MUSLIMANSKO
DOBROT VORNO DRUŠT VO
Naš
MERHAMET
BILTEN JUNI/JULI/AUGUST 2012.
ZAN
A
RAM
Aktivnosti “Merhameta”
tokom mubarek mjeseca
radost
IFTARa
ŠIROM BiH
Kuhinje „Merhameta“ u ramazanu
Za socijalno ugrožene
PRIPREMLJENO 150.000 iftara
Intervju
Bekim
Muftarević
’MERHAMET’ JE
HUMANITARNI
BREND BiH
iz Sadržaja
5 str.
Fondacija „Edah Bećirbegović“
14-15 str.
Dženaza u Potočarima
Smiraj
za još 520
žrtava
genocida
URUČENA 51
STIPENDIJA
UČENICIMA
ŠIROM BiH
Istanbul
18 str.
Svečanost u Sarajevu
6-7 str.
ČAMDŽIĆU I
KARAHASANU
URUČENE
NAGRADE
“MURADIF ĆATO”
8-9 str.
30-31 str.
Dževad Karahasan, književnik
DRAGOCJENA
MI JE IDEJA
„MERHAMETA“
12-13 str.
ŠAHIĆ NA
IFTARU SA
ZVANIČNICIMA
TURSKE
Sesija “Kruga 99“
KOHKO
PRIMJER
DOBRE
SARADNJE
Intervju: Bekim Muftarević
„MERHAMET“ JE
HUMANITARNI
BREND BiH
32-33 str.
Dr. Abdul-Kerim Fazlić
NEUGODNI
SUSRETI U
KASINDOLSKOJ
“NAŠ MERHAMET”
Izdavač: HO “MERHAMET” MDD Sarajevo
Bilten HO “MERHAMET” MDD
Bistrik 2
71 000 Sarajevo
Štampa: A dizajn
Tel. 033 534 609
Fax. 033 236 527
e-mail: [email protected]
Sarajevo, juni/juli/august 2012.
DTP: LH print
Tiraž: 1.500
„Merhametova“ Fondacija „Edah Bećirbegović“
Uručena 51 stipendija
učenicima širom BiH
Fondacija „Edah Bećirbegović“,
koju je osnovala HO „Merhamet“
MDD, uručila je 51 stipendiju
učenicima čije se porodice nalaze u
teškom materijalnom stanju. U sjedištu
„Merhameta“ u Sarajevu stipendisti iz
cijele BiH potpisali su ugovore sa predsjednikom „Merhameta“ Hajrudinom
Šahićem.
Prema riječima prof. dr. Šahzije Drece,
predsjednice Komisije za dodjelu stipendija iz Fondacije „Edah Bećirbegović“, 21
stipendija dodijeljena je učenicima iz Federacije BiH, a 30 stipendija učenicima iz
povratničkih porodica u manjem bh. entitetu. Ovo je bila prva isplata stipendija
iz Fondacije „Edah Bećirbegović“ i
odnosi se na školsku 2011/2012. godinu. Stipendije su isplaćene u jednokratnom, odnosno punom iznosu. Inače, mjesečna stipendija za
srednjoškolce iznosi 75 maraka, a za
učenike osnovnih škola 50.
- Dogodine ćemo uplaćivati stipendije svakog mjeseca. Prema našem
pravilniku, 70 posto stipendija dodjeljivat će se učenicima iz povratničkih porodica u manjem entitetu, a 30 posto
za djecu iz FBiH i ovoga puta je, uglavnom, ispoštovan taj srazmjer - ka-
Sa dodjele stipendija u sjedištu „Merhameta“
zala je Dreca.
Profesorica Drece naglasila je
da je Komisija pokušala da se vodi
utvrđenim kriterijima.
- U Federaciji je to ispoštovano te
su dodijeljene stipendije djeci u najmnogobrojnim familijama i onima koji
nemaju nikakvih priohoda. Za mali entitet dali smo svoj stipendije svoj prijavljenoj djeci, iako imaju dječiji dodatak koji se kreće od 39 do 58 maraka.
Dali smo, uglavnom, po jednu stipendiju. Međutim, u situacijama gdje
su bile desetočlane porodice, odnosno
porodice sa osmero djece, od kojih
šestero djece pohađa školu, dodijelili
smo tri, odnosno dvije stipendije. Mi
ćemo zadužiti sve direktore regionalnih odbora „Merhameta“ da izganjaju
dječiji dodatak djeci na području malog entiteta. Ako Bog da, dogodine će
biti više stipendija - poručila je profesorica Šahzija Dreca.
Inače, Fondacija nosi ime bivšeg
predsjednika HO „Merhamet“ MDD,
rahmetli Edaha Bećirbegovića.
Fondacija za socijalno uključivanje u BiH
„Merhametu“ Jajce 40.000 maraka
Osnovnom odboru „Merhameta“ Jajce dodijeljeno je
40.000 maraka za projekat „Međusektorska saradnja nadležnih
institucija u borbi protiv prosječanja Roma“, koji će se realizirati u narednih sedam mjeseci.
Za ovaj projekat su po 20.000 maraka osigurali Fondacija za
socijalno uključivanje u BiH i Općina Jajce, a „Merhamet“ će
ga realizirati u saradnji sa Centrom za socijalni rad Jajce.
Ugovor o dodjeli sredstava na Jahorini su potpisali potpredsjednik i član Upravnog odbora HO „Merhamet“ MDD prof dr.
Šahzija Dreca i direktor Fondacije za socijalno uključivanje u BiH
Ranka Ninković-Papić. Potpisivanju je prisustvovao i predsjednik
Osnovnog odbora „Merhameta“ Jajce Latif Halaba.
Čitajte naš portal:
www.merhamet.ba
Jahorina: Dreca i Halaba na potpisivanju ugovora
5
SARAJEVO
P
Na prigodnoj svečanosti
redsjednik HO “Merhamet” MDD
Hajrudin Šahić uručio je na prigodnoj svečanosti, održanoj 7.juna u Sarajevu, nagrade Fondacije “Muradif Ćato”
bh. književniku, dramaturgu, esejisti i romanopiscu Dževadu Karahasanu i muftiji banjalučkom Edhemu ef. Čamdžiću.
Šahić je tom prilikom naglasio je muftija Čamdžić dao neizmjeran doprinos
u procesu povratka Bošnjaka, i ne samo
Bošnjaka u manji bh. entitet te doprinio
boljim uvjetima života povratnika u
banjalučku regiju. Muftija Čamdžić,
dodao je Šahić, je čovjek kojega odlikuje odanost, disciplina i osoba koja je
puno uradila na povratku Bošnjaka.
Opsjednut Bosnom
- O književniku Dževadu Karahasanu, stvaraocu koji je opsjednut svojom
domovinom Bosnom i Hercegovinom,
suvišno je i govoriti. O njegovim rezultatima najbolje govore njegove nagrade, koje je primio i izvan granica
BiH, čime je doprini afirmaciji Bosne
i Hercegovine u svijetu – kazao je,
između ostalog, Šahić.
Jedan od ranijih dobitnika ove
nagrade i član Savjeta “Merhameta”, akademik Muhamed Filipović,
u obraćanju prisutnima govoreći o
ovogodišnjim laureatima istakao je da
je Karahasan kao vrhunski književnik
prevazišao dvije prepreke u svom radu,
jedna je “adet da te u tvojoj domovini
ne priznaju, a druga je da te oni izvan
Karahasanu
uručene
Hor “Kewser” uveličao svečanost
6
našeg govornog područja ne razumiju”.
Za efendiju Čamdžića Filipović je
kazao da se zbog njega vrijedi vratiti
u Banja Luku i tamo živjeti i raditi,
dodajući da muftija “čuva ono najvrjednije u nama, tj. naš duhovni svijet
na mjestu gdje to jako teško čuvati”.
Zahvaljujući se na dodijeljenom
priznanju, manjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić naglasio je da je
počastvovan ovom nagradom jer “Mer-
“
Počastvovan sam ovom
nagradom jer “Merhamet”
ima veliko značenje i poruku
dobročinstva, milosrđa, kazao
je ef. Čamdžić. Ovo priznanje
mi izuzetno znači, naglasio je
književnik Karahasan
”
podijeljena godišnja priznanja “Muradif Ćato”
Brojni gosti prisustvovali manifestaciji
i Čamdžiću
nagrade
hamet” ima veliko značenje i poruku
dobročinstva, milosrđa i pomaganja
svim ljudima u potrebi.
Dragocjene emocije
- Ovo je priznanje svim mojim kolegama imamima, mutevelijama, koji
su uključeni u osiguravanje hrane za
javne kuhinje u Banjoj Luci. Nastojimo se povezati sa srodnim humani-
tarnim organizacijama iz kato­ličke
i pravoslavne crkve da svi zajedno
pomažemo i šaljemo kvalitetniju po­ruku
- kazao je efendija Čamdžić.
Citirajući srednjovjekovnog filozofa Dunsa Scotusa, koji je kazao
“jedino si slobodan onda kada radiš
nešto beskorisno za sebe i kada daješ”,
književnik Karahasan je naglasio da
mu ovo priznanje izuzetno znači jer
je “Merhamet” institucija koja up-
ravo čini nešto bez koristi za sebe.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici
diplomatskog kora u BiH, predstavnici
vlasti i institucija BiH, Federacije BiH
i Kantona Sarajevo, predstavnici regionalni i osnovnih odbora “Merhameta” u BiH i inozemstvu, kao i predstavnici “Merhametovih” partnerskih
humanitarnih organizacija “La Benevolencija”, “Caritas” i “Dobrotvor”.
Inače, nagrada “Muradif Ćato” dodjeljuje se od 2003. godine iz istoimene Fondacije koju je uvakufio Muradif Ćato iz
Livna, a koji je veliki dio svog imetka dao u dobrotvorne svrhe. Nagrada
se dodjeljuje institucijama i pojedincima za razvijanje demokatije, humanizma te vjerskog i nacionalnog identiteta
Bošnjaka.
7
ATI
E
R
AU
L
Dževad Karahasan, književnik, dramaturg i esejist
Razgovarao: Ruždija ADŽOVIĆ
Karahasan:
Merhamet“
je u ratu
mnogo učinio
K
njiževnik, dramaturg, esejist, romanopisac, svjetski priznati stva­
ralac Dževad Karahasan dobio je
brojna prestižna međunarodna i domaća
priznanja. Međutim, kako kaže, nagrada
„Merhametove“ Fondacije „Muradif Ćato“
ima posebnu težinu.
- Čovjeku je svaka nagrada draga,
jer je nagrada uvijek signal da vam neko
drugi kaže: „Vidim te, čujem te, znam
da si tu, svjedočim da te ima“. Ja često
polemiziram sa ovim kartezijanskim
osjećanjem svijeta koji kaže „Mislim, dakle jesam“ i govorim: „Ma, nije istina“.
Kad neko kaže: „Mislim na tebe“, tada
znam, odnosno mislim da jesam. Svaka
je nagrada draga jer potvrđuje da te ima.
Poseban značaj
dragocjena
mi je Ideja
„Merhameta“
Države dolaze i prolaze, ljudska dobrota, ljudska potreba da
čine dobro trebala bi biti vječna. Nadamo se da će tako biti i sa
„Merhametom“, kaže Karahasan
8
U ovom slučaju, dakle u slučaju „Merhameta“ stvari su posebno specifične
zato što među mojim važnim učiteljima
posebno, važno mjesto zauzimaju dvoje
velikih učitelja. Jedan od tih velikih
ičitelja je žena, velika pjesnikinja Rabija
Alagadija. Prema jednoj legendi, vidjeli
su jednom Rabiju sa bakljom u jednoj
ruci i kantom vode u drugoj. Na pitanje
šta radi, kamo je krenula, odgovorila je:
„Idem da ugasim vatru u džehennemu i
zapalim je u džennetu da bi ljudi konačno
počeli voljeti bez interesa“.
Drugi veliki učitelj koji je u mom
osjećanju ima posebno mjesto je veliki
evropski srednjovjekovni mislilac Duns
Skot (John Duns Scotus), koji kaže da
je čovjek slobodan, stvarno slobodan
onda kad čini nešto bez interesa i bez
biološkog poriva.
Dakle, „Merhamet“ je meni kao ideja
dragocjen, važan i sve što je u vezi s „Merhametom“ za mene ima sasvim poseban
značaj. Uostalom, god ja umjetnost volio i
visoko cijenio, ne mogu je uzimati ozbiljno
ako ne služi onim idejama kojima služi i
„Merhamet“, ako ne doprinosi dobru, ako
ne afirmira ljudsku dobrotu i sposobnost da
se djeluje u ime dobra.
Jesu li Bosanci i Hercegovci, nakon
svega što su preživjeli tokom agresije
na BiH uspjeli da sačuvaju svoj merhamet?
- Da vam pravo kažem, svaki put kad
čujem negdje kako Sarajevo više nije
ono što je bilo prije rata osjetim bijes i
potrebu da vrištim. Sarajevo danas, naravno, nije onakvo kakvo je bilo prije rata,
a ne bi bilo ni da nije bilo pod opsadom,
jer grad je živ sistem.
