
liveni
radijatori,
dvocijevni s.
liveni
radijatori,
dvocijevni s.
jednocijevni
sistem,
konvektori
jednocijevni
sistem,
konvektori
jednocijevni
sistem, liveni
radijat.
n/a
Ulazna vrata u
stan
klasična
1,0*2,0 m
Sist. centralnog
grijanja
2,70 m
2,4*1,7 m AB,
djelimič.
izolirani
industrijska sa
brtvom
1,0*2,1
zatvoreno,
metal. vrata
sa brtvom
1,5*1,2 m AB,
neizolirani
Lođe-balkoni
Stubište
2,70 m
2,6*1,9 m AB,
djelimič.
izolirani
industrijska sa
brtvom
1,0*2,1
zatvoreno,
metal. vrata
sa brtvom
otvoreno,
klas.drv. vrata
i proz.
2,0*2,1 m AB,
izolirani
proptupož. sa
brtvom
1,0*2,1
zatvoreno,
metal. vrata
sa brtvom
Prosječna pov.
stanova
Prosječan broj
prozora
Prosječna pov.
fasade
38
48
54
55
57
58
59
1,8+2,2
2,5
2,2
1,5+1
2+1
1+0,7+1+0,6
1,2+2,0
58,9
38,6
54
65,3
40
64,4
77,5
Prosječna pov.
Prozora
10,1
13,8
12,4
10
11,6
9,5
9,3
% (udio
prozora)
14,3
35,7
23,1
15,3
29
14,7
12
% (udio fasade)
85,7
64,3
76,9
84,7
71
85,3
88
% (udio
krov/prizemlje)
12,4
7,4
9,3
6,4
2,8
9,9
17
Na slikama 18. i 19. su date prosječne vrijednosti koeficijenata prolaza toplote za prozore i
zidove po tipskim cjelinama u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
133
koeficijent prolaza toplote, kWh/m2
Prosječno "U" prozora po tipskim cjelinama
4,00
3,34
3,50
3,35
3,20
2,87
3,00
2,83
2,78
2,79
2,50
2,00
1,50
U prozora
1,00
0,50
0,00
1
2
3
4
5
6
7
tipska cjelina
Slika 18. Prosječni koeficijent prolaza toplote prozora za karakteristične tipske cjeline u
općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
koeficijent prolaza toplote, kWh/m2
Prosječno "U" zida po tipskim cjelinama
1,80
1,60
1,54
1,51
1,40
1,27
1,20
1,18
U zida
1,06
1,00
0,85
0,80
0,69
0,60
0,40
0,20
0,00
1
2
3
4
5
6
7
tipska cjelina
Slika 19. Prosječni koeficijent prolaza toplote zidova za karakteristične tipske cjeline u općinama
Novi Grad i Novo Sarajevo
2.3. STAMBENA POVRŠINA TIPSKIH CJELINA
Ukupna površina stambenog fonda obuhvaćena ovom Studijom u općinama Novi Grad i Novo
Sarajevo iznosi 2.784.377 m 2. Najveći broj zgrada (preko 95 %) su višespratnice, odnosno više
od dva sprata. U Tabeli 6. i Tabeli 7. su date ukupne površine, broj i prosječna površina stanova
po tipskim cjelinama.
134
Tabela 6. Površine stanova po tipskim cjelinama za zgrade u sistemu KJKP Toplane
Tipska cjelina
ukupna površina stanova
broj
prosječna površina stana
(m2)
stanova
(m2)
T1
44.020
1.162
38
T2
282.228
5.679
48
T3
53.450
970
54
T4
314.787
5.602
55
T5
372.927
6.182
57
T6
901.701
15.039
58
T7
248.948
3.925
59
UKUPNO
2.218.060
38.559
55
Evidentno je da je najveći broj stanova u tipskoj cjelini T6 kod zgrada koje su u sistemu KJKP
Toplane.
Tabela 7. Površine stanova po tipskim cjelinama za zgrade sa individualnim grijanjem
Tipska cjelina
ukupna površina stanova
prosječna površina stana
(m )
broj
stanova
T1
130.772
2.867
47
T2
228.536
4.301
53
T3
12.522
196
64
T4
-
-
-
T5
63.642
1.024
61
T6
86.224
1.375
63
T7
44.621
1.107
62
UKUPNO
566.317
10.870
55
2
2
(m )
Prilikom određivanja tipskih cjelina utvrđeno je da zgrade sa individualnim grijanjem nemaju niti
jednu zgradu tipske cjeline T4.
U zgradama sa individualnim grijanjem najveći broj stanova je u tipskoj cjelini T2.
2.4. KARAKTERISTIKE IZVORA ENERGIJE ZA GRIJANJE U OPĆINAMA NOVO
SARAJEVO I NOVI GRAD
U općinama Novi Grad i Novo Sarajevo kao energent se pretežno koristi prirodni gas (preko 95
%) za grijanje zgrada kolektivnog stanovanja, dok ostatak (oko 5 %) čine drugi izvori energije za
grijanje (el.energija, drvo, ugalj, mazut itd.).
U ove dvije općine su instalirane 74 kotlovnice ukupne snage od 355 MW kojima upravlja KJKP
‘’Toplane’’ Sarajevo. Od toga instalirano je 24 slobodnostojeće kotlovnice (ukupne snage 329
MW) i 50 krovnih kotlovnica (snage 26 MW). Krovne kotlovnice su instalirane samo u općini
Novi Grad.
U Tabeli 8. i Tabeli 9. je dat pregled svih kotlovnica u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.
135
Tabela 8. Pregled slobodnostojećih kotlovnica u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Broj
Naziv
kotlovnice
Gorivo
Broj
kotlova
1
Č.Vila I
gas/ELLU
2
2
Č.Vila II
gas/ELLU
4
3
Hrasno
gas/ELLU
3
4
Lenjinova
gas/ELLU
2
5
Podvožnjak
gas/ELLU
2
6
Pofalići
gas/ELLU
2
gas/ELLU /
Mazut
gas/ELLU /
Mazut
7
Ž.Jošila
2
8
B.Blažek
9
Grbavica II
gas/ELLU
2
10
Otoka
gas/ELLU /
Mazut
2
11
A.Polje K5
g/mazut
4
12
K1-A.Polje
gas/ELLU
2
13
K2-A.Polje
g/o
2
14
K3-A.Polje
g/o
2
15
K4-A.Polje
g/o
2
16
KDIII-1
gas/ELLU
3
17
KDI-1
gas
2
18
KDI-2
gas
2
19
KDI-3
gas
2
20
KDI-4
gas
2
21
KDI-5
gas
2
22
KDI-6
gas
2
23
KDI-7
gas
2
24
KDI-8
gas
2
2
Snaga
(MW)
Vrsta kotla
Prosječna
temperatura
dimnih plinova
(ºC)
6,000
6,000
8,100
8,149
8,149
8,000
14,000
14,000
14,000
14,000
14,000
7,000
7,000
9,300
10,000
9,000
9,000
9,000
9,000
3,500
3,500
7,000
7,000
14,000
14,000
14,000
14,000
3,200
3,000
3,000
3,000
2,900
3,000
3,000
3,000
7,000
7,000
7,000
1,860
1,860
1,510
1,510
1,400
1,400
1,400
1,400
1,395
1,395
1,860
1,860
1,047
1,000
0,930
0,930
Toplovodni
Toplovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Toplovodni
Toplovodni
Parnovrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Vrelovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Parnovrelovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
168
178
149
132
119
90
104
113
112
120
150
160
214
116
163
131
190
150
130
147
149
156
148
185
193
191
185
167
165
159
156
159
150
168
163
142
150
146
120
140
120
100
170
165
155
153
190
200
183
162
109
175
162
140
Tabela 9. Pregled krovnih kotlovnica
Broj
Naziv
kotlovnice
Gorivo
Broj
kotlova
Snaga
(MW)
Vrsta kotla
Prosječna
temperatura
136
dimnih plinova
(ºC)
1
MI/3 Mojmilo
gas
2
2
MII/1 Mojmilo
gas
2
3
MIII/3 Mojmilo
gas
2
4
MIV/2 Mojmilo
gas
2
5
MIV/5 Mojmilo
gas
2
6
7
8
9
MV/3 Mojmilo
MV/5 Mojmilo
MV/8 Mojmilo
MVI/2 Mojmilo
gas
gas
gas
gas
1
1
1
1
10
MVII/2 Mojmilo
gas
2
11
MVIII/3 Mojmilo
gas
2
12
MIX/2 Mojmilo
gas
2
13
MX/2 Mojmilo
gas
2
14
AI/1 Dobrinja II
gas
2
15
AI/3 Dobrinja II
gas
2
16
AI/6 Dobrinja II
gas
2
17
AI/8 Dobrinja II
gas
2
18
AII/1 Dobrinja II
gas
2
19
AII/3 Dobrinja II
gas
2
20
AIII/2 Dobrinja II
gas
2
21
AIII/5 Dobrinja II
gas
2
22
BI/2 Dobrinja II
gas
1
23
BII/5 Dobrinja II
gas
2
24
BII/2 Dobrinja II
gas
2
25
BII/5 Dobrinja II
gas
2
26
BIII/3 Dobrinja II
gas
2
27
BIV-1 Dobrinja II
gas
2
28
BIV-3 Dobrinja II
gas
2
29
BIV-5 Dobrinja II
gas
2
30
BIV-7 Dobrinja II
gas
2
31
BIV-1 Dobrinja II
gas
2
32
BV/3 Dobrinja II
gas
2
33
BV/6 Dobrinja II
gas
1
34
BIV-8 Dobrinja II
gas
2
35
BVI/3 Dobrinja II
gas
2
36
CI/2 Dobrinja II
gas
1
37
CII/2 Dobrinja II
gas
2
38
CIII/2 Dobrinja II
gas
2
39
CIII/5 Dobrinja II
gas
2
40
ABI/3 Dobrinja II
gas
2
41
ABII/2 Dobrinja II
gas
2
42
ABII/4 Dobrinja II
gas
1
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,23
0,30
0,30
0,38
0,45
0,45
0,38
0,45
0,45
0,45
0,45
0,30
0,23
0,34
0,34
0,23
0,30
0,23
0,30
0,23
0,30
0,23
0,30
0,23
0,23
0,30
0,30
0,29
0,29
0,30
0,30
0,45
0,32
0,32
0,23
0,30
0,23
0,30
0,32
0,32
0,23
0,30
0,17
0,17
0,23
0,23
0,30
0,30
0,30
0,30
0,23
0,23
0,45
0,17
0,17
0,29
0,29
0,30
0,20
0,20
0,18
0,18
0,32
0,32
0,23
0,30
0,23
0,30
0,45
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
255
189
225
152
201
219
180
182
200
219
288
215
207
248
267
219
250
187
230
208
100
83
210
205
170
240
185
203
228
152
50
50
230
195
49
50
232
184
189
97
140
177
173
165
180
84
82
209
227
48
48
198
214
180
185
216
220
48
48
211
48
48
49
50
180
130
121
115
163
82
107
200
120
259
193
234
137
43
ABIII/2 Dobrinja II
gas
2
44
ABIII/4 Dobrinja II
gas
2
45
ABIV/2 Dobrinja II
gas
2
46
ABV/3 Dobrinja II
gas
2
47
ABV/4 Dobrinja II
gas
2
48
ABVI/1 Dobrinja II
gas
2
49
ABVI/4 Dobrinja II
gas
2
50
BCI/2 Dobrinja II
gas
2
0,23
0,30
0,23
0,30
0,30
0,30
0,23
0,30
0,23
0,30
0,23
0,23
0,23
0,23
0,23
0,30
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Toplovodni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Kondenzacioni
Toplovodni
Toplovodni
211
210
218
215
188
195
200
168
204
188
48
48
48
48
144
158
Stepen korisnosti sistema slobodnostojećih kotlovnica je 0,83 dok se kod krovnih kotlovnica
kreće od 0,83 do 0,96. U Prilogu 1. je data karta mreže sa rasporedom kotlovnica u općinama
Novo Sarajevo i Novi Grad.
Ukupna potrošnja prirodnog gasa po grijnim sezonama za općine Novo Sarajevo i Novi Grad je
data u Tabeli 10..
Tabela 10. Potrošnja prirodnog gasa za grijne sezone 2005/06, 2006/07, 2007/08 u općinama
Novi Grad i Novo Sarajevo
Potrošnja prirodnog gasa (Sm3)
KJKP Toplane
Individualno grijanje
2005/06
2006/07
2007/08
2005/06
2006/07
2007/08
41.918.630
35.604.146
42.952.529
5.515.681
4.618.597
5.941.998
Oko 10 % učešća u potrošnji prirodnog gasa za individualno grijanje iz Tabele 10. imaju
priprema tople vode i kuhanje u domaćinstvima, dok je oko 90 % od ukupne potrošnje prirodnog
gasa utrošeno na grijanje zgrada. Godišnja potrošnja prirodnog gasa za kuhanje iznosi cca. 39
Sm3 po osobi, dok za potrebe PTV ova pšotrošnja iznosi 65,5 Sm3 po osobi (Izvor: Studija
prestrukturiranja potrošnje prirodnog gasa, 2002. IGT/Sarajevogas).
Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje zgrada kolektivnog stanovanja u općinama Novi
Grad i Novo Sarajevo po grijnim sezonama je data u Tabeli 11.
138
Tabela 11. Potrošnja prirodnog gasa za za grijanje u zgradama kolektivnog stanovanja
Grijna sezona
2005/06
2006/07
2007/08
46.882.743
39.760.883
48.300.327
Udio KJKP Toplane u potrošnji prirodnog gasa
(%)
89,4
89,5
88,9
Udio individualnog grijanja (%)
10,6
10,5
11,1
Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje
(Sm3)
Pored potrošnje prirodnog gasa za individualno grijanje domaćinstava, koristi se i električna
energija, fosilna goriva (ugalj, mazut itd.) i biomasa (drvo). Obzirom na nepostojanje statističke
evidencije strukturne potrošnje energenata za grijanje, izvršen je proračun potrošnje prirodnog
gasa dok je za ostale energente proračunata ukupna potrošnja.
U Tabeli 12. data je potrošnja energije za grijnu sezone 2007/08 za zgrade koji imaju
individualno grijanje u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.
Tabela 12. Potrošnja energenata za slučaj individualnog grijanja za grijnu sezone 2007/08 u
općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.
Prirodni gas
(kWh)
Ostali
energenti
(kWh)
Ukupno
50.590.169
19.950.413
70.540.582
71,7 %
28,3 %
100,0 %
Iz Tabele 12. je vidljivo da je udio prirodnog gasa u grijanju zgrada sa individualnim grijanjem
cca 72 % dok je potrošnja svih ostalih energenata (električna energija, drvo, mazut, ugalj itd.) za
grijanje 28 %.
139
2.5. KOLIČINE I STRUKTURA ENERGENATA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA
KOLEKTIVNOG STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO, PO
TIPSKIM CJELINAMA
Ukupna potrošnja prirodnog gasa za grijanje u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo za grijnu
sezonu 2007/08 iznosi 48.300.327 Sm3, odnosno 456.921.103 kWh. Potrošnje prirodnog gasa
po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08. je data u Tabeli 13.
Tabela 13. Potrošnja prirodnog gasa po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08
Tipska
cjelina
KJKP “Toplane”
(Sm3)
Individualno
grijanje
(Sm3)
Ukupna
potrošnja
(Sm3)
T1
855.674
1.046.612
1.902.286
T2
5.739.843
2.211.703
7.951.546
T3
1.014.019
88.027
1.102.046
T4
6.161.131
0
6.161.131
T5
7.886.130
616.057
8.502.187
T6
17.118.386
782.434
17.900.820
T7
4.177.347
602.965
4.780.312
Ukupno
42.952.529
5.347.798*
48.300.327
*Podaci se odnose na utrošak prirodnog gasa za grijanje
Tabela 14. Potrošnja energije po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/08
Tipska
cjelina
Potrošnja
prirodnog
gasa (kWh)
Potrošnja
ostalih
energenata
(kWh)
Ukupna potrošnja
(kWh)
T1
17.995.626
6.669.992
24.665.618
T2
75.221.625
6.766.083
81.987.708
T3
10.425.355
324.826
10.750.181
T4
58.284.299
0
58.284.299
T5
80.430.689
1.242.917
81.673.606
T6
169.341.757
4.460.074
173.801.831
T7
45.221.752
486.522
45.708.274
Ukupno
456.921.103
19.950.413
476.871.516
Iz Tabele 14. je vidljivo da se najveća količina energije utroši na zagrijavanje zgrada Tipa 6.
Razlog tome je što su zgrade T6 izgrađene u doba intenzivne gradnje u 70-im i 80-im godinama
prošlog vijeka, pa su kao takve i najzastupljenije u ove dvije općine.
Na osnovu pregleda potrošnje energenata za grijanje svih zgrada kolektivnog stanovanja u
općinama Novi Grad i Novo Sarajevo, vidljivo je da prirodni gas ima učešće preko 95 % u
ukupnoj potrošnji energenata dok su svi ostali energenti zastupljeni sa manje od 5 %. Na140
slikama 20., 21. i 22. je dat udio zgrada po tipskim cjelinama, u potrošnji prirodnog gasa, i
ostalih energenata kao i u ukupnoj potrošnji svih energenata.
