A/HRC/WG.6/15/L.10
Ujedinjene nacije
Generalna skupština
Distr.: Ograničena
30. januar 2013.
Original: Na engleskom jeziku
Savjet za ljudska prava
Radna grupa za Opšti periodični
periodi ni pregled
Petnaesta sjednica
Ženeva, 21.januar– 1. februar 2012.
Nacrt
Nacrt izvještaja Radne grupe za Opšti periodični
periodi ni pregled*
Crna Gora
* Završni dokument nosiće oznaku A/HRC/23/12.Prilog uz ovaj izvještaj distribuira se u
obliku u kojem je dobijen.
GE.
A/HRC/WG.6/15/L.10
Sadržaj
I
II.
Pasus
Strana
Uvod ……..........................................................................................................
1–4
3
Kratak prikaz procesa pregleda ...........................................................................
5–116
3
A.
Prezentacija države koja je predmet pregleda...............................................
5–38
3
B.
Interaktivni dijalog i odgovori države koja je predmet pregleda ..................
39–116
6
Zaključci i/ili preporuke .....................................................................................
117–120
16
Sastav delegacije........................................................................................................................
25
Prilog
2
A/HRC/WG.6/15/L.10
Uvod
1.
Radna grupa za Opšti periodični pregled (OPP), osnovana u skladu sa Rezolucijom
Savjeta za ljudska prava 5/1 od 18. juna 2007, održala je petnaesto zasijedanje od 21.
januara do 1. februara 2013. Pregled za Crnu Goru održan je na 11. sjednici, 28. januara
2013. Delegaciju Crne Gore predvodio je Nj.E. g. Suad Numanović, ministar za ljudska i
manjinska prava. Na 16. sjednici, održanoj 31. januara 2013, Radna grupa je usvojila
izvještaj za Crnu Goru.
2.
14. januara 2013, Savjet za ljudska prava je izabrao sljedeću grupu izvjestilaca
(trojka) sa ciljem podrške pregledu za Crnu Goru: Estonija, Mauritanija, Sjedinjene
Američke Države.
3.
U skladu sa stavom 15 Aneksa uz Rezoluciju 5/1 i stavom 5 Aneksa uz Rezoluciju
16/21, za potrebe pregleda za Crnu Goru pripremljeni su sljedeći dokumenti:
(a)
Nacionalni izvještaj dostavljen/pismena prezentacija sačinjena u skladu sa
stavom 15 (a) (A/HRC/WG.6/15/MNE/1);
(b)
Zbirka dokumenata koju je pripremila Kancelarija visokog komesara za
ljudska prava (OHCHR) u skladu sa stavom 15 (b) (A/HRC/WG.6/15/MNE/2 i
A/HRC/WG.6/15/MNE/2/Corr.1);
(c)
Rezime koji je pripremila Kancelarija visokog komesara u skladu sa stavom
15 (c) (A/HRC/WG.6/15/MNE/3).
4.
Spisak pitanja koja su unaprijed pripremile Češka Republika, Holandija, Meksiko,
Norveška, Slovenija, Španija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne
Irske dostavljen je Crnoj Gori preko trojke. Pitanja su dostupna na ekstranetu Opšteg
periodičnog pregleda.
I.
Kratak prikaz procesa pregleda
A.
Prezenta
Prezentacija
entacija države koja je predmet pregleda
5.
Crna Gora je pozdravila priliku da predstavi svoj Nacionalni izvještaj, posebno s
obzirom da je od 1. januara 2013. postala članica Savjeta za ljudska prava. Vlada je
potvrdila svoju posvećenost Savjetu tako što je odlučila da za Savjet za ljudska prava
imenuje specijalnog predstavnika Ministarstva vanjskih poslova – ambasadora.
6.
Izvještaj je nastao kao rezultat saradnje između državnih organa i nevladinih
organizacija. Sistem UN u Crnoj Gori je podržao proces izrade izvještaja. Vlada Crne Gore
je usvojila Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori 13. septembra 2012.
7.
Crna Gora je ostvarila značajan napredak u odnosu na prethodni izvještaj iz 2008.
godine, između ostalog u pogledu sljedećeg: nezavisnost pravosuđa; dekriminalizacija
uvrede i klevete; borba protiv korupcije i organizovanog kriminala; poboljšanje zatvorskog
sistema; pravne reforme koje se odnose na anti-diskriminaciju, nasilje u porodici, trgovinu
ljudima,
jačanje kapaciteta Ombudsmana; osnivanje Savjeta za borbu protiv
diskriminacije, Savjeta za osobe za invaliditetom i Savjeta za prava djeteta; unapređenje
tolerancije prema razlikama, posebno kad je riječ o LGBT populaciji; socijalna inkluzija
zajednice Roma i Egipćana.
8.
Najveće postignuće crnogorske nezavisnosti bio je multietnički sklad i nastavak
slobodnih demokratskih izbora i promovisanje rada i podrška aktivistima za ljudska prava.
3
A/HRC/WG.6/15/L.10
9.
29. juna 2012. Crna Gora je otvorila proces pregovora za punopravno članstvo u
EU. Kroz harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU, implementaciju zakonodavnog okvira
i redovno praćenje poštovanja ljudskih prava i sloboda, pregovori će voditi daljem napretku
u implementaciji standarda EU i UN.
10.
Ostvaren je značajan napredak u cilju jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa.
Zakonom su propisani objektivniji kriterijumi za izbor i napredovanje sudija i državnih
tužilaca i sistem za ocjenu njihovog rada, a procedure za izbor su unaprijeđene. Sastav
Tužilačkog savjeta je izmijenjen kako bi se obezbijedila veća nezavisnost. Unaprijeđena je
saradnja sa međunarodnim institucijama, posebno Evropskim sudom za ljudska prava. Na
internet stranici sudova www.sudovi.me sada su dostupne pravosnažne sudske presude,
presude Evropskog suda pravde protiv Crne Gore, publikacije i karakteristične presude
suda iz Strazbura.
11.
Najveći iskorak u obezbjeđivanju sistemskih uslova za borbu protiv diskriminacije u
Crnoj Gori napravljen je usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije (2010) i novog
Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda (2011); ono što slijedi jeste njegova puna
implementacija.
12.
Plan za implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije, urađen zajedno sa OEBSom, utvrdio je Plan edukacije i Plan medijske promocije antidiskriminatornog djelovanja.
13.
Do sada su organizovane tri značajne međunarodne konferencije (dvije su održane
prošle godine) posvećene prvenstveno pravima LGBT osoba.
14.
Nastavljena je i unaprijeđena saradnja sa lokalnim samoupravama na uključivanju
rodne dimenzije u sve politike na lokalnom nivou. Međutim, potrebno je još rada na
efikasnijoj implementaciji zakona iz ove oblasti, posebno kad je riječ o većem učešću žena
u rukovođenju i borbi protiv nasilja nad ženama.
15.
Kad je riječ o pravima djeteta, u završnoj fazi usvajanja je Nacionalni akcioni plan
za djecu.
16.
U skladu sa odredbama Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom,
unaprijeđen je zakonodavni, institucionalni i strateški okvir za ostvarivanje i zaštitu prava
osoba sa invaliditetom.
17.
Osnovan je Savjet za osobe sa invaliditetom. U toku je implementacija Strategije za
integraciju osoba sa invaliditetom (2008-2016), na osnovu Akcionog plana koji artikulište
angažman svih nacionalnih resursa u ovoj oblasti. U toku je implementacija Strategije za
inkluzivno obrazovanje.
18.
Neadekvatan arhitektonski pristup javnim i drugim objektima u opštoj upotrebi, što
je preduslov za punu socijalnu integraciju, ostaje jedan od glavnih izazova u ostvarivanju
prava osoba sa invaliditetom.
19.
Ustav Crne Gore, Zakon o pravima i slobodama manjina i drugi pravni akti, kao
Iprihvaćeni međunarodni dokumenti, stvorili su zakonodavni okvir koji omogućava dalje
promociju i zaštitu prava manjina. Fond za zaštitu i ostvarivanje prava manjina, Centar za
očuvanje i razvoj kulture manjina i manjinski savjeti pružili su pun doprinos ostvarivanju
prava manjina.
20.
Posebna pažnja je posvećena socijalnoj inkluziji populacije Roma i Egipćana u
crnogorsko društvo. Aprila prošle godine, Vlada Crne Gore je usvojila novi strateški
dokument za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2012-2016.
21.
Jedan od glavnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava je trajno rješavanje
položaja izbjeglica i interno raseljenih lica iz bivše Jugoslavije. Ovo pitanje se rješava
putem razvijanja pravnog okvira i jačanja institucija, kao i putem regionalnog pristupa
4
A/HRC/WG.6/15/L.10
(Sarajevski proces) koji će obuhvatati saradnju sa državama porijekla raseljenih lica.
Svjesna složenosti ovog pitanja, Vlada Crne Gore je oktobra 2011. osnovala Koordinacioni
odbor za praćenje implementacije Strategije za trajno rješenje pitanja raseljenih i interno
raseljenih lica, sa posebnim naglaskom na lokaciju Konik (romska populacija).
22. Od ukupnog broja raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori, koji iznosi oko
16.000, zahtjev za rješenje statusa je do kraja 2012. podnijelo njih 9.500 (5.639 zahtjeva je
riješeno), što čini 60% ukupnog broja. Nacionalni program za stanovanje predviđa da se
obezbijede sredstva za rješavanje pitanja stanovanja za 6.063 lica. Rok za implementaciju
je do 2016.
23. Crna Gora sprovodi aktivnosti u cilju efikasne borbe protiv trgovine ljudima. Vlada je
usvojila Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2012-2018. i prateći Akcioni
plan. Ovi dokumenti naglasak stavljaju na šest osnovnih oblasti: prevencija i edukacija,
pomoć, zaštita i reintegracija žrtava, koordinacija i partnerstvo, međunarodna saradnja i
identifikacija žrtava trgovine ljudima.
24.
Zaštita porodice je jedan od ključnih prioriteta. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici
je usvojen 2010. godine, a strategija 2012. Propisao je pet mjera za zaštitu žrtava nasilja u
porodici, dok je princip hitnosti predviđen za slučajeve koji se tiču zaštite od nasilja.
Uvedena je obaveza prijavljivanja slučajeva nasilja za držane organe, ostale organe,
zdravstvene, obrazovne i druge institucije. Krivični zakonik inkriminiše krivična djela
protiv braka i porodice, uključujući krivično djelo nasilja u porodici i krivično djelo
zanemarivanja i zlostavljanja maloljetnog lica.
25.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći je usvojen 2011, a pratilo ga je organizovanje
službi za besplatnu pravnu pomoć u 15 osnovnih sudova.
26.
Crna Gora je upotpunila zakonodavsto iz oblasti borbe protiv korupcije i
institucionalni okvir. Strateški dokumenti za borbu protiv korupcije se uspješno
implementiraju; u izradi je novi dvogodišnji Akcioni plan za borbu protiv korupcije i
organizovanog kriminala. Izvještaj je u završnoj fazi usklađivanja sa UNODC. Decembra
2012, GRECO je konstatovao da je ispunjeno svih pet preporuka koje je ovo tijelo Savjeta
Evrope uputilo Crnoj Gori na temu inkriminisanja.
27.
Jedna od oblasti koje zaslužuju posebnu pažnju u kontekstu poštovanja ljudskih
prava tiče se zaštite prava lica lišenih slobode. Izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju
krivičnih sankcija iz juna 2011. osnovana je posebna jedinica – Odsjek za uslovnu slobodu
u sklopu Sektora za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde. Rastući trend
alternativnih snakcija i smanjenje broja izrečenih zatvorskih kazni vodiće manjem broju
lica u zatvorima.
