Javna Ustanova
Dom zdravlja
K t
Kantona
S
Sarajevo
j
PROMJENE U
SESTRINSKOJ
PRAKSI, STANDARDI I
PROCEDURE
Avdić Mediha
Sadržaj






Uvod
Trenutni nedostaci u
sestrinskoj praksi
Primjena dobre prakse
sestrinske njege
El
Elementi
ti kkojiji d
doprinose
i
dobroj sestrinskoj praksi
Zaključak
Literatura
U d
Uvod



Biti medicinska sestra je jedinstven poziv
Sestrinstvo zanimanje, naučna disciplina
, profesija
Na zapadu, kao i u većini zemalja
EU, sestrinstvo je odvojeno kao samostalna
profesionalna
f i
l di
disciplina
i li i nezavisno
i
od
dd
drugih
ih
profesija u okviru zdravstvene zaštite.
U d
Uvod



Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao
prioritet u p
p
profesionalnom životu medicinskih sestara
(visoko obrazovanje i postdiplomsko obrazovanje)
Sestre rade samostalno u timu na unapređenju
zdravlja, liječenju i rehabilitaciji.
Pružaju i provode zdravstvenu njegu, organizuju
profesionalnu njegu i kontinuiranu edukaciju
edukaciju.
U d
Uvod


Zdravstvo kao i budućnost sestrinstva
sestrinstva, najviše
zavise od dobro edukovanih i školovanih
medicinskih sestara koje
j će se p
pridružiti sestrinstvu
Europe kroz edukaciju kadrova, kreiranju
samostalne zdravstvene politike i istraživanju u
oblasti sestrinstva
sestrinstva.
Program visokog obrazovanja medicinskih sestara
trebao bi se kontinuirano razvijati u skladu sa
međunarodnim standardima.
Trenutni nedostaci u sestrinskoj
praksi





Kompentencije sestara u praksi su neadekvatne
Menadžment i organizacija zdravstvene njege, često
je pod uticajem drugih kadrovskih struktura
Stručno-metodološka uputstva i procedure nisu još
uvijek obaveza za sve ustanove
Vodiči dobre prakse za sestrinske aktivnosti su rijetki
( u KS 4 i u toku izrada još 5 vodiča)
Sestrinska istraživanja nisu sastavni dio sestrinske
prakse, čiji bi rezultati bili primjenjivani radi poboljšanja
prakse, već se uglavnom prikazuju na stručnim
skupovima.
skupovima
Trenutni nedostaci u sestrinskoj
praksi
k i





Sestrinska praksa nije podržana sestrinskim
informacionim sistemom
O sestrinskoj terminologiji se uglavnom malo zna, a
još manje se razvija i primjenjuje u smislu
prepoznavanja i ostvarivanja profesionalne
komunikacije
Zastupljenost medicinskih sestara u institucijama kao
što je Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo
obrazovanja, Centrima za istraživanje i dr. je
minimalna ili ne postoji
Uticaji struktura van profesije sestara na profesionalni
razvoj i sestrinsku praksu još uvijek su veliki
Teško prihvatanje promjena u razvoju sestrinstva
Primjena dobre prakse sestrinske
njege
j

P d l za povećanje
Preduslov
ć j kkvaliteta
lit t u zdravstvenoj
d
t
j njezi
j i

Elementi koji doprinose dobroj sestrinskoj praksi
su:obrazovanje, organizacija rada, metod
rada, sestrinska terminologija i klasifikacije sestrinske
prakse dokumentacija
prakse,
dokumentacija, stručno-metodološka uputstva
i procedure, kao i istraživanja i uvođenje informatike u
oblast zdravstvene njege
P
Proces
zdravstvene
d
t
njege
j
ttreba
b d
da zadovoljava
d
lj
osnovne standarde i procedure koje se odnose na
kvalitet i sigurnost usluga.

1. Sestrinska terminologija







Obuhvata formalan, strukturisan jezik, koji definiše sve
dijelove zdravstvene njege
(procjena, planiranje, implementacija i evaluacija)
Unaprijeđuje komunikaciju između medicinskih sestra i
drugim članovima tima
Pomaže u unapređivanju
p
j ip
provođenju
j zdravstvene njege
j g
Omogućava poređenje rezultata zdravstvene njege
Olakšava dokumentovanje zdravstvene njege
Podstiče sestrinska istraživanja
The American Nurses Association – ANA)-izradili
sestrinski riječnik sa ciljem standardizacije sestrinske
terminologije.
terminologije
2. Sestrinske dijagnoze njege




Dijagnoze njege predstavljaju aktuelni ili potecijalni
zdravstveni problem koji su medicinske sestre s obzirom
na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene da
tretiraju [M. Gordon, 1982.].
Odnosi se na probleme u vezi sa osnovnim ljudskim
potrebama ili reakcijama na zdravstvene probleme
Prva klasifikacija sestrinskih dijagnoza NANDA
1960.god. 21 problem
2005/2006 god. klasifikacija sa 172 dijagnoze njege.
3. Međunarodna klasifikacija sestrinske
prakse (The
p
(
international classification for
nursing practice (ICNP).