10%
4%
16%
T1
2%
T2
T3
T4
T5
37%
13%
T6
T7
18%
Slika 20. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji prirodnog gasa za grijanje
Slika 21. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji ostalih energenata za grijanje
10%
5%
17%
T1
T2
2%
T3
T4
T5
37%
12%
T6
T7
17%
Slika 22. Udio zgrada po tipskim cjelinama u potrošnji svih energenata za grijanje
141
2.6.
PROCJENA ENERGIJSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA U OPĆINAMA NOVI
GRAD I NOVO SARAJEVO
Preliminarna energijska analiza podrazumjeva procjenu energijske efikasnosti zgrada prema
odgovarajućim energijskim indikatorima, pri čemu se vrši poređenje izračunatih indikatora u
zatečenim uslovima i odgovагајućih indikatora energijske efikasnih objekata slične namjene.
Indikatori energijske efikasnosti, u odnosu na koje se vrši poređenje, mogu se tretirati kao ciljne
vrijednosti. Stvarni energijski indikatori zgrada porede se onda sa odgovarajućim ciljnim
vrijednostima. Ciljne vrijednosti za potrošnju toplotne i električne energije, potrošnju vode u
starim i novim zgradama mogu se pronaći u nacionalnim standardima (ili standardima i
primjerima iz drugih zemalja).
Za određivanje efikasnosti potrošnje energije u zgradi koristi se indikator energijska
karakteristika – godišnja potrošnja energije po korisnoj jedinici grijane površine (koristi se i
naziv energijski broj).
Ovaj indikator se koristi za:
•
ocjenu efikasnosti potrošnje energije u postojećim zgradama, uzimajući u obzir stanje
njihove ovojnice, efikasnost tehničkih sistema i navika korisnika/stanara;
•
plaćanje i ocjenu efekta provođenja mjera energijske efikasnosti;
•
upoređivanje analize sa drugim objektima iste namjene i
•
ocjenu budućih energijskih potreba novih građevina prilikom njihovog projektovanja.
Energijska karakteristika se označava sa E i izražava se jedinicom kWh/m2godišnje (kWh/m2a).
Energijska karakteristika zgrade se određuje kao zbir svih energijskih brojeva pojedinih sistema
zgrade: energijski broj EGR za grijanje prostora, EPTV za pripremu potrošne tople vode i EO za
ostalu tehničku opremu (rasvjeta, kućanski uređaji, kuhanje i dr.).
Prema tome, ukupna energijska karakteristika ili broj je:
E = EGR + EPTV + EO
kWh
m2a
Drugi i jednostavniji način računanja energijske karakteristike je preko odnosa ukupne godišnje
potrošnje energije (sve vrste energije) u zgradi i njene grijane površine. Za to se koristi
jednačina:
E= Q/Agr
kWh
m2a
Za posebne objekte, osim po kvadratnom metru površine, potrošnja energije može se izraziti i
po broju osoba koje borave u prostoru ili po drugim specifičnostima koje imaju uticaj na
potrošnju energije u prostoru (npr: broj učenika u školi, broj gostiju u hotelima, broj kreveta u
bolnici i sl.). Neke ciljne vrijednosti preporučuje EU i one su prikazane u Tabeli 15.
142
Tabela 15. Ciljne vrijednosti energijskih brojeva izračunatih na neto korisnu površinu
EGR
Vrsta objekta
EPTV
2
EO
2
E
2
kWh/m a
kWh/m a
kWh/m a
kWh/m2 a
Porodična kuća
55
25
25
105
Objekat sa više stanova
50
20
25
95
Poslovni objekat
45
15
20
80
Najčešće se koristi samo energijska karakteristika za grijanje prostora, koja služi i za ocjenu
energijske efikasnosti zgrade. Karakteristične vrijednosti energijske karakteristike za grijanje i
odgovarajuća ocjena energijske efikasnosti zgrade date su u Tabeli 16.
Tabela 16. Ocjena efikasnosti potrošnje toplotne energije u zgradama
Klasa*
Energijski broj za grijanje EGR
kWh/m2 a
Komentar
A
0-30
Najbolja energijska efikasnost
B
31-50
Visoka energijska efikasnost
C
51-70
Energijski efikasna zgrada
D
71-120
Prosječna zgrada
E
121-161
Nezadovoljavajuća energijska efikasnost
F
161-200
Energijski rastrošna zgrada
G
201-
Potpuno energijski neefikasna zgrada
*Ocjene u tablici su prema klasifikaciji evropske eko menadžment i audit sheme EMAS
Za potrebe izračunavanja energijske karakteristike (energijskog broja) za zgrade općina Novi
Grad i Novo Sarajevo obrađeni su svi raspoloživi podaci o potrošnji energije i korisnim
stambenim površinama u svim ulazima i zgradama kolektivnog stanovanja ove dvije općine.
Izvršeno je sumiranje potrošnje energenata (kWh/a) koji se koriste za grijanje (prirodni gas čini
oko 95 % od ukupne potrošnje) po ulazima i zgradama za tri grijne sezone (2005/06, 2006/07 i
2007/08). Potom je izvršeno dijeljenje potrošnje energije za grijanje zgrade sa korisnom
površinom zgrade. U daljem proračunu je uzeta kao referentna grijna sezona 2007/08 iz razloga
što zgrade u sezonama 2005/06 i 2007/08 imaju približnu potrošnju (Tabela 10.) dok u sezoni
2006/07 imaju nešto manju. Na taj način su dobivene energijske karakteristike za svaku zgradu.
U Prilogu 1 je dat grafički prikaz energijskih karakteristika zgrada i tipskih cjelina u općinama
Novi Grad i Novo Sarajevo.
Na osnovu normalne raspodjele potrošnje energije koja je obrađena na slikama od 23. do 29. je
data Gaussova raspodjela energijskih karakteristika za sve zgrade po tipskim cjelinama i načinu
143
grijanja za grijnu sezonu 2007/08.
Tip 1
0,016
Individualni potrošači
0,014
Toplane
0,012
0,01
0,008
0,006
0,004
0,002
0
30
80
130
180
230
280
kWh/m2a
Slika 23. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 1 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Tip 2
0,02
Individualni potrošači
0,018
Toplane
0,016
0,014
0,012
0,01
0,008
0,006
0,004
0,002
0
60,0
80,0
100,0
120,0
140,0
160,0
180,0
200,0
220,0
kWh/m2a
Slika 24. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 2 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Tip 3
0,02
Individualni potrošači
0,018
Toplane
0,016
0,014
0,012
0,01
0,008
0,006
0,004
0,002
0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
140,0
160,0
180,0
200,0
220,0
kWh/m2a
Slika 25. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 3 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
144
Tip 4
0,03
0,025
Toplane
0,02
0,015
0,01
0,005
0
110,0
120,0
130,0
140,0
150,0
160,0
170,0
180,0
190,0
200,0
kWh/m2a
Slika 26. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 4 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Tip 5
0,014
Individualni potrošači
Toplane
0,012
0,01
0,008
0,006
0,004
0,002
0
30
80
130
180
230
kWh/m2a
Slika 27. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 5 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Tip 6
0,045
Individualni potrošači
0,04
Toplane
0,035
0,03
0,025
0,02
0,015
0,01
0,005
0
30
80
130
180
230
280
kWh/m2a
Slika 28. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 6 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
145
Tip 7
0,02
Individualni potrošači
0,018
Toplane
0,016
0,014
0,012
0,01
0,008
0,006
0,004
0,002
0
60
80
100
120
140
160
180
200
kWh/m2a
Slika 29. Gaussova raspodjela energijske karakteristike za sve zgrade tipske cjeline 7 u
Sarajevu u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
Na Slikama 23. i 28. primjetno je rasipanje vrijednosti energijskih karakteristika zgrada za slučaj
individualnog grijanja. Razlog tome je nepostojanje preciznih podataka o strukturi energenata
koji se koriste za grijanje u ovim zgradama, kao i različito ponašanje potrošača (štednje) sa
individualnim grijanjem. Evidentna je i manja srednja vrijednost energijske karakteristike u
slučaju individualnog grijanja osim kod tipske cjeline T7.
U Tabeli 17. su prikazane energijske karakteristike tipskih cjelina za općine Novi Grad i Novo
Sarajevo uz ocjenu efikasnosti potrošnje toplotne energije prema klasifikaciji evropske eko
menadžment i audit sheme EMAS.
Energijska karakteristika tipske cjeline je aritmetička sredina energijskih karakteristika zgrada
koje pripadaju predmetnoj tipskoj cjelini. Obzirom da su uočene znatne razlike potrošnje
energije kod zgrada koje su u sistemu KJKP Toplane i individualnog grijanja prosječno 18 % u
Tabeli 17 su date energijske karakteristike za oba slučaja .
Tabela 17. Ocjena energijske karakteristike za grijanje tipskih cjelina općina Novo Sarajevo i
Novi Grad za grijnu sezonu 2007/08
klasa
Razlika u
potrošnji
prema načinu
grijanja
kWh/m2 a
Razlika u
potrošnji prema
načinu grijanja
%
Tipska
cjelina
KJKP Toplane
kWh/m2 a
klasa
Individualni
potrošači
kWh/m2 a
T1
153
E
127
E
26
17
T2
160
E
121
E
39
25
T3
149
E
92
D
57
38
T4
154
E
-
-
-
-
T5
166
F
111
D
55
34
T6
149
E
138
E
11
8
T7
132
E
139
E
-7
-5
Prosjek
152
E
125
E
27
18
Iz Tabele 17. je vidljivo da se zgrade u predmetnim općinama prema potrošnji energije nalaze
između prosječnih zgrada do zgrada energijski rastrošnih zgrada, što ukazuje na znatan
potencijal uštede energije. Prosječna vrijednost energijske karakteristike (broja) kreće se od
125 do 152 što znači da predmetne zgrade pripadaju klasi E odnosno to su zgrade
146
nezadovoljavajuće enrgijske efikasnosti
Na Slici 30. je dat grafički prikaz energijskih karakteristika prema strukturi grijanja po tipskim
cjelinama u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo
180
Energijska karakteristika (kWh/m2a)
160
166
160
153
KJKP ''Toplane''
154
149
Individualni potrošači
149
139
138
140
132
127
121
120
111
100
92
80
60
40
20
0
0
1
2
3
4
5
6
7
Tipska cjelina
Slika 30. Poređenje energijskih karakteristika za sve tipske cjeline u općinama Novi Grad i Novo
Sarajevo
Evidente su manje potrošnje energije u slučaju individualnog grijanja, za istu tipsku cjelinu
odnosno iste građevinske karakteristike zgrada. Razlozi za to su mnogobrojni, počev od
gubitaka koji nastaju u transportu kroz sistem grijanja, rasipanja energije jer se daljinsko grijanje
plaća po m2 a ne po stvarnoj potrošnji, te korisnici nisu motivisani da štede, pa do nepostojanja
dovoljne svijesti građana o tome da je energija vrijedan resurs koji treba racionalno trošiti. Na to
se nadovezuju loše zaptivanje prozora, nepostojanje spoljne termoizolacije i termostatskih
ventila za radijatore koji bi regulisali potrošnju u skladu sa temperaturom. S druge strane, treba
napomenuti da su analize obuhvatile samo potrošnju energenata/energije, dok drugi parametri
nisu bili dostupni pa prema tome nisu ni uzeti u proračun (npr. unutrašnja temperature u
stanovima, broj prostorija koji se grije i sl.). Izuzetak su zgrade tipske cjeline T7 gdje je
prosječna potrošnja energije nešto veća kod zgrada sa individualnim grijanjem.
2.7. STEPEN DAN U SEZONI GRIJANJA
Toplotni proračuni zgrade baziraju se na klimatološkim podacima. Broj dana grijanja i stepen
dan grijanja su temperaturni pokazatelji očekivane potražnje energije za grijanje, i kao takvi su
od velike važnosti za energijski audit zgrade. Stepen dan je veličina kojom se izražava godišnja
potreba za energijom, a definisan je kao proizvod broja dana grijanja sa temperaturnom
razlikom između dogovorene unutrašnje temperature zraka (dogovoreno 20 0C) i temperature
vanjskog zraka, pri čemu se u račun uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura
zraka niža od 10, 12 ili 15 0C (dogovoreno 12 0C). Za Sarajevo vrijednost stepen dana je 3.137
(za 2007. godinu). On je pokazatelj potrebne količine goriva u toku godine, dok je projektna
temperatura pokazatelj potrebnih investicija u sistemu grijanja.
U Tabelama 18. i 19. je data prosječna vanjska temperatura po mjesecima i stepen dan za
Sarajevo (podaci su preuzeti od KJKP ‘’Toplane’’ Sarajevo).
147
Tabela 18. Prosječna vanjska temperatura po mjesecima u gradu Sarajevu
Temperatura vanjskog zraka oC
Tridesetogodišnja
2002
2003
2004
2005
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
-0,2
1,6
5,4
9,2
-0,8
-3,2
4,5
8,2
7,8
10,6
9,2
2,2
10,4
4,8
0,7
4,3
7,8
6,7
-0,2
3,1
-1,6
1
5
8,6
11
10,9
12,7
3,2
2,1
4,1
2006
2007
2008
-1,7
-3,5
1,7
9,7
9,6
-2,8
0,1
4,3
10,8
11,6
1,2
3,1
6,1
10,4
11,4
10,6
4,8
0,3
2,8
10,5
4,4
0,7
3,7
3
5,5
6,9
11,5
15
12,7
6,7
1,5
-1,5
4,5
Tabela 19. Stepen dan za Sarajevo za kalendarske godine 2002-2008
Mjesec
Tridesetogodišnji
Stepen dan
2002
2003
2004
628
517
454
270
651
654
487
342
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
37
302
336
556
230
455
598
Ukupno
3.152
2005
2006
2007
2008
688
663
571
291
51
710
559
485
234
41
233
463
622
211
476
610
555
412
407
200
24
14
295
564
666
598
485
443
234
83
308
416
635
685
541
469
313
62
35
155
516
560
3.493
3.336
3.582
3.326
3.137
Na Slici 31. je dat dijagram prosječnih godišnjih vrijednosti temperature i stepen dana za
Sarajevo
Dijagram prosječnih temperatura vanjskog zraka i stepen dana
za period 2003. - 2007. god.
Prosječna godišnja temperatura
Stepen dan x 1.000
o
C
5,0
4,5
4,5
4,3
4,1
4,0
3,3
3,3
3,0
3,2
3,7
3,6
3,5
3,5
3,1
3,1
2,8
2,5
2,0
Tridesetogodišnja
2003
2004
2005
2006
2007
Period
Prosječna godišnja temperatura vanjskog zraka oC
Stepen dan
Slika 31. Dijagram prosječnih godišnjih vrijednosti temperature i stepen dana za Sarajevo
148
3.PROCJENA POTENCIJALNIH MOGUĆNOSTI UŠTEDE
ENERGIJE - SMANJENJA TOPLOTNIH GUBITAKA
Iako se radi o variranju, opšti trend je stalno povećavanje cijena energije. Energija je sve skuplja
jer su njene zalihe iscrpive, jer su propisi zaštite okoline sve strožiji, a energija iz fosilnih goriva
je odgovorna za 90 % okolinskih uticaja na Planeti, jer suzbijanje klimatskih promjena zahtjeva
velike zahvate na području energetike. Kako se supotstaviti povećanju cijena energije, pogotovo
kada se radi o uvoznoj energiji. Dva su loša odgovora. Prvi, subvencija energije od strane
države kako privreda i građani ne bi osjetili povećanje cijena energije što bi smanjilo
kompetitivnost privrede i standard življenja građana. Naravno, za subvencije je potreban novac,
koji država može osigurati tako što će ga uzeti iz drugih fondova ili stavki, i tamo smanjiti
finansiranje zdravstva ili školstva ili uređenje grada, što će opet dovesti do pada kompetitivnosti
privrede i pada standarda građana. Drugi loš odgovor je povećati cijene energije. Rezultat je
(opet) pad standarda građana i kompetitivnosti privrede. Stoga treba tražiti treći, povoljan,
odgovor.
Povoljan i jedino ispravno je ulaganje u smanjenje potrošnje energije. Ovdje su važna dva
pojma – «ulaganje» i «smanjenje potrošnje». Pod smanjenjem potrošnje se ne podrazumijeva
odricanje od usluga energijom nego zadovoljenje istih potreba sa manjim utroškom energije.
Termin «ulaganje» znači da se cilj smanjenja utroška energije ili smanjenja troškova za energiju
ne može postići bez ulaganja. Na prvi pogled to znači, ako se hoće manje da plati (energiju)
mora se platiti (primjena mjera za smanjenje potrošnje energije).
Postavlja se pitanje, kada se i kod povoljnog odgovora mora plaćati, šta je bolje platiti
povećanje energije ili platiti za smanjenje potrošnje, odnosno racionalizaciju potrošnje energije.
Sve su prednosti na strani plaćanja mjera:
•
ukoliko se ulože jednokratno sredstva u smanjenje potrošnje energije, uštede energije
su svakodnevne, tj. postoji vrijeme povrata uloženih sredstava,
•
ulaganjem u smanjenje potrošnje energije smanjuje se odliv deviza za uvozne oblike
energije (gas i tečna goriva u slučaju BiH),
•
ulaganjima u smanjenje potrošnje energije povećava se lokalna zaposlenost
(projektantske usluge, usluge u obladti mašinstva i usluge u oblasti građevinarstva).