Ali kad imate na umu šta su preživjeli
ljudi u Bosni, u Sarajevu, a svugdje je
strašno bilo, oni ne da su sačuvali dobrotu, ne da su sačuvali sposobnost da djeluju dobro, nego to je, zaista, čudesno. Ja
mislim da je Bosna dokaz jedne Empedoklove misli da čovjek u svijetu vidi,
prepozna ono što nosi u sebi. Znate, bili
smo svjedoci da su u ovom prethodnom
ratu oni ljudi koji su u sebi nosili dobrotu
postali još bolji. I da su oni ljudi koji su
u sebi nosili pogan, zlo, mržnju dobili
priliku da tu mržnju, pogan i zlo demonstriraju, pokažu, ižive i oni su to učinili.
Dakle, ja ne bih mogao uopćavati,
govoriti da smo mi dobri ili loši, ja vjerujem da je ovo što nam se događalo dokazalo kako u teškim vremenima dobri
ljudi postaju još bolji i zli ljudi postaju
monstrumi.
Koliko ste upoznati s radom i akcijama „Merhameta“ u BiH i van nje,
kao i sa njegovom stoljetnjom misijom
dobročinstva?
- Upoznat sam, naravno, jer, kažem
vam, ideja „Merhameta“ mi je dragocjena i mnogo mi znači. Dakle, pratim rad
„Merhameta“. Ne mogu reći da ga sad
poznajem u detalje, jer nisam integriran
u sistem, ali onoliko koliko se iz vana
može vidjeti i pratiti, naravno, činim, a
to sam pogotovo činio tokom rata.
Znam koliko je „Merhamet“ u ratu
dobra učinio i koliko je truda uloženo da
se sačuva ono što se moglo sačuvati.
Bića duha i duše
U februaru iduće godine „Merhamet“ obilježava stogodišnji jubilej.
Ministar vanjskih poslova Turske je,
prilikom posjete sjedištu ovog dobrotvornog društva, izjavio kako je
„Merhamet“ stariji od mnogih država
svijeta i kako mu mnoge države mogu
pozavidjeti na tome. Nije li to dobar
kompliment za „Merhamet“ i njegovu
misiju?
- Naravno. Osim toga, razlika između
država i „Merhameta“ je ogromna i jako
bitna. Država je uvijek politički konstrukt, a „Merhamet“ je, ako tako mogu
reći, ideja. „Merhamet“ je bit. Mi smo
ljudi, u etičkom smislu te riječi ljudi,
dok smo sposobni misliti i osjećati druge ljude kao dio sebe. Dok su ljudi bića
duha i duše, ideja „Merhameta“ će im
biti velika i sveta.
Države dolaze i prolaze, ljudska dobrota, ljudska potreba da čine dobro trebala bi biti vječna. Nadamo se da će tako
biti i sa „Merhametom“.
Edhem ef. Čamdžić, muftija banjalučki
U „Merhametu“
su čestiti i
marljivi ljudi
Nagradu nisam očekivao, ali mi je izuzetno draga,
kazao je ef. Čamdžić
Ef. Čamdžić:
Nadasve
značajna
nagrada
B
anjalučki muftija Edhem ef. Ča­
mdžić kaže da je za njega nagrada
„Merhametove“ Fondacije „Muradif Ćato“ veoma značajna, jer izuzetno cijeni
„Merhamet“, njegovu stogodišnju misiju, ali
i velikog humanistu i dobrotvora Muradifa
Ćatu.
- Ovu nagradu nisam očekivao, ali
mi je izuzetno drago što sam njen dobitnik, i smatram da je ovo veoma značajno
priznanje. Mene su moj otac hadži
Ahmed i moja mati hadži Nefa-hanuma
učili da uvijek trebamo biti oni koji će
pomagati i da ne smijemo omrknuti da
mi imamo, a da naš komšija ili neko drugi pored nas nema, što je Muhamed a.s.
u svojim hadisima često govorio.
Kao imam u Doboju, zajedno sa
mnogim imamima, katoličkim i pravoslavnim svećenicima, uključili smo
se i bili smo veoma aktivni u Crvenom
krstu/križu. Čim je, poslije slobodnih
izbora u BiH, obnovljen rad „Merhameta“ uključio sam se i bio aktivan u toku
i poslije rata, a i evo do danas. Aktivne
su bile i moja Hanife-hanuma i naše tri
kćerke - kaže ef. Čamdžić.
Prema njegovim riječima, „Merhamet“ je uvijek aktuelan, a merhametovci su uvijek pomagali ljude, ne
praveći razliku ko je koje vjere i nacije.
- „Merhamet“ je izuzetno značajnu
historijsku ulogu odigrao tokom rata,
poslije rata, a značajnu ulogu igra i danas jer je, nažalost, ljudi su gladni. „Merhamet“ je dokazao da ne pravi razliku
među ljudima. „Merhamet“ je nakon
prirodnih i drugih katastrofa pomogao
ugroženi narod na Haitiju, Iranu, Japanu, Turskoj, Palestini. Nedavno je „Merhamet“ pomogao i narodu Somalije.
U „Merhametu“ su dobri, čestiti,
marljivi i neumorni ljudi. „Merhamet“ je
meni dodijelio ovu nagradu. Međutim,
sve moje kolege imami, sve mutevelije
na Banjalučkom muftiluku zaslužili su
ovo priznanje i ja ovo priznanje sa njima
dijelim. Budite sigurni da su mnogi od
njih više od mene zaslužili ovo priznanje i ja ovo smatram kolektivnim priznanjem za naš rad - poručio je banjalučki
muftija Edhem ef. Čamdžić.
9
TRAVNIK
Izvještajna Skupština HO „Merhamet“ MDD
Korkmaz: Nemojte posustati
u vašoj časnoj misiji
Usvojen Izvještaj o radu udruženja HO „Merhamet“ MDD za 2011., Izvještaji o radu
Nadzornog odbora i Suda časti, Plan aktivnosti sa Planom prihoda i rashoda za 2012. godinu
I
zvještajna Skupština HO „Merhamet“
MDD održana je 22. maja u sali Općine
Travnik. Sjednici su, osim delegata
„Merhameta“, prisustvovali čelni ljudi
„Merhameta“ Crne Gore Amer Halilović i
Nedžad Drešević i Sandžaka Edina Gegić,
zatim, načelnik Općine Travnik Admir
Hadžiemrić, kao i brojna delegacija iz Tu­
rske koju je predvodio načelnik općine
Kirikkale Veli Korkmaz.
U zvaničnom dijelu sjednice usvojen
je Izvještaj o radu udruženja HO „Merhamet“ MDD za 2011. godinu, Izvještaj
o radu Nadzornog odbora, Izvještaj o
radu Suda časti, Plan aktivnosti sa Planom prihoda i rashoda “Merhameta” za
2012. godinu.
Skupština je usvojila i Izvještaj
Otvorena Hayir-česma
Nakon sjednice Skupštine “Merhameta”, načelnici opći­
na Travnik i Kirikkale svečano su otvorili Hayir-česmu u
Travniku, koja je poklon građana ove turske Travničanima.
Simboličnom presjecanju vrpce prisustvovali su i predstavnici
LOT tima turskog bataljona SFOR-a kao i predstavnici privrednika iz općine Kirikkale.
Hadžiemrić i Korkmaz naglasili su značaj ovog događaja kojim počinje novi period saradnje između ove dvije općine i najavili uređenje prostora parka u kojem je smještena ova česma,
odnosno prostora parka kod Doma zdravlja.
10
neovisnog revizora REVIK d.o.o. Sarajevo. Skupština je za člana Upravnog
odbora HO „Merhamet“ MDD imenovala Bakira Začiragića, a za člana Nadzornog odbora Ibrahima Hadžića.
Obraćajući se učesnicima Skupštine,
načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić
naglasio je kako su „Merhametove“ zasluge
velike.
priznanja
Na sjednice Skupštine uručena su
i priznanja najzlaslužnijim članovima
„Merhameta“.
Nagrade su dobili Osnovni odbor
„Merhameta“ Gračanica (najbolji
Osnovni odbor), Sajma Kozlić iz
Regionalnog odbora „Merhameta“
Sarajevo (najbolji usposlenik) i
Nisveta Pašić iz RO „Merhmaeta“
Travnik (najboji volonter)
Specijalne nagrade dobili su: du­
gogodišnji aktivista i član Upravnog
odbora „Merhameta“ prim. dr. Dželal
Imamović, generalni sekretar HO
„Merhamet“ MDD Sidik Aždahić i
ljekar humanista dr. Hanumica Ho­
rozović-Salihagić.
- Vi ostavljate trajni trag u ljudskim
srcima, u srcima onih koje nesebično
pomažete. Čestitam „Merhametu“ na
dosadašnjem radu, na želji da pomažete
drugima, na vašem entuzijazmu, zbog
čega zaslužujete naše poštovanje i pomoć
- poručio je Hadžiemrić.
Susret u „Merhametu”: Doktor Fazlić i Šahić uručuju hediju Korkmazu
druženje u “merhametu”
i Posjeta Hadžibajriću
Delegacija turske općine Kirikkale, koju je predvodio načelnik Veli
Korkmaz posjetila je i sjedište „Merhameta“ u Sarajevu, gdje su ih primili
predsjednik „Merhameta“ Hajrudin
Šahić, zamjenik predsjednika dr. Abdulkerim Fazlić i član UO prof. dr.
Džemal Najetović koji su goste iz
Turske upoznali sa aktivnostima i
budućim planovima naše organizacije.
Nakon toga, predstavnici „Merhameta“ i članovi turske delega­cije
posjetili su načelnika sarajevske općine
Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića.
Načelnik Hadžibajrić je naglasio da
je Općina Stari Grad pobratim sa
desetak turskih općina, kao i sa desetak općina širom svijeta. Prema
njegovim riječima, Turska je za
vrijeme njego­vog mandata pomogla
ovu općinu sa više od pet milona eura
bespovratnih sredstava.
Hajrudin Šahić zahvalio je Ha­
džibajriću za podršku koju pruža
„Me­rhametu“.
Hadžiemrić: Pohvale “Merhametu”
Načelnik Općine Kirikkale Veli
Korkmaz, kojem je predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić uručio zahvalnicu, poselamio je učesnike Skupštine
i naglasio da ima posebnu čast da bude
na skupu sa ljudima koji čine dobra
djela i koji pomažu drugima.
- Mi u Turskoj dobro smo informirani o onome što „Merhamet“ čini. Neka
vam Allah dž. š. otvori put, da ne posustanete u svojoj časnoj misiji. Trebamo
da se pomažemo međusobno i želim da
zajedno nastavimo na ovom svetom putu
- kazao je Korkmaz.
Zajednička fotografija sa načelnikom općine Stari Grad Hadžibajrićem
11
KRUG 99 Čelnici četiri humanitarne organi
P
odovom obilježavanja 20. go­
dišnjice od osnivanja Koordina­
cionog odbora karitativno-hu­­ma­
nitarnih organizacija (KOHKO) Aso­cijacija
nezavisnih intelektualaca “Krug 99” održala
je 27. maja u Sarajevu sesiju o temi “Kako
pomagati gladne”, na kojoj su gosti bili
čelnici HO “Merhamet” MDD Hajrudin
Šahić, “La Benevolencije” Jakob Finci,
“Caritasa” fra Miljenko Stojić i “Dobrotvora” Ratko Orozović.
U BiH se danas, prema grubim sta­
tističkim podacima, blizu milion građana
nalazi u stanju socijalne potrebe, te je
djelovanje humanitarnih organizacija izu­
zetno značajno - kazao je Hajrudin Šahić.
Sa sesije “Kruga 99”:
Upućena jasna poruka vlastima u BiH
Bolje sutra
- Od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, vode se brojne rasprave o
socijalno-ekonomskom stanju u BiH, u
čemu nezaobilaznu ulogu imaju humanitarne organizacije koje djeluju u oblasti
socijalnog sektora. Ovakve organizacije, u skladu sa svojim mogućnostima,
pokušavaju pomoći građanima u stanju socijalne potrebe putem određenih
projekata. Konkretno, “Merhamet”
dnevno priprema blizu 10.000 obroka.
Nažalost, surova realnost je da se sve
više građana nama svakodnevno obraća
za taj jedan obrok - naveo je Šahić.
Ukazujući na saradnju i dobre odnose
ove četiri bh. humanitarne organizacije,
Šahić je naveo je da bi takav primjer
trebalo da slijede i političari ove zemlje.
- U proteklih 20 godina potvrdili smo
da nas različitosti mogu samo spajati,
da se na različitim organizacijama mogu
graditi dobri odnosi i te bi dobre odnose
trebali slijediti naši političari. Nažalost,
to nije tako. Ali, eto, mi pokušavamo
da da našim građanima pružimo šansu
i nadu u neko bolje sutra. U najtežim
vremenima ove četiri organizacije su
inicirale i realizovale projekat “Plavih
puteva”. Da nije bilo ove inicijative, humanitarno stanje u Bosni i Hercegovini
bilo bi daleko teže. To je podatak koji
se vrlo malo zna u BiH, ali koji treba
uvijek pominjati - zaključio je Šahić.
Jakob Finci podsjetio je da je početkom
1991. godine obnovljen rad humanitarnih organizacija sa nacionalnim
predznakom, te su “La Benevolencija”,
“Caritas”, “Dobrotvor” i “Mehamet”
formirali neformalni koordinacioni odbor
i počeli pomagati građanima Sarajeva.
