Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.
Giottova Capella Scrovegni
5.1. Uvod
5.2. Bliţe odreĎenje Giottove zidne tehnike
5.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o zidnom slikanju
Giotto: Capella Scrovegni
5.1.
1
Dok su francuske katedrale proţete boţanskom vedrinom,
Italija XIII veka uvodi dramu u likovnu umetnost...
Prenoseći boţansko na plan svakodnevnog ţivota,
Giotto je obnovio tragediju...
...kako bi čoveka postavio pred lice bola i smrti
5/ 1. Padova, Capella Scrovegni; Giotto :
Oplakivanje Krista, detalj→
Lorenzo Ghiberti, u svojim Komentarima iz Druge knjige2, zapisao je o
Giottu: On je uveo novu umetnost...
a mnogi učenici poučavani su na nivou starih Grka.
Giotto je video u umetnosti – i dodao joj – što niko drugi nije.
Doneo je prirodnu umetnost, a s njom i ljupkost...
beše...izumitelj i pronalazač velikog znanja
koje je leţalo zakopano već šest stotina godina...
1
2
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str.130
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, primarni izbori.... 42 .
1
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Sienska škola, koju je formirao Guido da Siena, a zatim je afirmirali Giottovi uĉitelji Duccio di Buonisegna i Cimabue, bila je još uvijek pod jakim bizantskim
utjecajem .
Ali, Giotto se oslobaĊa bizantske zlatne pozadine , sliĉno kako je to primjetno i kod
bizantskih majstora Sopoćana…
3
...mnogi naučnici, i na Zapadu i na Istoku,
danas ukazuju na Sopoćane...
...na presudan utjecaj ovog slikarstva na razvoj slikarstva u Italiji,
pa je nemoguće pojavu Giotta objasniti bez
ove srpske Sikstine srednjeg vijeka !
5/ 2. Sopoćani: Uspenje Bogorodičino, detalj→
Tako je i kod Giotta, pogotovo na njegovim freskama, evidentno prodiranje u
prostor, unošenje toskanskog pejzaţa, pokreta i skraćenja.
Dakle, za razliku od njegovih slika na dasci, koje ipak zadrţavaju izvjesnu bizantsku
notu, njegove freske su slobodnije. Na freskama i sam format otvara nove
mogućnosti. Ovdje do izraţaja dolazi njegov temperament, dramatiĉnost i
monumentalnost.
Zato, kako su naglasili mnogi kroničari ...
...sa Giottom započinje razdoblje
koje moţemo nazvati epohom slikarstva!4
3
4
Muhamed Karamehmedović: Likovna umjetnost, Sarajevo 2006, str. 212.
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 368.
2
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.1.1.
VAŢNIJI IZVORI
-
-
Anna Diakowska-Czarnota, Marcin Kozarzewski: Teoretische ud
praktische Aspekte der Rekonstruktion von Wandmalereien; Das Beispiel
der St.Jakobskapelle der Marienkirche in Danzig/Restauro 1990/4.
Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.
Backes,Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970.
Biltzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958.
'Eastlake/Vol.I
Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968.
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963.
Giorgio Vasari: Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata, Beograd 2000.
Herman Fillitz: Das Mittelalter I; Propyläen, Berlin/ 1970.
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno
izdanje , Novi Sad, 2006.
Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrščanski dobi in zgodnjem srednjem
veku, Ljubljana, 1930.
Janson: Historija umjetnosti, Zagreb 2004.
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne,
1977.
THEOPHILUS: SHEDULA DIVERSARUM ARTIUM, iz kraja 11. ili
poĉetka 12. stoljeća)
W.F.Volbach J. Lafontaine-Dosogne:: Bysanz und der Christliche Osten;
Propyläen, Berlin/ 1970.
5/23. Backes,Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970/ str.183.
5/24. Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968/ str. 42.
5/25. www.pinterest.com.
5/26. Janson: Historija umjetnosti, Zagreb, 2004, str. 969, sl. 1289.
5/27. en.wikipedia.org.
5/28. www.superstock.com.
5/29.,30. Izidor Cankar: Razvoj stila v starokršč. dobi in zgodn. srednjem veku, Ljubljana, 1930.
5/31. www.poderesantapia.com.
5/32. Janson : ISTORIJA UMETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.366, sl.503.
5/33. G06 003a* interijer sa freskama
5/34. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 17.
5/35. Janson/ sl. 513..../str.373 J02 022*
5/36. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 17.
5/37. www. paradoxplace.com.
5/38. Rizzoli/S.Martini, Milano 1970/ Tav. XXIII.
5/39. Rizzoli/S.Martini, Milano 1970/ Tav. XXIV .
5/40. Rizzoli/S.Martini, Milano 1970/ Tav. LXV.
5/41. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 19.
5/42. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1955.
5/43. Les peintures....maitres italiene /LassaigneSKIRA, Geneve 1973, str. 17.
5/44. Capolavoro 56, str. 54.
5/45. Janson : ISTORIJA UMETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.366, sl.503.
5/46.,47. Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 147.
5/48. Les peintures....maitres italiene /LassaigneSKIRA, Geneve 1973, str. 25.
5/49. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 19.
5/50 Janson : ISTORIJA UMETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.366, sl.503.
5/51. Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 147.
5/52. Magnus Backes: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970 / str. 59
5/53. H.W. J., Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006, str.368.
5/54. Colin Hayes: The complet Guide to Technik…New York, London, 1967.
5/55. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006, str. 374, sl.514.
5/56. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 373, sl. 513.
5/57. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 373, sl. 513.
5/58. Timothy Hyman: Sienese Painting, London, 2003/ str. 53.
3
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.1.2. IZVORI SLIKA
5/1. Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 147.
5/2. Vojislav Đurić: Sopoćani, Beograd 1963, Tabla XXVII .
5/3. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas str.404.
5/4. Das grosse Buch , Braunschweig, 1958 / str.162.
5/5. Huxley...: Rađanje Evr.civilizacije; Beogr.1967, str. 320.
5/6.,7. Annoscia...: Opća povijest um.i; Milano.1997, prijevod, Mlad., 2006, str.127.
5/8.,9. Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrš. dobi in zgodnjem srednjem veku, Ljubljana, 1930.
5/10. H.W. JANSON, A. F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI . , Novi Sad 2006,str.251.
5/11. H.W. JANSON, A. F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI . , Novi Sad 2006,str.241.
5/12. Christa Sch: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970/ str.16.
5/13. JANSON,: ISTORIJA UMJETNOSTI, dopunjeno izdanje Novi Sad 2006,str.240.
5/14.,15. Magnus Backes: Rojstvo Evrope, Ljubljana, 1970 / str. 59 , 63.
5/16. W.F.Volbach J. L.-D:: Bysanz und der Christliche Osten; Propyläen, Berlin/ 1970 / n. 35.
5/17. Backes, Regine Dölling: Rojstvo Evrope, Ljubljana , 1970/ str. 238.
5/18. H.W. JANSON, A. F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI . , Novi Sad 2006.
5/19. Janson:Historija umjetnosti, Zagreb 2004/ stR. 968, sl. 1286 .
5/20. Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968/ str.150 .
5/21. Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968/ str. 180.
5/22. Francois Souchal: Visoki srednji vek, Ljubljana, 1968/ str. 42.
5/59. Ferd. Bologna: Simone Martini,Affreschi di Assisi, Skira, Milano,1968/ str. 24.