28.
Suštinski element ljudskih prava i sloboda kojem se u Crnoj Gori posvećuje posebna
pažnja čine sloboda misli i izražavanja, pravo na informisanje i sloboda medija.
29.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz juna 2011. dekriminalizovana je
uvreda i kleveta. Pravično zadovoljenje u takvim slučajevima se sada traži jedino u
građanskim postupcima. Vrhovni sud je izdao smjernice za sve sudove koje su u skladu sa
sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, kojima se ograničava iznos naknade
nematerijalne štete u slučajevima uvrede i klevete.
30.
Zakon o elektronskim medijima iz 2010. je u potpunosti usklađen sa Direktivom o
audiovizuelnim medijskim uslugama. U skladu sa ovim zakonom osnovana je Agencija za
elektronske medije, kao nezavisni medijski regulator sa punom političkom, finansijskom i
institucionalnom nezavisnošću.
5
A/HRC/WG.6/15/L.10
31.
Ministarstvo kulture je predložilo izmjene i dopune Zakona o elektronskim
medijima za prvo tromjesečje 2013, kako bi se Agencija za elektronske medije oslobodila
obaveze podnošenja finansijskih i operativnih izvještaja Skupštini.
32.
Osnovana su tri samoregulatorna tijela, što ojačava principe samoregulacije, slobode
i nezavisnosti medija.
33.
Crna Gora je pristupila Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim
dokumentima, a od 1. februara 2013. će se primjenjivati novi Zakon o slobodnom pristupu
informacijama, koji sadrži niz novih odredbi.
34.
Vjerske stvari i prava vjerskih zajednica u Crnoj Gori jasno su utvrđena u Ustavu,
koji jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Država garantuje
ravnopravnost. Crna Gora je potpisala ugovore sa Svetom Stolicom, kao i Islamskom i
Jevrejskom zajednicom.
35.
Najvrednija praksa u Crnoj Gori je uključivanje civilnog društva u sve aktivnosti u
oblasti promocije poštovanja ljudskih prava i procesa pregovora za članstvo u EU.
36.
Uz posebno poštovanje značaja očuvanja zdrave životne sredine, Nacionalna
strategija održivog razvoja pruža dugoročne smjernice za ekonomski i socijalni razvoj i
zaštitu životne sredine. Crna Gora je 2009. osnovala nezavisni organ - Agenciju za zaštitu
životne sredine. U saradnji sa misijom OEBS-a, 15. aprila 2011. je u sklopu Agencije
osnovan Arhus centar, sa ciljem pomoći u primjeni Arhuške konvencije.
37.
Delegacija je zahvalila svim državama koje su dale preporuke za dalji razvoj
mehanizama za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori.
38.
Crna Gora u punoj mjeri sarađuje sa svim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava,
posebno sa specijalnim procedurama. Istaknuta je greška u izvještaju Kancelarije visokog
komesara za ljudska prava, koja će biti ispravljena.
B.
Interaktiv
Interaktivni
tivni dijalog i odgovori države koja je predmet pregleda
39.
U interaktivnom dijalogu su učestvovale 54 delegacije. Preporuke iznesene tokom
dijaloga sadržane su u dijelu II ovog izvještaja.
40.
Čile je skrenuo pažnju na značajan napredak koji je ostvaren u pogledu
zakonodavstva za zaštitu i promociju svih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Konstatovao
je ratifikovanje sedam međunarodnih konvencija i pratećih akcionih planova i strategija za
njihovu implementaciju. Postignut je napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, a istaknuta
je borba protiv diskriminacije. Čile je dao preporuke.
41.
Kina je pohvalila to što je Crna Gora pristupila raznim instrumentima za ljudska
prava. Crna Gora je bila posvećena promovisanju rodne ravnopravnosti i zaštiti prava osoba
sa invaliditetom. Crna Gora je preduzela aktivnosti u zaštiti manjinskih prava i borbi protiv
diskriminacije, poboljšala rad na obrazovanju i zdravlju djece i dala doprinos
međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima. Kina je dala preporuke.
42.
Kostarika je pozdravila napore da se garantuje pravo na zdravu životnu sredinu,
uključujući podizanje nivoa svijesti i učešće građana. Konstatovala je institucionalni okvir
za praćenje zaštite i promocije ljudskih prava i mjere za veće učešće žena u političkoj sferi.
Pitala je da li su preduzete mjere da se izbjegne imenovanje žena da bi se popunila prazna
mjesta, čime im se ostavlja malo mogućnosti da budu izabrane. Kostarika je dala
preporuke.
43.
Hrvatska je pozdravila korake na sprovođenju preporuka OPP iz 2008. godine,
posebno onih koje su imale za cilj da se osiguraju prava zatvorenika i građani zaštite od
6
A/HRC/WG.6/15/L.10
diskriminacije. Hrvatska je tražila dodatne informacije o mjerama preduzetim da se smanji
zatvorska populacija i poboljšaju uslovi za tu populaciju. Tražila je i dodatne informacije u
vezi finalizovanja Strategije za borbu protiv homofobije, uloge civilnog sektora i glavnih
principa na kojima se zasniva ova strategija.
44.
Kuba je pozdravila napredak u uspostavljanju zakonodavnog i institucionalnog
okvira za ostvarivanje, zaštitu i promociju ljudskih prava i istakla napore u pogledu prava
osoba sa invaliditetom. Pohvalila je Akcioni plan za osobe sa invaliditetom, sa posebnim
fokusom na djeci, i mjere i strategiju za borbu protiv nasilja u porodici. Kuba je dala
preporuku.
45.
Kipar je pohvalio napore u borbi protiv diskriminacije osjetljivih grupa.
Podsjećajući na napore za bolje integrisanje osoba sa invaliditetom u politički, društveni i
ekonomski život, konstatovao je osnivanje Savjeta za brigu o osobama sa invaliditetom.
Izvještaji su ukazali, međutim, da se djeca sa invaliditetom i dalje suočavaju sa značajnim
izazovima, što pokreće pitanje koje su mjere predviđene da se poboljša njihov položaj.
46.
Estonija je konstatovala osnivanje nekoliko tijela za praćenje zaštite ljudskih prava i
ratifikovanje Opcionog protokola uz Konvenciju o sprečavanju mučenja (OP-CAT) i
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD). Ohrabrila je Vladu Crne Gore da
nastavi sa aktivnostima na polju rodne ravnopravnosti i implementira Strategiju i Akcioni
plan za borbu protiv trgovine ljudima. Zakonodavstvo koje se tiče slobode izražavanja
usklađeno je sa evropskim standardima, iako bi se moglo više učiniti da se zaštite novinari i
procesuiraju slučajevi nasilja nad njima. Estonija je dala preporuku.
47.
Sjedinjene Američke Države su priznale uspjeh u oblasti LGBT prava, sprečavanja
mučenja i pronalaženja smještaja za izbjeglice na Koniku. I pored napora da se riješi pravni
status izbjeglica, ostaje zabrinutost za hiljade njih koji još uvijek nijesu upisani. Zabrinutost
su izazvali nedostatak političke volje i i nezavisnosti sudstva u cilju borbe protiv korupcije.
Rome, Aškalije i Egipćani suočavaju se sa raširenim predrasudama, koje često odobravaju
domaći organi, a nedostajala je zvanična implementacija akcionog plana za njihovu
inkluziju. SAD su dale preporuku.
48.
Francuska je pozdravila napredak Crne Gore u oblasti ljudskih prava, uz
konstatovanje posebno ratifikacije Konvencije za zaštitu od prisilnog nestanka (CPED) i
usvajanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zabrani diskriminacije. Ipak, ostaje
niz izazova. Francuska je dala preporuke.
49.
Njemačka je pozdravila napredak u uključivanju Roma u obrazovni sistem, ali je
bila zabrinuta zbog toga što mnogi Romi, Aškalije i Egipćani nijesu legalno upisani. Tražila
je dodatne informacije o aktivnostima na rješavanju njihovog pravnog statusa,
zapošljavanja i socijalne integracije ovih zajednica. Tražila je detalje u vezi planova za
promociju i odbranu prava LGBT zajednice. Njemačka je tražila i informacije o planovima
da se istraže i gone slučajevi nasilja nad novinarima. Njemačka je dala preporuke.
50.
Bugarska je konstatovala kao pozitivno razvijanje institucionalnog sistema za zašttu
i promociju ljudskih prava, posebno osnivanje Savjeta za osobe sa invaliditetom i Savjeta
za prava djeteta i izradu akcionog plana za dječja prava. Tražila je dodatne detalje o
koracima koji se preduzimaju da se djeca sa poteškoćama u razvoju uključe u obrazovni
sistem. Bugarska je dala preporuku.
51.
Gvatemala je pozdravila osnivanje nacionalnih institucija za zaštitu prava djece i
osoba sa invaliditetom i borbu protiv diskriminacije, kao i akcione planove i strategije za
borbu portiv homofobije, sprečavanje mučenja i obezbjeđenje hraniteljske brige o djeci.
Saopštila je zabrinutost zbog diskriminacije djece pripadnika manjina, djece – izbjeglica i
djece sa invaliditetom, posebno kad je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i
smještaju. Gvatemala je dala preporuku.
7
A/HRC/WG.6/15/L.10
52. Sveta Stolica je naglasila raznolikost crnogorskog društva i sklad koji postoji među
njenim građanima. Pozdravila je napredak u oblasti ljudskih prava koji je doveo do
uspostavljanja stabilnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje, zaštitu i
promociju ljudskih prava i podstakla na dalje napore u tom pogledu. Dala je preporuke.
53.
Mađarska je, mada je konstatovala pravne garancije za političku zastupljenost
manjina i formiranje šest manjinskih savjeta, izrazila zabrinutost zbog nedostataka u
finansiranju tih savjeta. I pored uloženih napora, položaj djece sa invaliditetom zahtijeva
dodatno poboljšanje. Mađarska je pitala kako vlasti namjeravaju da se pozabave navodima
o ozbiljnom kršenju ljudskih prava od strane policijskih službenika. Mađarska je dala
preporuke.
54.
Indonezija je pozdravila sveobuhvatne napore na promociji i zaštiti ljudskih prava.
Indonezija je konstatovala memorandum o razumijevanju o rodnoj ravnopravnosti, koji je
potpisalo 14 od 21 opština i Vlada, i nada se da će se ostali pridružiti. Indonezija je
pozdravila zakone kojima se jača uloga Ombudsmana i ohrabrila usklađivanje te institucije
sa Pariskim principima. Takođe je pozdravila strategiju za trajno rješenje problema
raseljenih lica. Indonezija je dala preporuke.
55.
Italija je konstatovala da je, i pored napretka u pogledu pravosudnog sistema,
potrebno raditi na osiguranju pune nezavisnosti sudstva. Prepreke socijalnoj inkluziji
romske djece i dalje postoje, pa je pozvano na dalje aktivnosti u tom pogledu. Pitala je koje
se mjere predviđaju da se ubrza ispitivanje predmeta restitucije imovine koju je
nacionalizovala vlada Jugoslavije. Italija je dala preporuke.
56.
Kirgistan je pozdravio razvijanje stabilnog zakonodavnog i institucionalnog sistema
za ljudska prava i konstatovao da su poboljšanja u vladavini prava i poštovanju osnovnih
prava dovela do pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Skrenuo je pažnju na pravosudne
reforme koje se tiču nezavisnosti i autonomije, efikasnosti, pristupa pravdi, borbe protiv
kriminala – posebno korupcije, terorizma i organizovanog kriminala, na reformu zatvora i
informacioni sistem za pravosuđe. Kirgistan je dao preporuke.
