Savez za uzgoj i zaštitu
sitnih životinja u
Bosni i Hercegovini
Godina III Broj 6
Oktobar/Listopad 2011.
Cijena 3,00 KM
Uzgajiva~
Bosanski Novi
Prijedor
Sav
Bosanska Gradiska
a
Bosanski Brod
Bosanska Krupa
Orašje
Derventa
Omarska
Brcko
Bihac
Sanski Most
Banja Luka
Doboj
Bijeljina
Srebrenik
Bosanski Petrovac
Janja
Teslić Tešanj
Lukavac
Tuzla
Zivinice
Drvar
Zvornik
Jajce
Travnik
D. Vakuf
Zenica
Vares
Kladanj
Vlasenica
Bugojno
Visoko
Sarajevo
Livno
Visegrad
Jablanica
Konjic
Foca
Ljubuški
Mostar
Čapljina
Gacko
Bileca
Trebinje
www.bihgolub.com
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
IZDAVAČ: Savez za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja u Bosni i Hercegovini
Tehnički urednik: Samir Bašić
Urednički tim:
Esad Mušović
Edin Jabandžić
Hamid Bojić
Adnan Mujić
Senad Salihspahić
Suad Sarajlić
Ivica Kovač
Nikola Benković
Mujo Isić
Nedžad Jusufhodžić
Sulejman Okić
Branko Lončar
Adresa: Tešanj ul. Bukva bb
www.bihgolub.com
S a d r ž a j:
NACIONALNE IZLOŽBE U EUROPI 2011/12
IZLOŽBE U BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA
ZA UZGOJ I ZAŠTITU SITNIH ŽIVOTINJA U BiH . . . . . . . . 4-5
GODIŠNJA SKUPŠTINA EVROPSKOG SAVEZA . . . . . . . . 6-7
ZAPISNIKA SA PRVE SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA
SUDIJSKOG ODBORA U SAVEZU ZA UZGOJ I ZAŠTITU
SITNIH ŽIVOTINJA U BiH
IZVJEŠTAJ SA SEMINARA ODBORA ZA DOMAĆE
PASMINE I STANDARD KOMISIJE SAVEZA BiH . . . . . . . . . . 8
SEMINAR ZA SUDIJE SAVEZA BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
SEMINAR ZA GOLUBARE I PERADARE
HRADEC KRALOVE - CZ
27. EUROPSKA IZLOŽBA (EUROPASCHAU)
U LAJPCIGU 2012. GOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Naslov: Janjarski prevrtač
USPJEŠAN GOLUBAR IZ SREBRENIKA SEMIR HUSIĆ
MUJBEGOVIĆ SULEJMAN - ŠPIONICA
IZVJEŠTAJ O RADU SRPSKOG VISOKOLETAČA
PIJACA - BERZA SITNIH ŽIVOTINJA U TEŠNJU
25.09.2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Štampa: Agfaprint, Tešanj
BIHAĆKI ELITNI UZGAJIVAČI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12-13
Predsjednik saveza: Jabandžić Edin
Tiraž: 250 kom
KINESKE GOLUBARSKE AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . . 13-14
ENGLESKI TIPLER. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15-16
Uvod
Dragi prijatelji, poštovani uzgajivači na početku smo nove
izložbene sezone. Nadamo se da spremno dočekujete ovu
izložbenu sezonu, koja bi po planovima udruženja trebala bi da
bude vrlo aktivna.
Savez, organi Saveza i udruženja učinili su sve neophodne
pripreme da implementiraju ono što je i zacrtano. Na Vama je da
opravdate i prezentujete svoj rad u protekloj sezoni i sezonama
leženja.
Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da smo izvršili
određene kadrovske izmjene u pojedinim organima savez, a sve u
cilju što kvalitetnijeg rada i odgovora na vaše zahtjeve. Slobodno
možemo reći da Sudijski odbor nikada nije spremnije dočekao
izložbenu sezonu i sigurni smo da će kvalitetno ocjenjivati
eksponate na izložbama i davati smjernice uzgajivačima o
budućem uzgoju, jer to i jeste njegov osnovni zadatak i cilj.
Ako je bilo nekih propusta i u ovom broju Uzgajivača, mi Vas
molimo da nam date sugestije kako bi to otklonili ubuduće. Ovim
putem molimo sve uzgajivače i udruženja širom Bosne i
Hercegovine, a koji su članovi ovog Saveza da šalju svoje članke,
oglase, obavještenja i druge materijale koji će obogatiti sadržaj i
popraviti kvalitet narednih brojeva ovog glasila. Uspješnu
sezonutakmičenja želi Vam urednički tim ovog časopisa.
UZGAJIVAČI ČUVAJTE BOSANSKOHERCEGOVAČKU
BAŠTINU!
UZGAJAJ TE PASMINE BOSNE I HERCEGOVINE.
UZGOJ UKRASNE PERADI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
POSJETA UZGAJIVAČU BRAMA I KONKIKINE . . . . . . . . . . 18
BOSANSKI PJEVAČ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19-20
KUNIĆARSTVO U KRIZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21-22-23
GENERALNA SKUPŠTINA EE SAVEZA
BALATONALMADI - MAĐARSKA 01-05.06.2011. . . . . . . 24-25
BOLESTI KUNIĆA III DIO - ORGANSKA OBOLJENJA . . 26-27
Jeste li znali
Najstarija papiga na svijetu, prema
pisanju BBC-a je plavo-zlatna ara koja
se odaziva na ime Charlie i prvi vlasnik
bio joj je ni manje ni više nego Winston
Churchill. Procjenjuje se da je Charlie
star više od 104 godine. Kada već
pišemo o papigama, zanima li vas
koliko vrsta tih divnih stvorenja ima na Patuljasta (Pygmy)
papiga
svijetu? Više od 350 (za sada otkrivenih).
Najmanja papiga na svijetu jest Patuljasta (Pygmy) papiga
koja u prosjeku naraste do osam centimetara duljine. S druge
pak strane, najveća papiga na svijetu je Hijacinta ara (Hyacinth
Macaw) koja može narasti do dužine od 40 centimetara. Jedina
vrsta papige koja gradi svoje gnijezdo jest vrsta Myiopsitta
monachus koja živi u Južnoj Americi, dok je Afrički sivi papagaj
najbrbljavija ptica na svijetu.
Esad Mušović
2
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
(National shows for pigeons 2011 / 12)
( Expositions National 2011 / 12 )
(Nacionalne izložbe u Europi za sezonu 2011/12)
UZGAJIVA^
Rassebezogene Europaschauen für Tauben in
der Saison 2011/12
Expositions Européennes par races 2011/12
European shows for single breeds in the
season 2011/12
Europske specijalke golubova za sezonu
2011/12
aa) 22./23.10.2011 Genter Kröpfer in Merelbeke
(B)
bb) 22./23.10.2011 Kurzschnäbelige Mövchen in
Belgien
Aschersleben (D)
Bosnien-Herzegowina
cc) 11./13.11.2011 Voorburger Schildkröpfer in
Tesanj 06./08.01.2012 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
Ibbenbüren
(D)
Bulgarien
dd) 12./13.11.2011 Strasser in Reichertshofen(D)
Dänemark
ee) 18./20.11.2011 Gimpeltauben in
Fredericia 13./15.01.2012 Nationale Taubenschau
Schönbach/Lausitz
(D)
Deutschland
Hannover 22./23.10.2011 130.Deutsche Junggeflügelschau (Geflügel und Tauben) ff) 19./20.11.2011 Starwitzer Flügelsteller in Kozy
(PL)
Münster 08./09.10.2011 Deutsche Zwerghuhnschau
gg) 26./27.11.2011 Wiener und Budapester
Leipzig 02./04.12.2011 60. Deutsche Rassetaubenschau
Tümmlerrassen
in
Leipzig 02./04.12.2011 115. LIPSIA (Geflügel und Tauben )
Dortmund 09./11.12.2011 93. Nationale Rassegeflügelschau (Geflügel und Tauben) Wiener Neustadt / A ( Wiener Hochflugtauben,
Alt-Wiener
Frankreich
Hochflugtauben, Wiener Röserlscheck, Wiener
Chambery 09./11.12.2011 Nationale Taubenschau
Tümmler, Wiener Kurze, Wiener Gansel, Wiener
Großbritanien
Weißscheck, Altösterreichische Tümmler,
Pickering/North Yorkshire 04./05.12.2011 Nationale Taubenschau
Budapester
Kurze, Budapester Hochflieger,
Italien
Ungarischer Dunkelgestorchter Hochflieger,
Kroatien
Budapester Weißschwingiger HochfliegerBjelovar 09./11.12.2011 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
Csapos, Budapester Kiebitz, Budapester
Mazedonien
Weißschild, Budapester Kranzhalsige,
Niederlande
Budapester Belatschter, Csepeler Tümmler )
Norwegen
ee) 24./27.11.2011 Modena in Obertshausen (D)
Arenal 25./27.11.2011 Herbstschau Tauben
hh)
25./27.11.2011 Cauchois in Affligem (B)
Haugesund 27./29.01.2012 Nationale Taubenschau
ii) 09./11.12.2011 Sisaker Roller in Virovitica (HR)
Österreich
jj) 10./11.12.2011 Carrier in Kielce (PL)
Wiener Neustadt 26./27.11.2011 Bundesjungtierschau (alle Sparten)
kk)
07./08.01.2012 Komorner Tümmler in
Polen
Dachau (D)
Kielce 10./11.12.2011 Nationale Jungtaubenschau
ll) 07./08.01.2012 Russische Tümmler in Dachau
Warschau 15./16.01.2011 Nationale Taubenschau
(D)
Rumänien
a.) 11./12.01.2014 Arabische Trommeltauben in
Sannicolau Mare 03./07.11.2011 Internationale Kleintierschau (alle Sparten)
Neukirchen-Vluyn (D)
Galati 23./27.11.2011 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
Klausenburg 12./15.01.2012 Jungtierschau Tauben
Russland
Schweden
Skurup 28./29.01.2011 Nationale Taubenschau
Schweiz
Altbüron LU 10./11.12.2011 Nationale Taubenschau
Fribourg 07./09.01.2012 Jungtaubenschau
Serbien
Nis 02./04.12.2011 Taubenschau
Novi Sad 09./11.12.2011 Taubenschau
Sombor 28./30.01.2012 Taubenschau
Slowakei
Nitra 26./28.11.2011 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
Slowenien
Spanien
Tschechien
Lysa nad Labem 18./20.11.2011 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
Ungarn
Balatonbogläd 12./13.11.2011 Jungtaubenausstellung
Dabas 09./11.12.2011 Nationale Kleintierschau (alle Sparten)
USA
Lakeland/Florida 11./14.01.2012 Nationale Taubenschau
IZLOŽBE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bihać od 08 - 11.09.2011 g.
Tešanj 25.09. 2011 g.
Čapljina od 28. -30. 10. 2011 g.
Ljubuški od 19 - 20.11.2011 g.
Zenica od 25.-27. 11. 2011 g.
Sarajevo od 15. - 18.12.2011 g.
Tešanj od 06 - 08.01.2012 g. Državna
izložba BiH i Državna izložba domaćih
pasmina BiH
Brčko “Uzgajivač” od 13 - 15.01.2012 g.
Orašje 03 - 05.02.2012 g.
3
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA
SAVEZA ZA UZGOJ I ZAŠTITU SITNIH
ŽIVOTINJA U BOSNI I HERCEGOVINI
April je mjesec koji je rezervisan za održavanje godišnje
Skupštine Saveza BiH; tako je bilo i ove godine kada je održana
16.-ta godišnja Skupština u Tešnju 16.04.2011.god. Skupština je
održana u sali Općinskog vijeća Tešanj sa početkom u 11h.
Poslije konstatacije da su stvoreni preduslovi za održavanje
Skupštine i kad je utvrđena potrebna većina, predsjednik Saveza
je predložio slijedeći dnevni red:
Delegati
Izvještaj predsjednika
1. Pozdravna riječ i otvaranje Skupštine.
2.
Usvajanje dnevnog reda.
Jusufhodžić, Mujić, Jabandžić, Subašić
Najuspješniji izlagač sarajevskog prevrtača
3.
4
Potvrđivanje mandata predsjednika Sudijskog odbora i
predsjedniku Odbora za domaće pasmine i
popunjavenje upražnjenog mjesta člana Upravnog
odbora
Delegati
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Pododbori sportskih golubova
Tešanj - najuspješnije udruženje
UZGAJIVA^
Novi predsjednik kunićarskog odbora G. Benković
4.
Izvještaj o radu Saveza u protekloj godini.
(predsjednika, odbora i pododbora, te trenutna
situacija u Savezu.)
5.
Finansijski izvještaj u periodu od 24.04.2010.g do
16.04.2011.g.
6.