- Tradicija ovih organizacija je da, kad
nešto daju, to ne reklamiraju. Mi nema-
12
KOHKO primjer
mo poseban marekting, ali ako upitate
bilo kojeg Sarajliju da li je u proteklih
20 godina primio bilo kakvu pomoć od
ovih organizacija, sigurno ćete dobiti
pozitivan odgovor. Mi smo uradili koliko
smo mogli. Rekao bih da smo čak uradili
više nego što je država uradila i je trebala
da uradi. Naš zajednički rad se pokazao
kao jedina mogućnost da se pomogne
gladnima. Sada smo se našli u situciji
da itekako moramo da se angažujemo
i u posljednje vrijeme vrlo aktivno radimo, jer jedini način da pomognemo
gladnima jeste da radimo zajedno i da
zajedno pomažemo, kako smo to, uostalom, ovdje oduvijek radili. Mi smo
primjer da ljudi u ovoj zemlji različitih
“
Mi se ne hvalimo našim
radom, zato što je u tradiciji
ovih organizacija da, kad
nešto daju, to ne reklamiraju.
Mi smo uradili koliko smo
mogli. Rekao bih da smo čak
uradili više nego što je država
uradila i trebala da uradi.
Naš zajednički rad se pokazao
kao jedina mogućnost da se
pomogne gladnima, kazao je
Jakob Finci
”
izacije na sesiji o temi “Kako pomagati gladne”
Destimuliranje
donatora
Šahić: Nedostatak legislative
dobre saradnje
nacionalnosti, različitih svjetonazora
mogu raditi zajedno - poručio je Finci.
Direktor “Caritasa” Biskupske konferencije BiH Miljenko Stojić, naglasio je da humanitarne organizacije
svakog dana imaju sve više posla, jer
je situacija svakim danom teža i gora.
Prevazilaženje krize
- Nadali smo se da će naše djelovanje
svakim danom biti sve manje, jer smo
očekivali da će politika i društvo učiniti
mnogo više za obične ljude, naročito za
nezaposlene, penzionere i one koji su u
stanju socijalne potrebe. Međutim, moramo konstatovati da je svakim danom
situacija teža i da mi u humanitarnim organizacijama imamo sve više posla.
Drago mi je da četiri humanitarne
organizacije dobro surađuju, te da će
surađivati i ubuduće. Radit ćemo da,
pogotovo starija generacija, osjeti da
postoje ljudi u društvu koji se za njih
brinu, a to, rekli bismo, nije njihova
dužnost, jer bi državne institucije trebale
rješevati mnoge druge stvari. Drago mi je
da ove četiri organizacije koje su spojene
u KOHKO mogu zajednički raditi i, rekli
bismo slikovito, brisati suze onima koji
plaču. Hvala Bogu da radimo zajedno i
da možemo na taj način uraditi više, na
zadovoljstvo onih kojima je naša pomoć
potrebna - poručio je fra Miljenko Stojić.
- BiH je jedna od rijetkih zemalja
u okruženju, ako ne i u svijetu, koja
nema zakon o humanitarnim organizacijama. Ove četiri organizacije
su Vijeću ministara BiH, su prije
osam godina, još u vrijeme mandata predsjevajućeg Adnana Terzića,
uputili zahtjev da se donese zakon
o humanitarnim organizacijama na
nivou BiH. Uputili smo i Nacrt zakona o humanitarnim organizacijama.
Međutim, taj nacrt zakona još uvijek
u nečijim ladicama skuplja prašinu,
a status humanitarnih organizacija u
BiH još uvijek nije riješen. Treba da
se riješi pitanje oslobađanja od poreza, carina i druzgih dažbina. Zbog
toga niko nije stimuliran da donira
humanitarnim organizacijama bilo
šta, kada na donaciju mora da plati
porez - upozorio je Šahić.
Predsjednik Skupštine SHU „Dobrotvor“ Ratko Orozović kazao je da bh. humanitarne organizacije pomažu svim ljudima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
- Misija ovih organizacija bila je izuzetno
značajna u ratnom periodu, ali i danas.
U ovim vremenima očekuje nas veliki
zadatak jer treba da pomognemo svim
ljudima kako bismo prevazišli doba postratne krize – kazao je Ratko Orozović.
13
SREBRENICA
Obavljena još jedna kolektivna dženaza
Smiraj
za još 520
žrtava
genocida
Sjedinjene Američke Države odbacuju
nastojanja da se iskrivljuju razmjere ovog
zločina, da se opravda motiv za ovaj zločin, da se
okrive žrtve i da se negira nepobitna činjenica da
je to bio genocid, ističe se u oštroj poruci
predsjednika SAD-a Barake Obame povodom
17. godišnjice od genocida u Srebrenici
U
Memorijalnom centru u Po­
točarima 11. jula, u prisustvo blizu
40.000 ljudi, obavljena je dženaza
i ukop za još 520 identifikovanih žrtava
srebreničkog genocida koji se dogodio
11. jula 1995. godine u tada zaštićenoj
zoni koja je bila pod kontrolom mirnovnih
snaga Ujedinjenih nacija. Među žrtvama
koje su ukopane 11. jula ove godine su i
šestorica dječaka. Nijaz Hasanović, Suad
Klempić, Emir Mandžić, Adem Mekanić,
Ahmed Pašić i Hajro Smajlović imali su
samo po 15 godina kada su ubijeni.
Sa ukopom novih 520 identifikovanih
srebreničkih žrtava, broj ukopanih osoba u
Memorijalnom centru popeo se na ukupno
5.657.
U znak sjećanja na genocid u Srebreni­
ci, u FBiH bio je proglašen dan žalosti, dok
je u manjem bh. entitetu ovaj dan ponovo ig­
14
noriran. Istovremeno je diljem Evrope ovaj
dan obilježen kao Dan sjećanja na genocid,
u skladu s odlukom Evropskog parlamenta.
Ovogodišnja komemoracija i dženaza
u Potočarima, povodom 17. godišnjice
genocida u Srebrenici, po mnogo čemu se
razlikovala od svih prethodnih. Naime, za
razliku od prethodnih godina, kada su se
brojni zvaničnici iz BiH, ali i predstavnici
međunarodne zajednice u ovoj zemlji
bukvalno utrkivali i „nadmetali“ u govori­
ma prepunim jeftine patetike, ovogodišnji
tužni i dostojanstveni skup u Potočarima
bio je pošteđen toga.
To je, zapravo, bio izričit zahtjev poro­
dica žrtava i srebreničkih udruženja, koji su
se usprotivili ranijoj praksi „prikupljanja
jeftinih političkih poena“ na račun Sre­
brenice i srebreničkih žrtava.
Predsjednik Koordinacionog odbora za
obilježavanje 17. godišnjice od počinjenog
genocida Ćamil Duraković kazao je da je
11. juli sveti dan, a Potočari - sveto mjesto,
te poručio Srebreničanima da zadrže dos­
tojanstvo koje su imali svih ovih godina.
- Pred nama u ovim tabutima leži jedan
cijeli svijet. Tek danas svakome od njih
vraćamo identitet, ime i prezime. Oni za
sve nas danas i ovdje ponovo postaju ljudi
i prestaju biti nepoznati neidentificirani os­
taci. Mi ne ukopavamo posmrtne ostatke,
već ukopavamo naše očeve, braću i ses­
tre. Srebrenica je naša posljednja tvrđava,
mjesto iz kojeg ne smijemo i nećemo otići
- poručio je Duraković.
edini stranac kome su srebrenička
udruženja dozvolila da govori na
komemoraciji bio je glavni rabin
Jevrejske zajednice u SAD-u Artur Šnajer
(Arthur Schneier), koji je osnivač i pred­
J
u Potočarima
merhametova podrška “maršu mira”
Dženazi u Potočarima prisustvovao je i predsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić, koji je, zajedno sa brojnim zvaničnicima iz zemlje i inostranstva,
proučio Fatihu žrtvama srebreničkog genocida.
Inače, pojedini osnovni odbori „Merhameta“ su, na području svojih općina,
pružili logističku podršku učesnicima „Marša mira - Srebrenica 2012.“
(Barack) Obame onima koji negiraju
genocid u Srebrenici. U posebnoj izjavi
Obama je izrazio svoje saosjećanje s poro­
dicama ubijenih Srebreničana te je osudio
pokušaje negiranja razmjera i karaktera
počinjenih zločina.
- 11. jula odajemo počast i prisjećamo
se više od 8.000 nevinih muškaraca i
dječaka, braće i muževa, očeva i sinova
koji su brutalno ubijeni u Srebrenici prije
17 godina u besramnom činu genocida koji
je šokirao svijet. Ime Srebrenice uvijek će
biti povezano sa najmračnijim događajima
iz 20. stoljeća, kaže se u Obaminoj izjavi
koju je prenijela Američka ambasada u
Sarajevu.
sjednik Fondacije „Prigovor savjesti” i koji
je i sam preživio holokaust i izgubio cijelu
porodicu. Šnajer je poručio da je zločin
počinjen u ime vjere najveći zločin protiv
vjere, te je istakao da se brutalnost onoga
što se dogodilo u Srebrenici ne može zabo­
raviti, te da se ne smije poricati i negirati.
- Za počinioce ovog zločina oprosta nema
jer oni nose biljeg kojeg nijedan čovjek
izbrisati ne može i bez obzira na to koliko
trajalo, pravdi ne mogu uteći. Svijet nije
upotrijebio svoju moć da zaustavi zločin.
Šutnja nije rješenje. Ona samo ohrabruje
počinioce i na kraju se zbog nje krvlju
plaća strašna cijena. To je lekcija koju svi­
jet treba iznova učiti i zaustaviti zločine nad
nevinima - poručio je Šnajer iz Potočara.
Ovogodišnja komemoracija ostaće
upamćena i po oštroj i veoma otvorenoj
poruci američkog predsjednika Baraka
glasio da njegova zemlja ostaje uz građane
BiH i na dan kada se shranjuju žrtve
srebreničkog zločina.
oruka Baraka Obame upućena je
onima koji negiraju genocid u BiH,
među kojima, u posljednje vrijeme
prednjači predsjednik RS i lider SNSDa Milorad Dodik koji se, kao ni njegovi
politički sljedbenici, nije udostojio ni ove
godine da prisustvuje dženazi 520 žrtava
srebreničkog masakra.
Međunarodna komisija za nestale os­
obe (ICMP) pomogla je vlastima BiH da
do sada otkriju gotovo 90 posto od ukup­
nog broja osoba prijavljenih kao nestale
padom Srebrenice u julu 1995. go­
P
Sa ovogodišnje dženaze: Porodice se oprostile od najmilijih
Predsjednik Obama je ocijenio kako se
pravda koju zaslužuju žrtve djelimično ostvar­
uje na sudovima u Hagu i u Bosni i Hercego­
vini gdje počinitelji ovog zločina, uključujući
Ratka Mladića i Radovana Karadžića,
konačno odgovaraju za svoja djela.
- Sjedinjene Američke Države odbacuju
nastojanja da se iskrivljuju razmjere ovog
zločina, da se opravda motiv za ovaj zločin,
da se okrive žrtve i da se negira nepobitna
činjenica da je to bio genocid, ističe se u
poruci američkog predsjednika koji je na­
dine. Komisija procjenjuje da je padom
Srebrenice 1995. godine nestalo između
8.000 i 8.100 osoba. Kako bi DNK analizom identifikovao
ove žrtve, ICMP je prikupio uzorke krvi
od 22.160 srodnika 7.773 nestale osobe
prijavljene ICMP-u, te ih je uporedio s
koštanim uzorcima ekshumiranim iz maso­
vnih grobnica. Od 7.040 jedinstvenih gen­
etskih profila koje je dobio iz ekshumiranih
koštanih uzoraka, ICMP je putem DNK
analize dosad identificirale 6.838 osoba.
15
ISLAM
Važnost ramazana i uloga posta
Duhovna
i etička
evolucija
čovjeka
Piše: Hfz. Mersudin ef. Kasumović
i nagone, čeliči karakter, izgrađuje smisao
prekora i samoodricanja. Post nas imunizira od svih loših vanjskih utjecaja i poroka, a oplemenjuje naše misli i osjećaje.
Putem takvog posta učimo se vladanju nad
svim našim voljnim i osjećajnim aktima,
učimo se vladanju nad samim sobom, privikavamo se savlađivanju raznih poteškoća,
izgrađujemo postojanost i strpljenje, a to
su baš glavni preduvjeti za svaki uspjeh u
životu.
Inače površinski shvaćen post nema dubljeg smisla, niti veće uloge. Božji Poslanik
je rekao: „Ima ljudi koji poste, a od toga
imaju samo glad i žeđ.“ To su baš oni koji
u vrijeme posta ogovaraju druge, lažu, loše
misle, gledaju pokuđena djela i uopće loše
se vladaju. Takvi ljudi nisu pravilno shvatili
smisao posta.
Pojavom Islama historija i uopće život
čovjeka i društva dobija sasvim nove oblike, nove smjernice. Cijeli život ulazi u jednu novu fazu, fazu duhovnog, društvenog
i političkog preokreta. Život svih naroda
koji su došli pod neposredan ili posredan
uticaj islamske misli, počinje naglo da se
diže u vidu duhovnog i socijalnog preporoda, te se s pravom njegova pojava može
obilježiti kao najveća prekretnica historije,
a ramazan kao najvažniji mjesec godine, jer
je “to mjesec u kojem je objavljen Kur’an
kao putokaz ljudima koji rastavlja istinu od
laži”. (Kur’an).