57.
Lihtenštajn je pozdravio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, ali je konstatovao
zabrinutost u vezi visokih stopa nasilja u porodici i seksualnog nasilja nad ženama i
djevojčicama i niskih stopa krivičnog gonjenja tih krivičnih djela. Uz pozdravljanje
nacionalne kampanje protiv porodičnog nasilja nad djecom, konstatovao je sa zabrinutošću
da je tjelesno kažnjavanje djece i dalje zakonito i uobičajeno. Lihtenštajn je dao preporuke.
58.
Litvanija je pohvalila usvajanje Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda i
Zakona o zabrani diskriminacije, koji se bavi neposrednom i posrednom diskriminacijom,
kao i jačanje institucije Ombudsmana. Međutim, konstatovala je da se ovi zakoni nijesu u
potpunosti primjenjivali i da Ombudsman nije imao kapaciteta da se zbilja bavi pitanjima
diskriminacije. Iako pozdravlja izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima se
dekriminalizuje kleveta, Litvanija je izrazila zabrinutost u vezi napada na novinare.
Litvanija je dala preporuke.
59.
Malezija je posebno pohvalila to što je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o pravima
osoba sa invaliditetom i napore na većem učešće žena u svim oblastima života, uključujući
politiku i državnu službu. U preostale izazove spada nedostatak kapaciteta, koji utiče na
puno uživanje prava od strane manjinskih grupa, uključujući Muslimane, i loš pristup
javnim objektima za osobe sa invaliditetom. Malezija je dala preporuke.
60.
Meksiko je konstatovao aktivnosti na zaštiti i promociji ljudskih prava, posebno
stalni poziv upućen nosiocima mandata za specijalne procedure i ratifikaciju većine
regionalnih i međunarodnih instrumenata za ljudska prava, koji zahtijevaju hitnu
implementaciju. Istakao je izmjene i dopune Zakona o radu kojima se garantuju radna prava
8
A/HRC/WG.6/15/L.10
žena i izmjene zakona kojima se unapređuju uslovi za osobe sa invaliditetom. Meksiko je
dao preporuke.
61.
Maroko je konstatovao ratifikaciju većine međunarodnih instrumenata za ljudska
prava i pozdravio reformu pravosuđa i njen Akcioni plan. Nakon što je prihvatila brojne
izbjeglice i raseljena lica, Crna Gora je osnovala niz tijela za zaštitu njihovih prava i
kultura. Konstatujući da materijalne prepreke i dalje otežavaju pristup romske djece i djece
sa invaliditetom obrazovanju, postavljeno je pitanje kako Crna Gora namjerava da rješava
ovaj problem. Maroko je dao preporuke.
62.
Holandija je pozdravila zakonodavni okvir kojim se obezbjeđuje zaštita od
diskriminacije i osnivanje Ombudsmana. Diskriminacija po osnovu pola, seksualne
orijentacije i rodnog identiteta postoji posvuda u društvu, i pored poboljšanog zakonskog i
administrativnog okvira. Ohrabrila je Vladu da unaprijedi i brani prava LGBT zajednice i
da goni počinioce krivičnih djela protiv njih. Holandija je dala preporuke.
63.
Norveška je konstatovala osnivanje niza institucija za sprovođenje ljudskih prava i
njihovo učešće u javnoj diskusiji na tu temu. I pored opšteg pozitivnog trenda, potrebni su
stalni napori na implementaciji međunarodnih standarda i harmonizovanju pravnog okvira.
Stoga se ohrabruje Vlada da ovaj proces smatra prioritetom. Norveška je dala preporuke.
64.
Filipini su konstatovali značajna dešavanja nakon sticanja nezavisnosti i pristupanja
Crne Gore brojnim konvencijama o ljudskim pravima, ali su izrazili zabrinutost što Crna
Gora još uvijek nije pristupila Međunarodnoj konvenciji o zaštiti prava svih radnika
migranata i članova njihovih porodica (ICRMW). Saradnja sa regionalnim i međunarodnim
partnerima u borbi protiv trgovine ljudima zavređuje pohvalu. Uz konstatovanje mjera koje
se tiču nasilja u porodici i unapređenja prava žena i djece, ohrabruje se Crna Gora da
intenzivira napore na implementiranju strategija i akcionih planova u tim oblastima. Date su
preporuke.
65.
Poljska je konstatovala stalni poziv nosiocima mandata za specijalne procedure.
Pohvalila je napore na zaštiti ljudskih prava, uz konstatovanje osnivanja Zaštitnika ljudskih
prava i sloboda i Zakona o zabrani diskriminacije. Visoka stopa djece izložene seksualnoj
eksploataciji ili zlostavljanju i slučajevi djece koja se iskorišćavaju za rad izazivaju
zabrinutost. Poljska je dala preporuke.
66.
Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je pohvalila ratifikaciju osnovnih
sporazuma o ljudskim pravima i uspostavljanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za
ljudska prava. Uz konstatovanje usvajanja zakona i strategije za nasilje u porodici, tražila je
detalje u vezi pravnog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama i efekata usvojenih
zakona. Zatraženo je više informacija o institucionalnoj zaštiti prava manjina.
67.
Republika Moldavija je pozdravila napore Crne Gore na jačanju sistema za zaštitu
ljudskih prava. Istovremeno je naglasila značaj djelotvornog pretakanja standarda u vezi
ljudskih prava u praksu. Pozdravila je izradu politika, programa i strategija za borbu protiv
trgovine ljudima i sprečavanje i eliminisanje porodičnog nasilja nad ženama i djecom.
Republika Moldavija je dala preporuke.
68.
Slovačka je uputila pohvalu Crnoj Gori zbog ratifikovanja osnovnih međunarodnih
instrumenata za ljudska prava, naročito potpisivanja Opcionog protokola uz Konvenciju o
pravima djeteta (OP-CRC-IC). Konstatovala je da Crna Gora, kao multietnička i
multikulturna država, promoviše dijalog među kulturama i saradnju etničkih i vjerskih
grupa u širem regionu. Slovačka je dala preporuke.
69.
Slovenija je pozdravila usvajanje zakonodavstva i konkretne mjere protiv
diskriminacije uopšte, ali posebno diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog
identiteta, i zakonodavstva kojim se zabranjuje objavljivanje informacija i mišljenja u cilju
9
A/HRC/WG.6/15/L.10
podsticanja na diskriminaciju. Takođe je pozdravila usvajanje zakonodavstva o zaštiti od
nasilja u porodici. Slovenija je dala preporuku.
70.
U odgovoru na iznesene komentare, delegacija je pomenula značajne korake
preduzete protiv visokog nivoa homofobije u Crnoj Gori. U decembru 2011. Vlada je
osnovala tri radne grupe (sa jednakim brojem predstavnika ministarstava i NVO) u cilju
stvaranja uslova da LGBT osobe dobiju ravnopravan status u zajednici.
71.
Istaknut je novi zakon kojim se jačaju nadležnosti Zaštitnika ljudskih prava i
sloboda (Ombudsmana). On je uspostavljen kao nacionalni mehanizam za zaštitu lica
lišenih slobode od mučenja ili drugih oblika surovog, nehumanog ili ponižavajućeg
postupanja ili kažnjavanja. Skupština Crne Gore imenovala je zamjenika Ombudsmana za
sprečavanje mučenja i zaštitu lica lišenih slobode.
72.
Crna Gora je usvojila niz strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i Strategiju za reform
pravosuđa iz 2010. sa Akcionim planom. Važan iskorak predstavljalo je osnivanje Komisije
za koordinaciju i praćenje politike protiv korupcije, koju čine visoki predstavnici izvršne
vlasti, pravosuđa, parlamenta, političkih partija i NVO. Crna Gora je osnovala i
specijalizovane vladine službe za borbu protiv korupcije, prošla GRECO-ve evaluacije u
vezi koruptivnih praksi, sprovela javne kampanje za unapređenje svijesti o korupciji,
realizovala obuke sudija i tužilaca koji se bave korupcijom i pokrenula disciplinske
postupke protiv više službenika u vezi korupcije i organizovanog kriminala. Crna Gora
namjerava da sprovede aktivnosti koje se tiču unapređenja zakonodavstva na temu borbe
protiv korupcije, jačanja saradnje između tijela za borbu protiv korupcije i sukoba interesa,
izrade planova integriteta i kampanja za unapređenje prijava korupcije i zaštite za građane
koji je prijave.
73.
Pomenuta je reforma pravosuđa koja se sprovodi u saradnji sa sudovima,
tužilaštvom, Advokatskom komorom i svim zainteresovanim subjektima. Skupštinski
odbori rade na izmjenama i dopunama u cilju ispunjavanja preporuka Venecijanske
komisije o jačanju odgovornosti nosilaca sudske funkcije.
74.
Crna Gora je ulagala ogromne napore u unapređenje zakonodavstva i
implementaciju politika za osobe sa invaliditetom, između ostalog pomoću razvijanja službi
podrške na lokalnom nivou kao što su centri za djecu sa poteškoćama u razvoju, lični
asistenti, podrška kod kuće djeci sa najvišim stepenom invaliditeta, asistenti u nastavi,
odgovarajući prevoz, inkluzivno obrazovanje, specijalistička zdravstvena njega. Razvijeno
je eksterno praćenje institucija od strane organizacija civilnog društva i Ombudsmana.
75.
Kad je riječ o napadima na novinare, prijetnjama ili nasilnom ponašanju, prema
najnovijim podacima, pripremljenim neposredno prije ovog zasijedanja, riješeni su svi
slučajevi osim tri, pri čemu je 13 lica optuženo a presude donesene u deset slučajeva, sa
zatvorskim kaznama u svim slučajevima osim jednog.
76.
U odgovoru na postavljena pitanja koja se tiču pretrpanosti zatvorskog sistema,
delegacija je objasnila da je sistem za izvršenje krivičnih sankcija u velikoj mjeri poboljšan
tokom protekle dvije godine, uz podršku Evropske unije, kroz projekat podrške reformi
zatvorskog sistema u partnerstvu sa Njemačkom i Holandijom.
77.
Crna Gora je snažno posvećena rješavanju statusa raseljenih i interno raseljenih lica
i poboljšanju njihovog položaja. Podneseni su predlozi projekata za izgradnju 42 stambene
jedinice u dva grada, a zbog požara u kampu Konik traženo je prelazno rješenje za smještaj
kroz nabavku kontejnera.
78.
U pogledu rodne ravnopravnosti, delegacija je istakla da 17,2 procenata saziva
Skupštine izabranog prošle godine čine žene. Dva od sedamnaest ministarstava u Vladi
vode žene. U pogledu novih mjera protiv nasilja u porodici, pomenute su, između ostalog,
10
A/HRC/WG.6/15/L.10
izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima se jača zaštita žrtava i predviđa gonjenje po
službenoj dužnosti slučajeva silovanja u braku i poništenje prisilnih brakova.
79.
U odgovoru na pitanja u vezi pravnog statusa raseljenih i interno raseljenih lica,
pripremljen je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima kako bi se
produžio rok za prijavu raseljenih i interno raseljenih lica za stalno nastanjenje i privremeno
boravište do 31. decembra 2013. Nacrt je u Vladinoj proceduri i očekuje se da će biti
usvojen u Skupštini.
80.
