haber
Broj 70
Juli-Oktobar 2013 WILLIAM HAGUE
cijena jedna funta
BRITISH SECRETARY OF STATE FOR FOREIGN AND COMMONWEALTH AFFAIRS
Iz Networka
William Hague, British Secretary of State for Foreign and Commonwealth Affairs
THE TRUE LEGACY OF SREBRENICA SHOULD BE THAT
SUCH VIOLENCE IS NEVER PERPETRATED AGAIN
Lessons from Srebrenica apply as much to the international community as they do to the people and politicians of Bosnia
and Herzegovina.
Eighteen years on, the legacy of Sre- to compromise is stalling Bosnia and progress, aided by the spirit of reconbrenica and the conflict of the 1990s Herzegovina's progress toward the ciliation. Bosnia and Herzegovina is
still haunts Bosnia and Herzegovina. EU and NATO. Membership of both lagging behind. It is encouraging that
Victims remain unidentified and perpetrators of these crimes remain at
large. Since the end of the fighting,
only 60 cases of wartime sexual violence have been prosecuted, despite
some estimates suggesting that up
to 50,000 women were raped in Bosnia and Herzegovina during the violence. Every year remains of victims
from Srebrenica and other atrocities
are discovered, beginning the painful process of identification that often
ends with a family's grief being revisited. This injustice and uncertainty
continues to exacerbate the suffering
of the victims and their loved ones.
Overcoming the legacy of such
deeply traumatic conflict requires
real effort. I am pleased that the would benefit all of Bosnia and Her- over three quarters of Bosnians want
G8 pledged $23 million last month zegovina's people. On the surface, it the same European future, irrespecto tackle the scourge of sexual vio- would seem that the scars of the eth- tive of their background. Last month,
lence across the globe and we will nic cleansing that ripped this country groups from all walks of life joined
continue to call for greater recogni- apart have not yet healed.
in the streets of cities across Bosnia
tion of victims of sexual violence and
more support for those still struggling
in Bosnia and Herzegovina nearly
twenty years on. The UK is also supporting the work of the International
Commission for Missing Persons,
whose efforts to identify those who
died in Srebrenica continue to bring
closure to their families and friends
left behind. We also support the work
of the Bosnian State Court and the
International Criminal Tribunal for the
former Yugoslavia to help ensure war
criminals are brought to justice.
We will continue to provide this vital assistance. However, we do so
in a climate which remains divided
along the same ethnic lines that
proved so fatal nearly two decades
ago. Bosnian children are educated
separately according to their ethnic
group and political parties continue Yet across the region, there is opti- and Herzegovina to demand action
to promote their own ethnic agenda, mism and hope. Croatia joined the from the Government on a number of
rather than take decisions in the na- EU earlier this month, and Serbia issues affecting the lives of ordinary
tional interest. A refusal by politicians and Kosovo are making welcome citizens, again regardless of politics
or ethnicity.
Some say that the legacy of Srebrenica can be seen in our foreign policy
decisions today and that the lessons
from Srebrenica apply as much to
the international community as they
do to the people and politicians of
Bosnia and Herzegovina. The world
was shaken by the events of summer
1995, and it is hard to deny that the
international community was found
wanting. One day, the true legacy
of Srebrenica should be that such
violence is never perpetrated again,
whether in Europe or anywhere else
in the world.
2
Iz Networka
DAN KADA SE SLUŽBENI LONDON PRISJETIO
SREBRENICE
“…Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović primio je u posjetu dr. Waqara Azmija, predsjednika Inicijative za
sjećanje i edukaciju o Srebrenici iz Ujedinjenog kraljevstva.
U srdačnom i prijateljskom razgovo- i dječaka, i neobjašnjivim masovnim stavnicima Ambasade BiH i ostalih
ru kojem je prisustvovao i ambasa- silovanjima i mučenjima desetina bh. udruženja u Velikoj Britaniji
dor Velike Britanije u BiH Nigel Ca- hiljada žena, dok su muškarci slani u prisustvujem Danu sjećanja na Sresey dr. Azmi je naglasio svoju želju koncentracione logore vojske bosan- brenicu, u Lancaster House u Lonza većom saradnjom sa Bosnom i skih Srba pod komandom generala donu, na komemoraciji koju su orHercegovinom. Upoznao je člana Ratka Mladica.
ganizovali Ministarstvo vanjskih
PBiH Izetbegovića sa aktivnostima (Oslobođenje)
poslova VB, te nevladina organizaciinicijative koju predstavlja. Posebnu
ja “Sjećanje na Srebrenicu”. Iako je
pažnju je posvetio detaljima organipovod ovoj komemoraciji bio veoma
Bosno moja, Srebrenice mati…..
zacije „Dana sjećanja na Srebrenicu“
tužan, mi Bosanci i Hercegovci u VB,
Kao
što
se
i
vidi
iz
priloženog
tekplaniranog za 11. juli 2013. u „Lanosjećamo veliku čast što smo bili
caster House-u“ u Londonu. Prisus- sta, o pripremama za Dan sjećanja pozvani na skup kojim se službeni
na
Srebrenicu
te
njenom
održavanju
tvo ovom događaju su najavili i visoki
London prisjetio srebreničkih žrtava.
zvaničnici britanske vlade, a dr. Azmi pisali su i naši i mnogi svjetski medi- Pored vodećih britanskih političara
ji.
A
šta
se
još
može
dodati
pisanju
je ovom prilikom pozvao na učešće i
kao što su William Hague, ministar
iskusnih novinara, posebno onih koji vanjskih poslova, čija je savjetnica
gospodina Izetbegovića.“ (Vijesti.ba)
“…Britanija će danas odati počast
žrtvama masakra u Srebrenici 1995.
godine, organizirajući Dan sjećanja
na Srebrenicu u Lancester Houseu,
najavljeno je iz britanske inicijative
“Sjećanje na Srebrenicu”.
Ova inicijativa je organizator skupa, a
specijalni gosti i govornici bit će ministar vanjskih poslova William Hague,
poslanica u britanskom parlamentu
barnoersa Warsi, velečasni Vincent
Nichols i preživjela žrtva genocida i
autor izložbe Hasan Nuhanović.
Troje preživjelih žrtava srebreničkog
genocida govorit će u Londonu prvi
put o najtežem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata……….
Članovi BH udruženja na manifestaciji
(Info Live)
“David Cameron: Važno je da ne
svoj posao uzimaju ozbiljno do te bosanskog porijekla, i lorda Padzaboravimo Srebrenicu.
Srebrenica je bila snažan pokazatelj mjere da čak i vlastiti život dovode u dyja Ashdowna, u programu su uzeli
šta se može desiti kada se mržnja, pitanje.
učešće i Martin Bell, novinar koji je
diskriminacija i zlo ne zaustave.” (24 Šta se još može napisati o Srebreni- izvještavao iz ratnog Sarajeva, Yuci, a da svijet o tome ne zna? A svijet suf Islam (ranije Cat Stivens), veinfo)
“….Velika Britanija će postati prva je znao, ali nije na vrijeme reagovao liki prijatelj BiH koji je komponovao
evropska zemlja koja će odati počast te kobne 1995. godine, samo par sati muziku koja je prvi put bila izvođena
žrtvama masakra u Srebrenici 1995. avionske vožnje od poznatih evrop- tokom večeri, članovi baletne grupe
godine, organizirajući Dan sjećanja skih metropola. Samo pola vijeka “Amadeus” iz Sarajeva, te poznata
na Srebrenicu u Lancester Houseu prije, nakon završetka Drugog svjet- imena iz oblasti ozbiljne muzike iz
11. jula, saopćeno je u utorak iz bri- skog rata i Aušvica, taj isti svijet je po- BiH, gospodin Emir Nuhanović i Aida
tanske inicijative “Sjećanje na Sre- navljao “Ne ponovilo se”. A ponovilo Čorbadžić.
se, opet. Na kraju 20. vijeka ubijana Ono što je na mene ostavilo najveći
brenicu”.
Dan sjećanja na Srebrenicu predstav- su djeca, dječaci, mladići, zreli ljudi, utisak jeste prisutvo preživjelih
lja prvi i jedini memorijal na genocid u penzioneri. O toj zloslutnoj mržnji i Srebreničana, koji su stigli u LonEvropi, izvan bivše Jugoslavije. Skup kobnosti etničkog čišćenja koje je don da bi pričali o golgoti Srebrenici,
će organizirati britanska humanitarna razorilo domove i oduzelo živote hilj- o svome bolu i mukama, o Maršu
inicijativa “Sjećanje na Srebrenicu”, a adama nedužnih, govori se svakog mira, o smrti najbližih članova pospecijalni gosti i govornici bit će mini- 11. jula, na Danu žalosti. Srebrenica rodice, a posebno o traganju za
star vanjskih poslova William Hague, je simbol stradanja Bošnjaka, kao mrtvim članovima svoje porodice,
poslanica u britanskom parlamentu i mnoga mjesta u BiH počev od op- kojima se pokušava utvrditi identitet
barnoersa Warsi, velečasni Vincent koljenog Sarajeva, općine Prijedor putem DNK, o humanoj slagalici
Nichols i preživjela žrtva genocida i na čijoj je teritoriji bio veliki broj kon- koja podrazumijeva sakupljanje kocentracionih logora i koji je poslije stiju iz tri, četiri, pa i više različitih
autor izložbe Hasan Nuhanović.
Troje preživjelih žrtava srebreničkog Srebrenice mjesto sa najvećih bro- grobnica. Drago mi je što smo imgenocida govorit će u Londonu prvi jem žrtava, pa do Višegrada, Foče ali vremena da se ispred BHCUK i
put o najtežem zločinu u Evropi na- itd. Svako ljeto sa sobom donosi lično zahvalimo baronesi Warsi, te
sjećanje na mnoštvo tragedija, na Dr Azmiju, koji su se pored pomekon Drugog svjetskog rata.
U periodu između 11. i 16. jula 1995. genocide, na etnička čišćenja, na nutih političara trudili da dođe do
godine, genocid, koji je premijer Da- dženaze, na vrijeme kada i nebo održavanja ovakvog događaja na
vid Cameron nazvao “sramotom Ev- spušta kišu u dolinu šehida.
kojem su Saliha Osmanović, Hasan
rope i svijeta”, kulminirao je brutalnim 11. jula 2013. godine sam imala Hasanović, Hasan Nuhanović i Hakiubistvom 8.372 bošnjačka muškarca izuzetnu čast da zajedno sa pred- ja Huseinović mogli da pokažu svoj
3
Iz Networka
mukotrpni ratni put, borbu u kojoj
je život nadvladao smrt i da budu
opomena mladim generacijama da
nikada ne zaborave strahote rata i
ono što smo pretrpjeli.
Prisutne u Lancaster House jesu
ganule suze koje su neumorno tekle
niz naša lica. Mislili smo da su sve
suze isplakane, da su sve riječi već
istrošene, ali se one uvijek iznova
rađaju. Hakija Huseinović je tako
malo govorio, a tako je mnogo rekao.
Umjesto riječi, govorile su njegove
tužne oci, lomljenja ruku, leđa na
koja se srušio sav teret ovoga svijeta.
Vrijeme ne liječi rane, ono ih samo
prikriva
“Muškarci ne plaču, mati tad rekla je…”, stihovi su iz “Kišne dove”
Šabana Burhana. Tako se ponašao
Tomasica in Prijedor
i Hakija Husejinović kojeg je u grlu
stezala bol, bol ponosnog, kršnog,
vrijednog, poštenog bosanskog
čovjeka. Saliha Osmanović, žena
koja je izgubila sinove i muža, vratila se u svoje rodno mjesto, uz krvavu Drinu. Kroz suze priča kako bi
bila sretna da makar ima unuče da
je dočeka na vratima, ali da se zahvaljuje Allahu što joj je podario volju
za životom. Poziva nas u Potočare, u
Srebrenicu, onako spontano kako to
samo mi Bosanci znamo. |Uz njenu
tragediju svaki se naš problem čini
malim. Priča nam kako je ovo prva
godina da nije u Potočarima, a mi joj
govorimo kako je njen dolazak u Veliku Britaniju jedan od načina da i svijet zna šta je događalo u zaštićenoj
zoni UN.
Jedan naš poznati književnik je rekao
” Vrijeme ne liječi rane, ono ih samo
prikriva”. Ovo veče je pokazalo da se
rat nikada ne može zaboraviti, da će
nas trauma uvijek pogađati, ali i da
postoji svjetlo na kraju tunela, ako
postoji istinsko suočavanje svijeta sa
krivicom, svijeta koji je ignorisao rat
u BiH, svijeta koji je mogao spriječiti
ubistva nevinih ljudi.
“Srebrenički inferno“ koji je rođen u
velikoj boli, u mukama pjesničkog
pera Džemaludina Latića i tužnim
notama Đele Jusića, jesu poruka
za kraj. Jer, Bosna jeste naša mati,
Bosnu ćemo majkom zvati, Srebrenica jeste naša sestra po boli koje se
ne treba sjećati samo 11. jula, nego
tokom cijele godine.
Semira Jakupović
Foto: Vukelić
HUNDREDS OF BODIES FOUND IN BOSNIA MASS GRAVE
(CNN) -- Investigators in Bosnia have
uncovered a mass grave thought to
contain several hundred bodies of
victims of the conflict that followed
the breakup of the former Yugoslavia
two decades ago.
The remains are believed to be
those of victims of Bosniak and
Croat ethnicity from Prijedor and
its surroundings, killed in the summer of 1992, according to the
Prosecutor's Office of Bosnia and
Herzegovina.
The site, at Tomasica in Prijedor
municipality, is one of the biggest
mass graves found in Bosnia and
Herzegovina since the conflict,
said Boris Grubesic, a spokesman
for the prosecutor's office.
As of Thursday, 231 complete bodies had been exhumed, as well as
the body parts of another 112 people.
But, he added, the number found
goes up by the day or even the hour.
More than 30 personal items have
also been found, he said.
Excavation of the mass grave, which
goes to a depth of 10 meters (33
feet), began in early September and
is expected to continue into next
week.
The remains are being taken to an
identification center in Sanski Most,
where they will remain until the forensic analysis and identification process is completed, the prosecutor's
office said.
Representatives of the International
Commission on Missing Persons, the
interior ministry for Bosnia and Herzegovina and the prosecutor's office
are present for the dig, as well as an
expert forensic pathologist.
Missing relatives
Identification of the remains may
help bring closure for the many families whose relatives vanished in the
course of the conflict, which ended in
1995.
About 9,000 people are still missing,
about 30% of all those reported after the conflict. Another 22,000 have
been accounted for, according to the
International Commission on Missing
Persons.
the excavation works at the two sites
were "some of the most complex undertaken in the region."
"The process of investigating these
disappearances is a painstaking
one which requires careful
excavation of clandestine
gravesites and precise documentation of evidence that
is recovered," she said.
War crimes trials
Ambassador Peter Sorensen, head
of the delegation of the European
Union to Bosnia and Herzegovina,
was part of a delegation that visited
the Tomasica site just over a month
ago, when he spoke of the thousands still missing.
"Their families have the right to know
what happened to their missing relatives," he said. "Governments, military authorities and former armed
groups have an obligation to provide
all the relevant information they hold,
and assist in efforts to put families
back together."
He and others also visited another
grave site under excavation, this one
at a garbage disposal site in Sarajevo.
Witness statements suggest that as
many as 100 bodies may be found
there, but two decades worth of
garbage must first be removed, according to a statement from the International Commission on Missing
Persons.
Kathryne Bomberger, director general of the commission, praised the
work of the investigators, saying that
4
The International Criminal
Tribunal for the former Yugoslavia, a U.N.-backed court,
continues to prosecute war
crimes committed during
the conflicts in the Balkans
in the 1990s.
Four cases remain at trial,
including that of form
er Bosnian Serb leader Radovan
Karadzic, accused of genocide,
crimes against humanity and war
crimes.
The other three on trial are former
Bosnian Serb army leader Ratko
Mladic, who's indicted for genocide
and other war crimes; Croatian Serb
rebel leader Goran Hadzic, accused
of crimes against humanity and
war crimes; and Vojislav Seselj, a
Serb nationalist politician who faces
charges of crimes against humanity
and war crimes.
The tribunal said "the most significant number" of its cases dealt with
alleged crimes by Serbians or Bosnian Serbs.
But there have been convictions for
crimes against Serbs by others, including Croats, Bosnian Muslims and
Kosovo Albanians.
Serbia's president declines to define
killing of 8,000 in Srebrenica as 'genocide'
CNN's Talia Kayali contributed to this
report.
Iz Networka
Bosnia UK Network
UDRUŽENJA DOBILA POMOĆ
Pomoć je pružena našim udruženjima u Birminghamu, Coventryju, LondonuVictoria kao i Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine. Ovim organizacijama je odobrena pomoć za narednu godinu dana ukupne vrijednosti od
£37000.
Nakon ljetnje stanke, početkom sep- tujemo novu stranicu. Aktivnosti u
tembra profesionalni radnici Bosnia okviru projekta pomoći starijim i boleUK Networka vratili su se svojim re- snim osobama teku po planu i nakon
dovnim dužnostima. Više detalja dao pauze tokom godišnjih odmora pononam je menadžer UK Networka Anes vo su počele aktivnosti organizoCerić:
vanja druženja svake druge srijede
“ BH UK Networka je u proteklom u prostorijama Bosanske kuće, a za
peripodu pomogao svojim članicama kraj novembra planirana je i posjeta
da apliciraju za određene fondove novootvorenom bh. centru u Derbiju.
kako bi mogli lakše organizovati svoje S obzirom da je ove školske godine
aktivnosti u narednoj godini, Pomoć povećan broj djece koja pohađaju
je pružena našim udruženjima u Bir- bosanskohercegovačke dopunske
minghamu, Coventryju, Londonu- škole, upućeno je pismo Ambasadi
Victoria kao i Svjetskom savezu di- Bosne i Hercegovine da nam pojaspore Bosne i Hercegovine. Ovim mognu u nabavci knjiga za dopunorganizacijama je odobrena pomoć sko obrazovanje kako bi se nastava
za narednu godinu dana ukupne vri- u ovim školama mogla izvoditi po
jednosti od £37000. Čestitamo sret- važećem nastavnom planu. Još uvinim dobitnicima i želimo im mnogo jek čekamo odgovor od naše ambassreće u realizaciji planiranih ak- ade. Inače, ove školske godine djeca
tivnosti. Takođe, angažovana je loka- mogu pohađati nastavu u dopunskim
lna kompanija koja radi na rediza- školama u Mancesteru, Derbyju, Birjniranju naše web stranice i nadamo minghamu, Coventryju, Hertfordu,
se da ćemo već u narednom broju Londonu, a još uvijek je upitna škola
Habera biti u mogućnosti da prezen- u Guildfordu. “
JUBILEJ
AZRA BAŠIĆ
OBILJEŽAVANJE DVIJE DECENIJE RADA U BIH DOPUNSKIM
ŠKOLAMA U ENGLESKOJ I PROMOCIJA NOVOG CD IZVORNIH
SEVDALINKI
14. DECEMBAR 2013,
početak u 19.00 sati
New Victoria Social Club
St. Johns Road, Sparkhill
Birmingham, B11 3SG
GODIŠNJA SKUPŠTINA BH UK NETWORKA
Obavještavamo rukovodstva bh udruženja u Velikoj Britaniji da će se godišnja skupština BH UK Networka
održati 14. 12. 2013 sa početkom u 15.00 sati, u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu
OBZIROM DA JE RAD NETWORKA JAVAN I OTVOREN ZA SVE NAŠE GRAĐANE POZIVAMO SVE ZAINTERESIRANE BOSANCE I HERCEGOVCE DA NAM SE PRIDRUŽE I PRISUSTVUJU GODŠNJOJ SKUPŠTINI KAKO BI
SE UPOZNALI SA AKTIVNOSTIMA I NAČINOM RADA NETWORKA. GODIŠNJA SKUPŠTINA JE MOŽDA PRILIKA
ZA VAS DA SE SA SVOJIM IDEJAMA AKTIVNIJE UKLJUČITE U RAD BOSNIA UK NETWORKA
Dnevni red:
•Dobrodoslica
‘Okrugli sto
•Obracanje predstavnika Ambasade BiH London
•Izvjestaj o aktivnostima BiH UK Networka
•Finansijski izvjestaj BiH UK Networka
•Diskusija i usvajanje izvjestaja
•Verifikacija mandata i usvajanje novog rukovodstva
•Izbor predsjednika, potpredsjednika, sekretara i blagajnika
•Plan aktivnosti za 2011/2012 godinu
Poštovani čitaoci,
podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi
Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da
li ste saradnik Habera.
Šta pisati u Haberu, predlažemo:
Tekstovi o aktivnostima u bh. asocijacijama, vrijednim volonterima,
uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i
interesantne priče o običnim ljudima,
kako žive, šta rade kako provode
dane u Engleskoj.
Zainteresovani smo i za edukativni i
zdravstveni sadržaj, priče o bh. gra-
dovima, običajima, tradiciji, kulturi i
muzici iz naše zemlje.
Očekujemo i priloge za poetski i
književni kutak, tu je vesela strana
gdje bi se objavljivali vicevi i šale,
sport i razne zanimljivosti.
Stoga Vas molimo da razmislite o
ovim temama i da nam pomognete
svojim prijedlozima da dođemo do
zanimljivih sagovornika. Takođe,
nemojte se ustručavati da sami
napišete tekst, da nam pošaljete
zanimljivu fotografiju, mi smo tu da
Vam pomognemo i da to objavimo.
U cilju poboljšanja kvaliteta naših
novina za koje su neophodna finan-
5
sijska sredstva, pozivamo čitaoce da
se pretplate na Haber.
Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem
listu i na taj način pomognu printanje
našeg magazina.
Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na
web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/
Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite
na email adresu haberurednik@
gmail.com.
Redakcija Habera
Iz Networka
U Sarajevu obilježena 18. godišnjica proboja 28. divizije ARBiH iz Srebrenice
PRVO OKUPLJANJE PREŽIVJELIH BORACA 28. DIVIZIJE SREBRENICA: ZLOČINCI NISU POSTIGLI CILJ
tragedija koja se desila u Srebrenici, pokolj, genocid u Srebrenici, je zasjenila herojstvo i jednu od najvećih bitaka koju
su Bošnjaci vodili u svojoj historiji.
Preživjeli pripadnici 28. divizije Sre- Duraković rekao je za agenciju An- prvi put da 28. divizija obilježi svoju
brenica, udruženja koja okupljaju adolija da je ovaj događaj važan, godišnjicu. Duraković je dodao da je
majke Srebrenice, porodice šehida, jer se počinju uvoditi određene ak- zbog toga sretan.
rodbina, visoki zvaničnici, održali tivnosti i govoriti o onim stvarima koje
su su na platou ispred Kulturno- je Srebrenica u kojoj je 1995. godine Član Predsjedništva BiH Bakir
sportskog centra Skenderija mani- počinjen genocid nad bošnjačkim Izetbegović također je prisustvovao
festaciju “Preživjeli smo”, u okviru stanovništvom, zajedno sa 28. di- manifestaciji, a u obraćanju medijima
obilježavanja 18. godišnjice geno- vizijom, proživljavala.
je kazao da tragedija koja se desila
cida u Srebrenici i proboja pripadnika
u Srebrenici, pokolj, genocid u Srebrenici, je zasjenila herojstvo i jednu
od najvećih bitaka koju su Bošnjaci
vodili u svojoj historiji.
Na posredan način na ovoj manifes- heroj u BiH. Na kraju bih iskoristio
taciji bio je prisutan i Bosnia UK Net- priliku da se zahvalim uredniku
“100 kilometara su se ljudi ranjeni
work. Naime potpredsjednik krovne Habera Namiku Alimajstoroviću koji
probijali, vukući jedni druge, boreći
ogranizacije Bosanca i Herse, razbijajući zasjede, napadani
halucinogenim bojnim otrovima iz
cegovaca u Velikoj Britaniji
zasjeda. Vrijeme je da i to počnemo
Mujo Delić, nekadašnji priobilježavati. Čast mi je biti danas sa
padnik 28. divizije, nagrađen
preživjelima, sa onima koji su prošli
je priznanjem Zlatni ljiljan. U
tu strašnu golgotu, sa herojima BiH”,
ime kompletnog rukovodstrekao je Izetbegović.
va i članova Bosnia Uk Networka, našem potpredsjedU okviru manifestacije upriličen je
niku Muji Deliću uputili smo
defile ratnih zastava 28. divizije Armiskrene čestitke i pitali ga
ije RBiH, koje su simbolično nosila
kako se tog dana osjećao u
djeca šehida, ratnih-vojnih invalida i
srebreničkih dobitnika Zlatnih ljiljana,
Sarajevu.
najvišeg ratnog priznanja ARBiH.
“Meni su se taj dan desile
dvije prelijepe stvari, prva
Danas je upriličen i umjetnički dio
je to što smo se ponovo
programa, a glumica Alena Džebo
okupili, mi stari ratni drugovi
recitirala je pjesme Nihada Nine
i što ćemo se svake godine okupljati. je informaciju o skupu putem svoje
Ćatića, pjesnika i novinara koji je
Hvala dragom Alahu i Naseru što je baze podatka plasirao širom svijedan uoči pada Srebrenice očajnički
uspio ponovo da okupi nas stare ta i doprinio da se okopi veliki broj
tražio da se ovom gradu pomogne.
preživjele ratnike. Druga stvar koja preživjelih boraca. Takođe bih se
Nihad Nino Ćatić je sin Hajre Ćatić,
je takođe jako bitna za mene je da zahvalio i Networku koji dugi niz gočlanice iz Udruženja građana "Žene
Srebrenice".
sam dobio priznanje - plaketu Zlat- dina podržava aktivnosti vezane za
nog ljiljana i što mi ga je lično dodi- obilježavanje godišnjice genocida u
Na platou Skenderije nastupila je
jelio Naser Orić, za mene najveći Srebrenici.”
i Hanka Paldum, koja je pjevala
pjesme posvećene Srebrenici i Žepi.
ZLATNI LJILJAN MUJI DELIĆU
28. divizije Armije Republike Bosne i
Hercegovine (ARBiH) iz Srebrenice
na slobodnu teritoriju.
Preživjeli borci 28. divizije Srebrenica i nekoliko stotina prisutnih
građana pozdravili su ratnog komadanta 28. divizije Srebrenica Nasera
Orića, koji je u svom obraćanju kazao da je poruka koju nosi današnja
manifestacija ujedno i jedan od ciljeva okupljanja preživjelih pripadnika
srebreničke divizije.
“Želimo poručiti da iako je naš gubitak ogroman i nenadoknadiv, zločinci
nisu postigli svoj cilj. Preživjeli smo”,
kazao je Orić.
Predsjednik Organizacionog odbora
za obilježavanje 18. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice,
načelnik opštine Srebrenica Ćamil
“Ovaj dan mi je jedan od, možda,
pored same dženaze, najvažnijih
u okviru ukupnog obilježavanja
godišnjice genocida za ovu godinu”,
pojasnio je Duraković. Govoreći
o daljim aktivnostima u sklopu
obilježavanja godišnjice genocida,
Duraković je rekao da ove godine ostaje još posjeta posljednjem stratištu
Trnovo, 17. jula.
U sklopu obilježavanja 18. godišnjice
genocida u Srebrenici, kao i proboja
preživjelih pripadnika 28. divizije
Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) iz Srebrenice na slobodnu teritoriju, na platou ispred Kulturno-sportskog centra Skenderija u
Sarajevu održana ke konferencija za
medije kao uvod u manifestaciju pod
nazivom "Preživjeli smo".