Dan pobjede
Prema tome, to je mjesec najvećeg
događaja za cijelu historiju ljudstva, jer
Islam nije samo preporodio narode koji
su došli pod njegov direktan uticaj, nego
je isto tako važan razvoj i smijer opće
čovječanske kulture.
Jedan islamolog proučavajući ulogu
Islama na kulturnom razvoju čovječanstva
rekao je da bi kultura zapada zakasnila za
nekoliko stoljeća da nije bilo Islama.
Osim što je Ramazan mjesec objave
Kur’ana i pojave Islama, on je isto tako i
mjesec Bedra-mjesec velike i konačne pobjede islamske misli nad starim svijetom.
Sedamnaestog ramazana druge godine po
Hidžri odigrala se velika i odlučna bitka na
Bedru između dva posebna svijeta, između
mušrićke Meke i muslimanske Medine, i
u toj borbi ideje Islama i svijeta nevjernika
pobijedili su Muslimani deset puta jačeg
protivnika. Toga dana konačno je zagarantirana pobjeda Islama i Muslimana nad
svim idejama koje su bile i koje postoje,
jer Islam je vječan i sve će drugo nadživiti.
Stoga je dan Bedra dan naše pobjede.
Dakle, ova dva najveća datuma islamske historije, početak objave Kur’ana i dan
konačne pobjede islamske misli, vezani uz
ovaj mjesec i tako mu daju najveću važnost.
Ali, pored pomenutog, Ramazan je
mjesec i pobjede islamskog čovjeka u samim nama, je za njega je vezana i jedna od
pet glavnih dužnosti. To je mjesec posta,
koji predstavlja najbolji put za duhovnu i
moralno-etičku evoluciju čovjeka.
Da odmah napomenemo da post, kako
ga Islam propisuje nije osmonedeljno
uskraćivanje masti našemu organizmu,
niti budističko paćenje, nego on predstavlja pravu duhovnu i tjelesnu potrebu našu.
Islam izgrađuje fizički zdrava, umno sposobna i moralno-etički jaka i izgrađena
Osjećaj altruizma
Površinski shvaćen post
nema dubljeg smisla, niti
veće uloge. Božji Poslanik
je rekao: „Ima ljudi koji
poste, a od toga imaju samo
glad i žeđ.“ To su baš oni
koji u vrijeme posta ogovaraju druge, lažu, loše misle,
gledaju pokuđena djela i
uopće loše se vladaju. Takvi
ljudi nisu pravilno shvatili
smisao posta
čovjeka. Tome cilju služe svi propisi, a
naročito neposredan i veliki značaj u tome
pogledu imaju namaz i post.
Post je najbolji put za izgrađivanje
moralno-etičke ličnosti u nama. Dakako
da se pod pojmom posta ne misli samo
na uzdržavanje od jela, pića i seksualnog
uživanja, nego se tu podrazumijeva i odbacivanje svih loših navika, ogovaranja,
laži, pogleda od loših i pokuđenih stvari,
kao što se pod tim pojmom još podrazumijeva i zaposlivanje našeg cijelog
unutrašnjeg i vanjskog života u pozitivnom
smjeru.
Tako shvaćen i sprovođen post u nama
jača volju, otupljuje loše prohtjeve, pohote
Razvijanje socijalne svijesti, saosjećanja
i ljubavi prema svojoj zajednici, opet se
najviše postiže postom. Suzdržavanje od
jela, pića i drugog osjetilnog uživanja od
zore do zalaska sunca, u nama izaziva
osjećaj gladi i žeđi i preko toga saosjećanje
sa svima koji bijedno žive i koji se pate.
Osjećaj altruizma bio je uvijek razvijen
kod Muslimana koji su se držali islamskih
propisa. Veliki Omer nosi na svojim leđima
brašno siromašnoj porodici, Halifa EbuBekir
poklanja cijeli svoj imetak, Salahudin-osloboditelj Palestine, zaustavlja borbu i spašava
dijete svoga neprijatelja. Gazi Husrev-bezi
ostavljaju velike zaklade za siromašne, a
takvih primjera je puna naša historija.
U zdravstvenom pogledu post ima,
također, važnu funkciju. On djeluje na
odmaranje naših probavnih organa, a danas moderna medicina liječi postom razne
bolesti. Ovdje treba još pomenuti da bolesnici, iznemogli starci i starice, noseće žene
sa malim djetetom kojeg doje i putnici nisu
dužni postiti, ako im post škodi, nego će
broj propuštenih dana napostiti naknadno.
Iz ovog se vidi velika širina i prirodnost islamskih ustanova. To je osnovna
crta svih njegovih zasada. Islam je prirodan
kad rješava odnos čovjeka i Boga, prirodan kad daje obrazac socijalnog života i
uređenja zajednice, prirodan kad obilježava
i određuje individualni život u svim njegovim oblicima. Prirodnost i njegova širina
daju mu karakter božanskog i omogućava
i čovjeku i društvu da kroz Islam najbolje
riješe sva pitanja i učine čovjeku život najsvrsihodnijim.
(Tekst preuzet sa www.rijaset.ba
portala Islamske zajednice u BiH)
17
Predsjednik „Merhameta“ na iftaru u Istanbulu
Šahić sa zvaničnicima Turske
P
redsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić početkom avgusta
prisustvovao je iftaru u Istanbulu,
zajedno sa visokim zvaničnicima Turske
i predstavnicima vjerskog, kulturnog i
društvenog života ove zemlje.
U kratkom obraćanju, Šahić se zahvalio
na pomoći Turske u realizaciji brojnih projekata u širom BiH, kao i na nesebičnoj
podršci „Merhametu“.
Nešto ranije, Hajrudin Šahić je posjetio
predsjednika Institucije za vjerska pitanja
Turske Mehmeta Gormeza koji je nedavno
izabran na ovu funkciju, a koji je, kao vjerski autoriret u Turskoj, mnogo učinio za
Bosnu i Hercegovinu i njene građane.
Gormez je kazao da prati aktivnosti
„Merhameta“, te se pohvalno izrazio o
misiji ovog dobrotvornog društva. Predsjednik Institucije za vjerska pitanja Turske
izrazio je poštovanje prema „Merhametovim“ aktivnostima i humanitarnim akcijama za prikupljanje pomoći na narod
Šahić i Gormez: Podrška „Merhametu“
Somalije, Palestine, Irana, Sirije, Turske i
drugih zemalja.
Mehmet Gormez je, tokom razgovora
sa Hajrudinom Šahićem, izrazio želju da
pomogne „Merhametu“ o kojem se veoma
pohvalno izrazio.
„Merhamet“ domaćin u Crnoj Gori
ORGANIZIRAN Iftar u Podgorici
Podgorica: Šahić sa gostima u Podgorici
Muslimansko dobrotvorno društvo
„Merhamet“ Bosne i Hercegovine organiziralo je krajem juna iftar u Podgorici
za članove i rukovodstvo „Merhameta“
Crne Gore čiji rad je obnovljen nedavno.
18
Na iftaru u centru Podgorice bili su,
između ostalih, predsjednik Upravnog
odbora „Merhameta“ Crne Gore Amer
Halilović, predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore dr. Nedžad Drešević,
potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, ministar Rafet Husović i reis
Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef.
Fejzić.
Predsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić izrazio je zadovoljstvo
obnavljanjem rada „Merhameta“ u Crnoj
Gori koji će djelovati kao regionalni odbor
HO „Merhamet“ MDD, čije je sjedište u
Sarajevu.
On je naglasio da je cilj „Merhameta“
spajanje Bošnjaka širom svijeta, te da je
značajna činjenica da su u Podgorici zajedno iftarili i družili se predstavnici Bošnjaka
različitih političkih orjentacija koji i dalje
moraju ostati jedinstveni, jer će tako biti
jači i efikasniji u ostvarivanju svojih prava. „Merhamet“ će i ubuduće nastojati
da Bopnjaci budu što složniji, poručio je
Šahić.
Predsjednik Šahić je istoga dana u
Rožajama, na sjeveru Crne Gore, posjetio dvije višečlane, socijalno ugrožene
porodice i uručio im prigone hedije.
Ramazanske aktivnosti „Merhameta“
Za socijalno ugrožene 150.000 iftara
Tokom mjeseca ramazana, kuhinje „Merhameta“ širom Bosne i Hercegovine dnevno
pripremaju oko 5.000 iftara za svoje korisnici,
socijalno ugrožene građane. Prema riječima
predsjednika HO „Merhamet“ MDD Hajrudina Šahića, do kraja ramazana kuhinje
„Merhameta“ pripremit će i podijeliti oko
150.000 iftara.
- Prema informacijama direktora Regionalnih odbora „Merhameta“, imali smo
i ovog ramazana veliku podršku donatora.
Raduje činjenica da je ovog puta podrška
pojedinaca koji su dali svoje donacije
prevazišla sva naša očekivanja. Oni su
nam na taj način omogućili da ostvarimo
planirane aktivnosti, ne samo po pitanju
pripremanja iftara za socijalno ugrožene
kategorije, nego i po pitanju obilaska osoba
koje nisu korisnici „Merhametovih“ kuhinja - kaže Šahić.
On je dodao da su građani ponovo potvrdili povjerenje prema našoj organizaciji
i da cijene ono što mi radimo. Šahić se zah-
Kuhinja „Imaret“ u Sarajevo: Dnevno po 1.700 iftara
valio institucijama i pojedincima na podršci
u mjesecu ramazanu, ali i na pomoći „Merhametu“ tokom čitave godine.
- I ove godine smo podržali naše odbore van granica Bosne i Hercegovine u
pripremanju iftara i u pomaganju starim i
iznemoglim osobama. Mi se smatramo
obaveznim da podržimo naše odbore u
drugim državama kako bi tokom mubarek
mjeseca Bošnjake van Bosne i Hercegovine obradovali prigodnim ramazanskim
hedijama - kaže Šahić
U organizaciji HO „Merhamet“ MDD
Zajednički iftar u Sarajevu
Sjedište HO „Merhamet“ MDD organiziralo je početkom avgusta zajednički
iftar, na kojem su, pored uposlenika
te članova Upravnog i Nadzornog odbora, Savjeta i Suda časti, prisustvovali
predstavnici regionalnih i osnovnih
odbora „Merhameta“, zatim, članice
srebreničkih udruženja i saradnici i pri-
jatelji „Merhameta“.
Iftaru su, između ostalih, prisustvovali
predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, predsjednica udruženja „Pokret majki enklava
Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić, zamjenica Udruženja Kada Hotić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sa-
Među gostima i Fehim Škaljić, predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH ...
rajevo prof. dr. Faris Gavrankapetanović,
direktor Instituta za istraživanje zločina
protiv čovječnosti i međunarodnog prava
prof. dr. Smail Čekić i brojni drugi gosti.
Direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla Adil ef. Pezerović je, zajedno sa prisutnim postačima, proučio
iftarsku dovu.
Adil ef. Pezerović zajedno sa gostima proučio iftarsku dovu
19
Regionalni odbor „Merhameta “Tuzla“
Šehidskoj porodici uvedena
voda i omalterisana kuća
Podijeljena iftarska radost sa predstavnicima udruženja RVI, porodicama šehida i
poginulih boraca, i majkama Srebrenice, te uručeni prehrambeni paketi
Tuzla: Iftar za predstavnike udruženja ratnih vojnih invalida
R
egionalni odbor „Merhamet“ Tuzla i ovog ramazana podijelilo je
iftarsku radost sa ratnim vojnim
invalidima Tuzlanskog kantona. Iftaru su
prisustvovali predsjednici Saveza RVI Fe­
deracije BiH i Tuzlanskog kantona, Ale Hošić
i Fahrudin Hasanović, kao i predstavnici ratnih vojnih invalida iz Vlasenice, Srebrenice
i Bratunca.
- Bila je ovo prilika za zajedničko
druženje i još jedna potvrda pažnje „Merhameta” o onima koji su odbranili našu
zemlju. Za ratne vojne invalide, demobilisane borce i porodice šehida i poginulih
boraca vrata „Merhameta“ će uvijek biti
širom otvorena - kazao je u svom obraćanju
predsjednik RO „Merhameta” Tuzla Adil
ef. Pezerović.
Nakon iftara, ratnim vojnim invalidima
20
Paketi za
nepokretne
osobe
Ramazanske pakete u namirnicama dobilo je i Udruženje osoba sa
invaliditetom iz Čelića. Predsjednik
Udruženja Dževad Mujkić preuzeo
je pakete u tuzlanskom „Merhametu“
i tom prilikom se zahvalio Adilu ef.
Pezeroviću na pomoći.
Prema
njegovim
riječima,
Udruženje, koje je formirano 2010.
godine, broji 380 članova, od kojih
najveći dio čine paraplegičari. Ramazanske paketi uručeni su osobama sa
najtežim oblikom invalidnosti.
podijeljeni su ramazanski prehrambeni paketi.
Tokom mubarek mjeseca, RO „Merhameta” Tuzla organizirao je i iftare za
porodice šehida i poginulih boraca, kao i
za članice Udruženja „Majke Srebrenice“,
kojima su, takođe, uručeni prehrambeni
paketi.
Regionalni odbor „Merhameta” Tuzla obradovao je šehidsku porodicu iz sela
Orašje, Općina Tuzla. Riječ je o samohranoj majci bez posla i sinu jedincu, studentu Pravnog fakulteta koji su insistirali
na anonimnosti.
