UDRUŽENJE/UDRUGA POSLODAVACA KOMUNALNE PRIVREDE U FBIH
Sarajevo, Tel/fax: ++387 33 217-419 ,e-mail: [email protected], www.upkp.com.ba,
Ulica Jadranska b.b. Ident. br: 4200074940009, Račun INTESA SANPAOLO banka: 1540011100646166
Broj: 311/13.
Sarajevo, 13.11.2013. godine
BOSNA I HERCEGOVINA I FEDERACIJA BIH














Vijeće ministara BiH- n/r Predsjedavajući
Agencija za poštanski promet BiH - n/r Predsjedavajući Vijeća Agencije
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH – n/r Ministar
Predstavnički dom parlamentarne skupštine FBiH- n/r Predsjedavajući
Zakonodavno pravna komisija Predstavničkog doma PS FBiH- n/r Presdjedavajući
Dom naroda Parlamenta FBiH - n/r Predsjedavajući
Vlada Federacije BiH- n/r Premijer Vlade
Ured za zakonodavstvo Vlade FBiH - n/r Direktor
Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH - n/r Ministar
Konkurencijsko Vijeće BiH
Delegacija Evropske Komisije u BiH n/r Šef Delegacije
Direkcija za Evropske integracije BiH- n/r Direktorica
Privredna komora FBiH- n/r Predsjednik
Samostalni sindikat radnika komunalne privrede FBiH- n/r Predsjednik
PREDMET: Primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o poštanskom prometu F BiH
Poštovani/a,
Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede u Federaciji BiH broji 78 članica iz svih deset kantona
FBiH sa preko 10.000 zaposlenih, čija je primarna zadaća da doprinosi poboljšanju prilika poslovanja
komunalne privrede FBiH, te da artikulira interese ove privredne grupacije.
Putem naših članica saznali smo za donošenje novog Zakona o poštanskom prometu Federacije BiH i
organizovanoj javnoj raspravi u Privrednoj komori F BiH, koja je održana 07.11.2013.godine, na kojoj su
uzeli učešća i naši predstavnici.
Ključna primjedba na Nacrt Zakona o poštanskom prometu Federacije Bosne i Hercegovine se odnosi
na član 3. stav 1. tačku 6. - definiciju „pismonosne pošiljke“ gdje je propisano da računi za režije i
usluge, finansijski i drugi izvještaji, te svaka druga korespondencija adresirana na određenog
primaoca smatraju se poštanskim pošiljkama. Računi, izvodi i izvještaji o stanju računa moraju se
slati kao pismonosne pošiljke....“
Obrazloženje:
Implementacija trenutno važećeg Zakona o poštanskom prometu F BiH stvara ogromne probleme javnim
komunalnim preduzećima, a utvrđeni Nacrt zakona samo ih još više usložnjava.
Nacrt zakona je direktno kršenje Ustava, brojnih evropskih direktiva, kao i everopskih poštanskih direktiva.
Nije usaglašen sa osnovnim načelima Zakona o poštama BiH, Zakonom o konkurenciji, Zakonom o javnim
nabavkama BiH, Zakonom o parničnom postupku itd.
S obzirom da je utvrđen Prednacrt novog Zakona o poštanskim uslugama BiH, upitno je zašto se preuranjeno
ide na donošenje jednog ovakvog Zakona koji ima toliko propusta, a isti će se, po donošenju državnog
Zakona, morati sa istim uskladiti.
U Nacrtu Zakona prepoznaje se volja zakonodavca da zaštiti državno preduzeće, javnog poštanskog
operatora, što je donekle opravdano s obzirom da su i naše članice javna preduzeća i smatramo da osnivač
mora stvoriti uslove da preduzeće obavlja djelatnost bez stalnog stvaranja gubitka.
Ovakav Zakon nažalost direktno nanosi štetu u poslovanju javnih komunalnih preuzeća u FBiH. Dva su
osnovna razloga zbog čega su ovakva zakonska rješenja neprihvatljiva i neopravdana. To su ogromni
troškovi i nekvalitetna usluga.
1
Važno je naglasiti da ovakav prijedlog, koji se odnosi na rezervisane usluge nije harmoniziran sa Poštanskim
direktivama u EU, prema kojima se isključiva prava za pružanje poštanskih usluga mogu odobriti samo u
mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje univerzalne usluge.