Mjere za povećanje energijske efikasnosti se mogu svrstati u tri grupe:
•
Tehničke
- građevinske
- mašinske
•
Organizacione
- održavanje (zgrade, instalacije grijanja)
- korištenje (zgrade, instalacije grijanja)
•
Institucionalne
149
- pravna regulativa
- tehnička regulativa
- ekonomski podsticaji
Prema veličini investicija mjere energijske efikasnosti se mogu podjeliti u tri grupe:
1. Mjere nulte investicije:
Baziraјu na motivisanosti korisnika objekta za racionalnim korištenјеm energije
2. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do tri godine):
Mjere energijske efikasnosti koje podrazumjevaju ulaganja u nova tehnička rješenja,
opremu, instalaciju, s ciljem optimizacije funcionisanja.
3. Financijski intenzivne mjere (povrat investicije preko tri godine):
Mjere energijske efikasnosti koje podrazumevaju značajna integralna ulaganja u
rekonstrukciju zgrada, modernizaciju opreme i instalacije i sve s ciljem postizanja
pozitivnih ekonomskih efekata kroz uštedu energije.
Financijski intezivne mjere su tehničke mjere, dok se mjere nultih investicija i mjere uz male
troškove, mogu svrstati u organizacione i institucionalne mjere.
Općinska i kantonalana uprava mogu uticati na sve aspekte politike potrošnje energije kroz:
•
Razvoj mjerenja i regulacije potrošnje energije u svim zgradama
•
Korištenje najboljih dostupnih energijskih mjera pri rekonstrukciji zgrada
•
Korištenje standarda niskoenergijske i pasivne gradnje u novim zgradama
•
Korištenje prikladnih finansijskih alata za finansiranje mjera energijske efikasnosti u
općinama i kantonima kao što je ugovaranje obzirom na energijsku efikasnost
isporučene usluge ili proizvoda
•
Finansijske podsticaje, npr. pokretanje programa subvencija za
kogeneraciju i obnovljive izvore energije
•
Provođenjem institucionalnih mjera - propisivanje ciljne vrijednosti ukupne godišnje
potrošnje zgrade po m2 ili m3, uvođenje energijskog certifikata, kao sistema označavanja
zgrada prema godišnjoj potrošnji energije, i stalnoj edukaciji građana i promociji mjera
povećanja energijske efikasnosti.
energijske uštede,
3.1. SPECIFIKACIJA MJERA KOJE SU RELEVANTNE ZA TRETIRANO PODRUČJE
3.1.1. Mjere nultih investicija
Mjere nultih investicija podrazumjevaju
dobrog gazdovanja i održavanja.
male investicije, širenje znanja, propaganda, mjere
Svjetska iskustva pokazuju da je ključni faktor za uspješno provođenje programa energijske
efikasnosti upravo osmišljavanje aktivnosti za obrazovanje, informiranje i podizanje svijesti
građana o važnosti efikasnog korištenja energije i povezanosti s ciljevima zaštite okoliša.
Nadalje, svi uspješni programi energijske efikasnosti podrazumjevaju i aktivnosti tipa „ lead –
by- example“ (voditi primjerom).
150
Činjenica je da je u mnogim gradovima i zemljama u svijetu znanje o poboljšanju energijske
efikasnosti i takva praksa u lokalnoj, gradskoj i regionalnoj upravi svakodnevnica već niz
godina. Ono što se postiže je nova korist građana koji tako postaju dio grupe povlaštenih
građana koji mogu reći da se njihovi izabrani predstavnici brinu o budućnosti i razvoju uz
primjenu načela održivog razvoja. Zadovoljni građani čine uspješnu zajednicu. Pozitivno
mišljenje o općinskoj ili kantonalnoj upravi stvara povratnu vezu u svim procesima, od privrednih
do političkih. S toga su zadovoljni građani cilj svake javne uprave.
Podizanje svijesti građana i institucija o energijskoj efikasnosti uključuje:
•
Savjetovanje o potrošnji energije, primjenama kriterija energijske efikasnosti
građevinskim dozvolama, upravljanje otpadom i transportom,
•
Informacije i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce
•
Osvješćivanje kroz publikacije, vijesti i u loklnim novinama, organizaciju posebnih
događaja
•
Korištenje atraktivnih inicijativa na nivou EU za podizanje svijesti o problemima potrošnje
energije
•
Javno objavljivanje uspješnih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako bi iz
njih mogli učiti i drugi
•
Organizovanje radio i televizijskih emisija edukativnog karakterao o mogućnostima
štednje energije
•
Edukacija najmalđih članova društva kroz brošure, slikovnice, crtane filmove i emisije
obrazovnog karaktera
u
Podsticanje kroz javne radove i javnu nabavku što uključuje:
•
Izvođenje radova na projektima koji sljede načela energijske efikasnosti u partnerstvu s
lokalnim grupama i organizacijama (građani, udruženja stanara, upravitelji, firme)
•
Saradnja i razmjena iskustava sa drugim lokalnim i kantonalnim upravama kao i
zemljama u regionu i evropskim zemljama koje sitematski upravljaju energijom
•
Uvođenje zahtjeva za energijskom efikasnošću u nadmetanje za javne nabavke
3.1.2. Građevinske mjere
Mjere uštede energije u građevinskom djelu mogu biti sa kratkim vremenom amortizacije kao
što su:
•
•
•
•
•
Brtvljenje spojeva prozora i vrata
Provjera i popravka okova na prozorima i vratima
Toplotna izolacija hladnih mostova – niše za radijatore, kutije za roletu
Provjera i poboljšanje toplotne izolacije vanjskih zidova, stropova i podova
Reduciranje gubitaka toplote kroz prozore ugradnjom roleta, žaluzina, i sl.
I sa dugim vremenom amortizacije:
• Kompletno poboljšanje toplotne izolacije cijele vanjske ovojnice zgrade
• Zamjena prozora i vrata
151
U pogledu primjene građevinsko-tehničkih intervencija na zgradama s ciljem smanjenja
utrošaka toplotne energije za grijanje, na raspolaganju su slijedeće racionalne mjere:
1. Zamjena prozora (P)– umjesto postojećih (starih), sa vrlo velikim U (koeficijentom prolaza
toplote – prosječna veličina 3,0) i sa veoma izraženim ventilacionim gubicima (bez brtvljenja),
ugraditi savremene, „termo“ prozore sa manjim U i sa jedno- ili dvostrukim brtvljenjem. Realno
moguće su 2-3 varijante:
1.1. dvostruko ostakljenje (4+12+4)+drveni ram+ dvostruka brva; U1=2,2
1.2. dvostruko ostakljenje (4+12+4)+ 3komore PVC ram+ ili dvostruka brtva; U2=1,4
1.3. trostruko ostakljenje (4+8+4+8+4)+metal. profilima ojačani PVC ram+dvostruka brtva
U3=0,8
2. Termoizolacija fasade (F)– na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa
dobrim izolacionim i zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite
povećava se otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji U1=1/(Ro+R1). Realno
moguće su 2 varijante:
2.1. sistemska fasada sa polistirenom 10 cm, ljepilom i PVC mrežicom; R1=0,10/0,04=2,5
2.2. sistemska fasada sa polistirenom 5 cm, ljepilom i PVC mrežicom; R1=0,05/0,04=1,25
3. Zamjena ulaznih vrata (V) – s obzirom da se dosta ventilacionih gubitaka pojavljuje zbog
nekvalitetnih ulaznih vrata (ne treba zaboraviti i veliki U, ukoliko se stubište ne zagrijava).
Realno moguće su 3 varijante:
3.1. protupožar&protuprovalna ulaz. vrata sa metal. ramom, brtvom i drven. krilom; U1=2,2
3.2. sigurnosna metalna vrata sa toplotnom zaštitom i brtvom; U2=2,5
3.3. sigurnosna PVC vrata sa toplotnom zaštitom i brtvom, ojačana metal.profilima; U3=1,8
4. Sanacija stubišta (S) – većina stubišta nema kontrolirani ulaz sa automatskim zatvaranjem,
nije zagrijana i nema odgovarajuću termičku zaštitu (zidovi, prozori). Ostaje teškoća kondukcije
toplote putem podestnih ploča. Primjenljiv je kompleksan zahvat radi sanacije:
4.1. ugradnja sistema automatskog zatvaranja haustora s kvalitetnim vratima i prozorima znatno smanjuje ventilacione gubitke (-80%), sa ugradnjom toplotne zaštite na zidovima
stubišta sistemskom termo-fasadom; R1=0,05/0,04=1,25
5. Zatvaranje balkona i lođa (B) – Iskustvo kazuje da se balkoni i lođe uglavnom koriste kao
ostave; balkonske ploče nemaju prekinute termičke mostove, a balkonska vrata i prozori su
mjesto velikih ventilacionih gubitaka:
5.1. drvena konstrukcija i dvostruko ostakljenje; U2=2,2
5.2. PVC konstrukcija i polikarbonantne ploče 5 slojeva; U1=1,5
6. Sanacija krova (K) – iako je relativni udio krova u ukupnom omotaču zgrade mali (ispod
20%) a efekti gubitaka toplote se ispoljavaju samo na stanovima završne etaže, što dovodi do
daljeg umanjenja ovog uticaja, izvjesni kondukcijski gubici mogu se smanjiti sanacijom krova:
6.1. toplotna zaštita od mineralne vune d=15cm na tavanu (kosi krov); R1=0,15/0,03=5,0
6.2. dopunska toplotna zaštita od EXPS d=5cm ravnog krova, s hidroizolacijom 1 cm;
R2=0,06/0,03=2,0
7. Sanacija prizemlja (Pr) – gubici toplote na prizemlju pojavljuju se u zoni prolaza/erkera ili
iznad poslovnih i servisnih prostora koji se ne griju (ili griju ali neredovno); ovaj aspekt
152
gubitaka toplote nije pravilo, ali u nekim sučajevima čini značajan efekat (ispod 10%). Prisutni
kondukcijski gubici mogu se smanjiti sanacijom dijelova koji su izloženi hlađenju
7.1. dogradnja toplotne zaštite podgleda, na način sistemske termo fasade; povećanje otpora
je R1=0,05/0,04=1,25
Analitički pristup proračunu potrebne toplote
S ciljem ocjene efekta koje izložene mjere građevinske sanacije mogu da donesu u pogledu
uštede energije, potrebno je najprije odrediti početno stanje energijske potrošnje prije sanacije,
te udjele navedenih elemenata – prozora, fasade, ulaznih vrata, stubišta, balkona i lođa, krova i
prizemlja – u gubljenju toplote za svaki tip zgrade, kako bi se mogli pratiti pojedinačni efekti na
njima, a onda analitičkim putem utvrditi ukupni efekat uštede.
Zbog toga je početno stanje energijske potrošnje utvrđeno primjenom klasičnog modela
„proračuna toplotnih potreba zgrade“2 s obzirom na geografsko-klimatske uvjete i efekte
kondukcijskih i ventilacijskih gubitaka kroz građevinske elemente stana/zgrade. Time se dobija
model koji je primijenjiv na konkretne zgrade – predstavnike tipskih cjelina, uzimajući u obzir
stvarne arhitektonsko-građevinske pokazatelje i njihove performanse u pogledu gubljenja
toplote. Projektni toplotni gubici su proračunati na osnovu termičkih karakteristika i dimenzija
građevinskih elemenata pojedinačno za svaku tipsku cjelinu.
U Tabeli 20. prezentiran je primjer postupka određivanja pojedinačnog i sumarnog efekta
uštede, sa završnim iskazom svedenim na utrošak toplote u KWh/m2a (za prosječnu površinu
stana tipske cjeline u sistemu KJKP Toplana)
Tabela 20. Određivanje toplotnih potreba reprezentativnog stana za svaku tipsku cjelinu prema
mjestu pojave gubitaka toplote
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
38
48
54
55
57
58
59
10,1
13,8
12,4
10
11,6
9,5
9,3
3,34
3,35
3,2
3,2
2,83
2,78
2,79
33,734
46,23
39,68
32
32,828
26,41
25,947
45%
35%
35%
35%
30%
25%
20%
15,18
16,18
13,89
11,20
9,85
6,60
5,19
48,91
58,9
62,41
38,6
53,57
54
43,20
65,3
42,68
40
33,01
64,4
31,14
77,5
1,51
1,54
1,27
1,06
1,18
0,85
0,69
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
88,94
59,44
68,58
69,22
47,20
54,74
53,48
Površina ulaznih vrata
[m2]
2,2
2,2
2,1
2,1
2,1
2,1
2,1
Mjerodavni U vrata
[W/m2K];
3,9
3,8
3,6
3,3
2,7
2,1
1,4
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
8,58
8,36
7,56
6,93
5,67
4,41
2,94
Mjerodavna površina
reprez. stana [m2]
Površina prozora [m2]
Mjerodavni U prozora
[W/m2K]
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
Uticaj propuštanja*
spojnica i otvaranja
prozora
Ventilac. efekat ∆Q
[W/K]
Zaj. efekat ∆Q [W/K]
Površina fasade [m2]
Mjerodavni U fasade
[W/m2K];
2
Radonić, M., Grejanje i vetrenje, (VII dopunjeno izdanje), IRO „Građevinska knjiga „ Beograd, 1982.
153
Uticaj propuštanja*
spojnica i otvaranja
vrata
Ventilac. efekat ∆Q
[W/K]
Zaj. efekat ∆Q [W/K]
Ocjena termičkog
efekta stubišta
efekat (1:5)=(10:1)%** od fasade
45%
35%
35%
35%
30%
25%
20%
3,86
2,93
2,65
2,43
1,70
1,10
0,59
12,44
11,29
10,21
9,36
7,37
5,51
3,53
1
1
2
2
3
4
5
10%
10%
8%
8%
6%
4%
2%
8,89
5,94
5,49
5,54
2,83
2,19
1,07
n/a
1,8
1,8
4,4
4,94
4,08
4,2
n/a
3,3
2,8
2,3
1,8
1,1
0,6
0
5,94
5,04
10,12
8,89
4,49
2,52
n/a
-35%
-35%
-35%
-30%
-25%
-20%
0
2,08
1,76
3,54
2,67
1,12
0,50
0,00
8,02
6,80
13,66
11,56
5,61
3,02
12,4
7,4
9,3
6,4
2,8
9,9
17
1,8
1,5
1,3
1,1
0,9
0,9
0,8
22,32
11,1
12,09
7,04
2,52
8,91
13,6
Svedena površina
prizemlja [m2]
n/a
n/a
n/a
6,4
2,8
9,9
3,4
Mjerodavni U
prizemlja [W/m2K];
n/a
n/a
n/a
1,3
1,1
0,8
0,6
0
0
0
8,32
3,08
7,92
2,04
181,51
158,20
156,73
156,33
117,24
117,89
107,87
Zaj. efekat ∆Q [W/K]
Uticajna površina
balkona [m2]
Mjerodavni U balkona
[W/m2K];
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
Uticaj propuštanja*
spojnica i otvaranja
balk. prozora i vrata
Ventilac. efekat ∆Q
[W/K]
Zaj. efekat ∆Q [W/K]
Svedena površina
krova [m2]
Mjerodavni U krova
[W/m2K];
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
Kondukcijski efekat
∆Q [W/K]
Suma efekata Q
[W/°K]
Mjerodavni godišnji
broj dana, sati i
temperaturna razlika
stepeni-sati [Kh/a]
Ukupni gubici toplote
u apstraktnom stanu
[kWh/a]
Svedeni gubici toplote
u reprezentativnom
2
stanu [kWh/m a]
Isporučena toplota od
KJKP Toplane
210; 15; 16
50400
50400
50400
50400
50400
50400
50400
9148,01
7973,48
7899,41
7879,18
5908,85
5941,89
5436,79
240,74
166,11
146,29
143,26
103,66
102,45
92,15
153
160
149
154
166
149
132
*/ Gubitak toplote propuštanjem spojnica se računa prema izrazu: ∆Q=(V/t)*1295*∆t [J/h], gdje je V/t
protok zraka kroz spojnice a ∆t mjerodav. temperat. razlika {V/t=L*a(∆p)2/3, L-dužina spojnica, akarakteristika propuštanja}. Zbog nedostatka podataka, ovdje se taj gubitak određuje iskustveno kao
procenat (25-40%) od gubitka toplote kondukcijom za taj elemenat.
**/ Ocjena termičkog efekta stubišta je dana kao skala gubitaka od -2% do -10%, u odnosu na gubitak
fasade, na bazi iskustva.
154
Tabela 20. pokazuje analitički pristup obračuna potrebne toplote saglasno gubicima koji se
pojavljuju u pojedinim građevinskim tipovima stambenih zgrada.
Poređenjem posljednja dva reda iz Tabele 20. može se konstatovati, da je u slučaju tipske
cjeline T1 prisutno podgrijavanje, dok je kod tipskih cjelina T5, T6 i T7 prisutno pregrijavanje
stambenog prostora.
Pregrijavanje u tipskim cjelinama T5, T6 i T7, između ostalog je posljedica grijanja zgrada iz
ovih tipskih cjelina iz istih kotlovnice na koje su priključene i zgrade iz ostalih tipskih cjelina.
S toga je u ovim tipskim cjelinama, potrebno poduzimati mjere mašinskih sanacija, a moguće
mjere su:
•
Regulacija količine isporučene energije po ulazu odnosno zgradi
•
Ugradnja ventila sa termostatskom glavom na grijnim tjelima u stanovima
S druge strane obzirom da je tipska cjelina T1 podgrijana, nema smisla vršiti regulisanje količine
isporučene energije, već treba poduzeti mjere građevinske sanacije.