Plan rada Saveza za 2011.g.
7.
Finansijski plan za 2011.g.
8.
Potvrđivanje odluka sa UO. (prijem udruženja
Uzgajivač iz Brčkog u članstvo Saveza, isključenje
udruženja iz N.Travnika i Livna)
9.
Određivanje domaćina 16.-te Savezne i 3. Državne
izložbe sitnih životinja.(obavezna pismena prijava.)
10. Određivanje termina i rangova izložbi za sezonu
2011/2012.(obavezna pismena prijava.)
11. Razno (komisija za pravljenje pravilnika o radu U.O. i
Skupštine)
12. Svečana dodjela diploma i pehara najuspješnijem
udruženju, izlagaču, takmičaru.
Tešanj - najuspješnije udruženje
U pregledu novog broja časopisa
Poslije niza donešenih odluka i usaglašenih stavova za
budući rad Saveza, Skupština je završena u 14h i 45min., poslije
čega se otišlo na svečani ručak.
Kompletne zapisnike možete pogledati u matičnim
udruženjima.
Mujić Adnan
Najuspješniji izlagači bihaćkog i zeničkog prevrtača
5
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
GODIŠNJA SKUPŠTINA
EUROPSKOG SAVEZA
Iako nije neka velika turistička sredina, Balatonalmadi je mali
gradić na jezeru Balaton koji će delegatima europskog saveza
ostati u pamćenju zbog mnogobrojnih odluka i izmjena koje su
donešene na ovoj Skupštini. Skupština je održana od 02. - 05.
juna 2011. godine, a delegaciju BiH predstavljala je Hasić Joka predsjednik peradarskog odbora Saveza BiH i moja malenkost
Edin Jabandžić, kao predsjednik Saveza BiH.
Na skupštinu smo stigli 02-og juna u poslijepodnevnim
satima, te smo se smjestili u hotelu Ramada gdje se i održavala
godišnja Skupština. Kao što je predviđeno protokolom u 20 sati
održano je svečano otvorenje, te su se kratkim govorima obratili
predsjednik EE Urs Frajburghaus, predsjednik Saveza mađarske
Urner Antal, te gradonačelnik i predsjednik turističke zajednice
Balatonalmadija. Poslije toga priređen je kratki kulturnoumjetnički program za prisutne. U petak, 3. juna organiziran je rad
po sekcijama. Delegati golubarske sekcije imali su važan zadatak
da izaberu novog predsjednika, jer je legendarni dr. Werner Litgen
odlučio da se povuče iz zdravstvenih razloga.
Delegati su birali između dva kandidata: g. Kenemana
(Njemačka) i g. Augusta Heftbergera (Austrija); a samo sa jednim
glasom više izabran je g. Heftberger. Pošto je on bio dosadašnji
sekretar golubarske sekcije, na mjesto sekretara izabran je Hans
Siper ( Holandija) .
Također, došlo je i do izmjena u kunićarskoj sekciji.
Dosadašnji predsjednik Dieter Plumans (Belgija) povukao se sa
čela te sekcije, a na njegovo mjesto izabran je Erwin Leowsky
(Njemačka).
U subotu je održana Skuština na kojoj je prisustvovalo preko
stotinu delegata iz 24 države. Poslije podnošenja izvještaja o radu
za proteklu godinu od strane predsjednika EE Ursa
Frajburghausa, i sekretara EE Gion Grosa (obojica iz Švicarske)
izvještaj je podnio i Vili Litau ( Danska) blagajnik EE. Nakon
izglasavanja izvještaja delegati potvrđuju odluke koje smo donijeli
dan ranije na sekcijama. Potvrđen je mandat novom starom
potpredsjedniku EE Jaroslavu Kratofilu (Češka), na nove tri
godine.
Delegati SLO, HR i BiH saveza
Poslije donošenju ovih odluka prelazimo na temu koja je
aktuelna svake godine, a to su izmjene Statuta EE. Nakon duže
diskusije ponovo nije bilo većine prilikom izglasavanja,a koja je
neophodna za izmjene Statuta, te se sa 44 glasa za i 32 glasa
protiv donijela odluka da se o Statutu razmatra slijedeće godine.
Na narednoj tački dnevnog reda našao se Reglement pravilnik o
izlaganju. Značajnije izmjene urađene su u tački gdje se definiše
titula europskog majstora i europskog šampiona. Izmijenjeni
Zajednička golubarske sekcije
6
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
Detalj sa skupštine
pravilnik definiše da za titulu europskog šampiona ubuduće bude
dovoljno da učestvuju izlagači iz samo jedne države, minimalno
dva izlagača, a minimalan broj golubova, peradi ili kunića je 20, a
ptica 12.
Slijedeća tačka dnevnog reda bila je prijem novih članica u
članstvo EE. U članstvo smo primili kunićarsku sekciju mađarskog
saveza. Također, došao je zahtjev iz rumunskog saveza da se
primi drugi savez iz ove države u peradarsku sekciju. Delegati su
ga odbili i dali rok rumunskim savezima da se dogovore oko
predstavljanja u Europskom savezu, i o tome obavijeste isti. Na
Skupštinu su stigla i dva delegata iz Srbije koji predstavljaju drugi
Svečano otvorenje
Večera delegata
Također je urađena izmjena o delegiranju sudija na europskim
izložbama, a na zahtjev kolega iz Luksemburga.
Pored starih pravila a koja su podrazumjevala da bi savez
imao sudiju na izložbi morao je da izloži minimalno 160
eksponata,ima odslušana dva seminara u organizaciji Europskog
saveza sada je dodano da svaki nacionalni savez mora imati
minimalno jednog sudiju bez obzira na izloženi broj eksponata, a
da pri tome ispunjava ostale uslove. Usvojeni pravilnik stupa na
snagu danom donošenja odluke.
savez međutim oni se nisu obraćali niti je bilo govora o njihovom
statusu.
Pred kraj se na razmatranju našla i historijska tačka dnevnog
reda, a to je mjesta i termini održavanja europskih skupština u
naredne četiri godine. Slijedeća skupština Europskog saveza je u
njemačkom gradu Altoting 16. - 20. maja 2012. godine. Poslije nje
je skupšina u Bernu Švicarska od 08. - 12. maja 2013. godine. Za
nas najbitnija i najdraža je definitivno ona koja će se održati 28.05.
- 01.06. 2014. godine u Fojnici. Nakon skupštine koja će se održati
u BiH, naredna će biti od 13. - 15. 05. 2015. u Francuskoj.
Posljednja tačka dnevnog reda bila je tema koja će u
slijedećoj godini sigurno svima nama biti najinteresantnija i koja
će privlačiti najviše pažnje, a to je 27. europska izložba koja će se
održati u Lajpcigu 07. - 09.12. 2012. godine. O ovoj tački dnevnog
reda govorićemo u posebnoj temi pošto je ona kruna rada svakog
istinskog odgajivača.
Treba pohvaliti kolege iz mađarskog saveza na odličnoj
organizaciji skupštine čime su ispunili očekivanja delegata
Europskog saveza.
Nadamo se da ćemo ispuniti očekivanja i mi kada skupština
Europskog saveza bude održana u Bosni i Hercegovini 2014.
godine.
Edin Jabandžić
Detalj sa skupštine
Delegati BiH
7
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Zapisnik sa I sjednice predsjedništva
Sudijskog odbora u Savezu za uzgoj
i zaštitu sitnih životinja u BiH
Sastanak predsjedništva održan je u Tešnju 25.
09. 2011. godine sa početkom u 11h. Na sastanku su
bili svi članovi predsjedništva a dnevni red je bio
sljedeći:
1. Odlazak na seminar za sudije u R. Češku.
2. Održavanje seminara za sudije u BiH.
3. Delegiranje sudija za izložbe za sezonu
2011/2012.
4. Izrada odgovarajućih oznaka i radnih
materijala za sudije.
5. Izrada priručnika za polaganje sudijskog ispita.
6. Razno.
Sastanak je prošao vrlo konstruktivno a detaljne
zapisnike možete vidjeti u matičnim udruženjima.
Nedžad Jusufhodžić
Članovi predsjedništva
IZVJEŠTAJ SA SASTANKA ODBORA ZA DOMAĆE
PASMINE I STANDARD KOMISIJE SAVEZA BIH
U Travniku je 30.07. 2011. godine održan sastanak
odbora za domaće pasmine BiH i standard komisije
Saveza BiH, na kojem su bili prisutni: Suad Sokolović,
Hamid Bojić, Nedžad Jusufhodžić i Edin Jabandžić, a
odsutni: Azem Đekić, Husein Rahmanović i Muhamed
Hajdarević.
Na sjednici je bio sljedeći dnevni red:
- Priprema za predstojeću izložbenu sezonu
2011/2012
- Promocija domaćih pasmina BiH golubova
- Izvještaj o procesu priznavanja BiH pasmina u EE
Zaključci sastanka bilu su da se u sljedećoj izložbenoj
sezoni trebaju izlagati što više i kvalitetnije domaće
pasmine BiH na svim izložbama, a posebno na državnoj
izložbi u Tešnju.
Specijalke bi trebale biti sa minimalno 60 izložbenih
primjeraka svake od domaćih pasmina, a trebale bi se
organizovati na svakoj izložbi u BiH.
Od inostranih izložbi treba uzeti učešće na državnoj
izložbi Hrvatske i izložbi povodom 50 godina udruženja u
Subotici (Srbija).
8
Članovi standard komisije
Promotivne materijale treba pripremiti za svaku domaću
pasminu, a posebno bi trebalo štampati zajednički katalog
domaćih pasmina na nivou saveza BiH.
Nakon završetka sastanka nastavilo se druženje ispred
prostorije udruženja, gdje se nalazi skulptura travničkog
kratkokljunog goluba.
Hamid Bojić
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
SEMINAR ZA SUDIJE
SAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE
- Travnički kratkokljuni golub
predavač Hamid Bojić 30 minuta
- Sarajevski prevrtač predavač Suad
Sokolović 30 minuta
- Bosanski pjevač-predavač Edin
Jabandžić-15 minuta
Sudije na seminaru
U Zenici je u nedjelju 23.10.2011.
godine održan I (prvi) seminar za sudije
ocjenjivače sitnih životinja u Bosni i
Hercegovini. Seminar je održan u velikoj
sali Stručne zanatske Škole na Bilmišću u
trajanju od 11.00 do 16.00 sati. Seminar je
održan pod pokroviteljstvom Saveza za
uzgoj i zaštitu sitnih životinja u BIH i u
organizaciji Sudijskog odbora ovog
Saveza.
nja uslova da u ovoj izložbenoj sezoni mogu pristupiti suđenju odnosno stažiranju.
Sudija Nedžad Jusufhodžić
Sudija Hamid Bojić
Sve teme seminara su bile održane i
predstavljene na vrhunskom nivou od
strane predavača uz veliku pažnju svih
prisutnih sudija i stažista. Takođe,
korištena su savremena tehnička
pomagala i sve je snimljeno digitalnom
kamerom. Kompletan seminar u trajanju
od 4-5 sati je snimljen, te će snimci na CDovima biti distribuirani sudijama,
stažistima i drugim zainteresovanim
licima.
Seminar je bio koncipiran po
tematskim cjelinama koje su predavači
pripremili i predstavili drugim sudijama.
Plan seminara i tematske cjeline:
Sudija Edin Jabandžić
Okupilo se preko 25 sudija za
golubove, perad i kuniće, svih rangova,
kao i stažisti za sudije. Drugim riječima,
veči broj sudija, članovi SUDIJSKOG
ODBORA Saveza za uzgoj i zaštitu sitnih
životinja u Bosni i Hercegovini bili su
prisutni na seminaru.
Ovaj seminar je imao višestruku
namjenu. Trebalo je kao prvo na jednom
mjestu okupiti sve sudije iz ovog odbora i iz
našeg Saveza,te ih na licu mjesta educirati
o najvažnijim pitanjima koja se nameću za
svakog sudiju prilikom ocjenjivanja
izložbenih grla. Takođe, seminar je podrazumijevao obavezan dolazak svih sudija
kao i svih stažista radi licenciranja i stica-
- Pravila ponašanja i suđenja na izložbi
predavač Edin Jabandžić 30 minuta
- Način opisnog ocjenjivanja
predavač Nedžad Jusufhodžić 30 minuta
- Bolesti vidljive na izložbenim
eksponatima predavač Abdulah Imamović
30 minuta
Sudija Suad Sokolović
Po završetku seminara i održavanja
svečanog ručka, izvršeno je i inicijalno
delegiranje sudija za izložbenu 2011/2012
godinu.
Sekretar Sudijskog odbora u
koordinaciji sa Predsjednikom Sudijskog
odbora i Predsjedništvom Sudijskog
odbora će u narednom periodu izvršiti
konačno delegiranje sudija za izložbenu
2011/2012 godinu.