Španija je pohvalila napore Crne Gore na promociji i zaštiti ljudskih prava i posebno
pozdravila ratifikaciju Opcionog protokola uz Konvenciju o sprečavanju mučenja (OPCAT), ustanovljenje pozicije zamjenika Ombudsmana za sprečavanje mučenja i ratifikaciju
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog opcionog protokola. Španija je dala
preporuke.
81.
Šri Lanka je pozdravila razvoj institucionalnog okvira za promociju i zaštitu ljudskih
prava, mjere za borbu protiv kriminala, posebno korupcije, terorizma i organizovanog
krminala, te posvećenost Crne Gore promociji i zaštiti prava manjina, žena i djece i
eliminisanju nasilja nad ženama, uključujući nasilje u porodici. Ostaje zabrinuta zbog
raširenosti trgovine ljudima i dala je preporuke.
82.
Švedska se interesovala za napore da se osigura i procijeni djelotvorna
implementacija zakona i propisa usvojenih u cilju borbe protiv korupcije na visokom nivou.
Takođe je pitala za mjere koje se preduzimaju da se poboljša efikasnost sudova kako bi se
skratila kašnjenja u predmetima koji čekaju na suđenje i presudu. Pitala je i koji se koraci
mogu preduzeti kako bi se uspješnije ostvario cilj objavljivanja svih sudskih odluka i
njihove dostupnosti na internetu. Švedska je dala preporuke.
83.
Švajcarska je pozdravila napredak ostvaren u borbi protiv diskriminacije, posebno
napore u borbi protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta,
kao i ratifikaciju Opcionog protokola uz Konvenciju o sprečavanju mučenja (OP-CAT).
Međutim, ostaje zabrinuta u vezi napada i uznemiravanja kojima je izložena nezavisna
štampa, poteškoća na koje nailaze manjine u ostvarenju punog uživanja svojih prava na
obrazovanje i adekvatan smještaj i bavljenja prošlošću. Švajcarska je dala preporuke.
84.
Tajland je konstatovao napore u borbi protiv diskriminacije manjina i
marginalizovanih grupa, posebno mjere za zaštitu i podršku Romima. Ostaje zabrinut zbog
nedostataka u socijalnoj inkluziji posebno za djecu pripadnike manjina i osobe sa
invaliditetom. Zabrinut je da će, i pored napora da se integrišu djeca iz manjina u domaću
obrazovni sistem, jezik predstavljati ozbiljnu prepreku u komunikaciji u socijalnoj
integraciji. Tajland je dao preporuke.
85.
Ukrajina je pohvalila Crnu Goru zbog implementacije preporuka koje su prihvaćene
prilikom pregleda iz 2008. Posebno je pozdravila zakonodavne mjere usvojene u cilju borbe
protiv neposredne i posredne diskriminacije po osnovu roda, seksualne orijentacije i rodnog
identiteta. Ukrajina je ohrabrila Crnu Goru da dodatno intenzivira svoje napore na
promovisanju međuetničkog sklada i tolerancije u široj javnosti. Ukrajina je dala
preporuku.
86.
Ujedinjeni Arapski Emirati su pozdravili napore na promociji prava osjetljivih
grupa, posebno djece sa invaliditetom i žena. Konstatovali su posebno uvođenje
zakonodavstva o postupanju sa maloljetnicima u krivičnim postupcima i mjere za zaštitu
dječjih prava, uključujući nacrt zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Dali su preporuku.
87.
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske pozvalo je Crnu Goru da
djelotvorno implementira zakone kako bi se garantovala prava osoba sa invaliditetom i
borba protiv diskriminacije i nasilja u porodici. Konstatovalo je zabrinutost u vezi
nezavisnosti pravosuđa, stavova javnosti o homoseksualnosti i nejednakosti sa kojima se
11
A/HRC/WG.6/15/L.10
suočavaju manjine u pogledu uslova za život, pristupa javnim institucijama i obrazovanju.
Ujedinjeno Kraljevstvo je ohrabrilo obuku policije i sudstva za borbu protiv predrasuda na
svim nivoima. Dalo je preporuku.
88.
Češka Republika je prepoznala napredak koji je Crna Gora ostvarila na promociji i
zaštiti ljudskih prava i posebno pozdravila ratifikaciju Opcionog protokola uz Konvenciju o
sprečavanju mučenja (OP-CAT). Ohrabrila je Crnu Goru da nastavi sa naporima na
rješavanju pitanja koja se tiču izbjeglica, raseljenih i interno raseljenih lica na trajan i
održiv način. Češka Republika je dala preporuke.
89.
Urugvaj je istakao zakonodavni i institucionalni sistem za zaštitu i unapređenje
ljudskih prava, posebno ratifikaciju Opcionog protokola OP-CAT, Konvencije o pravima
osoba sa invaliditetom i Opcionog protokola uz nju i Konvencije za zaštitu od prisilnog
nestanka, zakonodavstvo za zaštitu sloboda i ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije, te
napredak u promociji i zaštiti dječjih prava. Izrazio je zabrinutost u vezi ekonomskih
posljedica razvoda za supružnike i nepostojanja kriminalizacije prodaje djece, dječje
prostitucije i pornografije. Urugvaj je dao preporuke.
90.
Vijetnam je konstatovao tekuća poboljšanja crnogorske zakonodavne i
institucionalne infrastrukture i pohvalio napore na osiguranju i promovisanju punog
uživanja ljudskih prava osjetljivih grupa kao što su djeca i osobe sa invaliditetom.
Konstatovao je konkretne mjere za promociju prava manjinskih grupa, uz uviđanje da se
Crna Gora i dalje suočava sa brojnim izazovima. Dao je preporuke.
91.
Alžir je pozdravio napore na jačanju pravnog i institucionalnog okvira za ljudska
prava u Crnoj Gori, uključujući usvajanje zakona za borbu protiv diskriminacije i politike
za promociju rodne ravnopravnosti i borbu protiv nasilja u porodici. Pohvalio je i
ratifikaciju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i podstakao Crnu Goru da
razmotri ratifikaciju Međunarodne konvencije o pravima svih radnika migranata i članova
njihovih porodica, što bi znatno doprinijelo borbi protiv diskriminacije. Alžir je dao
preporuke.
92.
Argentina je pohvalila Crnu Goru zbog osnivanja Savjeta za prava djeteta i
ratifikacije Konvencije za zaštitu od prisilnog nestanka, Opcionog protokola uz Konvenciju
o sprečavanju mučenja i Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog opcionog
protokola. Argentina je dala preporuke.
93.
Jermenija je pozdravila posvećenost Crne Gore promociji i zaštiti ljudskih prava.
Posebno je konstatovala nedavno usvajanje zakona protiv diskriminacije zasnovano na
ustavnoj zabrani diskriminacije, izmjene i dopune zakonodavstva o pravima i slobodama
manjina i napore na zaštiti i promociji dječjih prava, posebno djece sa invaliditetom.
Jermenija je dala preporuku.
94.
Australija je konstatovala korake preduzete kako bi se osigurala dokumentacija
raseljenih i interno raseljenih lica kako bi se olakšao pristup zapošljavanju i zdravstvenoj
zaštiti. Bila je zabrinuta zbog izvještaja o nedostacima u pristupu Roma zdravstvenoj
zaštiti, zapošljavanju i obrazovanju. Pozdravila je napore na jačanju zakonodavnog okvira
za slobodu izražavanja i podstakla na dalji rad na procesu pravosudnih reformi, naročito u
istrazi navoda o korupciji među visoko pozicioniranima javnim ličnostima i nasilja nad
novinarima. Australija je dala preporuke.
95.
Austrija je pohvalila brojne napore preduzete od prethodnog pregleda. Austrija je
zatražila dodatne informacije o strategijama za unapređenje socijalne inkluzije Roma.
Takođe je pitala za namjeru Crne Gore da ratifikuje Konvenciju o smanjenju apatridije iz
1961. godine, s obzirom na veliki broj raseljenih i interno raseljenih lica. Postavila je
pitanje koje se dalje mjere planiraju kako bi se osigurala bezbjednost novinara. Austrija je
dala preporuke.
12
A/HRC/WG.6/15/L.10
96.
Bangladeš je pozdravio reforme zatvorskog sistema i pravosuđa, mjere za promociju
rodne ravnopravnosti, ratifikaciju Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i inovativne
kampanje za prevenciju i borbu protiv negativnih stavova zasnovanih na polu, starosti, rasi,
nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i invaliditetu. Saopštio je zabrinutost
zbog uporne diskriminacije djece pripadnika manjina, djece-izbjeglica i djece sa
invaliditetom kad je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i smještaju, kao i
zbog stereotipnih i ponižavajućih prikazivanja žena u medijima. Bangladeš je dao
preporuke.
97.
Bjelorusija je izjavila da i pored stalnog poziva nosiocima mandata za specijalne
procedure, Crna Gora nije sarađivala sa njima i nije primila njihove posjete od sticanja
nezavisnosti, uprkos brojnim problemima u oblasti ljudskih prava. Ona žali što Crna Gora
nije pristupila Protokolu iz Palerma. Bjelorusija je izjavila da trgovina ljudima i seksualna
eksploatacija djece ostaju problem u Crnoj Gori. Bjelorusija je dala preporuke.
98.
Belgija je pozdravila napredak u implementaciji zakonodavnog i institucionalnog
sistema za garantovanje uživanja, zaštite i promocije ljudskih prava, ali je bila zabrinuta
zbog uporne diskriminacije LGBT zajednice. Konstatovala je napredak u obezbjeđivanju
prava na slobodu izražavanja, ali ostaje zabrinuta zbog toga što su nametnuta ograničenja,
što je rezultiralo klimom autocenzure koja odvraća novinare od nezavisnog istraživanja.
Belgija je dala preporuke.
99.
Bosna i Hercegovina je pohvalila Crnu Goru zbog usvajanja zakonodavstva,
ratifikacije osnovnih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i osnivanja nacionalnih
institucija za implementaciju politika ljudskih prava, posebno u vezi djece i osoba sa
invaliditetom. Postavila je pitanje koji su koraci preduzeti da se poboljša položaj djece sa
invaliditetom, posebno u obrazovanju, i koje su mjere usvojene da se poboljšaju uslovi u
zatvorima.
100. Brazil je pozdravio korake na unapređenju demokratije i ljudskih prava, posebno
mjere usvojene u cilju jačanja pravosuđa kroz reforme i saradnju sa Evropskim sudom za
ljudska prava i Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Pitao je
da li Crna Gora razmatra dodatne mjere kako bi se garantovalo da manjine budu zaštićene
od svih oblika diskriminacije i da imaju pun pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju.
Brazil je dao preporuke.
101. Grčka je pozdravila brojna pozitivna dešavanja u oblasti ljudskih prava od prvog
ciklusa OPP. Tražila je dodatne informacije o rezultatima koji su ostvareni nakon usvajanja
mjera za unapređenje rodne ravnopravnosti. Pitala je koji su koraci učinjeni u cilju borbe
protiv trgovine ljudima. Grčka je pozdravila inicijative da se obezbijedi edukacija i obuka o
ljudskim pravima i pitala koliko je to bilo djelotvorno. Grčka je dala preporuke.
102. Kanada je pozdravila nedavno ažuriranje informacija o statusu implementacije
Strategije za poboljšanje položaja Roma i pitala koje su mjere za borbu protiv
diskriminacije Roma predviđene da budu sadržane u strategiji za 2012-2016. Pozdravila je i
usvajanje Zakona o Ombudsmanu i zakonodavstva o diskriminaciji. Kanada je dala
preporuke.