Samohrana majka obraćala se na
mnoge adrese, ali na podršku i pomoć nije
nailazila - sve dok nije zakucala na vrata
tuzlanskog „Merhameta“. Direktor RO
„Merhameta” Tuzla Adil ef. Pezerović od-
Slatkiši
za djecu
povratnika
Regionalni odbor „Merhamet“ Tuzla obradovao je i
djecu povratnika u zvorničku
i bratunačku općinu.
Predstavnici ove humanitarne organizacije su u tim
općinama mališanima podijelili 203 pa­ketića sa slatkišima i
ško­lskim priborom.
mah je odlučio da pomogne. Obezbijedio
je radnike i materijal i u roku od deset dana
radnici su razveli vodu u kupatilo i kuhinju
i izmalterisali jedan sprat kuće. Vrijednost
tih radova izosila je oko 7.000 maraka.
Ovo dobro djelo ostat će u sjećanju ove
šehidske porodice kao najljepši poklon za
ramazan, ali i potvrda „Merhametove“ humanosti i dobročinstva.
Tokom mubarek dana, predstavnici
RO „Merhameta“ Tuzla pomogli su i porodicu Admira Osmića, čija je supruga
Sabina stopostotni invalid. Porodica Osmić
živi u dijelu napuštene škole u Srednjoj
Dobošnici, u općini Lukavac.
- Živimo od socijalne pomoći koja
iznosi 150 maraka i od onoga što u ramazanu dobijemo od vitri i zekata. Od toga
uštedimo za drva za zimu. Više smo gladni
nego siti. Admir nigdje ne radi, a svaki dan
ide u potragu za nadnicom. Žao nam je što
svom djetetu ne možemo obezbijediti bar
jedan pošten obrok dnevno, a da ne govorim o igračkama i slatkišima - kaže Sabina.
Adil ef. Pezerović obećao je, s obzirom
da se radi o teškom socijalnom slučaju, da
će „Merhamet” porodicu Osmić snabdijevati mjesečnim paketima i brinuti o njima
koliko god to bude u mogućnosti.
Regionalni odbor “Merhameta” Bihać
Organizirana
akcija “Iftar”
Regionalni odbor “Merhamet” Bihać već osmu godinu
organizuje akciju “Iftar” čiji je cilj prikupljanja prehrambenih namirnica i finansijskih sredstava za pripremanje iftara u javnim kuhinjama “Imaret” Bihać i Cazin. Medijski
pokrovitelj akcije “Iftar 2012” bili su Radio-televizija Unsko-sanskog kantona, Radio Bihać, Radio-televizija Cazin.
- Predstavnici RO “Merhameta” Bihać na ovaj način žele se
posebno zahvaliti novinarima koji na svoj način daju doprinos
realizaciji projekta javnih kuhinja “Imaret” Bihać i Cazin.
Takođe, želimo naglasiti da su javne kuhinje, zbog
izostanka pomoći od strane lokalnih struktura vlasti, dovedene u situaciju da izvrše reviziju spiskova korisnika javnih
kuhinja - kaže direktor RO “Merhameta” Bihać Alen Prošić.
Posebno iznenađenje tokom ramazana bio je humani iz Velike
Kladuše.
Naime, džematlije džemata Trn - Polje organizirali su
prikupljanje pomoći za javnu kuhinju “Imaret” Bihać. Prikupljenu donaciju je uručili su javnoj kuhinji.
- Tokom ramazana, pored svakodnevne pripreme iftara u
javnim kuhinjama, RO “Merhameta” Bihać podijelio je oko
400 kilograma kurbanskog mesa socijalno ugroženim osobama sa područja općine Bihać - kaže Prošić.
21
Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta“
R
egionalni odbor „Merhameta“ Sa­
rajevo i njegovi osnovni odbori
imali su brojne aktivnosti tokom
ramazana. Kuhinja „Imaret” je svakodnevno pripremala 1.466 redovnih iftara koje je sufinasirao Kanton Sarajevo
i 232 iftra koji su finansirani iz vlastitih
izvora.
- Za vrijeme ramazana, kuhinja „Imaret“ radila je svakoga dana kako bismo
uspjeli zadovoljiti potrebe naših postača.
Pored toplog obroka-iftara, vikendom
smo dijelili konzerve i mlijeko - kaže direktor RO „Merhameta“ Sarajevo Munib
Bujak.
Regionalni odbor „Merhameta“ Sa-
Zajednički iftar:
Druženje
članova i prijatelja
„Merhameta“
Brojni
donatori
tokom
ramazana
- Ovim putem se zahvaljujemo donatorima bez kojih naše ramazanske aktivnosti ne bi bile potpune. To su: „Rhea
expres“, „A2 B sped, dts sped“, „ASA
auto“, „Papir servis“, „Mars 97“, „Plastron doo“, „Selmano Vic“, „Mrkulić
kompany“, „Lamers“, advokat Amela
Filipović i drugi koji su finansijski pomogli rad R.O „Merhameta“ Sarajevo u
ukupnom iznosu od 4.010 KM. Donacije
od fizičkih lica iznosile su 3.000 KM
Pored novčanih donacija, zaprimili
smo i donacije u prehrambenim artiklima od firmi „Akova“ (u vrijednosti od
13.000 KM), „Proming“ (4.413 KM),
„Fortuna komerc“ (616 KM), „Aspek
doo“ (85 KM), „Securitas BH“ (2.561
KM), zatim od Robnih rezervi KS (359
KM), „IHO BIRDS“ (564 KM), kao i
donacije od fizičkih lica (1.139 KM) –
kaže Munib Bujak.
rajevo organizirao je iftar u Sarajevu za
članove i prijatelje „Merhameta“.
Inače, RO „Merhameta” Sarajevo
je, kao i obično, tokom ljetnih mjeseci
svoje aktivnosti usmjerio prema socijalno uroženim stanovništvu Kantona
Sarajevo. U tom periodu podijeljena su
404 prehrambena paketa, u vrijednosti
od 12.600 KM. Od toga je na području
općina Novi Grad i Novo Sarajevo podijeljeno 68 paketa, općine Ilidža 176,
a na području opoćina Ilijaš, Vogošća
i Hadžići po 20 paketa. Korisnicima
22
Kuhinja “imaret”
svakodnevno oko
“
CROPS-a i korisnicima kućne njege
iz općine Novi Grad podijeljeno je po
50 paketa, a korisnicima kućne njega iz
općine Centar 100 prehrambenih paketa.
Osim toga, RO „Merhameta“ Sarajevo kupio je prehrambene artikle u
vrijednosti od 1.875 KM za Udruženje
Pored toplog obrokaiftara, vikendom smo dijelili
konzerve i mlijeko, kaže
direktor RO „Merhameta“
Sarajevo Munib Bujak
”
Sarajevo
Hiljadu
iftara za
općinu Ilidža
Osnovni odbor „Merhameta”
Ilidža je polovinom mjeseca ramazana pokrenuo akciju pod nazivom
“Hiljadu iftara za općinu Ilidža”. U tu
akciju uključeni su građani, džemati i
samostalne radnje sa područja općine
Ilidža.
Nakon prvih prehrambenih i
novčanih donacija pokrenuta je akcija
podjele iftarskih paketa za socijalno
ugrožene sa područja ove Općine.
Tokom akcije na Ilidži
pripremala
1.700 iftara
logoraša Srednobosanskog Kantona. Artikli su spakovani u 72 paketa, uz koje je
podijeljeno i 360 kilograma kurbanskog
mesa, vrijednog 3.916 KM.
Kuhinja „Imaret”, koja je tokom junu
imala 1.430 korisnika, pripremila je i
podjelila 30.030 toplih obroka i 14.300
suhih obroka, u vrijednosti od 52.501 KM.
Osnovni odbor „Merhameta“ Novi
Grad i Novo Sarajevo je početkom ramazana podijelio prehrambene pakete (u
vrijednosti od 1.250 KM) za ugrožene
građane koji nisu u mogućnosti doći do
kuhinje zbog zdravstvenih razloga. Ovaj
Osnovni odbor već drugu godinu implementira projekat „Kućna njega starih,
iznemoglih i nepokretnih osoba“ koji
brine o 172 korisnika. Tokom juna ovaj
Osnovni odbor je prikupio odjeću i obuću
vrijednu 6.400 KM i podijelio je socijalno ugroženim osobama.
U ovkriu projekta „Kućna njega“ Osnovnog odbora Centar, devet volontera
je obilazilo 100 korisnika. Samo tokom
juna volonteri su imali 492 intervenicije,
koje se ogledaju u obavljanju kućnih poslova. Korisnicima je na kućnu adresu
dostavljeno 100 paketa, u vrijednosti u
4.500 KM. Osnovni odbori Centar i Stari
Grad počeli su i sa prikupljanjem i podjelom garderobe.
Iako je Osnovni odbor „Merhameta“
Vogošća trenutno bez prostora i bez finansijske podrške općinskih vlasti, njegovi
predstavnici su uspjeli prikupiti određene
prehrambene artikle koji su podijeljeni
najugroženijem stanovništvu iz ove
općine.
23
Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta” Zenica
Brojni iftari, pomoć
djeci i povratnicima
U sklopu ramazanskih aktivnosti, organizirana je akcija “Iftar” čiji je cilj prikupljanje
donacija, priprema i podjela iftara, te organiziranje zajedničkih iftara
Pomoć turske vojne misije
R
egionalni odbor „Merhameta”
Zenica i osnovni odbori su, pored
redovnih aktivnosti u okviru
projekata „Kuhinja” i “Kućna njega”,
te podjele paketa socijalno ugroženom
stanovništvu, imali brojne akcije.
Između ostalog, upućena je pomoć
povratnicima u manji bh. entitet, tačnije
u općinu Doboj, posredstvom Osnovnog
odbora “Merhameta” Doboj. Donacija se
sastojala od prehrambenih i higijenskih
artikala, u ukupnoj vrijednosti od 1.760
KM.
- U saradnji sa Regionalnim odbo-
24
Radili i
subotom i
nedjeljom
- Da bismo u potpunosti realizirali
planirane aktivnosti u toku mjeseca
ramazana, prilagodili smo radno
vrijeme. Radili smo svakoga dana,
uključujući i subote i nedjelje, od 7.00
sati do 21.00 sat. Osim toga, angažirali
smo dodatno osoblje - kaže Zijada
Kliko.
rom „Merhameta” Goražde i direktorom
Osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić”, u
periodu od 16. do 26. juna četrnaestoro
učenika, odnosno djece iz socijalno
ugroženih porodica, uputili smo na desetodnevnu ekskurziju u Biograd na
moru. Djeca su imala besplatan prevoz,
smještaj i hranu, a za većinu njih to bio
prvo ljetovanje na moru - kaže direktor
RO „Merhameta” Zenica Zijada Kliko.
Regionalni odbor “Merhameta” Zenica i Osnovni odbor Kakanj je 24. jula,
u povodu ramazana, pimili su 35 ramazanskih paketa od Turske vojne misije u
Regionalni odbor „Merhameta“ Goražde
Kurbansko meso
za povratnike
Vrijedna donacija MI “Ovako”
BiH, u ukupnoj vrijednosti od 1750 KM
(50 KM po paketu ). Paketi su podjeljeni
socijalno ugroženim porodicima, korisnicima usluga „Merhameta” koji nisu u
mogućnosti da dolaze po obroke „Merhametove” kuhinje.
Kao i svake godine, u sklopu ramazanskih aktivnosti, organizirana je akcija
“Iftar” koja ima za cilj prikupljanje raznih
vrsta donacija, kao i pripremu i podjelu
iftara, te organiziranje zajedničkih iftara.
- Tako smo ove godine uputili oko
400 dopisa firmama, advokatima, notarima, privatnim zdravstvenim ustanovama, a poziv za učešće u ovoj akciji
smo uputili i građanima, putem sredstava
javnog informisanja.
Za vrijeme ramazana u našim kuhinjama u Zenici, Kaknju i Brezi, pored
redovnih obroka koji se pripremaju za
socijalno ugroženo stanovništvo, organizirali smo i podjelu iftara. Iftare smo
organizirali i za predstavnike raznih
udruženja i to za Organizaciju RVI, Organizaciju porodica šehida i poginulih
boraca, djecu iz Javne ustanove “Dom i
porodica”, zatim za Udruženje penzionera, “Udruženje slijepih”, “Crveni križ”,
Udruženje “Baton”.
“Merhamet” Kakanj organizirao je
iftare na otvorenom za mlade postače.
Osnovni obor “Merhameta” Žepče je, u
sklopu ramazanskih aktivnosti, podijelio
je 300 kilograma kurbanskog mesa socijalno ugroženim licima u toj općini.
Donacija za povratnike u manji bh. entitet
R
egionalni odbor „Merhameta“
Goražde je u prvoj polovini
ramazana podjelio kurbansko
meso brojnim povratničkim porodicama u manji bh. entitet. Prema riječima
direktora RO “Merhameta” Goražde
Šemsudina Kuljuha, obuhvaćena je i
općina Višegrada, gdje je evidentan sve
veći broj povratnika, pogotovo okolna
sela Donja i Gornja Crnča, Okrugla,
Kosovo Polje, Holujaci i druga seoska
područja. Kurbansko meso podijeljeno
je i povratnicima u mjesnim zajednicama Međeđa i Kaoštica.