Sudija Abdulah Imamović
Nedžad Jusufhodžić
9
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
SEMINAR ZA GOLUBARE I
PERADARE U HRADEC KRALOVE-CZ
Da bi u novu izložbenu sezonu krenuli potpuno spremni,
sudije iz Europskog saveza imali su obavezu da odslušaju
seminar koji organizuje Europski savez. Domaćin ovogodišnjeg
seminara bio je češki grad Hradec Kralove a termin seminara je
bio 16.-18. septembra 2011. godine. Na ovogodišnjem seminaru
Savez Bosne i Hercegovine predstavljali su Hasić Joka - savezni
sudija za perad, Imamović Abdulah - savezni sudija za golubove,
Saračević Nermin - sudija ocjenjivač za golubove i Jabandžić Edin
- međunarodni sudija za golubove.
Članovi standard komisije
Delegati BiH saveza
Na put smo krenuli 16. septembra u 06 sati ujutro a u hotel
smo stigli u 17 sati. U 19.30 domaćin je priredio dobrodošlicu te
nas upoznao sa planom održavanja seminara. Subota je dan
kada je planiran cjelodnevni seminar. Domaćini su se potrudili da
naprave vrlo kvalitetan seminar u kojem su prezentovali svoje
domaće pasmine golubova a peradari su obrađivali teme o peradi
koje su priznate u EE savezu ( araucana,velsumer ... ). Istog dana
u poslijepodnevnim satima imali smo organizovanu posjetu III
izložbi mladog uzgoja koja je imala pristojan broj eksponata ako
se uzme u obzir da je tek polovina septembra. Ono što je mnogima
privuklo pažnju jeste da u njihovom ocjenjivanju eksponata ocjene
se dižu ili smanjuju po pola boda kao što je u nas u kunićarstvu.
U nedjelju je zaspjedala Standard komisija na kojoj su
skrenute smjernice budućem uzgoju čeških rasa. Mi smo iskoristili
priliku da se sretnemo sa mnogim prijateljima te da mnoge od njih
pozovemo na našu državnu izložbu u Tešnju. Moram spomenuti
kolege iz Hrvatskog saveza s kojim imamo odličnu saradnju što
smo potvrdili i na ovom seminaru. Nadamo se da će slijedeće
godine ići veći broj sudija iz BiH na ovaj seminar a on će se održati
u septembru 2012. godine u Njemačkoj a do tada ćemo
implementirati i unijeti novine koje smo naučili u svoj sudijski
odbor Saveza BiH.
Edin Jabandžić
27. EUROPSKA IZLOŽBA (EUROPASCHAU)
U LAJPCIGU 2012. G.
Pri samom spomenu na 2012. godinu
sve nas asocira samo jedan događaj koji će
definitivno tu godinu i obilježiti, a to je 27.
Europska izložba koja će se održati od 07.09. decembra 2012. godine u Lajpcigu.
Izložba će biti zastupljena u svim granama
uzgoja počevši od golubarstva preko
peradarstva, kunićarstva, zamoraca i ptica.
Njemačka, kao vodeća ekonomska sila
Europe, ujedno je i vodeća država po
uzgoju sitnih životinja, što njemački savez
(BDRG) želi da potvrdi i na ovoj izložbi. Ako
njemačkom savezu pođe za rukom da
ostvari sve što je planirao na ovoj izložbi
onda će ovo definitivno biti i najveća izložba
ikada održana do sada. U prilog im ide i to
što će pored Europske izložbe organizovati
i niz drugih specijalki i izložbi od kojih
izdvajamo: 3. Europsku izložbu mladog
uzgoja, 48. Državnu izložbu mladog
uzgoja, 28. Državnu izložbu peradi, 116.
10
izložbu „ Lipsia“ te 94. Državnu- nacionalnu
izložbu BDRG-a.
Prezentovane su i same pojedinosti o
izložbi, tako je planirano da 04. decembra
2012. god. bude prijem eksponata, a 05. i
06. decembra ocjenjivanje eksponata.
Posjetioci će imati priliku gledati iste od 07.
decembra od 13 sati pa do 09. decembra
do 14 sati. Svečano otvorenje izložbe
planirano je za 07. decembar u 14 sati, a
zajednička večera planirana je za 08.
decembar u 18 sati.
Utvrđen je i cjenovnik za ovu izložbu:
stoga gajbarina za golubove, perad, kuniće
i divlju perad iznosi 12 Ä, za ptice i zamorce
6 Ä, a za mlade izlagače 7 Ä (mora biti
prsten pink boje - mi nemamo uzgajivača
sa tim prstenom), posebni troškovi po
izlagaču, katalog za golubove, perad i ptice
iznosi 13 Ä, a za kuniće i zamorce 10 Ä.
Izložene životinje moći će se kupovati od
petka 07. decembra od 14 sati do nedjelje
09. decembra do 11.30.
Nadamo se da naši izlagači neće
neozbiljni i praviti propuste koje su pravili
na prošloj europskoj izložbi u Nitri. Prije
svega mislim na transportnu ambalažu,
neodgovarajuće prstenove i imenične
prstenove. Ako želimo da ova izložba prođe
uspješno potrebno je da se za nju već sada
počnemo pripremati.
Edin Jabandžić
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
USPJEŠAN GOLUBAR IZ SREBRENIKA - SEMIR HUSIĆ
Još davne 1985. god. dok njegovi vršnjaci biraju hobi te
svakom od njih prirasta nešto za srce Semir je odabrao hobi kojim
se i dan danas bavi.
U svom prostranom i vrlo rasnom golubarniku ima S.
visokoletače i pismonoše. On trenutno ima oko 90 golubova koji
se šepure u njegovom golubarniku, i to u svim bojama.
Prilikom naše posjete ovom vrlo uspješnom golubaru on
ispušta napolje 25 golubova Srpskih visokoletača koji nas za
kratko vrijeme zadivljuju visokim i grupnim letom.
Semir napominje da ove godine za malo nije uzeo rezultat.
Ali nada se ovakvim vrhunskim golubovima naredne godine neće
mu izmaći iz ruku.
Poželjeli smo mu sreću u narednoj takmičarskoj sezoni.
Napuštajući Semira njegovi golubovi bili su tako visoko da su
se jedva mogli vidjeti...
Suad Sarajlić
MUJBEGOVIĆ SULEJMAN ORMANICA ŠPIONICA IZVJEŠTAJ O RADU PODODBORA
1- UZGAJIVAČ AUTOHTONIH GOLUBOVA
SRPSKOG VISOKOLETAČA
U UDRUŽENJU “GRADINA” SREBRENIK
Našom posjetom kod 8. golubra Mujbegović Sulejmana zatekli
smo prekrasne bijeljinske golubove prevrtače i to u svim bojama. U
njegovom golubarniku koji je oko 50m2 nalazi se 150 bijeljinskih
golubova.
2 Adanalić Halil - Špionica
Dolaskom u posjetu i ovom golubaru u Špionicu primjećujemo
velike i prostrane golubarnike u kojima se šepure razne boje i šare
biljenskog prevrtača.
Halil ima oko 100 predivnih bijeljinskih prevrtača.
Ovaj uzoran golubar u ovoj domaćoj rasi uzgaja i razne vrste
fazana, prepelica, kunića, i peradi
izvještaj: Sarajlić Suad
-Pododbor srpskog visokoletača imao je nekoliko
prijavljenih takmičenja u 2011 god. za savezno takmičenje
prijavilo se 5-takmičara od kojih su se kvalifikovala trojica.
Od tri takmičara jedan je uzeo dva rezultata i to sa
seniorima, juniorima, a to je Suad Sarajlić. Seniori su imali
ukupan prosječan let: 8h 30 mni i 8 sek. da bi juniori mladi
golubovi izletjeli sa ukupnim prosjekom od 8h 9 min i tako da i
ove godine imamo samo jednog pobjednika saveznog
pododbora srpskog visokoletača (klasa sport) BiH.
Nadamo se da će u sledećoj takmičarskoj sezoni biti još
više prijava i više rezultata sa ovim golubovima.
Pododbor želi svim golubarima mnogo sreće u
golubarstvu,a takmičarima dug i visok let.
Okić Sulejman
Pijaca (berza) sitnih životinja u Tešnju 25.09.2011.
Udruženje za uzgoj i zaštitu sitnih životinja Tešanj po treći put
je organizovalo berzu - pijacu sitnih životinja. Članovi i
rukovodstvo Udruženja iznenađeno je velikim odzivom i posjetom,
Pogled na berzu
kako domaćih tako i stranih ljubitelja sitnih životinja, koji su došli i
posjetili ovaj događaj. Na berzi su se mogle naći desetine različitih
rasa životinja. Neke od rasa koje su se mogle vidjeti i kupiti su:
peradi, golubovi, ptice, kunići i psi. Bila je izložena i hrana kao i
mnogobrojna oprema za životinje. Da je Udruženje za uzgoj i
zaštitu sitnih životinja Tešanj opravdalo svoj rad i djelovanje, kako
u BiH tako i van granica BiH, potvrđuje i organizacija predstojeće
Državne izložbe koja će se održati u Tešnju od 06. - 08. januara
2012. godine. Udruženje Tešanj sa ovom izložbom će pokazati
rezultate vlastitog rada, kao i rada svih proteklih godina. Potvrđen
je dolazak Udruženja i izlagača iz različitih krajeva Evrope.
Udruženje za uzgoj i zaštitu sitnih životinja Tešanj ovim putem se
zahvaljuje svim građanima Tešnja ali i znatno šire, koji nas
podržavaju u našem radu. Udruženje obećava da će i u
budućnosti opravdati svoj rad i predstavljati Tešanj u još ljepšem
svijetlu a drage goste poziva da nas posjeti na izložbi.
Isić Mujo
11
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
BIHAĆKI ELITNI UZGAJIVAČI
Namjera mi je čitaocima našeg «UZGAJIVAČA»
predstaviti nekoliko uzgajivača iz Bihaća. Neki su od
njih već veterani kao naprimjer Ahmet Zjakić i Jonuz
Fajković, drugi u punom stvaralačkom naponu kao
Drago Konjević, Tomislav Baković, Zvonko Ivaniš i
Husein Rahmanović. Međutim, odlučio sam da
počnem ovo predstavljanje s jednim golubom, a to je
bihaćki prevrtač koji je produkt aktivnosti bihaćkih
uzgajivača. Golub kao golub, ne razumije zakone, ne
poštuje granice i od kada je priznat kao pasmina (2000.
godine) bosanskohercegovačkih golubova stalno
osvaja nove prostore i nove poklonike.
Ahmet Zjakić je prilično svestran uzgajivač. Kod
njega ima peradi, kunića, ali i golubova. On je ključni
čovjek kada govorimo o stvaranju bihaćkog prevrtača,
tačnije sudija je za kuniće, penzioner i polako smanjuje
aktivnosti. Drugi veteran je Jonuz Fajković, uža
specijalnost golubovi, sudija za golubarstvo. Brojni
trofeji su u njegovoj vitrini, aktivista...
Jonuz Fajković ispred svoga golubarnika
Bihaćki prevrtač, crni
Bihaćki prevrtač se pored Bihaća uzgaja još i u
Ključu, Bosanskoj Dubici, Sanskom Mostu,
Srebreniku, Banja Luci, Sarajevu … ali i u inostranstvu
(Hrvatska, Austrija, Njemačka, pa čak i u Australiji).
Husein Rahmanović, Ivica Kovač i Ahmet Zjakić na izložbi u
Novom Sadu 2005. godine
12
Pored veterana ima nekoliko uzgajivača koji su u
najboljim stvaralačkim godinama: Drago Konjević,
Tomislav Baković, Husein Rahmanović i Zvonko
Ivaniš. Ono što je najvažnije viđam ih stalno na
izložbama, kako domaćim (Tuzla, Zenica...) tako i na
inostranim (Virovitica, Novi Sad, Nitra). Cijenim da je to
dobro jer samo na taj način se skuplja dragocjeno
iskustvo, kako u organizaciji izložbi tako i u pogledu
praćenja kvalitete malih životinja.
Ahmet Zjakić, Tomislav Baković, Zvonko Ivaniš i Drago
Konjević na izložbi u Virovitici 2007. godine
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Najuspješniji uzgajivač bihaćkih prevrtača svakako
je Husein Rahmanović, brojni su trofeji koje je osvojio i
to ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u inostranstvu,
daju mi zapravo da to konstatujem. Posvetio se i
suđenju, i jedan je od nove garde sudija u BiH. Bihaćki
prevrtač posebnu pozornost stručnjaka privukao je na
EE-izložbi u Nitri 2009. godine kada je kolekcija
bihaćkih prevrtača koju su izložili H.Rahmanović, E.i
B.Ramakić i M. Grgić, razmatrana sa posebnom
radoznalošću. Nije ni čudo, ali na njih se čeka već
godinama da pristignu na EE-izložbu.