Prije prelaska na ocjenu / proračun mogućih ušteda energije usljed primjene odgovarajućih
mjera građevinske sanacije, radi uporedivosti različitih tipova zgrada međusobno, a i radi
obračuna ponderiranih veličina gubitaka toplote, razvijen je koncept apstraktnog stana kao
„prosječna slika“ konkretnih stanova u zgradama predstavnicima tipova. Za takav apstraktni
stan površine 48,3 m2, kome pripada prosječno 10 m2 prozora, 52,6 m2 neto fasade, 3,5 m2
balkona i 2,1 m2 ulaznih vrata, sa 9,3 m2 udjela krova i 5,6 m2 prizemlja – na temelju proračuna
iz prethodne tablice i osrednjavanja parcijalnih efekata gubitaka, dobijen je slijedeći omjer3
gubitaka toplote (kondukcija + propuštanje spojnica + ventilacija/ otvaranje) po elementima:
Prozor:Fasada:Vrata:Stubište:Balkon:Krov:Prizemlje = 40:88,6:8,5:7,1:6,9:11,1:3,1
ili u procentima:
P – 24,4%
F – 53,6%
V – 5,2%
S – 4,3%
B – 4,2%
K – 6,5%
Pr – 1,8%
Ove vrijednosti su ujedno ponderi za izračunavanje sumarnih gubitaka nakon primjene mjera
građevinske sanacije. Pri tome postoje dva slučaja: za građevinske elemente koji se zamjenjuju
novim, udio u strukturi gubitaka - ponder ostaje isti; za elemente koji se zadržavaju i samo im se
poboljšavaju toplotno-zaštitna svojstva, ovaj udio je promjenljiv. Ipak, zbog nedostatka vremena
za ovakvu proširenu analizu u ovoj studiji će se smatrati da su udjeli-ponderi stalni.
3.1.3. Mašinske mjere
Obzirom da se najveći dio zgrada u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo snabdjeva toplotom
iz sistema KJKP Toplane, prijedlog mašinskih mjera za povećanje energijske efikasnosti se
odnosi na te zgrade.
Efikasnost sistema gradskog grijanja se može postići na nekoliko načina:
•
modernizovanjem ili mijenjanjem izvora toplote,
•
smanjenjem transmisionih i distributivnih gubitaka,
3 Preporučljivo je da se omjer korektnih udjela karakterističnih mjesta toplotnih gubitaka utvrdi na osnovu
temeljitog istraživanja i analize više predstavnika u okviru svakog tipa višestambenih zgrada, sa statističkim
izračunom općeg rezultata
155
•
boljom reglacijom učina sistema grijanja
•
smanjenjem protoka,
•
smanjem temperature polaznog voda,
•
poboljšavanjem tretmana vode (da bi se izbjegla korozija), ili
•
smanjenjem potražnje krajnjih korisnika
Navedene mjere za povećanje efikasnosti sistema daljinskog grijanja poredane po prioritetima,
gdje je osnovni kriterij veličina ostvarenih ušteda prema ulaganjima u predloženu mjeru su:
•
Prva mjera, koja se odnosi na zamjenu kotlova sa efikasnijim koltovima ima smisla samo
ako je stari kotao amortizovan ili mu je radni vijek prešao ¾ životnog vijeka. To iz
razloga što je investicija u kotlove vrlo značajna, pošto tu ne dolaze u obzir samo kotlovi,
nego i prateća oprema, a životni vijek ovih postrojenja je 20-25 godina.
•
Druga mjera se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka. Ova mjera je
vrlo slična prvoj mjeri, jer su toplovodi namjenjeni za jedan duži period korištenja
(zavisno od kvaliteta vode i toplotne izolacije, vijek im je 15-20 godina). Medjutim, kod
zamjene dotrajalih ili oštećenih toplovoda distributivne mreže, treba svakako ići na
napredne tehnologije predizoliranih cijevi sa detekcijom prisustva vlage u izolaciji. Time
se smanjuju gubici toplote u distribuciji, povećava životni vijek distributivne mreže,
povećava se kapacitet mreže i dr.
•
Treća mjera je veoma interesantna, jer pruža velike mugućnosti štednje energije,
mogućnost povećanja raspoloživih kapaciteta i sl. medjutim, znajući da je oprema za
upravljanje i regulaciju cjenovno veća od 30% osnove opreme, treba za svaki konkretan
slučaj odrediti optimalan nivo opreme za regulaciju učina sistema grijanja. Posebno je
izražen problem heterogenog sastava objekata (po tipu gradnje, stanju toplotne zaštite,
vrsti prozora, spratnosti, tipu sistema grijanja, vrsti grijaćih tijela i sl) priključenih na istu
kotlovnicu. Ovaj problem je jako izražen u starim naseljima, gdje se pojavljuju novi
objekti sa malom specificnom potrošnjom energije. Medjutim, treba posebno naglasiti
jednu, investiciono prihvatljivu stavku u regulaciji učinka sistema grijanja. To je regulacija
temperature u prostorima stanova pomoću ventila sa termostatskim glavama.
•
Četvrta i peta mjera se odnose na smanjenje protoka ili temperature polazne vode u
sistemu grijanja. Ove mjere možemo primjeniti tek onda kada smanjimo gubitke toplote,
kako transmisione, tako i ventilacione. Tada veličina grijaćeg tijela postaje velika, pa
preostaje jedini način smanjenja oslobodjene toplote u stanovima, smanjenje
temperature polazne vode. Ovo ima dalje za posljedicu stvaranje pretpostavki za
primjenu visokoefikasnih kondenzacionih kotlova. Inače kondenzacioni kotlovi u sistemu
grijanja 90/70 oC nemaju nikavog smisla i ne mogu dati očekivane efekte.
•
Šesta mjera, poboljšavanjem tretmana vode, je jako bitna jer u slučaju vode lošeg
kvaliteta, efikasnost ukupnog sistema grijanja pada, a u konačnici dolazi do totalnog
prekida sistema grijanja zbog začepljenja izmjenjivača toplote, zbog začepljenja grijaćih
tijela, cijevi, ili dolazi do zaprljanja kotla i do oštećenja ogrijevnih površina kotla.
Poslednja mjera je vezana kako za poboljšanje toplotne zaštite i smanjenja toplotnih gubitaka,
tako i za štednju korisnika sistema grijanja.
3.1.4. Mjerenje utroška energije
156
Bez kompleksnog sistema mjerenja nema upravljanja isporukom energije, te ni postizanja
najpovoljnijeg rješenja. Ova mjera mora biti projektovana tako da se postigne istovremeno više
ciljeva, a ne samo naplata po osnovu stvarno utrošene energije. Za povećanje energijske
efikasnosti postoji čitav niz mjera. Potrebno je odabrati odgovarajući pristup i vrednovati sve
raspoložive mjere. Kriteriji vrednovanja su: period povrata uloženih sredstava i procjena rizika.
Prema podacima proizvođača mjerila u zemljama Zapadne Evrope period povrata je 7 do 10
godina, ali se očekuje da je kod nas kraći zbog većeg potencijala štednje i povećanih svjetskih
cijena energenata do čega je u posljednje vrijeme došlo. Rizik uspjeha ove akcije je znatno viši
od rizika direktnog ulaganja u smanjenje potrošnje energije. Mjerenje utroška energije u cilju
naplate je manji dio efekta mjerenja. Mjerenje (na nivou zgrade ili bloka zgrada) je potrebno kao
elemenat upravljanja sistemom grijanja.
Sama mjerila ne štede energiju. Oni samo podstiču štednju, ali potencijal štednje nije visok bez
ulaganja u štednju energije. Stoga treba paralelno ulagati u mjerila i neke od mjera za
smanjenje gubitaka ili poboljšanja regulacije. Ukoliko u smanjenje potrošnje energije ulažu sami
građani potrebno ih je uputiti koji su načini najefektivniji.
Sam sistem mjerenja uvoditi postepeno, kako tehnički, tako i kroz komunikaciju sa građanima:
•
prvi korak su mala ulaganja građana u smanjenje toplotnih gubitaka, praćenje efekata
na bazi egzistirajućih mjerila utroška gasa u kotlovnicama, uz odgovarajuću propagandu
(ili čak malu nagradu stanarima) - povrat manje sume novca građanima na kraju sezone
grijanja kako bi se zadobilo povjerenje građana,
•
drugi korak su ugradnja mjerila na ulazu u zgradu (ili blok zgrada) od strane KJKP
Toplane i veća ulaganja (ili odricanja) korisnika usluga; ova ulaganje će imati bolje
pokazatelje u odnosu na prvi korak, te će se stimulisati građani za treći korak,
•
treći korak predstavlja mjerenje u stanovima gdje je to tehnički moguće (jednocjevni
sistem, npr.) i to od strane samih građana; za ovo bi oni trebalo da budu ohrabreni kroz
prva dva koraka i kroz nove valove poskupljenja energenata.
Kako bi građani bili zainteresovani za smanjivanje troškova grijanja i kako bi se ostvarila
potrebna saradnja na relaciji građani – KJKP Toplane – Kanton, potrebno je raditi na razvoju
novog sistema isporuke energije i naplate:
•
sa sistema isporuke energije preći na sistem isporuke usluge (ugodnosti)
•
troškove iskazivati po zgradama, naseljima, a ne samo usrednjeno za cijeli
sistem, kako se ne bi nehotično prikrivali najveći uzročnici troškova,
•
razvijati pravnu regulativu u smislu podrške primjeni koncepta.
Nove stanove opremati sistemima za mjerenje utroška toplote na nivou stana. Osnov za ovu
preporuku su dobre karakteristike nove generacije mjeraila utroška energije, relativno prihvatljiv
odnos troškova mjerenja prema troškovima grijanja.
Iskustva u okviru probnih mjerenja utroška toplote u periodu do 1992 godine
Niz godina u Kantonu Sarajevo se čine napori na uvođenju sistema mjerenja i obračuna
troškova grijanja na bazi stvarno utrošene toplote. Mjerila utroška toplote su se počela
ugrađivati još 1980.godine i to u toplotnim podstanicama A.Polje II i III faza, ukupno: 17
157
mjerila. Međutim, već poslije prve sezone ti uređaji su bili neupotrebljivi zbog loših
konstrukcionih rješenja. Njihova dalja ugradnja uslijedila je u podstanicama stambenog naselja
Ciglane (10-mjerila) i u svim lamelama objekta (ukupno 13), zatim u stubištima stambenih
objekata naselja Dobrinja I (226 mjerila).
Masovna ugradnja mjerila utroška toplote za svaki stan počela je poslije donošenja Odluke o
ugradnji mjerila od 1982. godine u stambenim naseljima Mojmilo I i II; Dobrinja II i III, Marijin
Dvor, Breka i Vogošća, te je ugrađeno cca 13.000 mjerila u novim objektima, dok u starim
objektima nije ugrađeno niti jedno.
U tri sezone grijanja, (85/86, 86/87, 87/88) KJKP "Toplane" u saradnji sa Mašinskim fakultetom
i Institutom za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine, su vršilii probno mjerenje i
obračun utroška toplotne energije prema stvarno evidentiranoj potrošnji.
U sezoni grijanja 1987/88 god. vršeno je probno mjerenje na uzorku od 6.031 stanova i 434
centralna mjerila utroška toplote lociranih u kotlovnicama, podstanicama ili ispred objekata i to:
a) Individualna mjerenja u stanovima vršena su u stanovima nove gradnje sa jednocijevnim
grijanjem koji omogućava pojedinačno mjerenje za svaki stan. U tim objektima paralelno
je vršeno mjerenje ukupne potrošnje za cijeli objekat preko ugrađenog kumulativnog
mjerača (najčešće u u krovnoj kotlovnici, odnosno na ulazu u objekt)
b) U objektima sa dvocijevnim grijanjem vršeno je mjerenje samo sa centralnim
kalorimetrom, a raspodjela potrošnje vršila se na osnovu kvadrature stanova
c) U jednom objektu sa dvocijevnim sistemom grijanja, cca 120 stanova, izvršeno je
praćenje mjerenja putem ugrađenih isparivača (djelitelja) na svakom radijatoru.
Generalni rezultati i zapažanja:
1. Kvalitet ugrađenih mjerača bio je izuzetno loš. Procenat neispravnih mjerila za
pojedinačne stanove iznosio je 31 %, a za kumulativna mjerila 50 %. To je bio razlog da
se odstupi od naplate grijanja prema stvarnom utrošku.
2. Ekonomska analiza probnog mjerenja u toj sezoni ukazivala je na izuzetno visoke
troškove mjerenja utroška toplotne energije po svakom stanu. Iskazani troškovi mjerenja
bili su jednaki vrijednosti od cca 8 % ukupne normativne količine goriva na nivou
Toplana Sarajevo. ( Ugradnja mjerila utroška toplotne energije finansirana je iz nove
stambene izgradnje, te pitanje početne investicije nije postavljano ).
3. Ekonomska analiza probnog mjerenja u toj sezoni, takođe, pokazala je da bi na uzorku
stambenog prostora koji bi mogao biti obuhvaćem individualnim mjerenjem (cca 13.000
stanova) bilo potrebno uštedjeti cca 31 % goriva na uzorku da bi se pokrili ukupni
troškovi mjerenja na tolikom uzorku.
4. Naglašen je problem različite toplotne izolacije objekata, položaja stana, položaja
objekta, različite regulacije i mogućnosti regulacije. To znači da su stanovi iste
kvadrature, iako imaju regularnu temperaturu u stanu od 20 oC, zavisno od navedenih
faktora, trebali plaćati dvostruko veće, odnosno manje iznose za utrošenu energiju,
bez obzira na eventualnu štednju energije. Specifično opterećenje pojedinih objekata
bilo je dijametralno različito. U pojedinim priključenim zgradama potrošnja goriva po
jedinici stambene površine kretala se u opsegu 12 do 35 Nm3 gasa/m2 godišnje
stambene površine.
5. U toku probnog mjerenja ukupna potrošnja energije na nivou cijelog uzorka bila je veća
od normativne, tako da se efekti štednje nisu pokazali, iako je to bio osnovni motiv za
158
uvođenje mjerenja utroška toplote. Potrebno je napomenuti da, iako je vršeno očitanje i
obračun stvarnog utroška toplotne energije, zbog nekvalitetnih mjerila, nije vršena i
naplata prema stvarnom utrošku.
6. Značajne razlike u potrošnji toplotne energije u navedena tri različita sistema mjerenja
(a, b ili c ) nisu evidentirane.
7. Probna mjerenja u toj sezoni grijanja vršena su samo na novim objektima i potrošači su
imali mogućnost, posebno u objektima sa jednocijevnim grijanjem, da regulišu
temperaturu u pojedinim prostorima preko ugrađenih i funkcionalnih termostatskih
ventila. To je bio način ostvarivanja smanjenja potrošnje i eventualnih ušteda.
8. U objektima sa isparivačima toplotne energije ugrađenim na svakom radijatoru posebno
naglašen problem bio je obezbjeđenje ulaska u sve stanove, kako za prvu montažu,
tako i za kontrolu i očitanje.
9. Problem održavanja mjerača utroška toplotne energije, a posebno baždarenje, nije bio
riješen. Planovima razvoja Toplana predviđala se izgradnja posebnog objekta sa
kalibracijskom laboratorijom (baždarnicom) za razne tipove mjerila.
Trenutno stanje postojećih mjerila utroška toplote
Projekat hitne obnove i rekonstrukcije sistema grijanja (Emergency District Heating
Reconstruction Project) nije obuhvatio uvođenje sistema mjerenja jer je prvi i neophodni zahtjev
Projekta bio dovesti sistem u funkcionalno stanje i omogućiti proizvodnju i isporuku toplotne
energije na funkcionalan i efikasan način.
Pregledom stanja mjerila poslije1996. godine, uvidom u njihovo stvarno stanje, a uzimajući u
obzir tehnički nivo i kvalitet, kao i starost, ustanovljeno je da su neupotrebljivi, te da pojedina
mjerili prave smetnje u funkcioniranju instalacije grijanja u pojedinim objektima i pojedinim
stanovima. Njihovo stanje može se okarakterizirati slijedećim:
•
prosječna starost preko 15 godina
•
totalna tehnološka zastarjelost
•
potpuna dotrajalost mjerila i komponenata (vijek trajanja mjernih uređaja 10 godina)
•
nepostojanje firmi koje su proizvele mjerila
•
nemogućnost i nesvrsishodnost zamjene neispravnih dijelova
•
nepouzdanost i nefunkcionalnost u velikim i nedozvoljenim procentima u vrijeme
ugradnje i garantnog roka
•
nepouzdanost i nefunkcionalnost u velikim i nedozvoljenim procentima u vrijeme probnih
ispitivanja
•
prisutnost curenja i propadanja
•
negativan uticaj na funkcionalnost instalacije grijanja
Iz navedenih razloga tokom rekonstrukcije instalacija grijanja većina mjerila je demontirana.
U sklopu Emergency District Heating Reconstruction Project-a instalisano je cca 45 mjerila
utroška toplote novije generacije, po toplotnim podstanicama, koji imaju prvenstveno kontrolnu
funkciju, i ne vrši se nikakav obračun i raspodjela utroška toplotne energije. Pored toga
159
instalisano je i 10 mjerila u većim kotlovnicama, kao i 8 mjerila u krovnim kotlovnicama koji se
mogu koristiti u procesu mjerenja i obračuna: Medjutim, danas već imamo ugradjene mjerila
utroška toplotne energije u svim kotlovnicama i više od 70% stambenih objekata grijanih iz
sistema KJKP Toplane. Pored toga, pribavljena su i dva kompleta univerzalnih ultrasoničnih
mjerila protoka i toplotne energije koji se koriste u kontrolne svrhe, a imaju mogućnost da na
bilo kojem objektu mjere stvarni utrošak toplotne energije.