- Kurbansko meso podijelili smo
i povratnicima u Kopače, odnosno u
Novo Goražde, ali i u nekim selima
oko Foče, zatim Ustikoline, kao i na
području općine Pale-Prača. Pomoć
„Merhameta” dobro je došla i petočlanoj
porodici Mevle Suljović u općini PalePrača. Hedijama smo, uz pomoć naših
donatora, posebno obradovati postače
u općini Han Pijesak, odnosno u selima
Brložnik, Plane, Stoborani.
Podijeli smo radost ramazana
sa stanovnicima mjesnih zajednica
Međeđa i Kaoštica kojima smo podijelili skromne ramazanske pakete - kaže
Kuljuh.
Regionalni odbor “Merhameta”
Goražde nije zaboravio ni veliki broj
porodica iz Goražda, ali ni stanare četiri
kolektivne centra u ovom gradu. U ovim
centrima žive 132 porodice od kojih je
većina u stanju socijalne potrebe.
- Trenutno smo, pored ostalih redovnih aktivnosti, zaokupljeni projektom “Kućna -palijativna njega”.
Međutim, evidentan je zaostatak sa
njegovom realizacijom zbog nedostatka
novca u Bosansko-podrinjskom kanotnu
Goražde, ali i zbog personalnih izmjena
u Vladi kantona - naglašava Kuljuh.
25
Ragionalni odbor “Merhameta” Maglaj
Pomoć prijatelja iz
turske općine Čubuk
Osim pomoći u hrani i higijenskim artiklima, Turci donirali i 1.000 Kur’ana
Gosti iz turske u posjeti Regionalnom odboru „Merhameta“ Maglaj
R
egionalni odbor “Merhameta”
Maglaj tokom ramazana je, kao
i svake godine, imao brojne aktivnosti. Između ostalog, organizirani
su iftari za mlade postače u mjesnim
zajednicama maglajske općine, kao i
zajednički iftar sa rukovodstvom regionalnog i osnovnih odbora, te aktivistima i
volonterima koji pomažu realizaciju programskih ciljeva “Merhameta”.
Početkom ramazana u Maglaju je
četiri dana boravila visoka delegacija iz
turskog grada Čubuk čiji je cilj bio da sa
načelnikom općine Maglaj Mehmedom
Mustajbašićem utvrdi program ceremonije potpisivanja protokola o bratimljenu ove dvije općine.
Delegacija iz Turske dopremila je
značajnu pomoć koja će, posredstvom
“Merhameta” i turskog bataljona u našoj
zemlji koji je smješten u Zavidovićima,
biti podijeljena za 200 siromašne djece iz
Maglaja, Zavidovića i Žepča.
- Naši prijatelji iz Čubuka dopremili
Humanost na djelu
Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj posjetili su, 14. dana mjeseca ramazana,
predstavnici Mikrokreditne organizacije „Lider” i uručili značajnu donaciju u prehrambenim artiklima za ramazanske pakete najugroženijim porodicama u Maglaju.
- Mladi uposlenici MO „Lider“, koji su donirali novčane priloge, obećali su slične
akcije i ubuduće. Kamo sreće da ima više društveno odgovornih firmi kao što su
„Lider“ i Mesna industrija „Ovako“ koja svake godine svojom donacijom obraduje
korisnike naše kuhinje, kao i drugih javnih kuhinja u Maglaju - kaže Spanić.
26
su značajnu količinu hrane, odnosno
prehrambenih proizvoda i higijenskih
sredstava Regionalnom odboru „Merhameta“ Maglaj za pružanje pomoći
najugroženijim građanima tokom mjeseca ramazana - kaže direktor Regionalnog
odbora „Merhameta“ Maglaj Atif Spahić.
Maglajski „Merhamet” dobio je i
1.000 Kur’ana (bosansko-arapska verzija) koji su darovani ovdašnjim vjernicima
tokom mjeseca ramazana, prilikom obilaska direktora Atifa Spahića i načelnika
općine Maglaj Mehmeda Mustajbašića
svim džemata na ovom području.
- S našim gostima iz Turske i
načelnikom općine Maglaj posjetili smo
tri jetima u mjestu Novi Šeher i dostavili
pomoć Općine Maglaj i „Merhameta”.
Tom prilikom gosti iz Turske su uručili
prigodne hedije i obećali da će, posredstvom „Merhameta”, više brinuti o ovim
jetimima koji su za nepuna tri mjeseca
ostali bez oba roditelja - kaže Spahić.
Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar
Podrška “Maršu mira Srebrenica 2012“
Organiziranje likovne kolonije
sto paketa za sto
ugroženih porodica
R
Od 15. jula do 15. avgusta organizirana je tradicionalna akcija „Dani merhameta“.
Pripremljen je iftar za 80 siromašnih postača
egionalni odbor „Merhameta“
Mostar organizirao je, od 15.
jula do 15. avgusta, tradicionalnu akciju „Dani merhameta“.
Pripremljen je iftar za 80 siromašnih
postača. Direktor RO „Merhameta“
Mostar Omer Ivković kazao je tom
prilikom da pomoć u ramazanu ima
posebnu težinu jer je to mjesec u kojem saosjećamo sa gladnima..
- Prva donacija „Merhametu“
Jablanica u vrijeme ramazana bila je
donacija sa imanja u Zavidovićima,
a radi se o 1.600 kilograma paprika,
krastavca i paradajza. Mi smo od
toga napravili đuveč, koji ćemo koristiti u pripremanju jela. Očekujemo
i donaciju u krompiru, ajvaru i grahu.
Inače, u ramazanu nastojimo da obrok i iftar budu bogatiji za kolač ili
voće - kaže Ivković.
Regionalni odbor „Merhameta“
Mostar primio je u julu donacije u
prehrambenim artiklima u vrijednosti od 3.319 KM. Riječ je o brašnu,
krompiru, riži, luku, grahu, ulju, pile-
tini, makaronima. Novčane donacije
iznosile su 1.100 KM.
Narodna kuhinja Jablanica je u
pomenutom periodu pripremila i podijelila 2.860 obroka. Izvršene su i
redovne aktivnosti pružanja medicinske njege i lijekova za 20 korisnika medicinskih usluga. U sklopu
redovnih aktivosti, RO „Merhamet“
Mostar podijelio je pakete sa prehrambenim artiklima najugroženijim
građanima sa tog područja.
Osnovni odbor „Merhameta“
Konjic bilježi stalni trend rasta aktivnosti i jačanja svoje pozicije u
nevladinom sektoru općine Konjic.
Pod pokroviteljstvom „Merhameta“
Konjic organiziran je „Marš mira
Srebrenica 2012“. Nastavljena je
uspješna saradnja sa organizacijom
„EkoAlt Vindol“ Slovenija i Kulturno-edukativnim centrom „Istanbul“
koja, posredstvom „Merhameta“ stipendira 26 učenika. Ilustracije radi,
općina Konjic koja teritorijalno slovi
za najveću općinu u BiH izdvaja 50
stipendija. Nažalost, „Merhamet“
Konjic nije našao svoje mjestu u
budžetskom finansiranju općine
Konjic, i pored korektne saradnje s
načelnikom Emirom Bubalom.
Ovaj vrijedni odbor, na čelu sa
predsjednikom Nusretom Điverom,
može s ponosom istaći i organizaciju
likovne kolonije.
Zdravstveno savjetovalište za
djecu Oosnovnog odbora „Merhameta“ Konjic je u prethodnom mjesecu
imalo 35 zdravstvenih usluga. Socijalno ugroženim osobama podijeljena
su 42 paketa hrane i 560 kompleta
higijenskih pelena. Tokom ramazana
pokrenuta je akcija „100 paketa za
100 socijalno ugroženih porodica“.
Osim toga, uveliko se radi na prikupljanu sredstava za izgradnju kuće
porodici Dželilović.
Uz pomoć Centra za kulturu-kralj
Fahd, Osnovni odbor „Merhameta“
Mostar organizirao je zajednički iftar za
60 starih i iznemoglih lica. Upriličeno
je i Ramazansko predavanje.
27
Regionalni odbor „Merhameta“ Travnik
PRISTUPILO 140 Novih članova
Zajednički iftar korisnika usluga „Merhameta“ sa načelnikom Hadžiemrićem
T
okom mjeseca ramazana, Regionalni odbor „Merhameta“
Travnik“ organizirao je zajedničke
iftare korisnika sa nečelnikom Općine
Travnik Admirom Hadžiemrićem, zatim zajednički iftar donatora „Merhameta“ sa premijerom Srednjebosanskog kantona Tahirom Lendom, kao
i iftare sa aktivistima „Merhameta“ i
travničkim porodicama, te iftar na otvorenom za 500 osoba koji Općina
Travnik, zajedno sa „Merhametom“,
organizira na otvorenom.
- Svakodnevno smo tokom ramazana pripremali po 200 iftara našim
korisnicima, odnosno ukupno 6.000
iftara. U ramazanu je podijeljeno i
150 paketa, a u pripremi je još 100
bajramskih paketa – kaže direktor
Regionalnog odbora „Merhameta“
Travnik Mustafa Indžić.
Prema njegovim riječima, broj
korisnika usluga javnih kuhinja se
povećava svakodnevno.
- Trenutno u kuhinji u Travniku
imamo 277 abonenata, a broj korisnika, zajedno sa ostalim kuhinjama
(Donji Vakuf, Jajce i Novi Travnik),
prelazi 800. Trenutno adaptiramo
kuhinju u Novom Travniku, što
će, sa nabavkom robe, koštati oko
70.000 KM - kaže Indžić.
„Merhamet“ Travnik je, dodaje
Indžić, u ovoj godini dobio oko
Donacije „Merhametu“ Jajce
- Osnovni odbor „Merhameta“ Jajce organizirao je zajedničke iftare u svojim prostorijama za donatore i mlade aktiviste „Merhameta“. Zahvaljujući donatorima iz Australije, Šemsi Hasić i njenoj porodici, podijelio je 30 paketa osobama koji se nalaze u
stanju socijalne potrebe. Predstavnici Turskog bataljona podjelili su 20 paketa socijalno ugroženim osobama. Naš stalni donator, mesna industrija „ Ovako“ i ove godine
donirala je oko 60 paketa sa svojim proizvodima kuhinji u Jajcu – kaže predsjednik
OO „Merhameta“ Jajce Latif Halaba.
28
140 novih članova, što znači da su
Travničani prepoznali rad „Merhameta“.
- Travnički “Merhamet“ je i ove
godine pomogao brojne akcije od
općeg interesa. Tako smo, primjera
radi, učestvovali u akciji čiščenja
grada Travnika koje je organiziralo
Udruženje „Prijatelji Travnika“,
zajedno sa školama na području
općine Travnik. Bili smo na usluzi
i prilikom dolaska naših prijatelja
iz Lajpciga, te smo im pripremili
i podjelili večeru na tvrđavi „Stari
Grad“.
Naši volonteri stalno obilaze
stare i iznemogle osobe, tako su
pred ramazan obišli 18 osoba i
uručili im skromne hedije koje je
pripremio Merhamet. Svake godine
obezbjedimo po nekoliko porodica
sa ogrjevom za zimu. Ove godine
smo obezbjedili 20 metara drva i
deset paleta šifera, a namjeravamo
da obezbjedimo još barem 30 metara drva do početka grijne sezone kaže Indžić.
Aktivnosti „Merhameta“ Sandžak
Školama oprema, ugroženim
porodicama prigodni paketi
Zajednički iftar u Tutinu
„Merhamet“ Sandžaka, sa sje­
dištem u Tutinu, imao je brojne aktivnosti tokom ramazana. U saradnji sa „Merhametom“ Njemačke i
tamošnjim Udruženjem sandžačke
dijaspore, a po preporuci HO „Merhameta“ MDD, okončan je projekat
u okviru kojeg su dvije osnovne
škole, u Tutinu i selu Rasno (opština
Sjenica), dobile školski namještaj
sa svim pratećim elementima.
Drugi dio donacije, higijenski
materijal, „Merhamet“ Sandžaka
podijelio je socijalno ugoženom
stanovništvu u sklopu akcije „ U
susret mjesecu Ramazanu“. Tu vrstu
Namještaj za škole u Tutinu i selu Rasno
pomoći dobilo je više 70 porodica,
pretežno na seoskom području.
- „Merhamet“ BiH se potrudio da
određen broj porodica dobije i pakete sa životnim namirnicama, koje
je, uz ramazanske čestitke porodicama, uručio predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić - kaže
predsjednica Merhameta“ Sandžak
Edina Gegić.
U Tutinu je predsjednik Šahić
organizirao tradicionalni iftar za
članove „Merhameta“ iz Novog
Pazara, Sjenice, Prijepolja, Rožaja,
Plava i Tutina. Zanimljivo je da je
ovaj iftar u Tutinu obilježilo i pot-
pisivanje sporazuma o saradnji dva
komšijska „Merhameta“ - Sandžaka
i Crne Gore - čija je krovna institucija HO „Merhamet“ MDD, sa
sjedištem u Sarajevu.
- Izuzetno me raduje i puno očekujem
od saradnje sa „Merhametom“ Crne
Gore. Zadovoljna sam činjenicom
da „Merhamet“ Sandžaka biva sudionikom povezivanja Bošnjaka, što
potvrđuje niz naših projekata sa istoimenim institucijama u Hrvatskoj,
Makedoniji, Turskoj, Nemačkoj, sada
i Crnoj Gori, a sva incijativa polazi od
naše krovne institucije u Bosni i Hercegovini - naglasila je Edina Gagić.