Poznato je da je cilj Direktiva uvođenje zajedničkih pravila za razvoj poštanskog sektora, kao i postupno
otvaranje tržišta na kontrolisan način, to se ovim Nacrtom pravi korak unazad i ne omogućava bilo kakva
konkurencija ili liberalizacija tržišta.
U tom pravcu, umjesto da se u okviru procesa pridruživanja EU, oblast rezervisanih poštanskih usluga,
uskladi sa Evropskim direktivama, imamo sasvim suprotna nastojanja, koja dodatno otežavaju ionako težak
finasijski položaj javnih komunalnih preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine. Neophodno je stvaranje
uslova za otvaranje tržišta i drugim firmama za dostavu, što bi općenito, a naročito velikim korisnicima, ako
se odluče da dostavu povjere nekoj od ovlaštenih organizacija, omogućilo pregovaranje o različitim
mehanizmima plaćanja, prihvatljivije cijene i vrijeme vršenja dostave, te omogućilo promjene pružaoca
usluge u slučaju velikih i/ili čestih propusta u dostavi, a trenutno u skladu sa odredbama Zakona o poštama
Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, br. 33/05.), nije moguće uspostaviti niti registrovati ovlaštene
pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja.
Provođenje odredbi važećeg Zakona o poštanskom prometu za usluge dostave računa, znači ogroman trošak
za javna komunalna preduzeća i to nema opravdanja, jer nažalost većina javnih komunalnih preduzeća u
FBiH posluje sa gubitkom. Provođenjem postupka primjenom Zakona o javnim nabavkama omogućava se
konkurentnost, postiže se niža cijena i kvalitetnija usluga.
Nakon analize utvrđeno je da su ponude javnih poštanskih operatera skuplje prosječno za cca 250.000 KM
od ponude drugog poštanskog operatera na godišnjem nivou po preduzeću.
S obzirom na broj naših članica i broj računa koje distrubuiraju nametanjem da podjelu vrši Pošta, to bi za
komunalnu privredu Federacije BiH značio ukupni trošak na godišnjem nivou cca 20-25 miliona KM.
Neke naše članice dostavu računa vrše putem svojih zaposlenika što im predstavlja značajnu uštedu i
ekonomski je najprihvatljivije. Samom primjenom ovog Zakona došlo bi do ukidanja pojedinih radnih
mjesta, jer najčešće te poslove rade invalidi rada.
U članu 7. kurirske usluge su uvrštene kao rezervisane poštanske usluge. Definicije poštankih i kurirskih
usluga su strogo odvojene dokumentima UN-a i Svjetske trgovinske organizacije i nigdje u svijetu kurirske
usluge ne smatraju se poštanskim.
Sasvim je neopravdano nastojanje da se primoraju potencijalni „veliki korisnici“ kao komunalna preduzeća
da svoja pismena, uključujući i račune dostavljaju isključivo putem poštanskih operatera, jer ovakva
aktivnost nema karakter «pružanja usluge» ( ne može se vršiti usluga samom sebi) .
Uz to, iskustva javnih komunalnih preduzeća u FBiH su pokazala da je dostava putem javnog poštanskog
operatera nekvalitetna jer sve račune koje Pošta nije dostavila sa naznakom: „ nepoznat“, „odselio“, „umro“,
vraća davaocu komunalne usluge. Naše članice su ukazivale na probleme da poštar preda pošiljku
neovlaštenom licu, kao i da vrlo važne poštanske pošiljke nisu blagovremeno dostavljene primaocu, usljed
čega su trpili štetne posljedice.
Javna komunalna preduzeća moraju voditi brigu o uređenju baze podataka korisnika jer većina ih svoju
uslugu ne može otkazati, a potraživanja moraju naplaćivati sudskim putem. Jedan od najvažnijih uslova je da
se račun ispostavlja licu koje koristi uslugu, a kada dostavu vrše putem svojih dostavljača upravo na terenu
dobiju podatke o korisnicima i tako uređuju svoju bazu podataka.
Bitno je posebno naglasiti da se ova dostava ne povjerava nekom drugom neovlaštenom subjektu, što bi u
tom slučaju predstavljalo uslugu od strane neovlaštene organizacije i ujedno kršenje zakona iz oblasti
poštanskog prometa.