“Na ovom mjestu su zloglasni
Škorpioni, po poznatom snimku, ubijali dječake, zavezane mladiće. To
je posljednja aktivnost za ovu godinu, ali tokom cijele godine radimo
na pripremama za sljedeću godinu,
jer obično naš život se i svodi na to,
obilježavanja stradanja, zatim juli
kao glavna priča, zatim godišnjice”,
rekao je Duraković.
Na konferenciji za medije obratio
se Amir Kulaglić, jedan od organizatora 18. godišnjice proboja pripadnika 28. divizije ARBiH, koji je
tom prilikom kazao da je 28. divizija
pokrivala područje Srebrenice, Žepe,
Bratunca, Vlasenice i Zvornika, te da
je samim tim čuvala granicu RBiH u
dužini od 100 kilometara.
Prema njegovim riječima, ovo je
6
“Program nosi naziv ‘Preživjeli smo’
sa ciljem da podsjetimo i sebe i
Iz Networka
druge da su preživjeli teški genocid
1995. godine, ali da smo odlučili da
se značajnije uključimo u rješavanje
životnih problema boračke populacije Srednjeg Podrinja i da na taj način
zajedno sa svim patriotama u BiH
pokušamo da utičemo na rješavanje
svih životnih problema, pogotovo porodica šehida”, pojasnio je Kulaglić.
brenica dodijelilo je ratnom komandantu 28. divizije Srebrenica Naseru
Oriću priznanje Zlatni ljiljan sa zlatnim vijencem i plaketu. Plakete za
mogu pomoći. Sve što sam mogao
uraditi jeste da ga previjem, i da
kažem da ima kolona ljudi iza nas
koja će ga ponijeti”, pojasnio je Delić.
Prema njegovim riječima, to što su
preživjeli nekadašnjm borcima ARBiH daje obavezu da moraju sve
učiniti da pomognu djeci porodica
šehida, ratnim vojnim invalidima, ali
i demobilisanim borcima.
Ratni komadant 28. divizije Srebrenica Naser Orić, odgovarajući na
novinarska pitanja, rekao je da je 28.
divizija nastala iz seoskih jedinica,
grupica ljudi, grupica mladih koji su
bili odvažni i koji su pružili otpor neprijatelju tokom minulog rata u BiH.
Govoreći o ukupnom broju poginulih
pripadnika ove divizije, Orić je rekao
da taj broj nikada nije tačno utvrđen,
ali da je jedno sigurno, da je više od
12.000 Bošnjaka krenulo iz pravca
Šušnjara, područje Srebrenice, a da
je samo oko 4.000 došlo na prostor
Tuzlanskog kantona.
Danas će također biti upriličen defile ratnih zastava 28. divizije Armije RBiH, koje će simbolično nositi
djeca šehida, ratnih-vojnih invalida i
srebreničkih dobitnika Zlatnih ljiljana,
najvišeg ratnog priznanja ARBiH,
nakon čega će biti upriličeno postrojavanje preživjelih članova jedinice
na platou ispred Skenderije, prenosi
novinar agencije Anadolija.
Organizatori su najavili i umjetnički
dio programa, a glumica Alena
Džebo recitirat će pjesme Nihada
Nine Ćatića, pjesnika i novinara koji
je dan uoči pada Srebrenice očajnički
tražio da se ovom gradu pomogne.
Nihad Nino Ćatić je sin Hajre Ćatić,
članice iz Udruženja građana "Žene
Srebrenice".
Na platou Skenderije nastupit će
i Hanka Paldum, koja će pjevati
pjesme posvećene Srebrenici i Žepi.
18. godišnjica genocida i proboja 28.
divizije ARBiH Srebrenica: Dodijeljena priznanja
Povodom
obilježavanja
18.
godišnjice genocida nad Bošnjacima
Srebrenice i proboja 28. divizije ARBiH Srebrenica na slobodnu teritoriju pod nazivom “Preživjeli smo”,
podijeljena su priznanja, plakete i
nagrade osobama koje su svojim radom pomagale u toku i nakon rata,
u Srebrenici i u BiH, prenosi novinar
agencije Anadolija.
Udruženje veterana 28. divizije Sre-
Detalj sa ceremonije
borbu za traženje istine udruženjima
sa područja Srebrenice i Bratunca
dobile su Žene Srebrenice, Majke
Srebrenice, Majke Pokreta enklava
Srebrenica i Žepa, zatim Udruženju
porodica šehida Srebrenice i
Udruženju Žene Bratunca na čelu sa
Šuhrom Sinanović.
Član
Organizacionog
odbora
obilježavanja 18. godišnjice genocida
u Srebrenici i proboja pripadnika 28.
divizije Srebrenica Amir Kuluglić dobio je plaketu za za doprinos u organizaciji obilježavanja 18. godišnjice, a
Muji Deliću, nekadašnjem pripadniku
28. divizije, dodijeljeno je priznanje
Zlatni ljijan. Plaketa je dodijeljena i
načelniku opštine Srebrenica Ćamilu
Durakoviću u znak zahvalnosti što je
nesebično pomogao u organizaciji
svih aktivnosti koje su realizovane u
povodu obilježavanja 18. godišnjice
proboja.
On se prisjetio jednog od, kako kaže,
najtežih trenutaka na Baljkovici, kada
su mu poginuli najbolji drugovi Juso,
Ejub...
“Ja sam imao sreću da nisam izgubio
ni brata, ni oca, ali sam izgubio 22
člana porodice, mnogo prijatelja”, rekao je Delić.
Prisjetio se i puta kroz šumu koji je
trajao šest dana.
“Među prvima sam se sastao sa
Naserom. Ali kada sam se okrenuo
nisam imao nikoga od mojih drugova,
familije. Moj brat je kasnio 18 dana.
Ja sam se ponovo vratio u šumu i
tražio ga. Ipak, ni nakon sedam dana
ga opet nisam našao”, prisjetio se
Delić.
Obilježavanju 18. godišnjice proboja
28. divizije ARBiH Srebrenica prisustvovao je veliki broj preživjelih pripadnika 28. divizije, među kojima je
bio i Nedžib Delić iz Srebrenice.
Govoreći o ovogodišnjem "Maršu
mira", čiji je i on bio učesnik, Delić je
kazao da je bilo veoma teško ponovo
proći taj put.
“Ovo je prvi put nakon 1995. godine
da se svi okupimo. Svi su ovdje, ratni
vojni invalidi, demobilisani borci, porodice šehida, zlatni ljiljani… Danas
mi se vraćaju neke uspomene jer
prvi put danas vidim neke ljude koje
nisam vidio 20 godina”, pojasnio je
Delić.
“Pogotovo je bilo teško kada naiđete
na one kote gdje je bilo najteže.
Ponovo su mi se vratila sva sjećanja.
Nakon toga mi je trebalo par dana da
dođem sebi i još uvijek sam pod stresom”, kazao je Delić.
On je istakao da su bili zajedno u ratu
i da su sada nakon 20 godina ponovno zajedno u miru.
Mujo Delić se prisjetio puta “Kolona”,
rekavši da je to bio jako težak put.
“Moji najteži trenutci su bili kada sam
na tom putu nailazio na ranjenike,
kada me zovne imenom, a ja mu ne
7
Preživjeli pripadnici 28. divizije Srebrenica, majke Srebrenice, porodice
šehida, rodbina, visoki zvaničnici,
obilježili su danas u Sarajevu manifestaciju “Preživjeli smo”, u sklopu
obilježavanja 18. godišnjice genocida
u Srebrenici, kao i proboja preživjelih
pripadnika 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH)
iz Srebrenice na slobodnu teritoriju
1995. godine.
Haberi iz Asocijacija
Veselo i svečano u Derbyju
ZVANIČNO JE OTVOREN
BOSANSKOHERCEGOVAČKI CENTAR U
DERBYJU
Radovi na novom objektu počeli u ljeto 2012., a završeni u maju 2013. Tokom planiranja i pregovaranja koja su trajala
nekih devet godina, bili smo ravnopravni partneri sa opštinom. Po procjeni objekat vrijedi oko £650000 plus zemljište i
lokacija i sve je u vlasništvu Derby Bosnia Herzegovina Community Associaiton.
Dana 04. oktobra 2013. zvanično je
otvoren Bosanskohercegovački centar u Derbyju od strane ambasadora
Bosne i Heregovine u Londonu, Nj.E.
Mustafe Mujezinovića i Mr. Adama
Wilkinsona, Chief Executive of Derby
City Council, uz prisustvo mnogih
zvanica iz grada, predstavnika drugih
etničkih manjina u gradu, i naravno
članova
Bosanskohercegovačkog
udruženja građana u Derbyju.
A kako je sve počelo. Ideja o imanju
prostorija u vlasništvu počela je 1996.
godine kada smo kao Upravni odbor
posjetili vijetnamsku organizaciju
u Leedsu (u to vrijeme ja sam bio
predsjednik bh. udruženja). Uradili
smo projekat kako bi imali samo dvije male prostorije i kako bi pomogli
našim izbjeglicama sa područja bivše
Jugoslavije (naglašavam bivše Jugo- Ambasador Nj.E. Mustafe Mujezinovića i Mr. Adama Wilkinsona, Chief Executive of Derby City Council,
slavije, jer je naše udruženje "Bosna
lonterskim radom renovirali tu zgradu tokom 2003. godine i dalje, počeli su
u malom" i članovi udruženja i oni koji
te joj podigli vrijednost sa £60000, pregovori vezani za sam objekat, jer
koriste usluge udruženja su Bošnjaci,
koliko smo je platili, na oko £150000. se nalazio na putu izgradnje budućeg
Srbi, Hrvati, Romi, Albanci, CrnogorU volonterskom radu su učestvovale kružnog toka, tako da je bila opcija
ci, Makednonci i svi oni sa područja
mnoge familije i pojedinci, a radili smo da zahvati samo mali dio parkirališta
bivše Jugoslavije). Pomoć smo dobili
subotom i nedjeljom. Čak smo i hranu do opcije da cijeli objekat mora da
od nacionalnog loterija, i 1998. smo
donosili od svojih kuća. Zvanično ot- se ruši, a što se i potvrdilo tokom
kupili zapuštenu zgradu, koja je bila
vorenje te zgrade je bilo u junu 2001., 2005., kada je gradsko vijeće usvonoćni klub.
a otvorio ju je tadašnji ambasador u jilo plan po kome naš objekat, naš
Tokom 1999. i 2000. godine smo voLondonu Osman Topčagić. Međutim, centar mora da bude porušen. Od
Odličan odziv
8
Haberi iz Asocijacija
tada pa sve dok nije odobrena plan- jer nije bilo pogodne zgrade za zam- novom objektu počeli u ljeto 2012.,
ska dozvola u decembru 2011., sa jenu, a takođe cijena zemljišta i grad- a završeni u maju 2013. Tokom planpredstavnicima Derby City Council nje je jako porasla u međuvremenu iranja i pregovaranja koja su trajala
sam imao vjerovatno oko 70 sas- a kriza je pogodila i ekonomiju ove nekih 9 godina, bili smo ravnopravni
tanaka i pregovaranja, razgledanja zemlje, mi smo ponovo pogurali i partneri sa opštinom, i stekao sam
ponuđenih rješenja (oko 20 objeka- insistirali na rješenju, tako da sam dojam da su uvijek htjeli da nam pota), čak i učešće u "javnom preispi- čak organizovao sastanak tadašnjeg mognu. Mi smo bili strpljivi, surađivali
tivanju" buduće gradnje, jer smo se ambasadora Bosne i Hercegovine smo uvijek i naš rad je svakim danom
žalili na odluku Derby
City Council. Imali smo
samo jedan cilj, dobiti
drugi objekat u zamjenu
za naš, a nikako nismo
htjeli uzeti novac, jer
nam je to ponuđeno.
Situacija je bila "vruća"
2009., jer traženo je da
napustimo objekat, jer
su radovi bili u toku,
i svako kašnjenje u
radovima opštinu je
koštalo oko £10000
sedmično. Bilo je nepovjerenja i u samom
bh. udruženju, jer kao
i obično, mislilo se da
tamo neko "mešetari".
Prihvatili smo privremeno izmještanje na
godinu dana. a tamo
smo ostali gotovo četiri
godine.
Bez obzira na sve
ove nedaće, naše
udruženje se dalje razvijalo i naši projekti su
bili od interesa i nacionalnog loterija i ministarstva za unutrašnje
poslove i drugih agencija, tako da smo za
naše projekte dobili još
Ponos BH zajednice u Velikoj Britaniji
dva granta od loterija
i mnoge druge male
grantove, i kao što je jedne prilike Jadranke Negodić, Upravnog odbora bio sve poznatiji i od interesa za lokana sastanku rekao tadašnji Chief i novog Chief Executive tokom 2011. lne vlasti, čvrsto smo stajali na tome
Executive, "Ferid, vi Bosanci ste Poslije tog sastanka sve je krenulo da hoćemo objekat a ne novac, što
najbolja i najorganizovanija grupa nabolje. Kao što sam već napomen- su oni u opštini veoma cijenili, nismo
koja je došla u Derby", tako o nama uo, odobrena je planska dozvola od ometali gradnju lokalnog kružnog
misle i sve lokalne agencije.
toka te imamo sada ovo što
Suština našega rada je otimamo a što je kruna našega
vorenost prema svima, iskren
uspjeha. Ne znam da li je bitna
i pošten rad bez rasizma i nevrijednost objekta, a po procjeni
trepeljivosti, pomoć svima kosami objekat vrijedi možda oko
jima je pomoć potrebana, ne
£650000 plus zemljište i lokacisamo sa područja bivše Juja i sve je u vlasništvu Derby
goslavije. nego svim ljudima
Bosnia Herzegovina Commuiz cijeloga svijeta. Naš rad je
nity Associaiton, a registrirani
poznat lokalno i regionalno.
samo kao dobrotvorno društvo,
Nase udruženje svake godine
Reg. Charity Number 1071955.
posjećuje gradonačelnik kao
Objekat Bosnia & Herzegovina
i lokalni vijećnici, a mi uzimaCentre je jedinstven i služi za
mo učešća u svim manifespomoć svim dobrim ljudima i
tacijama koje su od interesa
svim građanima Bosne i Herceza lokalne vlasti i naravno od Nagrada za Ferida Kevrića, menadžera BH udruženja govine, pa i onima sa područja
interesa za naše udruženje.
bivše Jugoslavije, bez obzira
Širimo istinu o onome što se
na vjersku pripadnost. Svi su
dešavalo teških 1992-1995. godine.
strane Gradskog vijeća, nađena su dobrodošli.
I kada je sve bilo zastalo oko Centra, dodatna sredstva, te su radovi na
Ferid Kevrić
9
Haberi iz Asocijacija
Ponosni Derby-Bosanci
SVEČANO OTVORILI VRATA SVOJE NOVE ZGRADE
Dugo se čekalo da ovaj, za mnoge
nevjerovatan
projekat
konačno
ugleda svjetlo dana. Ne mogu a
da ne spomenem Ferida Kevrića,
osobu kojoj najviše dugujemo za
realizaciju ovog lijepog objekta, za
prezentaciju i za pripremu proslave.
Zahvaljujući njegovoj upornosti danas bh. udruženje u Derbyju ne mora
da brine za opstanak, jer već ima ono
najbitnije (svoj vlastiti prostor). Osim
njega, i mnogi drugi su pomogli da se
preseli u objekat, da se sve dovede
u red i postavi kako treba kako bi
sve bilo u funkciji. Ali sam prostor ne
znači ništa ako se u njemu ne okupljaju oni zbog kojih je i napravljen.
Ovo je ujedno i poziv svima koji žele
da nađu neki vid zabave, druženja
ili aktivnosti, ili daju svoj doprinos u
radu udruženja, da unesu život i radost za sebe, svoju djecu, stare i omladinu.
Upravo na otvorenju objekta baš oni
su pokazali da mogu napraviti mnogo toga. Bilo je tu mnogo gostiju iz
drugih bh. udruženja, engleskih prijatelja, predstavnika donatora koji su
potpomogli u realizaciji projekta, ali
nas je posebno obradovalo prisustvo našeg bh. ambasadora iz Londona i gradonačelnika grada Derby
koji su zvanično presjekli vrpcu. Svi
su uživali u prelijepom nastupu folklorne grupe „Bosnaski biseri“ iz Derbyja, zatim u muziciranju ukrajinskog
i perzijskog predstavnika. Na kraju
programa par sati nas je zabavljao
gospodin Hilmija, jedan veoma talentovan pjevač. A na švedskom stolu
koji su pripremile vrijedne članice
udruženja, nema čega nije bilo:
ćevapa u somunu, sarme, raznih
Kakvo bi ti sijelo bilo bez kahve
Fahira sa svojim folklorom
pita, piletine, kolača, torti, baklave... tala se družba akšamlija“.
da sve ne nabrajam. Uz pjesmu, kolo Zar to nije lijepo, ne moramo čekati
i veselje pekla se bosanska kahva i neki posebni događaj pa da se ponopila tradicionalno iz fildžana, sjedilo vo ovako skupimo i uživamo zajedno,
se na podu kao nekada i meračilo uz možemo to ponoviti bilo kada. Neka
sarajevske lokume. Pjevala se pjes- im je sretno i berićetno!
ma „Ah meraka u večeri rane, sas-
Migrant Voice
WEST MIDLANDS NETWORK MEETING
Date: Tuesday 19th November 2013
Time: 6 – 8.30pm
Venue: Bosnia House, 36 Medley Road, Greet, Birmingham B11 2NE.
Travel: 31.37, 37a Bus from City
Centre to Warwick Rd. Get off at
shops after Golden Hillock Rd
roundabout. Train: Small Heath
Station. Car: off street parking
(residential area).
Agenda
1.Welcome to the Bosnia & Herzegovina UK Network
2.Craftspace & Shelanu: Women’s Craft Collective will be giving
information about their installation “Story Meadow: Tales of Migration to Birmingham” at the new
Library of Birmingham (26/11 –
1/12) where visitors will be invited
to share their stories of migration
to the city and contribute to this
exhibition.
We’ll be working with them to
make origami contributions for
the installation.
3.New Immigration Bill. Back-
10
ground Information. How can we
make our voices heard?
4.Training session. Making videos using smartphones, digital
cameras and video cameras for
putting your message across (i.e.
Facebook/You Tube).
5.Members updates
6.Any other business
Haberi iz Asocijacija
BIH UK NETWORK
OTVORENO PISMO
PREDSJEDNIŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE
PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BOSNE I HERCEGOVINE
VIJEĆU MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA BOSNE I HERCEGOVINE
AMBASADI BOSNE I HERCEGOVINE LONDON
Poštovani,
Na nedavno održanom sastanaku Izvršnog odbora Zajednice
bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija
u Velikoj Britaniji BOSNIA UK
NETWORK razgovarano je o već
redovnoj praksi bh. političara da
prilikom svojih čestih gostovanja
u Londonu izbjegavaju susrete sa
našim građanima u mnogobrojnim bh. udruženjima i uskraćuju
im mogućnost da se kroz javne
tribine upoznaju sa ekonomskom
i političkom situacijom u zemlji.
Bosnia UK Network već dugi niz
godina posredstvom naše am-
basade u Londonu i u direktnim
kontakima sa bh. političarima
pokušava organizirati ovakve
tribine. Nažalost, uporno nailaze
na “zid šutnje” te s pravom postavlju pitanje da li je političarima
važnije da posjete robnu kuću
“Harrods” ili da se sastanu sa
našim građanima koji žive i rade
na Ostrvu.
Nažalost, ni Bakir Izetbegović,
član Predsjedništva BiH, prilikom
prošlonedjeljne posjete Oxfordu
i Londonu, nije našao vremena niti volje da se sretne sa bh.
građanima u Engleskoj, ali je
zato imao vremena da posjeti
Islamski centar u istočnom Lon-
donu, gdje je u njegovu čast priredjena večera.
http://jonathanfryer.wordpress.
com/2013/10/28/bakir-izetbegovic-at-the-east-london-mosque/
IO BH UK Networka traži od
političara koji po raznim osnovama dolaze u Veliku Britaniju da se
obrate našim građanima, održe
javne tribine i u direktnim razgovorima saznaju šta naši građani
misle o situaciji u domovini.
S, poštovanjem
Izvršni odbor Bosnia UK Networka
dr. Zdenka Besara,
predsjednica
Guilford
ENGLESKI FANATIKOSI PROSLAVILI USPJEH ZMAJEVA
Na gostovanju u Kaunasu u Litvaniji
reprezentacija BiH je konačno osigurala plasman na veliko takmičenje
– Svjetsko prvenstvo u Brazilu.
Navijači naše reprezentacije, Bosanci i Hercegovci koji žive u Guilfordu su tom prilikom obećali da će
pozvati bh. navijače iz Engleske sa
kojima su se zajedno družili i bodrili
bh. reprezentaciju tokom kvalifikacija
diljem Evrope, da zajedno proslave
plasman na Svjetsko prvenstvo.
Druženje je proteklo u veseloj atmos-
feri. Prisutni su izrazili zadovoljstvo
novom inicijativom Nogometnog/
Fudbalskog Saveza BiH “Otvorena
vrata” da se na organizovaniji način
prate mladi fudbalski talenti iz Velike
Britanije. Prisjetili smo se i prijašnjih
fudbalskih turnira bh. dijaspore. Naravno, svi su izrazili želju da što više
naših ljudi iznađe način da podrži
naše momke na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.
Adil Hamidović iz Croydona se prisjetio i proučio Fatihu za pripadnike
navijačke grupe "Ljuti Krajišnici"
Hasiba Mahmića, Vildana Pehlića i
11
Almira Kasunovića, koji su poginuli
u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u
Poljskoj, na povratku iz Kaunasa.
Ovom prilikom bih se želio zahvaliti
našim domaćinima iz Guilforda koji
su se zaista potrudili da provedemo
prelijepu večer. Posebno bih se zahvalio organizatiorima, predsjedniku
bosanske asocijacije iz Guilforda
Muji Deliću, inicijatoru i odanom bh.
navijaču Zijadu Fajkoviću, te “oficiru
za vezu” Husi Bektiću iz Kenta.
Edin Hromadžić
Haberi iz Asocijacija
AKTIVNOSTI BOSANSKOHERCEGOVAČKI SAVJETODAVNI CENTAR (BHCAC) LONDON
POSJETA KEMBRIDŽU
Vožnja u tradicionalnim čamcima je posebno oduševila naše članove jer su iz njih imali savršen pogled na čuveni Brige
of Sighs (Most uzdaha).
Poštovani čitaoci,
Zadovoljstvo nam je da s vama podijelimo vijesti iz Bosanske zajednice u
Londonu i pružimo informacije o aktivnostima koje BHCAC realizuje.
U posljednjih nekoliko mjeseci bili
smo zauzeti pripremama edukativnog
programa i aktivnostima za novu
akademsku 2013/14. godinu koja je
u BHCAC-u počela 2. oktobra 2013.
godine. Sve zajedno je organizovano
kako bi se zadovoljile potrebe naših
članova i korisnika usluga, s posebnim naglaskom na neovisnost, bolje
zdravlje i blagostanje.
Mnogi od naših članova koji su u
protekloj godini bili aktivni sudionici
naših programa i aktivnosti se slažu
da su nove vještine i fizička aktivnost
najbolji način za sticanje neovisnosti
i boljeg zdravlja. S ovim na umu, organizovali smo kurseve engleskog
jezika, refleksologije, Tai-Chi i generalni fitness. Naše dugogodišnje
partnerstvo s lokalnim Zavodom za
Detalji iz Kembridža
edukaciju odraslih osoba omogućuje
fleksibilan program koji nudi priliku
da se učesnici posvete svome zdravlju, osobnom razvoju u društvenom
okruženju kroz aktivnosti koje uzimaju
u obzir fizičke sposobnosti učesnika.
Pored toga, BHCAC se upustio u
niz društvenih aktivnosti, uključujući
dva puta sedmično društveni klub,
mjesečni kviz i posjete historijskim
mjestima u Engleskoj.
Petog oktobra 2013. godine, grupa
BHCAC članova je posjetila grad
Cambridge gdje su imali priliku da
prošetaju do Peterhousea, najstarijeg koledža u Cambridgeu, osnovanog 1284. godine. Poslije kojeg
je uslijedila kratka šetnja niz glavnu
ulicu King’s Parade do poznate kapele Kings koledža.
Vježbama do zdravlja
Obilazak St. John’s koledža, osnovanog 1511. godine, koji se pruža
sa obje strane rijeke Kem je bilo
obavezno mjesto posjete. Vožnja u
tradicionalnim čamcima je posebno
oduševila naše članove jer su iz njih
imali savršen pogled na čuveni Brige
of Sighs (Most uzdaha).
Ovaj divan izlet bi bio još više poseban za naše članove da su imali
priliku da se druže sa svojim zemljacima iz različitih regija Engleske.
Svi zajedno se nadaju da će u bliskoj
budućnosti imati takvu priliku.
Srdačan pozdrav svim čitaocima
Habera od sviju nas u BHCAC-u
Druženje u prostorijama udruženja
12
Haberi iz Asocijacija
London
SEDMICA IZBJEGLICA
Sedmica izbjeglica ili Refugee Week je događaj sa raznolikim programom umjetnosti, kulturnih i obrazovnih događanja i aktivnosti, koji slavi doprinos izbjeglica u Velikoj Britaniji i potiče bolje razumijevanje zašto ljudi traže utočište.
Ove godine Bosanskohercegovački
savjetodavni centar je proslavio
postignuća bivših i sadašnjih izbjeglica sudjelovanjem na manifestaciji 21.
juna na Hammersmithu koji je organizovao Forum za izbjeglice opštine
Hammersmith i Fulham. Manifestaciji su prisustovali predsjednik g.
Zaim Pašić, profesionalno osoblje,
volonteri i članovi organizacije koji su
kompletirali kurs indijskih masaža u
Centru. Ovom prilikom su članovi BHCAC-a pokazali svoje novostečene
vještine dajući masaže ruku sudionicima manifestacije. Pored toga je
bila i prilika da se pokažu djelatnosti
BHCAC-a, uz interakciju s različitim
zajednicama u zapadnom Londonu.
“Refugee Week je godišnji događaj
koji kontinuirano podržava BHCAC
više od deset godina. Ovo je velika
prilika da se obilježi vrijedan doprinos svih izbjeglica u britanskom
društvu. Osim toga se unapređuje
intergracija i razmjena iskustava s
drugim skupinama izbjeglica. Iznimno smo ponosni da se sudjeluje i
podržava ovaj važan događaj. Kao
izbjeglice i sami znamo poteškoće na
koje nailaze novopridošle izbjegličke
zajednice i ovo je velika prilika za nas
da im pružimo dobrodošlicu i da ih
podržimo na njihovom putu integracije. Izuzetno smo ponosni na naše
članove koji su bili prisutni i sudjelovali na manifestaciji pokazujući
svoje novostečene vještine i jednu
od mnogobrojnih aktivnosti Centra”.
Koristimo ovu priliku da čestitamo
sljedećim članovima koji su primili
priznanje na ovoj manifestaciji za
doprinos izbjegličkim zajednicama u
zapadnom Londonu:
Enisa Dizdarević, Suada Jusufović,
Envera Rušidović, Ismeta Velić, Ismeta Trožić, Hasnija Majdanac, Azra
Dizdarević, Jasna Kahrimanović i
Hajrija Dedić.
LJETNI IZLET DO MALE VENECIJE
Ljetno krstarenje od Camdena do
Male Venecije je održano 29. juna
2013. uz zeleni i lisnatni rub Regents
kanala, poslije kojeg su članovi BHCAC imali priliku da uživaju u mirnoći
Male Venecije, inače poznate kao
Maida Vale.
Za članove koji nisu imali priliku da
nam se pridruže, preporučujemo
ovaj mali izlet gdje je miran prostor
pun malih trgovina, obalnih barova i
restorana.