5/60. Rizzoli/S.Martini, Milano 1970/ Tav. LXIII .
5/61. K.Wehlte: Werkstoffe und Technicken der Malerei; Stuttgart, 1973. prilozi/str. 5.
5/62. Giancarlo Vigorelli: Giotto, Rizzoli, Milano 1978, Tav.VIII .
5/63. akropola.org.
5/64.,65.66.,67. K.Wehlte: Werkstoffe und Technicken der Malerei; Stuttgart, 1973. prilozi
5/68. Giotto, ASSISI, SKIRA, Geneve, 1970.
5/69. www.allposters.com.
5/70. www.30giorni.it.
5/71. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 25.
5/72. studyblue.com.
5/73. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 25.
5/74. Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 55.
5/75. Giotto, ASSISI, SKIRA, Geneve, 1970.
5/76. T. Rice Radojĉić: Jugoslavija/ Sred. freske, Beograd, 1955.
5/77. ,78. Giancarlo Vigorelli: Giotto, Rizzoli, Milano 1978, Tav. XIX.
5/79. Giotto, ASSISI, SKIRA, Geneve, 1970.
5/80. www.allposters.com.
4
5
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.
Bliţe odreĎenje Giottove zidne tehnike
5.2.1. freske ranog kršćanstva na Zapadu
5.2.2. srednjovjekovne zidne tehnike
5.2.3 gotske zidne tehnike - Giotto
5.2. 4. utjecaj Giotta na buduća kretanja: Masacciova pikturalna manira
5.2.1. freske ranog kršćanstva na Zapadu
5.2.1.0. uvodne napomene
5.2.1.1. freske u katakombama
5.2.1.0.
uvodne napomene
Već smo više puta naglasili da je mezopotamska Anadolija kolijevka umjetnosti fresko slikarstva. Naime, u vrijeme nastanka slika u Máriju u mjestu Alalakh majstori već slikaju buon fresco…
Kontinuitet zanatskih iskustava pratili smo i u sljedećim epohama:
- iz Male Azije frescoslikari putuju na Kretu,
- kasnije kretski frescoslikari putuju u Egipat, gdje u to vrijeme cvijeta umjetnost secco slikanja...
- na helenistiĉki period ( u kojem prevladavaju u zidnom slikarstvu secco tehnike, ali nisu iskljuĉene ni fresco-manire) direktno se veţe bizantski...
Bizantska umjetnost samo nastavlja grĉke zanatske predaje. Tek nakon ikonoklazma susrećemo se ĉešće, pored
secco slikanja i sa buon frescom…
Sve ĉešće se koristi i kombiniranje jedne i druge tehnike: zapoĉinjanje u svjeţem malteru i završavanje na
suhom zidu.
Prouĉavanje naĉina zidnog slikanja kroz vjekove svjedoĉi o neprekidnom circulusu vitiosusu ... otkrivanju
novih mogućnosti zidnog slikanja - mogućnosti koje kasnije opet padaju u zaborav, te moraju biti „na novo
otkrivene”, i tako u krug…
Za razliku od rane kršćanske umjetnosti u bizantskom svijetu, gdje se ova umjetnost oĉito oslanja na arhaiĉne
istoĉne predaje ( zajedno sa istoĉnjaĉkim mistiĉnim kultovima, egipatskog, perzijskog i semitskog porijekla),
oslanjajući se i na postojeću tradiciju grĉke umjetnosti Aleksandra Velikog, kršćanka umjetnost na Zapadu se
oslanja, prije svega, na tradiciju rimskih zanatskih iskustava.
←5/ 3.
Svijet u vrijeme Krista
Timomah iz Bizanta, kojeg je veliĉao Plinius, koristio je, kako smo već napomenuli, više tehnika, kao što su
- tehnika štuka - reljefnih dekoracija ,
- tehnika fresko slikanja sa sporadiĉnim, specifiĉnim secco do slikanjem, te
- tehnika - expolitiones, koja u bizantskom svijetu ostaje gotovo nepromijenjena kroz vjekove, ĉak i
milenije !
6
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.1.1.
freske u katakombama
U katakombama se raĊa sasvim novi vid umjetnosti.
Iako je i ovdje evidentan rimski likovni jezik, ovaj jezik ima novi simboliĉki sadrţaj. Istina, već zadnji stil Rima uvodi jednostavnost i simboliku. Analizirajući naĉin „impresionistiĉkog” stila „
osloboĊene fakture” kasnog Rima i naĉin rada slikara katakombi, moţemo zakljuĉiti da postoji izvjesna analogija. Takav je primjer Putta... u Pompejima...
Naime, to je vrijeme kada u Rimu postoji još uvijek i oficijelna umjetnost. To je vrijeme kasnog antiĉkog stila, vrijeme nakon Pompeja... Oficijelna umjetnost Rima, u to vrijeme, još uvijek zapošljava
one najbolje majstore, dok siromašnim kršćanima pomaţu u oslikavanju stijena u katakombama skromni zanatlije:
5/4.
5/5.
5/6.
5/ 4. „Villa dei Vetti” u Pompejima : Putto …
Pompeji, Villa dei Vetti; 63. godina Nove ere; polirana crna površina ( crni pigment je nanesen na suho) , na kojoj su detalji naneseni brzo, gotovo impresionistiĉki, izuzetno pastozno i ţivo;
5/ 5. Katakombe : Oranta Rim; duša u raju prikazana je kao ţena u starom molitvenom stavu , s raširenim rukamaa slici je i natpis: DIONYSAS INIACE , freska;
5/ 6. Freska : Krist kao učitelj Pogeo degli Auri, Rim; rana kršćanska umjetnost; polovina III stoljeća; freska; groblja prvih kršćana bila su ujedno i tajna stjecišta vjernika...;
u katakombama se sahranjuju ĉak i u petom stoljeću ( iako nije bilo neophodno već nakon Konstantinovog edikta 313. godine.
7
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
←5/ 7. Katakombe : Oranta
grobna niša; katakombe, Rim; prikaz Sv. Agneze koja stoji izmeĊu dva stupa
a oko nje lebde golubice, zvijezde, svici...; pozlaćeno dno staklene vaze
uĉvršćeno u ţbuku...; ĉesto su u katakombama umjesto fresko tehnike
koristili druge mogućnosti izraţavanja ( sliĉno kao kamenĉiće u mozaiku
utiskivali su razne predmete: školjke, komadiće stakla i obojene mramorne
kockice...).
sve je oţivljavalo pod svjetlom blistavih svjetiljki...
5/ 8. Katakombe : Oranta Grata →
Rim, Vigna Missimo; ţena kod molitve…
Slikarstvo u katakombama javlja se već poĉetkom drugog stoljeća. Već car
Komod ( 180- 192) je općenito prihvatio kršćanstvo u okviru Rimskog
carstva…
Na dvoru Septimija Severa ( 193-211) zanimanje za vjerska pitanja pokazuje
Carica Julija Domna, opsjednuta kultom sunca, snaţno naginje
monoteizmu…
Ipak, kako navodi Annoscia , vjerojatno je 5…prvi kršćanski car Filip
Arapin ( 244-249);
Kako smo već naglasili - prvi kršćani su siromašni i ne mogu da si priušte
prvoklasne umjetnike, već samo skromne zanatlije.
U pitanju je, kako je zapisao Cankar 6 …...gotovo soboslikarski pristup...