Zvonko Ivaniš u svom golubarniku
UZGAJIVA^
Zvonko Ivaniš, danas je već golubarsko ime od
formata. Svoju je karijeru gradio dugo, strpljivo i uporno.
Naoružan je sa znanjem a sada i sa iskustvom, rezultati ne
izostaju. Komaromski letač je njegov izbor i spada u najuži
krug vrhunskih uzgajivača ovih golubova u BiH. Ako
kažem da je i na najvećim specijalkama ovih golubova
uvijek dobitnik šampionskog trofeja, onda sam sve rekao.
Za njega me veže i jedna anegdota....Negdje poslije moje
posjete Bihaću početkom 2004. godine planirao sam da
napišem i nekoliko priloga za jedan list u kojem sam se
ranije pojavljivao kao saradnik o nekoliko bihaćkih
uzgajivača...i negdje drugi ili treći prilog je bio baš o Zvonku
Ivanišu...i sad su tu navedena neka njegova iskustva o
uzgoju golubova, rezultati koje je postigao, o komfornom
golubarniku ali i jedna ratna «uspomena» kada mu je
granata «uletila» u golubarnik i napravila pravi pokolj
golubova. Na svu sreću ostalo je i 8 kom. živih. Zvonko ih je
prebacio u porodično kupatilo gdje su dočekali završetak
rata. Prilog nije nikada objavljen, a poslije toga i ja sam
prekinuo saradnju sa tim listom.
Šta da očekujemo od bihaćkih uzgajivača? Prvo da budu
nosioci razvoja uzgoja malih životinja u cijelom regionu, što
podrazumijeva i novoosnovana društva. Individualno?
Laipcig 2012. godine i EE-izložba da svima bude
cilj-cilj karijere.
Ivica Kovač - [email protected]
Kineske golubarske avanture
Kineski zid me oduvjek privlačio i svaki puta ponovo
oduševljavao, nije ni čudo, ipak to je svijetska atrakcija broj jedan
privlači brojne turiste, radoznalce ali i avanturiste, i pod zaštitom je
UNESKO-a. Kina nudi još bezbroj atrakcija, počevši od raznih
carskih palača, Peking-zabranjeni grad, najveći i najpoznatiji
svijetski trg - trg Nebeskog mira, o kineskoj kuhinji da i ne
govorim, ali morate mi dati za pravo da je bilo uzbudljivo upustiti se
u avanturu istraživanja kineskog golubarstva. Dugo sam planirao
svoj prvi odlazak u Kinu ( 2005. godine) ali i više puta ga i odlagao
ili ja ili organizator putovanja.
Pehari, garancija kvaliteta
Kineski zid najveća atrakcija u Kini
U golubarskoj literaturi teško da ćete pronaći nešto o kineskim
golubovima i o sviralama, a ono nešto što sam pronašao i što me
oduševljavalo kasnije sam pronašao u golubarskoj literaturi
Njemačke uglavnom je to bilo «posuđeno» iz inostranih časopisa
i knjiga ili u novije vrijeme «skinuto sa interneta», naravno autori
nisu bili ni blizu Kine. Kada je već bilo izvjesno da ću i krenuti put
Kine odlučio sam da se upustim i u avanturu i da koliko-toliko
pokušam proniknuti u tajne kineskog golubarstva i proniknuti u
fenomen kineskih svirala. Kinesko golubarstvo je velika
13
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
zagonetka i veliki izazov za sve nas, tragajući za kineskim
sviralama po kojima je poznato kinesko golubarstvo prvo sam
stigao do golubova. Naravno golubovi nose svirale i to što sam
slijedeći trag golubova vrlo brzo pronašao i svirale je i logično.
Golubove, preporučili su mi da ne tražim pojedinačno pasminu po
pasminu, nego da potražim veliku golubarsku pijacu u okolici
Pekinga i tu bi imao vjerovatno priliku da na jednom mjestu vidim
gotovo sve pasmine koje se uzgajaju u Kini. Ta pijaca golubova
važi za najveću u Aziji.
Objektivno najveći problem je komunikacija i sporazumevanje
na licu mjesta u Kini. Razmišljao sam da angažujem
profesionalnog prevodioca ili da se obratim u ambasadi za
pomoć. Ocijenio sam da je to najveći problem i tako sam ga i
tretirao. Pred sam polazak sasvim slučajno riješen je i taj problem.
Naš komšija Tian Rehn inače Kinez, rođen u Pekingu otišao je u
Peking na studije i moj mlađi sin sa kojim je on i školski drug,
uspostavio je kontakt sa njim. Obećao je da će pomoći, u mojoj
golubarskoj avanturi u Kini. Obećanje je i ispoštovao.
Autor sa jednim kineskim uzgajivačem
Kako se vrijeme polaska počelo približavati i mene su počela
proganjati neka pitanja: kakva je ta golubarska pijaca, jeli mala ili
velika? Hoću li se razočarati ili neću? Sve su to bila pitanja koja su
mi povečavala nervozu i putnu groznicu koja je pred polazak
dostigla vrhunac. Ali odmah po dolasku i za vrijeme vožnje od
aerodruma do hotela primjetio sam da su mnogi balkoni
preuređeni u golubarnike i to me malo smirilo i ohrabrilo jer je bilo
očigledno da je golubarstvo u Kini razvijeno.
Kineski letači
U pripremi moga dolaska Tian Rehn je dogovorio našu
posjetu kod jednog Kineza-uzgajivača golubova, gdje bih imao
priliku da pored golubova upoznam se i sa sviralama. Nažalost
14
Kratkokljuni na pijaci golubova pored Pekinga
kada smo se mi pojavili Kinez je iznenada promjenio mišljenje i od
dogovorenog posjeta nije bilo ništa. U momentu smo izvršili
promjenu plana i uputili se na golubarsku pijacu.
Pijaca je smeštena izvan Pekinga, kada smo konačno stigli
bio sam veoma prijatno iznenađen ali i uzbuđen, pored više
pasmina golubova koji su nuđeni na prodaju u različitim praktično
uređenim kavezima na biciklima, motorbiciklima ili u okruglim
bambusovim kavezima tu je bilo i bezbroj malih prodavaonica.Te
prodavaonice sadrže sve ono što je neophodno za golubarstvo,
od dasaka, eksera, žice, alata, pojilica, hranilica, transportnih
kaveza, izložbenih kaveza za izlaganje golubova od bambusa. Ali
to nije sve, bilo je tu i ono što zovemo golubarska nadgradnja:
sredstva za dezinfekciju golubarnika, lijekovi, razne vakcine,
miješana hrana i to od gotovo svih vodećih firmi iz Evrope,
literatura koja polako se probija do svojh čitalaca. Svake subote i
nedelje ovdje je pravi pravcati praznik golubarstva. U produžetku
su volijere u kojima uzgajatelji uzgajaju golubove.
Najpopularnija pasmina golubova trenutno je golub
pismonoša-sport. Zašto? Dobio sam odgovor, zato što se
organizuju brojne trke za pismonoše i na njima su veoma visoke
nagrade, kažu nije retko da na trkama učestvuje i 60.000 pa i više
golubova.Logično njihove cijene su bile i najveće i brojni golubari
su «kibicovali» svaki detalj na golubovima koji su bili za
prodaju.Jedan uzgajivač je pored svojih pismonoša izložio i
veliki(preko 1.metra) pehar koji su osvojili njegovi ljubimci na
jednoj od trka te godine, tu se nije moglo ni prići od
zainteresovanih. Drugi put jedan drugi uzgajatelj imao je certifikat
za osvojeni svjetski šampionat.
On me osvojio na prvi pogled, njegovo veličanstvo: kineski
golub sa čuperkom na nosu.Veoma je popularan u Pekingu i
okolini, to me nimalo ne čudi jer je veoma lijep golub i ima veoma
atraktivan čuperak, odmah iznad nosnih bradavica raste i formira
se prema gore.Treba reči da ovakav ukras nema niti jedan drugi
golub iako imamo još pasmina golubova sa nekim ukrasima na
tom dijelu glave. Jedna druga karakteristika ovoga goluba je
takođe interesantna i uzbuđujuća? To su kombinacije boja. Ima ih
potpuno bijelih, pa zatim potpuno bijelih a samo je čuperak mu je
crne boje, ili recimo bijeli sa crnim čuperkom i sa crnim repom, pa
bijele sa crnim čuprkom, crnim repom i crnim špicevima na krilima
ili bijeli sa crnim prstenom oko vrata. Iste te kombinacije u crvenoj
boji. Sve jedan ljepši od drugoga. Evo naprimjer crni sa bijelim
trakama na krilima ili kao galebići: štitasti sa svijetlo-plavim
trakama na krilima. Moj izbor je crveni, čuperak isto crven, rep i
špicevi na krilima takođe crveni a krila crveno- bijelo prskana.
Nastavit će se... Ivica Kovač
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
ENGLESKI TIPLER
Golubovi letači uglavnom potječu iz
orijentalnih zemalja /azijskih/, ali do
sadašnjeg stupnja razvoja pravi golubarski
sport razvio se tek u Engleskoj, gdje se i
usavršio. Za službenu godinu njegovog
nastanka uzima se 1840., a nastaje
ukrštanjem Tümlera neprevrtača i Almond
letača, sa crno i crveno tigrastim letačem.
Daljnjim radom se poboljšava sa Cumulet
visokoletačem. Tako nastaju četri soja;
Mančester, Lester, Šefildski i Meklsfildski
soj.
Englezi 1891. godine osnivaju prvo
udruženje Tiplera i donose (usvajaju)
standard izložbenog “Show Tippler”.
Golubovi za izložbu javljaju se u bojama
maka, čokolade i boje bakra u četiri
varijante (jednobojni, svijetlo-tigrasti,
tamno-tigrasti i bradara vrsta ).
Godine 1912. osniva se Nacionalna
tiplerska unija (NTU) Engleske, okupivši
sve provjerene uzgajivače i natjecatelje.
Nacionalna tiplerska unija organizuje
čuveno natjecanje u dužini leta koje traje i
danas, i to pod nazivom “Long day” (Dugi
dan). Poslije toga slijedi razdoblje blistavih
rezultata leta u vremenskom trajanju.
Nakon mnoštva neslužbenih rezultata u
trajanju od 17, 18 i 19 sati leta, slijede i
službeni verificirani rezultati.
Golub letač ima tijelo osrednje
veličine. Glava mu je prirodno oblikovana
/okruglasta/. Kljun je osrednje veličine sa
nešto izraženom bradavicom na kljunu.
Perje mu se može okarakterizirati kao
izvanredno. Boja očiju varira od svijetlobiseraste do promjenjive crvenkasto-žute,
što je obično uvjetovano bojom perja ili
građom tijela. Osrednje je visine. Nokti su
mu ravni /tabani/.
Za ove golubove boja ne igra nikakvu
ulogu, jer se javljaju u svim bojama.
Ukratko rečeno, golubovi rase Tippler su
oni golubovi koji posjeduju sve potrebne
osobine za izvođenje što dužeg leta, tj.
osobine za što veću izdržljivost u dužini
trajanja leta.
Raznovrsnost porijekla takvih
golubova kao rasne vrste ne može biti lako
ocjenjena. Za ocjenu je potreban veliki
stručnjak. Tipleri lete visoko, prije svega
istrajno. Za to su ljubitelji golubarstva
iskoristili te osobine u svrhu takmičenja
izdržljivosti golubova u što dužem trajanju
leta.
Engleski tipler
Članovi udruženja tipler-sporta imaju
takmičarski pravilnik o načinu i vremenu
polijetanja u sezoni letenja, posebno
termini za seniore, a posebno za juniore.
Obično se pušta od tri do dvadeset
golubova u prisustvu komisije sudije iz
redova kluba ili iz saveza. Start počinje od
mjesta boravka vlasnika, tj. iz golubarnika
vlasnika. Određena komisija zasjeda
tokom cijelog dana i protokolarno upisuje
sve pojedinosti i zapažanja u toku leta.
Jato puštenih tiplera diže se čas uvis do
jedva vidljive visine ili horizonta koje
ljudsko oko može pratiti, tako da uvijek
postoji mogućnost kontrole leta. Pobjeđuje
onaj takmičar čiji golubovi tipleri ispune
normative letenja u najdužem trajanju.