Ovo je klasifikacija
fenomena, postupaka,vrednovanja rezultata koji
opisuju sestrinsku praksu
Prva verzija je objavljena 1996.
ICNP opisuje zdravstvenu njegu
pojedinaca porodice ili zajednice
pojedinaca,
zajednice, omogućuje
poređenje podataka u različitim kliničkim
populacijama, okruženjima, geografskim
područjima vremenima,
područjima,
vremenima podstiče sestrinska
istraživanja, daje podatke o sestrinskoj praksi
4 Kl
4.
Klasifikacije
ifik ij u sestrinstvu
ti t



Uz ove klasifikacije sestrinske prakse koje opisuju
pojedine dijelove (NANDA, NIC, NOC) ili sve (ICNP)
dijelove sestrinske prakse razvijene su i specifične
klasifikacije, koje se odnose na pojedine sestrinske
djelatnosti poput zdravstvene nege u kući (npr.
Georgetown Home Health Care Classification –HHCC).
Klasifikacija ishoda zdravstvene njege (NOC)
Klasifikacija sestrinskih intervencija (NIC)
5. Standardi i kriterijumi u sestrinskoj
praksi




Sestrinska profesija u svijetu, usvojila je standarde
prakse, koji opisuju dužnosti za koje su stručnjaci u
profesiji odgovorni.
Sestre u svijetu, bez obzira na edukaciju koriste ANA
Standars of Clinical Praktice, kao vodiče svoje prakse.
Ovaj široki set standarda ima dvije komponente:
standarde za njegu
j g i standarde za p
profesionalna
dostignuća.
Proces zdravstvene njege i nivo kompentencija u
sestrinskoj njezi su osnova standarda u njezi. Standardi
profesionalnih dostignuća odnose se na: očekivani
kvalitet u pruženoj njezi; dostignuća u procjenjivanju;
obrazovanje, saradnju, istraživanje i upotrebu resursa.
6. Proces zdravstvene njege



Metod rada koji omogućava
jedinstvenu ulogu sestara u
njezi bolesnih pojedinaca
Sastoji se u procjeni njihove
reakcije na sopstveno stanje i
pružanje pomoći i aktivnosti
koje
j doprinose
p
zdravlju, oporavku ili
dostojanstvenoj smrti.
Sestra utiče na tajj način što
bolesnim pojedincima
omogućava sticanje pune ili
djelimične samostalnosti u što
kraćem vremenu.
7. Kompetencije i edukacija
medicinskih sestara




"Sestra
Sestra je autonomni, edukovani profesionalac koji može
raditi sam ili u saradnji sa drugim profesionalcima da bi
pružio zdravstvenu njegu u bilo kom okruženju”.
Sestra, kao profesionalac ne treba da služi drugoj
profesiji, već da informiše, podrži i brine se za pacijenta i
zajednicu" [Beč, 1988.].
Kompentencije
p
j u sestrinstvu -preuzimanje
p
j p
profesionalne
odgovornosti i ovlaštenja za svoj stručni rad, sposobnost
uočavanja i rješavanja problema, kao i donošenje
samostalnih i potpunih odluka u vezi sa tim.
Samo dobro edukovana sestra može da bude inovativna
i da primjenjuje i unaprjeđuje dobru praksu zdravstvene
njege.
8. Stručno-metodološka uputstva



Na jjednom
N
d
mjestu
j t opisane
i
su sve standardizovane
t d di
procedure
d
(metode), koje izvršioci u zdravstvenoj njezi provode u
svakodnevnoj praksi i obavezno treba da ih poznaju i
primjenjuju.
primjenjuju
Pisana uputstva moraju biti pregledna i jasno napisana
Svako stručno metodološko uputstvo opisuje standardizovane
postupke
t k u zdravstvenoj
d
t
j nezi,
i određuje
d đ j njihov:
jih
cilj,
ilj mjere
j
bezbjednosti i zdravlja na radu, potrebnu opremu, način
postupanja (prije, za vrijeme i poslije postupka), potrebno
znanje vremenski i kadrovski normativ
znanje,
normativ.
9 P
9.
Procedure
d