13
HABER
•
Izdavač: BiH UK Network,
Bosnia House
36 Medley Road, Greet
Birmingham B11 2NE
Tel: 0121 772 3052,
Email:
[email protected]
www.bhuknetwork.org
•
Glavni
urednik:
Namik
Alimajstorović
[email protected]
•
Redakcija: Anes Cerić, Idriz
Kadunić, Zaim Pašić, Žana
Vukmirović
•
Stalna
saradnja:
Zijad
Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović
(Njemačka), Fahira Hasedžić,
Meho i Semira Jakupović,
Mišo Marić, Vesna Ružička,
Senadin Selimić, Mu­hamed
Širanović, Faruk Tičić, Ognjen
Tvrtković ,
•
Štamparija: Bosanska kuća,
Bir­mingham
•
[email protected] Bosnia
Herzegovina UK Network
&
Haberi iz Asocijacija
Birmingham dernek
FOLKLOR ODUŠEVIO SVE PRISUTNE
Svi su dobili velike pohvale kao i njihov koreograf, a oni sa ponosom nose nošnje svoje Bosne i čuvaju njenu tradiciju a
tako će biti i ubuduće.
Tradicionalna druženja u Birminghamu ponovo su oživjela i priredila svojim ćlanovima BH udruženja prelijepo
sijelo. 26-tog Oktobra u prostorijama
„New Victoria Social Club“ sakupilo
se već dobro poznato društvo, ona
raja koja je uvijek spremna da igrom i pjesmom oslobodi svoju dušu
svakodnevnog stresa i ujedno vidi
drage ljude i prijatelje i sa njima podijeli radosne trenutke. Naravno bez
muzike i pjesme nema ni derneka pa
je pozvan i Sefer Haskić već dokazani zabavljać na našim druzenjima
i zabavama, koji je opravdao njihova
oćekivanja. Igralo se i pjevalo do
kasno u noć.
Ali dovela je i Fahira svoje
folkloraše, svoju folklornu grupu „Mladost Bosne“ iz Birminghama Medina
i Azemina Mekić, Lejla Karić, Selma
Bogdanić, Haris i Nejra Gazibegović,
Ajla Hadžović, Selma Bektić, Najda i
Aida Dautović, a (opravdano su ne-
Sefer i Branka Mostarka
Bosanski Biseri Birmingham
dostajali i Ernes Džumastagić, Amina
Mekić i Faris Cerić ) koji su oduševili
sve prisutne koji su ih pratili aplau-
rumena“.
Imali smo i prvi nastup najmlađih
debitanata folklorne grupe od 6-8 godina ( Elma Bešić Tarik Bektić, Hana
Debitanti Elma Bešić Tarik Bektić, Hana Cerić i Rajan Hadžović
zom, a u oćima roditelja potekle su
i suze. Odigrali su 4 kola, pjevala se
naša stara sevdalinka „Oj moja ružo
Svoj doprinos dao i Nermin Bogdanić
14
Cerić i Rajan Hadžović) koji su nakon samo nekoliko proba uspjeli da
nauće dosta komplikovane korake
za njihov uzrast i odigrali Bosansko
kolo Zavrzlamu. Naravno uz njih je
non stop bila njihov koreograf Fahira i pružala im podršku kako bi što
bolje prvi puta javno pred publikom
odigrali svoje prvo kolo. Svi su dobili velike pohvale kao i njihov koreograf, a oni sa ponosom nose nošnje
svoje Bosne i čuvaju njenu tradiciju
a tako će biti i ubuduće. Igralo se i
pjevalo do kasno u noć, kao i obićno
na takvom druženju. Sefer je redao
pjesmu za pjesmom a pomogli su
mu i sami gosti koji su uzeli ućešće
u programu.
Svrha je opravdala sredstva, svi su
otišli kući zadovoljni i sretni sa nadom da će se nešto slićno uskoro
ponoviti.
Haberi iz Asocijacija
Bosanska kuća - Noć vještica
MAŠTOVITIM KOSTIMIMA ZABAVILI SAMI SEBE
Proteklog vikenda u prostorijama
Bosanske kuće u Birminghamu prigodnim maskenbalom obilježena je
Noć vještica (Halloween). Najmlađi
članovi bosanskohercegovačke zajednice maštovitim kostimima zabavili su sami sebe, a naravno i svoje
roditelje.
Organizatorica Halloween partija
Meliha Hadžović dala nam je informaciju više: "Najvažnije od svega je
da smo našli povod da okupimo našu
djecu, da se druže, da im bude fino,
bilo ih je preko 30 i naravno uz djecu
su uživali i roditelji koji su se, takođe,
mogli fino družiti. Zabava je trajala
do kasnih noćnih sati. Pošto se djeci
i roditeljima dopao parti, odlučili smo
opet napraviti slično druženje krajem
novembra. Tema tog okupljanja će biti
Predstavljanje volontera u Londonu
"preruši se u omiljenu ličnost", neki
lik iz bajke, iz crtića ili sa televizije.
Svako će imati priliku da izađe na
binu i da druga djeca pogode ko je taj
karakter dok prerušena osoba treba
reći zašto voli taj karakter. Ovakvim
druženjima kod naše djece želimo
razviti maštovitost i kreativnost.”
VOLONTERSKI RAD U LONDONSKOJ
DOPUNSKOJ ŠKOLI
Na početku ove školske godine sam
se kao redovan volonter pridružila
dopunskoj školi u Londonu. Možda
se neko iznenadio kada je došla
djevojka iz Slovenije i upitala ako organizaciji treba pomoći u školi – kao
što ste vjerovatno primijetili, još uvijek učim bosanski. A ekipa u školi,
uključujući i roditelje djece, bila je
veoma ljubazna te otvorena na moju
ideju. Sada pokušavam da svake
sedmice
pomognem
(uglavnom
najmanjoj djeci!) sa radom u razredu, sa vještim vođenjem gospođe
Jakupović.
Dozvolite da se ukratko predstavim i
možda objasnim zašto sam bila zainteresirana za saradnju sa školom.
Rođena sam u Ljubljani, a odrasla
sam u okolnom selu. Kad sam bila
djete, moja porodica se preselila izvan Slovenije, te sam kao odrasla
osoba studirala u Holandiji i u Engleskoj. Nakon svega toga, danas
u Londonu učim vaš jezik, kojeg su
moji roditelji govorili kao maternji jezik. Stvarno mislim da je šteta
što se poznavanje ovog jezika za
moju generaciju u Sloveniji izgubilo
u roku od samo dvadeset godina. A
moje lično zanimanje za istoriju mojih roditelja je također razlog za moje
trenutne doktorske studije, koje su
vezane za moju znatiželju povodom
učenje jezika.
Istraživanje za doktorske studije
Prije godinu dana sam počela sa
doktorskima studijama na sekciji
za antropologiju na fakultetu SOAS
u Londonu. Moje istraživanje se u
globalu bavi sa dijasporama iz bivše
Jugoslavije u Britaniji. Preciznije,
bavi se sa međugeneracijskom komunikacijom na temu prošlosti,
sadašnjosti i budućnosti – drugim
riječima, sa pričama koje svi pripovijedamo (ili ponekada ne) u svakodnevnom životu, u školama, u porodi-
Špela Drnovšek Zorko
cama, na komemoracijama. Zanima
me kako ljudi razumiju prošlost koja
se dešavala u drugoj zemlji u drugo
doba, kada razgovaramo ovdje, u
sadašnjosti u tzv. “dijaspori”.
U ovom dobu znam da je za mnoge
Bosance jako teško razgovarati o
prošlosti, te se moje istraživanje ne
bavi ratom. Želim biti veoma pažljiva
da moje studije ne budu neosjetljive
ili škodljive. A nadam se da ima i
priče o prošlosti (i sadašnjosti) koje
15
su vezane na vrijeme kada smo svi
razumijeli isti jezik, bez potrebe za
časovima. Nadam se da možemo danas razgovarati i o tome šta znači biti
stranac u Britaniji, razgovor koji se
može održavati između različitih generacija, zemalja porekla, i tako dalje.
Moje istraživanje, kao što znaju
roditelji u londonski školi, nije vezano za malu djecu sa kojom radim. A
moj volonterski rad osjećam kao bitan iz mnogo razloga: jako se želim
upoznati sa ljudima iz dijaspore,
a istovremeno želim pomoći gdje
mogu. Također želim, ako su ljudi
zainteresovani, polako i kroz mnogo
razgovora razmijeniti naše mišljenje
o ovim temama. Škola u Londonu me
je vjerovatno obradovala, jer smo se
već upoznali prije dvije godine. Nadam se da ću u budućnosti upoznati
i ljude iz drugih gradova. Ako je neko
zainteresovan za moje istraživanje, ili
ako neko želi da sazna više, baš bih
bila sretna ako mi se javite – naročito
mladi ljudi koje rjeđe susrećam na redovnim događajima. Na drugoj strani,
ako mislite da se bavim sa teškim
pitanjima, ili da ima bitnijih tema nego
što je ova, molim da i vi stupite u kontakt. Uvijek sam na raspolaganju na
ovoj adresi: [email protected] (i
naravno, subotom, u londonski školi).
U međuvremenu, ja ću nastaviti sa
vježbanjem jezika i pomoći djeci da
i oni dobro uče. Nadam se da ćemo
svi napredovati!
Špela Drnovšek Zorko
Haberi iz Asocijacija
Emina Gunić diplomirala medicinu na Queen Mary University u Londonu
VIŠE OD DIPLOME
Na dan završne svečanosti predstavljala sam sebe, moje roditelje, moju Bosnu i Hercegovinu i moje integrisanje u
društvo Velike Britanije
Imala sam veliku sreću da upoznam
Eminu Gunić još davne 1996. godine, kada sam počela raditi u “Prvoj
bh. dopunskoj školi London”. Bila je
tada sedmogodišnja djevojčica koja
je došla sa svojom majkom Zlatom i
ocem Bedrudinom na upis. Već tada
je bila puna samopouzdanja, otvorena, smjelog pogleda, bez treme,
malo stvorenje spremno da se uhvati
u koštac sa velikim životom.
Zahvaljujući roditeljima i izvrsnom
kućnom odgoju, uvijek se prema
odraslima, a posebno prema prosvjetnim radnicima odnosila sa puno
poštovanja. Željna znanja, smiona
i vrijedna, bila je primjer učenicima
svoje generacije, spremna da osvaja
svijet.
Ja sam joj predavala veoma kratko
vrijeme, ali sam već tada bila svjesna
njenog ogromnog intelektualnog potencijala, koji je kasnije uz predan i
marljiv rad dao i željene rezultate.
Emina je još kao mala odlično vladala
scenom i uvijek se dobro snalazila,
bez obzira da li se snalazila u ulozi
male voditeljice, recitovala neku poznatu pjesmicu ili učila ilahije.
Englezi bi rekli,”All in one”. Mi, ”sve
u jednom”. Čini mi se da ovaj sklop
riječi najviše odgovara Emininoj osobenosti i njenom životnom stilu. Kao
dijete je zbog ratnih dejstava u BiH
morala napustiti rodnu Banjaluku,
zeleni Vrbas, prelijepi kastel i Sahatkulu.
Emina je prisilno otišla iz Bosne i
Hercegovine, ali njena domovina iz
nje nikada. Vjerovatno zahvaljujući
roditeljima koji su oduvijek bili svjesni
značaja njegovanja naše tradicije,
kulture i vjere, a to i prenijeli na svoju
kćerku jedinicu. Emina je oduvijek
pokazivala veliki interes za maternji jezik i za domovinu iz koje je
ponikla. Jedna je od naših rijetkih
bivših učenika koja nam se i poslije
završetka osmogodišnjeg dopunskog školovanja iznova vraćala,
želeći da pomogne, da svoj doprinos očuvanju naše kulturne baštine.
Na njenu inicijativu, mnogi omladinci
su se uključivali u rad Omladinske
sekcije London, koja je u saradnji sa
našom školom, učestvovala i organizovala mnoge priredbe povodom
Dana državnosti i Dana nezavisnosti
BiH. Ono što će nam svima najviše
ostati u sjećanju je njen izvanredan
doprinos u organizovanju Komemo-
Emina Gunić
racije Srebrenica 2011. godine, kada
smo okupili veliki broj naših građana,
a posebno mladih ljudi. Uz dužno
poštovanje svih omladinaca koji su
učestvovali u pripremama programa,
moram posebno istaći Eminin entuzijazam, samopouzdanje, društvenost
i izuzetnu spremnost da sarađuje s
drugima u timskom radu. Pored svega toga, tu su i voditeljske sposobnosti i ljubav prema poeziji i monodrama, koje je izvodila.
Kao što i sami vidite, svi ovi razlozi
bili su više nego dovoljni da pišemo
o našoj Emini i prije, ali najbolji povod mom pisanju je Eminin uspjeh u
Velikoj Britaniji. Naime, ovoga ljeta
Emina je diplomirala medicinu i stekla
zvanje doktora medicinskih nauka na
Queen Mary University u Londonu.
Nakon mukotrpnog petogodišnjeg
školovanja, prolaska kroz zahtjevne
ispite i težak praktični rad, Emina je
uspjela da pređe težak put “od trnja
do zvijezda” i dokazala svima da je
sve moguće ako ste disciplinovani,
istrajni i vrijedni.
Draga Emina, prije svega želim da ti
čestitam na ovom ogromnom uspjehu i nadam se da ćeš imati uspješnu
karijeru.
Pošto će te mnogi naši čitaoci upoznati po prvi put, možeš li im nešto
više reći o sebi, a posebno o svome
djetinjstvu i dolasku u Veliku Britaniju?
Moju dragu Banja Luku sam napustila sa tri godine i živjela kod majke i
16
dide u Rijeci do svoje sedme godine
kada sam skupa s mamom i babom
došla u Škotsku. U Škotskoj smo
proveli sedam mjeseci, prije nego
što smo se preselili u London. Dolazak u Veliku Britaniju je bio velik šok
i promjena za mene, zamislite samo
da se budite u zemlji u kojoj vam je
sve strano. Iako su moji roditelji bili uz
mene, ja sam se osjećala usamljeno.
Nakon što smo doselili u London i
nakon što sam počela pohađati englesku i bosansku školu, moj se život
preokrenuo, počela sam da učim engleski jezik i da upoznajem nove prijatelje.
Kako se osjećaš sada nakon
završetka studija. Možes li nam u
nekoliko rečenica objasniti gdje si
studirala i kakve si utiske ponijela sa
završne svečanosti?
Nakon završetka A-levela u Latymer
Grammar School aplicirala sam za
studij medicine na londonskim univerzitetima i dobila sam mjesto na
Queen Mary University London.
Još uvijek se sjećam mog prvog
dana, prvog predavanja i ljudi koje
sam upoznala. Nakon prve tri godine studiranja medicine, pružila mi
se mogućnost da studiram na drugom polju medicine koji je bio više
istraživački, gdje sam diplomirala Bachelor of Science. Nastavila sam
studij medicine i ove godine diplomirala - Bachelor of Medicine and
Surgery. Na dan završne svečanosti
osjećala sam se sretnom, ponosnom i zadovoljnom što sam došla do
svog cilja, do završetka studija. Taj
dan sam predstavljala sebe, moje
roditelje i moju Bosnu i Hercegovinu
i moje integrisanje u društvo Velike
Britanije.
U doba recesije, mnogi mladi ljudi
susreću sa sa jednim velikim izazovom, a to je traženje posla, a posebno
onog za koji su kvalifikovani. Možeš li
nam reći kako si uspjela da u rekordnom roku pronađeš posao u bolnici?
Da li si praktični dio studija obavljala
samo u Velikoj Britaniji ili još negdje?
U Velikoj Britaniji mladi doktori
apliciraju za posao u šestoj godini
studija, gdje se takmiče za posao
u bolnicama širom Velike Britanije.
Ja sam, hvala Bogu, dobila posao
u Bedfordu koji nije daleko od mojih roditelja i Londona tako da svaki
slobodan trenutak provodim sa njima i prijateljima. Tokom studiranja
praktični dio studija sam obavljala
Haberi iz Asocijacija
u londonskim bolnicama. Nakon
završenih ispita u šestoj godini, otišla
sam u Sarajevo kako bih stekla internacionalno iskustvo. Bilo mi je veliko
zadovoljstvo da sam taj dio prakse
mogla odraditi u svojoj Bosni. Doktori
u Kliničkom centru Univerziteta Sarajevo su me srdačno primili, pomalo
iznenađeni što sam ja iz Londona
došla na praksu u Sarajevo. Ovim
putem pozdravljam svo osoblje odjela Gastroenterologije i zahvaljujem im
se na toplom i srdačnom dočeku.
Koliko je važno da se mladi ljudi poput tebe integrišu u englesko društvo i
promovišu našu Bosnu i Hercegovinu
na pravi način? Da li u budućnosti
integrišu u englesko društvo, da
se educiraju i postanu ravnopravni
članovi ovoga društva. Ključna riječ
je integracija, a ne asimilacija, jer
jedino tako možemo predstavljati
svoju zemlju a i doprinijeti engleskom
društvu, kojem trebamo biti zahvalani
što su nas primili i omogućili da se
situiramo i školujemo. Ova zemlja pruža mogućnosti da se što više
školujemo i svako od nas, pogotovo
mladi, treba da iskoriste tu šansu.
Svoju budućnost u ovom trenutku vidim u Velikoj Britaniji kako bih stekla
svoju specijalizaciju.
Da li postoji neka osoba koja je tebi
bila uzor? Šta ti je davalo snagu i
Doktorica Emina Gunić sa kolegama
vidiš svoju karijeru i izvan granica
Velike Britanije s obzirom da si se
odlučila za karijeru liječnice?
Jako je važno da se mladi ljudi
podršku u najtežim trenucima?
Hvala dragom Bogu koji mi je podario
zdravlje, upornost i moje roditelje koji
HABER
PRETPLATNI KUPON
IME I PREZIME.................................................................
ADRESA.............................................................................
...........................................................................................
TEL ...................................................................................
GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15
Ček naznačiti na: BH UK NETWORK
Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu:
BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD,
BIRMINGHAM B11 2NE
17
su mi bili uzor i podrška tokom cijelog života, a posebno u toku mog
školovanja. Također mi je dala veliku
podršku moja familija, moji prijatelji
i prijatelji mojih roditelja, kojima se
ovom prilikom zahvaljujem. Nikad
neće znati koliko mi je značila njihova podrška u danima ispita i cijelog
školovanja.
S ponosom mogu reći da si bila đak
“Prve bh. dopunske škole London".
Kakva su tvoja sjećanja na dane
provedene u našoj skoli? Da li je
pohađanje škole na maternjem jeziku
pomoglo u formiranju tvoje ličnosti?
Šta možeš poručiti onima koji možda
imaju želju da se upišu u našu školu?
Najljepši dani mog djetinjstva u
izbjeglištvu su bili u bosanskoj školi.
Sjećam se priredbi, prepričavanja
priča, upoznavanja svoje domovine,
svojih korijena i sticanja prijatelja s
kojim se i danas družim. Upoznala
sam, također, divne nastavnice koje
su uvijek bile pune entuzijazma, vesele i radile sa velikim žarom kako bi
djeca upoznala i zavoljela još više
svoju domovinu, koje se nisu ni
sjećali. Naš uspjeh je velika zasluga
naših učitelja. Moja poruka roditeljima je, upisujte svoju djecu u bosansku školu. Tu će naučiti svoj jezik,
upoznati svoju domovinu i kulturu. Tu
će naći svoje prijatelje s kojima će se
družiti čitav život. Ja i danas ponosno
svim engleskim i bosanskim prijateljima pričam o danima provedenim u
bosanskoj školi. Također znam da je
moje pohađanje bosanske dopunske
škole pomoglo pri upisivanju u Grammar school i univerzitet jer sam znala
i druge jezike osim engleskog.
Mislim da tvoji roditelji, a i cijela naša
bh. zajednica mogu biti ponosni na
tebe. Ti si u pravom smislu riječi “role
model” mladim naraštajima. Koja je
tvoja poruka za kraj?
Naša sudbina nas je dovela u Englesku, ali nikad ne smijemo zaboraviti ko smo, šta smo i odakle potičemo.
Mi trebamo kroz svoj rad i trud da se
dokažemo u ovom društvu i da budemo ambasadori Bosne i Hercegovine.
Poruka roditeljima: vodite svoju djecu
u Bosnu kako bi upoznali te rijeke,
gradove i planine koje su opisane
u čitankama. Također kako bi djeca
upoznala dobre ljude i nove prijatelje.
U toku mojih odlazaka u našu Bosnu
upoznala sam mnogo divnih ljudi, a
među njima i mog supruga Envera.
Draga učiteljice Semira, ja bih se
vama i ostalim učiteljicama u moje
i u ime mojih školskih prijatelja htjela zahvaliti za sav vaš trud i rad u
Bosanskoj školi, jer vi ste bile i ostale
stub naše škole. Velika hvala!
S. Jakupović
BiH dopunske škole
Birmingham
NIKAD JAČA ŠKOLA
Odavno škola nije bila brojnija, gotovo 80% djece školskog uzrasta iz Birminghama i Wolverhamptona je sjelo u đačke
klupe. Škola se kao i do sada održava u uslovnim prostorijama Bosanske kuće, sa njima rade tri učitelja Azra Bašić,
Dževdana Gološ i Emir Bolić,
Sudeći po broju upisane djece (31
učenik) u školsku 2013/2014. godinu, bosanskohercegovačka dopunska škola iz Birminghama nikada
nije bila jača. Mašala, što bi rekli,
neka djece neka se obrazuju, jer što
znaš vise jezika, više i vrijediš, stara
je poslovica. Detaljne informacije o
Učitelji i đaci u tekućoj školskoj godini
ljeno je i sa redovnom dežurom,
tako svake subote po jedan roditelj
dežura tokom nastave, obaveza
dežurnog je da pazi na red i čistoću
te da djecu i učitelje počasti svježim
voćem u pauzi nastave. Od van-
Azra Bašić sa svojim razredom
nastavnih aktivnosti, u okviru škole
tekućoj školskoj godini dobili smo od i dalje će se na fakultativnoj osnovi
Suade Bogdanić, koordinatorice bh. odvijati vjeronauka, koju i ove godopunske škole Birmingham.
dine izvode Elvir ef. Huseinović i
“ Odavno naša škola nije bila bro- njegova “desna ruka” Ada Dedić.
jnija, gotovo 80% djece školskog Naravno, tu je i naša nadaleko preuzrasta iz Birminghama i Wolver- poznatljiva folklorna sekcija Mladost
hamptona je sjelo u đačke klupe. Bosne koju dugi niz godina uspješno
Škola se kao i do sada održava u vodi iskusna koreografkinja Fahira
uslovnim prostorijama Bosanske Hasedžić. Koristim priliku da se svikuće, sa njima rade tri učitelja Azra ma koji rade sa našom djecom u ime
Bašić, Dževdana Gološ i Emir Bolić, bosanskohercegovačke asocijacije
djeca su podijeljena u tri starosne Birmingham najtoplije zahvalim.”
grupe. Naravno, i ove godine školu O samoj nastavi, uslovima rada i
zajedničkim snagama finansiraju udžbenicima razgovarali smo sa
lokalna bosanskohercegovačka aso- dugogodišnjim učiteljom Emirom
cijacija i roditelji koji plaćaju godišnju Bolićem: “Ovakav odziv djece je
upisninu za svoje najmlađe. Nastav- dokaz da je roditeljima iz Birming-
18
hama i Wolverhamptona jako stalo
Naši učenici
Učenici
bosanskohercegovačke
dopunske
škole
koji
redovno
pohađaju školsku 2013-2014. godinu:
Fahrudin Dergić, Amar Burazerović,
Azemina Musić, Aida Dautović, Amina Mekić, Selam Bogdanić, Lejla
Karić, Haris Gazibegović, Belma
Ayla Hadžović, Naida Dautović,
Selma Bektić, Redžep Halvadžić,
Medina Musić, Nejra Gazibegović,
Adis Durmišević, Edin Dedić, Ernes Džamstagić, Saira Zukić, Sabit
Forić, Tarik Bektić, Hana Cerić, Faris
Cerić, Benjamin Zlomuzica, Haris
Rayan Hadžović, Elma Bešić, Sabaheta Forić, Alem Bahtagić i Elma
Durmišević, Adna Dedić, Emina
Bolić, Amer Halvadžić.
do dodatnog školovanja njihovih
najmlađih. Iako im je to zakonska
obaveza, po već ustaljenoj praksi
bosanskohercegovačkih vlasti i ove
godine izostala je njihova pomoć
dopunskim skolama u dijaspori.
Ponovo ću ponoviti ono što već pet
godina zaredom pričam, ali da Bog
da da to odgovorni čuju. Naime,
opet smo u školsku godinu ušli bez
udžbenika za učenike od 5. do 8.
razreda, tako da svi učitelji koji rade
u ovakvim školama moraju biti pravi
vidovnjaci da bi ispoštovali plan i program rada za dopunsko obrazovanje
djece. Kada će oni biti odštampani
ponovo ne znaju ni u bh. ambasadi u Londonu niti u nadležnom
BiH dopunske škole
ministarstvu u Sarajevu. Malo je
neshvatljivo da svake godine dobro
plaćeni državni službenici ovakvim
školama postavljaju neke nove
učiteljima, koordinatoru te naravno
roditeljima koji svake subote dovode
svoju djecu u školu.”
Šta na kraju reći, koju poruku poslati javnosti i “nadležnoj birokratiji “?
Pa možda onu jednu ljudsku, bez
obzira na sve nedaće sa kojima se
tradicije i kulture u Birminghamu i
jedna od najvažnijih aktivnosti lokalne bosanskohercegovačke asocijacije. Tako ćemo kao i prošle godine
tekst završiti sličnim komentarom,
da o njenom značaju najbolje mogu
svjedočiti svi bivši učenici ove škole
Suvada Bogdanić
Vladine zahtjeve spram obaveza
učitelja u ovim školama, a sa druge
strane niti Vlada BiH finansira ove
škole niti nude bilo kakve povlastice
za učitelje koji ovaj posao ipak rade
na volonterskoj osnovi. Moram reći,
bez obzira na maćehinski odnos vlasti u BiH spram ovakvog vida obrazovanja, da će ove škole i dalje raditi
zahvaljujući rukovodstvu bh. asocijacije, menadžmentu Bosanske kuće,
Emir Bolić i njegov razred
susreće, dopunska škola na bosan- koji se sada nesmetano posredstvom
skome jeziku iz Birminghama nastav- MMS-a, maila ili Facebooka dopisuju
lja svoju plemenitu misiju započetu i razgovaraju na bosanskome jeziku
davne 1994. godine. Škola dokazu- sa svojim vršnjacima iz domovine i
je da je i dalje prva linija odbrane u dijaspore.
njegovanju bosanskohercegovačke
BH dopunska škola Viktorija London
GODINA NOVIH
IZAZOVA
s djecom i omladinom. Također
Nova školska 2013/14. godina
je u “Prvoj bh. dopunskoj školi London” počela 14. septembra 2013.
godine. Trenutno škola ima 24 redovna učenika, te nekoliko učenika
koji zbog drugih obaveza u školu
dolaze povremeno. Nastavno osoblje sačinjavaju Semira Jakupović,
koja radi s učenicima od 6 do 11 godina, a Vedrana Kovačević-Jalisi sa
starijom grupom učenika od 11 do 15
godina starosti. Pored predmeta koji
sačinjavaju kulturnu i društvenu historiju BiH, u sklopu redovne nastave
izvodi se i islamska vjeronauka kao
fakultativan ili izborni predmet. Ovu
nastavu izvodi Sedin ef. Sahman,
za stariju grupu djece u periodu od
15.30 do 16.15, a za mlađu grupu
učenika od 16.15 do 17.00 časova.