Zapisnik o dužini leta izdaje sudac ili
komisija. Za ovaj vid takmičenja nisu
potrebna velika materijalna sredstva s
obzirom na to da se može takmičiti i sa tri
goluba. Sada postoji samo jedan tip
letećeg tiplera sa nešto različitim
karakterom leta (viši i niži let). Tako danas
svjetski rekord u dužini leta iznosi 22 sata i
5 minuta kojeg drži Harry Shannon iz
Sjeverne Irske. Golub leteći-tipler se brzo
prilagođava. Pista polijetanja mu nije
svako mjesto već izdignuti trijem da dobro
vidi i upamti svoj bliži i dalji okoliš. U
protivnom ga je teško pripitomiti u smislu
spuštanja na trijem, a da ne sleti na druga
krovišta što u treningu može biti dovoljan
razlog da se škartira kao neposluh bez
obzira na let, jer će grešku načiniti na dan
takmičenja ako se ne tolerišu ovakvi
postupci. Zato se savjetuje izgradnja
trijemova za let mladih, a dakako i starih
ptica sa visokih dominantnih tačaka
zgrade ili kuće na kojem je smješten letački
trijem, a što je u prirodi ovog goluba. Kod
tiplera vrijedi pravilo selekcije i pravilnog
odabira, dakle samo poslušni tipleri mogu
ići u dalju takmičarsku proceduru i treba
upamtiti ”Nikad se neće loši ili iskvareni
tipleri (popraviti) naučiti od dobrih, već
obrnuto dobri će se iskvariti uz loše”. Po
mogućnosti golubove treba odvajati na
grupe, mlade u skupni boks, a stare u
pojedinačne boksove i to sve u odjeljaku
za trening koji je spojen na letački trijem.
Najbolje je leći četri para dobrih
prvoklasnih golubova. Na taj način sigurno
se dolazi do dobrog jata. Međutim, nema
nikakvog propisa o tome kako se najbolje
gaje. Mlade golubove treba trenirati za let i
priključivati ih kasnije istrajnijim
golubovima.
Mladim golubovima treba dati hranu
ujutro da se dobro nahrane i to mješovitu
hranu. Uz mlade prilikom ishrane treba
staviti uvijek dropera koji će im kasnije
služiti kao vodič u letu (bijelipaunaš).
Preko dana treba mlade staviti na otvoreni
prostor na trijemu radi privikavanja. Na taj
način oni bolje upoznaju okolinu. Uvečer
se svi vraćaju sa golubom predvodnikom
droperom i nahrane se. To traje oko dvije
nedjelje. Zatim se prelazi na ishranu sa
ječmom.
Kada mladi dostignu starost od sedam
nedjelja, treba da smo došli u takav stadij
da im možemo davati hranu samo uvečer,
a pola sata nakon ishrane dati im vodu.
Nakon napajanja sud sa vodompotrebno
15
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
se tijekom leta držali u sastavu jata, za svo
vrijeme, moraju letjeti u uskoj formaciji, te
moraju biti mirni i odmah reagirati na svog
vodiča-dropera. Za potrebe takmičenja u
letu treba jato reducirati na broj od 3 - 5
golubova. Tri goluba ne čine toliko grešaka
kao 10 golubova.
Tako odabrane letače možemo staviti
u boksove da bismo ih mogli bolje
promatrati i hraniti.
je skloniti. To ima za cilj da golubovi nauče
da će cijeli dan biti bez hrane i vode /do
navečer/. Zatim se trebaju naviknuti da
uvijek dobivaju hranu kada je na vidiku
golub-mamac “droper”. To je jako bitno radi
postizanja uspjeha na takmičenju. Zatim
jedan dan treba da ostanu golubovi bez
hrane. Potom se počinje sa navikama
mladih golubova. Treba ih puštati jednog
po jednog iz kaveza, uvijek gladne. Možda
im treba baciti malo sitne hrane da potrče.
Ako pokuša poletjeti morate izbaciti
dropera koji će povratiti poletjelog tiplera
na trijem natrag. Tako se postupak
ponavlja sa svakim mladim pojedinačno,
slijedećeg dana se isto ponavlja. Kada
procijenimo da su mladi dobro upoznali
okolinu tek ih onda treba pustiti na
zajednički let i to po tri tiplera najviše
odjedanput. Sve mlade treba staviti u
žičani kavez, neki puštaju sve mlade
tiplere odjedanput podizanjem startnog
preklopa za polet. Ipak ovaj način nije
preporučljiv iz razloga što neki mladi ostaje
tu na poklopcu i stoji, čim se malo
zamahne maramom oni polete. Tu se
pojavljuje gužva, jedni polijeću,drugi
slijeću itd. Dozvoljava im se let od nekoliko
minuta oko trijema. Zatim se daje hrana i to
uz prisustvo dropera. Čim se oni pojave
mladi tipleri slijeću i privikavaju se. Dešava
se da neki predvečer i zanoće ukoliko se
ne spuste uz osvijetljeni trijem tada smo ga
izgubili za dalji trening. Dalje hraniti
golubove jednom dnevno uvečer, pa zatim
im dati vodu. Poslije već spomenutih vježbi
mladi se puštaju još jednom dnevno
zajedno sa drugim jatom. Poslije tri-četiri
zajednička leta oni se već sami naviknu.
Na početku let treba trajati oko 15 minuta.
16
Za svaki let treba im dati dropera. Ako se
puštaju sami mogu se prebrzo vratiti pa u
tom slučaju sa njima se starta i droper. Kad
golubovi već lete u jatima to treba obavljati
svaki drugi dan, svaki treći ili svaki četvrti
zavisi od raspoloživog vremena
uzgajivača. Postupno se let povećava na
dva sata leta. Mlade treba uvijek puštati
predveče na let, time se uče na orijentaciju
prema suncu. Ako let traje tri sata, let treba
otpočeti četiri sata prije dolaženja mraka.
Na taj način oni imaju jedan sat vremena
uvježbavanja sa droperom zatošto mladi
baš ne reagiraju tako dobro kao stari
golubovi. Hrana se još uvijek daje jednom
dnevno-uvečer dobro se nahrane ječmom.
U dane treninga treba mlade puštati da lete
tri sata gladni, zatim ih zatvoriti u kavez i tu
držati još jedan sat. Tek onda se počinje sa
ishranom uz dropera. U tim danima
treninga uz redovnu porciju ječma daje im
se jedna kašika kanarinskog sjemena.
Prvo dati kanarinsko sjeme onda ječam
(ne skupa). Ovaj trening traje14 dana.
Poslije toga perioda golubovi su stari
otprilike10 nedelja. Još za vrijeme treninga
u letenju, počinje se sa selekcijom
golubova .Treba izabrati one mlade koji su
Kad mladi dostignu starost od 10
nedjelja i kada su besprijekorno izvršili
zahtjeve treninga od 14 dana i izdržali
dijetu ishrane sa ječmom mogu se planirati
za pripremu takmičarskog leta. Specijalna
priprema za tu svrhu sastoji se u tome da
se počne sa promjenom ishrane tako da se
slaba kondicija prouzrokovana davanjem
ječma ponovo dovede do najviše tačke
spremnosti i snage. Da bi se to odrazilo
bez posljedica za golubove u hranu se
dodaje karlsbaderova so (gorka so) .
Stavljajući je u vodu ustanovit ćemo da
li su se mladi privikli na drugu vrstu hrane.
Četiri dana prije takmičenja još se jednom
golubovi puštaju da lete oko 7 sati. Često
se golubovi prejedu tako da se letom
dovedu u dobru formu. To je pogrešan rad.
Tipleri dođu u dobru formu već za tri dana .
Treba ih redoslijedno hraniti da budu u
punoj formi za dan takmičenja. Dešava se
da golubovi jedan dan prije takmičenja
neće ništa jesti.
U tom slučaju daje im se hrana koju oni
podnose Na hrani nesmije ležati uzrok. Na
dan takmičenja golubovi se puštaju rano
ujutro. U slučaju zore (mraka) treba se
potpomoći mahanjem marame da bi
poletjeli. Ako u toku leta dođe do
nevremena ili grabljivica napadne leteći
tim treba odmah izbaciti dropera i prekinuti
let. Idealno je kada pred večer pustite
dropera i jato prekine let. Čim se primijeti
da golubovi žele sletjeti treba im to odmah
dozvoliti. U osnovi primjene za let starih
tiplera ne razlikuje se mnogo od pripreme
mladih. Ipak se za let treba pripremiti samo
mužjake ili samo ženke. Za stare golubove
dovoljna je priprema šest nedelja prije
takmičenja. Pošto su stari golubovi iskusni
oni će letjeti duže od tri sata sa prehranom
od ječma. Oni mogu letjeti dva puta
sedmično po 5 sati. U jesen uz jato starih
zadržava se par mladih i to najboljih koji su
bili pripremljeni za let a ne za uzgoj.
Preporučuje se držanje starih golubova za
takmičenje u posebnim boksovima još od
januara mjeseca.
Esad Mušović
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
Uzgoj ukrasne peradi
Kako mnogi ljudi gube svaki kontakt s prirodom, ako
obavljaju zanimanja i žive u okolini otuđenoj od prirode,
nimalo ne iznenađuje izražavanje želje za držanjem
životinja u kućnom okruženju radi njihove ljepote i više
manje zanimljiva ponašanja, koji oduševljavaju i
razveseljavaju. Ovakva težnja u svakom je slučaju
opravdana.
Ko živi u neboderu mora se ograničiti na domaće
životinje poput sobnih ptica (kanarinci, papige, egzotične
zebe i slično), ili akvarijskih ribica. Ali već na nekom
zemljištu oko kuće, ova želja za držanjem ukrasne peradi
može se mirne duše ostvariti. Tada se brzo pokazuje kakvu
sve radost i zadovoljstvo može pružiti vlastita ukrasna
perad, te da u gradu i na selu postoji skupina istomišljenika
koji imaju jednu ili više takvih nastambi u kojima mogu držati
i uzgajati fazane, paunove, patke i ostalu ukrasnu perad.
Prikazi drevnih naroda i kultura svjedoče o zanimanju
čovjeka za perad staro hiljadama godina. Stari su Kinezi već
prije 5000 godina slikali i u poeziji veličali srebrnoga i
zlatnog fazana, a prije 4000 godina stari Egipćani već su
razmnožavali i tovili patke. Ove vrste peradi držane su tada
uglavnom radi ukusnog izvora hrane, ili kao omiljene
žrtvene životinje.
U Europi su uzgajane sive guske (Anser anser) i patke
gluhare (Anas platyrhynchos), a obje vrste peradi mogle su
se vrlo dobro pripitomiti. Poslije im se pridružio i lovni fazan
(Phasianus colchicus), iako nikada nije postao domaćom
životinjom.
Ptica koja je zbog svoje upadljive ljepote vrlo rano
postala domaćom životinjom bio je paun (Pavo cristatus).
Smatraju ga jednom od prvih vrsta ukrasne peradi. U antici
je poznat već duže od 2000 godina, a slike pauna nalaze se
na agrafima rimske umjetnosti u emajlu i na freskama iz
ruševina u Pompejima. U srednjem vijeku držane su
prepelice (Coturnix coturnix) u posebnim kavezima zbog
prelijepog pjevanja, u Engleskoj su pripitomljavali
crvenokljune labudove (Cygnus olor), a u Kini uzgajali
zlatne fazane (Chrysolophus pictures). No, što se tiče
kokica i pataka uzgajana je svega nekolicina među
raznolikim vrstama. Od 18. stoljeća započelo je uvođenje
većeg broja vrsta. U prvom redu tomu je odlučujuće
pridonijela prekooceanska trgovina, osobito s kolonijama.
Englezi su prednjačili u uvozu ptica, zatim su ih uzgajali i
odatle su one konačno stigle na europsko kopno, u
Francusku, Belgiju, Nizozemsku i Njemačku.
Prava je atrakcija bila šarenilo mnogih vrsta. Tako su se
na mnogim seljačkim gospodarstvima osim posvuda
prisutne korisne peradi, kokica, pataka, gusaka i golubova
uzgajale i biserke, paunovi ili srebrni fazani. Tek je nakon
Drugog svjetskog rata držanje ukrasne peradi doživjelo
veliku preobrazbu i uzelo maha. Izostavimo li čaplje, rode,
ždralove, kazuare i nojeve, čije bismo držanje trebali
prepustiti zoološkim vrtovima, ukrasnu perad možemo
grubo podijeliti na dvije glavne skupine: na divlje koke
(Galliformes) i guščarice (Anseriformes).
Nadamo se da će se i u Bosni i Hercegovini one početi
masovnije držati.