5/ 9. Katakombe : Oranta iz Callistovih katakombi →
Rim, iako ima muške fizionomije i ovdje je u pitanju ţena kod molitve…
rimska baština zanatskih iskustava
5
6
Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006.
Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrščanski dobi in zgodnjem srednjem veku, Ljubljana, 1930.
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
8
Pictores imaginarius takozvani proto majstori mozaika, dakle, umjetnici koji su komponirali
monumentalne likovne projekte , cijene se i dalje, i u Justinijanovo vrijeme…
U zanatskom smislu je još uvijek ţiva i baština starih civilizacija –
- etrurske ( kada je u pitanju štuk i terakota),
- sirijske (za dekoracije),
- egipatske (za staklo i za rad u manufakturama)…
Ipak, to je vrijeme, kada je oficijelna rimska umjetnost „ţiva“ samo u odreĊenim centrima.
←5/ 10. Ravenna: Carica Teodora s pratnjom , detalj
IzvoĊaĉi su , u tom sluĉaju, još uvijek, većinom vrsni grĉki majstori, koji dolaze iz Carigrada, gdje
oficijelna antiĉka umjetnost bez prekida prerasta u kršćansku; 547. godina; Ravena, dakle, doţivljava svoj
vrhunac pod Justinijanom, kada postaje glavno uporište bizantske vladavine u Italiji. Istina, neki izvanredni
mozaici nastaju još za vrijeme Teodorika, te još uvijek odaju rimsko porijeklo…
Dakle, rano kršćanski period predstavlja vrijeme previranja, vrijeme, kada pored oficijelne umjetnosti
Rima, u dramatiĉnim vremenima općeg rasula ( nova vjera se tolerira od 311. godine dalje, a Teodozij
proglašava kršćanstvo za jedinu vjeru 380.godine ) oţivljava i “nova” umjetnost usmjerena specifiĉnim
sakralnim teţnjama kršćanstva.
Bez evidentnog prekida – ova umjetnost se nastavlja na zanatskim iskustvima rimskog i grĉkog zanata.
Tako su slikari u katakombama antiĉki majstori, ali ne i oni najbolji, jer su prvi kršćani siromašni…
Slikarstvo u rimskim katakombama razvija se dakle –
- na sintezi palestinsko – sirijske umjetnosti, slikarskih iskustava Srednjeg istoka ( kolijevke
kršćanstva , ali i kolijevke zidnog slikarstva)
i susreta sa zanatom postojećeg oficijelnog slikarstva Rima…
Vaţnu ulogu u naĉinu rada odigrao je i sam ambijent:
- tajnovitost prostorija nije dozvoljavala unošenje materijala;
- sam prostor je bio neprikladan za rad;
- ĉesto se u stilu nazire da je raĊeno na brzinu, u ţurbi...
9
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
novi odnos do umjetnosti
Sve navedene ĉinjenice mogu nas navesti na pogrešan zakljuĉak da je slikarstvo rano kršćanske umjetnosti bilo manje profesionalno od onog prethodnih epoha, meĊutim, ne smijemo zaobići neka tada
bitna nova stilska opredjeljenja, koja su utjecala na stilski izraz. Naime, na razliku u stilu oficijelne rimske umjetnosti i slikarstva u katakombama, utjeĉe i promjena samog odnosa do umjetnosti:
za razliku od poganskog hedonizma Rimljana, Irinej ( biskup Irinej; Lion 177. NE.) hereticima prigovara, što se ne bore umjetnošću, a slikarstvo i kiparstvo ubraja meĊu duhovne vrijednosti (nasuprot
hedonizmu)... Ovaj poticaj utjecao je na tihu asimilaciju antiĉkih zanata...
Mnogi7 pretpostavljaju da su, u poĉetku ...polazišta bila palestinsko – sirska…
Ipak, kako smo već napomenuli, analizirajući naĉin „impresionistiĉkog” stila „ osloboĊene fakture” kasnog Rima i naĉin rada slikara katakombi, moţemo zakljuĉiti da postoji izvjesna analogija. Naime –
i rimska filozofija tog vremena ukazuje na izvjesno udaljavanje od materijalizma i okretanje duši i simbolima... Nema više dinamike i pokreta, prisutnog u starijim rimskim stilovima. Ovo slikarstvo u
katakombama je do krajnosti osloboĊeno tjelesne plastiĉnosti i postavljeno u apstraktni ambijent... U pitanju je, kako je zapisao Cankar... stil čistog spiritualizma...( umjesto antiĉkog hedonizma, pred
nama su samo...simboli i ideogrami...tjelesnost ostaje jedino u konturi, a i ona je ponegdje izbrisana...
5/11. svod
5/11. detalj svoda
5/12. Suzanina legenda
5/ 11. Katakombe Sv. Petra i sv. Marcelina, Rim, cjelina i detalj oslikanog svoda ( IV stoljeće)
5/ 12. Katakombe „Sv.Petra i Marcelina” : Suzanina legenda ; kraj 3. stoljeća; ORANTA, ţena koja se moli sa podignutim rukama, predstavlja najraniji i trajni lik ranokršćanskog perioda
( ĉesto se javlja zajedno sa Dobrim pastirom ); freska u svjeţi malter izvodi se lagano u pontatama; sam znaĉaj tehniĉke savršenosti nije više bitan; znaĉajna je samo simbolika, intenzitet boje i kontrast;
malter je više ili manje bez prisutnosti vlakana ( karakteristiĉnih za mezopotamsku tradiciju Istoka)…
7
Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrščanski dobi in zgodnjem srednjem veku, Ljubljana, 1930.
10
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Istina, ima sluĉajeva, gdje se nalaze i vlakna u malteru, ali to ne znaĉi da je nuţno u pitanju utjecaj Istoka, jer je i taj malter korišten u Rimu i prije...u katakombama dolazi do izraţaja potpuna
pojednostavljenost tehnike slikanja, što je vezano za odustajanje od iluzionizma; gubi se i poliranje kao estetska komponenta; tako se i podloga svodi na svega dva sloja; malter gubi homogenost,
kompaktnost i tvrdoću; ĉak je i glaĊenje intonaca sve manje vaţno !
Da je u katakombama u pitanju buon fresco slikanje potvrĊuje i Luccas MS iz VIII stoljeća ( iako je zapis iz osmog stoljeća, u njemu se reflektiraju upute, vaţeće u kontinuitetu, od grĉkih vremena,
unazad više stoljeća...) , ĉiji je autor oĉito Grk koji radi u Italiji. On napominje da su boje vezane u slikarstvu razliĉitim metodama; ... u zidnom slikarstvu su boje korištene same, bez veziva, dakle al
fresco, ali zato - sa voskom na drvo i - sa ribljim tutkalom na pergament...
5.2.2. srednjovjekovne zidne tehnike
5.2.2.0. uvodne napomene
5.2.2.1. rane romanske freske
5.2.2.2. zidne tehnike Sjevera
5.2.2.0.
uvodne napomene
O kršćanskoj umjetnosti na Zapadu, prije Konstantina Velikog znamo malo. Kako navodi Vasari 8...Konstantin II, carigradski car koji je, iako ljubazno dočekan od Rimljana,
opustošio, opljačkao i odneo sve što je u tom nesrećnom gradu ostalo više slučajem nego dobrom voljom onih koji su ga porušili...