Aktivnosti „Merhameta“ Makedonije
Podijeljena 54 paketa
„Merhamet“ Makedonije podijelio je tokom ramazana socijalno ugroženom stanovništvu 54 humanitarna paketa sa hranom, higijenskim artiklima, odjećom
i obućom. Te pakete „Merhametu“ je početkom ramazana donirala organizacija “El-Hilal”.
- Pakete smo podijelili najsiromašnijim Bošnjacima,
vjernicima kako bi im omogućili da tokom ramazana
sebi pripreme pristojne iftare.
Tokom ramazana “Merhamet” Makedonije je kupio obuću za nekoliko najsiromašnijih žitelja općine
Berovo koji sebi to nisu mogli priuštiti - kaže predsjednik „Merhameta” Makedonije Mustafa dr. Ćustović.
Mustafa Ćustović. Obuća za najsiromašnije
29
INTERVJU
Bekim Muftarević, glavni urednik programa
za južnoslovensko govorno područje TRT-a
G
lavni urednik programa za ju­
žnoslovensko govorno područje
Tu­rske državne televizije (TRT) i
službeni prevodilac turskog državnog vrha u
svim kontaktima sa zvaničnicima na ovom
govornom području Bekim Muftarević
čovjek je koji je, kako sam voli kazati, „i srcem i dušom“ vezan za „Merhamet“ - kao i
njegova cijela porodica, odnosno njegov otac
koji je jedan od osnivača „Merhameta“.
Kao ugledni javni radnik u Republici Turskoj, Bekim Muftarević je učinio
mnogo na afirmiranju „Merhameta“ u toj
zemlji i turskim zvaničnicima, predstavnicima državnih institucija i organizacija,
zahvaljujući svakodnevnim kontaktima
koje sa njima ima po prirodi posla, umnogome je uspjeo približiti aktivnosti i misiju
„Merhameta“.
Republika Turska je, kaže Muftarević,
osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine i
njenog naroda i teško je nabrojati sve ono što
je Turska učinila na našu zemlju i naš narod.
Alijina rečenica
Muftarević: Turska je osvjedočeni prijatelj BiH
’Merhamet’ je
humanitarni
brend bih
30
- Republika Turska i njen narod svim
svojim kapacitetima stoje na raspolaganju
Bosni i Hercegovini. To potvrđuju u posljednje vrijeme i na polju diplomatije, a
tokom historije poznato je koliko je Turska pružala pomoć Bosni i Heregovini i
njenim građanima u materijalnom obliku.
Turska čini ono što je u mogućnosti i što joj
dopuštaju da učini za Bosnu i Hercegovinu.
Čak nešto i van svojih mogućnosti.
Stoga, zasigurno možemo potvrditi
rečenicu koju je prvi izgovorio rahmetli Alija
Izetbegović, predsjednik Bosne i Hercegovine. Naime, kada su ga u Istanbulu pitali da
li prati stanje sa dijasporom u Turskoj i koliko ima Bošnjaka u Turskoj, Izetbegović
je odgovorio ono što mi danas ponavljamo:
„U Turskoj živi 72 miliona Bošnjaka“. A
Turska je, podsjetiću, tada imala 72 miliona
stanovnika - kaže Muftarević.
Koliko je Turska pomogla na obnovi
Bosne i Hercegodine nakon agresije na
nju?
- Danas u Bosni i Hervegovini, kada
je u pitanju perspektiva i razvitak zemlje, imamo dva značajna polja - turizam
i poljoprivreda. Da Turska, recimo, nije
učestvovala na obnovi mostova u Mostaru
i Konjicu, na obnovi starog osmanskog
nasljeđa, da li bi Bosna i Hercegovina da-
nas imala ovoliki broj turista? Ovo je samo
banalan primjer, ali koji dovoljno govori o
značaju pomoći Turske.
Turska danas pomaže u onolikoj mjeri
koliko joj se to dopušta. Ponekad se naši
ljudi u razgovorima udalje pa kažu „Zbog
čega Turska ovo nije uradila?“. Ako Turska
nešto nije uradila to je zbog toga što do nje
nije došla adekvatna informacija. A svaka informacija koja je dobra, relevantna, ispravna
i koja je došla do Turske, naročito do vrha
države i ingerentnih tijela, je realizirana.
Koliko su u afirmaciji Bosne i Hercegovine i saradnji naše dvije zemlje
aktivni ljudi sa ovih prostora koji su
državljani Turske?
- U tome se svi jednako trude - i ljudi
sa ovih prostora koji žive u Turskoj i turski
narod. Naši muhadžiri koji žive u Turskoj su
svoju želju da pomognu svojoj matičnoj zemlji, na neki način, sada počeli pretakati u djelo.
Aktivna su razna bošnjačka, odnosno bosanska udruženja. Dovode svoje prijatelje iz
Turske, svoje sunarodnike, državljane Turske
da vide Bosnu i Hercegovinu. Pomažu i trude
se da učestvuju u misijama kao što su bratimljenja gradova, otvaranje počasnih konzulata.
Svako na svom polju pokušava da doprinese
boljitku bilateralnih odnosa Turske i Bosne i
Hercegovine.
“
„Merhamet“ je u srcima
svih turskih političara,
zvaničnika, državnika i
turskog naroda. Čak je i
Islamska zajednica Turske,
inspirisana imenom
„Merhameta“, 2012.
godinu proglasila „Godinom
merhameta u islamu“, što je
priznao predsjednik
Institucije za vjerska pitanja
Turske, gospodin Megmed
Gjurmez
”
Kakvi su, iz Vašeg iskustva, pogledi
zvaničnih institucija Turske, turskih
institucija i nevladinog sketora na aktivnosti i misiju „Merhameta“. To Vas
pitam kao javnog radnika, novinara,
urednika na najreferentnijoj televizijskoj kući u Turskoj i kao čovjeka koji je
u kontinuiranom kontaktu sa državnim
vrhom te zemlje?
- Ako me pitate da li se u Turskoj zna
za „Merhamet“ i da li državni vrh Turske
zna za „Merhamet“, dovoljno je kazati
Ne tražiti druge adrese
Nakon svega, može se zaključiti da su turske zvanične institucije,
odnosno državni, ali i turske nevladine organizacije spremna da podrže
„Merhametove“ projekte čiji je cilj pomaganje ljudima u nevolji?
- Itekako su spremni da podrže „Merhametove“ projekte. No, ja preporučujem
svim turskim institucijama da ne traže puno neke druge adrese u BiH, da se ne
muče tražeći sredine i način na koji da pošalju svoju pomoć, kada u BiH imaju
već ustaljenu, tradicionalno jaku instituciju koja se zove „Merhamet“ i koja je
vakuf koji u svojoj dužnosti, koja u svom Statutu, svom načelu ima tu primarnu
obavezu da pomaže sve one koji je pomoć potrebna.
da premijer Turske Redžep Tajip Erdoan
(Recep Tayyip Erdogan) prilikom svakog
susreta sa bh. delegacijama, bez obzira o
kojem se sastavu radilo, prvo pita za „Merhamet“ - kako je „Merhamet“, šta se radi u
„Merhametu“, ima li čega novog u „Merhametu“? Premijer Erdoan, dakle, uvijek pita za „Merhamet“ i za predsjednika
„Merhameta“ Hajrudina Šahića.
Inače, gospodin Šahić je rado viđen
gost u Turskoj, ali ne kao jedan od onih
gostiju koji dolaze da traže, već kao jedan
od onih gostiju koji, kao što je to bilo nakon
razornog zemljotresa u toj zemlji, dolaze da
podijele boli sa turskim narodom, da pita
treba li šta Turskoj ili na koji način „Merhamet“ može pomoći Turskoj i bratskom
turskom narodu.
U Turskoj se zna i za „Merhametove“
humanitarne akcije za pomoć narodu Sirije,
Somalije, Pakistana, Irana i mnogih drugih
država širom svijeta. „Merhamet“ je uvijek
tu, i pored skromnih mogućnosti Bosne i
Hercegovine i njenih građana.
Dakle, Turska dobro poznaje „Merhamet“. „Merhamet“ ima dobru saradnju
sa turskim „Crvenim polumjesecom“, sa
lepezom turskih humanitarnih organizacija
i, što je najbitnije, „Merhamet“ je u ovom
trenutku možda i oličenje lika i djela rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, u
onom smislu u kakvom ga vide Turci.
„Merhamet“ je, uz ono što je radio
uradio u ratu, u mirnodopskom vremenu
napravio takav iskorak da je sada interkontinentalna oranizacija. Možemo reći da
sada imamo svoj bosansko-hercegovački
humanitarni brend.
Lijep prizvuk
Koliko je Turska pomogla u stvara­
nju, kako rekoste, ovog bh. humanita­
rnog brenda, oličenog u „Merhametu“?
- Bez obzira na politička opredjelje­
nja, „Merhamet“ je u srcima svih turskih
političara, turskih zvaničnika, državnika i turskog naroda. Čak je i Islamska zajednica Turske, inspirisana imenom „Merhameta“, 2012.
godinu proglasila „Godinom merhameta u
islamu“. To je priznao predsjednik Institucije
za vjerska pitanja Turske, gospodin Megmed
Gjurmez (Gormez). On je, kao i turski narod,
oduševljen nazivom „Merhamet“ koji, kako
je kazao, lijepo zvuči.
Inače, merhamet je turska riječ, ara­
pskog porijekla. Merhamet je riječ koja je
istovremeno i poruka iz Kur’ana, koja je
univerzalna poruka, jer samo merhametli
insan može biti insan. Ukoliko nema me­
rhameta, insan nije ništa drugo do jedan
običan hajvan.
31
ENJA
OČ
D
JE
V
S
P
„Merhamet“ u periodu agresije na BiH
Neugodni susreti
u Kasindolskoj
olovinomjuna1992.godine
u Beogradu je pokrenuta
akcija „Pomoć Beograđana
građanima Sarajeva“. Tada su
građani Beograda za građane
Sarajeva skupili pomoć u odjeći,
obući i hrani. Nekoliko šlepera
robe dopremljeno je do Lukavice, do zgrade Elektrotehničkog
fakulteta. Između ostalih, kontaktiran je „Merhamet“, jer je u to
vrijeme „Merhamet“, osim humanitarnih, bio nosilac i brojnih
aktivnosti u gradu. Kontaktirani
su i „Dobrotvor“ i „Caritas“. Trebalo je da mi, kao tri nacionalne
humanitarne organizacije, prihvatimo tu pomoć i distribuiramo je
građanima Sarajeva.
Odlazak u Lukavicu
Uz teške muke, uspjeli smo
se dogovoriti odlazak u Lukavicu.
To je bilo polovinom juna. Dva
ili tri dana prije toga vodile su se
žestoke borbe na Stupu, u blizini
tada poznate Gušića hale. Dogo­
voreno je bilo da mi dobijemo saglasnost da nas srpske snage propuste preko
linije razdvajanja gdje je sve bilo minirano.
Jedna organizacija u okviru „Cetrotransa“
ustupila nam je svoje kamione i vozače kako
bismo prevezli pomoć koja je stigla iz Beograda. U to vrijeme, kada je malo ko od nas
bio svjestan opasnosti kojima se izlažemo,
krenuli smo u Lukavicu.
Ja sam vozio plavu „džetu“ na kojoj je,
preko cijele haube, bio znak „Merhameta“.
Istu takvu „džetu“ dobili su bili i „Caritas“ i
„Dobrotvor“. Ta vozila nam je par mjeseci ranije, u ime „Volkswagena“, poklonio direktor
fabrike TAS u Vogošći, koji je bio Nijemac.
Samnom je u u automobilu bio tadašnji
predsjednik „Caritasa“ Tomo Knežević i
predsjednik „Dobrotvora“ Tihomir Čarkić,
koji je, inače, radio na Poljoprivrednom
fakultetu. Zanimljivo je da je njegov brat
Jovo bio sveštenik u pravoslavnoj Crkvi
kod hotela „Bristol“. Kada je počeo rat, on
je prešao u Lukavicu ili na Pale. Dakle, dva
32
Piše: Dr. Abdul-Kerim FAZLIĆ
brata na suprotnim stranama.
Tada se nije moglo preći preko Stupske
petlje jer je to bio „brisani prostor“, sve
je bilo blokirano. U nivou Stupske petlje,
preko pruge, bila je nasuta zemlja, odnosno
šljunak, a postavljeni su bili i veliki betonski stubovi između kojih smo se nekako
provlačili. Tu su nas prvo dočekali pripadnici Armije RBiH koji nisu bili detaljno
informisani o našoj akciji, niti o tome gdje
idemo.
„Ja sam doktor Kerim“, predstavio sam
se i kazao im da sam iz „Merhameta“, te im
objasnio kuda idemo i kojim povodom. Jedan od vojnik je radio vezom nekome prenio
da je „tu doktor“. A u to vrijeme je šef Vojne
policije bio Kerim Lučarević, kojega se zvali
„Doktor“. Tada je nastao mali nesporazum
koji nam je dobrodošao jer su nas odmah propustili i lako smo prošli.