Nastavnom osoblju se i ove godine
pridružila naša volonterka Špela
Novi informativni letak BH dopunske
škole Viktorija se nalazi na 43.strani
Drnovšek Zorko, Slovenka koja
dobro govori naš jezik i priprema
postdiplomski rad na temu BiH, te
nekoliko roditelja koji pomažu u
učionicama s vremena na vrijeme.
Pored redovnih školskih i administrativnih obaveza, naših nekoliko volontera je uspjelo da uradi CRB ili policijsku provjeru, neophodnu za rad
smo uspjeli da uradimo školski informativni liflet u dvojezičnoj englesko-bosanskoj verziji, u koji je
uloženo mnogo truda, a za kojim već
odavno postoji potreba. Pored djece
bosanskohercegovačkog porijekla,
školu pohađuju i djeca čiji roditelji
vode porijeklo iz drugih zemalja.
Pored već navedenog, željela bih
da dodam da 30. novembra 2013.
godine planiramo poetsko-muzičko
druženje pod nazivom “Domovini za
rođendan”, kojim ćemo obilježiti Dan
državnosti BiH. Više informacija o
ovom kulturnom događaju moći ćete
uskoro naći na web stranici BHCUK,
te FB.
Oćekujemo da će ova godina biti
godina novih izazova, te proširenja
naših
dosadašnjih
aktivnosti.
Zahvaljujući dobijenom fondu, od
novembra 2013. godine, moći ćemo
našim sadašnjim i bivšim učenicima
i roditeljima, te svima koji budu zainteresovani omogućiti neophodne
uvjete za stare i nove aktivnosti.
Molim Vas da sve neophodne podatke o adresi, vremenu, nastavnim i
vannastavnim aktivnostima potražite
na priloženom posteru i informativnom lifletu. Očekujemo da nam
se pridružite i želimo vam iskrenu
dobrodošlicu.
S.J.
19
DALEKA OBALA
Akacije moćne, razvile jedra cvjetna,
noćas će nas oluje strasti, odnijeti
negdje daleko.
Jedinu želju imam, da opet budeš
sretna,
kao vodena vila, da lebdiš nad ovom
rijekom.
Suton već uveliko, na počinak sjenke
šalje,
ja na stotinu koraka, uvijek ću poznati
tvoju.
I horizont je bljeđi, sve je dalje i dalje,
rumenilom se utapa u jaču, tamniju
boju.
Dugo se skriva akšam u sjeni bagremova,
zagonetnom putanjom, javi se prvi
svitac.
Čeznja je moja satkana, od jave i od
snova,
odaju te laki koraci, pod kojim uzmiče
škriljac.
Tihim žuborom brzak, igra se
zvjezdama palim,
hoće i mjesec da slomi i baci ti ga
pod noge.
Vraćam se obali našoj, sanjam,
strepim i žalim.
Dodire i nježne riječi, prekriše godine
mnoge.
Nestaje izmaglica, budi se nova
zora,
staze mladosti naše, prekrila divlja
drača.
Mnogo pitanja ima, sva su bez odgovora.
Duša tražeći smiraj, stoji pred zidom
plača.
Meho Jakupović
Bosanskohercegovačka dijaspora
Bihać okrugli sto Glavnog odbora SSDBiH
NEISKORIŠTENI EKONOMSKI POTENCIJALI
BH. DIJASPORE
U Bihaću je, 11. 10. ove godine,
Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspore organizovao okrugli sto na kojem su učestvovali članovi GO SSD
i načelnik općine Bihać gospodin
Emdžad Galijašević sa saradnicima. Ovaj okrugli sto tretirao je dvije
teme i to: ”Odnos domovine i dijaspore – slijepa ulica, kud i kako dalje”
i druga tema: ”Neiskorišteni ekonomski potencijali bh. dijaspore”. Ovdje
se mora istaći dobra posjećenost
kao i prisustvo federalnih i lokalnih
medija, te građana Bihaća. Moderator za obje teme bio je Smail
Toromanović, savjetnik načelnika
općine Bihać. Uvodničar je bio Zaim
Pašić, predsjednik GO SSD. U raspravi su učestvovali načelnik općine
Bihać i većina njegovih saradnika koji
su predstavili ekonomsku situaciju
općine Bihać, ukazali na veliki zastoj
u ulaganjima u privredu te predstavili
impozantne kapacitete i mogućnosti
općine Bihać koja bi uz odgovarajuća
ulaganja veoma brzo mogla stati na
zdrave noge i povući razvoj cijelog
Unsko-sanskog kantona. Posebno
su podvučene mogućnosti ulaganja
u turizam jer općina Bihać, ali i cijeli
Unsko-sanski kanton obiluju prirodnim ljepotama i drugim resursima
koji mogu turističku privredu postaviti
na sigurne i zdrave noge. Od ostalih
učesnika u raspravi na okruglom stolu mora se izdvojiti izlaganje ambasadora SSD i počasnog konzula BiH u
Turskoj gospodina Ahmeda Kemala
Baysaka koji je govorio o ulaganjima
turskih firmi u BiH, ali i neiskorištenim
potencijalima prijateljske Turske koja
može i želi ulagati u BiH.
Na osnovu rasprave obavljene na
okruglom stolu nisu izvlačeni nikakvi zaključci, ali je svima bilo jasno
Načelnik sa rukovodstvom SSDBiH
da politika i političari u našoj domo- cjelokupan ekonomski, a ne i ljudvini gotovo da nisu zainteresovani ski potencijal bh. dijaspore, pod usza saradnju sa svojom dijasporom i lovom da dijaspora nema nikakav
pored toga što dijaspora ima izuzet- uticaj na usmjeravanje uglavnom
no velike ekonomske, ali i sve druge ekonomskih
potencijala.
Mladi
Publika je imala šta da čuje
potencijale, posebno ljudske, jer
se u inostranstvu školuju mladi te
veoma dobri i vrijedni kadrovi, a u
privredi razvijenih zemalja širom svijeta rade mladi stračnjaci iz sastava
bosanskohercegovačke dijaspore.
Bh. političari bi željeli iskoristiti
bosanskohercegovački mozgovi ih
ne interesuju jer su potencijalna prijetnja njihovom opstajanju na veoma
dobro plaćenim funkcijama iza kojih
uglavnom ne stoje adekvatni rezultati.
FESTIVAL FOLKLORA
Na sastanku GO SSD BiH u Bihaću
donesena je odluka da se pokrene
aktivnost za održavanje Festivala bh.
dijaspore u Bihaću.
Da bi se mogao dogovoriti termin
održavanja Festivala, potrebno je
da se što prije počne sa pripremama
učesnika te vas molim da dostavite
vaše prijave do kraja godine.
Orijentacioni program festivala:
1.
Festival će trajati tri dana
2.
Obilazak Nacionalnog parka”
Una” u Bihaću
3.
Obilazak Nacionalnega parka “Plitvička jezera”
4.
Zabavni program – druženje
dijaspore i domaćina u disko klubu
5.
Folklorni festival dijaspore i
posebnih gostiju sa područja BiH
Kotizacija je 60 eura na svakog pojedinca. Folklorne grupe će imati
obezbijeđeno prenoćište za tri noći i
dva obroka – doručak i ručak. Svaka
grupa dobija i zahvalnicu za učešće
na festivalu.
Molim sva udruženja da razmisle
20
o mogućem učešću, da predlažite
termin za festival koji bi odgovarao
učesnicima, a i zbog lakše organizacije istog. To je prilika da predstavimo naš rad, trud i borbu za našu
BiH, našu tradiciju, a ujedno i način
da mladi upoznaju svoju domovinu
BiH i sve njene ljepote prolazeći kroz
različite sredine.
Radna grupa za kulturu
Dinka Hrustanović
Bosanskohercegovačka dijaspora
U Bihaću održan sastanak GO SSDBiH
TJEŠNJE POVEZIVANJE SA LOKALNOM ZAJEDNICOM
Rukovodstvo Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine
nezainteresovanost državne vlasti za terminu održavanja narednog, sedNakon što je u Bihaću 11. 10. ove ovaj vid saradnje sa organizovanom mog kongresa SSD. Utvrđeno je da
će se isti održati krajem maja mjesegodine organizovan veoma dobro dijasporom.
posjećen okrugli sto, narednog dana I ovom prilikom istaknuta je orijen- ca u Sarajevu. Dogovoreno je da se
održan je i sastanak Glavnog odbora tacija dijaspore da pokuša ostvariti na kongres ponovo pozovu predSvjetskog saveza dijaspore. Najprije bliže kontakte i saradnju sa lokalnim stavnici vlasti, ali i nevladin sektor, sa
su riješena protokolarna pitanja, a organima vlasti. Potvrdu takve ori- kojim SSD ima ostvarenu saradnju i
nakon toga radilo se po predviđenom jentacije članovi GO mogli su dobiti dodirne tačke interesa i aktivnosti.
dnevnom redu. Prije svega su raz- u izuzetnom angažovanju struktura U organizaciji kongresa aktivno će
motrene aktivnosti koje se provode u općine Bihać u radu okruglog stola, učestvovati Ministarstvo za ljudska
savezima objedinjenim u okviru Svjet- prethodnog dana, ali i gostoprimstvu prava i izbjeglice. Na kraju sastanka
skog saveza bosanskohercegovačke koje se moglo osjetiti na svakom kor- dogovoreno je da se pripremi plan
dijaspore. Nakon toga vođena je aku. Nakon toga obavljena je raspra- aktivnosti vezan za organizovanje
rasprava o izvještajima sa konfer- va vezana za organizaciju narednog dana dijaspore u Bosni i Hercegovini.
encija o potencijalnim ulaganjima turnira u malom fudbalu koji organi- Naredni sastanak GO SSD organizodijaspore u Bosnu i Hercegovinu, zuje Svjetski savez bh. dijaspore. vat će se u februaru 2014. godine u
koje su održane u Prijedoru i Mo- Mjesto i termin održavanja narednog Danskoj.
staru. Istaknut je značaj takvih kon- turnira odredit će se do kraja godine. Vezuv Bašić
ferencija, ali je također ukazano na Provedena je i rasprava o mjestu i
Usvojen Zakon:
GRAĐANI BIH SADA MOGU BITI DRŽAVLJANI I OVE, I
NEKE DRUGE ZEMLJE
Suštinska poruka u okviru ovog zakona je da se državljani BiH ne moraju više odricati svog državljanstva da bi ostvarili
svoje pravo na državljanstvo druge zemlje.
Predsjedavajući
Predstavničkog se državljani BiH ne moraju više odri- nadležnom organu BiH.
doma PSBiH Denis Bećirović je, cati svog državljanstva da bi ostvarili
Prema izmjenama, boravak u BiH
tokom diskusije, kazao da je ovo svoje pravo na državljanstvo druge kao uvjet za stjecanje državljanstva
jedan od krucijalnih zakona za sve zemlje.
BiH naturalizacijom s dosadašnjih 13
državljane BiH, sve njene građane i Vijeće ministara BiH je jučer utvrdi- godina smanjuje se na osam godina.
sve njene narode.
lo Prijedlog zakona o izmjenama i
"Da je to tako ilustruju i sljedeći dopunama Zakona o državljanstvu Ovaj Zakon također će predstavljati
podaci. Samo u toku 2012. godine BiH.
olakšicu građanima koji su izgubili
bez bh. državljanstva je ostalo,
Kako su naveli iz Vijeća ministara pravo na državljanstvo BiH, a zbog
odnosno odreklo se ukupno 3.489 BiH, utvrđen je s ciljem implement- kojih je Ustavni sud BiH 2011. godine
osoba. Do juna 2013. godine bez bh. acije Odluke Ustavnog suda BiH i u donio odluku da se član. 17 stavlja
državljanstva je ostalo 1.490 osoba. određenim slučajevima olakšavanja van snage i time stopirao automatUkupno do maja 2012. godine bh. stjecanja bh. državljanstva i skladu sko gubljenje državljanstva.
državljanstva su se odrekle 54.454 s
Evropskom
konvencijom
o
"Odluke suda se moraju poštovati
osobe. Prema svim procjenama, mil- državljanstvu.
i ovo je jedan primjer kako je
ion građana BiH je koji bi bili primoDopunama zakona precizirano je da ispoštovana
odluka
Ustavnog
rani da se odreknu državljanstva BiH dijete koje je rođeno u inozemstvu, suda BiH, te kako će se omogućiti
da nema ovakvog jednog zakonskog a čiji je jedan roditelj bio državljanin građanima BiH da više ne gube
rješenja", kazao je Bećirović.
BiH, u trenutku njegovog rođenja državljanstvo po automatizmu i da
stječe državljanstvo bh. porijekPrema njegovim riječima, suštinska lom, pod uvjetom da do navršene mirno spavaju", istakla je Zaimovićporuka u okviru ovog zakona je da 23. godine starosti podnese prijavu Uzunović.
21
Bosanskohercegovačka dijaspora
Mostar-Uspješno završena konferencija CONNECTO 2013
POSLOVNA SURADNJA S DIJASPOROM
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Predsjedavatelja Vijeća Ministara BiH gospodina Vjekoslava Bevande i u partnerstvu sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine
MOSTAR, 26.07.2013.- INTERA i poljoprivredni pogoni.
triju.
Tehnološki Park bio je domaćin Kratku prezentaciju aktivnosti IN- Prisutnima su posebno bile zanimkonferencije CONNECTO 2013 – TERA Tehnološkog Parka prisutnima ljive panel diskusije na kojima su
Poslovna suradnja s dijasporom je prezentirao gosp. Mladen Kostić, uspješni poduzetnici povratnici iz dikoja je okupila predstavnike domaće Izvršni direktor. On je naglasio kako jaspore istaknuli da se nisu susreli s
poduzetničke zajednice, predstavni- INTERA Tehnološki Park može i treba korupcijom, o kojoj se non stop goka poslovno orijentirane dijaspore biti platforma i partner poduzećima vori, nego da im je velika prepreka
BiH iz preko 15 zemalja te više ugled- u regiji kako bi domaći poduzetnici i bila velika i spora administracija.
nika iz privatnog i javnog sektora kao poduzetnici u dijaspori zajedničkim Također su uspješni poduzetnici u dii predstavnika stranih ambasada u snagama potaknuli nove poslove, jaspori prikazali svoje uspješne priče
BiH, ukupno preko 350 sudionika.
ponajprije imajući na umu budućnost i mogućnosti suradnje kroz svoje
ovih prostora u kontekstu novih rad- primjere te naglasili važnost suradnje
Konferencija je održana pod pokro- nih mjesta za mlade.
s dijasporom. Na panelima su sudviteljstvom Predsjedavatelja Vijeća
jelovali poduzetnici iz raznih zemlja:
Ministara BiH gospodina Vjekoslava
Argentina, Norveška, Švedska, HrBevande, koji je u svom pozdravnom
vatska i Švicarska.
govoru naglasio kako su sa ovih
prostora osobe često odlazile,
Za cijelo vrijeme konferencije svi
međutim tamo gdje su otišli redom
nazočni su posebno bili oduševljeni
su postizali zavidne uspjehe. Također
proizvodnim poduzećima koji su u
je istaknuo kako je bitno da se konsklopu Gospodarskog izloga izložili
takti koji se ostvare na konferenciji
svoje proizvode. Izloženi su proizvodi
nastave u budućnosti, te da se tako
koji imaju izvozni potencijal (metalni
kroz ovu konferenciju mogu ostvariti
sektor, sektor plastike, sektor eleknovi poslovni poduhvati.
tronike, IT sektor, grafički sektor,...).
Ovo je najbolja poruka svakome, a
Među uvaženim gostima je bila i NJ.E.
posebice dijaspori i stranim delegaciMaria Urlike Knotz Veleposlanica Rejama da je Hercegovina i proizvodna
publike Njemačke, koja je u svom goregija i da ima veliki izvozni potencivoru istaknula, kako njemački invesjal.
titori cijene BiH radi dobro školovane
Nakon službenog dijela programa
radne snage. Također je istaknula
uslijedio je nastup gudačkog kvarteta
kako u Njemačkoj živi 200.000 ososimfonijskog orkestra Mostar i prigodba čiji korijeni potiču iz BiH te da oni
ni domjenak.
mogu doprinijeti tome da BiH bude u
svijesti njemačkog gospodarstva.
Vrijednost ovog projekta prepoznali
su i podržali: Veleposlanstvo KraljeGostima se obratio i NJ.E. Bosse
vine Norveške, Njemačka organiHedberg, Veleposlanik Kraljevine
zacija za međunarodnu suradnju
Švedske koji je najavio kako će biti
GIZ, Vanjskotrgovinska komora BiH,
uspostavljen challenge fund koji je
Europska banka za obnovu i razvoj
namijenjen potpori poslovnim poth(EBRD), OXFAM Italia, Importanne
vatima s posebnom pozornošću na
Resort, Mostarski sajam, Bossin
korištenje znanja i iskustva dijaspore.
d.o.o., BH TELECOM, HT ERONET.
Prema riječima švedskog Veleposlanika, i Švedska i BiH mikro i sredPored spomenutih, potrebno je istaknja poduzeća će imati priliku aplicirati
nuti i partnere projekta: REDAH,
za sredstva u okviru challenge funda.
Naša perspektiva Prijedor, Svjetski
savez dijaspore BiH, Poslovna agenSponzori i partneri projekta
Pozdravnim govorima prisutnima
cija za jugoistočnu europu SEEBA te
su se obratili i gosp. Ljubo Bešlić,
Hrvatsko-njemačka gospodarska koGradonačelnik
grada
Mostara, Gosp.Goran Radoš je prezentirao je mora.
gosp. Ahmet Egrlić Predsjednik institucionalne okvire suradnje s di- Konferencija CONNECTO 2013 je
Vanjskotrgovinske komore BiH, te jasporom u Republici Hrvatskoj.
dio dugoročnog projekta. Namjera
g-đa Daria Krstičević, Predstojnica
je, a u skladu s mogućnostima, u
državnog ureda za Hrvate izvan RH. Kao pozitivan primjer suradnje mjesecima nakon završetka jeds dijasporom iskustva iz Repub- nodnevne konferencije organizirati
Prisutni su imali priliku vidjeti krat- like Irske prezentirala je gđa Cairin tematske okrugle stolove. Cilj tematki film o Hercegovini pod nazivom O’Connor, Direktorica razvoja Dock- skih okruglih stolova je rješavanje ak„Svijetla strana Hercegovine“ koji lands Innovation Parka iz Dublina. tualne poslovne problematike i raznih
prikazuje kulturne, turističke i gosp- Prezentirajući gospodarsku situaciju pitanja u čije ćemo rješavanje uključiti
odarske potencijale Hercegovine. Za i potencijale Hercegovine, gosp. Ivan kompetentne osobe kako lokalne,
razliku od svakodnevnih crnih vijesti, Jurilj je istaknuo kako Hercegovina tako i iz dijaspore.
u filmu je prikazana pozitivna strana ima izrazito velike potencijale u turegije, kvaliteta življenja kakvu se ne rizmu i poljoprivredi, ali da također ne
INTERA Tehnološki Park poziva sve
može naći u većini zemalja Europe, treba zanemariti već dosta razvijenu organizacije, institucije i pojedince
te su pokazani suvremeni industrijski grafičku i metaloprerađivačku indus- koji imaju mogućnost, želju ili ideju za
22
Bosanskohercegovačka dijaspora
podršku uspješnijoj realizaciji nekih
od zaključaka konferencije posebice
organiziranju tematskih sastanaka i
okruglih stolova. INTERA Tehnološki
Park kao nevladina i neprofitna organizacija može biti organizator
ovakvih poslovnih događaja, ali uz
suradnju i potporu naručitelja, sponzora, pokrovitelja ili donatora.
Zahvaljujemo se svim sudionicima
koji su se odazvali pozivu na konferenciju i koji su uvidjeli veliki potencijal suradnje s dijasporom. Posebno
se zahvaljujemo svim sponzorima i
partnerima koji su prepoznali značaj
ove konferencije i svojim doprinosom
omogućili da se uspješno održi.
Na temelju svih izlaganja i panel diskusija na konferenciji CONNECTO
2013, predloženi su sljedeći zaključci
konferencije:
u sklopu kojeg će se nalaziti sve
informacije, marketinški materijali i
tehnička dokumentacija.
4. Dijaspora može i treba doprinijeti
da se postojeći domaći proizvodi i
proizvodni kapaciteti maksimalno
stave u funkciju izvoza. Time se
najbrže mogu ostvariti nova radna
mjesta.
5. Pripadnici bh dijaspore se mogu
i trebaju istaći u pronalaženju (skeniranju) poslovnih prilika i proizvoda
u zemljama u kojima žive i djeluju, a
koje se mogu primijeniti i proizvoditi
u BiH.
6. Dijaspora bi trebala podijeliti
svoja iskustva i informacije iz svojih
struka i sektora domaćim poduzetnicima i pojedincima (u poslovnom,
tehnološkom, znanstvenom i drugim
aspektima)
7. Bilo bi dobro kroz udruge, klubove
država u okruženju. Treba težiti da
budući investitor u roku od 24 sata
može dobiti sve tražene i potrebne
informacije, te da investicija od
početka procesa do početka realizacije traje tri mjeseca.
10. U svrhu postizanja konkretnijih
rezultata, bilo bi dobro da se ideje
koje mogu utjecati na povećanje
zaposlenosti
i
konkurentnosti
domaćih poduzeća dostave INTERA
Tehnološkom Parku.
11. Realno je i poželjno da svi koji
budu napravili bilo kakve rezultate
proizišle iz ove konferencije informiraju INTERA Tehnološki Park,
kako bismo svake godine mogli mjeriti konkretne učinke.
12. INTERA Tehnološki Park namjerava, u skladu s mogućnostima, raditi
na uspostavljanju on-line platforme
putem koje će se prezentirati domaća
i inozemna poduzeća u svrhu ostvarivanja poslovne suradnje.
13. O održavanju konferencije CONNECTO 2014 sudionici i javnost će
biti blagovremeno informirani.
ULIČNI SVIRAČ
Omer Mićijević SSDBiH (desno), zapažena prezentacija
1. Na tržištu europskih zemalja ima
veliki broj proizvoda i usluga koje se
mogu kvalitetno raditi u BiH.
i putem pojedinaca stalno raditi da
se iz dijaspore šalju informacije o
dostupnoj polovnoj strojevima i opremi koja može biti interesantna za
Ne osuđujte uličnog svirača
što na ćošku bučne ulice stoji
Što tanano po žicama gudi
I bijedni bakšiš broji.
Ne žalite njegovu sudbinu jadnu
Ne okrećite glavu pred sjenkom skitnice
Možda se s njime život poigrao
I nema ništa sem violine prijateljice.
Ne sudite mu samo golim okom
Slušajte te umilne zvuke
Možda će vam uljepšati dan
Zaboravit ćete na sve svoje muke.
Konferenciji je prisustvovalo više od 350 učesnika
2. Pripadnici bh dijaspore mogu i
trebaju postati ambasadori u mijenjanju percepcije o BiH proizvodima
i poduzećima, u cilju poboljšanja
poslovanja u oba smjera. Pri tome
je nužno educirati i pružiti što više
informacija pripadnicima dijaspore o
proizvodima, uslugama i proizvodnim potencijalima u BiH.
3. Poduzetnici mogu kvalitetno
predstaviti svoje proizvode, usluge i
proizvodne potencijale kroz regionalni gospodarski izlog INTERA TP-a
proizvođače u BiH (jer poduzeća na
zapadu radi ekonomske krize često
nude tehnološki naprednu opremu i
strojeve po povoljnim cijenama).
8. Poželjno je da Općine u regiji čim
prije dobiju investicijske certifikate u
svrhu privlačenja investicija.
9. Očekuje se da Općine osnuju
poslovne zone, smanje papirologiju i ubrzaju administraciju u svrhu
privlačenja investicija, kako bi bile
konkurentnije od općina iz drugih
23
Možda i pozavidite
Tom skromnom boemu bez ikakve
pompe
Tom strpljivom virtuozu bez slave
Što stoji pred svijetom visoko uzdignute glave.
On pogled ni od kog ne krije
Od svojih snova odustao nije.
Bez svjetala reflektora, bez smokinga
I dasaka koje život znače
On bijedni bakšiš broji
Al’vama osmijeh pokloniće.
U svome svijetu on živi
I za vas tužnu pjesmu gudi
Dušu mu muzika ko sunce grije
I kad ima malo, on se smije
Od svojih snova odustao nije.
Semira Jakupović
Bosanskohercegovačka dijaspora
Prijedor: održan prvi investicioni forum BH dijaspore
BHDIJAFOR 2013.
Biznis forum na temu „Investicije BH dijaspore u funkciji razvoja regija i ekonomije u procesu pridruživanja Evropskoj
Uniji održan je 10. i 11. avgusta u Prjedoru. Poruka ovog foruma jeste da treba uspostaviti jake veze između institucija
na svim nivoima u BiH i dijaspore u smislu veće podrške, bolje komunikacije i zajedničkog djelovanja na investicionim
projektima sa ciljem da se otvori što više radnih mjesta i obezbjedi egzistencija svih onih kojima dijaspora pomaže.
S obzirom da BiH ima 28 posto nezaposlenih i da u BiH dođe preko 3,5
milijardi konvertibilnih maraka (preko
dvije milijarde putem doznaka i milijarda putem transfera ino penzija)
što pokriva 42% spoljnotrgovinskog
deficita BiH, pokretanje investicija od
strane dijaspore svako je veoma ozbiljna tema što potvrđuje i činjenica
da su doznake iz inostanstva četiri
puta veće od stranih investicija u BiH.
Zbog toga naša dijaspora treba biti
tretirana kao bitan potencijal u smislu
investiranja u BiH, transferu znanja,
nove poslovne filozofije, upravljanja
novim tehnologijama i sa njima treba
graditi partnerske odnose i otvoriti
nove perspektive.
Dio učesnika BHDIAFOR-a 2013.
gradu dobrih poslovnih mogućnosti
što potvrđuje i nedavno dobijen certifikat BFC za povoljno investiciono
okruženje. U prilog tome, svoje
uspješne investicione poduhvate na
području grada Prijedora, na konferenciji su predstavili investitori upravo iz dijaspore,: „Austronet“ d.o.o.
Prijedor; „Beton Gal“ d.o.o. Prijedor,
„Arifagić ivestment“ d.o.o. Prijedor.
Predstavljene su i druge uspješne investicije u Prijedoru kao „Mira“ a.d.;
Tokom dvodnevnog izlanja, mogli su
se čuti zanimljivi prijedlozi na temu
kako BH dijaspora može doprinijeti
boljem ekonomskom razvoju kroz
sigurne investicije, koji su to potrebni
uslovi i logistika, šta možemo ponuditi dijaspori kao partnerima u investicionim poduhvatima. Pažnju su
svakako privukla izlaganja učesnika:
Kemal Kozarić, guverner Centralne
banke BiH; Ahmet Egrlić, predsjednik
Spoljnotrgovinske komore BiH; Anes
Cerić, generalni sekretar Svjetskog
saveza BiH dijaspore, Marko Pavić,
gradonačelnik
Prijedora;
Sanel
Jakupović predsjednik Grupacije
„BHdiaFor“; Boris Cigler, voditelj
projekta „DijasporaCard“ i drugih.
Privredna komora RS se na forumu
predstavila prezentacijom na temu
„Republika srpska – vaš poslovni
partner“ u kojoj su predstavljeni uslovi investiranja i perspektivni sektori.
„Elker“ d.o.o. i „Arcelor Mittal“ d.o.o.
kao i nove investicione mogućnosti
za privlačenje investicija.
Prvi investicioni forum BH dijaspore je
održan u Prijedoru, prepoznatom kao
Osnažiti ulogu privrednih komora i
komorskog sistema na svim nivoima
Kemal Kozarić, guverner Centralne
Banke BiH: “Želio bih zahvaliti svima
onima koji nisu zaboravili Bosnu i
Hercegovinu i koji će i dalje pomagati
razvoj Bosne i Hercegovine, što bi svi
koji mi ovdje u Bosni i Hercegovini
trebali prepoznati i cijeniti.”