103. Turska je konstatovala brz napredak ostvaren u promociji i zaštiti ljudskih prava u
Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti 2006. Posebno je pozdravila usvajanje Strategije
razvoja hraniteljstva sa Akcionim planom 2012-2016. za zaštitu prava djeteta, izjavila da
cijeni inicijative za unapređenje rodne ravnopravnosti u opštinama i konstatovala strategiju
za borbu protiv trgovine ljudima. Turska je ohrabrila Crnu Goru da obezbijedi obuku za
relevantno osoblje za prepoznavanje znaka zlostavljanja. Turska je dala preporuke.
104. Delegacija je pomenula aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima, sa strategijom
koju je usvojila Vlada, a koja se fokusira na prevenciju, krivično gonjenje, zaštitu žrtava i
13
A/HRC/WG.6/15/L.10
identifikovanje žrtava. Podizanje nivoa svijesti u javnosti je prioritet, kao i izgradnja
stručnih kapaciteta putem obuke i regionalne saradnje u cilju rješavanja ovog problema.
105. Delegacija je pomenula razne mjere koje se preduzimaju kako bi se znatno povećala
integracija djece sa posebnim potrebama u redovno školovanje. Pojačane su aktivnosti
specijalizovanih službi u redovnim školama. Nekadašnje posebne institucije postaju
resursni centri za podršku redovnom sistemu. Ove napore prati sveobuhvatna kampanja za
podizanje nivoa svijesti u javnosti, koja se realizuje u saradnji sa UNICEFom.
106. Istaknute su mjere za osiguranje djelotvorne implementacije zakona protiv
korupcije, uključujući osnivanje zasebnih službi u sudovima, tužilaštvu i policiji za
bavljenje slučajevima korupcije.
107. U odgovoru na pitanje ratnih zločina, delegacija je pojasnila da je od šest slučajeva
ratnih zločina koji se tiču Crne Gore u tri slučaja došlo do pravosnažne presude, za jedan je
u toku žalbeni postupak, dok dva još nijsu zaključena . Osnovane su službe koje nude
pomoć žrtvama ratnih zločina i objavljen vodič o pravima žrtava ratnih zločina.
108. Crna Gora se suočava sa problemom zaostalih predmeta. Usvojen je Zakon o zaštiti
prava na suđenje u razumnom roku, čime se obezbjeđuje sudska zaštita za ostvarivanje
ovog prava. Usvojen je plan sa konkretnim mjerama za preraspoređivanje sudija koji su
manje opterećeni, preraspodjelu predmeta iz preopterećenih sudova i uvođenje
prekovremenog rada. Novi Zakonik o krivičnom postupku, koji se implementira od 1.
septembra 2011, uveo je tužilačku istragu i mjere za sporazumno priznanje krivice.
109. U vezi zabrinutosti u vezi apatridije, regionalna Radna grupa u okviru Sarajevskog
procesa zaključila je da ne postoji rizik od apatridije, pošto je bivša Jugoslavija imala jedan
od najboljih sistema za upis. Sva lica bez državljanstva koja borave u Crnoj Gori a potiču iz
bivše Jugoslavije mogu se naknadno upisati u registar državljana na osnovu mjesta rođenja
roditelja ili po nekom drugom osnovu. Crna Gora je 2011.godine potpisala sporazum sa
Kosovom1 o naknadnom upisu u registar državljana, a kao rezultat toga prošle godine je
organizovano desetak kolektivnih posjeta Kosovu sa preko 500 interno raseljenih lica,
prvenstveno RAE, kako bi bili upisani u registar državljana i dobili odgovarajuća
dokumenta. Kad je riječ o pitanju djece rođene izvan zdravstvenih ustanova, Ministarstvo
unutrašnjih poslova vodi postupak za utvrđivanje činjenica za registrovanje takve djece.
110. Kad je riječ o integraciji RAE populacije, bilo je očiglednog napretka u sektorima
obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja. Zbog potrebe dalje socijalne integracije, Crna Gora
je usvojila Strategiju za poboljšanje položaja RAE populacije za period 2012-2016. sa
pratećim godišnjim akcionim planovima. Utvrđeno je da su oblasti za djelovanje:
stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna i dječja zaštita. Još
jedan sektor koji je obuhvaćen ovom strategijom je nasilje nad ženama i pitanje preranih i
prisilnih brakova. Predstavnici Vladinih institucija i NVO dodijelili su 470 000 eura za
potrebe integracije.
111. Crna Gora je usvojila novi Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti za
period 2013-2017, koji su podržale NVO. U utvrđene aktivnosti spada promovisanje žena u
politici i suzbijanje nasilja nad ženama, zdravlje žena i unapređenje ženskih prava.
Implementaciju plana pratiće Komisija sastavljena od predstavnika državnih institucija i
NVO.
112. Medijske kuće su osnovale tri nezavisna samoregulatorna tijela u 2012: Medijski
savjet za samoregulaciju, Savjet za štampu i Samoregulatorni savjet za lokalnu i priodičnu
štampu, u skladu sa evropskim praksom za praćenje stručnih i etičkih standarda.
1 Pominjanje Kosova razumije se u kontekstu Rezolucije Savjeta bezbjednosti 1244 (1999)
.
14
A/HRC/WG.6/15/L.10
113. Predsjednik vlade je zajedno sa UNICEFom predvodio kampanju “Govorimo o
mogućnostima”, koja je imala veliki odjek u javnosti i doprinijela višem nivou svijesti u
javnosti o obrazovanju djece sa invaliditetom. Crna Gora je po prvi put učestvovala na
Paraolimpijskim igrama, što je dobilo znatni medijsku pažnju. Crna Gora planira da u
predstojeći popis stanovništva uključi odjeljak za podatke o osobama sa invaliditetom, u
skladu sa preporukama UN o boljim podacima o osobama sa invaliditetom. Preduzimaju se
značajni koraci kako bi se intenzivirale mjere za zapošljavanje mladih sa invaliditetom.
114. Institucija Ombudsmana je ojačana novim preventivnim ovlašćenjem. Angažovani
su novi stručnjaci a, u kontekstu globalne ekonomske krize, Crna Gora nije smanjila budžet
Ombudsmana za 2012. godinu. Crna Gora planira i da zatraži stručnu pomoć koju je
ponudila Kancelarija visokog komesara za ljudska prava.
115. Po pitanju korpucije, Crna Gora ne pravi razliku između korupcije na visokom i
niskom nivou. Cilj politike Crne Gore je nulta tolerancija na korupciju. Sa otvaranjem
poglavlja 23 i 24 u toku pregovora sa Evropskom unijom dobili smo podsticaj i kapacitete
za bolje tretiranje ovog pitanja i sve aktivnosti naše administracije služe daljem napretku u
oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kad je riječ o krivičnim djelima
onih koji koji posjeduju ekonomsku i političku moć, ona se već nalaze pod lupom naših
timova –policija i tužilaštvo se bave ovim pitanjima.
116. Crna Gora je prepoznata kao model za garantovanje prava manjina. Ona će nastaviti
sa jačanjem institucija za poštovanje ljudskih i manjinskih prava i punih sloboda svih
građana.
II.
Zaključci
Zaklju ci i/
i/ili preporuke
117. Crna Gora je pregledala i podržala preporuke koje su formulisane tokom
interaktivnog dijaloga i koje slijede u nastavku:
nastavku:
117.1. Ojačati
Oja ati nadležnosti i resurse
resurse Kancelarije Ombudsmana
Ombudsmana kako bi se osigurala
puna implementacija
implementacija zaduženja u skladu sa Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i
sloboda (Litv
(Litvanij
anija);
117.2. Obezbijediti Kancelariji Ombudsman
Ombudsmana
mbudsmana dovoljno resursa za obavljanje uloge u
skladu sa njenim nadležnostima
nadležnostima (Norveška
(Norveška);
veška);
117.3. Postarati se da Zaštitnik ljudskih prava i sloboda posjeduje neophodne
resurse i kadar kako bi u potpunosti obavljao svoje funkcije (Francuska
(Francuska);
uska);
117.4. Obezbijeditii dovoljne resurse koji ćee omogućiti
omogu iti Ombudsman
Ombudsmanu
budsmanu da
djelotvorno i nezavisno
nezavisno obavlja svoje nadležnosti (Poljska
(Poljska);
jska);
117.5. Objaviti plan komunikacija u kojem se navodi kako Vlada namjerava da
povećaa kapacitet Kancelarije Ombudsmana
pove
Ombudsmana (resur
(resursi,
ursi, kadar i zakonska ovlašćenja
ovlaš enja)
enja)
ikako namjerava da poveća
pove a svijest u javnosti o pravima i obra
obraćanju
bra anju Ombudsmanu
Ombudsmanu u
slučaju
slu aju da su im prava uskraćena
uskra ena (Ujedinjeno
(Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne
Irske)
Irske);
117.6. Dodijeliti neophodne resurse za brzo uspostavljanje nacionalnog mehanizma
za sprečavanje
spre avanje mučenja
mu enja sa karakteristikama sadržanim u Opcionom
Opcionom protokolu uz
Konvenciju protiv mučenja
mu enja OPOP-CAT (Meksiko);
(Meksiko);
117.7. Analizirati zakonski okvir koji se ti
tičee mu
mučenja
enja i surovog, nehumanog i
ponižavajućeg
eg postupanja i resurse Kancelarije Ombudsmana
ponižavaju
Ombudsmana kako bi se osiguralo da
ona, kao nacional
nacionalni
ionalni mehanizam
mehanizam za prevenciju
prevenciju,
evenciju, može da obavlja svoje nadležnosti na
djelotvoran i nezavisan način
na in (Švajcarska);
Švajcarska);
15
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.8.
