VATANOV SPOMENIK
STEĆCI
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici najčešće zastupljeni po
brdskim i planinskim visovima, često usred planinske pustoši. Različitog su oblika
(u obliku ploče, sarkofaga i stupa), veličine, dekoracije i natpisa. Među najljepše
stećke spada stećak nad grobom bana Stjepana I, koji se danas čuva u
Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Najčešći motivi ili natpisi na stećcima su bili
srcoliki štit, mač, polumjesec, ples, rozete, lav, likovi pokojnika, lovački prizori,
stiliziran cvijet i dr. Vezani su za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine.
Pojavljuju se od druge polovine XII ali se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i
XV stoljeću. U XVI stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje.
Piše: Mulalić Asima
S
tećci su srednjovjekovni kameni spomenici ukrašeni prizorima iz života i
natpisima pisanih bosančicom, domaćom varijantom ćiriličnog pisma. Iako se
susreću i u drugim krajevima BiH, prostori srednjovjekovnog Huma i najranije
banovine Bosne njihovo je središnje područje. Stećci na području
Bosne i
Hercegovine više od stotinu godina predmet su historijsko-socioloških,
arheoloških, historijsko-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja.
Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven
srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali
ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.
Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih
vremena pa je logična njihova pojava i na stećcima. Međutim, problem je u
njihovom značenju: neki tumače ljudske figure s uzdignutom rukom kao
predstavnike feudalnih porodica koji su tu sahranjeni, ili kao molitvu tj.
pozdrav Bogu ili pak kao simbol vlasti ili prijetnje za osvetu. Ako znamo
da je u vrijeme nastajanja ovih stećaka na području Hercegovine živjelo
samo kršćansko stanovištvo, jasan je sadržaj ovih simbola; tako uzdignuta
ruka, a dlanom okrenutim prema vani označava Božiji blagoslov. Veliki broj
1
VATANOV SPOMENIK
stećaka napravljen je u obliku križa. Sami križevi imaju različite oblike.
Međutim, postoji veliki broj motiva na kojima je križ skriven u neku
likovnu predstavu. Najčešće i najjednostavnije kombinacije ovog skrivenog
križa jeste mač, koji probada u kombinaciji s štitom čiji rukohvat i štitnici
simboliziraju oblik križa.
Postavljanje stećaka nastavljeno je jedno vrijeme i u doba turske
okupacije, ali sa raspadom i nestankom Crkve bosanske sve više je išezavao i ovaj
zanimljivi običaj u kulturi Bosne. Snažan uticaj tradicije stećka naročito dugo se
zapažao na muslimanskim nišanima, kako u arhitektonskom oblikovanju tako i u
izvjesnim simbolima reljefa, a na nekim su epitafi muslimanskim pokojnicima
napisani u potpunoj tradiciji kako u stilu i jeziku tako i u pismu (bosančicom).
Takvi spomenici sa starim simbolima mogu se i danas vidjeti na sarajevskim
grobljima, kao i u sarajevskoj okolici (Bulozi i drugi). Najpoznatija nekropola
stećaka uopće, kod nas i u okolini svakako je Radimlje. Ona je inače postala
sinonim za kulturu stećaka.
Nekropola sa stećcima Radimlja – Stolac
Nekropola na Radimlju kod Stoca pruža reprezentativan primjer visokih
umjetničkih dostignuća, ne samo kada je riječ o istočnoj Hercegovini, nego i kada
se radi o cijelom području rasprostiranja stećaka. Zato još i danas – pogotovo ako
se računa s rapidnim propadanjem stećaka − ova nekropola ima kultni
kulturološki karakter. Uzevši u obzir njihovu brojnost, kvalitetu klesanja i
umjetničke obrade, originalnost reljefnih motiva kao i veći broj natpisa , područje
Stoca u cjelosti predstavlja najbogatije i najkompletnije područje stećaka
(Bešlagić, 1967.: 79). Radimlja kod Stoca broji 133 stećka, od kojih su ukrašena
šezdeset i tri primjerka, dok ih je pet s natpisima. Značajna je po klesarskim
ostvarenjima i očuvanim bogatstvom simbola. O ovim stećcima je najviše pisano
do sada, a najčešći motivi ove nekropole jesu stilizirani križevi, ljudske i
životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s oružjem.
Stećci na Radimlju izgrađeni su od kamena krečnjaka koji se sjekao u
lokalnim majdanima gdje se i danas vidi mjesto gdje je kamen sječen. Gruba
2
VATANOV SPOMENIK
obrada vršena je u kamenolomu, a preciznije dotjerivanje i ukrašavanje na
nekropoli. To nam govore stećci koji su započeti, a nisu u potpunosti dovršeni.
Najljepše su ukrašeni stećci u obliku sanduka.
Ovaj izuzetni segment kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine je 2002.
godine proglašen nacionalnim spomenikom, ali je i zbog danas primjetne
ambijentalne degradacije ovaj lokalitet uvršten i na Listu ugroženih spomenika
Bosne i Hercegovine.