Napadi barbara na Zapadno Rimsko Carstvo, pljaĉkanje, razaranje i spaljivanje Rima, zaustavili su procvat umjetnosti u tom dijelu kršćanske crkve. To je vrijeme kada se gravitaciono središte zapadne
civilizacije pomjerilo i nalazilo se na sjevernoj granici rimskog svijeta.
Razlog je odluka Konstantina Velikog 323. godine da preseli prijestolnicu rimskog carstva iz Rima u Bizant, (dakle, u središte koje je bilo najpotpunije proţeto kršćanstvom ) . On nije pretpostavio i
raskol koji se desio 395. Rim dobije Papu, vrhovnog poglavara kršćanske crkve ali patrijarh u Bizantu ga ne priznaje... Postoje razlike i u dogmi. Naime, razlike izmeĊu crkava su velike: zapadna, rimokatoliĉka predstavlja samo vjersko središte, izvan carske, odnosno drţavne vlasti, a istoĉna, pravoslavna utemeljena je na spoju duhovog i svjetovnog autoriteta ( car imenuje patrijarha!). Zato ĉak i
milenij kasnije... Moskva postaje treći Rim! Već 630. godine Bizant vrati pod okrilje carstva Siriju, Palestinu i Egipat ( od perzijskih Sasanida). Ali, ubrzo slijedi najezda islama ( Arapi već 732. osvoje
pored istoĉnih i afriĉkih dijelova i Španjolsku i jugozapadnu Francusku ( a Normani juţnu Italiju). Islam napreduje. Bagdad je u VIII vijeku znaĉajan kao i Bizant ( i kulturološki). Bizant se usredotoĉio
na branu od Islama. Kako navodi Janson9...
... ispred bilo koje srednjovekovne katedrale , remekdela srednjovekovne civilizacije, da prospemo kantu vode, ona bi dospela u Atlantik a ne u Mediteran....
Naime, nakon najezde germanskih osvajaĉkih plemena ( Keltsko-germansko nasljeĊe...), krajem VI vijeka na Zapadu više nema centralne vlasti. Iako postoji papa, veliku vlast imaju i kršćanski redovi,
koji se ubrzano mnoţe... I crkva i drţava ubrzo su otkrile da njihova suradnja donosi obostranu korist, te da ĉak ne mogu opstati jedna bez druge...
8
9
Giorgio Vasari: Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata, Beograd 2000, str. 17
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str.. 225
11
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Krščanski samostanski redovi :
Poĉelo je rano: neki su odluĉili da ţive poput pustinjaka, u zabaĉenim mjestima, drugi se okupljaju u manastirima...
Pustinjaka je bilo i kod Ţidova u prvom vijeku ( Sv. Jovan Krstitelj).
Kršćani pustinjaci se najranije javljaju u egipatskoj pustinji, kasnije i u Siriji , a zatim u 4. st. oko ĉuvenih pustinjaka se poĉinju formirati zajednice ...
Najstariji samostan je 320. godine formirao Pahomije uz rijeku Nil. Zatim se javljaju u Siriji ( poredani uz hodoĉasniĉke putove koji su vodili prema velikom manastiru Kalat Siman ...
U Bizantskom svijetu prvi manastir osniva Vasilije Veliki u Cezareji, u Maloj Aziji, u IV stoljeću. (Vasilije je jedan od ĉetiri oca grĉke crkve; zaveo je i “pravila” ( kao što je to na Zapadu, u isto
vrijeme zaveo sv. Augustin, koji je ideju prenio i u Afriku; u Francuskoj Sv. Martin iz Toursa, u Irskoj Sv. Patrik... )
Znaĉajan je, prije svega , BENEDIKT iz Nursije (480-553), osnivaĉ opatije u Monte Casinu; BENEDIKTINSKI RED je podrţao papa Grgur Veliki i sam najprije kaluĊer.
Kasnije manastire podrţavaju kraljevi, pogotovo Karlo Veliki
Pored benediktinaca, vremenom jaĉaju i klinijevski samostani ( 909. obnovljeni benediktinski red), cistercitski ( 1098. povratak prvobitnim naĉelima benediktinaca, namjerno na udaljenim mjestima,
gdje je moguć isposniĉki ţivot), kartuzijanski ( kaluĊer Bruno, Italija 1084. red pustinjaka....).
Kasnije velikaši, podrţavaju franjevački red ( 1209. Franjo Asiški : duhovna obnova, skromnost, ĉak prosjaci; njihov ţenski red... sestre Klarise), kao i dominikanske redove ( 1220. osniva Španjolac
Sv. Dominic , ranije ĉlan cistercitskog reda.
Crkva najprije osigurava odanost svih redova. Nakon što je raskinula do kraja veze sa Istokom, obratila se za pomoć germanskom Sjeveru. Bolji putovi širom Evrope, jaĉanje gradova, kao i sve jaĉa
papska duhovna vlast, objedinjuje sve zemlje. Ponovo se otvaraju trgovaĉki sredozemni putovi; prednjaĉe pogotovo flote Venecije, Genove, Amalfija, Pize i Riminija.
U Francuskoj zidne slike, još uvijek, rade grĉki majstori, koji stiţu preko Italije, koja je odrţavala veze sa Istokom.
Levantski je utjecaj primjetan i na freskama u Santa Maria Foris Portas u Castelpriu, najznaĉajnijem sjevernotalijanskom ciklusu fresaka koji je vjerojatno izradio neki grĉki umjetnik.
Kada konaĉno Karlo Veliki od pape dobije titulu cara, iako ne ţivi u Rimu, već gradi prijestolnicu u Achenu, stvaraju se i veće mogućnosti za umjetnost. Bizantski
utjecaj se širi sve do Engleske i Njemaĉke. Glavni posrednik je benediktinski red, koji je u 12. stoljeću bio na vrhuncu moći...
U Clunyju ( sjedištu benediktinskog reda u Francuskoj ), u samostanskim zanatskim radionicama je evidentno bizantsko divljenje
- antiĉkoj umjetnosti ali i zanatska tradicija baštinjena iz
- njemačkih radionica, gdje su bili grčki majstori, pristigli iz Carigrada...
Na novi naĉin slikanja uticali su majstori, koji su virtuozno radili u metalu ( ukljuĉujući lijevanje, izradu reljefa, ali i graviranje, emajliranje, kovanje.... što je u srednjem
vijeku, još od karolinškog doba bilo pogotovo razvijeno u dolini Metze). Naime, iluminacije su stilizirane sliĉno kao i skupocjeni radovi u zlatu i emajlu (kao da su
crteţom na minijaturi uokvirene pojedine boje):
←5/ 13. Nicolas iz Verduna: Prijelaz preko Crvenog mora, detaljRim, katakombe Sv. Petra i Marcelina; segment iz oltara crkve; opatija
Klosternneuburg; 1181.; v. ploĉice 14 cm; zlato i emajl; oltar sadrţi brojne gravirane i emajlirane ploĉe koje su prvobitno ukrašavale propovjedaonicu ali su poslije
poţara 1330. preureĊene kao triptih ; poredane su kao niz rukopisnih iluminacija...; (prikaz Starog i Novog zavjeta ... ); ovaj virtuozan i izuzetan crteţ ( figura, draperija,
pokreta....) odigrao je bitan utjecaj na slikarstvo budućih stoljeća
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.2.1.