Integrisati Protokol iz Istanbula
Istanbula u obuku zaposlenih (Turs
(Turska);
117.9. Nastaviti sa jačanjem
ja anjem institucional
institucionalnih
ionalnih struktur
struktura
tura imjerama podrške za punu
implementaciju
implementaciju ratifikovanih
ratifikovanih međunarodnih
me unarodnih instrumena
instrumenata. Takođe
Tako e predlažemo da se
poseban akcenat stavi na osobe sa invaliditetom, žrtve nasilja u porodici i seksualnog
nasilja i sva lica koja su podložna ili su u stanju ugroženosti i diskrimina
ile);
diskriminacije
riminacije (Čile
ile);
117.10. Nastaviti
strategija
Nastaviti sa primjenom strategi
ja i planova na kojima se radi kako bi seu
maksimalnoj mogućoj
mogu oj mjeri garant
garantovala
arantovala ljudska prava najosjetljivijih grupa (Kuba);
(Kuba);
117.11. Dalje konsolid
konsolidovati
nsolidovati postignuća
postignu a u oblasti osiguranja i unapređenja
unapre enja punog
uživanja ljudskih prava za
za osjetljive grupe, kao što su djeca i osobe sa invaliditetom,
kao i jačati
ja ati vladavinu prava i socijalnu koheziju u cilju iscrpnog
iscrpnog garantovanja svih
ljudskih prava svojim građanima
gra anima (Vietnam);
(Vietnam);
117.12. Dalja implementacija
implementacija sveobuhvatnog sistema dječje
dje je zaštite kroz ulaganje više
napora u jačanje
ja anje Savjeta za prava djeteta i jačanje
ja anje uloge zamjenika
zamjenika Ombudsmana
Ombudsmana za
prava djeteta (Bugar
(Bugarska
garska);
ska);
117.13. Obezbijediti sve neophodne finansijske i ljudske resurse za implementaciju
implementaciju
Nacional
Nacionalnog
ionalnog plana akcije za djecu, koji je u pripremi, kako bi se ostvarili ciljevi,
posebno u oblasti pružanja zaštite djeci (Ujedinjeni Arapski Emirati);
Emirati);
117.14. Usvojiti novi Nacionalni plan akcije za djecu, između
izme u ostalog u cilju
iskorjenjivanja seksualne eksploatacije djece (Poljska
(Pol jska);
jska);
117.15. Promo
Promovisati
omovisati prava djece u skladu sa preporukama Odbora za prava djeteta
(Jermeni
rmenij
(Je
rmenija);
117.16. Nastaviti napore na daljem jačanju
ja anju kapaciteta pružalaca socijalnih usluga i
državnih službenika koji se bave slučajevima
slu ajevima koji uključuju
uklju uju djecu, između
izme u ostalog
putem ko
kontinuirane
ntinuirane edukacije i obuke na temu ljudskih prava (Filipini);
(Filipini);
117.17. Preduzeti mjere za podizanje nivoa svijesti u javnosti o negativ
negativnim
gativnim efektima
tjelesnog kažnjavanja po djecu (Lihtenštajn
(Lihtenštajn);
htenštajn);
117.18. Poboljšati postojeće
postoje e ipripremiti nove programe za rehabi
rehabilita
habilitaciju
litaciju i
reintegraciju
reintegra
ciju djece u sukobu sa zakonom koja borave u institucijama poluotvorenog ili
zatvorenog tipa (Kirgistan
(Kirgistan);
irgistan);
117.19. Preduzeti korake za punu implementaciju
implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije
putem uvođenja
uvo enja dodatnog zakonodavstva u tu svrhu
svrhu i jačanja
ja anja institucije
institucije Zaštitinika
ljudskih prava i sloboda (Kanada);
(Kanada);
117.20. Preduzeti dalje mjere za implementaciju
implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije,
diskriminacije,
uključuju
uklju ujući
uju i aktivnosti za podizanje nivoa svijesti (Litv
(Litvanij
anija);
117.21. Preduzeti sve neophodne mjere za
za uspješnu i iscrpnu implementaciju Zakona
o zabrani diskriminacije (Švajcarska);
(Švajcarska);
117.22. U potpunosti i bez daljeg odlaganja implement
implementirati
plementirati odredbe Zakona o zabrani
diskriminacije iz 2011.
2011. godine (Austrij
(Austrija);
117.23. Preduzeti mjere za punu implement
implementaciju
lementaciju Zakona o zabrani diskriminacije iz
2011.
2011. godine (Belgija
(Belgija);
ja);
117.24. Djelotvorno se boriti protiv negativnih
negativnih stavova zasnovanih na polu, starosti,
rasi, nacional
nacionalnosti,
ionalnosti, etničkom
etni kom porijeklu, vjeroispovijesti i invaliditetu, posebno u cilju
sprečavanja
spre avanja diskriminacije
diskriminacije djece iz manjinskih grup
grupa
upa, djecedjece-izbjeglica i djece sa
invaliditetom (Poljska
(Poljska);
jska);
16
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.25. Jačati
Ja ati aktivnosti u borbi protiv diskriminacije i negativnih
negativnih stavova prema
ženama, uključuju
uklju ujući
uju i Romkinje iženeižene-migrante
migrante i djecu iz manjinskih grupa (Bangladeš
(Bangladeš);
117.26. Preduzeti dodatne konkretne korake u borbi protiv društvene diskriminacije
po osnovu rase, seksualne orijentacije, invaliditeta ili rodne identifikacije (Australi
(Australij
ralija);
117.27. Preduzeti korake kao bi se uspješnije podstaklo integrisanje u crnogorsko
društvo konkretnih osjetljivih grupa, uključuju
uklju ujući
uju i bavljenje diskriminacijom u oblastima
kao što su obrazovanje i zapošljavanje (Kanada);
(Kanada);
117.28. Unaprijediti učeš
u ešće
eš e žena u političkom
politi kom životu i njihov pristup pozicijama
odlučivanja
odlu ivanja i upravljanja (Francuska
(Francuska);
uska);
117.29. Preduzeti dalje mjere na unapređenju
unapre enju ekonomskog osnaživanja žena i
njihovog učeš
u ešća
eš a u političkom
politi kom životu i odlučivanju
odlu ivanju (Ukraj
(Ukrajina
ina);
117.30. Preduzeti dalje napore na unapređenju
unapre enju rodne ravnopravnosti i zaštiti svih
žena i djevojčica
djevoj ica od svih oblika nasilja
nasilja (Brazil);
117.31. Intenzivirati
Intenzivirati napore na planu rodne ravnopravnosti i preduzeti dalje korake u
promovisanju žena u svim sferama života, posebno u političkom
politi kom životu (Grčka
(Gr ka);
ka);
117.32. Nastaviti sa naporima na postizanju efikasnog
efikasnog upisa svih rođenih,
ro enih, sa
posvećivanjem
posve ivanjem posebne pažnje djeci iz etničkih
etni kih manjina (Sveta Stolica);
Stolica);
117.33. Dalje jačanje
ja anje napora na implementaciji
implementaciji principa
principa sadržanih u Zakonu o
zabrani diskriminacije,
diskriminacije, uključuju
uklju ujući
uju i borbu protiv diskrimina
diskriminacije
riminacije pripadnika LGBT
zajednice (Norveška
(Norveška);
veška);
117.34. U potpunosti implementirati
implementirati usvojene pravne mjere protiv diskrimina
diskriminacije
iminacije
zasnovane na seksual
eška Republika);
seksualnoj
ualnoj orij
orijentaciji
entaciji i rodnom identitetu
identitetu (Češka
Republika);
117.35. Nast
diskriminator
riminatornog
Nastaviti sa naporima u cilju eliminisanja svakog disk
riminator
nog
postupanja zasnovanog na seksu
seksualnoj
alnoj orij
orijentaciji
entaciji ili rodnom identitetu (Argentina);
117.36. Preduzeti mjere neophodne za djelotvornu zaštitu prava LGBT osoba
iistražiti i goniti sve navodne slučajeve
slu ajeve nasilja i diskrimi
diskriminacije
riminacije prema LGBT osobama
(Holandija);
(Holandija);
117.37. Uspostaviti djelotvorne
djelotvorne mehani
mehanizme
hanizme dij
dijaloga
aloga sa braniocima ljudskih prava u
oblasti seksualnih manjina (Španija
panija);
ija);
117.38. Preduzeti sve neophodne pravne i druge mjere za suzbijanje nasilja nad
ženama i pružanje podrške žrtvama nasilja nad ženama i njihovoj djeci (Njemačka
Njema ka);
ka);
117.39. Dodijeliti adekvatne kadrovske i finansijske resurse kako bi Strategija
Strategija za
zaštitu od nasilja u porodici i Zakon o sistemu maloljetničke
maloljetni ke pravde mogli sasvim da
obezbijede zaštitu prava djece i žena, uz prevladavanje nedostataka koji još uvijek
otežavaju
pravično
no
otežavaju sprečavanje
spre avanje nasilja u porodici i drugih oblika zlostavljanja, kao i pravi
gonjenje počinilaca
po inilaca (Italija
(Italija);
ija);
117.40. Osigurati djelotvorno istraživanje svih prijavljenih slučajeva
slu ajeva nasilja u
porodici i seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama,
djevoj icama, gonjenje počinilaca
po inilaca i
izricanje kazni srazmjernih težini počinjenog
po injenog krivičnog
krivi nog djela (Lihtenšt
(Lihtenštajn);
ajn);
117.41. Obezbijediti adekvatan broj skloništa za žrtve nasilja u prodici koja se
finansiraju iz javnih sredstava (Lihten
(Lihtenštajn
htenštajn);
štajn);
117.42. Uspostaviti mehani
mehaniza
hanizam
zam za praćenje
pra enje broja slučajeva
slu ajeva i obima zlostavljanja i
jačati
ati mjere zaštite od nasilja u porodici (Republika
ja
(Republika Moldavija
Moldavija);
avija);
17
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.43. Dovršiti postupak ratifika
ratifikac
kacije Konvencije o sprečavanju
spre avanju i borbi protiv nasilja
nad ženama i nasilja u porodici (Republika
(Republika Moldavija
Moldavija);
avija);
117.44. Dalje razvijati sistem podrške i zaštite za žrtve nasilja u porodici,
porodici, uključuju
uklju ujući
uju i
obezbjeđivanje
ivanje adekvatnog broja skloništa (Slovenij
obezbje
(Slovenija);
117.45. Nastaviti i jačati
ja ati napore u borbi protiv svih vrsta rodnog nasilja i usvojiti
politike za edukaciju i podizanje
podizanje nivoa svijesti u toj oblasti (Špan
(Španija
panija);
ija);
117.46. Održati i nastaviti aktivnosti u cilju smanjenja i eliminisanja nasilja,
zlostavljanja, seksualne eksploatacije i trgovine ljudima i istovremeno pružiti
odgovarajuću
odgovaraju u brigu i zaštitu žrtvama i goniti one koji su odgovorni (Sveta Stolica);
Stolica);
117.47. Poboljšati i usvojitii mjere za borbu protiv trgovine ljudima, između
izme u ostalog
pomoću
u nacrta Akcionog plana za 2012pomo
2012-2018,
2018, i obezbijediti obuku za sudije, tužioce i
službenike organa za sprovođenje
sprovo enje zakona (Šri
(Šri Lanka);
Lanka);
117.48. Povećati
Pove ati napore posebno u cilju zaštite žrtava trgovine ljudima (Grčka
(Gr ka);
ka);
117.49. Ojačati
Oja ati programe za reintegraciju
reintegraciju žrtava trgovine ljudima u društvo
(Republika
ka Moldavija
(Republi
Moldavija);
avija);
117.50. Intenzivirati
Intenzivirati borbu protiv sajber kriminala, posebno dječje
dje je por
pornogra
ornografije
nografije na
internetu
nternetu (Republika
(Republika Moldavija
Moldavija);
avija);
117.51. Usvojiti djelotvorne mjere u cilju borbe protiv seks
seksual
ksualne
ualne eksplo
eksploatacije
loatacije djece
(Bj
(Bjelorusija
elorusija);
orusija);
117.52. U potpunosti objaviti i implement
implementirati
mplementirati plan o tome kako Vlada Crna Gore
namjerava da imenovanje i napredovanje
napredovanje u pravosuđu
pravosu u učini
u ini pravičnim
pravi nim i transparentnim
transparentnim