Procedura je način rada,način postupanja, postupak
Procedura mora postojati u pisanoj formi – u Knjizi
procedura i/ili u elektronskom obliku – u računaru
Mora se raditi u skladu sa napisanim procedurama
Svi moraju da prođu obuku za rad po procedurama
Primjena procedura je put ka uvođenju i primjeni sistema
menadžmenta kvalitetom u skladu sa zahtjevima
međunarodnog
g standarda ISO 9001:2000
10. Vodiči za sestrinsku praksu



Vodiči za njegu pacijenata su
najbolji standardi koji
usmeravaju rad svih članova
tima za zdravstvenu
njegu,
j
prema postizanju
ti
j iistih
tih
ishoda zdravstvene njege
Vodič razjašnjava generalni
plan i ulogu svakog člana
interdiscipinarnog tima za
zdravstvenu njegu
Svrha jje osigurati
g
da tim koristi
savremeno znanje, vještine i
istraživanja u njezi pacijenata.
11. Informacioni sistem u
sestrinstvu



Sestrinska informatika se bazira na
kombinaciji računarske nauke i naučnih
obavještenja, koja se odnose na sestrinsku praksu.
To je specijalna oblast u sestrinstvu
sestrinstvu, ali ima uticaja na
sve sestre i na cjelokupnu organizaciju sestrinske
službe.
Prema definiciji ANA iz 1994
1994. godine
godine, Sestrinski
informacioni sistem bavi se
”Identifikovanjem, skupljanjem, pretraživanjem, obradom
, upravljanjem
p
j j
p
podacima i informacijama
j
(p
(prikaz i
saopšavanje pravovremenih informacija), sa ciljem da
podrže sestrinsku
praksu, dokumentaciju, obrazovanje, edukaciju, istraživa
nja i širenje sestrinskih saznanja“
saznanja .
12. Sestrinski menadžment



Medicinske sestre kao
menadžeri treba da imaju
značajnu ulogu u definisanju
organizacione strukture
zdravstvene
d
t
ustanove
t
Sestre menadžeri treba da
odlučuju o sestrinskom dijelu
organizacione strukture i da
imaju najvišu kompetentnost u
timu sestara.
Kompetentnost
p
treba da jje
podržana objektivnim
kriterijumima.
13. Sestrinska istraživanja (evidence
based nursing)
http://ebn.bmj.com




Rad sestara treba da bude
baziran na istraživačkim
rezultatima
Sestra treba da drži korak sa
najnovijim literaturnim
podacima iz oblasti istraživanja
Sestra treba da prihvati
procjene i inovacije do kojih se
došlo sistematskim
istraživanjima i podjeli svoja
klinička iskustva i istraživačke
rezultate sa svojim kolegama.
Mora biti sklona istraživačkom
radu i pružanju podrške svojim
kolegama.
kolegama
Zaključak




Navedeni elementi sestrinskih funkcija
j su
osnov za uvođenje sistema
kvaliteta, akreditovanje zdravstvene
ustanove, dobijanja licence za rad i
certifikata
Svaka od ovih funkcija u svijetu predstavlja
pravo i obavezu sestara i autonomiju
profesije ali i podršku društvene zajednice.
Društveni sistem u razvijenim
j
zemljama
j
dao
je podjednaku šansu svim profesijama, što
je razlog da i sestrinska profesija veoma
visoko kotira
Ako
o su zastupljeni
astup je ssvi o
ovi e
elementi
e e t u
sestrinskoj praksi, može se govoriti o
primjeni dobre prakse zdravstvene
njege, koja je preduslov za pružanje
kvalitetne zdravstvene njege našim
pacijentima/korisnicima.
Literatura






Ackley, Betti J., Ladwig, Gail B., Nursing Diagnosis handbook, A
Guide to Planning Care, Fifth edition. Mosby, Inc., 2002.
Casey, A., Introduction to nursing professional languagepurposes and evaluation, ACENDO, Vergal Hans Hubere, Bern
2001.
2001
Boskovic,Milovanovic Primjena dobre prakse zdravstvene
nege, Beograd, 2008.
Kahlina Sestrinske dijagnoze i intervencije,
Kahlina,
intervencije Zagreb,
Zagreb 2007
2007.
http://medicor.wordpress.com/sestrinstvo/
http//nursingworld.org
JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA
KANTONA SARAJEVO
www.judzks.ba
j d k b
HVALA NA PAŽNJI!
Download

promjene u sestrinskoj sestrinskoj praksi, standardi i procedure