12
rane romanske freske
Romanska tehnika je u principu analogna bizantskoj tehnici , te bi se moglo reći da je samo rijeĉ o jednoj verziji «orijentalne tehnike». Naime, u šestom stoljeću slikaju još uvijek na sliĉan naĉin i na
Istoku i na Zapadu. Kako je zapisano u mnogim ranim manuskriptima ... crteţ je često izveden u svjeţi malter, a kasnije slikanje je izvedeno dodatkom sekundarnog veziva...
intonaco je prekriven tankim slojem kreča, na kojem je zatim raĎeno krečem ili temperom...
Ipak ima nekih specifiĉnosti...
Brojne varijacije evidentne su u podruĉju Sjevera Alpa. Iako Mappae Clavicula potvrĊuje da je freska primjenjivana u VIII i IX st. Theophilus, vjerojatno sredinom XII stoljeća, ni u jednom
poglavlju ne govori o zidnim tehnikama, po ĉemu se pretpostavlja da je ono manje primjenjivano…
THEOPHILUS (djeluje, moţda i u devetom stoljeću; većina struĉnjaka smatra da je vjerojatnije iz kraja 11. ili poĉetka 12. stoljeća). Izdaje djelo: SHEDULA DIVERSARUM ARTIUM (benediktinac u
samostanu Helmershausenu, briţan kroniĉar svog vremena ; od 13. do 19. st. izraĊeno je 12 prepisa); u uvodnom tekstu obraća se Bogu, monaškom poniznošću i uz niz uvodnih uputa kaţe na kraju ...
ako ove upute… briţljivo ispitaš, naći ćeš koje vrste boja i njihovih mješavina posjeduju Grci, koje su emalje i raznovrsna niella savjesno otkrili Etrurci,
...što u filigranu, u odlivima ili u intarziji razlikuje Arabiju,...
U prvoj knjizi, u XV. poglavlju Theophilus ipak savjetuje, da...za slikanje na zidu...
...10 pokrij sa okerom sa malo kreča kako bi bio sjajniji. Učini sjene sa crvenim okerom, a moţeš i sa zelenom zemljom ili sa mješavinom okera i verdigriza.
Inkarnat je nanošen mješavinom okera, cinobera i kreča, a modelacja kao gore. Kada je u pitanju slikanje na suho, potrebno je prije početka rada zid dobro nakvasiti.
Sve boje treba takoĎer nakvasiti i izmiješati sa krečem i slikati na mokro, da se zid suši zajedno sa bojom i tako učvrsti.
Pod slikanje ispod plave i viridijana izvodi se jednom bojom koja se zove VENEDA a to je mješavina crne i kreča.
Na tu boju, već osušenu nanosi se tanak sloj plave pripremljene sa ŢUMANJKOM razrijeĎenim sa mnogo vode a zatim i jedan deblji sloj ako se ţeli veći intenzitet.
Slično se postupa i sa viridijanom...
Ali u II poglavlju, kada Theophilus govori o zelenoj zemlji, spominje da je ona jako pogodna za slikanje...IN RECENTI MURO... ( u svjeţi zid).
A u dva pasusa u XIV poglavlju precizira da...orpiment i mješavine koje ga sadrţe nisu otporne na zidu ... nullam vim habet in muro...
Ova verzija «orijentalne tehnike» , dakle one mezopotamske tradicije, koja se nastavlja u Bizantu, je tehnika, koja nije nikada zaboravljena.
Krajem VIII stoljeća freske već rade i domaći majstori, ali je utjecaj Bizanta još uvijek jako prisutan.
TRI PRIMJERA: ako usporedimo freske nastale tokom sljedeća dva stoljeća u Italiji, uvidjeti ćemo da je razlika u tehnici i stilu neznatna…
Istina, freska Sv. Andrija, ( prvi primjer) u crkvi Santa Maria Antiqua , u Rimu, još je rad bizantskih umjetnika. Bizantska umjetnost , koja se razvila na osnovu pozno rimske umjetnosti, primila je od
istoĉnjaĉke umjetnosti sklonost ka bogatom ukrašavanju, sa mnogo zlata I dragog kamenja…Ovaj procvat bizantske ikonografije prekinulo je na istoku ikonoborstvo, te su se umjetnici sklonili na Zapad ,
u takozvano rimsko carstvo njemaĉke narodnosti, gdje je car Karlo Veliki sprovodio mnogo blaţe odluke ikonoboraĉkih sabora. Tako bizantski umjetnici djeluju u to vrijeme na ĉitavom podruĉju
Zapadnog Rimskog Carstva… Zanatska iskustva se ne mijenjaju sve do pojave Giotta, koji je preveo ikonografiju od grĉke na latinsku…
Napuštanje striktnih bizantskih uputa je evidentno prvi puta na fresci Ascensione ( drugi primjer) u crkvi San Clemente u Rimu.
Profesor Mora naglašava i primjer slikarija u katedrali u Formisu, u katedrali Saint’Angelo,( treći primjer) slikarija koje su, iako za stoljeće mlaĊe, još uvijek pod jakim utjecajem Bizanta:
10
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / od str. 141 do str.144
13
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
TRI PRIMJERA:
5/14.
5/15.
5/16.
5/ 14. Rim: Sv. Andrija crkva Santa Maria Antiqua; 8. stoljeće ( nakon izgona Gota iz Rima, sazidana je crkva St.Maria Antiqua na Palatinu; papa Ivan VII poziva bizantske umjetnike da
oslikaju freske u presbiteriju ; to su zadnje bizantske freske na Zapadu, koje su oduševile i Karla Velikog, što je uticalo na zanat i stil sljedećih epoha) ; buon fresco ; postupak gradnje zidne slike je
sljedeći:preliminarni crteţ na intonacu sa crvenim okerom i ţutom, plošno nanošenje generalnog tona, nanošenje eventualnih srednjih tonova modeliranja, ponegdje docrtavanje prema potrebi, te
svjetlosti i sjene…; samo ponekad bilo je na kraju i slikanja sa kreĉem ( ako je trajalo duţe )
5/ 15. Freska: Ascensione; Kristovo uzlaţenje crkva San Clemente; oko 850; ; likovi apostola ukazuju na postepenog oslobaĊanja od kontura; buon fresco ; na lokalnom tonu inkarnata
saĉuvan je do danas uglavnom crveni crteţ u konturama ali i zeleni crteţ…; o bogatom koloritu, kojeg više nema, govori natpis:
ova slikarija zrači svojom ljepotom više od svih drugih, što imamo zahvaliti svećeniku Leonu, koji ju je stvarao sa puno ljubavi…
5/ 16. Formis: katedrala Saint’Angelo : Majka Jakova i Ivana kod nogu Krista ; Formis: katedrala Saint’Angelo; Italija, Capua; 1027/87.; crkvu je sagradio opat Desiderije ( naime,
krajem 11. st. opat Deziderije ;
kasnije papa Viktor III poziva grĉke umjetnike da ukrase mozaicima baziliku benediktinskog samostana u Monte Cassinu. Iako se mozaici nisu saĉuvali, njihov utjecaj se vidi na freskama naslikanim
nedugo zatim u već spomenutoj crkvi u Formisu; stil je bizantski a sama tematika je prilagoĊena latinskim liturgijskim zahtjevima…);
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
14
tehnika je buon fresco ; oĉito pod jakim utjecajem bizantske umjetnosti, pogotovo je evidentan utjecaj Cipra 11; u pitanju je rad više majstora, koji su bili i nosioci pojedinih samostalnih radionica; i
profesor Mora smatra da mnogi...detalji pokazuju istočnjačke tendencije romanskog doba: pojednostavljen strugani crteţ,
gdje je prisutna igra prednje i zadnje forme kao grafizam poteza…
Naziru se i stariji slojevi slikarija u donjim slojevima.