procesom,
pravosuđaa (Ujedinjeno
procesom, kako bi osigurala punu zaštitu nezavisnosti pravosu
Kraljevtsvo Velike Britanije i Sjeverne Irske);
Irske);
117.53. Garantovati
arantovati odgovarajuća
odgovaraju a finansijska sredstva za djelotvornu i efikasnu
efikasnu
implementaciju pravosudne reforme
reforme i Akcion
kcionog
onog plan
plana
lana s tim u vezi (Ma
(Maroko
roko);
ko);
117.54. Ojačati
Oja ati standarde za odgovornost i integritet
integritet u pravosuđu
pravosu u tako što ćee se
promovisati
visati napredovanje u karijeri
osigurati imenovanje na osnovu zasluga i promo
(Sjedinjene Američke
Ameri ke Države);
Države);
117.55. Dovršiti ustavne, zakonske i administrativ
administrativn
dministrativne reforme
reforme sa ciljem veće
ve e
nezavisnosti pravosuđa,
pravosu a, između
izme u ostalog boljom primjenom kriterijuma zasnovanih na
zaslugama prilikom postupaka za imenovanje i zapošljavanje (Italija);
(Italija);
117.56. Osigurati da
da se relativno
relativno novi zakon o ulozi tužilaštva adekvatno,
jednoobrazno i dosljedno sprovodi u cijeloj zemlji (Švedska);
(Švedska);
117.57. Sprovesti reforme
reforme u cilju dodatne zaštite pravosuđa
pravosu a od protivzakonitog
političkog
kog uticanja i osigurati otvorene, transparentne
politi
transparentne i pravi
pravične
ravi ne sudske procese
(Australij
(Australija);2
117.58. Nastaviti sa unapređenjima
unapre enjima u sklopu procesa reforme pravosuđa,
pravosu a, uključuju
uklju ujući
uju i
eliminisanjem
eliminisanjem političkog
politi kog uticaja na pravosuđe
pravosu e (Austrij
(Austrija);
2
18
Preporuka koja je pročitana prilikom interaktivnog dijaloga glasila je: Sprovesti reforme u cilju dalje zaštite
medija i pravosuđa od protivzakonitog političkog uticanja i osigurati otvorene, transparentne i pravične sudske
procese (Australija);
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.59. Nastaviti sa borbom protiv korupcije u sektoru pravosuđa
pravosu a tako što ćee se
osigurati da procedure protiv korupcije budu bez političkog
politi kog ili drugog nedozvoljenog
uticaja (Kirgistan
(Kirgistan);
irgistan);
117.60. Dalji napori naimplement
naimplementaciji
implementaciji zakona i propisa protiv korupcije (Estonij
(Estonija);
117.61. Učiniti
initi borbu protiv korupcije održivom tako što ćee se osigurati da se
zakoni, propisi i prakse usvojeni na centralnom nivou u cilju prevencije korupcije
sprovode u cijeloj zemlji. Trebalo bi preduzeti mjere kako bi se izbjegao prostor za
lokalno tumačenje
tuma enje ovih praksi. (Švedska);
Švedska);
117.62. Žrtvama krivičnih
krivi nih djela
djela kažnjenih prema međunarodnom
me unarodnom pravu garantovati
pristup domaćim
doma im pravosudnim mehanizmima kako bi mogle tražiti odštetu
(Francuska
(Francuska);
uska);
117.63. Garantovati
arantovati punu slobodu izražavanja, između
izme u ostalog za novinare koji
istražuju osjetljiva pitanja kao što je organizovani
organizovani kriminal (Belgija);
(Belgija);
117.64. Sprovesti reforme u cilju dodatne zaštite medija od protivzakonitog
političkog
kog uticanja (Australij
politi
(Australija);3
117.65. Preduzeti mjere za unapređenje
unapre enje bezbjednog i povoljnog okruženja kako bi
novinari nezavisno i bez političkog
politi kog uticanja
uticanja obavljali svoj posao (Litvani
Litvanij
anija);
117.66. Preduzeti dalje mjere da se garantuje sloboda izražavanja, između
izme u ostalog
putem djelotvornog istraživanja prijetnji i napada na medije i novinare (Kanada);
(Kanada);
117.67. Pojačati
Poja ati napore da se istraže i gone stari slučajevi
slu ajevi nasilja nad novinarima
kako bi se uspostavilo bolje okruženje za slobodu štampe na nacionalnom nivou
(Holandija);
(Holandija);
117.68. Obezbijediti sprovođenje
sprovo enje nepristrasnih i djelotvornih istraga napada na
novinare i privesti počinioce
po inioce pravdi (Litvani
(Litvanij
anija);
117.69. Djelotvorno rješavati i istraživati napade na novinare i branioce ljudskih
prava (Češka
( eška Republika);
Republika);
117.70. Uz unapređenje
unapre enje i zaštitu slobode izražavanja i mišljenja, posvetiti dužnu
pažnju srazmjernoj odgovornosti u štićenju
šti enju prava drugih i poštovanju
poštovanju drugih
(Bangladeš
(Bangladeš);
117.71. Nastaviti napore na usvajanju zakona o vjerskim zajednicama, koji ima za
cilj da garantuje njihovu slobodu savjesti i ojača
oja a borbu protiv diskriminacije u tom
pogledu (Alžir
(Alžir);
žir);
117.72. Preduzeti dalje korake ka većem
ve em širenju informacija,
informacija, uključuju
uklju ujući
uju i tu zakone i
propise koji se tiču
ti u prava osoba sa invaliditetom i osigurati pristup svim izvorima
informacija, što ćee pomoći
pomo i osobama sa invaliditetom prilikom donošenja odluka
(Tajland);
(Tajland);
117.73. Nastaviti sa naporima u borbi protiv isklju
isključenosti
lju enosti i diskrimina
diskriminacije
riminacije osoba sa
invaliditetom (Argentina);
117.74. Intenzivirati napore na unapređenju
unapre enju prava osoba sa invaliditetom (Grčka
(Gr ka);
ka);
3
Preporuka pročitana prilikom interaktivnog dijaloga glasila je: Sprovesti reforme u cilju dalje zaštite medija i
pravosuđa od protivzakonitog političkog uticanja iosiguranja otvorenih, transparentnih i pravičnih sudskih procesa
(Australija);
19
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.75. Nastaviti sa implementacijom mjera u cilju poboljšanja uslova za
ostvarivanje i zaštitu prava osoba sa invaliditetom, čime
ime se osigurava izgradnja
inkluzivnog društva bez barijera (Kosta
(Kostarik
ostarika);
rika);
117.76. Povećati
Pove ati napore na unapređenju
unapre enju i zaštiti prava osoba sa invaliditetomu skladu
sa Strateg
Strategijom
trategijom za integraciju 20082008-2016.
2016. (Malezija
(Malezija);
ezija);
117.77. Povećati
Pove ati neophodne napore kako bi se garantovala inkluzija osoba sa
invaliditetomu društvo,
društvo, uz posebnu pažnju pristupu obrazovanju (Meksiko);
(Meksiko);
117.78. Održati model dobrih međuetni
me uetničkih
uetni kih odnosa kako bi se postiglo puno
preporučuje
uje se da se olakša i unaprijedi
pomirenje i integracija. Da bi se to postiglo, preporu
pristup etni
etničkih
ni kih,
kih, vjerskih i političkih
politi kih manjina obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti,
pravosuđu,
pravosu u, imovini i javnim pozicijama (Sveta Stolica);
Stolica);
117.79. Preduzeti dalje zakonodavne i administrativn
administrativne mjere kako bi se garantovala
prava
prava manjina (Kina);
(Kina);
117.80. Ojačati
Oja ati napore u cilju pune integracije rom
romske
omske populacije
populacije i drugih manjina
(Alžir
(Alžir);
žir);
117.81. Nastaviti sa započetim
zapo etim naporima u borbi protiv diskrimina
diskriminacije
riminacije manjina,
posebno Roma (Argentina);
117.82. Osnovati upravni odbor za nadzor nad dodjelom finansijskih sredstava
manjinskim savejtima kako bi se spriječio
sprije io svaki mogući
mogu i sukob interesa (Mađarska
Ma arska);
arska);
117.83. Nastaviti pozitivne mjere na unapređenju
unapre enju prava manjinskih grupa,
uključuju
uklju ujući
uju i Muslimane
Muslimane,
ane, putem dodjele dovoljnih finansijskih sredstava
sredstava (Malezija
(Malezija);
ezija);
117.84. Poboljšati efikasnost i osnažiti politiku
politiku i instrumente
instrumente za zaštitu i promociju
manjinskih grupa, posebno kroz obezbjeđivanje
obezbje ivanje odgovarajućih
odgovaraju ih sredstava Fondu za
manjine (Vietnam);
(Vietnam);
117.85. Implementirati
ana u Crnoj
Implementirati Strategiju
Strategiju za unapređenje
unapre enje položaja
položaja Roma
Roma i Egi
Egipćana
Gori 20122012-2016.
2016. (Sjedinjene Američke
Ameri ke Države);
Države);
117.86. Nastaviti sa naporima u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava romske
populacije
opulacije i riješiti njihove nesigurne uslove
uslove života u kampovima, u tijesnoj saradnji sa
međunarodn
me unarodnim
unarodnimpartner
impartnerima
partnerima (Ma
(Maroko
roko);
ko);
117.87. Ojačati
Oja ati obuku nastavnika kod manjina u cilju prevazilaženja izazova kao što su
barijere u komunikaciji usljed jezika, kako bi se djeca pripadnici manjina integrisala
integrisala u
lokalni sistem obrazovanja (Ta
(Tajland);
117.88. Nastaviti sa podizanjem nivoa svijesti o potrebama romske populacije,
uključuju
ujući
uklju
uju i djecu, i uspostaviti adekvatan sistem koji obezbjeđuje
obezbje uje njihovu socij
soci jalnu
alnu i
obrazovnu inkluziju (Austrij
(Austrija);
117.89. Sprovesti kampanje u cilju podizanja svijesti u izbjegličkoj
izbjegli koj zajednici
zajednici o
značaju
aju upisa i osigurati snažnu implementa
zna
implementaciju
mplementaciju Akcion
kcionog
ionog plana za rješavanje status
statusa
atusa
interno raseljenih lica (Sjedinjene Američke
Ameri ke Države);
Države);
117.90. Pomoći
Pomo i Romim
Romima
ima i Aškalijama
kalijama raseljenim sa Kosova
Kosova kako bi im se omogućilo
omogu ilo
da dobiju neophodne isprave za dobijanje
dobijanje stalnog nastanjenja ili privremenog boravka
u Crnoj Gori (Francuska
(Francuska);
uska);
117.91. Nastaviti sa rješavanjem položaja raseljenih i interno raseljenih lica na trajan
i održiv način,
na in, poput Strategije
Strategije za trajno rješavanje problema raseljenih i interno
interno
raseljenih
raseljenih lica (Slovačk
(Slova ka);
20
A/HRC/WG.6/15/L.10
117.92. Razmotriti dodatno produženje roka za prijavu za rješavanje statusa
statusa
raseljenih ili intern
interno
terno raseljenih lica (Slovačk
(Slova ka);
117.93. Nastaviti sa naporima na rješavanju pitanja interno raseljenih lica u cilju
pronalaženja trajnog rješenja (Šri Lanka);
117.94. Preduzeti dalje korake za regul
regulisanje
egulisanje pravnog statusa
statusa interno raseljenih lica,
uz fokusiranje na djecu rođenu
ro enu izvan zdravstvenih ustanova (Češka
( eška Republika
Republika);
ka);
117.95. Nastaviti
Nastaviti sa širenjem napora na upisu,
upisu, dokumentima i potom integrisanju
integrisanju
raseljenih i interno raseljenih lica u crnogorsko društvo (Australija);
117.96. Implementirati
mplementirati regionalni
regionalni program za smještaj izbjeglica u opštinama
(Austrij
(Austrija).
118.
Sljedeće
Sljede e preporuke imaju podršku Crne Gore, koja smatra da se one već
ve sprovode:
sprovode
118.1.
Pristupiti Protokolu iz Palerm
Palerma
alerma (Bj
(Bjelorusija
elorusija);
orusija);4
118.2.
