TURISTIČKE ATRAKCIJE KAO BAZA I
PONUDA U RURALNOM TURIZMU
KAO MOTIVACIJA ZA MLADE
Mr.sc. DIJANA KATICA
DA LI SU UISTINU POLJOPRIVREDA I TURIZAM
OSNOVNE HRVATSKE RAZVOJNE ŠANSE?
Hrvatska ima značajnu i
brojnu prirodnu i socio-kulturnu
resursnu osnovu za razvoj
turizma u svim njezinim
područjima, a ne samo u
maritimnom. Ali, postavlja se
pitanje da li je ona dovoljno i na
pravi način iskorištena te da li
postoji prava i provediva strategija
razvoja ne samo turizma već i
ostalih aktivnosti vezanih za
održivi razvoj ruralnog prostora.
VAŽNOST RURALNOG TURIZMA
Važnost ruralnog turizma, prije
svega, ogleda su u vrlo važnoj
interakciji poljoprivredne
proizvodnje, proizvodnje
tradicionalnih proizvoda,
prezentiranja tradicije, tradicijske
gastronomije i turističkih usluga,
jednom riječju korištenju već
postojećih resursa.
Razvoj ruralnog turizma bazira se na
održivom razvoju. To se ogleda u
revitalizaciji već postojeće,
tradicijske gradnje odnosno
baštine, kojoj se daje
nova namjena – ona turistička.
RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ
SUSTAVNO
BAVLJENJE RURALNIM
TURIZMOM
 1995. pa do 1999. godine
nacionalni program "Razvoj
malog i srednjeg
poduzetništva u turizmu s
naglaskom na održivi razvoj
turizma u ruralnom
prostoru"
 Od 2003. MMTPR i MPŠVG
 Od 2008. MT i MPRRR
 Od 2011. MT i MP
OSNOVNE PRETPOSTAVKE
•
•
•
•
•
•
•
Normativne
Organizacijske
Edukacijske
Razvojne
Promidžbene
Financijske
Ostale pretpostavke
POSEBNI OBLICI
(E. Kušen)
• TURIZAM NA SELJAČKIM
GOSPODASTVIMA
• LOVNI TURIZAM
• RIBOLOVNI TURIZAM
• ODMORIŠNI TURIZAM
• SPORTSKO REKREACIJSKI
• ZDRAVSTVENI
• KULTURNI
• GASTRONOMSKI
• ENOGASTRONOMSKI
• DJEČJI TURIZAM
• OMLADINSKI TURIZAM
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
EKOTURIZAM
AVANTURISTIČKI
EDUKACIJSKI
VJERSKI
TURIZAM ZAŠTIĆENIH
DIJELOVA PRIRODE (NP, PP,
PROMATRAČI PTICA,...)
NOSTALGIČNI
ZAVIČAJNI
SOCIJALNI TURIZAM
TURIZAM POSEBNIH
POTREBA
OSTALI POSEBNI OBLICI
NORMATIVNE PRETPOSTAVKE
• Zakon o ugostiteljskoj
djelatnosti
• Zakon o pružanju usluga u
turizmu
• Zakon o poljoprivredi
• Pravilnik o pružanju
ugostiteljskih usluga u
seljačkim domaćinstvima
• 50-ak ostalih propisa
OSNOVNE DJELATNOSTI U RURALNOM
TURIZMU
• ugostiteljska djelatnost
(pripremanje hrane i pružanje
usluga prehrane, pripremanje i
usluživanje pića i napitaka i
pružanje usluga smještaja te
pripremanje hrane za
potrošnju na drugom mjestu i
opskrba tom hranom)
• turistička djelatnost (pružanje
usluga u turizmu)
KLASIFIKACIJA DOMAĆINSTAVA
 TURIZAM NA SELJAČKOM
GOSPODARSTVU
 RURALNA KUĆA ZA ODMOR
 RURALNI B&B (bed and
breakfest – noćenje s
doručkom)
 RURALNI OBITELJSKI HOTEL
 SMJEŠTAJ
 STANCIJA
POJAM SELJAČKOG DOMAĆINSTVA
Seljačko domaćinstvo je
seljačko gospodarstvo ili
obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo upisano u
Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava odnosno
Upisnik šumoposjednika
sukladno propisima iz
nadležnosti ministarstva
nadležnog za poljoprivredu
koje pruža ugostiteljske i/ili
turističke usluge sukladno ZUD
i/ili ZPUT
ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
MINISTARSTVO TURIZMA
Ruralni razvoj
Poljoprivreda
Ribarstvo
Šumarstvo
Lovstvo
Hrana – kakvoća i sigurnost
Veterinarstvo
Zdravstvo – sanitarna inspekcija
Zaštita okoliša i prirode
Gospodarstvo
Poduzetništvo
Kultura
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Financije
Državni inspektorat
Uredi državne uprave
Zavod za statistiku
HZMO
HZZO
Komore
Turističke zajednice
Savjetodavna služba
Razvojne agencije
Znanstvene institucije
Stručne institucije
Udruge
NAJAKTIVNIJI ČINITELJI
• INSTITUCIJE (SPORAZUM O SURADNJI, RAZVOJ
nacionalni cjeloviti program, PROMIDŽBA)
• RESORI – MT, MP
• OSTALI – HGK, JPLS, LOKALNE UDRUGE,
ZADRUGE, POJEDINE RRA I LOKALNE TZ
EDUKACIJSKE PRETPOSTAVKE
• OBAVEZNA EDUKACIJA
(1999. – 2000.)