24
u BiH, u cilju unapređenja privredne
saradnje između domaćih i stranih
poslovnih subjekata, posvećujući
naročitu pažnju na strane poslovne
subjekte u kojima rade i/ili su vlasinici
i menadžeri članovi zajednice dijaspore, jedan je od zaključaka Prve investicione konferencije BH dijaspore
održane u Prijedoru.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
FORUMA
1. Grad Prijedor i regija su u proteklom periodu ostvarili značajan napredak u funkciji ostvarivanja povoljnih
uslova za poslovanje kompanija,
realizaciju investicija i ostvarivanje
poslovne saradnje, što je i potvrđeno
certifikatom gradskoj upravi Prijedora za povoljno poslovno okruženje, u
okviru programa “Certifikacije opština
s povoljnim poslovnim okruženjem u
jugoistočnoj Europi (BFC SEE)”;
2. Članovi zajednice dijaspore su u
periodu od 2000.godine do danas
u regiji Prijedora direktno investirali
oko 100 miliona KM u različite projekte malih i srednjih biznisa i poslovanja, koji projekti su za cilj imali
ostvarivanje novog zapošljavanja
i smanjenja stope nezaposlenosti,
transfer znanja i tehnologija, rast
domaćeg proizvoda i prihoda, te
različite druge važne efekte koji nisu
primarno ekonomske prirode; U okviru privatnih investicija u rekonstrukciju i izgradnju novih stambenih
objekata (kuće i stanovi), članovi zajednice dijaspore su vlastitim sredstvima (i u manjem iznosu sredstvima
međunarodne zajednice i domaćih
vlasti) u navedenom periodu u regiji
Prijedora uložili oko 1 milijardu KM,
uzimajući u obzir broj obnovljenih
i izgrađenih objekata (oko 10.000
stambenih jedinica) i prosječnu vri-
Bosanskohercegovačka dijaspora
jednost stambene jedinice (od oko
100.000 KM);
3. Kontinuirano unaprjeđivati razvoj
i podsticanje privlačenja investicija
članova zajednice dijaspore i drugih
ulagača u regiju Prijedor i državu;
4. Kontinuirano unaprjeđivati razvoj
saradnje članova zajednice dijaspore
i drugih stranih kompanija sa loka-
gradske i svih opštinskih administracija u regiji Prijedor, koji će pružati
informacije članovima zajednice dijaspore na jednom mjestu (one-stopshop) o svim pitanjima koja su relevantna za ostvarivanje potpune, brze
i efikasne infomisanosti dijaspore;
9. Osnažiti ulogu privrednih komora i
komorskog sistema na svim nivoima
Anes Cerić (Sekretar SSDBiH), Ahmet Egrlić (predsjednik Spoljnotrgovinske
komore BiH), Sanel Jakupović (Predsjednik BH DIAFORA-a), Marko Pavić,
(gradonačelnik Prijedora), Kemal Kozarić (guverner Centralne banke BiH) i
Armin Alijagić (Naša Perspektiva)
lnim poslovnim subjektima u regiji
Prijedor i državi;
5. Nastaviti sistemske aktivnosti u
cilju poboljšanja komunikacije lokalnih vlasti u regiji Prijedor sa potencijalnim investitorima i stranim
poslovnim subjektima, uključujući i
članove zajednice dijaspore, kroz aktivnu promociju raspoloživih resursa,
potencijala, projekata i komparativnih prednosti ove regije u odnosu
na druge regije u BiH i šire (ponuda
regije), kao i efikasno prilagođavanje
zahtjevima i potrebama investitora i
stranih kompanija u cilju ostvarivanja
ulaganja i poslovne saradnje u regiju
Prijedor (potražnja ulagača i stranih
partnera);
6. Obezbjeđivati sistemsku, potpunu,
sigurnu i efikasnu vertikalnu i horizontalnu prohodnost odluka u procesu realizacije ulaganja i poslovne
saradnje na lokalnom, entitetskom
i državnom nivou za investitore i
strane kompanije u regiji Prijedor,ali i
svim drugim područjima u državi,
7. Omogućiti kvalitetan pristup kapitalu i financijskim sredstvima investitorima i stranim kompanijama u regiji
Prijedor na višem stepenu tehničke i
logističke podrške komercijalnih banaka registrovanih u BiH, kroz aktivniji pristup banaka tržištu potražnje
za kapitalom, tj. firmama i ulagačima,
što podrazumijeva i otvaranje filijala
u regiji Prijedor određenih banaka
koje promovišu finansiranje projekata usmjerenih za povratak u Bosni
i Hercegovini (uključujući i povratak članova zajednice dijaspore u
domovinu), kao što su Turkish Ziraat
Bank Bosnia i BBI banka, ali i svih
ostalih registrovanih banaka;
8. Uspostaviti, gdje god je to moguće,
određene oblike organizacije Infocentara za dijasporu u okviru lokalne
u BiH, u cilju unapređenja privredne
saradnje između domaćih i stranih
poslovnih subjekata, posvećujući
naročitu pažnju na strane poslovne
subjekte u kojima rade i/ili su vlasinici i menadžeri članovi zajednice
dijaspore;
10. Vlasti na svim nivoima u BiH
moraju institucionalno ojačati vezu
sa građanima koji žive u inostranstvu;
11. Obezbjediti adekvatne informaci-
Ambasador SSDBiH Ahmet Kemal
Baysak uručio je priznanje Prof. dr.
Sanelu Jakupoviću, predsjedniku
BH Diafor-a, za odličnu organizaciju
Foruma
je o mogućnostima ulaganja, kao i
određene podsticaje za greenfield i
joint venture investicije;
12. Osim novca neophodan je i transfer znanja, standarda i tehnologija,
kao i poslovne filozofije;
13. Afirmisati postojeće projekte, te
izgrađivati vezu sa domovinom na
partnerskom osnovu, kako bi obezbjedili win-win situaciju;
14. Jačati i poboljšavati institucionalni
okvir u BiH za unapređenje saradnje
sa dijasporom, shodno značaju i ulozi koja joj pripada, na način da se ak-
25
tivnosti i saradnja provode sistemski
i sinhronizovano na svim nivoima, sa
poboljšanim upravnim, budžetskim i
zakonskim okvirom; Za provođenje
ovih ciljeva naglašavamo važnost
uloge i značaja sljedećih institucija
i organizacija: Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sektora
za iseljeništvo, Ministarstva spoljnih
poslova BiH, Odsjeka za ekonomsku
diplomaciju, Ministarstva za spoljnu
trgovinu i ekonomske odnose BiH,
Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), Spoljnotrgovinske
komore BiH u saradnji sa svim entitetskim, regionalnim i kantonalnim
komorama, kao i Svjetskog saveza
dijaspore BiH i svih drugih organizacija u dijaspori koji se bave različitim
oblicima saradnje sa domovinom;
15. Naročitu pažnju posvetiti razvoju
i unapređenju saradnje sa mladom
generacijom članova zajednice dijaspore/iseljeništva, koja bi trebalo da
se pozicionira kao jedan od osnovih
pokretača i nosilaca dugoročnog razvoja ekonomije i društva u domovini;
16. Omogućiti efikasno korištenje
mogućnosti koje se nude u različitim
oblicima tehničke i financijske
podrške i pomoći Bosni i Hercegovini
od stranih vlada, institucija i organizacija, uključujući i okvir ugovorenih
odnosa i podrške institucija Evropske unije za BiH, na način da se
usvoje relevantne sektorske strategije (uključujući i strategiju saradnje sa dijasporom/iseljeništvom), te
pripremi pravni, upravni, budžetski i
tehnički okvir za implementaciju programa i projekata strane podrške i
pomoći;
17. Osnaživati napore za postizanjem visokog stepena saradnje svih
relevantnih aktera sa medijima u
cilju promocije potencijala dijaspore
i primjera dobre prakse saradnje i
uspjeha članova zajednice dijspore u
zemlji i u inostranstvu;
18. Omogućavati efikasno korištenje
potencijala
dijaspore
u
cilju
obezbjeđivanja potpune normalizacije prilika u BiH, stabilizacije, harmonizacije, kohezije, socijalne inkluzije, rasta i razvoja, tj. poboljšanja
životnog standarda svih građana;
19. Imajući na umu da ekonomske
aktivnosti koje se promovišu putem
foruma predstavljaju važan, potreban
i nužan, ali ne i dovoljan uslov ukupne stabilizacije i unapređenja odnosa između relevntnih aktera u državi,
i da se ukupni efekti i ovakvih aktivnosti mogu mjeriti samo u sinergiji
i ukupnosti sa svim drugim parametrima društveno-ekonomskog razvoja, preporučujemo svim relevantnim
akterima društvenih procesa u gradu
Prijedoru, Republici Srpskoj i BiH da
usmjere pozitivnu energiju i pažnju i
u svim ostalim društvenim segmetnima koji utiču na razvoj i prosperitet
ukupnih društvenih odnosa i kvalitet
života i rada u regiji Prijedor i državi.
Bosanskohercegovačka dijaspora
London
PROPUŠTENA PRILIKA
Ili kako je Bosna i Hercegovina zemlja koje zapravo skoro da nema
Ovih sam dana dobio poziv za ot- kako je Slovenci zovu Benečija materijal i koješta još
varanje izložbe koja se održavala (dakle ono iza Venecije, ali ne i sama (video, gastronomska ponuda te
u galeriji koja djeluje pod nazivom Venecija!), pa Friuli Venezia Guilia večeri- naravno istarska vina i osta“12 Stars” u tzv. “Europa’s House”, (slovenski Furlanija/Julijska krajina!) lo!), koji prezentiraju skrivene kutke
zvaničnom
predstavništvu/amba- - sve regije iz Italije, potom Kras i Jadranske obale, male gradove sa
sadi/ veleposlanstvu Europske za- Obala iz Slovenije, pa otok Hvar (ne izvanrednim istorijskim spomenicijednice u Londonu smještenom u grad, nego unutarnjost!), Crna Gora ma, prirodnim ljepotama, raznim
samom centru na Smith Square-u. sa obalom, te na koncu i Lesza pov- starim i skoro zaboravljenim zanaPoziv sam dobio preko simpatične incija iz Albanije. Između se smjestio tima i koješta još- sve kao stvoreno
koordinatorke za kulturne akcije i Hercegovačko-neretvljanski kanton/ da tamo odeš, šetaš se, odmaraš
Veleposlanstva republike Slovenije
Špele Vrbnjak, koja priprema i organizira gomilu raznih događaja sa
područja kulture. Izložba je nosila
zanimljiv naziv ”Adristorical LandsHistory, Culture, Arts and Ancient
Crafts in the Europe Adriatic Territory”, a pripremila ju je za mene
nepoznata organizacija pod nazivom
IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme. Posebno me
je privukla informacija da je u ovaj
projekt uključena i Bosna i Hercegovina, odnosno Turistička zajednica
Hercegovačko-neretvljanskog kantona/županije. Otišao sam sa zanimanjem i ljubopitljivošću neizliječenog
Bosanca, jelte, koji zna da je i BiH
država koja ima svoj dio obale na
Jadranskom moru.
Dočekala me je prekrasna izložba
vrhunskih fotografija koje su prikazivale istorijske gradove, umjetnost i
zanate, te prirodu koji se nalaze na
obali Jadranskog mora ili tik uz njega.
Želja je organizatora da prikažu ne velike gradove i poznate turističke destinacije kakvih je na obalama Jadranskog mora bezbroj (od Dubrovnika
do Venecije, od Trsta do Skadra, od
Budve do ne-znam-već-čega!), nego
da zađu u manja mjesta u kojima su
naslage povijesti ogromne i u kojima ćemo moći da vidimo, probamo,
prošetamo, osjetimo sve te slojeve
civilizacija koje su se tu smjestile,
da spoznamo raznovrsnost, ljepotu
starih zanata, da vidimo mnoge kulturne i istorijske objekte i koješta još.
Neki su se dosjetili, organizirali se i
dobili novac od Europske zajednice,
odnosno iz fonda nazvanog “Instrument for Pre-Acession Assistence”,
koji očito postoji da podržava regionalne suradnje bez obzira na stvarne
državne granice. I što je najvažnije u
ovom slučaju, svi okupljeni oko ovog
iznimno zanimljivog projekta se nisu
nasilno zatvorili u okvire Šengenske
granice, tako nepropusne kada su u
pitanju zemlje koje nisu članice Europske zajednice, nego su na suradnju pozvale- pazite sad ovo, i Crnu
Goru, Albaniju i napokon i- Bosnu i
Hercegovinu.
županija čija je Turistička zajednica se, probaš kulinarske lokalne speciPomenimo sve participante - prvo bila jedan od partnera ovoga zanim- jalitete i koješta još. A nisi u Veneciji
provincija Bari, onda regija Molise, ljivog projekta.
ili u Puli, ili u Drači ili u Dubrovniku.
pa Abruzzo, Marche, više nam poz- Prvo o samoj izložbi - ona nam po- Dakle, nešto što je iza, skriveno, a
nata Ravenna, potom Veneto, ili dastire podatke, slike, propagandni beskrajno lijepo, neka mistična lje-
26
Bosanskohercegovačka dijaspora
pota i kulturološka raznolikost. Kad
sam uzeo prekrasno designiranu
agendu zaprepastio sam se- uz slovenski i italijanski sve su legende bile
ispisane i na hrvatskom, crnogorskom, pazite sad ovo na albanskom,
te naravno na engleskom.
Uz izvanredne fotografije tu su bili
i različiti prospekti, kojekave parafernalije, lokalne mape i prospekti,
prekrasan kalendar za 2014. godinu,
pa agenda, DVD i koješta još. Otvorio je i govorio moj stari poznanik
Franko Jurij, nekada politički djelatnik, poslanik u slovenskom parlamentu, pritom i sjajan karikaturista,
pa politički komentator i gle čuda
svojedobno i harmonikaš koji je svirao u nekim od važnih proto-istarskih
folk skupina, poput legendarnih “Istranova”. Sa njim sam se u deset godina mog boravka i novinskog rada
u Sloveniji često družio, pomagao je
nama bosanskim bjeguncima, dao
na poklon autorska prava na svoje
karikature, pa je Bosansko društvo
“Ljiljan” iz Ljubljane tiskalo album
sa njima i od njegove prodaje dobilo
dosta novca. Slovensko-hrvatskotalijanskih korijena on je, kao i brat
mu Aurelij, uvijek bio osoba suradnje, međukulturalne izmjene. Danas
je direktor Pomorskog muzeja “Sergij Masera”u Piranu koji je jedan od
partnera u ovom projektu.
Dakle, našli smo se i razgovarali
sretni što smo iznova skupa. Neposredno sam prije toga tražio motive
iz doline rijeke Neretve i našao sam
ih u jednom kutku bez legendi- Blagaj sa izvorom rijeke Bune i čuvenom
derviškom tekijom, onda Počitelj i na
koncu jedna crkvica od kamena koju
nisam prepoznao, niti je bilo podnapisa da vidim o čemu se doista
radi. Pregledao sam i sve štandove
krcate propagandnim materijalom,
sve ljepšim od ljepšeg, knjige, mape,
video radovi i koješta još, ništa o
Mostaru, Međugorju, Počitelju, Blagaju, Stocu, Hutovom blatu, vodopadu Kravice, Vitini, Radimlji, pravoslavnim samostanima i franjevačkim
svetilištima, Mogorjelu, mogli bi sad
nabrajati do beskonačnosti. Pitao
sam Franka Jurija o čemu je riječ,
zašto nema ništa iz Bosne i Hercegovine i on mi je ispričao žalosnu,
depresivnu storiju. Naime, hajde
prvo da kažemo da je novac bio
već obezbijeđen, onda je on osobno
otišao u Mostar, sve dogovorio, pozvao ljude da se pojave u Londonu
sa propagandnim materijalom- i na
koncu nikoga i nigdje njišta. Tek vrtimo prekrasni kalendar do mjeseca
koji se zove ottobre/oktober/listopad/oktobar/tetor i nalazimo odličan i
informativan tekst o turističkoj ponudi
Hercegovačko-neretljanskog kantona uz tri vrhunske fotografije na kojima su Stari most, Počitelj i derviška
tekija na vrelu Bune- sve odreda
spomenici kulture nulte kategorije.
Fotografija je derviške tekije i na naslovnici kalendara i agende, da se
zna. Sve se ovo možete "skinuti"sa
njihove odlično urađene web stranice
www.adristorical-lands.eu.
Bili su to dani kad je u Engleskoj u
posjeti bio član bh. Predsjedništva
g.Bakir Izetbegović, kraj oktobra.
Prvo je imao predavanje studentima
u Oxfordu, a potom i jedan dan proveo na važnom (i za našu zemlju!) 9.
svjetskom islamskom ekonomskom
kongresu (WIEF), koji je sa pažnjom
dočekan u glavnom gradu Velike
Britanije i jednom od istinskih finansijskih centara svijeta, uz to i prvi
puta održan izvan zemalja u kojima
je islam dominantna religija i u kojima se finansijski tijekovi organiziraju
u suklađu sa šerijatskim pravom.
Načelnik je Londona oblajhani Boris Johnson sa pažnjom i dostojanstvom i uvažavanjem dočekao sve
učesnike, znajući dobro sa kakvim
ekonomskim i finainsijskim gigantima
ima posla i sretan što su mu došli na
noge.
A mi- bio sam kao posran jedini Bosanac na toj izložbi, grad iz
koga vučem korijene je bio bijedno
prezentiran, nitko iz naše ambasade,
barem oni koji su podrijetlom iz kantona/županije koja je bila tako bijedno
zastupljena, nije došao. Franko Jurij
mi je na koncu sa žalostnim tonom
rekao da je iznenađen da se nitko iz
Turističke zajednice nije pojavio, makar su mu svi troškovi puta i boravka
bili pripremljeni. Talijani, Slovenci, Albanci, Hrvati su došli i predstavili se u
gradu iz koga im svake godine dolazi
sve više i više turista sa sve više novca i sa sve većim zahtjevima. Bosne,
a posebno Hercegovine, turističkih
destinacija koje zadnjih godina bilježi
strahovit porast zanimanja, nije bilo,
makar je savršeno jasno da itekako
imamo što da ponudimo.
Ognjen Tvrtković
OPET SU “KIŠE” PJEVALE MOSTARU
Posljednjeg vikenda u julu, na terasi
hotela «Brsitol», opet su zapjevale
«Mostarske kiše», prosuvši nanovo
«kapljice» lijepe pjesme, budeći uspomene i stara dobra prijateljstva.
Izlazak «Mostarskih kiša», danas
odraslih ljudi, koji su voljom mračnih
sila rata, razbacani diljem svijeta,
popraćen je burnim aplauzom, koji se
nije stišavao do duboko u noć. Tako
je pozdravljen i Mišo Marić, novinar,
pjesnik, utemeljitelj ove grupe.
Obraćajući se članovima ansambla,
ali i svima prisutnim, on je istakao da
je ova grupa najljpši ukras njegovog
života. Potom je, sa tugom i sjetom,
izgovorio imena onih koji su izgubili
živote u proteklom ratu.
- Večeras ćemo i za njih pjevati, a
nećemo plakati, rekao je Marić na
kraju svoje tužne besjede.
Na značaj djelovanja ove grupe
su podsjetili i Stipe Rozić i Nijaz
Skenderagić, sa kojima su članovi intezivno surađivali na vrhuncu slave.
Najviše razloga za zadovoljstvo ima
inicijator i organizator ove večeri lijepih uspomena Sergio Sotrić, član
Veče prijateljstva i pjesme je nastavljena sve do ranih sati. Ukrasili su je
i «Sandi i Mišo», članovi renomirane
grupe, koji je, zajedno sa suprugom
Sanjom, jednom od članica - kapljica
Mostarskih kiša i organizirao ovo
nezaboravno druženje.
grupe «Mostar sevdah reunion» koji
su doslovce sve prisutne na terasi
hotela ”prisilili” na ples.
Fahro Konjhodžić
27
Humanitarne aktivnosti
Asmir Begović o fudbalu i humanosti
NADAMO SE DOBROM I KVALITETNOM STARTU RADA
FONDACIJE
Za drugu polovinu novembra zakazana je svečana prezentacija novoformirane fondacije "ABF - The Asmir Begovic
Foundation” na koju su pozvani svi britanski mediji, te još mnogo poznatih lica iz svijeta sporta.
Liga kup utakmicu Engleske između se pojavi tim koji može platiti odštetu prikupljeni novac donirati na najbolji
ljutih rivala Birminghama i Stoke koju traži moj klub. Znači, sve opcije mogući način. Tako smo za 21. noCitya naš Asmir Begović je pro- su otvorene." Naravno, iskoristili smo vembar, u jednom prelijepom zdanju
pratio sa klupe zarezervne igrače. priliku da pitamo Begovića kakav je u Stokeu zakazali svečanu promociju
Shodno dogovoru da drugi gol- stručnjak Mark Hughes. "Izvnredan, - prezentaciju “ABF fondacije”, pored
man (Sorensen) brani kup mečeve, pravi menadžer koji vodi računa o medija tu će biti dosta mojih klupskih
našem reprezentativcu nije ostalo svemu, pošto je bio odličan igrač saigrača, navijača, a naravno svoj
ništa dugo nego da "grize nokte" njegovi standardi su izuzetno visoki dolazak najavile su i komšije iz Mangledajući jednu izuzetno dobru i uz- i vrlo često na treningu aktuelnim chestera Džeko, Kolarov, Nastasić,
budljivu utakmicu. Fudbalski sladokusci su stvarno uživali na “St' Andrews” stadionu u Birminghamu,
vidjeli su osam golova, isto toliko
penala, dva produžetka, jedan crveni
karton, bezbroj šansi, znači sve ono
što fudbal čini najljepšom sporednom
stvari na svijetu. Nakon svega, bolji
tim Stoke City ide dalje jer je imao
više nerava prilikom izvođenja dodatnih jedanaesteraca. Nakon meča
razgovorali smo sa našim Asmirom,
a prva njegova rečenica je bila "Namik, jesam li to sanjao da ovakvu
utakmicu možemo odigrati, vodili
smo 3:1, imali igrača više, pogodili
dvije prečke i doveli se u situaciju da
u 94. minutu primimo izjednačujući
gol i igramo produžetke, potom opet
u 120. minuti primimo četvrti gol.
Stvarno je to bilo previše za mene i
Nermin Bogdanić u društvu zmaja Begovića
mnogo teže mi je bilo na klupi nego
da sam stajao među stativama. Ipak, igračima pokaže svoje majstorije, jos Jovetić. Biće tu još mnogo poznatih
Bog nas je nagradio i nije dozovo- uvijek je u odličnoj kondiciji i formi. iz svijeta sporta i muzike i nadamo
lio da bolji tim ispadne." Naravno, Iako trenutni rezultati nisu najbolji, se dobrom i kvalitetnom startu rada
nakon dotatnih komentara poptis- mislim da je Stoke napravio odličan fondacije.
nika ovih redova i bivšeg fudbalera posao sa dovođenjem Marka Hughe- Tvoje navijače, a vjerujem i mnoge
Sarajlije Nermina Bogdanića, koji je sa i da pod njegovom palicom igramo građane Bosne i Hercegovine, obtakođe posmatrao meč, vratili smo mnogo ljepši fudbal."
radovala je vijest da je u drzavljanse malo ozbiljnijim temama. Prva se Za drugu polovinu novembra zaka- stvo naše zemlje primljena tvoja
odnosila na informaciju u britanskim zana je svečana prezentacija tvoje supruga Nicolle Marie Begović,
medijima da rukovodstvo Manches- novoformirane fondacije "ABF - The članica reprezentacije BiH u disciter Citya traži zamjenu za engleskog Asmir Begovic Foundation” na koju plini dresurno jahanje. Poznavajući
reprezentativca Joe Harta: "Vidite, mi su pozvani svi britanski mediji. Za situaciju sa vađenjem licnih dokumeigrači zadnji saznamo u kojim smo one koji još nisu čuli za tvoju fon- nata u BiH, kada možemo objektivno
kombinacijama, vjerovatno da naši daciju, možeš li je kratko predstaviti: očekivati da tvoja supruga na nekom
menadžeri klupski funkiconeri prvo "Odavno je u meni sazrijevala ideja velikom takmičenju sa bh. pasošm u
bez nas razgovaraju, a onda se u ne- da to uradim, a najviše se konk- ruci predstavlja svoju novu zemlju:
koj kasnijoj fazi pregovora uključimo i retizovala tokom mojih boravka u "Pa tu su trenutno dvije prepreke,
mi. Što se tiče Manchester Citya, dok Bosni i Hercegovini i humanitarnim prva koju ću rješavati u prvoj polovini
je na klupi sjedio Manchini bili smo radom sa ugroženom djecom iz za- novembru kada supruga i ja odemo
jako blizu dogovora, to nije realizova- voda u Mjedinici. Vidio sam da toj u Bosnu i predamo potrebnu dokuno iz više razloga, a glavni je odlazak djeci sport mnogo znači i u dogovru mentaciju za vađenje lične karte, pa
italijanskog trenera. Vjerujte da ja sa mojom porodicom, odlučio sam kako su nam rekli, kada ona bude
sada ne znam u kojoj su fazi i da li se da formiram ovu fondaciju koja će gotova pasoš ćemo vaditi ovdje u
uopšte vode pregovri, čim mediji pišu pomagati ugroženoj djeci u Bosni i našoj ambasadi u Londonu, to bi
oni možda nešto više znaju od mene, Hercegovini, ali i u Velikoj Britaniji. otprilike sve trebalo da bude gotovo
ali za sada ja sam čvrsto vezan za Naravno, najlakše ću im pomoći kroz do Nove godine. Međutim, mnogo
Stoke City i za mene je možda na- sport jer fudbal je mnogo dao meni veća prepreka njenim nastupima leži
jbolja opcija da tu i ostanem do kraja i mojoj familiji i red je da na neki u činjenici da Konjički savez BiH nije
prvenstva kako bi što spremniji otišao način uzvratim. Kako je otpočela član međunarodne konjičke federu Brazil. Doduše, pošto smo mi igrači priča sa radom fondacije, do sada acije (FEI - FEDERATION EQUES"roba" kao i svaka druga a u redovi- su nam se iz BiH javili mnogi koji TRE INTERNATIONALE ) i bez tog
ma Stoke Citya imate još dva izvan- imaju ideju šta. kako i gdje napraviti članstva onda nema ni nastupa. Koredna golmana, Sorensena i en- u našoj zemlji. Nećemo žuriti, idemo liko znam, u toku su aktivnosti oko
gleskog reprenzentativca Butlanda, stepnicu po stepenicu, prvo želimo toga, a kada će se to desiti ne zavisi
sva iznenađnja su moguća ukoliko obezbijediti dobre partnere, a potom on nas.”