Sliĉno je inaĉe raĊeno na Zapadu tokom IX i X stoljeća - na primjer u Auxerru, u alpskom samostanu Müstair, kojeg je prema predaji osnovao sam Karlo Veliki, u Malsu i drugdje…
Ovaj naĉin rada prisutan je i u duecentu i trecentu.
Tako je na dekoracijama u Montoireu – u kapeli Saint-Gilles iz XII stoljeća, interesantna kombinacija figurativnih dekoracija i imitacija spojeva ( kao giornata) samih ; ne radi se o pravim spojevima,
već stvaranju ravnomjernog ritma bez oštrog geometrijskog reda. Istom zidnom tehnikom rade i slikari u doba karolinga ( naĉin rada je sliĉan na Zapadu u cjelini). Slikanje u svjeţi malter izvodi se
lagano u pontatama. Malter je više ili manje bez prisustva vlakana (karakteristiĉnih za mezopotamsku tradiciju Istoka); iako ima sluĉajeva, da se pojave i vlakna u malteru, to ne znaĉi da je nuţno u
pitanju utjecaj Istoka, jer je i taj malter korišten u Rimu i prije.
Pored pontata primjećujemo i korištenje pritiskivanja uţeta, kao i urezivanja crteţa, što je vidljivo ponekad i na završenim freskama. Ovaj naĉin rada navodi se i u drugim tekstovima toga vremena, ĉak i
u hermenijama …
Ipak, u vrijeme opisano u Theophilusovom De diversis artibus , dakle krajem XI stoljeća, na Zapadu su već evidentne lokalne razlike u metodama slikanja na zidu. Tako - dok se na krajnjem Zapadu, na
primjer u Auxerru ( kod izvora Seine) zidne slike izvode metodom, koja je bliţa al secco slikanju, u podruĉju juţnih Alpa i na Apeninskom poluotoku ostaju odani tradiciji buon fresca, naĉinu gradnje,
koji je kasnije zabiljeţio Cennini. U poĉetku je u pitanju nastavak postojeće prakse, te moţemo uoĉiti tri principa:
1. talijanske utjecaje posebno u Provansi/Avignon, Austriji i Ĉeškoj, javlja se buon fresco sa giornatama uz manje korištenje secco slikanja ;
2. secco - u Avignonu , Kölnu i Ĉeškoj javlja se i drugi tip zidne slike: rad na kamenom zidu bez intonaca ( na trajnost ovih slika svakako je uticalo i kvalitetno srednjovjekovno zidanje: poznato je da
je najtrajniji i najĉvršći KAMENI ZID vezan “na suho” i nabacan malterom debljine 0,5 cm; slikarski malter na takvom zidu mora biti nešto deblji i do 5 cm – sušen prije slikanja najmanje dvije godine
) , samo sa uljenim premazom preko eventualnog kreĉnog izravnavanja, a zatim slikanje cenninijevom temperom;
3. nordijske pokušaje da se na zid prenesu iskustva sa štafelajske slike (tempere i ulja).
U Italiji je, dakle, evidentno uporno insistiranje na romanskoj tehnici. Koristi se buon fresco sa giornatama uz manje korištenje secco slikanja, kao što pokazuje primjer u Gallianu kod Coma:
1007. ; detalj freske u apsidi; buon fresco ; slikanje sa dodatnim secco slikanjem; vidljivo je al fresco nanošenje crnog sloja ispod plave nanesene al secco ;izuzetno ţive boje upućuju na dodatno
secco slikanje;
stil je slobodniji od bizantskog ; evidentni su ţivi pokreti figura; svijetlo akcentiranje nabora podsjeća na sliĉan stil sa sjeverne strane Alpa;
11
W.F.Volbach J. Lafontaine-Dosogne:: Bysanz und der Christliche Osten; Propyläen, Berlin/ 1970
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
←5/ 17. Crkva San Vicenzo: Prorok Jeremija kod Kristovih
nogu
5/ 18. Formis : Hapšenje Krista→
1085 ; crkva San Angelo; detalj freske u apsidi; buon fresco ; slikanje sa
dodatnim secco slikanjem.
Sliĉno kao freska iz crkve San Vicenza , kao i ona u crkvi San Agelo u
Formisu, raĊene su zidne slike i sljedećih stoljeća, ne samo u Italiji, već i u
okruţenju, na podruĉju Alpa …
Vremenom se susrećemo sa
- sa jedne strane francuskim, a
- sa druge strane i bizantskim utjecajem…
5/ 19. Crkva Sv. Foška kod Peroja : Uznesenje Kristovo→
trijumfalni zid nad apsidom crkve ( crkva je potpuno na osami kraj Peroja); 12.
stoljeće; freska ( saĉuvana jer je u doba snaţnog prodora protestantizma bila
premazana vapnom, te ponovo otkrivena tek nedavno); evidentan je izraziti
francuski utjecaj ( plasirani nabori odjeće);
←5/ 20. Manastirska crkva na Nonnbergu: Figura sveca
manastir u Salzburgu : oĉito pod utjecajem Bizanta, pogotovu u ekspresivnim
linijama lica i blijedom koloritu; sredina 12. stoljeća; u komparaciji sa zidnom
slikom desno, nastalom prije , nema bitnih izmjena u tehniĉkom smislu ; oĉito je
bijela od kreĉa plošno nanesena na pojedine partije; nepostojani plavi tonovi su
ipak djelomiĉno saĉuvani;
15
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
←5/ 21. Formis: Biskup Desiderius sa modelom svoje crkve
apsida bazilike Sant'Angelo; biskupija se nalazi kod grada Capua Vetere (Campania); zadnja ĉetvrtina 11. stoljeća; inicijator
biskup Monte Cassina – Desiderius (1085-1087); izradili su ih benediktinski fratri, koji su bili pod bizantskim utjecajem; ovo je
evidentno, kako u linearnom stilu, kompoziciji i oblikovanju draperije, tako i po simbolici; tehnika je sliĉna bizantskoj…
Dakle, prisutan je izvjesni kontinuitet – od zadnjeg rimskog stila, kasnijih slika u katakombama do prvih ambicioznijih freski…
Tako su ponegdje vidljivi i dekorativni ukrasi u štuku, a ponekad i štuk na slikariji ( što podsjeća na stara rimska zanatska
iskustva). Na primjer - Majstor di San Francesco u Assisiu slika dekoraciju 1260/70 : u samu slikariju su inkrustirana mala
ogledala da bi sugerirala zvijezde…
Aplicirani su i drugi reljefni dodaci.
Ipak, u podruĉju juţnih Alpa i na Apeninskom poluotoku ostaju odani tradiciji buon fresca:
buon fresco slikanje daje
- veću transparentnost,
- spontanost,
- ljepšu modelaciju ( jer nema vremena za korekture).
Zato kasnije i Cennini posebno naglašava kako ne treba pod slikati i nanositi lokalne tonove...
...nego, kao Giotto, slikati direktno !
16
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.2.2.