• INFO SEMINARI
• TRODNEVNI SEMINARI
• STRUČNA PREDAVANJA
• STRUČNA PUTOVANJA
RAZVOJNE PRETPOSTAVKE
 STRATEGIJE
RAZVOJA,
PROGRAMI I
PROJEKTI
 NACIONALNA
STRATEGIJA
(prijedlog)
 LOKALNI STRATEŠKI
DOKUMENTI
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Strategija razvoja turizma
Republike Hrvatske do 2020.
godine
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Zašto Strategija razvoja turizma?
• Preduvjet za brži i kvalitetniji razvoj turizma
• Usvajanjem i provedbom osigurati upravljanje
turističkom budućnošću
• Ohrabriti investitore u realizaciji svojih planova
• Podloga za definiranje turističkih razvojnih i
prostornih planova nižih razina
• Osnova za povlačenje sredstava iz Fondova
Europske unije
17
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Glavni razvojni cilj
Ulazak u vodećih 20 turističkih
destinacija na svijetu po kriteriju
konkurentnosti.
18
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Ciljevi razvoja turizma do 2020.
Investicije
• Nove investicije od 7 milijardi €
Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja
• Povećanje hotelskog udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete
obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima
Novo zapošljavanje
• Novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta
Povećanje turističke potrošnje
• 14,3 milijardi € ukupne turističke potrošnje (12,5 mlrd. € inozemna)
19
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Sustav turističkih proizvoda
- Sunce i more
- Eno i gastro turizam
- Nautički turizam
- Ruralni turizam
- Zdravstveni turizam
- Kulturni turizam
- Pustolovni i sportski
turizam
- Poslovni turizam
- Planinski turizam
- Golf turizam
- Poslovni turizam
- Cikloturizam
- Eko turizam
- Omladinski turizam
20
PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE
• BRENDIRANJE
DESTINACIJE
• BRENDIRANJE
PROIZVODA
• BRENDIRANJE
USLUGA
PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE
 ODNOSI S JAVNOŠĆU
 PROMIDŽBENI MATERIJALI
 ULOGA RESORA I
INSTITUCIJA
 JPLS
 HRVATSKA TURISTIČKA
ZAJEDNICA (nelogičnost)
 LOKALNE TZ
EKO-ETNO HRVATSKA
sajam proizvoda i usluga ruralnih područja
SUNCOKRET
RURALNOG TURIZMA HRVATSKE
FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE






POTPORE MT
POTPORE MP
POTPORE MRRZEF
POTPORE JPLS
KREDITI
STRANI IZVORI
FINANCIRANJA
 PEP 2009.-2011.
 IPA:
 IPARD
 PREKOGRANIČNA
SURADNJA
DEKLARACIJA O RURALNOM TURIZMU
(Benkovac, 09.04.2008.)
RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM
ZEMLJAMA
 600.000-1.000.000
SMJEŠTAJNIH
JEDINICA
 6-12. MIL. POSTELJA
 1,5-3 MIL.