28
Humanitarne aktivnosti
Porsmuth – humanitarna akcija
SELMA I JOHNNY SKUPLJAJU POMOĆ ZA GORAŽDE
Mlada Goraždanka Selma Adžem,
koja u Engleskoj gradi uspješnu
muzičku karijeru, ovih dana ponovo je
u žiži javnosti, doduše ne zbog svog
prelijepog glasa, već zbog humanitarne akcije pomoći djeci Goražda
koju zajedno sa svojim vjerenikom
Johnnyem Ertlom, kapitenom FC
Portsmutha, vodi u Engleskoj. Akcija
traje već mjesec dana a proteklog
vikenda popularna TV kuća Sky je
donijela prilog o tome. Naravno, informaciju više o tome kako je došlo
do pokretanja ove akcije dala nam je
vrijedna Selma: “Tokom ljeta nastupili
smo na popularnom Goraždanskom
festivalu i nakon susreta sa divnom djevojkom Arijanom Dragolj
iz uduruženja “Roditelji”, odlučili
smo da pomognemo ugroženoj
djeci iz Podrinjskog kantona, gdje
djeluje ovo udruženje. Inače, asocijacija “Roditelji” www.roditelj.ba)
je jedna prelijepa organizacija čija
je vizija da svako djete treba da se
odgaja uz mnogo ljubavi, sigurnosti i
poštovanje koje mu roditelji, porodica
Sportsko-estradni par
i cjelokupno društvo treba da pruži. šta želimo raditi i naišli smo na vePo povratku u Englesku obratili smo liku podršku i pomoć u akciji prikuse Johnnyevom klubu, obrazložili pljanja pomoći za djecu iz Goražda.
Odštampali su nam reklamni plakat,
podijeli ga navijačima koji dolaze na
utakmice kluba i naravno svim klupskim igračima i funkcionerima. Da
bi privukli što više donatora, klupski funkcioneri su odlučili da svakom
od njih poklone po dvije ulaznice za
utakmicu FC Portsmutha. Osim toga,
u kompletan projekat uključili su i
kompaniju “Yellow Self Storage” koja
će obaviti tehnički dio posla, prikupljanje, skladištenje i odvoz donoacije
u Goražde. Inače, očekujemo da će
se u ovoj akciji prikupiti velika količina
školskog pribora, odjeće i obuće, a
ona će trajati do kraja godine.”
CIJENA OGLASA U
HABERU
1/16 strane £25
1/8 strane £40
1/4 strane £65
1/2 strane £100
1/1 strana £200
Oglasi na web stranici £30
Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od
gore navedenih cijena
29
Humanitarne aktivnosti
London-Bihać
PORODICI DELIĆ DONACIJA OD 700 KM
UDRUŽENJE
«RADOSTI
DRUŽENJA»
Roditelja djece
i mladih sa posebnim
potrebama
općine Bihać
USK-a i
PREDMET: Humanitarni projekat
„BUDIMO HUMANI“
Zaim Pašić i porodica Delić
SSD BiH. Rukovodstvo BHCAC-a se
Članovi BHCAC-a London su pri- zahvaljuje donatorima: Hajrudinu
kupili donaciju od 700 KM za porod- Šisteku,Medihi Oručević, Zaimu
icu Merima Delića iz Bihaća koji je uz Pašiću, Fejziju Jahaju, Nedimu
svoje dvoje djece usvojio djevojčicu Mujčinoviću, Dževadu Dizdareviću,
Mesudu
Kahrimanoviću,
Rifetu
koja je ostala bez roditelja.
Kada su je prihvatili u svoj dom imali Efendiću i Bećiru Aliču.
su posao, ali situacija se promijenila Koristimo priliku da pozovemo sve
i g.Delić je ostao bez posla sa troje oni koji mogu pomoći u humanidjece, potražio je pomoć i članovi tarnim aktivnostima da se uključuju
BHCAC-a su na jednom druženju jer je to, nažalost, još potrebno
u klubu prikupili sumu od 700 KM, našim građanima u BiH.
koju je predsjednik Pašić predao porodici u Bihaću prilikom sastanka GO Upravni komitet BHCAC-a
Poštovani!
Udruženje „radosti druženja“
roditelja djece i mladih sa posebnim
potrebama USK-a postoje 11 godina,
bavimo se populacijom oštećenom
mentalno i fizički, od 2004. Godine
radili smo u privatnoj zgradi, zadnje
5 godine smo imali projekat kupovina
vlasitog prostora za ovu populaciju,
projekat je uspješno završio, sada
imamo svoj prostor i djeca dolaze na
razne radionice edukativnog karaktera.
Trenutno nam je najpotrebnije da
kupimo kombi za prevoz djece
od kuća do udruženja, jer većina
djece živi u ruralnim područjima, a
bez našeg prevoza oni nebi mogli
posjećivati naše radionice, educirati
se u svojim mogućnostima.
Poštovani obraćamo se i Vama ako
ste u mogućnosti da podržite naš
projekat, jer ovaj projekat je od velikog značaja za našu populaciju i
njihove roditelje.
Po završetku projekta bit ćete
obaviješteni i upisani u našu donatorsku skupinu.
S poštovanjem!
Senija Alibabić i Mirsada Hodžić
SAHRANJEN MAZOVJECKI:
NIKO IZ BIH NIJE 'SKOKNUO' NA SAHRANU VELIKOG PRIJATELJA BIH
Dok se ministar vanjskih poslova i drugi političari guraju na letove za utakmice reprezentacije BiH, Manchester Cityja
i rezervišu aranžmane za Brazil, skaču po stadionima i ulicama jer 'ne mrze Bosnu', na sahranu velikog prijatelja BiH i
počasnog građanina Sarajeva niko se nije udostojio otići.
I u godinama što su slijedile, sve do
Hiljade Poljaka su danas u špaliru
posljednjeg dana, sam Mazowiecki
duž ulica Varšave, uz posljednji
je uvijek imao jasan, nedvosmislen
aplauz, ispratile pogrebnu povorku
stav povodom onoga što se desilo
Tadeuša Mazovjeckog, svog prvog
u BiH od 1992. pa do Daytona, ali i
premijera poslije pada komunista
o onome što se na Balkanu dešava
koji ih je čvrsto usmjerio od SSSR-a
danas.
ka Zapadu, prenijela je FTV.
Umro je 28. oktobra u 87. godini,
Taj katolički intelektualac, publicista,
poslije duže bolesti, a sahranjen je
bio je savjetnik pobunjenih radnika
danas u porodičnoj grobnici u mjestu
u Gdanjsku 1980. godine koji su
Laski, kraj Varšave, uz pune vojne i
na čelu s Lehom Valensom izvodržavne počasti.
jevali prve nezavisne sindikate iza
Posljednje "Zbogom!" Mazovjeckom
"gvozdene zavjese" - Solidarnost,
oglasilo je prije podne najveće zvote premijer na početku tranzicije
no u Poljskoj - "Zigmunt" u zamku
1995.
Poljske od 1992. do 1995. godine.
Vavel u Krakovu, čiji se duboki zvuk
„Ovo je jedino što mogu uraditi za
Bio je i izvjestilac za ljudska prava
čuje rijetko, samo u vrijeme najveće
jadne ljude u BiH.“ Ovim riječima
u Jugoslaviji, a posljednjih godina
radosti i tuge, i na samo neke od
je Tadeuš Mazovjecki 1995. godine
savjetnik predsjednika Poljske.
crkvenih praznika.
obrazložio svoju ostavku na mjesto
Mazowiecki je jedini stranac koji
Sahrani je prisustvovao evropski
specijalnog izvjestitelja Komisije za
je dao ostavku na mjestu specikomesar José Manuel Barroso, a izljudska prava UN-a u Bosni i Herjalnog izaslanika generalnog sekraze sućuti poslali su američki predcegovini. Bio je jedan od rijetkih koji
retara UN-a za ljudska prava na
sjednik Barack Obama, njemačka
nije htio zatvarati oči pred zločinima
području bivše SFRJ, nakon genokancelarka Angela Merkel, Papa
koji su kulminirali genocidom.
cida izvršenog u Srebrenici, 25. jula
Franjo...
30
Kako pomoći sebi
Kad “valovi” ženi poremete život
KLIMAKS/MENOPAUZA
Mnogo žena tokom menopauze ili klimaksa imaju različite simptome koji su direktna posljedica prestanka proizvodnje
estrogena. Ovi simptomi mogu biti blagi, ali i vrlo izraženi i neugodni, pri čemu smanjuju kvalitet života.
Menopauza je fiziološki prestanak
menstrualnog ciklusa koji nastaje
kao posljedica smanjenja i prestanka
funkcije jajnika, a javlja se izmedu
47. i 55. godine života, ali nisu rijetki
slučajevi da se klimaks javi i ranije.
Kao početak klimaksa se računa period od godinu dana nakon zadnjeg
mjesečevog krvarenja, ali obično mu
prethodi period poremećenog ciklusa.
U početku su krvarenja obilna i
učestala, a kasnije sve oskudnija
i rjeđa. Sa postepenim starenjem
jajnika dolazi do sve rjeđih ovulacija
i smanjenog stvaranja estrogena, što
se manifestuje specifičnim simptomima klimaksa. Ovaj prelazni period kroz koji žena prolazi na kraju
reproduktivnog perioda zove se klimakterij ili perimenopauza.
Sama menopauza može biti rana,
prirodna i umjetna. O ranoj govorimo
kada funkcija jajnika prestane prije
40 godine života. Često je povezana
sa pušenjem i lošom uhranjenošću.
Umjetna menopauza je najčesce
posljedica hiruskog odstranjenja
jajnika ili zračenja male zdjelice.
Mnoge žene tokom menopauze
imaju različite simptome, koji mogu
biti vrlo blagi, ali i vrlo izraženi i neugodni.
Neugodni simptomi
Valovi vrućine, “valunzi”, javljaju se
u oko 75% žena. Ovi valovi nastaju
usljed vazomotorne nestabilnosti.
Oni obično traju duže od jedne godine, u 50% slučajeva čak i do pet
godina. Javljaju se nekoliko puta
dnevno, najčešće su praćeni znojenjem, a često se javljaju i tokom noći
pa ometaju san.
Neredovne, oskudne ili obilne menstruacije takođe su neki od simptoma.
Ipak treba biti vrlo oprezan u pripisivanju ovog simptoma menopauzi, jer
neka oboljenja takođe mogu imati
iste simptome i znakove i zato se
preporučuje obavezan ginekološki
pregled.
Promjene se desavaju i na koži, koja
postaje suha i tanka, sklona svrbežu.
Bolovi u mišicima i zglobovima te
glavobolje česti su u periodu menopauze, a posljedica su pada estrogena.
Psihički simptomi
Ovi problemi su izraženi kod žena
koje su i ranije imale probleme
psihičke prirode. Simptomi variraju
od umora i razdražljivosti pa do nesanice, depresivnog raspoloženja,
plačljivosi, paničnih napada, smanjenja libida, smanjenja mogućnosti
koncentracije i slabljenja pamćenja.
Oni jesu posljedica nedostatka estrogena, ali i nespremnosti žene da
se suoči sa činjenicom da stari i da
se njena životna uloga neminovno
mijenja.
Pored toga, mnoge žene se baš u
ovom periodu susreću sa životnim
problemima koji mogu dovesti do
depresivnog raspoloženja (problem
u braku, briga o bolesnim i starim
roditeljima, problem na poslu, briga i
problem sa djecom i sl.).
Pored ovih, često se javljaju i drugi
neugodni simptomi kao proljev, zatvor, bolovi u mišicima i zglobovima,
lupanje srca i dobivanje na težini.
Gubitak i na kostima
Usljed nedostatka estrogena dolazi
do atrofičnih promjana na sluznici
rodnice pri čemu se njena normalna
flora mijenja, što dovodi do suhoce
rodnice, bola pri seksualnom odnosu, učestalog nagona za mokrenjem i
nemogućnosti zadržavanja mokraće.
Infekcije urinarnog trakta znaju biti
česte u periodu nakon menopauze.
Osteoporoza tj. gubitak koštane
mase je problem koji je povezan sa
menopauzom. Češće se javlja kod
žena nježnije konstitucije, kod onih
što puše duhan i konzumiraju alkohol. Osteoporozom su više pogođene
žene koje koriste kortikosteroide, te
one koje imaju poremećaj funkcije
štitne žlijezde i koje su fizički slabo
aktivne.
Kako prevazići problem
Važnu ulogu u prevazilaženju navedenih tegoba ima ishrana koja u
menopauzi treba biti uravnotežena,
raznovrsna, bogata kalcijem i ostalim
nutrijentima. Uzimanje dva do tri
obroka mlijeka i mliječni proizvoda,
kao i drugih namirnica bogatim kalcijem u toku dana može obezbijediti
dovoljnu količinu ovog minerala.
Kalcij se nalazi i u ribi sa kostima,
sardinama, lososu, brokuli, zelenom
lisnatom povrću, grahu, grašku, leći,
mahunama. Preporučena količina
kalcija je 1.200 mg dnevno.
Potrebno je paziti na odvekatan unos
željeza. Konzumiranje najmanje
tri obroka hrane bogate željezom
obezbijediće dovoljan dnevni unos.
Namirnice bogate željezom su;
nemasno crveno meso, meso peradi, riba, jaja, zeleno lisnato povrće,
orašasti plodovi, žitarice obogaćene
željezom. Neophodno je hranom
unositi dovoljno vlakana, koja smanjuju nivo lošeg holesterola, održavaju
šećer u krvi stabilnim, pomažu redov-
31
no pražnjenje crijeva i smanjuju rizik
od raka debelog crijeva. Nalazimo ih
u cjelovitim žitaricama, integralnom
brašnu, voću i povrću.
Zaštitne tvari kao što su vitamini, bioflavonidi i slično nalazimo u voću i
povrću pa se zato preporučuje njihovo svakodnevno unošenje u količini
od 300 do 400 gr dnevno.
Nisu uvijek krivi hormoni
Zbog smanjene prizvodnje estrogena obično dolazi do porasta
“lošeg” (LDL) holesterola. Zato je u
menopauzi potrebno smanjiti unos
zasićenih masti koje se nalaze u
namirnicama životinjskog porijekla
(punomasno mlijeko i sirevi, puter,
žumanjak, masno meso, mesne
prerađevine) i smanjiti unos soli.
Za debljanje u menopauzi obično se
okrivljuju hormone, ali pravi problem
je što su zene u menopauzi manje
aktivne. Kako starimo treba nam sve
manje kalorija, zato treba smanjiti
porcije hrane, reducirati unos namirnica bogatih šećerom i mastima,
imati manje porcije više puta.
Obzirom da imamo slabljenje koncentracije i pamćenja, od pomoći
može biti ishrana bogata omega 3
masnim kiselinama, fizička aktivnost,
ali i vježbe memorije - svakodnevno
čitanje, rješavanje ukštenih riječi,
učenje stranih jezika…
KORISNE PREPORUKE
- Preporučuje se prestanak pušenja i
pijenje alkohola.
- Izbjegavajte kafu, napitke bogate
kofeinom, čokoladu, tople napitke i
ljute začine.
- Odijevajte se slojevito, a odjeća
neka bude od prirodnih materijala.
- Posebna tehnika dubokog disanja
[joga].
- Za suhoću rodnice mogu se koristiti
specijalni gelovi
Urinarna
inkontinencija
(nemogućnost zadržavanja mokraće)
može se ublažiti vježbama za mišice
dna zdjelice i akupunkturom.
Ženama u menopauzi preporučuje
se svakodnevna fizička aktivnost,
jer ona pozitivno utiče na smanjenje
gojaznosti, kao i oboljenja vezana
za gojaznost, jača kosti, smanjuje
rizik od oboljenja srca, smanjuje
stres te samim tim i djeluje na dobro
raspoloženje.
dr. Zdenka Besara
-pedijatar-
Moj stav
SVE OKO POPISA 2013
Evo prođe i taj famozni 15. oktobar, završen je Popis stanovništva, domaćinstava i stanova (u daljem teksu Popis) a koji
trajao je od 1. oktobra punih 15 dana. Da li je to mnogo ili malo, pokazaće analize koje tek predstoje.
diduju interesenti za gradske instruk- oni su objašnjavali da za odsutne
članove domaćinstva podatke ne
Sad preostaje provjera i analiza tore i popisivače.
popisnog materijala, a preliminarni Prilikom ocjenjivanja i izbora kan- može dati odsutno lice koje se u toku
rezultati će se znati poslije devede- didata tražilo se od popisne lokalne popisa zateklo u svom domaćinstvu.
komisije (u daljem tekstu PKLS) da Nedosljednim tumačenjem tačke 2 u
set dana.
Šta reći iz mog ugla, kao člana popis- pored ostalih uvjeta, ocijene i opšti obrascu P-1, direktni izvršioci Popisa
utisak svakog kandidata.
vršili su opstrukciju.
ne komisije grada Trebinja?
Iskreno da kažem, da sam znao da Neshvatljivo je kako je moguće oci- Pored toga i što su evropski
će biti ovoliko peripetija, počev od jeniti nečiji opšti dojam, utisak u ne- posmatrači prilikom popisivanja
izbora kandidata za gradske instruk- koliko minuta, a prije svega, članovi gdje su i oni prisustvovali sugerisali
popisivačima da upišu sve članove
tore i popisivače pa sve do završetka PKLS nisu stručnjaci za to.
samog Popisa, nikad se ne bih prih- To je bio jedan od uslova, a nije se domaćinstva, a na insistiranje nosivodila računa o socijalnoj kompo- oca domaćinstva, a da postoje drugi
vatio ovog posla.
načini u metodologiji ako je potrebno
Radio sam svašta u životu, ali ovako nenti.
Ovo su bili uslovi ili neuslovi koji su da se provjere date informacije.
nešto nikad.
Pa ne znaš kome si više kriv ili našim kod kandidata izazivali revolt i svađu Pošto su se mnogi žalili da popisivači
neće da popisuju odsutne državljane
ili njihovima, tako te svi gledaju i sa članovima PKLS.
Statističke institucije nisu bile BiH, Agencija za statistiku BiH upusvrstavaju.
tila je cirkularno pismo na sve PKLS:
Međutim, pošto se ovom tematikom spremne za ovaj Popis.
dugo bavim kao član SSD BiH, U prilog tome govore i činjenice da
od Brisela do Sarajeva tražio sam je znatan broj popisivača i gradskih 2. Tumačenje člana 4 Zakona o popisu
pravo da se državljani BiH koji žive instruktora odustao.
privremeno van BiH popišu, ali za Odustajali su zbog visine iznosa Član 4.
to nije bilo sluha od nadležnih in- nadoknade za tako obiman i, kako (Jedinice koje su obuhvaćene popisom)
stitucija države BiH (ona postoji ali kažu, važan državni projekat.
On jeste važan sa mnogih aspekata, Popisom će biti obuhvaćeni:
ne funkcioniše) i EU.
Pošto su utanačili zajednička ali da li su ga statističke institucije a) državljani Bosne i Hercegovine s
mišljenja, i država BiH i EU, onda su organizovale kako treba, to je već prebivalištem ili boravištem u Bosni
druga stvar.
i Hercegovini, bez obzira na to jesu
se zajednički dogovarali i nastupali.
Državljani BiH koji žive van države Direktni izvršioci Popisa odustajali li u trenutku popisa prisutni u Bosni
su popisani u drugim državama Ev- su i zbog toga što nisu znali kad će i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i
rope i nemaju status rezidenta i ne biti plaćeni, a i zbog drugih razloga Hercegovine,
b) strani državljani s dozvolom za
mogu biti popisani, takvo je njihovo znanih samo njima.
Kad su statističke institucije vidjele stalni ili privremeni boravak u Bosni i
objašnjenje.
Pa kad je već tako i to se može da bi odustajanje moglo postati veliki Hercegovini, bez obzira na to jesu li u
provjeriti, a što je sa državljanima problem, onda su čak rekli popisnim trenutku popisa u Bosni i Hercegovini
Amerike, Australije dugih svjetskih lokalnim komisijama (PKLS) da pri- ili nisu,
destinacija u kojima žive državljani likom zamjene tih koji odustaju nađu c) osobe bez državljanstva,
kandidate kojim se ne treba ocjenji- d) domaćinstva osoba iz tački a), b)
BiH?
Pogledajte vrlo interesantnu stvar, vati rukopis i opšti utisak i da se is- i c) i
svi ti koji žive u dijaspori imaju tim da obuka samo dva dana, pa ako e) stanovi i druge stambene jedinice
državljanstvo BiH i imaju pravo da treba i za vrijeme Popisa.
glasaju, ali zato su birokratskim me- Evo vidite kako se obučavao (ne OBRAZ LOŽENJE:
todama onemogućeni i ne mogu se obučavao) jedan dio popisivača, a Popisivač ne smije izvoditi zaključke
upisati kao punopravni državljani sve to govori da su promjenom svoje koga treba popisati nego je dužan u
BiH, a time i ne mogu ući u ukupan metodologije popisne institucije izgu- potpunosti slijediti odredbe Zakona o
bile kompas.
popisu stanovništva, domaćinstva i
broj stanovnika BiH.
Pa moji dragi statističari, bilo evrop- Ovakav pristup obučavanju će dove- stanova (u daljem tekstu Zakon) BiH
ski ili bosanskohercegovački, zar sti do nesuglasica i pri samom Pop- 2013 i metodološke dokumente koji
su propisani od strane statističkih innije bilo potrebno da se prvo završi isu.
Održivi proces povratka, planiran da O neorganizovanosti govori i poda- stitucija.
se okonča 2016. godine, pa da se tek tak da je u jeku Popisa (od 08. do 11. Svaku uočenu nepravilnost popisivač
oktobra) nestalo popisnog materijala. je dužan prijaviti svom gradskom inonda održi Popis?
Ne, vi se niste pridržavali čl. 7 De- Onda se postavlja pitanje da li su svi struktoru.
jtonskog ustava da se proces pov- građani popisani, a posebno oni koji Statističke institucije će tokom postratka mora sprovesti, ali vi poštujete su u te dane trebali da budu popisani popisne ankete i obrade podataka
Dejtonski ustav kad vama i vašim zbog toga što ranije, prije 15. okto- napraviti kontrolu svih prikupljenih
bra (a što su oni ranije i najavili), podataka i u skladu sa Zakonom,
političarima odgovara.
Metodologijom i međunarodnim
Kako bilo da bilo, dijaspora nije pop- napuštaju svoje prebivalište.
isana (već otpisana), a vrlo malo ih je Nesvakidašnje je i to da svi direktni preporukama, utvrditi rezidentost
koristilo obrazac P-1 IN koji je nami- akteri u Popisu nisu potpisali svoje stanovništva, ali i pored ovakvog
obavještenja ili upozorenja od
jenjen za državljane BiH koji žive van ugovore do završetka Popisa.
Taj podatak dovoljno govori sam za najveće statističke institucije, AgenBiH godinu ili više dana.
cije za statistiku BiH, pojedini instrukVećina građana je ignorisala ovaj sebe.
obrazac jer su znali da broj ovako Najupečatljivi problem je bio kako tori i popisivači su nastavili po starom
popisanih državljana ne ulazi u uku- popisati građane BiH koji borave van i nisu pristajali da popisuju odsutne,
BiH manje od godinu dana.
sa obrazloženjem da za odsutne
pan broj građana BiH.
Moram da istaknem da je već od Gradski instruktori i popisivači nisu članove domaćinstva podatke može
početka bilo anomalija u ovom se pridržavali odredaba statističkih dati samo član domaćinstva koji staldokumenata, posebno kad se radilo no boravi u svom prebivalištu u BiH.
čitavom procesu.
Počev od Javnog poziva da se kan- popisivanju građana koji nisu tu i
32
Moj stav
3. Tumačenje člana Zakona o
državljanima koji moraju da napuste
mjesto boravka prije 15. oktobra
2013.
(1. - 15. OKTOBRA) NAPUŠTAJU
NASELJENO MJESTO POPISA
Ukoliko se u periodu od 1. - 15. oktobra PKLS obrate osobe koje nisu
popisane, a znaju da će u preostalom
vremenu popisivanja, svi članovi njihovog domaćinstva biti odsutni i za
njih niko neće moći dati podatke, član
PKLS treba s općinskim/gradskim
instruktorom, popisivačem, zakazati
termin u kojem će biti moguće izvršiti
popisivanje na adresi njihovog stanovanja.
Isto će postupiti i u slučaju kada se u
vrijeme popisivanja u prostorije PKLS
jave osobe kojima je popisivač na
trećem „Obavještenju o ponovnom
dolasku popisivača“ upisao broj telefona i adresu PKLS.
OBRAZLOŽENJE:
Ovakva odluka je često nailazila na
nerazumijevanja kod gradskih instruktora i popisivača sa objašnjenjem da
to remeti njihov red i rad pri popisivanju određenih popisnih krugova
(PK).
Što je sasvim kontradiktorno i neistinito.
Sve ono što je određeno Zakonom,
a što je objašnjeno u Metodologiji i
Upustvu je validno i prema tome se
treba i mora ponašati.
Lica koja su se prijavila po ovoj osnovi i ispoštovala svu procedure, član
PKLS i gradski instruktori su morali
uvrstiti u PK popisivača i istim dati
objašnjenje da se takva lica moraju
popisati.
4.Tumačenja pravila kako da
popisivač postupa, ako ne nađe
odgovarajuće lice na određenoj adresi
Član 11.
(Obaveze osobe koja se popisuje)
(1) Osoba obuhvaćena popisom
dužna je na sva pitanja u popisnim
obrascima tačno i potpuno odgovoriti.
(2) Lične podatke o odsutnim
članovima domaćinstva starijim od
15 godina može dati samo punoljetni
prisutni član domaćinstva, kojem su
podaci najviše poznati, a o djeci do
15 godina podatke daje jedan od
roditelja, usvojitelj ili staratelj.
(3) Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu osobe
obuhvaćene popisom, a podatke
ne može da prikupi na način koji je
predviđen u stavu (2) ovog člana, ostavit će osobi pismeno obavještenje
o dužnosti da dostavi podatke
nadležnoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine.
(4) Obavještenje iz stava (3) ovog
člana sadržavat će radno vrijeme i
adresu nadležnog popisnog centra.
OBRAZLOŽENJE:
Međutim,
gradski
instruktori
i
popisivači se nisu ponašali u skladu
te odredbe Zakona, nego su je
tumačili svojevoljno i proizvoljno.
Obrazloženja od strane popisivača
su išla u tom pravcu da su oni pitali
komšije da li na toj adresi neko živi.
I na osnovu takvog odgovora vršili su
popisivanje, a što je protiv svih pravila i propisa.
Popisivač koji prvi put ne nađe nikoga
na određenoj adresi dužan je ostaviti
obavijest o njegovom ponovnom dolasku sa objašnjenjem kad će sljedeći
put doči i tako tri puta.
I ako i poslije toga ne nađe nikoga,
ostavlja obavijest sa podacima da se
to lice javi u kancelariju PKLS.
Bilo je primjera da popisivač na
takvom obavještenju ne ostavlja svoje ime (potpis), pa čak i informaciju
kad ponovo dolazi, a sve to govori da
pojedini popisivači nisu prošli obuku
kako treba.
Istina je da popisivač treba da pita
komšije, kako bi dobio više saznanja
o svemu tome, ali je uz to obavezan
da postupi po upustvima i da ostavi
obavijest i da sve to evidentira u
svom obrascu o ponovnom dolasku.
Zbog nepoštivanja ovakve odluke dolazilo je do nerazumijevanja
između popisivača, članova PKLS i
popisnog lica i time se otvara sumnja
da pojedina lica nisu popisana.
5. Tumačenje zatvorenog popisnog
kruga (PK)
Prilikom
popisivanja
pojedini
popisivači, a vjerovatno uz saznanje
gradskih instruktora da se Popis treba po mogućnosti završiti do 10. oktobra, kako je rečeno u Upustvima, a
ako ne on se nastavljao kako je to već
propisano do 15. oktobra 2013. godine, zatvarali su svoje popisne krugove (prije15. oktobra) i objašnjavali
da su oni završili sa popisivanjima u
tim PK i da se u njima više niko ne
može popisati.
OBRAZLOŽENJE:
To je protiv svih pravila i logike jer
Popis se završavao tek 15. oktobra
u 21:00 sat, i svako ko nije bio popisan iz ovog ili onog razloga morao je
biti popisan u PK i on se nije mogao
zatvarati.