Cijena jedinice utroška toplote formirana je na bazi kalkulacije ukupne potrošnje energije na
nivou KJKP Toplane i fiksnih troškova u iznosu od 40 %.
Bitni elementi u sistemu i procesu mjerenja
Sasvim je jasno da sistem i uvođenje mjerenja utroška toplote predstavlja neminovnost.
Efikasnost sistema grijanja ne može biti postignuta bez uticaja krajnjeg potrošača na potrošnju.
Prije uvođenja sistema mjerenja neophodno je voditi računa o slijedećim bitnim
pretpostavkama:
1. Na postojeće toplifikacione sisteme KJKP Toplane priključeni su potrošači veoma
različitih energijskih karakteristika. Naglašen je problem različite toplotne izolacije
objekata, položaja stana, položaja objekta, različite regulacije i mogućnosti regulacije.
Specifična godišnja opterećenja (specifična potrošnja) kreće se u rasponu od 13 do 18
Sm3 prirodnog gasa/m2 stambene površine. To znači, ukoliko bi se trenutno prešlo na
plaćanje prema stvarnom utrošku toplote, bez ikakvog uticaja stanara na štednju
energije, u zavisnosti od karakteristika objekata i stanova, neki stanari bi plaćali
dvostruko više, a neki dvostruko manje troškove za iste uslove temperature i kvadrature
stana. To isto tako znači, da u objektima sa slabom toplotnom izolacijom i velikom i
nepropisnom ventilacijom, nema praktične mogućnosti za efikasnu i racionalnu
potrošnju. U svakom slučaju specifično opterećenje, a time i troškovi za utrošak toplotne
energije, će biti izuzetno visoki.
2. Kada sistem mjerenja startuje, neophodno je omogućiti korisnicima da utiču na potrošnju
toplotne energije, odnosno racionalnu potrošnju. Jedina prava mogućnost regulacije je
ugradnja termostatskih ventila na grijnim tijelima. Trenutno stanje instalacija grijanja ne
pruža mogućnost takve regulacije i uticaja na potrošnju.
3. Ugradnja mjerila utroška toplote zahtijeva stvaranje propisnih i funkcionalnih uslova. U
tom smislu neophodno je instalisanje propisnih šahtova, odnosno njihovo proširenje
ispred objekata stare gradnje, dok je za objekte novije gradnje ugradnja daleko
jednostavnija (u samom objektu).
4. Kako kompletna mjerna garnitura predstavlja mjesto sa povećanim otporom strujanju,
kod rekonstrukcije i ugradnje će se pojavljivati problem nedovoljne cirkulacije, što će
iziskivati preinake na pojedinim sistemima za cirkulaciju tople vode.
5. Cijena grijanja u sistemima KJKP Toplane je uniformna, uprosječena za cijeli Kanton.
Stvarna cijena grijanja u pojedinim sistemima je različita, prvenstveno zbog različitih
karakteristika objekata. Kako se uvođenje sistema mjerenja može vršiti jedino fazno, a
ne frontalno za cijeli grad, to će biti prisutna totalna diferencijacija u iznosu troškova
grijanja:
•
objekti sa paušalnim plaćanjem - prosječna cijena
•
objekti sa lošom izolacijom i velikim ventilacionim gubicima - natprosječna cijena
160
•
objekti sa dobrom izolacijom i malim ventilacionim gubicima - cijena ispod
prosjeka bez obzira na to da li se štedi ili ne.
6. Kada se govori o mjerenju, prvenstveno se misli na mjerenje isporučene apsolutne
potrošnje energije. Postoji i drugi koncept mjerenja koji «socijalizira» situaciju i
potrošače, a zasniva se na mjerenju prosječne temperature u stanu. Stanovi sa većom
temperaturom plaćaju više, a stanovi sa nižom temperaturom manje od prosječne
potrošnje. Ovim načinom se, praktično, poništavaju razlike u termičkim karakteristikama
objekata, a ugodnost (temperatura u stanu) predstavlja osnovno mjerilo za plaćanje
troškova grijanja.
7. Budući da je sistem mjerenja veoma kompleksan i zahtjevan zadatak, svim elementima
mjerenja mora se posveti dužna pažnja, kako u oblasti proizvodnje i distribucije toplotne
energije, tako i oblasti legislative na nivou BiH i Kantona. Bosna i Hercegovina treba da
usaglasi svoju legislativu sa legislativom Evropske Unije.
8. Pored same ugradnje mjerila toplotne enrgije, potrebno je organizirati procedure:
očitavanja, održavanja, baždarenja, obračuna utroška toplotne energije, organizovanja
kvalitetnog i ažurnog servisa, te izgradnji i organiziranju moderne kalibracione
laboratorije (baždarnice).
10. Tarifni sistem u procesu mjerenja je od posebne važnosti. Ovaj sistem, pored ostalog,
treba da stimuliše štednju i racionalnu potrošnju energije. Cijena toplotne energije po
pravilu se sastoji od fiksnog dijela (indirektno grijanje od susjednih prostora koji pripada
istom toplifikacionom dijelu sistema, minimalno grijanje, mortizacija, tekuće i investiciono
održavanje, lični dohoci, te ostali zajednički troškovi) i promjenjivog dijela (utrošak
energije). Udio fiksnog dijela je na nivou od 40 %, što znači da promjenjivi dio koji se
odnosi na utrošak energije iznosi najčešće 60 %.
161
3.2. SPECIFIČNI INVESTICIONI TROŠKOVI (PO JEDINICI ZAHVATA) ZA
SMANJENJE POTROŠNJE TOPLOTNE ENERGIJE PO TIPSKIM CJELINAMA
Specifični investicioni troškovi su dati za sve mjere koje mogu dovesti do smanjenja potrošnje
energije za potrebe grijanja stanova u općinama Novo Sarajevo i Novi Grad , a koje su
navedene u poglavlju 3.1.
3.2.1. Specifični invetsiciono troškovi za građevinske mjere
Kad se primijeni analitički pristup (poglavlje 3.1.2.) onda efekte uštede nije teško pratiti jer se
parcijalno sagledavaju efekti primjene mjere građevinske sanacije na pojedine građevinske
elemente, sa fokusom na promjenu osnovnog parametra gubitaka toplote – koeficijenta prolaza
toplote U, uz dodatak za prozore i vrata efekta propuštanja kroz spojnice i efekta prirodne
ventilacije zbog nužnog otvaranja. Apsolutna razlika gubitka toplote prije i poslije sanacije za
svaki elemenat treba pomnožiti sa prethodno utvrđenim udjelom konkretnog građevinskog
elementa u strukturi ukupnih gubitaka – jer on ovdje ima ulogu pondera koji omogućuje
sumiranje parcijalnih efekata u ukupnu mjerodavnu uštedu.
Osnovni scenario primjene mjera građevinske sanacije - mjere sanacije iz prve grupe
(1.1.- 6.1.), poglavlje 3.1.2., sa efektima uštede energije i ekonomskim efektima
Set mjera dat u osnovnom scenariju predstavlja maksimalistički pristup u primjeni mjera
građevinske sanacije. Svi elementi koji su identificirani kao mjesta gubitaka toplote su tretirani
odgovarajućom, i to najintenzivnijom mjerom, tj. mjerom koja treba da rezultira najvećim
efektom uštede. Takve su mjere navedene na prvoj poziciji u listi mogućih mjera. U Tabeli 21. je
dat pregled efekata primjenom mjera po osnovnom scenariju. Iako ovakav scenario nema
realnog uporišta, on je sproveden kako bi se ocijenio „krajnji domet“ ovih sanacionih mjera u
pogledu uštede energije (ujedno i gornji limit za dalja razmatranja).
Tabela 21. Pregled efekata primjenjenih mjera po osnovnom scenariju
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
58%
58%
56%
56%
51%
50%
50%
3,34
3,35
3,2
3,2
2,83
2,78
2,79
1,4
1,4
1,4
1,4
1,4
1,4
1,4
Ponder.parc.efekat
14,17%
14,20%
13,73%
13,73%
12,33%
12,11%
12%
2. fasada F (53,6%)
Mjera 2.1
79%
79%
76%
73%
75%
68%
0%
1,51
1,54
1,27
1,06
1,18
0,85
0,63
0,32
0,32
0,3
0,29
0,3
0,27
0,7
42,24%
42,46%
40,94%
38,94%
39,97%
36,57%
0%
44%
42%
39%
33%
19%
0%
0%
3,9
3,8
3,6
3,3
2,7
2,1
1,4
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,27%
2,19%
2,02%
1,73%
0,96%
0%
0%
1. prozor P (24,4%)
Mjera 1.1
Mjerodavni U prozora
2
[W/m K]
2
Novi U prozora [W/m K]
Mjerodavni U fasade
2
[W/m K];
2
Novi U fasade [W/m K]
Ponder.parc.efekat
3. vrata, ul. V (5,2%)
Mjera 3.1
Mjerodavni U vrata
2
[W/m K];
2
Novi U vrata [W/m K]
Ponder.parc.efekat
162
4. stubišteS (4,3%)
Mjera 4.1
80%
80%
80%
70%
60%
40%
0%
Ponder.parc.efekat
3,44%
3,44%
3,44%
3,01%
2,58%
1,72%
0%
5. balkon B (4,2%)
Mjera 5.1
n/a
33,33%
21%
4%
0%
0%
0%
n/a
3,3
2,8
2,3
1,8
1,1
0,6
n/a
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
Ponder.parc.efekat
0%
1,73%
1,11%
0,23%
0%
0%
0%
6. krov K (6,7%) Mjera
6.1
Mjerodavni U balkona
2
[W/m K];
2
Novi U balkona [W/m K]
80%
80%
79%
77%
77%
71%
71%
Ponder.parc.efekat
5,36%
5,36%
5,29%
5,16%
5,16%
4,76%
4,76%
7. prizem.Pr (1,8%)
Mjera 7.1
n/a
n/a
n/a
-77%
-77%
-71%
-20%
Ponder.parc.efekat
0%
0%
0%
-1,39%
-1,39%
-1,28%
-0,36%
Ukupni ponder.
procenat uštede
67,48%
69,39%
66,53%
64,18%
62,39%
56,44%
17,27%
Referent. toplota
2
kWh/m a
153
160
149
154
166
149
132
103,24
111,02
99,13
98,83
103,57
84,10
22,80
14,50
11,77
3,19
Efekat uštede energije
2
kWh/m a
Cijena energije grijanja
KM/kWh
Ekonomski efekat
2
uštede KM/m a
0,14
14,45
15,54
13,88
13,84
Specifični investicioni troškovi dobiju se kad se fizički obim (svih ili samo nekih) sanacionih
radova na reprezentativnom stanu (predstavniku tipske cjeline) pomnoži s odgovarajućim
jediničnim cijenama, a onda se sumarni troškovi podijele s korisnom površinom tog stana. U
konkretnom slučaju primjene mjera građevinske sanacije po osnovnom scenariju daje i
maksimalne investicione troškove. U Tabeli 22. su dati specifični investicioni troškovi po jedinici
zahvata za svaku tipsku cjelinu.
Tabela 22. Specifični investicioni troškovi primjenom mjera osnovnog scenarija
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
1. Prozor P, M
2
1.1. 180 KM/m
10,1
13,8
12,4
10
11,6
9,5
9,3
Financ.efekat
1.818
2.484
2.232
1.800
2.088
1.710
1.674
2. fasada F
M.
2
2.1. 45 KM/m
58,9
38,6
54
65,3
40
64,4
77,5
Financ.efekat
2.651
1.737
2.430
2.939
1.800
2.898
3.488
1
1
1
1
1
1
1
450
450
450
450
450
450
450
3. vrata, ulaz. V
M.3.1. 450
KM/kom
Financ.efekat
4. stubište S
M.4.1.
300KM/stan
Financ.efekat
1
1
1
1
1
1
1
300
300
300
300
300
300
300
5. balkon B
2
M.5.1. 160 KM/m
n/a
1,8
1,8
4,4
4,94
4,08
4,2
0
288
288
704
790,4
652,8
672
12,7
7,6
12,6
7,8
3,2
10,1
16,2
Financ.efekat
6. krov K
2
M.6.1. 25 KM/m
163
Financ.efekat
317,5
190
315
195
80
252,5
405
n/a
n/a
n/a
6,4
2,8
9,9
3,4
0
0
0
320
140
495
170
5.536
5.449
6.015
6.708
5.648
6.758
7.159
38
48
54
55
57
58
59
145,68
113,5208
111,3889
121,9545
99,09474
116,5224
121,3305
7. prizemlje Pr
2
M.7.1. 50 KM/m
Financ.efekat
Ukupna ulaganja
po stanu KM
KSP apstr.stan
Specifično
ulaganje
3.2.2. Specifični invetsiciono troškovi za mašinske mjere
Specifični investicioni troškovi su dati za pojedine mašinske mjere navedene u 3.1.3. i 3.1.4..
Zamjena kotlova
Specifični troškovi koji se odnose na zamjenu kotlova sa efikasnijim koltovima zavise od tipa
zgrade, jer za lošije stanove imamo veće specifično toplotno opterećenje, koje traži veći
kapacitet kotlova. Međutim, zamjena ima smisla samo ako je stari kotao amortizovan ili mu je
radni vijek prešao 3/4 životnog vijeka. Kotlovi, koji su trenutno angažovani na zagrijavanju
naselja u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo su novi, ili zamijenjeni prije 7-8 godina, tako da
u ovom trenutku, nema smisla razmišljati o zamjeni kotlova. Na Slici 32. su dati specifični
troškovi ulaganja u zamjenu kotlova po tipskim cjelinama.
Mjera koja se odnosi na regulaciju sistema grijanja je sadržana u specifinim mjerama za
zamjenu kotlova, jer se tada vrši i zamjena regulacije učina sistema grijanja.
Specifino ulaganje u
ktolovnicu, KM/m2
35
30
25
20
15
10
5
0
0
2
4
6
8
Tip zgrade
Slika 32. Specifični troškovi zamjene kotlova u funkciji od tipa zgrade
Mjera koja se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka
Mjera koja se odnosi na smanjenje distributivnih i transmisionih gubitaka ne može se
kvantificirati kroz specifične troškove po površini stana, jer je jako teško jednu razgranatu
164
mrežu podijeliti i reći koji dio cjevovoda pripada baš tom stanu. Ovu mjeru treba primijeniti tek
nakon smanjenja toplotnih gubitaka, jer tada se može smanjiti kapacitet grijanja, odnosno
možemo smanjiti prečnike cjevovoda i dodatno uštediti sredstva.
Regulacija tempertaure u stanovima
Ova mjera se odnosi na ugradnju ventila sa termostatskom glavom na grijnim tjelima. Obzirom
da svako smanjenje temperature za 10 C rezultira smanjenjem potrošnje energije za 6% ova
mjera je investiciono prihvatljiva stavka u regulaciji učina sistema grijanja.
U Tabeli 23. je dat pregled investicionih troškova za mjeru ugradnje ventila sa termostatskom
glavom u stanovima koji su na sistemu KJKP Toplane po tipskim cjelinama.
Tabela 23. Ulaganja u ugradnju ventila sa termostatskom glavom u stanovima koji su na
sistemu KJKP Toplane
Mjerodavna površina
reprezentativnog
stana (m2)
Broj grijnih tijela
Broj termostatskih
ventila
Jedinična cijena
ventila (KM)
Ulaganja po stanu
(KM)
Površina tipske
cjeline (m2)
Broj stanova tipske
cjeline
Ukupna ulaganja
Ulaganja po m2
(KM/m2)
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
38
48
54
55
57
58
59
3
4
4
4
5
5
5
2
3
3
3
4
4
4
85
85
85
85
85
85
85
170
255
255
255
340
340
340
44.020
282.228
53.450
314.787
372.927
901.701
248.948
1.162
5.679
970
5.602
6.182
15.039
3.925
197.540
1.448.145
247.350
1.428.510
2.101.880
5.113.260
1.334.500
4,5
5,1
4,6
4,5
5,6
5,7
5,4
Ugradnjom ventila sa termostatskom glavom ima smisla samo u tipskim cjelinama T5,T6 i T7. u
tom slučaju bi se količina isporučene toplote približila projektovanim toplotnim potrebama koje
iznose manje od 100 kWh/m2a. Na Slici 33. je dat grafički prikaz specifičnih ulaganja u ugradnju
ventila sa termostatskom glavom po tipskim cjelinama.