ZAPOSLENIH
 45-80 EUR DNEVNA
POTROŠNJA
RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM
ZEMLJAMA
 Italija – 7000 objekata /
100 000 postelja
 Austrija – 15500
gospodarstava / 170 000
postelja
 Mađarska 15500 postelja
 Bavarska 7000 pružatelja
/90000 postelja
 Francuska 55000
pružatelja
 Slovenija 567 turistične
kmetije / 3054 postelje
SLOVENIJA
• 567 turističkih
“kmetija”:
• 218 izletničkih
• 228 smještajnih sa 3054
postelje
• 94 vinotočja
• 27 kušaona
SLOVENIJA
OBLICI UGOSTITELJSKE
DJELATNOSTI
OBLICI TURISTIČKE DJELATNOSTI
• UGOSTITELJSKA
• NEUGOSTITELJSKA
•
•
•
•
•
KMETIJA Z NASTANITVIJO
IZLETNIŠKA KMETIJA
VINOTOČ
OSMICA
PLANŠARIJA
SLOVENIJA
 SPECIJALIZACIJA
KATEGORIZACIJA
ZA SMJEŠTAJNE
TURISTIČKE
“KMETIJE”
OBAVEZNA KATEGORIZACIJA
OBAVEZNA EDUKACIJA (70 SATI
ILI 3. STUPANJ
UGOSTITELJSKOG,
TURISTIČKOG ILI
POLJOPRIVREDNOG
SMJERA)








EKOLOŠKA TK
TK S PONUDOM ZA ZDRAV ŽIVOT
TK ZA OBITELJI S DJECOM
TK ZA DJECU BEZ PRATNJE
TK ZA LJUBITELJE KONJA I JAHANJE
TK ZA BICIKLISTE
VINOGRADARSKA TK
TK ZA INVALIDE
SIGURNOST HRANE – SLJEDIVOST –
HIGIJENSKI PAKET
AUSTRIJA
• URLAUB AM
BAUERNHOF
• 15500 TISUĆA (8%
AUSTRIJSKIH
POLJOPRIVREDNIKA)
• 170000 POSTELJA U
SOBAMA I
APARTMANIMA
• 2/3 U PLANINSKOM
DIJELU AUSTRIJE
TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA
Budući da turizam kao i svaka
druga gospodarska grana ovisi o
resursnoj osnovi kraja u kojem ga
želimo razvijati,
to je neophodno prije planiranja
njegovog razvoja dobro poznavati
turističke potencijale toga kraja.
Ruralni prostor raspolaže s
mnogobrojnim potencijalnim
turističkim atrakcijama, od kojih se,
po metodi "sitnog veza" mogu
kreirati vrlo zanimljivi turistički
proizvodi. To je važno također i za
zaobalje jadranskog mora i
unutrašnjost nekih velikih otoka i
poluotoka na kojima treba stvarati
komplementarnu ponudu
kupališnom turizmu.
Promišljanja o razvoju turizma u
okviru dječjeg, omladinskog i ostalih
posebnih oblika turizma nailazi na
problematiku.
Stoga je neophodno osigurati
minimum podataka makar o
ključnim turističkim atrakcijama
koje se nalaze na pojedinom području
Dio podataka o potencijalnim i realnim
turističkim atrakcijama možemo naći u
prostornim planovima kako županijskom
tako i općinskim i gradskim te
urbanističkim planovima. Međutim, ti
planovi, što je u ostalom bila i planerska
praksa urbanističkih stručnjaka, obuhvatili
su tek zaštićenu kulturnu i zaštićenu
prirodnu baštinu. To su samo dvije vrste
od 16 vrsta na kakve nailazimo u našim
prostorima.
Podatke o preostalih 14 vrsta turističkih atrakcija,
od kojih je za prostor od osobite važnosti
"kultura života i rada" potrebno je prikupiti na
jedino mogući način, a to je njihovo
prikupljanje od stručnjaka i drugih znalaca s
područja svake jedinice lokalne samouprave
prema modelu prikazanom na 16 tablica
detaljne funkcionalne podjele turističkih
atrakcija.
Ta podjela
(tablice)
predstavlja svojevrsnu
"ček" listu
koja će poslužiti kao podsjetnik za
prikupljanje ovih podataka.
BILJNI SVIJET
5.
ŽIVO TINJSKI SVIJET
6.
ZAŠTIĆ ENA PRIRO DNA BAŠTINA
7.
ZAŠTIĆ ENA KULTURNO -PO VIJESNA
BAŠTINA
8.
KULTURA ŽIVO TA I RADA
9.
ZNAMENITE O SO BE I PO VIJESNI
DO GAĐAJI
10.
MANIFESTAC IJE
11.
KULTURNE I VJERSKE USTANO VE
12.
PRIRO DNA LJEČ ILIŠTA
13.
SPO RTSKO -REKREAC IJSKE
GRAĐEVINE I TERENI
14.
TURISTIČ KE STAZE, PUTO VI I C ESTE
15.
ATRAKC IJE ZBO G ATRAKC IJA
16.