Esad Mušović
17
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
POSJETA UZGAJIVAČU BRAMA I KONKIKINE
Saračević Nermin-GOLDI; TEŠANJ 2011.godine
Brama bijelo - crna kolumbija
Pogled na bokseve
Šta reći o velikom čovjeku i odgajivaču, Tešnjaku, koji svojim
izložbenim eksponatima brama i kokinkina oduševljava sve
prisutne na izložbama Bosne i Hercegovine i šireg okruženja
država bivše Jugoslavije i Evrope nego bravo majstore ili bolje
rećeno doktore. Uzgojem brame bavi se od 2007. godine i što je
najvrijednije spomenuti u svih devet priznatih boja u Evropi čime
se rijetko može ko pohvaliti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u
Evropi. Na placu od 5000 kvadratnih metara izgradio je rijetko
viđen objekat za svoje ljubimce na čemu mu mogu pozavidjeti i
najveći Evropski uzgajivači. Nakon gradnje adekvatnog i rijetko
viđenog objekta na našim prostorima ubrzo nabavlja rasplodna
jata u svim priznatim bojama brame.Treba istaći da su sva
rasplodna jata kupljena direktno od vodećih i najboljih uzgajatelja
iz Njemačke (inače najbolji uzgoj u svijetu). Od 2010. godine član
je Njemačkog kluba uzgajatelja brame (okuplja ca.400 članova ne
samo iz Njemačke nego i vodeće uzgajatelje iz većine Evropskih
država). Član brame i kokinkina kluba Hrvatske od njegovog
osnutka (2008.godine) i klupski prvak 2009. i 2010.godine
(jarebičasto trakasta i plavajarebičasto trakasta brama) u
Hrvatskoj. Što se tiče priznanja koje je dobio u BiH trebalo bi puno
vremena pobrojati ta silna priznanja za koje bi trebalo puno
vremena i novinskog prostora. Pobjednik kao najuspješniji izlagač
brame Tešanj 2008, 2009 i 2010 (crna i srebrenasto trakasta).
Zasigurno je vodeći uzgajatelj brama Bosne i Hercegovine i
susjednih država ali to nije sve. Kao veliki privrednik u gradu
Tešnju Goldi nađe dovoljno vremena i za svoje ljubimce kao i za
mnoge prijatelje uzgajivače kojima sa puno entuzijazma želi
pomoći u svakoj prilici kada se to od njega traži.
Pogled na bokseve
Na izložbi u Tešnju
18
Drago mi je da je moj dragi prijatelj Nermin uspjeo u svom gradu,
pa može se reći u gradu sa najvećim brojem raznovrsne peradi da
ostvari impozantne rezultate kako na domaćem tako i na širem
području. Drago bi mi bilo da nastavi sa ovakvim radom i da u
našoj lijepoj Bosni i Hercegovini bude još odgajivača ne samo
brama već i ostalih vrsta peradi po uzoru mog prijatelja, a ja mu na
kraju mogu samo poželjeti puno zdravlja i da našu državu
predstavlja još u boljem svijetlu, kada je riječ o peradarstvu,
pogotovo što ima smisla u tome a posebno i sa aspekta njegove
pozicije Sudije ocjenjivaća za perad.
Esad Mušović
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
Bosanski pjevač
Početkom dvadesetog vijeka, Njemci su obavili
sistematizaciju rasne peradi u kojoj su opisali rasu peradi čiji
pjetlovi neubičajeno dugo kukuriču, a odgajana je u Bosni i
Hercegovini, najviše na području južnog Sarajeva. Ovu
živinu nikako ne bi trebalo mješati, a pogotovo
poistovjećivati, sa pjevačima koji su u stanju da kukuriču i do
50 sekundi, pa i više, i koji se vijekovima odgajaju na Kosovu
i u južnoj Srbiji. Razlika između ove dvije rase je ogromna i u
samom izgledu. Poslije tog prvog, maltene i jedinog
pominjanja autohtone peradi pjevača iz Bosne, kao da im se
u narednim decenijama gubi svaki trag, te su gotovo
smatrani i nestalom rasom. Međutim, takva istovjetna
perad, čiji pjetlovi karakteristično dugo kukuriču, sačuvana
je i dugo gajena u albanskom gradu Beratu , zbog čega je
neki tako i nazivaju.
pjevačima. Njihovo kukurikanje trajalo je 13-14 sekundi, što
je jedna od tipičnih karakteristika ove rase. Pribavio je i
odgovarajuću koku jer je saznao da u Turskoj postoji
nekoliko odgajivača koji posjeduju bosanske pjevače.
Pouzdano se znalo da su tu perad u Tursku donijeli Bosanci
koji su tamo vijekovima odlazili ponajviše zbog posla i
trgovine. Ovih nekoliko primjera bosanskih pjevača koji su
odnešeni u Njemačku, zainteresovali su nekoliko njemačkih
peradi koji se bave rasama koje karakteriše dugo
Nije bila tajna da je ta životinja prispjela u Albaniju sa
prostora Bosne u prošlim vremenima, preko iseljenika,
tokom mnogobrojnih migracija naroda na prostoru Balkana.
u 2001. godini pojedini njemački stručnjaci, koji se bave
rijetkim vrstama rasne peradi, započeli su istraživanja
vezana za perad koja je potekla iz Bosne, a koja je tamo
najvjerovatnije iščezla. Misteriju je potpuno razrješio zoolog
dr Majkl Rajman koji se bavi proučavanjem rasne živine,
pogotovo lokalnih, raritetnih rasa i pisanjem knjiga o njima.
On je na jednoj pijaci u Istanbulu 2004. godine pronašao dva
pijetla koji su izgledom potpuno odgovarali bosanskim
19
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
kukurikanje pjetlova. To su pored pjevača koji se gaje na
Kosovu i u južnoj Srbiji, belgijski pjevači, planinska vrana
živina, turski denizli. Od 2006. do 2008. godine, bosanski
pjevači su uspješno razmnoženi u Njemačkoj, tako da ih
sada tamo posjeduje osam uzgajivača, od kojih su neki iz
Bosne. Od 2007. godine oni se redovno takmiče sa
bosanskim pjevačima u dugom kukurikanju pjetlova na
specijalizovanim izložbama u Njemačkoj, koje se održavaju
samo za perad čija je odlika dugo kukurikanje pjetlova.
Bosanski pjevači su perad ponosnog, uspravnog
držanja, dosta su divlji i nepovjerljivi.
Tijelo im je mišićavo, sa snažnim zaobljenim grudima
koje nose podignute. Rep je srednje veličine i nošen je
podignuto uspravno, te gradi gotovo pravi ugao sa tijelom.
Kresta kod bosanskih pjevača može biti prosta ili ružasta. U
oba slučaja je srednje razvijena. Noge su im jake, visoke i
obavezno sa primjesama krem boje, ali ne i prejakim
tonovima žućkastih nijansi. Tek poneki primjerak ima i
svijetlosrebrnasto perje na vratu. Masa pjetla je od 2 do 3 kg,
a koka od 1,75 do 2 kg. Jaja su krupna, prosječne mase od
56 grama. Ljuska im je bijela. Godišnja nosivost varira od 80
do 150 jaja. Glavna odlika, kukurikanje pjetlova, koja traje
oko 15 sekundi, mora se održavati selekcijom, a najbolja
potvrda su takmičenja, koja su za takve vrste živine već
tradicionalna u Njemačkoj. Budućnost bosanskih pjevača
sada je daleko bolja nego prije nekoliko godina, jer ima sve
više zainteresovanih uzgajivača u našoj Bosni i
Hercegovini.
Edin Jabandžić
20
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
KUNIĆARSTVO U KRIZI
Uzgoj kunića u Bosni i Hercegovini takođe ima veoma dugu
tradiciju, evo kako je to bilo na prvoj Republičkoj izložbi od
26.02.do 02.03. 1956. godine. Banja Luka je bila domaćin u
organizaciji Glavnog zadružnog saveza NR BiH, objekt Titanik čija
je izgradnja bila u završnoj fazi (objekt je u zemljotresu 1969.
godine potpuno srušen) a prikazano je nekoliko pasmina: činčila
velika, bečki plavi, ovnoliki, njemački šarac, belgijski orijaš koji je
bio i najzastupljeniji sa 14 primjeraka. Dugo se nije ništa mijenjalo i
uglavnom su te pasmine dominirale. Pojavom novozelandskog
bijelog i kalifornijskog bijelog, ove pasmine postaju popularne i
veoma su se brzo odomačile i u Bosni i Hercegovini. Krajem
sedamdesetih u modu dolaze krznaši. Prvo francuski srebreni a
zatim i luksuznije pasmine sa kvalitetnijim krznom: kastor rex,
trobojni rex, činčila rex, plavi rex, dalmatinski rex. U posljednjih
tridesetak godina tendencija je naglog opadanja uzgoja kunića a
kao osnovni razlog uzgajivači navode izuzetno povečanje cijena
hrane i koncentrata, a i česte pojave raznih bolesti, tako da ih je
na izložbama sve manje, a i kvalitet je u stalnom padu.
Na II republičkoj izložbi najbrojniji je bio i najpopularniji
belgijski orijaš sa 17. primjeraka, dobra zastupljenost njemačkog
šarca, velike činčile i novozelandskog bijelog. Već tada se
pojavljuju i luksuznije rase: kastor rex, trobojni rex i činčila rex,
ukupno je bilo 75. izloženih grla Banja Luka je bila domaćin od 06.
do 10. novembra 1985. godine a izlagali su: Vojo Kajkut, Nikola
Majkić, Nikola Papić, Josip Rold, Vlado, Savatić, Vukašin
Stanivuković, Milisav Sikirić, Bogomir Mareš i Zoran Vučinić svi iz
Banja Luke. Iz Doboja su izlagali Rešad Đuzić, Predrag Lazić,
Mirko Lončar, Prim.dr. Nurudin Mulaomerović, Mile Nikolić i
Slobodan Šuka. Bihać su predstavljali : Bogdan, Dragan i Milan
Vignjević još su izlagali Ilija Džido iz Nove Bile, Slavko Celes iz
Pucareva i Fikret Đikić iz Kotor Varoši. Kuriozitet je, da je Anto
Radman iz Banja Luke izložio volijeru sa zamorcima.
grlo. Domaćin izložbe Doboj, datum 16.-18. januar 1987.godine,
Doboj predstavljaju: Sead Ibrahimović, Adnan Salihbašić, Sejdo
Malagić, Prim.dr Nurudin Mulaomerović, Đorđe Mišić, Adnan
Mujić, Samir Ibrahimović, Mirko Lončar, Izudin Aličehajić, Amir
Kantić i Mile Nikolić. Iz Banja Luke je izlagao Vukašin
Stanivuković, iz Jajca Miroslav Srebro, Ilija Đido iz Nove Bile i
Milenko Palikuća iz Viteza.
Na IV republičkoj izložbi se već osječa kriza u kunićarstvu o
kojoj sam gore pisao, izloženo je 7. belgijskih orijaša, 9. njemačkih
šaraca, 6. komada velike činčile, 6. komada francuskog srebrnog,
novozelandski bijeli sa 5. komada i kastor rex sa 10. primjeraka.
Ukupno je bilo izloženo 44.grla, za izložbu ovakvog ranga to je
premalo. Izložba je ponovo održana u Doboju od 14. do 17.
januara 1988. godine a izlagali su: Senad Ibrahimović, Sejdo
Malagić, Nazif Deraković, Prim. dr Nurudin Mulaomerović, Adnan
Salihbašić, Izudin Aličehajić, Mirko Lončar svi iz Doboja, iz Banja
Luke su izlagali Vukašin Stanivuković i Vojo Kajkut, Suljo
Hadžimujić iz Tešnja te Nikica Vidović iz Modriče.
Njemački šarac, Seada Ibrahimovića iz Doboja
(foto iz 1991.god.)
Peta izložba( Travnik 19.-22. januara 1989.godine) u Bosni i
Hercegovini definitivno je potvrdila krizu, bilo je izloženo samo 32.
grla a najbrojniji su bili belgijski orijaši sa 10. grla, a za najboljeg
uzgajivača kunića proglašen je Nihad Tokalija iz Janjića. Pored
njega izlagali su još Đenan Karadža, Saradin Borić iz Travnika,
Vukašin Stanivuković iz Banja Luke, Nikica Vidović iz Modriče,
Osman Čirkić iz Prijedora, Vahid Mangić iz Viteza te Ismet Haračić
iz Janjića.
Prva izložba sitnih životinja u Doboju 1986. godine
(foto Osman Kikić)
Najbrojnija pasmina na III republičkoj izložbi je bio njemački
šarac sa 19. grla, dobro su bili zastupljeni i činčila velika, francuski
srebrni, belgijski orijaši. Od kuniča koji se gaje za krzno bili su
kastor rex, dalmatinski rex i plavi rex. Ukupno je bilo izloženo 71.
Velika činćila, Adnana Salihbašića iz Doboja
(foto iz 1991.god.)