165
2
Investicija u zamjenu ventila [KM/m
]
6
5
4
3
2
1
0
1
2
3
4
5
6
7
Tipska cjelina
Slika 33. Specifična ulaganja u ugradnju ventila sa termostatskom glavom u stanovima koji su
na sistemu KJKP Toplane
Mjere koje se odnose na smanjenje protoka ili temperature polazne vode u sistemu
grijanja
Ove mjere se mogu primjeniti tek onda kada se smanje gubici toplote, kako transmisioni, tako i
ventilacioni. Tada veličina grijnog tijela postaje velika, pa preostaje jedini način smanjenja
oslobođene toplote u stanovima, smanjenje temperature polazne vode
3.2.3. Specifični investicioni troškovi za mjerenje utroška toplote
Kumulativna mjerila ispred objekata + Individalna mjerila po stanovima (za nove objekte)
Tabela 24. Investiciona sredstva za ugradnju 350 kumulativnih mjerila i cca 9800 mjerila ispred
stanova
Kumulativna mjerila
Struktura investicionog ulaganja
Jed. cijena
(KM)
Pojedinačna mjerila
za 350
objekata
Jed.cijena
(KM)
za 9800
stanova
Troškovi nabavke mjerača
3.530
1.235.500
650
6.370.000
Izrada projekata ugradnje
65
22.750
4
39.200
1.050
367.500
80
784.000
720
252.000
160
1.568.000
Troškovi sanacije ormara –
šahta
Montaža mjerila sa pratećim
priborom
Izgradnja kalibracione
laboratorije
600.000
600.000
166
Ukupni investicioni troškovi
2.477.750
Ukupno kumulativna i
pojedinačna mjerila, (KM)
8.761.200
11.238.950
Prosječna ulaganja po stanu
(potrošaču ) , (KM)
1146
Prosječna ulaganja po objektu
(KM)
32.111
U Tabeli 25. su dati godišnji troškovi mjerenja utroška toplote za kumulativne i pojedinačne
mjerače.
Tabela 25. Godišnji troškovi mjerenja
Kumulativna mjerila
Struktura troškova
Jed.cijena
(KM/a)
Anuitet
za 350
objekata
(KM/a)
Pojedinačna mjerila
Jed.cijena
(KM/a)
336.647
za 9800
stanova
(KM/a)
1.190.366
Očitanje mjerača i obračun
21
7.350
21
205.800
Pomoćna el.energija-baterije
3
1.050
3
29.400
Servisiranje i baždarenje (u 5
godina)
350
40.833
70
137.200
Osiguranje
0,5%
12.389
0,5%
43.806
Amortizacija
10%
247.775
10%
876.120
Ukupni troškovi mjerenja
Ukupni troškovi mjerenja za
kumulativna i pojedinačna
mjerila
Ukupni
prosječni
godišnji
troškovi mjerenja po stanu
Ukupni
prosječni
godišnji
troškovi mjerenja po objektu
646.044
2.482.692
3.131.736
319,56
8.947
167
Kumulativni mjerači ispred objekata + elektronski djelitelji na grijaćim tijelima (za stare
objekte)
Tabela 26. Investiciona sredstva za ugradnju 650 kumulativnih mjerača i 29200 stanova (cca
115.000 djelitelja na grijnim tijelima)
Kumulativna mjerila
Jed.cijena
Djelitelji
Jed.cijena
(KM)
Za 650
objekata
(KM)
Za 29.200
stanova
Troškovi nabavke mjerila
3.530
2.294.500
60
6.900.000
Izrada projekata ugradnje
65
42.250
2
230.000
Troškovi sanacije ormara –
šahta
1.050
682.500
0
Montaža mjeril sa pratećim
priborom
720
468.000
12
Struktura investicionog
ulaganja
Izgradnja kalibracione
laboratorije
Ukupni investicioni troškovi
600.000
200.000
4.087.250
8.510.000
Ukupno kumulativna mjerila i
djelitelji (KM)
12.597.250,00
Prosječna ulaganja po stanu
(potrošaču ) (KM)
431,40
Prosječna
ulaganja
objektu (KM)
po
1.380.000
19380,40
168
Tabela 27. Godišnji troškovi mjerenja
Kumulativni mjerači
Struktura troškova
Anuitet
Očitanje mjerača i obračun
Jed.cijena
KM
za 650
objekata
Djelitelji
Jed.cijena
555.326
za 29200
stanova
1.156.236
KM/a
21
13.650
7
805.000
Pomoćna el.energija-baterije KM/a
3
1.950
3
345.000
Servisiranje i baždarenje (u 3
KM/a
godine)
350
75.833
2
46.000
Osiguranje
KM/a
0,5%
20.436
0,5%
42.550
Amortizacija
KM/a
10%
408.725
10%
851.000
Ukupni troškovi mjerenja
KM/a
1.075.921
Ukupni godišnji troškovi
mjerenja, (KM/a)
4.321.707,00
Ukupni prosječni godišnji
troškovi mjerenja po
stanu,(KM/a)
148,00
Ukupni prosječni godišnji
troškovi mjerenja po
objektu, (KM/a)
3.245.786
6.648,80
169
Tabela 28. Pregled osnovnih troškovnih pokazatelja po analiziranim sistemima mjerenja
a
Kumulativni
mjerači ispred
objekata
Struktura troška
b
c
Kumulativni
Kumulativni
mjerači ispred
mjerači ispred
objekata +
objekata +
Individalni mjerači elektronski djelitelji
po stanovima na grijaćim tijelima
(novi objekti)
(stari objekti)
Ukupna ulaganja
KM
5.965.000
11.238.950
12.597.250
Prosječna ulaganja po
stanu (potrošaču )
KM
152,95
1146,83
431,40
Prosječna ulaganja po
objektu
KM
5.965,00
32.111,00
19.380,40
1.577.444
3.131.736
4.321.707
Ukupni godišnji troškovi
KM/a
mjerenja
Ukupni prosječni
godišnji troškovi
mjerenja po stanu
KM/a
40,44
319,56
148,03
Ukupni prosječni
godišnji troškovi
mjerenja po objektu
KM/a
1.577,44
8.947,81
6.648,80
170
4. ANALIZA EFIKASNOSTI ULAGANJA U SMANJENJE
TOPLOTNIH GUBITAKA U SEKTORU KOLEKTIVNOG
STANOVANJA U OPĆINAMA NOVI GRAD I NOVO SARAJEVO
4.1. GRAĐEVINSKE MJERE
Koristeći prethodno dati model mjera građevinske sanacije, primjenjen na konkretne tipske
cjeline, sa podacima o specifičnoj potrošnji energije, prosječnom koeficijentu prolaza topote,
predloženo je pet scenarija mjera za koje se ocjenjuje da su relevatne za tretirano područje sa
periodom povrata sredstava za svaku tipsku cjelinu (Prilog 2.).
Iz seta (pet scenarija) mjera građevinske sanacije u ovom poglavlju je dat najpovoljniji scenarij
prema periodu povrata invsticije. Ovaj scenarij se odnosi na utopljavaje fasade i opisan je u
tabeli 29. Uložena sredstva se po tipskim cjelinama kreću od 2.405.228 KM koliko iznosi za
tipsku cjelinu T3 do 45.061.296 KM za tipsku cjelinu T6 za zgrade koje se griju u sistemu KJKP
Toplane. Za zgrade sa individulanim grijanjem investicije iznose od 563 490 do 9.118.166 KM.
Period povrata investicija se kreće od 3,4 do 9,4 godine i od 5 do 11,8 god. Mjerama scenarija
IV se postiže ušteda energije u prosjeku 30 % po tipskoj cjelini.
Tabela 29. Najpovoljniji scenarij tipskih cjelina
Scenarij
KJKP Toplane / Individualno
grijanje
(tipska cjelina)
TOPLANE
(T1; T2; T3; T4; T5; T6; T7)
Scenarij IV
Individualno grijanje
(T1; T2; T3; T5; T6; T7)
Mjera sanacije
1. Termoizolacija
fasade
Opis mjere
Na postojeću fasadu se
aplicira
pogodna
termička
zaštita
sa
dobrim izolacionim i
zadovoljavajućim
estetskim
osobinama;
dodavanjem
termičke
zaštite povećava se
otpor prolazu toplote,
tako da je novodobijeni
U manji, U1=1/(Ro+R1).
Polistiren
d=10
cm;
R1=0,10/0,04=2,5
sistemska fasada sa
polistirenom
10cm,
ljepilom
i
PVC
mrežicom;
NAPOMENA: Svi scenariji obuhvaćeni ovom Studijom se odnose na jednostavni peroid povrata novca
171
•
Ulazni podaci za proračun uštede energije za zgrade svih tipskih cjelina i prema
svim scenarijima
Radi lakšeg praćenja scenarija IV u Tabelama 30, 31, 32 i 33 su dati podaci korišteni za
proračun uštede energije i investicije za tipske cjeline prema odgovarajućem Scenariju:
Tabela 30. Ukupna površina stanova i broj stanova po tipskim cjelinama
KJKP Toplane
Tipske
cjeline
Ukupna površina
stanova
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
Individualno grijanje
Broj
stanova
Ukupna površina
stanova
Broj
stanova
44.020
1.162
130.772
2.867
282.228
5.679
228.536
4.301
53.450
970
12.522
196
314.787
5.602
/
/
372.927
6.182
63.642
1.024
901.701
15.039
86.224
1.375
248.948
3.925
44.621
1.107
Tabela 31. Prosječna potrošnja toplote po tipskim cjelinama za grijnu sezonu 2007/2008
KJKP Toplane
Individualno grijanje
Prosječna potrošnja toplote
Prosječna potrošnja toplote
[kWh/m2a]
[kWh/m2a]
T1
153
127
T2
160
121
T3
149
92
T4
154
/
T5
166
111
T6
149
138
T7
132
139
Tipska cjelina
172
Tabela 32. Prosječna kvadratura fasade po tipskim cjelinama
Tipska
cjelina
Prosječna površina fasade
(KJKP Toplane)
Prosječna površina fasade
(Individualno grijanje)
T1
58,9
72,8
T2
38,6
42,6
T3
54,0
64,0
T4
65,3
0,0
T5
40,0
42,9
T6
64,4
70,0
T7
77,5
81,5
Tabela 33. Jedinični troškovi građevinske sanacije i cijena goriva za Scenarij IV
Građevinski troškovi sanacije
Scenarij
Prozor
[KM/m2]
Fasada
[KM/m2]
IV
0
45
Cijena goriva
Vrata
Stubište
[KM/stan] [KM/stan]
0
0
Toplane
[KM/kWh]
Indi. Grijanje
[KM/kWh]
0,14
0,11
Procentualna vrijednost gubitaka toplote u zgradama stambenog stanovanjaje:
Prozor:Fasada:Vrata:Stubište:Balkon:Krov:Prizemlje = 40:88,6:8,5:7,1:6,9:11,1:3,1
ili u procentima:
P – 24,4%
V – 5,2%
B – 4,2%
F – 53,6%
S – 4,3%
K – 6,5%
Pr – 1,8%
Ove vrijednosti su ponderi za izračunavanje sumarnih gubitaka nakon primjene mjera
građevinske sanacije.
Opis proračuna
•
Ukupna ušteda energije jednog Scenarija dobije se iz sume proizvoda
poboljšanja građevinskog elementa sa ponderom vrijednosti gubitaka toplote
u zgradama stambenog stanovanja (npr. Poboljšanje fasade, nakon mjera
sanacije prema Scenariju IV, iznosi 79%. Procentualna vrijednost gubitaka
toplote na fasadi je 53,6% odnosno 0,536. Proizvod ove dvije vrijednosti
predstavlja ukupnu uštedu koja iznosi 42,2%).
•
Godišnji efekat uštede energije [kWh/m2a] dobije se iz proizvoda ukupne
uštede za Scenariji i prosječne potrošnje toplote (npr. Prosječna potrošnja
173
toplote u toku grijne sezone 2007/2008, za tipsku cjelinu T1 koja se grije
preko sistema KJKP Toplane, iznosi 153kWh/m2. Ukupna ušteda za ovu
tipsku cjelinu, a prema Scenariju IV, je 42,2% odnosno 0,422. Proizvod ove
dvije vrijednosti predstavlja godišnji efekat uštede koji iznosi 64 kWh/m2).
•
Godišnji efekat uštede energije tipske cjeline [kWh/m2a] dobije se iz
proizvoda godišnjeg efekta uštede i ukupne površine stanova odgovarajuće
tipske cjeline (npr. Za tipsku cjelinu T1, a prema Scenariju IV za zgrade koje
se griju preko sistema KJKP Toplane, godišnji efekat uštede tipske cjeline T1
iznosi 2.837.999 kWh).
•
Godišnji ekonomski efekat uštede [KM/m2a] dobije se iz proizvoda
godišnjeg efekta uštede (kWh/m2a) i cijene goriva (KM/kWh). Cijena goriva
odnosi se na oktobar 2008. godine.
•
Godišnji ekonomski efekat uštede tipske cjeline (KM/a) dobije se iz
proizvoda godišnjeg efekta uštede tipske cjeline (kWh/a) i cijene goriva
(KM/kWh).
•
Investicija po stanu [KM] predstavlja sumu proizvoda troškova građevinske
sanacije (npr. Prosječna površina fasade zgrade tipske cjeline T1, koja je na
sistemu KJKP Toplane, iznosi 58,9m2. Troškovi postavljanja jednog
kvadratnog metra izolacionog materijala, prema Scenariju IV, su 45 KM/m2.
Budući da je prema Scenariju IV predviđena samo jedna mjera sanacije,
investicija po stanu će biti 58,9*45=2.650 KM).
•
Ukupna investicija tipske cjeline [KM] dobije se iz proizvoda investicije po
stanu i broju stanova odgovarajuće tipske cjeline.
174
4.1.1. Zgrade koje su u sistemu KJKP Toplane
U Tabeli 34. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T1 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 34. prikazan period povrata
novca.
Tabela 34. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T1 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm).
TIP 1
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
2
Koef. prolaza toplote [W/m K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,51
0,32
79
42,2
42,2
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
64
2.837.999
9,03
397.320
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
2.650
69,7
3.069.338
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-3.069.338
Efekat
-2.672.018
-2.274.698
-1.877.378
-1.480.059
-1.082.739
-685.419
-288.099
109.221
506.541
903.861
1.301.181
1.698.501
2.095.821
2.493.141
Slika 34. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T1
175
U Tabeli 35. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T2 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 35. prikazan period povrata
novca
Tabela 35. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T2 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm).
TIP 2
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,54
0,32
79
42,5
42,5
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
68
19.136.968
9,49
2.679.176
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
1.736
36,2
10.206.138
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-10.206.138
Efekat
-7.526.962
-4.847.787
-2.168.611
510.564
3.189.740
5.868.915
8.548.091
11.227.266
13.906.442
16.585.618
19.264.793
21.943.969
24.623.144
27.302.320
Slika 35. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T2
176
U Tabeli 36. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T3 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 36.prikazan period povrata
novca.
Tabela 36. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T3 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm).
TIP 3
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,27
0,3
76
40,9
40,9
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
61
3.259.480
8,54
456.327
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
2.430
45,0
2.405.228
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-2.405.228
Efekat
-1.948.900
-1.492.573
-1.036.246
-579.919
-123.592
332.735
789.063
1.245.390
1.701.717
2.158.044
2.614.371
3.070.698
3.527.026
3.983.353
Slika 36. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T3
177
U Tabeli 37. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T4 koje su u sistemu KJKP Toplane dok je na Slici 37. prikazan period povrata
novca.
Tabela 37. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T4 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm)
TIP 4
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,06
0,29
73
38,9
38,9
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
60
18.835.593
8,38
2.636.983
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
2.940
53,5
16.828.518
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-16.828.518
Efekat
-14.191.535
-11.554.552
-8.917.569
-6.280.587
-3.643.604
-1.006.621
1.630.362
4.267.345
6.904.328
9.541.311
12.178.294
14.815.277
17.452.260
20.089.243
Slika 37. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T4
178
U Tabeli 38. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T5 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 38. prikazan period povrata
novca.
Tabela 38. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T5 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm)
TIP 5
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
2
Fasada
1,18
0,3
75
40,0
40,0
Efekat uštede [kWh/m a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
66
24.751.334
9,29
3.465.187
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
1.802
31,6
11.790.827
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-11.790.827
Efekat
-8.325.641
-4.860.454
-1.395.267
2.069.920
5.535.106
9.000.293
12.465.480
15.930.667
19.395.853
22.861.040
26.326.227
29.791.414
33.256.600
36.721.787
Slika 38. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T5
179
U Tabeli 39. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T6 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 39. prikazan period povrata
novca.
Tabela 39. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T6 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm)
TIP 6
2
Koef. prolaza toplote [W/m K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
0,85
0,27
68
36,6
36,6
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
55
49.159.324
7,63
6.882.305
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
2.898
50,0
45.061.296
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-45.061.296
Efekat
-38.178.991
-31.296.685
-24.414.380
-17.532.075
-10.649.770
-3.767.464
3.114.841
9.997.146
16.879.452
23.761.757
30.644.062
37.526.368
44.408.673
51.290.978
Slika 39. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T6
180
U Tabeli 40. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T7 koje su u sistemu KJKP Toplane, dok je na Slici 40. prikazan period povrata
novca.
Tabela 40. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T7 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm)
TIP 7
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
0,69
0,25
64
34,2
34,2
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
45
11.210.840
6,30
1.569.518
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
3.488
59,1
14.718.862
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-14.718.862
Efekat
-13.149.344
-11.579.826
-10.010.309
-8.440.791
-6.871.274
-5.301.756
-3.732.238
-2.162.721
-593.203
976.315
2.545.832
4.115.350
5.684.867
7.254.385
Slika 40. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T7 koje se griju
preko toplana
181
4.1.2. Zgrade sa individualnim grijanjem
U Tabeli 41. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T1 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 41. prikazan period povrata
novca.
Tabela 41. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T1 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 1
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
2
Koef. prolaza toplote [W/m K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,51
0,32
79
42,2
42,2
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
54
6.999.741
5,89
769.972
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
3.277
69,7
9.118.166
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-9.118.166
Efekat
-8.348.195
-7.578.223
-6.808.251
-6.038.280
-5.268.308
-4.498.337
-3.728.365
-2.958.394
-2.188.422
-1.418.451
-648.479
121.492
891.464
1.661.435
Slika 41. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T1 koje imaju
individiualno grijanje
182
U Tabeli 42. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T2 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 42. prikazan period povrata
novca.