Kada smo prošli naše barikade, i na
drugoj strani su nas dočekali veliki
betonski blokovi. Provukli smo se
između njih, a ja sam prvi prošao
sa „džetom“. Iza mene je prošao
još jedan kamion. U tom trenutku
počela je pucnjava. Usporio sam
i gotovo miljio autom. Tada je
počela rafalna paljba oko nas i ja
sam zaustavio auto. A već smo se
bili primakli srpskim vojnicima.
Nismo znali šta da radimo. Tihomir nam je kazao da neće biti
problema, jer je sve dogovoreno.
Najednom, na okuci prema
Kasindolskoj ulici, par stotina
metara od nas, uočili smo bestrzajni top na jednom nasipu i jednog
čovjeka kako maše. Tihomir nam
kaže da krenemo prema njemu.
Nismo prošli ni deset metara,
kada se ponovo začuo rafal. Ja
ponovo zaustavim vozilo i kažem
Tihomiru: „Tiho, izlazi i riješi ovo
sa svojima!“ No, sada je i njega bilo
strah izaći iz auta. Nakon izvjesne
pauze i razmišljanja o tome šta
dalje činiti, Tihomir je otvorio vrata.
U ruci je držao papir na kojem su
bila imena kome treba da se javi i
obrazloženje gdje mi idemo i zbog čega. Počeo
je da maše s tim papirom kao bijelom zastavom
i da viče: „Ja sam brat popa Jove!“
U tom trenutku vidimo sjenke srpskih
vojnika koji protrčavaju. Kako je Tihomir kazao da je on brat popa Jove, jedan od vojnika
počeo je da mu maše, pozivajući ga da dođe
tamo. Tihomir krene preko ceste, ostavljajući
otvorena vrata od našeg auta.
Tada smo vidjeli i mrtve vojnike koji
su poginuli tokom borbi koje su se odvijale
proteklih dana. Njihova tijela još niko nije
bio izvukao, s obzirom dase radilo o brisanom prostoru. Toga dana bilo je veoma
vruće, pa se osjećao strahoviti smrad. Tih
nekoliko minuta čekanja u automobilu izgledalo nam je kao vječnost. Strah i neizvjesnost su svakog trenutka bili sve jači.
Onda smo ugledali Tihomira kako trči
prema nama govoreći kako je sve u redu
i kako je on sve dogovorio sa srpskim vojnicima. Kada je sjeo u auto, ponovo smo
krenuli. Međutim, opet je zapucalo.
- Tiho, ja dalje ne idem. Izađi ispred
auta i ponovo maši s tim papirom - rekao
sam Tihomiru.
On je izašao iz auta i išao ispred nas.
Stigli smo do punkta u Kasindolksoj ulici.
Odjednom nas je okružio veliki broj srpskih
vojnika koji su nas istjerali iz auta. Neki od
njih popeli su se na kamione, optužujući
nas da vozimo oružje, da švercujemo.
Psovali su Aliju Izetbegovića, Televiziju
Sarajevo i ko zna šta još ne.
Auto „Dobrotvora“ bilo je negdje po
sredini konvoja. U njemu je bio jedan mladi
aktivista „Dobrotvora“, koji je tek bio završio
fakultet. Uslijedilo je lagitimisanje. Došao
je jedan od srpskih vojnika kojega su zvali
„Vojvoda“. U ruci je nosio „hekler“. Njegovi
vojnici počeli su da rove po automobilima,
da traže oružje, municiju. Kada je od mladog
aktiviste „Dobrotvora“ uzeo ličnu kartu, „Vojvoda“ je dva puta pročitao njegovo ime i
prezime, posebno akcentirajući ime.
- Šta ti Srbine radiš s Turcima!? - ljutito ga
je upitao „Vojvoda“.
Ovaj mu odgovori kako radi u humanitarnoj organizaciji. Kako je on to rekao, „Vojvoda“ ga snažno udario kundakom i aktivista
„Dobrotvora“ pao je preko haube od automobila. Situacija je bila veoma ozbiljna. Nismo
znali šta nas čeka, hoće li početi udarati sviju
nas, hoće li pucati. Jedna veoma mučna situacija. Srećom, sve se na kraju dobro završilo.
Oni su kontaktirali svoj sljedeći punkt kod
Kule i kazali su nam da možemo proći.
Krenuli smo dalje. Na raskršću Kasindolske ulice prema Sarajevskom aerodromu
bilo je skladište firme „Vrelo Bosne“. Taj
prostor je bio izložen borcima Armije BiH na
Dobrinji, koji su velikim dijelom držali pod
kontrolom tu cestu. Tada nas je bilo strah da
naša vojska ne zapuca po nama ne znajući ko
smo. Prolazak kroz taj prostor činio nam se
kao vječnost.
Gore prema Kuli bila je postavljena
rampa gdje su nas opet dočekali srpski vojnici. Bili su smireniji od onih sa prethodnog punkta, jer su već bili obaviješteni da
ćemo naići i samo su nas proslijedili prema Lukavici. Kad smo stigli u Lukavicu,
pred Elektrotehnički fakultet, dočekao nas
je predstavnik „Dobrotvora“ Aleksandar
Divčić. On je ranije bio predsjednik „Dobrotvora“, ali je, kada je grad opkoljen,
prešao na srpsku stranu.
Interesantno je da smo on, ja i jednan
predstavnik „Caritasa“ sredimo marta
proveli jedan konvoj humanitarne pomoći
njemačke i italijanske vlade iz Zagreba prema Sarajevu. To je bio ogroman konvoj od
oko pedesetak šlepera sa hranom, bijelom
tehnikom, pećima za loženje, konzervi,
odjeće i tako dalje. Kako sam već pomenuo, šef te humanitarne organizacije Ureda u
Zagrebu bio je Mihael Štajner, koji je kasnije bio zamjenik visokog predstavnika u
Bosni i Hercegovini.
Strah od naših
Kada nas je Divčić dočekao ja sam na
njega počeo da galamim. Pitao sam zašto ova
naša akcija nije koordinirana i bolje pripremljena i zašto smo imali velike neprijatnosti na
Stupu. Time sam pokazao koliko sam u tom
trenutku bio naivan i neiskusan za takvu vrstu
operacija.
Ponudili su nas kafom. Dok smo pili kafu,
oni su natovarili pomoć iz Beograda na naše
kamione i dali nam potrebnu dokumentaciju.
Ja sam kazo da nećemo ići nazad bez njihove
pratnje i to ozbiljne pratnje koja će nas dopratiti do Kasindolske ulice. Divčić je odgovorio da oni ne smiju da idu dalje od punkta
na Kuli jer je nakon njega „brisani prostor“.
“
Svaki izlazak iz Sarajeva
bio je opasna avantura. Ako
smo trebali putovati avionom,
imali smo problema u
Kasindolskoj. Ako smo išli
preko piste imali smo
problema sa vojnicima
UNPROFOR-a.
Francuzi su bili najrevnosniji
u sprečavanju prolaska
pistom
”
U tom momentu je naišao Momir Mandić
kazavši da će nas on dopratiti do Kule. Tako
je i bilo. Kada smo došli do rampe, Momir
Mandić je zastao kazavši da on dalje ne ide.
Ponovo smo tada strahovali da sada naša
vojska ne zapuca na nas, jer nismo imali informaciju da li oni znaju da ovaj konvoj koji
nosi pomoć građanima Sarajeva. No, prošli
smo bez problema do punkta u Kasindolskoj
ulici. Tamo smo došli s ubjeđenjem da smo
mi sada „stari znanci“ od jutros. Međutim, oni
su ponovo divljali, bijesnili i provjeravali šta
mi to vozimo iz Lukavice.
- Šta mislite, da su nama u Lukavici dali
oružje da ga vozimo u Sarajevo? - upitao sam
jednog od srpskih vojnika.
Istrpjeli smo mi još jednom njihovu torturu i s punkta u Kasindolskoj krenuli prema
Stupu. Tamo su nas dočekali naši vojnici s
velikim nepovjerenjem, jer smo dolazili s ne-
prijateljske teritorije. To je sve trajalo od ujutro
od 8.00 sati sve do popodne oko 16.00 sati.
Tek kada smo stigli u Sarajevo bili smo svjesni u kakvoj smo opasnoj avanturi bili i čemu
smo sve bili izloženi odlaskom u „osinje gnijezdo“. Ipak, bili smo sretni što smo uspjeli
u Sarajevo dovući značajnu pomoć za već
isrpljeno i izgladnjelo stanovništvo.
Inače, na tom punktu u Kasindolskoj
ulici imao sam više susreta sa srpskim vojnicima, naročito prilikom izlaska iz Sarajeva sa avionima UNHCR-a. Predstavici
„Merhameta“ morali su izlaziti iz Sarajeva
kako bi koordinirali određene humanitarne
aktivnosti u Evropi i šire, tako da smo koristili mogućnosti ulaska UNHCR-a i njihovih aviona da izađeno do Zagreba i dalje.
Sjećam se kada smo 1994. godine išli
u posjetu Iranu. Samnom je u delegaciji
bio profesor Ešref ef. Kovačević i profesor
Munib Maglajlić, kao predstavnik „Preporoda“. Putovali smo avionom UNHCR-a
do Zagreba. I tada sam imao neprijatan
susret u Kasindolskoj ulici, iako smo bili u
transporteru tadašnjeg UNPROFOR-a. U
tom transporteru su bili ukrajinski vojnici.
Oni su normalno stali na punktu u Kasindoslkoj ulici kada su nas zaustavili srpski vojnici. Srpski vojnici su se popeli na
transporter, otvorili poklopce od transportera uperivši oružje na nas. Tražili su nam
lične karte, ispitivali nas ko smo, šta smo.
Ukrajinci su se tome smijali dok smo mi
preživljavali traume. Nije nam bilo svejedno, jer nismo znali kako će srpski vojnici
reagirati i hoće li nas pokupiti. Bila je veoma neprijatna situacija, jer je na tom mjestu
ranije stradao Hakija Turajlić. Srećom, i to
se dobro završilo.
Inače, svaki izlazak iz Sarajeva bio je
opasna avantura. Ako smo trebali putovati
avionom, imali smo problema u Kasindolskoj. Ako smo išli preko piste imali smo
problema sa vojnicima UNPROFOR-a.
Francuzi su bili najrevnosniji u sprečavanju
prolaska pistom.
Inače, aktivisti „Merhameta“ su se tokom agresije na BiH izlagali raznoraznim
opasnostima i nerijetko rizikovali i svoj
život. „Merhametovi“ aktivisti, uz saradnju
organizacija „Kruh sv. Ante“ i „Caritas“,
provodili su konvoje u najtežim zimskim uslovima preko Vran planine. Značaj
ovog projekta je i u tome što je bio preteča
Vašingtonskom sporazumu koji je zaustavio oružane sukobe Bošnjaka i Hrvata.
Svih tih ratnih godina aktivisti „Merhameta“ su iznad svega imali jedan jedini
cilj, a to je pomoći čovjeku u nevolji.
(Autor je zamjenik predsjednika
HO „Merhamet“ MDD)
33
Filigransko djelo Mensura Bektića
Predstavljen
“Cvijet Srebrenice”
Svaki cvijet je unikat i ručni je rad u filigranskoj tehnici, kao i kutija i stakleni kamenčić.
Serija će biti rađena u tiražu od 8.372 komada, koliki je i broj žrtava genocida
Filigransko djelo Mensura Bektića
“Cvijet Srebrenice” premijerno je predstavljeno krajem juna u Domu mladih,
u sarajevskom domu Skenderija. Autor je naglasio da je taj filigranski cvijet u srebru nastao u znak sjećanja na
genocid u Srebrenici jula 1995. godine
i čuvanje od zaborava. Cvijetom se ta
emocija simbolično prenosi od stvaraoca do imaoca i nosioca cvijeta.
Na događaju u Domu mladih
ozvaničena je i prodaja tog unikatnog djela, a dio novca koji se prikupi prodajom
ići će u Fondaciju “Cvijet Srebrenice”,
koja će realizirati projekte održivog
povratka, stipendiranja, edukacije i dru-
34
gih projekata potrebnih u Srebrenici.
Namjera je u okviru Fondacije obučiti i
određeni broj mladih ljudi porijeklom iz
Srebrenice te formirati zanatski obrt koji
će izrađivati taj cvijet.
- Tako će mladi sebi obezbijediti egzistenciju, a i omogućiti da dio novca
ide u Fondaciju za dalje projekte - kazao je Mensur Bektić, inače professor
u Srednjoj školi za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. Promotor, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić
naglasio je da je taj rad u srebru,
propraćen drugim materijalima i odabranim simbolom cvijeta, suština koja spaja
dva vida duhovnog i tjelesnog života, te
da cvijet ima posebnu duhovnu simboliku i osjećaj “jer duša osjeća i miriše”.
Psiholog Ismet Dizdarević istakao
je da je “Cvijet Srebrenice” simbol patnji i umiranja Srebreničana, ali je i pokazatelj puta kojim se može i treba ići.
Serija će biti rađena u tiražu od 8.372 komada, koliki je i broj žrtava genocida.
Svaki cvijet je unikat i ručni je rad u
filigranskoj tehnici, kao i kutija i stakleni
kamenčić.
Mensur Bektić bavi se od ranog
djetinjstva, zajedno s ocem, tradicionalnalnom i umjetničkom obradom metala, naročito izradom nakita u tehnici
filigran. Imao je dosta izložbi.
Download

RAdost IFtARA ŠIRoM BiH