Popisivači su to pravdali na taj način
da oni moraju ispravljati te PK (to je
za njih problem, a nije problem da
građani budu popisani), a ne pitaju
se da li su uradili sve provjere prije
nego su zatvorili svoje popisne krugove, da li su ostavili obavještenja o
ponovnom dolasku ili su se samo zadovoljili da pitaju komšije da li na tim
adresama neko živi.
Ovim načinom tumačenja vjerovatno
je i određeni broj lica ostao nepopisan.
Šta reći o samom Popisu?
33
Nije se slijedilo osnovno upustvo da
popisivač popisuje sve što mu popisno lice kaže, a da u metodologiji postoje načini kako da se utvrde vjerodostojnosti tih iskaza.
Dobro je poznato da svi akteri u popisivanju imaju pravnu odgovornost,
pa tako i popisno lice je odgovorno
za svoj iskaz.
Jedan dio popisivača je popisivao
odsutne članove domačinstva, a drugi nije.
Sad više nije ni važno šta je korektno
a šta nije, već ovo govori o različitom
tumačenju jednog te istog Zakona, a
svi su zajednički prošli obuku i test.
Ovdje se više ne radi da li će privremeno odsutna lica biti popisana, nego
o nespremnosti statističkih institucija
da sprovede Popis kako treba.
Ovdje se govori o nedosljednosti u
sprovođenju jednih te istih odredbi iz
statističkih dokumenata.
Neshvatljivo je da gradski instruktori i popisivači mogu popisivati na
različite načine i time štetiti popisna
lica, a Popis je organizovan baš radi
njih!
Mišljenja sam da je bilo potrebno
prvo napraviti registar stanovništva
koji bi itekako pomogao statističkim
institucijama BiH pri provođenju Popisa.
Ovako je ovaj Popis više bio izborni
proces nego sami popis, više je imao
političke konotacije nego statističke.
Mišljenja sam da je ovaj Zakon bilo
teško prilagoditi u praksi, vjerujem
da ni Venecijanska komisija to ne bi
mogla uraditi.
Informacije o Popisu od samog
početka bile su tako kontradiktorne
da se kod velikog broja državljana
BiH stvorilo mišljenje da će im neko
oduzeti imanja, stanove, kuće,
državljanstvo itd. i sve je to uticalo
zajedno sa drugim propustima da se
stvori slika nesvakidašnjeg Popisa.
Kod mene postoji i doza skepticizma,
da li će ovih 46.000.000 KM, koliko je
procijenjeno da će koštati čitav ovaj
projekat, biti uzaludno potrošeno kad
se vidi da se ovdje govorilo više o
svemu drugom nego o statističkim
pitanjima.
Naprotiv, ta pitanja i odgovori su toliko potrebni da bi se pravili strateški
planovi za budućnost i približili tako
dugo očekivanim evropskim fondovima kako bi država krenula iz ove
mrtvaje!
Nadam se da neće biti mjesta za
moj skepticizam i da ćemo konačne
rezultate dočekati na vrijeme, 2016.
godine, i da nećemo morati čekati 22
godine, koliko smo čekali da se ovaj
Popis održi!
JFTicic
Moj stav
TOMAŠICA OTVARA SVOJU UTROBU
Rudnik Tomašica ponovno otvara
svoju utrobu; tekovine srpskog
fašizma i nacionalizma iz devedesetih godina prošlog vijeka tek nakon 20 godina izlaze na površinu,
da bošnjačkim i hrvatskim žrtvama
Prijedora vrate pravo na dostojanstven ukop njihovih najmilijih, a Evropi
i svijetu bace u lice njihovo licemjerje
koje ih i danas čini nespremnim da
prihvate vlastite greške i priznaju
genocid koji se u ljeto 92. dogodio u
Prijedoru
“Zakleli se nebo i zemlja da se ništa
sakriti ne može”. Da li se u ovoj ljudskoj spoznaji nalazi razlog što se
po treći put otvara utroba rudnika
Tomašica kod Prijedora, ali ne da
iz svoje utrobe izbaci željeznu rudu,
već da prirodom svojih instinkta otkrije zločine koje je srpski agresor
u ljeto 1992. godine počinio nad
Bošnjacima i Hrvatima Prijedora?!
Porodice žrtava Prijedora već 20 godina traže i čekaju pravdu
Porodice Prijedorčana već 20 godina
traže pravdu i svoje nestale.
Ono što smo očekivali da će se dogoditi prije 10 ili 15 godina, događa se
tek danas. Otvara se utroba rudnika
Tomašice da vrati ožalošćenim prijedorskim porodicama njihove najdraže
makar u posmrtnim kovčezima i
na tabutima i da dodatno tijelima
nedužnih žrtava dokumentuje svijetu
gorku istinu o zločinu genocida koju
režimske vlasti RS uporno negiraju
i preko prijedorskog gradonačelnika
Marka Pavića pokušavaju prikriti i
predstaviti u drugom svjetlu.
U ljeto 1992 .godine u Prijedoru
su se dogodili strašni zločini nad
Bošnjacima i Hrvatima, dogodio se
genocid koji dvolična međunarodna
zajednica i pored niza indikacija još
uvijek ne želi priznati kao zločin genocida. Sa ovim, trećim ulaskom pod
jalovinu Tomašice postaje mnogo
jasnije, potpunije i očiglednije ono
što udruženja prijedorskih žrtava
već punih 20 godina dokumentuju i
pokušavaju svijetu predočiti.
Masovna grobnica Tomašica otkrivena tek 2004. godine
U rudniku Tomašica 2004. godine
pronađena je masovna grobnica
iz koje su ekshumirani kompletni
posmrtni ostaci 24 žrtve Bošnjaka
i brojni dijelovi ljudskih skeleta, što
je ukazalo na izmještanje ove grobnice na drugi lokalitet. Naime, tada
je utvrđeno da dijelovi posmrtnih
ostataka nađeni u rudniku Tomašica
pripadaju žrtvama koje su prije toga
otkrivene u sekundarnoj masovnoj
grobnici Jakarina kosa, iz koje su ekshumirane 373 žrtve. To je bio jasan
indikator gdje treba dalje tražiti neke
od 1.000 prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koji su se vodili kao nestali.
Tomašica je najveća masovna grob-
nica u BiH
Najveća koncentracija masovnih
grobnica u BiH je na području
Zvornika i Bratunca. Nove iskopine
rudokopa rudnika Tomašica već u
startu su pokazale da će Tomašica
biti registrirana kao najveća od 305
masovnih grobnica ucrtanih na jedinstvenoj mapi masovnih grobnica
BiH. Do sada je u rudniku Tomašica
prekopano 3.000 m2 rudokopa, a
pretpostavlja se da će biti prekopano
još oko 2.000m2. Prema riječima g.
Muje Begića, do sada je iz masovne
grobnice Tomašica ekshumirana 271
žrtva, za koje se prema ličnim dokumentima nađenim pored žrtava
može opravdano pretpostaviti da
su Bošnjaci i Hrvati s područja prijedorskih sela Rizvanovići, Bišćani,
Zecovi... koje su srpski zločinci pobili tokom ljeta 1992.g. Tijela su
pronađena na dubini od 10 m. Od
do sada iskopanih, 200 žrtava je
sa čitavim tijelom, a 68 su ostaci
dijelova tijela. U međuvremenu su
otkrivene još dvije mikrolokacije na
kojima će uskoro početi iskopavanje.
Jedan broj ovih žrtava je iz ove primarne masovne grobnice prebačen
u sekundarnu grobnicu Jakarina
kosa ili neke druge sekundarne lokalitete. Sva tijela koja su iskopana biće
prebačena u Centar za identifikaciju
Šejkovača – Sanski Most radi identifikacije i forenzičke obrade. Rad
na iskopavanju koordinira istražni
tužilac Tužilaštva BiH u prisustvu
predstavnika Međunarodne komisije
za nestale osobe (ICMP), Instituta za
nestale osobe BiH i MUP-a RS.
Lokacija masovne grobnice Tomašica
bila poznata mnogim građanima i
vlastima RS
Ovih dana u Tomašici se s tijelima bošnjačkih žrtava iskopava ili
pokopava i pogubna ideologija bolesnih umova srpskog nacionalizma.
Pretpostavlja se da će radovi na
iskopu trajati još najmanje mjesec
dana. Na mjesta gdje se vrše iskopi
svakodnevno dolaze članovi porodica žrtava nestrpljivo iščekujući
rezultate iskopa, u nadi i strahovanju
da će u nekoj od novoiskopanih prepoznati svoje najmilije, koji su se do
sada vodili kao nestali.
Posebno je indikativno da su mnogi
mještani znali za ovu lokaciju, jer put
do nje vodi kroz naseljena mjesta,
ali su uporno šutjeli. Moralo je to
biti poznato i prijedorskim vlastima.
Prikrivanje masovnih grobnica je
zločin nad zločinima, za koje krivicu
uz počinioce zločina treba da snose
aktuelne vlasti Prijedora, prije svih
gradonačelnik Marko Pavić. Dovoljno je sviju nas podsjetiti na njegov
odnos prema učesnicima protesta
u Prijedoru 31. maja na “Dan bijelih
traka”, koje je gradonačelnik Prijedora, umjesto da im se pokloni, nazvao
34
“gay paradom”. Sa ovim postaje još
uvjerljivije zašto su prijedorske vlasti
uporno negirale gedocid i suprotstavljale se svim pokušajima prijedorskih
udruženja žrtava da dođu do potrebnih saznanja koja bi im pomogla da
utvrde šta se dogodilo sa članovima
njihovih porodica.
U ljeto 1992. u Prijedoru ubijeno
3.227 Bošnjaka i Hrvata
Svijet pravednih nikad ne smije zaboraviti da je u ljeto 92. u Prijedoru
ubijeno 3.227 nedužnih Bošnjaka i
Hrvata, da se za njih 1.000 još uvijek traga, da Omarska nije postala
poznata svijetu kao rudnik kvalitetne
željezne rude, već po logoru Omarska koji je kao Aušvic stekao “slavu
“ kao “ fabrika smrti”. Toliki broj ubijenih na toliko velikom broju lokaliteta
nije bilo moguće zakopati na bilo kojoj
lokaciji u Prijedoru a da za to ne znaju vlasti, lokalno stanovništvo, kao
svi oni koji su učestvovali u prevozu
žrtava, zatrpavanju, prekopavanju
primarnih grobnica, iskopu sekundarnih i prenosu žrtava iz primarnih u
sekundarne jame.
A veliki je broj očevidaca među porodicama žrtava, koji je spreman
doslovno potpisati i potvrditi navode
iz priče Feride Kadirić o Prijedorčanki
Paši koja je u istom času izgubila
muža Rasima i sinove Agana (26) i
Emdžada (27)… U njenom tragičnom
sjećanju, koje se ponavlja kao halucinacija, jezivo nam se doimaju
riječi “sve su ih pobili oko Suadove
prodavnice, po cesti, po Sredićima,
Bišćanima, Hergićima, sve do Volara… Leže onako na hrpi, muhe se
roje na njima…da mi bar daju da ih
zakopam “.
Kalendar ukopa žrtava se stalno
dopunjuje novim terminima
A kalendar otkrivanja i ukopa žrtava
od Srebrenice do Foče, od Foče do
Prijedora stalno se dopunjuje novim
terminima, koji nas ispunjavaju bolom, pritišću dušu i mame suze. I
samo ove kalendarske godine:aprila
20., masovni ukop 11 žrtava u
Vlasenici, maja 12., ukop 33 žrtve
u Bratuncu, juna 7., Crni vrh - Još
jedna nova grobnica kod Zvornika,
juli 20., ukop 48 žrtava u Prijedoru,
jula 11. nove sahrane u Potočarima,
a septembra 9., nađene nove žrtve u
jezeru Peručac i sve tako do novih,
novih masovnih primarnih ili sekundarnih grobnica u Prijedoru ili nekom
drugom mjestu krvave Bosne.
I nakon svega Oni imaju morala da
kažu “Bošnjaci samo kukaju“.
Iskopi u Tomašici ukazuju na
počinioce zločina iz Prijedora
Sa iskopavanjem žrtava u Tomašici
neminovno će se dopuniti liste
počinilaca zločina novim imenima
zločinaca s područja Prijedora i susjednih opština, prije svega Bosan-
Moj stav
ske Dubice, koji su sudejstvovali u
počinjenim zločinima nad mještanima
Kozarca i drugih prijedorskih naselja
i sada skriveni u mišijim rupama
osluškuju krajnji ishod. Možda po toj
inerciji dođe na red za iskop i neka
od još skrivenih primarnih ili sekundarnih masovnih grobnica na području
planine Kozara, u rejonu Bosanske
Dubice, kako bi se saznalo kako su i
gdje završili nestali Dubičani.
Nebo i zemlja su se zakleli da se ništa
sakriti ne može
A možete samo pomisliti koliko je
za proteklih 20 godina maskirano
masovnih grobnica, koliko dokaza
uništeno o počinjenim zločinima, koliko zločinaca poslano u Ameriku ili
još udaljenije dijelove svijeta, koliko
je ušutkanih svjedoka, koliko sakrivenih optužnica i odbačenih optužbi.
Pokušaji rušenja Omeragića kuće u
Višegradu, u kojoj je 14. juna 1992.
zapaljeno 70 civila, navođenje vode
u jezeru Perućac (u kojem su tokom
asanacije jezera 2010.g. pronađene
162 bošnjačke žrtve) su samo spontano izdvojeni indikativni slučajevi
prikrivanja zločina, koje vlasti genocidne RS rutinski obavljaju kao redovan dnevni posao. I sve to se svakodnevno dešava pred očima sviju
nas na unutarnjem planu. A strateške
programe, po kojima zločinac i žrtva
trebaju sjesti u istu klupu i završiti
zajedno prvi razred, uz već dugo
aktivne nacionalističke srpske lobije
sve angažovanije provode postojeća
i novoformirana predstavništva RS u
mnogim državama svijeta. Ali ništa
sakriveno ostati ne može!
Vlasti RS i vlasti Prijedora i dalje
negiraju genocid
U ljeto 1992. Prijedor je bio
najstrašnije mjesto na svijetu. Bio je
to grad logora i smrti. Gomile ljuskih
tijela ležale su na ulicama, a muhe
se kupile, nadlijetale ptice grabljivice.
I ne samo tada. Pred zatvorskim kapijama logora Omarska mrak je pobijedio i tada i 20 godina kasnije. Ni
9. maja 2012. godine predstavnicima
udruženja logoraša Prijedora nije
bilo dopušteno da odaju poštu svojim
mrtvima i polože cvijeće makar pred
kapije rudnika.
Vlasti RS i vlasti Prijedora i dalje
negiraju priznati genocid, iako su
Bošnjaci i Hrvati Prijedora od 92 .do
95. bili žrtve nesnošljivog terora; za
svega 3 mjeseca istrijebljeno je 94%
Bošnjaka, ubijeno 3.173 civila, od
čega 102 djece i 256 žena. Policija
RS je na Korićanskim stijenama
strijeljala 200 prijedorskih civila;
31.000 ljudi bila zatočena u prijedorske logore smrti, a 53.000 osoba su
žrtve progona i deportacije. Samo
kroz logor Omarska prošlo je 3.000
logoraša, a od 700 do 900 je ubijeno.
Iako je ovaj logor zatvoren 6. augusta 92., njegove kapije su i danas za
porodice žrtava ograđene visokom
ogradom od bodljikave žice. Uz sve
to građani Prijedora, Muslimani i
Hrvati tih ljetnih dana 92., morali su
35
svoje kuće obilježiti bijelim čaršafima
a svoja tijela označiti bijelim trakama,
kao Židovi u vrijeme nacizma... Prijedorom i danas marširaju četnici, a
žrtve ne smiju ni cvijeće položiti mrtvima. I sve to po kriterijima licemjerja
nije genocid.
U Prijedoru se dogodio genocid i to
treba otvoreno priznati i javno reći
Nakon ovih iskopina u rudniku
Tomašica Prijedor više ne može
biti samo problem Prijedorčana, niti
problem BiH, već problem MZ, UN,
ali ponajviše problem vlasti RS. Protesti šutnjom više ne mogu biti ni cilj
ni rješenje. Utroba rudnika Tomašica
izbacila je na površinu previše gole
istine, da bi istina mogla ostati zaboravljena. Ali takoj razgolićenoj istini
potrebna je neodložna i beskompromisna Pravda. U BiH se ne može
govoriti o evropskim i svjetskim integracijama, o ulasku u Evropu, dok se
ne riješe osnovna ljudska prava, prije
svega prava na javno izražavanje,
javno okupljanje, pravo sjećanja na
žrtve genocida počinjenog u Prijedoru u ljeto 92. nad Bošnjacima i Hrvatima.
U Prijedoru se dogodio genocid i
to treba otvoreno priznati i javno
reći. Žrtve genocida moraju biti
obeštećene a počinioci adekvatno
kažnjeni, jer “nebo i zemlja su se
zakleli da ništa sakriveno ostati ne
može”.
Zijad Bećirević
Iz štampe
Kako je otkrivena Tomašica:
SRBIN KOJI JE OTKRIO GROBNICU TRAŽIO
JE ZAUZVRAT
SAMO KABANICU!
se grobnica nalazi. Pošto je padala otkrivena ''nakon što je dato zeleno
Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici
''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je
tako dugo čuvao u sebi. Proganjale
su ga sjene prošlosti. Proradila mu
je griža savjest. Pričao je kako su
mu posebno ostale upečatljive neke
slike sa Tomašice zbog kojih je, očito,
kiša, dali smo mu samo kabanicu'',
govori za Anadolu Agency jedan od
istražitelja.
Taj čovjek je kazao kako mu je nakon otkrivanja informacije o Tomašici
''nekako postalo lakše'', te da se rasteretio otkrivši mračnu tajnu koju je
tako dugo čuvao u sebi.
i progovorio
Grobnica u Tomašici kod Prijedora
koja je 21 godinu krila mračnu tajnu
o masovnim likvidacijama na stotine
bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Bosanskoj krajini, otkrivena je zahvaljujući
informacijama dvojice lokalnih Srba
koji su bili dio sistema Vojske Republike Srpske i '90-tih su učestvovali u
uklanjanju tijela ubijenih žrtava, a čija
savjest je dvije decenije nakon ratnog
užasa, ipak, proradila, izvještavaju
novinari Anadolu Agency (AA).
Slike užasa iz Tomašice ovih dana
su obišle svijet i iznova ga zapanjile
razmjerima zločina koji su počinjeni
u Bosni i Hercegovini tokom agresije
i genocida u toj zemlji od 1992. do
1995. godine.
Iako je ovih dana u novinarskim i
istražiteljskim krugovima kolala informacija da je za informaciju o mjestu
grobnice u Tomašici zapravo plaćeno
25.000 KM (oko 12.700 eura),
istražitelji su u razgovoru za Anadolu
Agency (AA) tu informaciju potpuno
odbili.
''Nije tačno da je dat novac! Radili
su potpuno besplatno. Oni koji su
ranije tražili novac, ispostavilo se,
nisu znali ništa. Mi smo najprije došli
do saznanja o osobama koje su
učestvovale u prebacivanju i sklanjanju osoba na Tomašicu. Sa dvojicom od njih smo uspostavili kontakt.
Radili smo na tome ne bi li im proradila savjest. Jedan od te dvojice
Srba je kasnije bio važniji jer je upravo on otkrio gdje se tačno nalazi
grobnica. Čovjek je naprosto došao
na lice mjesta i pokazao nam gdje
Proganjale su ga sjene prošlosti.
Proradila mu je griža savjest. Pričao
je kako su mu posebno ostale
upečatljive neke slike sa Tomašice
zbog kojih je, očito, i progovorio.
''Kazao nam je: 'Pa ja ne mogu
pojmiti to šta je moj narod uradio
bošnjačkom narodu'. Njegov jedini
uslov je bio da ga se nigdje ne spominje, da ga nigdje nema'', kazao je
naš izvor, istakavši kako je lokalno
stanovništvu u blizini masovne grobnice dvije decenije skrivalo zločin:
„Čovjek koji nam je otkrio lokalitet
grobnice, kazao nam je kako se preostalo lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti u ratu, ali i poratnim godinama bunilo tajno tražeći izmještanje
grobnice, zbog nesnosnog smrada
leševe, koji je do njihovih kuća dolazio
i putem podzemnih voda. Ali? Šutjeli
su o svemu i nisu htjeli obavijestiti
porodice na stotine žrtava i reći im
gdje su tijela njihovih svirepo ubijenih
najmilijih. U ovoj grobnici bile su i njihove brojne komšije, ali oni nisu ništa
htjeli reći i, vjerovatno, nikada ne bi ni
progovorili“.
Zahvaljujući tom čovjeku na lokalitetu Tomašica ovih dana su boravili
i istražitelji Haškog tribunala. Nema
sumnje, potvrđeno je AA, kako će
dokazi prikupljeni u Tomašici biti
dio dokaza na suđenjima vojnim i
političkim čelnicima Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.
S druge strane, Edin Ramulić, predsjednik Udruženja „Izvor“ iz Prijedora
kazao je kako je Tomašica i sada
36
svjetlo policije i ljudi koji su ovdje
veoma utjecajni da se može otkriti taj
lokalitet''.
''Neko je ovdje procijenio da bi trebalo
skinuti taj pritisak sa Prijedora. Sama
ta šutnja pokazuje da je strategija da
se pretrpi nekih pola godine, da se
ekshumacije izvrše i da u vremenu
poslije Prijedor ne bi imao taj balast
nestalih osoba kako bi mogli da kažu
da su i to riješili'', kazao je Ramulić za
Anadolu Agency.
Iz masovne grobnice Tomašica do
sada su otkriveni posmrtni ostaci
430 žrtava, od čega je 275 kompletnih tijela. Među tijelima su otkriveni
muškarci raznih životnih dobi i žene.
S obzirom na glinovito tlo u Tomašici,
mnoga tijela i nakon 20 godina gotovo imaju kosu, nokte, pa čak i tkiva,
kazali su novinarima Anadolu Agency istražitelji na mjestu događaja. Ekshumacije će se nastaviti i narednih
dana, a osigurane su i mašine za intenziviranje radova.
Ovo je do sada najveća masovna
grobnica u BiH. Naime, uz žrtve na
Jakarinoj Kosi kod Prijedora, a koje
su, kako je dokazano, prethodno bile
ukopane u Tomašici, ovdje su bila
sakrivena tijela više od 800 žrtava.
Na području Bosanske krajine do
sada je otkrivena 131 masovna grobnica, do toga samo u Prijedoru i okolici 61 grobnica. Na području Prijedora bilo je 59 logora i drugih objekata
za zatočenje. Utvrđeno je kako je na
području Prijedora ubijeno oko 3.500
osoba mahom bošnjačke i hrvatske
nacionalnosti.
Haški sud osudio je 16 bosanskih
Srba na ukupno 230 godina zatvora
za zločine počinjene na području Prijedora. U BiH se još traga za više od
8.000 osoba ubijenih tokom agresije
na tu zemlju.
- Tijela žrtava zakopavana tri mjeseca Tijela žrtava 1992. godine na
Tomašici zakopavana su tri mjeseca, a u zločinačkim radovima
učestvovalo je više stotina ljudi sa
mašinama. Tragično je da su i neki
zatočenici bili primorani prenositi
leševe, a nakon toga su i sami bili
likvidirani, što potvrđuju i pronađene
čahure i zrna metaka kod masovne
grobnice u Tomašici.
„Između ostalih, ljudi su izvođeni iz
logora u Trnopolju i Omarskoj i tjerani
da tijela ubijenih skidaju sa kamiona
i bacaju ih u grobnicu. Kada bi to
obavili bili bi ustrijeljeni na licu mjesta, kako ne bi bilo svjedoka zločina“,
opisali su novinarima Anadolu Agency forenzičari koji rade na izvlačenju
tijela iz masovne grobnice Tomašica
Kultura
London
DALINDA - PJEVAČICA KOJA DOLAZI IZ PROSTORA
U KOJIMA SE DODIRUJU RAZNE KULTURE
Pravim
imenom
Dalinda
Topalbegović ova pjevačica i
skladateljica nosi u svojoj ličnosti
odsjaje različitih kultura, koje se
u njenoj umjetnosti ne sudaraju,
nego skladno nadopunjavaju i
obogaćuju. Po roditeljima njeni
su korijeni u Bosni i Hercegovini, odnosno u gradu Travniku,
koji je dao velike umjetnike pisca nagrađenog Nobelovom
nagradom Ivu Andrića (18921975) i veliku opersku primadonu Srebrenku-Senu Jurinac
( 1921-2011.), sopranisticu čiji
su nastupi u Royal Garden Operi u Londonu i svuda po svijetu izazivali ushićenje. Ona je
rođena u glavnom gradu Libije
Tripoliju, dakle na obalama Mediteranskog mora, a blizu Sahare,
išla je u francuske škole i studirala u Engleskoj. Klasična arapska
muzička tradicija se tako našla
pored balkanskog popa i folklora, koga su slušali njeni roditelji,
talijanske kancone i francuski
chanson pored muzike koja je
dolazila iz pustinja, a tu je naravno bila i suvremena pop produkcija. Sve su se te kulture dodirivale,
miješale i oplođivale u onome što je
stvarala Dalinda T.(opalbegović).
Onda je sa sestrama učila svirati i
pjevati i započela muzičku karijeru
pjevajući u libijskom rock sastavu
„Lotus“, da bi nastavila u Londonu
gdje dolazi studirati. Dodiruje razne
žanrove, a onda dolazi presudan moment - susret sa velikim egipatskim
udaraljkašem/producentom Hossam
Ramzyjem, saradnikom brojnih svjetskih muzičara, među kojima su slavna grupa „Led Zeppelin“(sa kojom
je, BTW, posjetio i Zagreb!). Tako
nastaje CD „Turquoise“ (Arc Music;
EUSD2368; 2003, a reizdanje pod
nazivom „Songs from Lybia“ sa dva
remixa početkom ove godine!), na
kome Dalinda sa svojim saradnicima
i autorima, među kojima su neka
od najvećih imena arapske muzike,
miješa
tradicionalne
utjecaje,
posebno one kairske škole klasične
arapske muzike, sa savremenim
producentskim potezima. Otuda i
bilingvalno pjevanje - i na arapskom
i na engleskom, otuda i savremeni
rock instrumentarij, ali i klasični instrumenti arapske muzike poput magrouna, baglame, naya, kawala, te
arapski gudački orkestar, snimljen
Dalinda Topalbegović
u Kairu. Taj neobični mix različitih
kultura uz nježno pjevanje Dalinde
daje izenađujuće svjež i ekspresivan
rezultat, CD ima uspjeha, ne samo
u Velikoj Britraniji i u arapskom svijetu, nego i u drugim zemljama širom
svijeta - od Japana do Amerike, od
Njemačke do Izraela. Pjesmu sa tog
CD-a „Yoah( Oh, How Much )“ nalazimo i na kompilaciji „Global Woman:
Ethnic Songs From 14„.
Već prije izlaska ploče Dalinda T. radi
i sa poznatim producentom Colinom
Rivasom, dok će sredinom 2000tih uspostaviti suradnju sa libijskim
pjevačem/kompozitorom/producentom Hamed EL Shary-jem, sa kojim
snima duet „Leash Takhod Qalbi“, a
video klip sa tom pjesmom ima veliki
uspjeh u arapskom svijetu.
Nakon toga slijedi avantura sa trance
ethno dance grupom „Mandragora“,
koju vode Phil Thornton i Simon Villiamson, sa kojom realizira više klupskih nastupa. Jednu od pjesama na
njihovom CD-u kreira sama Dalinda
otpjevavši poznatu romsku pjesmu
„Ederlezi“ sa Balkana, znanu iz filma
Emira Kusturice „Kuća za vešanje“
i kasnije iz repertoara ansambla
svjetski priznatog bosanskog autora
Gorana Bregovića.