Uskladiti zakonodavstvo saKonvencijom
saKonvencijom o pravima djeteta (Turs
(Turska);
118.3. Pojačati
Poja ati napore da se obezbijedi jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj
zaštiti za svu djecu, bez obzira na njihov imigracioni
imigracioni status (Filipin
(Filipini
ipini);
118.4. Uspostaviti sistem za monitoring ustanova koje pružaju specijalnu njegu
djeci i pripremiti akcioni plan za postepeno integrisanje te djece u redovni školski
sistem (Mađarska
Ma arska);
arska);
118.5. Eksplicit
Eksplicitno
plicitno zabraniti tjelesno kažnjavanje
kažnjavanje u svim okruženjima, uključuju
uklju ujući
uju i
kod kuće,
ku e, u školama i drugim objektima za brigu o djeci, iuspostaviti odgovarajuće
odgovaraju e
mehanizme za pritužbe djece (Lihten
(Lihtenštajn
htenštajn);
štajn);
118.6. Razmotriti sljedeću
sljede u fazu Plana aktivnosti za rodnu ravnopravnost kako bi se
uključili
uklju ili sveobuhvatni i ostvarljivi ciljevi za borbu protiv diskriminacije žena u svim
sferama života, uključuju
uklju ujući
uju i posao i obrazovanje (Indonezija
(Indonezija);
zija);
118.7. Usvojiti neophodne mjere kako bi se zajednička
zajedni ka imovina dijelila na jednake
djelove, bez obzira na pojedinačni
pojedina ni doprinos supružnika, te da bi se u porodični
porodi ni zakon
uključile
injenica da se žene u
uklju ile nove neophodne pravne odredbe kojima se kompenzuje činjenica
većoj
ve oj mjeri bave radom za koji se ne dobija nadoknada (Urugvaj
(Urugvaj);
vaj);
118.8. Razmotriti
nog zakonika kako bi se krivična
Razmotriti izmj
izmjene Krivi
Krivičnog
krivi na djela počinjena
po injena iz
mržnje
mržnje protiv LGBT osoba smatrala teškim krivičnim
krivi nim djelima ili makar otežavajućom
otežavaju om
okolnošću
okolnoš u (Belgija
(Belgija);
ja);
118.9. Uspostaviti mehanizam za praćenje
pra enje broja slučajeva
slu ajeva i obima zlostavljanja i
jačati
ati mjere zaštite od nasilja u porodici
ja
porodici (Republika Moldavija
Moldavija);
avija);
118.10. Prilagoditi Krivični
l.2
Krivi ni zakonik onome što je sadržano u čl.
l.2 i 3 Opcionog
protokola uz Konvenciju o pravima djeteta OPOP-CRCCRC-SCtako što ćee se kriminaliz
kriminalizovati
riminalizovati
djela sadržana u tom Protokolu (Urugvaj);
(Urugvaj);
118.11. Preduzeti neophodne mjere da se osigura da se svim licima koja su navodno
počinila
inila ratne zločine
po
zlo ine sudi pred domaćim
doma im sudovima i da žrtve dobiju odgovarajuću
odgovaraju u
sudsku zaštitu (Španija);
Španija);
4 Preporuka pročitana prilikom interaktivnog dijaloga glasila je: Pristupiti Međunarodnoj konvenciji o zaštiti prava radnika migranata-ICRMW i Protokolu
iz Palerma (Bjelorusija).
21
A/HRC/WG.6/15/L.10
118.12. Garant
Garantovati
rantovati slobodu izražavanja bez ikakve diskriminacije,
diskriminacije, u skladu sa
obavezom dužne pažnje
pažnje u zaštiti pojedinaca od zlostavljanja od strane nedržavnih
aktera i osigurati da se zakon o građanskoj
gra anskoj odgovornosti za klevetu ne koristi da bi se
sprečavala
spre avala legitimna kritika (Špa
(Španija
panija);
nija);
118.13. Garantovati
arantovati slobodu medija, osiguravajući
osiguravaju i zaštitu od svakog
svakog političkog
politi kog
uticanja i promovišući
promovišu i osnivanje nezavisnog savjeta za štampu (Švajcarska).
Švajcarska).
119.
Sljedeće
119.
Sljede e preporuke ćee Crna Gora ispitati i na njih dati blagovremene odgovore,
odgovore,
najkasnije do 23.
23. sjednice Savjeta za ljudska prava u junu 2013.
2013. godine:
godine:
119.1. Razmotriti ratifikovanje Međunarodne
Me unarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika
lanova njihovih porodica (ICRMW) (Čile);
migranata i članova
( ile); Razmotriti ratifikovanje
ICRMW (Indonezija);
(Indonezija);
119.2. Ratifikovati
Ratifikovati ICRMW (Turs
(Turska); ratif
ratifikovati
atifikovati ICRMW (Gvatemala);
(Gvatemala); Pristupiti
ICRMW (Bj
(Bjelorusija
el orusija)
orusija);5
119.3. Razmotriti pristupanje ICRMWu cilju sprečavanja
spre avanja diskrimina
diskriminacije
riminacije i osiguranja
jednakog pristupa pravednim uslovima za rad i osnovnim socijalnim uslugama,
posebno za migrante
migrante u osjetljivom položaju (Filipini);
119.4. Razmotriti ratifikovanje Opcionog protokola uz Konvenciju o pravima
djeteta OPOP-CRCCRC-IC, Opcionog protokola uz Međunarodni
Me unarodni pakt o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima OPOP-ICESCR, kao i Konvenciju Međunarodne
Me unarodne
organizacije rada 189 (Kosta
(Kostarika
ostarika);
rika);
119.5. Ratifikovati
Ratifikovati Konvenciju
Konvenciju o smanjenju apatridije iz 1961.godine
1961.godine i preduzeti
konkretne korake na nacionalnom nivou u cilju sprečavanja
spre avanja i eliminisanja
eliminisanja uzroka koji
dovode do apatridije (Njemačka
(Njema ka);
ka);
119.6.
Ratifikovati
Ratifikovati Konvenciju o smanjenju apatridije iz 1961.godine
1961.godine (Austrij
(Austrija);
119.7. Ratifikovati
Ratifikovati izmjene Rimskog statuta iz Kampale
Kampale, ukoliko je moguće
mogu e u cilju
doprinosa aktiviranju nadležnosti Međunarodnog
Me unarodnog krivičnog
krivi nog suda za krivično
krivi no djelo
agresije početkom
po etkom 2017. godine (Lihten
(Lihtenštajn
htenštajn);
štajn);
119.8. Organizovati
Organizovati posjete Crnoj Gori spe
speci
pecij
cijalnog
alnog izvjestioca za trgovinu ljudima,
specij
pecijalnog
alnog izvjestioca za savremene oblike rasizma, speci
specij
pecijalnog
alnog izvjestioca za
mučenje
mu enje i nezavisnog eksperta za pitanja manjina (Bj
(Bjelorusija
el orusija);
orusija);
119.9. Donijeti zakone kojima se eksplicitno zabranjuje tjelesno kažnj
kažnjavanje
avanje djece u
svim okruženjima, uključuju
lanova porodice (Njemačka
uklju ujući
uju i kod kuće
ku e i od strane članova
(Njema ka);
ka);
119.10. Pojednostaviti procedure za rregistra
egistraciju
rođenja
rađaju
egistra
ciju ro
enja osoba koje se ra
aju izvan
eliminisanju
inisanju
zdravstvenih ustanova kako bi se doprinijelo mjerama koje se sprovode na elim
diskriminacije (Meksiko);
(Meksiko);
119.11. Uspostaviti jednostavnu i pristupačnu
pristupa nu procedure za registrovanje rođenja
ro enja
kako bi se garant
garantovalo
arantovalo da su sva djeca obuhvaćena
obuhva ena (Brazil);
119.12. Osigurati nezavisnu i efikasnu istragu, u predloženom roku od
od15
15 mjeseci,
prema preporuci Potkomiteta za sprečavanje
spre avanje mučenja
mu enja (Mađarska
(Ma arska);
arska);
119.13. Garantovati
arantovati pravo žrtava na istinu, pravdu, odštetu i neponavljanje, posebno
preduzimanjem svih neophodnih mjera da se stane na kraj nekažnjivosti i privedu
5 Preporuka pročitana prilikom interaktivnog dijaloga glasila je: PristupitiMeđunarodnoj konvenciji o zaštiti prava radnika migranata-ICRMW i Protokolu
iz Palerma (Bjelorusija);
22
A/HRC/WG.6/15/L.10
pravdi svi pretpostavljeni počinioci
po inioci u skladu sa zakonom i međunarodnim
me unarodnim standardima
standardima
(Švajcarska);
Švajcarska);
119.14. Garant
Garantovati
rantovati slobodu izražavanja i zaštititi novinare od svakog oblika
zastrašivanja (Francuska
(Francuska);
uska);
119.15. Riješiti slučajeve
slu ajeve koji se tiču
ti u konfis
konfiskovane
onfiskovane imovine različitih
razli itih vjerskih
zajednica (Sveta Stolica).
Stolica).
120. Svi zaključci
zaklju ci i preporuke iz ovog izvještaja odražavaju stav jedne ili više država
koje su ih podnijele i/
i/ili države koja je predmet pregleda. Ne bi trebalo smatrati da ih je
podržala Radna grupa u cjelini.
23
A/HRC/WG.6/15/L.10
Prilog
Sastav
Sastav delegacije
Delegaciju Crne Gore predvodio je Nj.E. g. Suad Numanović, ministar ljudskih i
manjinskih prava, a činili su je sljedeći članovi:
Nj.E. Ljubiša Perović, stalni predstavnik Crne Gore pri UN i drugim medjunarodnim
organizacijama;
Blanka Radošević Marović, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava;
Irena Bošković, Odjeljenje za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo za ljudska i
manjinska prava;
Zorica Marić Djordjevic, savjetnica predsjednika Crne Gore;
Pavle Karanikic, Generalni direktorat za multilateralne poslove i regionalnu saradnju;
Tamara Brajović, prva savjetnica u Direkciji za UN i ostale medjunarodne
organizacije;
Jelena Milačić, prva sekretarka u Direkciji za UN i ostale medjunarodne organizacije;
Maja Jovović Schmidt, savjetnica u stalnoj misiji Crne Gore pri UN i i ostalim
medjunarodnim organizacijama;
Aneta Petrović, treća sekretarka u stalnoj misiji Crne Gore pri UN i ostalim
medjunarodnim organizacijama;
Branka Lakočević, pomoćnica ministra pravde, Ministarstvo pravde;
Slavica Rabrenović, pomoćnica ministra pravde, Odjeljenje za izvršenje sankcija;
Remzija Ademović, pomoćnica ministra za socijalno staranje i dječju zaštitu u
Ministarstvu rada i socijalnog staranja;
Mirjana Đurić, savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja;
Bojan Bugarin, Sektor za upravne unutrašnje poslove u Ministarstvu unutrašnjih
poslova;
Tamara Milić, samostalna savjetnica u Ministarstvu prosvjete;
Miloš Lalević, Odsjek za medije, Ministarstvo kulture;
Radule Kojović, sudija Vrhovnog suda;
Sanja Kalezić, šefica kabineta predsjednika Vrhovnog suda;
Veselin Vučković, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca;
Veljko Rutović, zamjenik Višeg državnog tužioca;
Ljulja Đjonaj, službenica za analitiku, Uprava policije;
Vesna Ratković, direktorica Uprave za antikorupcijsku inicijativu;
24
A/HRC/WG.6/15/L.10
Željko Šofranac, direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica;
Zoran Ulama, šef Kancelarije nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine
ljudima;
Aleksandra Junčaj, stažistkinja u Stalnoj misiji Crne Gore pri UN i ostalim
medjunarodnim organizacijama;
Ombudsman: Zdenka Perović, sekretarka u Kancelariji Ombudsmana;
Prevodioci: Tanja Luburić i Tamara Jurlina.
25
Download

Preuzmi izvještaj