Tabela 42. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T2 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 2
2
Koef. prolaza toplote [W/m K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,54
0,32
79
42,5
42,5
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
2
Ekonomski efekat uštede [KM/m a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
51
11.757.309
7,20
1.646.023
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
1.917
36,2
8.264.494
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-8.264.494
Efekat
-6.618.471
-4.972.447
-3.326.424
-1.680.401
-34.378
1.611.646
3.257.669
4.903.692
6.549.715
8.195.738
9.841.762
11.487.785
13.133.808
14.779.831
Slika 42. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T2 koje imaju
individiualno grijanje
183
U Tabeli 43. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T3 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 43. prikazan period povrata
novca.
Tabela 43. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T3 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 3
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
2
Fasada
1,27
0,3
76
40,9
40,9
Efekat uštede [kWh/m a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
38
473.889
4,16
52.128
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
2.880
45,0
563.490
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-563.490
Efekat
-511.362
-459.234
-407.107
-354.979
-302.851
-250.723
-198.595
-146.468
-94.340
-42.212
9.916
62.044
114.172
166.299
Slika 43. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T3 koje imaju
individiualno grijanje
184
U Tabeli 44. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T5 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 44. prikazan period povrata
novca.
Tabela 44. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T5 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 5
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
1,18
0,3
75
40,0
40,0
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
44
2.826.409
4,89
310.905
Investicija po stanu [KM]
Investicija po m2 [KM/m2]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
1.929
31,6
2.012.169
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-2.012.169
Efekat
-1.701.264
-1.390.359
-1.079.454
-768.549
-457.644
-146.739
164.166
475.071
785.976
1.096.881
1.407.786
1.718.691
2.029.596
2.340.501
Slika 44. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T5 koje imaju
individiualno grijanje
185
U Tabeli 45. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T6 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 45. prikazan period povrata
novca.
Tabela 45. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T6 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 6
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
0,85
0,27
68
36,6
36,6
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
50
4.338.385
5,53
477.222
Investicija po stanu [KM]
2
2
Investicija po m [KM/m ]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
3.148
50,0
4.308.931
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-4.308.931
Efekat
-4.308.931
-3.831.709
-3.354.486
-2.877.264
-2.400.041
-1.922.819
-1.445.597
-968.374
-491.152
-13.930
463.293
940.515
1.417.738
1.894.960
2.372.182
Slika 45. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T6 koje imaju
individiualno grijanje
186
U Tabeli 46. je prikazan proračun uštede energije nakon primjene mjera Scenarija IV na zgrade
iz tipske cjeline T7 koje imaju idnividualno grijanje, dok je na Slici 46. prikazan period povrata
novca.
Tabela 46. Proračun uštede energije za zgrade tipske cjeline T7 prema Scenariju IV (fasada sa
termoizolacijom d=10 cm) koje imaju individiualno grijanje.
TIP 7
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(sadašnje):
Koef. prolaza toplote [W/m2K]
(nakon sancije):
Pobolšanje (%)
Ušteda (%)
Ukupno
Fasada
0,69
0,25
64
34,2
34,2
Efekat uštede [kWh/m2a]
Efekat uštede tipske cjeline [kWh/a]
Ekonomski efekat uštede [KM/m2a]
Ek. Ef. Uštede tipske cjeline [KM/a]
47
2.115.919
5,22
232.751
Investicija po stanu [KM]
2
2
Investicija po m [KM/m ]
Ukupna investicija tipske cjeline [KM]
3.666
59,1
2.638.181
Godina
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Investicija
-2.638.181
Efekat
-2.405.430
-2.172.678
-1.939.927
-1.707.176
-1.474.425
-1.241.674
-1.008.923
-776.172
-543.421
-310.670
-77.918
154.833
387.584
620.335
Slika 46. Period povrata novca mjera sanacije prema Scenariju IV za zgrade T7 koje imaju
individiualno grijanje
U Tabeli 47. je dat sumarni pregled godišnjih ušteda energije, ekonomske uštede kao i
investicije po tipskim cjelinama za mjere Scenarija IV. Sa mjerama iz Scenarija IV postiže se
ušteda energije od prosječno 30 % po tipskoj cjelini što je dato u Tabeli 48.
187
Tabela 47. Sumarni pregled godišnjih ušteda energije, ekonomske uštede, investicija i perioda povrata investicija prema Scenariju IV
Scenarij
IV
Godišnja ušteda energije
KJKP Toplane
Godišnja ušteda KM
Individualno grijanje
KJKP Toplane
Period povrata
investicije
Investicija
Individualno grijanje
KJKP Toplane
KJKP
Toplane
Individualno grijanje
Tip
2
2
2
2
KM
KM/m
2
KM
KM/m
KM
2
KM/m
KM
Indi.
grijanje
kWh/m
kWh
kWh/m
kWh
KM/m
Broj godina
T1
64
2.837.999
54
6.999.741
9,03
397.320
5,89
769.972
69,7
3.069.338
69,7
9.118.166
7,7
11,8
T2
68
19.136.968
51
11.757.309
9,49
2.679.176
7,20
1.646.023
36,2
10.206.138
36,2
8.264.494
3,8
5,0
T3
61
3.259.480
38
473.889
8,54
456.327
4,16
52.128
45,0
2.405.228
45,0
563.490
5,3
10,8
T4
60
18.835.593
/
/
8,38
2.636.983
/
/
53,5
16.828.518
/
/
6,4
/
T5
66
24.751.334
44
2.826.409
9,29
3.465.187
4,89
310.905
31,6
11.790.827
31,6
2.012.169
3,4
6,5
T6
55
49.159.324
50
4.338.385
7,63
6.882.305
5,53
477.222
50,0
45.061.296
50,0
4.308.931
6,5
9,0
T7
45
11.210.840
47
2.115.919
6,30
1.569.518
5,22
232.751
59,1
14.718.862
59,1
2.638.181
9,4
11,3
Tabela 48. Ušteda energije poslije sanacije prema scenariju IV
Tipska cjelina
T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
Godišnja potrošnja
energije (kWh/a)
8.094.676
54.298.914
9.592.619
58.284.299
74.602.789
161.939.931
39.517.702
Godišnja ušteda
energije(kWh/a)
2.837.999
19.136.968
3.259.480
18.835.593
24.751.334
49.159.324
11.210.840
Ušteda
energije (%)
35
35
34
32
33
30
28
188
Obzirom da je opšti trend povećanja cijena energije moguć je i brži period povrata novca
uloženog u sanaciju prema gore navedenim scenarijima.
Predpostavlja se da će u idućih pet do deset godina cijena prirodnog gasa porasti za najmanje
100% od današnje cijene.
Slika 47. Mogući scenariji porasta cijene prirodnog gasa [KM/kWh]
Tabela 49. Mogući porast cijene prirodnog gasa
Mogući porast
cijene
Mogući porast
prirodnog
cijene
gasa prirodnog gasa
individualno - KJKP Toplane
grijanje
[KM/kWh]
[KM/kWh]
0,08
0,14
0,10
0,17
0,13
0,21
0,17
0,28
Rast cijena [%]
0
20%
50%
100%
Zavisnost perioda povrata novca od mogućeg porasta cijene prirodnog gasa prema Scenariju IV
189
za zgrade T1 koje se griju preko sistema KJKP Toplane prikazana je na Slici 48 .
Slika 48. Zavisnost perioda povrata novca od cijene prirodnog gasa prema Scenariju IV za
zgrade T1 koje se griju preko toplana
Ukoliko bi cijene prirodnog gasa u idućih osam godina ostale iste period povrata investicija za
zgrade T1 koje su na sistemu KJKP Toplane, a prema Scenariju IV, bi iznosio nešto manje od
osam godina. Iz dijagrama se također jasno vidi da bi se period povrata novca umanjio ukoliko
bi nakon dvije godine došlo do porasta cijene (50%) prirodnog gasa. U ovom slučaju bi se
investicija isplatila nakon nešto više od pet godina. Ekonomski efekat uštede bi nakon četrnaest
godina umjesto 2.970.593 KM iznosio 5.075.000 KM.
Isti slučaj važi za sve scenarije navedene u ovoj Studiji te se generalno može reći da povećanje
cijena energije pozitivno utiče na period povrata investicije.
190
4.2. PROCJENA EFIKASNOSTI ULAGANJA U MAŠINSKE MJERE
Ako se želi pokazati isplativost ugradnje mjerila utroška toplote, s obzirom na uštede koje se
postižu ovom mjerom, odnosno ako je štednja energije jedini motiv za ugradnjumjerila, tada
rezultati perioda isplativosti pojedinih sistema izgledaju ovako:
Tabela 50. Period povrata uloženog novca u mjerenje utroška toplote
Stavka
Jed.
varijanta a
Varijanta b
varijanta c
Kumulativni
Kumulativni
Kumulativni mjerači ispred mjerači ispred
mjerači
objekata +
objekata +
ispred
elektronski
individualni
objekata
djelitelji na
mjerači po
grijaćim tijelima
stanovima
Tip mjerila
Troskovi nabavke mjerila
KM
3.530.000
7.605.500
9.194.500
Izrada projekta ugradnje
KM
65.000
61.950
272.250
Troskovi izrade ormara - sahta
KM
1.050.000
1.151.500
682.500
Montaza mjerila
KM
720.000
1.820.000
1.848.000
Izgradnja kalibracione laboratorije
KM
600.000
1.200.000
800.000
Ukupni investicioni troskovi
KM
5.965.000
11.238.950
12.597.250
Vlastita sredstva
KM
0
0
0
Donacija
KM
0
0
0
Kredit
KM
5.965.000
11.238.950
12.597.250
Period otplate kredita
a
10
Kamata
%
6%
Anuitet
KM/a
810.452
1.527.013
1.711.563
288.000
288.000
288.000
%
85,0
85,0
85,0
kWh/m3
9,500
9,500
9,500
m3/a
35.666
35.666
35.666
Normativ potrosnje energije
Efikasnost proizvodnje toplote
Toplotna moc goriva
Normativna potosnja goriva
kWh
191
Specif. troskovi goriva
KM/MWh
0,90
0,90
0,90
KM/a
32.099
32.099
32.099
KM/MWh
2.663,17
5.562
9.063
Očitanje mjerila i obračun
KM/a
21.000
213.150
818.650
Pomocna el.energija
KM/a
3.000
30.450
346.950
Servisiranje i bazdarenje
KM/a
116.667
178.033
121.833
Osiguranje
KM/a
29.825
56.195
62.986
Amortizacija
KM/a
596.500
1.123.895
1.259.725
Ukupni troskovi odrzavanja
KM/a
766.992
1.601.723
2.610.145
Zbir svih troskova
KM/a
1.577.444
3.128.736
4.321.707
Nivo usteda 10%
KM/a
3.209.907
1.123.467
2.086.440
KM
1.632.463
-2.005.269
-2.235.268
a
3,6
-5,605
-5,636
KM/a
6.419.814
2.246.935
4.172.879
KM
4.842.370
2.246.941
4.172.885
a
1,2
5,002
3,019
KM/a
9.629.721
3.370.402
6.259.319
KM
8.052.277
3.370.397
6.259.316
a
0,7
3,335
2,013
Normatini
goriva
godisnji
Spec.troskovi po MWh
Neto dobit
Pay back (simple)
Nivo usteda 20%
Neto dobit
Pay back (simple)
Nivo usteda 30%
Neto dobit
Pay back (simple)
trosak
Iz prethodne tabele se jasno vidi da je sistem sa centralnim mjerilom utroška toplote i
raspodjela po površini grijanog prostora znatno isplatniji sistem, ali nije motivirajući za korisnika.
U svakom slučaju se isplati, čak i pri nivou usteda od 10%, što je realno za očekivati.
Medjutim, uzimajući u obzir dugoročno porast cijena energenata, zatim vodeći računa da
ostvarene uštede energije direktno utiču na smanjenje okolinskog opterećenja, povećavaju
raspoloživost kotlovnice za priključenje novih korisnika bez gradnje novih kapaciteta, treba
saglasno materijalnim i tehničkim mogućnostima odrediti dinamiku i prioritete ugradnje mjerila
utroška toplotne energije.
Dio troškova koji se odnosi na održavanje sistema ostaje u državi, za razliku od neostvarenih
ušteda energije, za koje novci odlaze u inostarnstvo.
Proračun perioda isplativosti je uradjen na bazi korištenja prirodnog gasa kao goriva.
192
5. MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGIJSKE
EFIKASNOSTI
Prije svakog zahvata na povećanju energijske efikasnosti potrebno je provesti energijski audit ili
pregled zgrade, kako bi se utvrdilo stvarno stanje potrošnje energije i predložile potencijane
mjere povećanja energijske efiaksnosti. Prilikom rekonstrukcije zgrada treba razmotriti i
finansiranje mjera povećanja energijske efikasnosti, odnosno izvori sredstava za sanaciju
zgrada, kao i da li je i kako moguće društvenim sredstvima sanirati gubitke energije iz stanova u
privatnom etažnom vlasništvu, koja je uloga upravitelja zgrada, da li oni mogu da se zadužuju u
ime građana, odnosno fondova za održavanje zgrade. Kako sačiniti model finansiranja koje
očito mora i može biti iz više izvora: vlastita sredstva građana, kreditno zaduženje građana, iz
fonda za održavanje zgrade, učešće sredstava iz budžeta lokalne zajednice, inostrana podrška
u okviru borbe protiv klimatskih promjena (po osnovu CDM mehanizma, na primjer). Znači
ulaganje u povećanje energijske efikasnosti u postojećim zgradama je vrlo značajno i
kompleksno pitanje.
5.1. INTERNACIONALNI MEHANIZMI FINANCIRANJA PROJEKATA KORIŠTENJA
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGIJSKE EFIKASNOSTI
5.1.1. Mehanizmi financiranja prema Konvenciji o promjeni klime (UN Framework
Convention for Climate Change (UNFCCC))
Preduslov za korištenje CDM-a je da država pristupi Protokolu iz Kjota kao država u razvoju i da
uspostavi Imenovano državno tijelo - DNA. BiH je pristupila Protokolu iz Kjota kao država u
razvoju, ali DNA još uvijek nije uspostavljen. Međutim, postoje aktivnosti koje finansira Evropska
komisija sa ciljem osnivanja DNA. Prijedlog je da Odjeljenje za okolinu u Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) bude sekretarijat DNA, dok bi entitetska ministarstva za
okolinu vršila evaluaciju projekata i davala preporuke za izdavanje Pisma odobrenja. Entitetska
ministarstva za okolinu će po potrebi uključivati članove iz drugih ministarstava, nezavisne
eksperte kao i predstavnike nevladninih organizacija, u zavisnosti od projekta. Na osnovu
preporuke koje da entitetsko Ministarstvo, pismo odobrenja će izdavati MVTEO. MVTEO će
uspostaviti i voditi bazu podataka svih CDM projekata.
193
Sekretarija DNA
Ministarstvo za prostorno
uređenje, građevinarstvo i
ekologiju RS
Ministarstvo za
okolinu i turizam FBiH
Relevantna
entitetska min.
Nezavisni
eksperti
MVTEO – odjeljenje za
okolinu
Predstavnici
NGO
Relevantna
entitetska min.
Nezavisni
eksperti
Predstavnici
NGO
Slika 49. Prijedlog šeme strukture državnog imenovanog tijela za CDM u BiH
U okviru projekta osnivanja DNA, definisat će se i procedura i kriteriji za evaluaciju CDM
projekata. Kada su u pitanju kriteriji za ocjenu CDM projekata onda treba imati u vidu da je
osnovni cilj CDM-a pomoć državama u razvoju u postizanju održivog razvoja. S obzirom na to,
CDM treba vidjeti kao priliku za BiH da izvrši transformaciju tržišta u smislu smanjenja
zavisnosti od energije iz ugljika i doprinos održivosti razvoja.
5.1.2. IPA Program
Mogući izvor finansiranja energijske efikasnosti u zgradarstvu je IPA program za BiH. Fokal
point za ovaj program u oblasti energijske efikasnosti je odjeljenje za energiju u Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa . Konkretan projekat u ovoj oblasti je u pripremnoj fazi.
Krajem 2008. ili početkom 2009. godine raspisat će se javni poziv za prijedloge dva pilot
projekta koji će se sufinansirati iz tog projekta. Ideja je da se finansira jedan projekat u FBiH i
jedan u RS-u. Postoji mogućnost da se, pored tih pilot projekata, u okviru istog projekta traže i
novi. S obzirom na raspoloživu dokumentaciju i kapacitete Kanton Sarajevo bi mogao biti jedan
od pilot projekata.
5.1.3. Mehanizmi financiranja u sklopu UNECE projekta - financiranje projekata
energijske efikasnosti u cilju ublažavanja promjene klime (Energy Efficiency
Investments for Climate Change Mitigation)
Projekat traje četiri godine. U prvoj fazi država će dobiti grant sredstva u vrijednosti od 35.000$
za izradu dokumenata o pregledu stanja u državi u vezi energijske efikasnosti u zgradarstvu.
Država će raspisati tender. Zatim se otvaraju sredstva od 10 miliona $, budžet za sve zemlje u
projektu, za izradu studija i ostale dokumentacije. To će poslužiti za apliciranje za fond od
500.000.000$ koji će biti na raspolaganju za sve države u projektu.