Kriza u Libiji Dalindu T. pogađa osobno, jer jedna od dvije njene sestre
37
živi u Tripoliju sa obitelji. Osjećaj
tragedije i brige pretočen je
u pjesmu „Phantom Port 32N
13E“, za koju će sama Dalinda
napisati i tragične stihove i muziku, a realiziran je i video klip.
Upravo ta pjesma otvara EP
CD „ Waternixie“, u kojoj su elementi klasične arapske glazbe
harmonično uklopljeni sa porukama stihova. Dalinda kao da
sa ovim CD-om počinje neki
novi život - izazovi su za nju
dio bavljenja muzikom. Sama
piše većinu pjesama, radilo se u
Soundray Studios u Londonu čiji
je vlasnik poznati nezavisni producent/aranžer/multiinstrumentalist Pete Murray. Dodatna su
se snimanja klasičnih arapskih
instrumenata, posebno gudača,
obavila u Alwan Studios u Tripoliju u društvu nekih od najboljih
tamošnjih instrumentalista i
pjevača. Dvije je eterične balade
napisao producent i aranažer
Pete Murray ( „Bridges“ i „Falling“), i one izvanredno odgovaraju egzotičnom glasu Dalinde
T., dok je jedna „Dimitrije, sine
Mitre“ jedna od pjesama koja govori o ljubavnoj tragediji, napisala ju
je početkom XX stoljeća pjevačica
Strana Avramović Karaminga iz grada Vranja, nekada u domovini iz koje
su roditelji Dalide T.- Jugoslaviji, a
danas na granici Srbije i Makedonije. Kasnije će se proširiti ne samo
na Balkanu, nego i daleko šire, a
nosi u sebi karakteristični orijentalni
osjećaj zvan karasevda. Pjesma
je otpjevana a capella, što još više
naglašava emociju ljubavne izgubljenosti koji provejava kroz nju. Tri
pjesme potpisuje sama Dalinda, od
kojih naslovnu dobijamo u dvije verzije - studijskoj i akustičnoj.
Tako i ovom pločom Dalinda skladno
miri razne svjetove i kulture - ona je i
u svojoj domovini Bosni, i u Libiji gdje
se rodila i gdje je odrasla, i u Engleskoj gdje se školovala i nastavila
djelovati i kao pjevačica i autorica.
I napokon još i ovo: Dalinda
Topalbegović je utemeljila vlastitu
nezavisnu etiketu Big Vocal Poet
Ltd., o ovoj mističnoj ljepotici možete
čitati više na stranicama www.
dalindaworld.com, pa i naručiti novi
CD koji upravo ovih dana počinje da
živi u engleskim, pa i svjetskim medijima.
Ognjen Tvrtković
Kultura
KNS JE DOTAKAO ZVIJEZDE
“Čovječe,
Pazi da ne ideš malen ispod zvijezda… (A.B. Šimić)
Nakon uspješno održanih Novosarajevskih susreta i promocije zajedničke
zbirke pjesama ”Izvan dometa”
osjećam prije svega ljudsku, a potom
i pjesničku dužnost da se domaćinima
i organizatorima odužim i na ovaj
način. Drago mi je što su susreti
pjesničkih duša dostigli ovakav nivo,
a pri tom naravno ne mislim samo na
luksuzni prostor “Radon Plaze” gdje
su održani, nego na cjelokupnu ozbiljnost, odanost, predanost teškom
poslu i ogromnu želju organizatora
da susret dovede na međunarodni
nivo. Prije svega, odajem zahvalnost
bračnom paru Osmanbašić, gospodinu Velidu Bajramoviću, recenzentu
ovogodišnje zbirke, gospodinu Bajramu Redžepagiću, Džabiru Sediću,
Amini Zimić, te mnogim drugima čija
imena ne znam, na sceni i iza scene,
na dostojnom načinu predstavljanja
pisane riječi, a iznad svega podizanju
kulture u BiH na dostojan nivo. Nije
mala stvar pregledati na stotine radova, okupiti pjesnike iz 18 zemalja i 5
kontinenata. U našoj lijepoj BiH u kojoj ima još mnogo nerazriješenih problema, borbe sa duhovima prošlosti,
nezaposlenošću, korupcijom, mitom
i podijeljenošću, KNS izgleda kao
jedan od rijetkih svijetlih tačaka. KNS
je zvijezda koja svijetli, svjetlo na
kraju tunela u mračnoj prošlosti i nesigurnoj sadašnjosti. U KNS-u nema
geografskih, političkih, nacionalnih i
vjerskih granica. Na koliko smo samo
jezika slušali poeziju tog 24. augusta
2013., dok je kiša neprekidno padala
nakon duge suše, koliko se različitih
generacija okupilo na jednom mjestu,
koliko ljudi sa različitom vjerskom i
nacionalnom pripadnošću…Bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski,
slovenački, makedonski, bugarski,
arapski i mnogi drugi jezici govore o
ljubavi, čeznji, nostalgiji, bolu, ratu,
tuzi… I uz to sve, okupljeni na jednom mjestu.
A Sarajevo, rasadnik talenata u svijetu filma, muzike, sporta, književnosti,
dobija još jednu potvrdu svoga kvaliteta. Multikulturalni grad u srcu Evrope,
Učesnici Novosarajevskih susreta
spoj Istoka i Zapada, petstogodišnji
starac koji odolijeva i ratovima i svim
nedaćama. Okupiti ovoliko ljudi na
KNS-ovim susretima, u završnoj noći
Sarajevo Film Festivala je više nego
uspjeh.
Bilo je više nego uživanje slušati poeziju i prozu mojih prijatelja po peru,
bez obzira na umor koji sam osjećala
nakon iscrpljenosti zbog putovanja
isti dan. Suprug i ja krenuli smo iz
Kozarca u ranim jutarnjim časovima,
da bismo na susrete stigli isti dan.
Znam da je mnogima put bio još duži,
ali izgleda da niko ništa nije prepustio slučaju. Razgovarajući sa kolegicom po peru, koja je sjedila do mene,
saznajem da je stigla iz Crne Gore i
putovala duže nego ja.
Putovanja često znaju biti veoma
monotona. Ja lično ne volim sputanost dok putujem autobusom na veliku daljinu, ali volim i ovakav način
upoznavanja svoje domovine. Prošli
smo kroz Banjaluku, Prnjavor, KotorVaroš, Derventu, Maglaj, Doboj, Ze-
38
nicu, Kakanj….Posmatrala sam kroz
prozor igru sunčevih zraka sa zelenim krošnjama, gledala sam usijani
asfalt, prelazila rijeke, mostove i entitetske granice.
U sebi sam toliko puta pomislila,”Ima
li igdje ovoliko raja na zemlji? Otkud onda ljudima tolika potreba da
od raja prave pakao? Zašto nam se
onda dogodio rat?” Da li je moguće
zaboraviti kad nas na svakom koraku
pored novoizgrađenih arhitektonskih zdanja, dočekuju i tragovi ne-
milosrdnog rata, duga, nepregledna
mezarja, invalidi sa vidljivim i nevidljivim ožiljcima, vječite traume, ptice
polomljenih krila i izgubljenih snova.
Još uvijek je to tema pisanja mnogih
učesnika na ovogodisnjim susretima.
Na mene je poseban dojam ostavila
djevojka koja je recitovala stihove o
crvenm stolicama, o nepreglednoj rijeci stolica na kojima bi, da nije bilo
rata sjedili ljudi. Lijepo je bilo vidjeti
i učenike osnovnih i srednjih škola,
te nekoliko pjesničkih udruženja, a
pri tome posebno mislim na mlade
pjesnike iz Bosanske Krupe i Mostara. Predivan je osjećaj znati da
osim zainteresovanosti za sjedenje
po kafićima i provoda po klubovima,
ima onih koje zanima i književnost.
Velika je to stvar za naše gradove, od
kojih mnogi poslije rata više nemaju
ni društvene domove, a kamoli kina
i pozorište.
Tu je i Elma Velić, dobitnica nagrade
Novosarajevsko pero 2011. koja je
uspjela da u svojoj rodnoj Krupi okupi
talentovane pjesnike i prozne pisce.
Kultura
Mladić, čijeg se imena ne sjećam,
a napisao je priču o svome ocu koji
se nakon završetka rata pored ratnih
trauma, bori i sa demonima alkohola,
na mene je ostavila poseban dojam.
Vezuv Bašić Bašo, kojeg sam upoznala prije dvije godine na KNSovim susretima, recitovao je pjesmu u
kojoj se dotiče problema izbjeglištva,
kroz koje sam i sama prošla. Pjesnikinja iz Slavonije koja sa toliko ljubavi priča o Bosanskoj krajini, o Sani i
Uni, me je posebno zainteresovala.
Činjenica je da se opus različitih
tema uvećava, da postoje inspiracije
za različite životne probleme, da su
pjesnici neumorni i da ih izvlače iz
svojih pjesničkih sehara kao mirisne
dunje. Od pjesnika koji pišu na više
jezika, najviše me oduševio Sabah
Al-Zu beidi, porijeklom čini mi se iz
Irana, novinar i publicista koji živi
u Srbiji. Iako ne razumijem njegov
maternji jezik, pjesme koje je čitao
ostavile su na mene dubok dojam.
Prijevod na naš jezik je to i potvrdio.
Njegove emocije bile su toliko transparentne, toliko upečatljive.
Sigurna sam da je zbirka “Izvan dometa” riznica prelijepih priča i pjesama, te da ću čitajući naići na mnoge
koje te večeri, 24. augusta 2013.,
nisam zapazila, a ni spomenula u
ovom tekstu. Poštujem sve pjesnike
i nadam se da ću u budućnosti imati
više vremena da ih i lično upoznam,
mada je početna stepenica u tome
uvijek čitanje pisanog djela.
Može se reći da su KNS-ovim susretima bile prisutne sve generacije,
počev od djece školskog uzrasta, pa
do ljudi u zrelijim godinama, te ljudi
različitih intelektualnih profila, zanimanja i slično. Ne pita poetska duša
da li si mlad ili star, da li si profesor ili
rudar, da li si već afirmisan ili anoniman. Nije bitno samo nastupiti, biti
viđen, jer stvaralački proces počinje
mnogo prije. Počinje onda kada se u
kutku duše pojavi pjesničko sjeme,
koje će dati najljepši plod, pisani
zapis koji smo i ove godine mogli podijeliti sa drugima.
“Što je zapisano ostaje, a što je
rečeno iščezne.”
Svi smo bili dobrodošli i uživali u
centralnoj manifestaciji koja je trajala
više od četiri sata. I na kraju se želim
poslužiti stihovima pjesnika Idriza
Hodžića, koji će najlakše dočarati
kako se osjećam.
“Da sam umro prije 4. augusta
2011…”.
Da sam umrla prije 24. augusta
2013, ne bih došla u Sarajevo, niti
prisustvovala KNS-ovim susretima,
niti vidjela ovoliko pjesnika okupljenih na jednom mjestu. Ne bih dijelila isti prostor sa onima koji putem
riječi žele dotaknuti zvijezde, ne bih
ih nikada upoznala, niti bila bogatija
za još jedno životno iskustvo. Život
bi mi bio običan, svakodnevan, samo
još jedan prekrižen dan u požutjelom
kalendaru. Ovako je makar na trenutke postao realna iluzija, stvarnost
koju gledam kroz ružičaste naočale.
Dan je postao pravo bogatstvo, koje
se ne može kupiti nikakvim novcem
na svijetu. Dan kada se čovjek nije
otuđio od čovjeka. Dan kada se u
ovom burnom, dinamičnom vremenu
zaustavio da pogleda svijet oko sebe.
Pobrinuli su se domaćini i za članske
kartice, te zahvalnice prisutnima
za učešće, za promociju mnogobrojnih izdanja KNS a koja već sada
sačinjavaju pravu biblioteku i nude
različite žanrove za različite ukuse.
Još jednom veliko hvala KNS-u kojem se neizmjerno zahvaljujem i
želim mu mnogo uspjeha u daljem
radu.
Semira Jakupović
IBISEVIC FIRES BOSNIA-HERZEGOVINA TO BRAZIL
Lithuania keeper Giederius Arlauskas had to
look lively two minutes
from the interval to
deny Sejad Salihovic’s
deflected shot, leaping
across his goalmouth to
maintain the stalemate.
Bosnia-Herzegovina made
history in Kaunas, a nervy
1-0 win over Lithuania securing their ticket to the
2014 FIFA World Cup Brazil™, which will be their
first-ever appearance at a
major finals.
Desperate to avoid
the play-offs Bosnia
emerged for the second
half intent on finding a
way past the in-form Arlauskas.
Stuttgart striker Vedad
Ibisevic was the man of
the night, scoring a 68thminute goal in this decisive
Group G qualifier.
Since gaining independence from the former Yugoslavia in 1992, the Bosnians have agonisingly all
too often tripped up at the
last qualifying hurdle, as
they did against Portugal in
the play-offs for South Africa 2010 and UEFA EURO
2012.
With Greece taking a seventh-minute
lead against Liechtenstein in Athens
to assume the Group G summit, the
task facing the Safet Susic-coached
side was at least clear cut, a win now
being essential to grab the automatic qualifying spot on goal difference
The Lithuanian player
made his third save
from a Miralem Pjanic
free-kick minutes after
the restart, with Ermin
Bicakcic volleying the
rebound high.
from the goal-shy Greeks.
After Lithuania’s Mindaugas Kalonas
tried a daring half-volley on 25 minutes the Bosnians began to cause
problems and will have counted
themselves unlucky not to have
reached the break in front.
39
Then, with the clock
ticking, Ibisevic finally
put Bosnia in World Cup heaven.
Set up by Edin Dzeko from the left,
the 29-year-old side-footed past Arlauskas to secure Bosnia top spot in
Group G and their long-awaited and
fully deserved ticket to Brazil next
year.
Sport
CASEY: NADAM SE DA ĆE PRINC GEORGE JEDNOG DANA GLEDATI
ŽELJU U AKCIJI
Nigel Casey, ambasador Velike Britanije u BiH, prenio je pozdrave i zahvalnicu britanske kraljevske porodice povodom
dodjele doživotne članske kartice FK Željezničar princu Georgeu, sinu vojvotkinje Kate i princa Williama.
Princ George rođen je 22. jula a
doživotni član Željezničara postao
je tri sedmice kasnije. Polovinom
augusta ovu člansku kartu Caseyju
je uručio tadašnji prvi čovjek struke
tima sa Grbavice Amar Osim.
Tom prilikom ambasador Velike Britanije u BiH obećao je da će doći na
jednu od Željinih utakmica. Casey je
ispunio svoje obećanje te će prisustvovati današnjoj utakmici Plavih i
mostarskog Veleža.
"Veliko nam je zadovoljstvo što smo
nedavno primili odgovor od njegove
porodice koja se duboko zahvaljuje
na ovom dirljivom gestu. Najvjerovatnije da će princ George odrasti kao
navijač Aston Ville pošto njegov otac
navija za taj klub. Zaista se nadam
da će u svom životu imati priliku da
jednom dođe ovdje i da vidi Želju u
akciji. U prošlosti su njegova baka
princeza Diana i princ Charles posjetili su ovu zemlju", kazao je Casey.
ZMAJEVI BI MOGLI
DOBITI POJAČANJE
IZ CHELSEAJA
Upitali smo ambasadora Velike Britanije u BiH za koga će navijati u
srijedu kada se igra vječiti sarajevski
derbi između Sarajeva i Željezničara.
"Ovo je neobično iskustvo za mene
zbog toga što ja podržavam crvenu
polovinu Manchestera i neobično mi
je da budem na plavoj strani Sarajeva. Preselili smo u ovaj komšiluk
nedavno i, uz izvinjenje navijačima
Sarajeva, FK Željezničar je naš lokalni klub", odgovorio je Casey.
NEKADAŠNJI REPREZENTATIVAC BIH
SANEL JAHIĆ POTPISAO ZA ST. JOHNSTONE
Sanel Jahić novi je igrač škotskog premijerligaša St. Johnstona.
Nekadašnji reprezentativac BiH ugovor sa Škotima potpisao je do januara, nakon čega će potražiti novu
sredinu, a nije isključeno ni to da ostane u redovima škotskog sastava.
Mladi, 16-godišnji stoper londonskog
Chelseaja Ali Suljić reprezentativac
je U-17 selekcije Švedske i nastupa
za omladinsku ekipu londonskog
Chelseaja.
Međutim, s obzirom na činjenicu
da su njegovi roditelji porijeklom iz
Bosne i Hercegovine, Suljić bi mogao
steći pravo nastupa za reprezentaciju BiH.
Naravno, o nekom pozivu u
reprezentaciju Bosne i Hercegovine
isuviše je rano govoriti, ali Suljić se
nije slučajno našao na Stamford
Bridgeu i u budućnosti bi se mogao
razviti u igrača svjetske klase.
Projekat “Otvorena vrata”, koji
posljednjih mjeseci po Evropi provodi
Nogometni/Fudbalski savez Bosne i
Hercegovine, od prošle sedmice je
počeo u Engleskoj, pa se za nadati
da će neko od čelnih ljudi bh. kuće
fudbala pokucati i na Suljićeva vrata
na Stamford Bridgeu.
Izvor: sport.ba
Jahić nam kaže kako su pregovori sa
St. Johnstonom trajali jako dugo, te
da nije istina da se nalazio na probi,
kako su objavili pojedini mediji u BiH.
"Smiješno je to što sam pročitao kako
se nalazim na probi. Trenirao sam
sa njima i pregovarao oko ugovora.
U St. Johnston sam došao kako bi
igrao i vratio se u formu, s obzirom
na to da već duže vrijeme nemam
prvenstvenih utakmica", objašnjava
nam Jahić, koji se dugo sporio sa
turskim Karabuksporom.
"Sada je to iza mene. Važno je da
igram, a već u januaru menadžer za
mene planira još bolji i jači klub."
Jahić nam je dodao i to kako je imao
ponude grčkog Apoela, te nekoliko
ponuda iz Turske, ali se odlučio za
Škotsku, jer ga privlači otočki nogomet.
Vijest o potpisivanju ugovora sa
Jahićem objavili su i iz St. Johnsto-
40
Sanel Jahić
na, čiji je trener, između tri opcije,
vagao koga će potpisati. Na kraju
se odlučio potpisati Jahića, za kojeg
kaže da će mu donijeti sigurnost u
odbrani.
Podsjećanja radi, Jahić je prije
potpisa za St. Johnston igrao za
Sochaux, Željezničar, Las Palmas,
Meridu, Aris Solun, AEK iz Atine, a
odakle je prešao u kiparski Apoel, a
posljednja destinacija bio je, pomenuti, Karabukspor.
Sport
Birmimngham - Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine
KONKURS ZA DOMAĆINA 11. SP
BOSANSKOHERCEGOVAČKE DIJASPORE U FUTSALU
Svjetski savez dijaspore Bosne i
Hercegovine na svojoj web stranici (
http://www.bihdijaspora.com/ ) ponovo je objavio konkurs za domaćina
narednog 11. svjetskog prvenstva
bosanskohercegovačke dijaspore u
futsalu. Naime, odmah nakon jubilarnog 10. šampionata, koji je održan
maja mjeseca u švedskom gradu
Vesterasu, objavljen je konkurs za
narednog domaćina. Nažalost, iako
su mnogi obećavali da će preuzeti
domaćinstvo, to se nije deslilo i niti
jedna zemlja nije se javila da preuzme
ulogu domaćina. Više o tome rekao
nam je sekretar SSD BiH Anes Cerić:
"Tokom proteklog šampionata svoje
interesovanje za domaćina narednog prvenstva iskazali su predstavnici Norveške, Slovenije i Njemačke,
međutim niko od njih nije poslao
konkretnu ponudu. U razgovoru
sa njima vidjeli smo da je najveća
prepreka stavka troškovnika koja
se odnosi na podmirivanje troškova
smještaja za prekookeanske ekipe.
Stoga je Glavni odbor SSD BiH
na nedavno održanom sastanku u
Bihaću donio odluku da ovu stavku
izbaci i potencijalnim organizatorima
olakša donošenje odluke o preuzimanju takmičenja."
Inače, prednost pri izboru imaće
članice Svjetskog saveza dijaspore
Bosne i Hercegovine, a konkurs je
otvoren do prvog decembra 2013.
godine.
XI svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u malom fudbalu/nogometu
KONKURS
za domaćina XI svjetskog prvenstva dijaspore Bosne i Hercegovine u
malom fudbalu/nogometu
Prvenstvo će se održati u aprilu/maju 2014. godine Sportska komisija
SSD BiH izabraće onog domaćina koji ponudi najbolje uslove.
Kriteriji koji će biti uzeti u razmatranje - obaveze domaćina:
•
Sportska dvorana (ako je moguće dva igrališta ili da se prvo
kolo odigra u petak naveče)
•
Doček ekipa, gostiju, medija i sponzora (obezbjeđenje besplatnog smještaja za članove GO, medije i sponzore - dvije noći)
•
Pomoć oko smještaja takmičara
•
Ishrana takmičara i gostiju
•
Medalje, priznanja i pehari
•
Kulturno-zabavni program
Molimo da pismene ponude dostavite na adresu SSD BiH, do 1. decembra 2013. godine. (Prednost imaju članice SSD BiH)
Za više informacija molimo da kontaktirate članove Sportske komisije SSD
BiH:
Anes Cerić (Engleska) Tel: 0044 7734994856 [email protected]
Jasmin Halkić (Kanada) Tel.: 01 519 474 6336 [email protected]
Namik Alimajstorović (Engleska) Tel: 0044 7754191587 a l i m a j s t o r o v i c @
gmail.com
Alija Salihović (Italija) Tel.: 0039 [email protected]
Hajrudin Isović (Njemačka) Tel.: 0049 1771900248
[email protected]
Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine sa projektom “Otvorena vrata” stiže i u kolijevku fudbala
MLADI TALENTI U DIJASPORI NA RADARU SAVEZA
Ovo je poziv mladim talentovanim fudbalerima bh. porijekla koji žive u Velikoj Britaniji te oklonim zemljama, a koji bi
u budućnosti mogli da nose dres naše reprezentacije da se jave organizatorima kampa.
koji bi u budućnosti mogli da nose sa generalnim sekretarom Jasminom
Fudbalski/Nogometni savez Bosne dres
naše
reprezentBakovićem, tehničkim direki Hercegovine
projektom “Ot- acije. Tokom ove gotorom Denijalom Pirićem i
vorena vrata” nastavlja svoj put u dine održani su kamkoordinatorom za omlabosanskohercegovačkoj
dijaspori, povi u Švedskoj i
dinski fudbal Muratom
nudi joj svoje usluge sa željom da Njemačkoj
kroz
Jahom, dogovoreno
zajednički odrade najbolje što se koje
je
prošlo
je da kooridantor
može za sve naše selekcije, državu preko 300 mladih
projekta za Englesku
talentovanih fudbude gospodin Nabalera
porijeklom
mik
Alimajstorović,
Zainteresovani bh. talenti za doiz Bosne i Hercekoji će u saradnji sa
datrne informacije mogu se javiti
školom fudbala PROna mail ( [email protected] govine, a od iduće
godine
projekat
se
SCOUTS
iz Birminghacom )
širi i na “kolijevku fudma na njihovim terenima
bala” Englesku i okolne
organizovati proljetni kamp
i Savez. Projekat podrazumijeva zemlje.
za naše fudbalske talente od
praćenje talentovanih fudbalera bh.
13-19 godina.
porijekla koji žive u inostranstvu, a Nakon obavljenih razgovora u Savezu
41
Sport
Begić:
PRIJE DVIJE GODINE SMO BILI SUSPENDOVANI, A SADA
SMO U BRAZILU
Brojni novinari, rodbina i prijatelji su glasnim aplauzima dočekali nogometne reprezentativce BiH na Sarajevskom
aerodromu po povratku iz Litvanije gdje su ostvarili historijski rezultat i plasirali se na Mundijal. Opušteni, dobro
raspoloženi i sretni, Papetovi Zmajevi su s novinarima i zapjevali "Ale, ale, igraj Bosno, ne daj se, igraj, svi smo uz
tebe...."
Novinarima se prvo obratio predsjednik Nogometnog saveza BiH Elvedin
Begić koji je rekao da se večeras
piše historija.
“Ova selekcija i Savez ušli su u povijest. Prije dvije godine bili smo suspendovani, a sada smo u Brazilu.
Hvala svima, hvala sjajnoj generaciji
igrača. Hvala krasnim navijačima i
novinarima”, kazao je Begić.
Selektor Safet Sušić se na početku
obraćanja našalio kazavši novinarima da fotografiraju igrače, jer su
pojedini zbog ponašanja u avionu
okončali karijeru.
Zmajevi su na to uzvratili pjesmom
“Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo”.
“Čestitao bih igračima na zalaganju i velikom uspjehu koji su postigli.
Četiri godine zajedno radimo i pravimo ekipu. Nije nikada bilo problema
i nagrađeni smo. Ponašali su se kao
veliki profesionalci. Publika je bila
fenomenalna na svim utakmicama.
Hvala Ivici Osimu, Elvedinu Begiću i
ostalim članovima koji su stvorili optimalne uslove za rad. Nepravda bi
bila da nismo otišli direktno, dali smo
tri gola po utakmici. Uvijek smo imali
jedan cilj da pobijedimo. Korektan je
bio odnos medija prema nama. Veliko hvala svima koji su na bilo koji
način pomogli“, rekao je Sušić.
ovi momci su zaslužili plasman”.
I kapiten Zmajeva Emir Spahić se
zahvalio svima na podršci.
Zmajevi su se nakon kratke konfer“Bilo je fantastično i večeras i pre- encije za novinare uputili ka centru
thodne utakmice, hvala svima. Pon- grada u otvorenom autobusu.
osan sam na sve iskrene prijatelje,
Na sahrani navijača BiH u Vrnograču više od 14.000 ljudi
NA SAHRANI NAVIJAČA BIH U VRNOGRAČU
VIŠE OD 14.000 LJUDI
VELIKA KLADUŠA - Stadion "Mladost" u Vrnograču kod Velike
Kladuše, na koji može stati oko
14.000 ljudi, danas je bio premalen
da primi sve one koji su došli da
odaju počast navijačima fudbalske
reprezentacije BiH Hasibu Mahmiću,
Vildanu Pehliću i Almiru Kasumoviću,
koji su poginuli u Poljskoj, na povratku sa utakmice Litvanija - BiH.
Pored članova porodica, te brojnih građana i navijača, klanjanju
zajedničke dženaze prisustvovali su
i predsjednik Fudbalskog saveza BiH
Elvedin Begić, kapiten bh. reprezentacije Emir Spahić, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, premijer Unsko-sanskog kantona (USK)
Hamdija Lipovača, te glumac Emir
Hadžihafizbegović.
Nakon klanjanja zajedničke dženaze
na stadionu, Almir Kasumović je
42
ukopan u Vrnograču, Vlidan Pehlić
na mjesnom mezarju u Pehlićima, a
Hasib Mahmić u Mahmić Selu kod
Bosanske Krupe.
Navijačka grupa "Ljuti Krajišnici",
čiji je poginuli Mahmić bio vođa, organizovala je i besplatan prevoz
građanima iz brojnih opština USK-a,
koji su došli u velikom broju.
Vlada USK-a na posljednjoj sjednici održanoj u petak, dan dženaze
tragično stradalim navijačima proglasila je Danom žalosti u Kantonu.
Tri navijača BiH poginula su u
saobraćajnoj nesreći u poljskom
gradu Lomža, 150 kilometara
udaljenom od Varšave, 16. oktobra
pri povratku sa utakmice u Litvaniji,
gdje je reprezentacija BiH izborila
učešće na Svjetskom prvenstvu u
Brazilu 2014. godine.
BOSNIA IN WORLD CUP HEAVEN
Download

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network