TURISTIČ KE PARAATRAKC IJE
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
* NEDOKOLIČARSKE ATRAKCIJE (PARAATRAKCIJE)
**Obrazovanje isključivo zbog osobnog zadovoljstva
***Redovno obrazovanje, poslovna putovanja, liječenje, tranzit i sl.
MATERIJALNE
4.
NEMATER.
VO DA
MATERIJALNE
3.
PRETEŽITO DOKOLIČARSKE
KLIMA
GRUPE ATRAKCIJA
ND*
2.
SPORT SKA REKREACIJA
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA**
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI***
ODMOR I OPORAVAK
SPORT SKA REKREACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
ODMOR I OPORAVAK
SPORT SKA REKREACIJA
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
ODMOR I OPORAVAK
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
SPORT SKA REKREACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
SPORT SKA REKREACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
ZADOVOLJST VO
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
ZADOVOLJST VO
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
ODMOR I OPORAVAK
SPORT SKA REKREACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
SPORT SKA REKREACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
SPORT SKA REKREACIJA
ODMOR I OPORAVAK
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
NEDOKOLIČARSKI MOT IVI
SPORT SKA REKREACIJA
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
ZADOVOLJST VO
IZVORNE
GEO LO ŠKE ZNAČ AJKE PRO STO RA
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
DORAĐENE
1.
PRIPADAJUĆI MOTIV/AKTIVNOST
PRIRODNE
OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA
STVORENE
BR.
ŠTO I KAKO DALJE
 HITNO FORMIRATI
POVJERENSTVO VLADE RH
ZA RURALNI TURIZAM
 UTVRDITI STRATEGIJU
RAZVOJA – CILJEVI,
PRIORITETI I MJERE
 UTVRDITI GLAVNE
ČINITELJE RAZVOJA I
PROMIDŽBE
 2013. – 2014.
NAJAVLJUJEMO
 EKO-ETNO KLASTER - KLASTER PROIZVOĐAČA I PRUŽATELJA USLUGA
RURALNIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE (AUTOHTONOTRADICIJSKI I EKOLOŠKI PROIZVODI I RURALNI TURIZAM)
 NATURA-EKO ETNO – stalni prodajno-izložbeni salon
 SPECIJALIZIRANA TURISTIČKA AGENCIJA “EKO ETNO TRAVEL”
 PORTALI (www.ekoetno.hr i turistički portal www.turistika.hr)
 KONTINUIRANO




RAZVOJ RURALNOG TURIZMA
SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE
PROVEDBA KONGRESNIH ZAKLJUČAKA
PROVEDBA DEKLARACIJE O RURALNOM TURIZMU






NORMATIVA I OSTALE PRETPOSTAVKE
EDUKACIJA
KATALOG I WEB STRANICE
MEĐUNARODNI I DOMAĆI NATJEČAJI
UČVRŠČIVANJE UDRUGE KLUB ČLANOVA “SELO”
STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH SELJAČKIH GOSPODARSTAVA I
PODUZETNIČKIH PROJEKATA U RURALNOM TURIZMU
Zagreb, 24.-28.02.2013.
www.ekoetnosajam.hr
VAŽNO!
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Uloga tradicije u oblikovanju ponude
Kako organizirati 24 sata boravka gostiju
Pravni okvir za registraciju i rad
Zakonski okvir za financijsko poslovanje
Razvoj i brendiranje ruralne turističke destinacije
Marketing
Paketi usluga
Povezivanje s tržištem
Suradnja
Edukacija
Financiranje
Gastronomija, kuharstvo i posluživanje
Komunikacijske vještine
Kvaliteta, kategorizacija i standardizacija
Zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost
EKO TILA RECIKLIRA
IDEJA
• Sakupljanje odbačenih predmete
• Obrada odbačenih predmeta
• Preoblikovanje otpada u ukrasne
predmete
• Očuvanje zdravlja i okoliša
• Uz pomoć kreativnosti i
stvaralaštva sudjelovati u
oblikovanju boljeg i ljepšeg svijeta,
smanjiti količine otpada te
odbačene predmete pretvoriti u
uporabne.
Green Gold Centar, Radnička cesta 52, Zagreb
T: +385-1-2337741 F: +385-1-2314184
[email protected]
www.ekoetnogrupa.hr FB: HF Eko Etno Grupa
www.ekoetnosajam.hr FB: Eko Etno Sajam
www.ekoetnonatura.hr FB: Natura Eko Etno
www.ekoetnotravel.hr FB: Eko Etno Travel
www.kongres-seoskog-turizma.org
www.ekoetno.hr
Download

RURALNI TURIZAM HRVATSKE DANAS: GDJE