Na održanoj javnoj raspravi predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, koje je
predlagatelj zakona nije mogao dati odgovor na pitanje „u kojem momentu račun postaje pismonosna
pošiljka? „Odredbe člana 6. i člana 7. definišu da univerzalna poštanske usluga obuhvata prijem, otpremu,
2
prevoz, prispijeće i uručenje poštanskih pošiljaka. Znači da tek momentom fizičke predaje pošiljke na poštu,
one stiču karakter poštanske pošiljke.
Tokom javne rasprave zaključeno je da prema odredbama Zakona, pravna lica rezervisane poštanske usluge
(pobrojane u članu 7. stav 1) moraju povjeriti isključivo Javnom poštanskom operatoru (član 7. stav 2.).
Nepridržavanje Zakona je sankcionisano kaznenim odredbama i to novčanom kaznom od 15 hiljada KM za
pravno lice i 3 hiljade KM za odgovorno lice.
Ovakve kaznene odredbe same po sebi govore da je to način da se javna komunalna preduzeća „natjeraju“ da
podjelu računa pod svaku cijenu povjere poštanskom operateru.
Takođe bitno je istaći da je položaj najvećeg broja komunalnih preduzeća ispod granice održivosti, te da se
na ovaj način dovode u bezizlazan ekonomski položaj.
Zbog navedenog tražimo da se u članu 44. stav 4 i stav 5 brišu. ili da se javna komunalne preduzeća
izuzmu od njegove primjene.
Nadalje primjećujemeo sljedeće:
Nacrt Zakona je najviše usmjeren na utvrđivanje odgovornosti poštanskih operatera (koji nisu javni) i lica
pošiljalaca, a najmanje je predviđene odgovornosti javnih poštanskih operatera.
Član 30. stav 2 propisuje: ''Operator poštanskog prometa ne odgovara za izgubljenu dobit niti stvarnu štetu
koja može nastati zbog gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja pošiljke, te prekoračenja roka za prenos i
uručenje pošiljke''.
Čini nam se da je ova odredba člana 30. stav 2 u koliziji sa članom 29. Zakona koja propisuje
odgovornost operatora za poštanski promet za nastalu štetu.
Član 5. Nacrta obavezuje postavljanje na svom objektu ili drugom prikladnom mjestu poštanskog sandučeta
i svakako kaznene odredbe u članu 47. Privredna društva posjeduju službe protokola gdje se vrši prijem
pismena, a zakon ne predviđa tu mogućnost.
Član 25. definiše rokove za dostavu pošte. Uvažavajući date uslove i okolnosti proizilazi da obična pošiljka
na području istog poštanskog centra biće blagovremeno uručena ukoliko bude dostavljena u roku od 7 dana.
U članu 38. stav 3 Zakona je navedeno: ''Ukoliko se sredstva za rad javnih poštanskih operatora ne
obezbjeđuju na način propisan u stavu 1. i 2. ovog člana, dio neophodnih sredstava obezbjeđuje Vlada
Federacije BiH iz budžeta Federacije''.
Dakle, sredstva za sufinansiranje rada javnih poštanskih operatora će se namirivati od javnih sredstava, dok s
druge strane Vlada FBiH i Parlament FBiH ne želi da rastereti komunalnu privredu nizom nameta koji nam
svaki dan nameću.
Za mnoge inicijative koje je Udrženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede uputilo prema Vladi
Federacije BiH, Vijeću ministara BiH i dr., u cilju poboljšanja uslova poslovanja našeg sektora, nadležni
organi nisu imali razumijevanja.
Da li je ovo pravedno postupanje Vlade FBiH? Protiv smo ovakve zakonske odredbe, neka se javni
poštanski operateri bore na tržištu, ali ne preko leđa javnih komunalnih preduzeća.
Ni naši osnivači nama ne obezbjeđuju razliku između ''socijalne'' i ''ekonomske'' cijene poslovanja, nego smo
vrlo često ostavljeni da se sami borimo za svoje prihode.
Smatramo naprijed iznijete primjedbe potpuno opravdanim, a naročito imajuci u vidu da Bosna i
Hercegovina, a time i Federacija BiH treba da teže usklađivanju svojih propisa sa Evropskim
zakonodavstvom. Nacrt Zakona o poštanskim uslugama Federacije BiH je sporan ako se uzme u obzir
činjenica da se ovim Zakonom osigurava i proširuje monopol BH Pošte i kao takav je neprihvatljiv.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA
UDRUŽENJA/UDRUGE
Babić Selim, dipl.ing.građ.
3
Download

Primjedbe i sugestije - Udruzenje/udruga poslodavaca komunalne