21
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Šesta republička izložba ima 40. kunića i opet je sa 10. grla
bilo najviše belgijskog orijaša, njemačkog šarca je bilo 7. grla kao i
opaljenog kunića (loh). Banja Luka je bila organizator od 13.-17.
decembra 1989. godine. Izlagali su : Vukašin i Duško
Stanivuković, Vojo Kajkut, Nikola Papić, Dragan Mačkić, Bogdan
Stijaković, Slobodan Jakovljević, Slobodan Brković, Slobodan
Gavrilović, Mihalj Pristaš svi iz Banja Luke.
za svaku pohvalu.
Jedan od pionira kunićarstva u Bosni i Hercegovini, Đorđe
Mišić iz Doboja nažalost je umro. Mnoge pasmine je upravo on
prvi donio, eksperimentisao je sa ishranom kunića, ali i sa
liječenjem. Dobitnik je brijnih šampionskih trofeja za svoja grla a
proglašen je i za najboljeg kunićara u Bosni i Hercegovini (1987.
godine).
Decembra (14.-16. 1990. godine) održana je VII republička
izložba. Izloženo je bilo 33. grla a opet je najbrojniji belgijski orijaš
sa 11. grla. Dobro su bili prezentirani i kalifornijski bijeli i njamački
šarac. Domaćin Travnik, a izlagali su Đenan i Salih Karadža,
Saradin Borić iz Travnika, Nihad Tokalija i Ismet Haračić iz Janjića
, te iz Bihaća: Mladen Reljić, Safet Dervišević i Marko Živković a iz
Banja Luke Željko Bumbar.
Đorđe Mišić, pionir kuničarstva u BiH
Ivica Kovač i Sead Ibrahimović, kontrola dužine
belgiskog orijaša (foto iz 1991.god.)
Osma republička izložba, tri rase, komada 20, malo, premalo.
Kratak je i komentar. Izlagali su: Đenan Karadža, Muhidin Terzić,
Nada Đaković, Nihad Tokalija i Ismet Haračić. Organizator Livno
(20.-22. decembar), loše vrijeme i organizator bez iskustva.
I da se vratimo malo unazad, događaj koji se dugo očekivao
bila XIX Saveznoj izložbi u Doboju (12.-14. januara 1990. godine)
bilo izloženo 322 kunića, južnoameričke činčile 32 kom, koze 9.
kod (švajcarske i francuske alpske-patuljaste), pored ostalog bilo
je 69. grla belgijskog orijaša. Od izlagača iz BiH, belgijske orijaše
su izlagali: Mile Nikolić, Ilija Đukić i Sead Ibrahimović, Sejdo
Malagić je izlagao orijaškog šarca i veliku činčilu, a Almir Bešlagić
je izlagao njemačkog srebrenog i francuskog srebrenog(svi gore
nabrojani su iz Doboja). Kaliforniske bijele su izlagali Ismet
Haračić i Nihad Tokalija iz Janjića a opaljenog kunića izlagali su
Vukašin i Duško Stanivuković iz Banja Luke. Brojna kvalitetna grla
iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, oštar sudijski kriterij, mali broj
trofeja, i pored svega toga izlagači-uzgajivači iz Bosne i
Hercegovine osvojili su dvije šampionske titule i to Almir Bešlagić
iz Doboja sa francuskim srebrenim i Nihad Tokalija iz Janjića za
kaliforniskog bijelog i koliko ja pamtim to je jedini puta da je neko iz
Bosne i Hercegovine sa kunićima imao šampionsko grlo na
saveznim izložbama. Po meni to je najveći uspjeh kunićara u
historiji kunićarstva iz Bosne i Hercegovine, čestitke obadvojici,
22
Jedan drugi veteran i dalje odolijeva vremenu, Vukašin
Stanivuković iz Banja Luke. On je i danas veoma aktivan i
spreman da pomogne i ohrabri mlade da ustraju u uzgoju,
prisutan je i na izložbama i to kao aktivni izlagač. I kao što dolikuje
iskustvu redivito osvaja šampionske trofeje za svoja grla. Za njega
u kunićarstvu nema tajni: belgijski orijaš, njemački šarac,
novozelanski bijeli ili novozeladski crveni ili nešto moderniji i
luksuzniji opaljeni kunić (loh) svi su vrhunske kvalitete.
Vukašin Stanivuković
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
Druga dva uzgajivača opet daju nadu da će kvalitetnih
uzgajivača i kunića u ovoj državi još biti. Dženan Karadža iz
Travnika je jedan, a drugi je Adnan Mujić moj nekadašnji
sugrađanin, danas sa adresom Tešanj. Adnan je iz druženja sa
malim životinjama stigao do životnog poziva, danas je po cijeli dan
sa životinjama. Adnan je još daleke 1986. godine po prvi put u
Doboju izložio kunića na jednoj izložbi, koliko me pamčenje služi
Ilija Đido iz Nove Bile se polako ali sigurno penjao na sami vrh
uzgajivača kunića u Bosni i Hercegovini. Grla koja je izlagao
svake godine su bila sve bolja i bolja. Sa njemačkim šarcima je
već postao autoritet. Poslije rata se ne pojavljuje, ne znam kakva
ga je sudbina zadesila, ali, i za njega i za kunićarstvo je to prava
šteta.
Definitivno se može konstatovati da je kriza u uzgoju kunića i
dalje prisutna jer kako drugačije tumačiti činjenice da se na
izložbama u organizaciji Saveza F BiH i Saveza RS pojavi tek
simboličan broj izloženih kunića.
Na mnogim izložbama izloži se samo desetak kunića, ali od
pravila ima i izuzetaka, evo jedna izložba kao pozitivan primjer je
nap. 2. državna izložba sitnih žibotinja BiH održana od 26-28. 11.
2010 godine u Zenici. Na toj izložbi bilo je prijavljeno 78 kunića, na
kraju je bilo izloženo 66 kunića. Šampionski trofej su osvojili :
Miralem Hadžić (Brčko) i Nikola Benković(Orašje) za belgiskog
orijaša, Miralem Hadžić za njemačkog šarca, Đenan Karadža za
novozelandskog bijelog i kaliformiski kunić, Nenad Filjak
(Virovitica, gost iz Hrvatske), Midhat Harambašić (Tešanj) za loh
kunića i Rasim Komić ( Doboj) lavlja glava dva šampionata.
bio je to novozelandski bijeli i prvi šampionski trofej. Đenan je
počeo sa uzgojem kunića sa sedam godina i od 1989. godine na
izložbi u Travniku ( V republička izložba sitnih životinja) kada je
osvojio šampionski trofej za belgiskog orijaša. Te godine počinje
njegov meteorski uspon i on je do sada osvoji preko sto
šampionskih trofeja, po čemu je vjerovatno i rekorder u
kunićarstvu BiH. Mladi, ozbiljni, naoružani već sada sa iskustvom
i solidnim znanjem. Obadvojica su i sudije za kunićarstvo i to
veoma aktivni a ono što je po meni veoma bitno je to da sarađujući
u «UZGAJIVAČU» prenose svoje iskustvo i nastoje obogatiti
stručnu literaturu Bosne i Hercegovine.
Dženan Karadža
Zasigurno u njima smo dobili dva elitna uzgajivača, kao
predvodnici jednog novog vala, nadam se da će za sobom povući i
druge mlade uzgajivače malih životinja a takođe da će regrutirati i
nove kunićare.
Adnan Mujić
Tekst i foto:Ivica Kovač
Mail: [email protected]
23
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Generalna Skupština EE - Saveza
Balatonalmadi - Mađarska 01-05. 06. 2011.
I ove godine hrvatski savez bio je prisutan na EE kongresu
uzgajatelja malih životinja. Ovoga puta kongres se održao na
sjeveru jezera Balaton, u hotelu ,«RAMADA» u gradiću
Balatonalmada, gdje je Hrvatska delegacija stigla za 3 sata vožnje
automobilom. Na putu su nam se pridružili i prijatelji iz Saveza
BiH: gosp. Edin Jabandzić i gđa. Joka Hasić. Po dolasku na
Zajednički snimak delegata: Hrvatske, BiH i Slovenije
U opuštenoj atmosferi pred
službeno otvorenje EE-skupštine
odredište, (četvrtak 03. 06. 2011.) slijedi kraći odmor, a zatim
prisustvovanje na svečanom otvorenju gdje susrećemo stare
poznanike, ali i dosta novih sudionika koje dosada nismo viđali.
Hrvatsku delegaciju sačinjavali su slijedeći dužnosnici: Ž.
Šerepac, V. Pavin, K. Safundžić, M. Zvonar i moja malenkost B.
Lončar. U naredna dva dana radilo se konstruktivno po
sekcijama. Bilo je i druženja sa našim prijateljima iz BiH,
Slovenije, ali i iz drugih zemalja koji su nam se rado pridružili.
obrazloženju iskazuje ostavku gosp. D. Plumannsa. Nakon
kraćeg obrazloženja pristupilo se izboru novog predsjednika, a
izabran je gosp. Erwin Leowski iz Njemačke. Dalje se radilo po
ranije utvrđenom programu, gdje su slijedila razna izvješća.
- Izvješća o sastancima Izvršnog odbora
Na ovu temu sudionici su bili upoznati o održanoj europskoj
izložbi 2010. u slovačkom gradu Nitri. Tu su se istakle dobre stvari,
ali i one koje su bile loše izvedene.
Sjednica kunićarske sekcije
Po dolasku u dvoranu odmah se primijetilo da pored 31.
sudionika iz 17 zemalja nema predsjednika gosp. Dietera
Plumannsa iz Belgije. Sjednicom je rukovodio njegov zamjenik
gosp. Herbert Zens iz Češke, koji u uvodnom pozdravu i
Predah na zidinama, a u pozadini jezero Balaton
- Dnevi red glavne skupštine
Isti je bio unaprijed primljen, a jedina novina je ta što se
sutradan trebao izmijenit Statut kojeg delegati nisu prihvatili, već
je prolongiran za iduću godinu. Istog dana kunićarska sekcija
mađarskog saveza primljena je u EE savez.
Za vrijeme svečanog otvorenja
24
-Izvješće o EE seminaru kunićarski sudaca koji je održan
u Weistadtu u Njemačkoj
Ispred organizatora, E. Leowski podnosi izvješće, i konstatira
da su zadovoljni odzivom sudionika i kvalitetom samog
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
UZGAJIVA^
CRO & BiH & SLO manekeni
Hotel «Ramada» u Balatonalmadi,
mjesto održavanja EE-kongresa
školovanja. Naglašavaju da u buduće rasne suptilnosti u
teoretskom dijelu Genetskog uzgoja trebaju riješiti pojedine
zemlje gdje je i nastala pasmina. Već sada se pozivaju sudije na
slijedeći seminar, a koji će se održati ponovo u Njemačkoj u hotelu
«Deula» - Witzenhausen zbog održavanja europske izložbe.
pjegavog izgleda i da ne mogu kao takvi ući u EE standard.
- Pojedinosti o nadolazećoj EE izložbi u Leipzigu 2012.
Pod ovom točkom prisutni su upoznati da organizator u
Leipzigu raspolaže s 5 dvorana, ukupne površine oko 100.000
m2. Cjelokupna organizacija će se svodit na onu iz 2006. god., i
očekivanja su im da će biti izloženo oko 70.000 životinja.
- Informacije o narednim EE-konferencijama
• 2012 Njemačka
• 2013 Švicarska
• 2014 Bosna i Hercegovina
• 2015 Francuska
B. Lončar u društvu Mađarski muzikanata
Izvješće odbora za standard
Ovo izvješće je podnio predsjednik standard komisije gosp.
Dieter Meister, koji predlaže da umjesto D. Plumannsa u komisiju
bude izabran gosp. Yvon Weissenbacher iz Francuske. Naglašava da je švicarski savez podnio zahtjev za priznavanje patuljastih
kunića u tri boje. Prijedlog je odbijen s objašnjenjem da su ti kunići
Tajnik V. Pavin u društvu predsjednika Saveza BiH
Novoizabrani predsjednik EE kunićarske sekcije gosp. Erwin
Leowski iz Njemačke se zahvaljuje na ukazanom povjerenju
Dobrobit životinja i bolesti
O tome je govorio dr. Joseph Rey Bellet, koji ističe da kunići u
2011. god. više nisu na popisu za cijepljenje, ali za europsku
izložbu u Leipzigu će se morati poštovati odredbe organizatora.
Najveći problem u Evropi za kuniće predstavlja «Enterokolitis»,
virus koji se nalazi u kuniću već u 9-tom danu života. Uzrok još nije
poznat, a u daljnjoj reprodukciji nastaju veliki problemi. Na ovakve
konstatacije objašnjenje daje Peter Mickmann, koji ističe da tu
dolazi do prekomjernog i nekontroliranog doziranja životinja
antibioticima. Za zdravlje i vitalnost kunića preporučuje nježno
prirodno hranjenje i čvrsto građene nastambe. U tome se nije
složio dr. J. R. Bellet već traži iskustva i mišljenja uzgajivača iz
Njemačke, Francuske na uzorcima od 10 kom. kunića.