17
zidne tehnike Sjevera
Dok u vrijeme opisano u Theophilusovom De diversis artibus
, krajem XI stoljeća, u podruĉju juţnih Alpa i na Apeninskom
poluotoku ostaju odani tradiciji «buon fresca”, na krajnjem
Zapadu, na primjer u Auxerru zidne slike se izvode metodom,
koji je bliţi al secco slikanju:
5/ 22. Kripta crkve u Auxerru:
Sv.Stefan pred prvosveštenikom→
kripta ( u obliku dvorane) u podzemlju biskupske crkve SaintGermainu u Auxerru, kod izvora Seine, juţno od Pariza; crkvu je poĉeo graditi Konrad Okserski, roĊak Karla Ćelavog; 841-859;
tema je vezana za odavanje poĉasti svetcima koji su tu pokopani; slike iz ţivota Sv. Stefana ( osloboĊene trodimenzionalnosti):
Sv. Stefan mirno stoji u svojoj svećeniĉkoj bijeloj odjeći iako ga upravo napada devet pripadnika Libertinaca;
sve je ukrašeno i bordurama sa biljnim ornamentom; koloristiĉka shema je ograniĉena na crvenu, oker i plaviĉasto crvenu boju
(vide se potezi kista);
←5/ 23. Kripta crkve u Auxerru: Krist na konju ; detalj
centralni dio velike kompozicije na svodu kripte; 12. stoljeće; u komparaciji sa zidnom slikom Sv. Stefana, nastalom stoljeće
prije, nema bitnih izmjena u tehniĉkom smislu ; oĉito je bijela od kreĉa plošno nanesena na pojedine partije; plavi tonovi su
gotovo u cijelosti otpali; iako je moguće, da je crteţ izveden u svjeţi malter, kasnije slikanje je izvedeno dodatkom sekundarnog
veziva...
12
…intonaco je prekriven tankim slojem kreča, na kojem je zatim raĎeno krečem ili temperom .Za slikanje na zidu ...
… pokrij sa okerom sa malo kreča kako bi bio sjajniji.
Učini sjene sa crvenim okerom, a moţeš i sa zelenom zemljom ili sa mješavinom okera i verdigriza…
12
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / od str. 141 do str. 144
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
18
Romanska tehnika je u principu analogna bizantskoj tehnici , te bi se moglo reći da je rijeĉ o jednoj verziji «orijentalne tehnike».
Ipak ima nekih specifiĉnosti.
Brojne varijacije evidentne su u podruĉju Sjevera Alpa. Iako Mappae Clavicula potvrĊuje da je freska primjenjivana u VIII i IX st., Theophilus, vjerojatno sredinom XII st., nema ni jednog poglavlja o
zidnim tehnikama, po ĉemu se pretpostavlja da je ono manje primjenjivano.
U prvoj knjizi, u XV poglavlju ipak zapisuje da: …za slikanje na zidu sa krečnom temperom –
pigmentima i krečnim mlijekom ili nekom drugom temperom,
koju profesor Mora, za razliku od krečne naziva…
… Peinture à sec…
…navodeći poznate upute, citirane već u kontekstu rane romanske freske...
Naime, majstori su naglašavali da je i 13...kada je u pitanju slikanje na suho, potrebno prije početka rada zid dobro nakvasiti.
Sve boje treba takoĎer nakvasiti i izmiješati sa krečem i slikati na mokro, da se zid suši zajedno sa bojom i tako učvrsti...
Samo kod nekih, pogotovo plavih i zelenih tonova, spominje se „prava“ secco metoda, i to kao sloj preko pod slikanja...
Brojne varijacije evidentne su u podruĉju sjevernije od Alpa. Tako slikarije u kripti crkve u Neuenbergu ( u samostanu je 1025. godine boravio car Konrad II.) iznad Fulde iz 1023. godine podsjećaju
na one u Auxerru , iako starije gotovo dva stoljeća. U pitanju je rijedak primjer oĉuvanog zidnog slikarstva iz ottonskog vremena
5/ 24. Kripta crkve u benediktinskom samostanu Sv. Andrije: Kolo anĎela
13
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / od str. 141 do str. 144.
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
nekadašnji benediktinski samostan sv. Andrije, Neuenberg iznad Fulde (istoĉno od renske oblasti); slikarije su iz vremena kada
je crkva posvećena 1023. godine; kolo anĊela sa Kristovim vladarskim znamenima (ukupno 22 anĊela); slikano je i buon fresco
kao i al secco. Neke boje se nanose u svjeţe, neke samo na suho, a većina posebnim naĉinom slikanja na nakvašeni suhi malter
sa pigmentima vezanim KREĈNIM VEZIVOM.
Pretpostavlja se da je u pitanju kreĉno fresco slikanje KALKFRESCOMALEREI - jer se kreĉno mlijeko dodaje u sve boje.
Ipak, oĉito vjerni tradiciji slikanja u svjeţe, izgleda da oĉekuju da boja kalcinira i pomoću kreĉa iz maltera a ne samo
sekundarnim vezivanjem . Pretpostavke da je prvo iscrtavanje na zidu uraĊeno «al fresco» moţe potvrditi ĉinjenica da je crteţ
oĉito jako otporan, dok slikani sloj u mnogome nedostaje. Da li je u pitanju prava freska ili ne, nije definitivno utvrĊeno.
Moţda u prvom sloju jeste u pitanju prava freska, ako se termin kreĉ ovdje koristi kao kreĉna bijela - dakle svjetliji oker a ne
kreĉ kao vezivo. Ono što Cennini naziva blanc de Saint-Jean …
Theophilus ne spominje ni crteţ ni malter ali on o tome ne govori ni kad piše o iluminiranju ili bilo kojem slikanju…
Ali, Theiphilus Presbyter u svojoj Scheduli... navodi toĉan postupak pripreme kazeina od usirenog mlijeka:
progrušani kravlji sir ispirao se u toploj vodi nekoliko puta, sve dotle dok se sva surutka ne odstrani.
Zatim se iscijeĎeni sir drţao u hladnoj vodi dok se ne stvrdne, te zatim ribao komadićem glatkog drveta na drvenoj ploči.
Zatim se miješao u stupi sa vodom i krečom dok se ne dobije ugušćena masa ljepila...
moţda se secco slikanje već tada izvodilo i ovim vezivom?
Audemarov MS razlikuje razliĉite mogućnosti korištenja veziva na pergamentu, na drvetu i na zidu, te za ovaj posljednji sluĉaj
preporuĉuje ulje za bijelu (céruse) i za zelenu (virideum)... koje dobro suše14.…s tim da se zelena moţe nanositi i sa vinom…
Eastlake navodi da se sliĉan savjet nalazi u jednom MS iz XIV st. koji se ĉuva u British Museumu ali se navod odnosi na XI st.
Za minium savjetuje gumu i iskljuĉuje primjenu jajeta Nanošenje samo sa vodom podrazumijeva buon fresco ...
Moţda se vezivo odnosi samo na crne i plave ali ovo nije dovoljno jasno.
Do sada nije obavljeno dovoljno analiza koje bi, prema Mori, …
15
... potvrdile način izvoĎenja ovih slika: vidljive su «pontate»
...u fazi iscrtavanja u buon fresco , ali je očito u pitanju secco slikanje à la détrempe.