Slika 1. Nekropola Radimlja (Stolac)
Nekropola stećaka na Blidinju
Nekropola na Blidinju svjedoči koliko je stvaralački duh kulture stećaka
bio prisutan i razvijen svuda u Bosni, Humu, u dolinama kraj rijeka i na
planinama. Na ukupno pet obrađenih nekropola ovog područja, evidentirano je
oko 244 spomenika. Većina je ploča normalnih dimenzija, ali ih ima i manjih
prilično nepravilnih oblika kao i oštećenih. Stećci u obliku sanduka, kojih je 51%,
dominiraju Blidinjem, tri su na nekropolama u Barama, Dugom polju i Risovcu
izuzetno velikih dimenzija, a sedam ih je položeno na postolje. Na Blidinju nema
tzv. stajaćih oblika spomenika karakterističnih za istočnu Bosnu. Za stećke manjih
dimenzija smatra se da označavaju dječije grobove.
3
VATANOV SPOMENIK
Bordure u raznim varijantama su jedan od čestih motiva Blidinja, dok se
stilizacija ljiljana koja podsjeća na čovjeka raširenih ruku javlja u dijelu ove
oblasti povezane s Duvanjskim poljem i dalje s Kupresom i Livnom, što svjedoči
da je stilizacija ljiljana karakteristična za zapadni i jugozapadni dio Bosne. Osim
ovih motiva, prisutni su: kružni vijenac, okrugla ispupčenja, ruka, štit s mačem,
mač, sidro, simboli kovača i slično. Nekropola sa stećcima Dugo polje proglašena
je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004 godine. (Službeni glasnik
BiH br. 21/4, 2004.)
Slika 2. Dugo Polje (Blidinje)
Nekropola stećaka Boljuni – Stolac
Ovdje je sačuvano 269 stećaka, od čega su ukrašena devedeset i dva
stećka. Za razliku od nekropole Radimlja koja se ističe bogatstvom,
raznovrsnošću i visokom kvalitetom izrade reljefnih motiva, nekropola u
Boljunima ističe se velikim brojem natpisa. Na boljunskim je stećcima najčešći
ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu
Hercegovinu, a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete,
potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd. U Boljunima se
nalazi i grob čuvenog vojvode Vlatka Vukovića na čijem križu piše: ”Ase leži
dobri čoek Vlatko Vuković”.
4
VATANOV SPOMENIK
„Posebno je zanimljiv stećak Taraha Boljunovića koji ima ukrase na svim
uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani, te stećak sa likom
majke koja u naručju drži dijete. Nekropola Boljuni jedan je od najznačajnijih
kulturno-historijskih spomenika te vrste u BiH, a nedavno je kandidiran za
UNESCO-vu listu svjetske baštine“ (Pergan, 2013).
Slika 3. Nekropola Boljuni (Stolac)
Najveće nekropole stećaka u BiH su Radimlja (Slika 1.), Boljuni (Slika
3.), Biskup − Konjic, Kalufi − Nevesinje, Borak selo Burati – Rogatica, Maculje −
Novi Travnik, Dugo Polje (Slika 2.), Gvozno − Kalinovik, Grebnice − Bunčići u
selu Radmilovića Dubrava – Bileća, Bijača − Ljubuški, Olovci − Kladanj,
Mramor u selu Musići – Olovo, Stare kuće u naselju Donje Breške – Tuzla,
Kučarin Donje Polje selo Žilići – Goražde, Umoljani − Trnovo, Laburića Polje −
Sokolac, Mramorje u selu Buđ – Pale, Selo Bečani – Šekovići, Mramor (Crkvina)
u mjestu Vrbica – Foča, Čengića Bara − Kalinovik, Ravanjska Vrata − Kupres itd.
Iz Bosne i Hercegovine su na Tentativnu listu UNESCO-a upisane sljedeće
nekropole stećaka: Nekropola sa stećcima Radimlja − Stolac, Biskup − Konjic,
Kalufi − Nevesinje, Borak – Rogatica, Maculje − Novi Travnik, Dugo Polje –
Jablanica, Gvozno − Kalinovik, Grebnice – Bunčići u selu Radmilovića Dubrava
− Bileća, Bijača – Ljubuški, u Olovcima kod Kladnja – Kladanj, na lokalitetu
Mramor u Musićima − Olovo, Donje Breške − Tuzla Donje polje – Goražde,
5
VATANOV SPOMENIK
Boljuni − Stolac, Umoljani − Trnovo, u Luburića polju − Sokolac, Potkuk u
Bitunji-Berkovići, Mramorje u selu Buđ − Pale, Bečani − Šekovići, na lokalitetu
mramor u Vrbici − Foča, Čegića bara − Kalinovik, Ravanjska vrata – Kupres.
U stećcima je tajna Bosne, rekao nam je Mak Dizdar, a veliki Miroslav
Krleža reče:
„Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka
u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti
gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje
gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu,
digao ruku ! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac
kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj.“
6
Download

STEĆCI