Bosna i Hercegovina je jedna od 12 zemalja koje sudjeluju u međunarodnom UNECE projektu
„Financing Energy Efficiency Investments for Climate Change Mitigation“ (Financiranje
projekata energijske efikasnosti u cilju ublažavanja promjene klime). Uz Bosnu i Hercegovinu, u
projektu sudjeluju i Albanija, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Kazahstan, Moldova, Rumunjska,
Rusija, Srbija, Makedonija i Ukrajina. Projekt je službeno započeo u 2006. godine, a trebao bi
završiti 2010. godine (planirano trajanje projekta je 48 mjeseci). Provedbena agencija je
UNECE, a pridružene: UNEP/GEF, EBRD, UNDP, ESCAP i UN Resident Coordinators.
194
Projekt je financiran od strane: Fonds Français pour Environnement Mondial (FFEM), Global
Environment Facility (GEF) i European Business Congress e.V. (EBC).
Cilj projekta je promovirati investicijsku klimu u kojoj se mogu realizirati samoodrživi projekti
povećanja energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Potrebni koraci za ostvarenje zacrtanog cilja su:
- Identificirati, razviti, financirati i implementirati EE i OIE projekte na strani potrošnje i
proizvodnje, u jedinicama regionalne ili lokalne samouprave te industrijskim i/ili energijskim
tvrtkama, kako bi se zadovoljili prioriteti zaštite okoliša i zdravlja te provodila institucionalna
reforma
- Jačati politiku promovisanja energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, pružanjem
pomoći lokalnoj vlasti i državnoj administraciji u cilju uvođenja ekonomskih, institucionalnih i
regulatornih reformi potrebnih za potporu EE i OIE projektima
- Promovirati mogućnost investiranja u EE i OIE projekte od strane banaka i privatnih tvrtki, kroz
razvoj investicijskog fonda za javno-privatno partnerstvo ili drugih financijskih mehanizama.
5.1.4. Global Environment Facility (GEF)
Jedan od najznačajnijih fondova za financiranje projekata održivog razvitka je Global
Environment Facility (GEF) osnovan 1990. godine, na prijedlog Njemačke i Francuske, od
strane Svjetske banke (80% sredstava), Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP, cca
15% sredstava) i Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP, cca 5% sredstava), iz kojeg se
dodjeljuju bespovratna sredstva za akcije zaštite okoliša u nekoliko osnovnih područja: biološka
raznolikost, klimatske promjene, međunarodne vode i zaštita ozonskog omotača.
Korisnik sredstava GEF-a može postati svaka zemlja članica Ujedinjenih naroda čiji dohodak po
glavi stanovnika ne prelazi kriterij postavljen za dobivanje statusa zemlje u razvoju a koja je
potpisala, ratificirala, te sprovodi Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Okvirnu konvenciju o
klimatskim promjenama, Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, te druge
međunarodne sektorske ugovore.
Potrebno je raditi na ostvarivanje mehanizma za konkurisanje za nepovratna sredstva kod
GEF–a. Fokal point za GEF je u odjelu za okoliš Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH.
Projekti financirani od strane GEF-a obično se odvijaju u nekoliko faza. Prva faza je
identifikacija projekta, koja rezultira odabirom agencije “nositelja” projekta. Agencija “nositelj“
projekta može biti:
Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP);
Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP);
Svjetska banka.
Sljedeća je faza razrada instrumenata za razvoj projekta (Project Development Facility – PDF)
koji se u odnosu na visinu bespovratnih sredstava dijeli na A, B i C kategoriju (A – do 50.000
US$, B – do 350.000 US$ i C – do 1.000.000 US$). Sredstva se dodjeljuju na temelju pisanog
prijedloga a koriste se za pripremu dokumentacije, prikupljanje potrebnih podataka, ispitivanje
tržišta, provedbu analiza, izradu studija, kao i za sve administrativne i ostale troškove vezane uz
pripremu projekta prema pravilima i statutu GEF-a.
195
5.2. DRŽAVNI I ENTITETSKI
ENERGIJSKE EFIKASNOSTI
MEHANIZMI
FINANCIRANJA
PROJEKATA
Brojna svjetska i europska iskustva pokazuju da je jedan od najuspješnijih načina poticanja
energijske efikasnosti osnivanje fonda čiji bi osnovni cilj bio poticati realizaciju onih aktivnosti i
mjera energijske efikasnosti koje rezultiraju pozitivnim učincima na društvo u cjelini, a ne bi bile
realizirane samostalno od strane investitora i/ili nisu isplative po kriterijima financijera
(bankable).
Osnivanjem spomenutog fonda na razini BiH započelo bi se sustavno pristupati rješavanju
problematike financiranja područja zaštite okoliša, energijske učinkovitosti i korištenja
obnovljivih izvora energije na čitavom području BiH. Naravno, dobri rezultati u povećanju EE i
OIE postigli bi se i osnivanjem sličnih fondova na entitetskim razinama. Fond za EE i OIE, bi
neosporno postao novi čimbenik na državnoj
financijskoj sceni s jasnim mandatom i značajnim sredstvima za ostvarenje zacrtanih ciljeva.
Putem fonda moglo bi se provoditi financiranje pripreme, provedbe i razvoja projekata EE i OIE,
kao i i izrada stručnih podloga za usklađivanje relevantne BiH legislative sa zakonodavstvom
EU.
Mogući financijski mehanizmi koje koristi ovakav fond su direktno kreditiranje pod povoljnijim
uvjetima nego što je to na tržištu novca, zatim zajmovi s niskim kamatnim stopama, dužim
počekom, manjim zahtjevima za osiguranje zajma itd, ali također i subvencije (kamatne stope
itd.), pomoći i donacije ili direktno subvencioniranje kupovine opreme koja štedi energiju.
Sredstva za financiranje rada fonda mogu se osigurati iz namjenskih prihoda na državnom
nivou od naknada za zagađivanje okoliša, naknade korisnika okoliša, posebnih naknada za
okoliš na vozila na motorni pogon i sl. Za ispravno i transparentno funkcioniranje fonda valja u
skladu s državnom energetskom politikom i strategijom odrediti jedinične naknade, korektivne
poticajne koeficijente, kriterije i mjerila za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš CO2 i/ili
drugih stakleničkih plinova.
Područja djelovanja Fonda bi trebala biti:
•
energetska efikasnost u zgradarstvu i održiva gradnja
•
energetska efikasnost u industriji, sektoru usluga i javnom sektoru
•
energetska efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa prema
kriteriju troškova smanjenja emisije CO2
•
korištenje Sunčeve energije
•
energetsko korištenje biomase
•
energetska efikasnost u centraliziranim toplotnim sistemima
•
korištenje geotermalne energije
•
korištenje energije iz malih hidroelektrana
•
korištenje energije vjetra i
•
kogeneracijski procesi.
196
6. ZAKLJUČAK I PREPORUKE
1. Urađenom studijom je sačinjena analiza mogućnosti ulaganja u područje energijske
efikasnosti na području općina Novi Grad i Novo Sarajevo. Obuhvaćeno je 1264 ulaza
zgrada koje se snabdjevaju toplotom iz sistema KJKP Toplane i 844 ulaza zgrada sa
individualnim grijanjem na prirodni gas.
2. Zgrade su grupisane u sedam tipskih cjelina prema građevinskim karakteristikama i
karakterističnim periodima gradnje. Sve zgrade obuhvaćene ovom analizom su
izgrađene u periodu od 1956. do danas.
3. Analiza je pokazala da se energijska karakteristika (energijski broj) zgrada u općinama
Novi Grad i Novo Sarajevo kreće od 120 - 160 kWh/m2a što odgovara klasi E prema
klasifikaciji evropske eko menadžment i audit sheme EMAS (klase A-G), što ukazuje
da su zgrade u dvije predmetne općine nezadovoljavajuće enregijske efikasnosti.
4. Izvršena je procjena ulaganja u mjere građevinske i mašinske sanacije za sve tipske
cjeline. Dato je pet scenarija sa različitim grđevinskim mjerama i to:
•
Scenarij I
Zamjena prozora
Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi
savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), drvenim ramom
i dvostrukom brtvom; U1=2,2 W/m2K.
Termoizolacija fasade
Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i
zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se
otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1).Polistiren d=5
cm; R1=0,05/0,04=1,25 sistemska fasada sa polistirenom debljine 5 cm, ljepilom i
PVC mrežicom;
•
Scenarij II
1. Zamjena prozora
Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi
savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC
ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K.
2. Termoizolacija fasade
Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i
zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se
otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1).
Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 5 cm,
ljepilom i PVC mrežicom;
197
•
Scenarij III
1. Zamjena prozora
Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi
savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC
ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K.
•
Scenarij IV
1. Termoizolacija fasade
Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i
zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se
otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni U manji, U1=1/(Ro+R1).
Polistiren d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 10 cm,
ljepilom i PVC mrežicom;
•
Scenarij V
1. Zamjena prozora
Umjesto postojećih (starih), sa velikim U (koeficijentom prolaza toplote) ugraditi
savremene, „termo“ prozore sa dvostrukim ostakljenjem (4+12+4), trokomorni PVC
ram i dvostruka brtva; U1=1,4 W/m2K.
2. Termoizolacija fasade
Na postojeću fasadu se aplicira pogodna termička zaštita sa dobrim izolacionim i
zadovoljavajućim estetskim osobinama; dodavanjem termičke zaštite povećava se
otpor prolazu toplote, tako da je novodobijeni K manji, K1=1/(Ro+R1). Polistiren
d=10 cm; R1=0,10/0,04=2,5 sistemska fasada sa polistirenom 10 cm, ljepilom i
PVC mrežicom;
3. Sanacija stubišta Ugradnja sistema automatskog zatvaranja haustora sa
kvalitetnim vratima i prozorima znatno smanjuje ventilacione gubitke (do 80 %).
Ugradnja toplotne zaštite na zidovima stubišta sistemskom termo-fasadom;
R1=0,05/0,04=1,25.
4. Zamjena ulaznih vrata
Ugradnja protupožarnih i protuprovalnih ulaznih vrata sa metalnim ramom, brtvom i
drvenim krilom; K1=2,2 W/m2K.
Predložene mašinske mjere se odnose na regulaciju potrošnje energije (mjerila, ventili
sa termostatskom glavom). Sistem sa centralnim mjerilom utroška toplote i raspodjela
po površini grijanog prostora znatno isplatniji sistem, ali nije motivirajući za korisnika. U
svakom slučaju se isplati, čak i pri nivou usteda od 10 %, što je realno čekivati.
Sistem sa pojedinačnim mjerilima je više motivirajući za korisnika, ali su znatno veća
ulaganja u ovaj sistem i pri nivou ušteda većim od 20 % ovaj sistem se može isplatiti.
Medjutim, uzimajući u obzir dugoročno porast cijena energenata, zatim vodeći računa
da ostvarene uštede energije direktno utiču na smanjenje okolinskog opterećenja,
povećavaju raspoloživost kotlovnice za priključenje novih korisnika bez gradnje novih
kapaciteta, treba saglasno materijalnim i tehničkim mogućnostima odrediti dinamiku i
prioritete ugradnje mjerila utroška toplotne energije. Dio troškova koji se odnosi na
198
održavanje sistema ostaje u državi, za razliku od neostvarenih ušteda energije, za koje
novci odlaze u inostarnstvo.
5. Analiza je pokazala da su moguće uštede energije prosječno 30 % po scenariju,
dovodi i do povećanja raspoloživosti kapaciteta kotlovnice za procenat uštede. Period,
povrata investicija, zavisno od scenarija, je od 3 do 15 godina.
6. 0bzirom na građevinske karakteristike zgrada, građevinske mjere iz predloženih
scenarija se preporučuju za pet tipskh cjelina od usvojenih sedam. U zgradama
preostalih tipskih cjelina nema potrebe vršiti građevinske mjere iz Scenarija IV
(utopljavaje fasade) obzirom na povoljne građevinske karakteristike (koeficijent prolaza
toplote ≤ 0,8 kWh/m2K). Obzirom da je kod ovih zgrada u većini slučajeva prisutno
pregrijavanje prostora primjenljive su mašinske mjere sanacije – regulacija potrošnje
energije, ugradnja termostatskih ventila uz propagandu i edukaciju građana o
energijskoj efikasnosti. Koja od predloženih mjera će se primjeniti ostavlja se
naručiocu da odluči u zavisnosti od raspoloživih investicija.
7. Što se tiče tehničkih propisa u BIH, evidentno je da su postojeći propisi zastarjeli te da
je potrebno donijeti nove, kojim će se, između ostalog, prilagoditi spoljna projektna
temperaturazbog povećanja temperatura i globalnog zagrijavanja. Projektna
temperatura po kojoj se do sada vršio proračun za Sarajevo (-18 0C) je
neodgovarajuća i daje pogrešne rezultate toplotnih potreba zgrade. Rezultata je
povećanje troškova za investicije po nekim procjenama i do 30 % što opet nepotrebno
izaziva povećanje troškova grijanja (amortizacija i održavanje viška kapaciteta) za cca
10 %.
8. Kantonalana uprava može uticati na sve aspekte politike potrošnje energije kroz:
y
Razvoj mjerenja i regulacije potrošnje energije u svim zgradama
y
Korištenje najboljih dostupnih energijskih mjera pri rekonstrukciji zgrada
y
Korištenje standarda niskoenergijske i pasivne gradnje u novim zgradama
y
Korištenje prikladnih finansijskih alata za finansiranje mjera energijske efikasnosti
u općinama i kantonima kao što je ugovaranje obzirom na energijsku efikasnost
isporučene usluge ili proizvoda
y
Finansijske podsticaje, npr. pokretanje programa subvencija za
uštede, kogeneraciju i obnovljive izvore energije
y
Provođenjem institucionalnih mjera - propisivanje ciljne vrijednosti ukupne
godišnje potrošnje zgrade po m2 ili m3, uvođenje energijskog certifikata, kao
sistema označavanja zgrada prema godišnjoj potrošnji energije, i stalnoj
edukaciji građana i promociji mjera povećanja energijske efikasnosti.
energijske
Podizanje svijesti građana i institucija o energijskoj efikasnosti uključuje:
y
Savjetovanje o potrošnji energije, primjenama kriterija energijske efikasnosti u
građevinskim dozvolama, upravljanje otpadom i transportom,
y
Informacije i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce
y
Osvješćivanje kroz publikacije, vijesti i u loklnim novinama, organizaciju posebnih
događaja
y
Korištenje atraktivnih inicijativa na nivou EU za podizanje svijesti o problemima
potrošnje energije
199
y
Javno objavljivanje uspješnih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako
bi iz njih mogli učiti i drugi
y
Organizovanje radio i televizijskih emisija edukativnog karakterao o mogućnostima
štednje energije
y
Edukacija najmalđih članova društva kroz brošure, slikovnice, crtane filmove i
emisije obrazovnog karaktera
Podsticanje kroz javne radove i javnu nabavku što uključuje:
y
Izvođenje radova na projektima koji sljede načela energijske efikasnosti u
partnerstvu s lokalnim grupama i organizacijama (građani, udruženja stanara,
upravitelji, firme)
y
Saradnja i razmjena iskustava sa drugim lokalnim i kantonalnim upravama kao i
zemljama u regionu i evropskim zemljama koje sitematski upravljaju energijom
y
Uvođenje zahtjeva za energijskom efikasnošću u nadmetanje za javne nabavke
9. Na osnovu analiza koje su napravljene u ovoj studiji proizilaze preporuke i prijedlozi za
dalje aktivnosti Kantona Sarajevo, a to su:
y
Izrada unificirane baze podataka zgrada
y
Diskretnija podjela zgrada na tipske cjeline
y
Izrada modela (kompjuterskog) za obradu bilo kojeg tipa zgrada radi smanjnejnja
utroška energije
y
Inžinjering projekta za jednu zgradu koji bi obuhvatio cjeli proces energijskog
audita zgrade, edukacije stanara, izvođenje mjera sanacije i pračenje postignutih
rezultata
y
Studija efikasnosti ulaganja u smanjenje toplotnih gubitaka u ostalim općinama
KS
y
Analiza energijske potrošnje javnih objekata KS (škole, bolnice...)
y
Razvoj organizacije/agencije/tijela za upravljanje energijom u KS
(društveni potencijal, organizacione mjere za praćenje potrošnje energije,
izvođenje energijskih audita, edukacija energijskih menadžera, povezivanje sa
iskustvima drugih projekata)
10. Aktivnosti na povećanju energijske efikasnosti podstiču zapošljavanje i razvoj
građevinskih djelatnosti. U slučaju korištenja uvoznih goriva (kao što je to slučaj u
Sarajevu) ulaganjima u povećanje energijske efikasnosti se ujedno smanjuje uvoz i
odliv deviza. Poboljšana efikasnost upotrebe energije daje kao rezultat smanjenje
potrošnje, a to dalje vodi ka smanjenju proizvodnje energije. Svaki nepotrošeni kWh
energije znači određenu količinu zagađujučih materija koje nisu ispuštene u
atmosferu. Efikasnijom upotrebom energije podiže se kvalitet vlastite okoline i time se
doprinosi globalnoj borbi za suzbijanje klimatskih promjena.
11. Rezultati studije daju podlogu za otpočinjanje konkretnih aktivnosti na smanjenju
toplotnih gubitaka na predmetnim zgradama, za koje je pokazano da imaju relativno
kratak period povrata uloženih sredstava.
200
Download

Kantona Sarajevo. - Centar za energetsku efikasnost