Branko Lončar
25
UZGAJIVA^
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
Bolesti kuniæa III dio - Organska oboljenja
Upala usne sluznice Stomatitis
Bolest se javlja u svih kategorija kunića uz pojavu pojačanog
slinjenja. Samo slinjenje može biti i znak drugih oboljenja, na
primjer trovanja, pokvarenih zubi i nepravilnog zubala.
Uzrokom bolesti može biti pljesniva pokvarena i prašnjava
hrana, grube bodljikave trave, umjetna gnojiva i sredstva za
zaštitu bilja, insekticidi, dezinfekcijska sredstva, druge kemijske
tvari, mehaničke ozljede usne sluznice i prerasli zubi.
Bolest se očituje bezvoljnošću, smanjenjem volje za hranom i
pojavom slinjenja. Kunići imaju ovlažene rubove usana,
podbradak i prednje noge (šape). Ako kunić uzima hranu to čini sa
poteškoćama, pogotovo ako je hrana tvrda i gruba. Kod jače upale
usne sluznice kunić odbija hranu, jače slini i krzno mu je na donjoj
čeljusti i ma unutarnjim stranama prednjih nogu jače ovlaženo i
razbarušeno. Na koži ruba usana stvaraju se bijele naslage,
poslije čijeg opadanja koža dobiva normalan izgled. U daljnjem
tijeku bolesti javlja se proljev, te životinja naglo slabi i ugiba. Kod
mladih kunića uginuće dostiže i do 50 %. Blaži oblici bolesti, uz
poduzete mjere liječenja, prolaze za nekoliko dana. Pregledom
usta ustanovi se zaraženost usne sluznice s pojavom mjehurića, a
nađu se i mjesta bez površinskog sloja sluznice.
Liječi se tako da se neodgodivo otkloni sva štetna hrana i
uzroci, te da se ispire usna sluznica kamilicom, razblaženom
otopinom modre galice i blagim dezinficijensima (hipermangan, 1
% vodikov super oksid). Bolesnim kunićima treba osigurati svježu
zelenu hranu i dovoljne količine svježe pitke vode. Za brušenje
zubi treba im davati mlade zelene grančice hrasta i kestena.
Preventivno treba izbjegavati svaku prljavu, pokvarenu i
prašnjavu hranu, bodljikave travke i spriječiti kontakt s otrovnim
tvarima.
Katar crijeva Enteritis
Bolest se među kunićima može javiti masovno, s izmjeničnim
proljevima i nadimanjima.
Uzroci bolesti mogu biti pokvarena, pljesniva i užegla hrana,
uparena zelena hrana, natruli i prestari otpaci povrća, ukiseljeni
kuhinjski otpaci, zagušljive žitarice, te štetne kemijske tvari i
otrovne biljke.
Bolest se očituje neveselošću, gubitkom volje za hranom,
proljevom i nadimanjem. Izmetine kunića bolesnih od proljeva
kašaste su do vodenaste, s primjesama neprobavljene hrane i
neugodnoga su mirisa. Okolina anusa (čmara) zaprljana im je
rijetkim izmetima. U crijevima se čuju šumovi krčanja. U rijetkom
26
crijevnom sadržaju mogu se naći i krpice epitela sluznice crijeva i
primjesa krvi koja crijevnom sadržaju može dati čokoladni izgled.
U težim slučajevima kunić je potpuno bezvoljan, odbija hranu i
jako žeđa. U crijevima se sve češće čuju šumovi krčanja, uz
ispražnjavanje plinova. Kunić može imati i povišenu temperaturu s
ubrzanjem pulsa. Uz to pojavi i bolna osjetljivost pod pritiskom u
predjelu trbuha, te slabost u križima i teturanje. U lakšim
slučajevima, uz poduzete mjere liječenja, nakon nekoliko
ispražnjavanja izmetina i plinova, uz kratkotrajni nemir i uz
izvjesnu malaksalost, kunići ozdrave u roku od sedam dana. U
težim slučajevima kunić će, uz jaču iscrpljenost, uginuti u toku
drugog do trećeg tjedna, ili bolest prijeđe u kroničan katar crijeva.
U vrlo teškim slučajevima, kunić ugine za samo nekoliko dana.
Razudbom uginulih životinja u crijevima se nailazi na rijedak
kašast sadržaj neugodnog mirisa, s primjesama sluzi krpica
crijevnog epitela, neprobavljene hrane i pramenova krvi.
Sluznica crijeva je zacrvenjela, prokvašena seroznom
tekućinom i sitnim krvarenjima. Zadebljale crijevne resice daju
sluznici crijeva baršunast izgled. U težim slučajevima mogu se
naći i upale mezenterijalnih limfnih čvorova. Dijagnoza bolesti
obično nije teška, ali treba imati u vidu da je proljev simptomatičan i
za više raznih bolesti kunića.
Liječenje se sastoji od oduzimanja hrane 1 do 2 dana , od
traženja uzroka i od održavanja najveće čistoće posuda za hranu i
vodu. Bolesnim grlima daje se carbo animalis 2-5 grama kao
apsorbirajuće sredstvo, a za sprečavanje vrenja crijevnog
sadržaja i truljenja bjelančevina daje se acidum lacticum, 2%
otopina. Nakon gladovanja od 1-2 dana i ispražnjavanja crijeva,
daje se sluz od zobi ili ječma, kašasta hrana, te mlade vrbove i
hrastove grančice.
Preventivno, pored održavanja čistoće posuda za hranu i
vodu, treba izbjegavati svaku štetnu hranu. Neodloženo mlado
sijeno može se davati samo u malim količinama. Da bi se spriječio
proljev, kunićima je dobro davati grančice vrbe, hrasta, kestena,
sijeno grahorice i slamu leguminoza. Dojnim ženkama ne treba
davati grančice vrbe, jasena i javora, jer umanjuju mliječnost. Radi
veće količine tanina zatvarajuće djeluje i lisnik hrasta, javora i
lijeske.
Mukozni enteritis
To oboljenje kunića, koje uzgajači kunića nazivaju ''nadam'' i
''proljev'', neprijatelj je broj jedan uzgajača kunića, jer je uzrok
velikog postanka smrtnosti mladih kunića u dobi od petog do
Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u Bosni i Hercegovini
sedmog tjedna. Uginuće mladih kunića pred odlazak na tržište
uzgajaču donosi direktne teške gubitke, a indirektne gubitke trpi
preko onih koji su imali napad te bolesti i oporavili se, ali na vrijeme
ne mogu popraviti izgubljenu težinu. Takva se grla moraju hraniti
preko normalnog vremenskog razdoblja i potroše više hrane da
postignu težinu i poželjnu tržnu kondiciju.
Pravi uzorak oboljenja nije još točno poznat, ali najvjerojatnije
bolest nastaje zbog toga što mladi organizam visokobjelančevinastu hranu u kojoj, uz to, ima i mali postotak surovih vlakana.
Mladi organizam nije još pripremljen da kompletno preradi
visokobjelančevinastu hranu, pa se stvaraju međuprodukti štetni
po organizam. To potkrepljuje i česta pojava tog oboljenja u
intenzivnom tovu mladih kunića, gdje isforsirani veći prirast ima
loše posljedice. Do sada nisu otkriveni specifični bakterijski ili
virusni uzročnici. Još nije potpuno dokazano da je primarni uzorak
tome hrana, ali nije ni dokazano da se mukozni enteritis prenosi i
na druge životinje. Pretpostavlja se da pojavu tog oboljenja
potpomažu i drugi činioci, odnosno uvjeti (propuh i slično), a pri
pojavi tog oboljenja ulogu može odigrati i nasljedna sklonost.
Kuniće dobre kondicije manje su podložni ataku mukoznog
enteritisa od onih slabije kondicije. To oboljenje nije opaženo u
divljih kunića, ali kada su držani pod domaćim uvjetima i kod njih
se pojavio mukozni enteritis. Bolest se može pojaviti neočekivano,
preko noći, i isto taku tajanstveno iščeznuti kako se i pojavila, ali
ostavlja neugodne uspomene. U nekim slučajevima u stadu se
pojavi mukozni enteritis, epidemijskih razmjera, s najvećim
gubitcima mladih kunića, između petog i sedmog tjedna, a u
nekim slučajevima može proći sretno, sa samo 10% gubitaka. U
drugim slučajevima bolest može poprimiti trajan oblik uz samo
povremeni gubitak. Postotak smrtnosti opada s približavanjem
grla k zrelosti, premda i grla uznapredovane dobi mogu podleći toj
bolesti. Može se dogoditi da se izgubi jedno ili više mladih u leglu i
da se smrtnost u idućim leglima ne pojavi. Postoji uvijek i neka
utjeha, da su u najviše slučaja tom bolešću zahvaćeni mladi kunići
i uzgajivač se može oporaviti.
Bolesni kunić je bezvoljan, mlitav, nema volje za hranom i jako
žeđa. Oči su mu škiljave, mutne i bez sjaja, a očni kapci blijedi.
Krzno mu je bez sjaja i kuštravo. Uši su mu obješene, a u bijelih
pasmina gube i svoju ružičastu boju. U ranom stadiju bolesti kunić
se odvaja od ostalih u leglu, stoji zguren u kutu kaveza i često
škrguće zubima. Temperatura tijela mu je ispod normalne.
Kasnije nastane jaka žeđ i kunić ostane zguren uz posudu za
vodu, nerijetko sa prednjim nogama u vodi, te često uzima male
količine vode. Neki kunići su naduveni, ali taj znak se može vidjeti
ali i ne mora. Neki kunići mogu imati zatvor ili pretjeran proljev.
Bolesni kunić katkad ispražnjava znatnu količinu bistrog, žutog,
UZGAJIVA^
mukoznog sadržaja, neugodnog mirisa. Lice kunića poprima
izdužen izgled, a tijelo mu se smanjuje, a mladi kunić može izgubiti
20-25 % svoje težine u roku od 24-48 sati, nakon čega obično i
ugine. U naduvenih grla, pri povlačenju ruku gore-dolje preko
trbuha, može se čuti zvuk kao da bućka voda u posudi. U jedne te
iste životinje ne pojave se svi znaci bolesti.
U pogledu liječenja zastupana su razna mišljenja. Dok neki
dokazuju uspjeh davanjem antibiotika u hrani, drugi to pobijaju.
Većina stručnjaka se priklonila mišljenju da je presudna
preventiva, prije svega djelotvorna zaštita od stresnih i naglih
promjena ishrane i ambijenta držanja (zaštita od propuha i držanje
u dobroj kondiciji) i na taj način pomagati da se održi vitalnost.
Izolacija bolesnih grla, iako mukozni enteritis nije infektivan i
prenosiv, pokazala se djelotvornom. Najveći broj stručnjaka
priklonio se mišljenju da se najveći dio (čak do 65 %) oboljelih grla
može spasiti ako se primjene slijedeće mjere:
- Izolirati sva bolesna grla;
- Mijenjati prostirku svakog dana i prskati je vapnenim
mlijekom;
- Oduzeti koncentriranu i visokobjelančevinastu hranu i davati
kvalitetno sijeno;
- Napajati kuniće ograničeno, a u vodu stavljati i antibiotike;
- Mladi koji su oboljeli od te bolesti ne stavljati u rasplod;
- Ženku koja je oboljela od te bolesti najbolje je izlučiti iz
rasploda, čak i ako se oduprla napadu bolesti.
Zatvorene oči
Mladi kunići okote se zatvorenih očiju i progledaju tek nakon
10 dana po okotnji. Ako su oči zatvorene, slijepljene i nakon 10
dana, to je znak upale očnih kapaka, pa treba odmah poduzeti
liječenje da se vid ne bi za cijeli život oštetio.
Očne kapke treba vlažiti (namakati) 4%-tnom mlačnom
otopinom borne kiseline; njom se natopi gaza i navlaži svako oko.
Kad je krasta i ljepljiva naslaga omekšala, očne kapke treba
razdvojiti laganim razvlačenjem. Ako su kapci upaljeni, oči treba
ispirati 10%-tnim argisolom, ali ta otopina ne smije biti starija od
dvije sedmice, jer gubi ljekovitost i počinje djelovati nadražujuće.
To stanje se može spriječiti redovitim čišćenjem i dezinfekcijom
kutije za gnijezdo prije njene upotrebe.
(nastavit će se) Nikola Benković
27
Zajednička delegata EE
Seminar Hradec Kralove
Sudije na seminaru EE
Seminar Zenica
Zajednička delegata BiH saveza
Statua Travničkog kratkokljunog goluba
Sve aktuelne teme, nove informacije slati na adresu sekretara Saveza
kako bi bilo objavljeno u sljedećem broju.
Download

Novine uzgajivač Br.6 - Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u