Ovo potvrĎuje činjenica da je često nestalo gornjih slikanih slojeva ali je crteţ evidentan…
5/ 25. Kripta crkve u Auxerru: Sv.Stefan pred prvosveštenikom, detalj →
14
15
'Eastlake/Vol.I /42-43;
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / od str. 144 do str.147
19
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
20
Takozvanu kreĉnu fresku, koja dominira u Renskoj oblasti odnosno jednu varijantu u Austriji i Bavarskoj ( u Njemaĉkoj je evidentan tako zvani Zackenstil , gdje se kao nuţno javlja potreba za
pozlatom i temperom), opisuju profesor Mora na slijedeći naĉin:
…intonaco je prekriven tankim slojem kreča, na kojem je zatim raĎeno krečom ili temperom.
O tome postoji brojna literatura. Kombinacija kreĉa i kazeina se podrazumijevala, jer je ovo kompleksno vezivo korišteno već u ranom srednjem vijeku i kao vezivo za sastavljanje drvenih ploĉa kao i za
plombiranje neravnina na drvetu.
Dakle, nema više «pontata».
Intonaco je postavljen na kompletnu visinu i premazan kreĉom (da sporije suši). Ovo jako podsjeća na praksu Etruraca i frapantno potvrĊuje kontinuitet ove tehnike kroz tisućljeća.
Nema više graviranog crteţa kao što je bila bizantska praksa, što je otvaralo veću slobodu slikanja a i omogućavalo je transparentnost crtaćih poteza sve do kraja, izmeĊu ostalog i zbog ĉinjenice da sada
slikarima nije vaţna polirana površina.
Prilikom zapoĉinjanja crteţ se izvodio na osnovu takozvanih «SIMILIA» koje su, istina, bile uobiĉajene i u bizantskom slikarstvu (ikonografske sheme) kao i kod iluminatora. Postojali su albumi u
kojima je bio izbor motiva. Za razliku od bizantskih ikonografskih shema ovdje su više u pitanju neke subjektivne percepcije, opisivanje i kopije – crteţi već vrednovanih djela kako bi slikar mogao da
dobije orijentaciju u svom inventivnom pristupu kompoziciji.
Zato je crteţ nanošen direktno IN SITU. Tako su naznaĉeni smjerovi kompozicije, konstruktivni elementi, geometrijski raspored ( vodoravne i horizontalne linije).
Ipak, prisutna je sloboda. Ponegdje je evidentna izmjena kompozicije prisutna i nakon duţeg rada, ĉak bez nastojanja da se sakriju donji potezi.
Istina, ima i razlika u pristupu:
- s jedne strane geometrijska strogoća u sjevernom alpskom podruĉju ('Bizant) i
- s druge strane romanska sloboda u renskom i francuskom podruĉju.... spontanost !
U Francuskoj je u pitanju originalni rukopis majstora
- od crteţa,
- osvjetljenja,
- sjena,
- akcentiranja; (Theophilus je sliĉno kodificirao iluminiranje); obiĉno se crteţ izvodi u crnoj ili crvenoj, smeĊoj ili ţutoj boji…
21
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.3 gotske zidne tehnike - Giotto
5.2.3.1.
5.2.3.0.
5.2.3.0. uvodne napomene
Giotto di Bondone, Simone Martini i suvremenici i sljedbenici
uvodne napomene
Tokom 13. stoljeća (pogotovo nakon osvajanja Carigrada od kriţara 1204. godine), osjetan je u Italiji dodatno jak utjecaj Bizanta, kao “grčki
način” slikanja. Tako Vasari16 navodi da su vlasti gradske uprave u Firenci pozvale neke grĉke slikare...
...da obnove slikarstvo u toj sredini
u kojoj je umetnost bila ne samo uniţena već je gotovo i nestala...
←5/ 26. Majstor Ivan iz Kastva: Ples mrtvaca , detalj ; 1490. Crkva svetog trojstva, Hrastovlje…
Napadi Barbara na Zapadno Rimsko Carstvo, pljaĉkanje, razaranje i spaljivanje Rima, zaustavili su procvat u tom dijelu kršćanske crkve.
Istoĉno Rimsko Carstvo imalo je više sreće u pogledu svoje sigurnosti. Zato je tamo kulturni ţivot imao više prilika za procvat i razvoj,
naroĉito u vremenu cara Justinijana. Ovaj procvat prekinulo je na Istoku ikonoborstvo te su se umjetnici sklonili na Zapad, u tako zvano
Rimsko Carstvo njemaĉke narodnosti, gdje je car Karlo Veliki provodio mnogo blaţe odluke...Tako je grčkim načinom slikano na zapadu
sve do pojave Giotta, koji je preveo ikonografiju od grĉke na latinsku...
5/ 27. Dornai: Ples mrtvaca , detalj →
freska na vanjskoj fasadi je kasnijeg datuma ali podsjeća na
srednjevjekovne „Totentanzen“
U drugim evropskim centrima nastavlja se postojeća praksa
romanike. Utjecaji su razliĉiti. Mnogi teoretiĉari prepoznaju tri
principa, kao rezultat razliĉitih utjecaja…
16
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 363.
22
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
TRI PRINCIPA:
-
talijanski principi ,
antički principi, zasnovani, prije svega na starim zanatskim iskustvima secco slikanja , te treći,
nordijski pokušaji slikanja na naĉin, da se postigne veća otpornost na vlagu…
talijanski principi
primjetni su posebno u Provansi (Avignon), Austriji i Ĉeškoj, gdje se javlja buon fresco sa giornatama uz manje korištenje secco slikanja ...Tako su slikali, ĉak i stoljeće nakon Giotta, i naši majstori
Vincent i Ivan iz Kastva ( u to vrijeme Istra je pripadala Milanu.)
5/ 28. Majstor Vincent iz Kastva: Ples mrtvaca
Freska; domaća škola zidnog slikarstva na temelju višestoljetne tradicije ; zapadni zid crkve na groblju; Berani, Istra; 1474; tipiĉna tema za to vrijeme; majstor je za svoje kompozicije koristio grafiĉke
predloške koji su kolali srednjom Evropom... ; inaĉe su na drugim površinama crkve oslikani prizori iz Kristova ţivota, razvijenom kavalkadom poklonstva kraljeva...
23
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
antički principi
su zasnovani, prije svega, na starim zanatskim iskustvima secco slikanja ( još bizantskim iskustvima , zasnovanim na starim dekorativnim stucco tehnikama).
Evidentni su u Avignonu , Kölnu, Ĉeškoj, kao rad na kamenom zidu bez intonaca, samo sa uljenim premazom preko eventualnog kreĉnog izravnavanja, a zatim slikanje cenninijevom temperom…
Ĉeška pod Karlom IV obiluje primjerima bogatih kombinacija svih poznatih tehnika: drago kamenje u zlatu, reljefne pozlaćene štukature, aplikacije štafelajskih slika na zidu;
primjenjivana je i tehnika nazvana Pressbrokate : aplikacija na slici (na zidu, na prenosivoj slici kao i na obojenoj skulpturi... ); raĊena je pritiskivanjem u vosak; na zidu je ova tehnika evidentna u
Francuskoj ali i kod Pisanella...
Aplikacije reljefa su se ponekad izvodile odmah uz intonaco (direktnim modeliranjem ili korištenjem kalupa, odnosno punciranja, utiskivanja).
U štuku ima raznih dodataka ( biljnih i ţivotinjskih veziva). Utiskivanje brokata u vosak prakticirano je više na sjeveru, pogotovo kod polikromije skulptura, ali i na zidu .
Profesor Mora spominje primjer Pisanella, kao i primjer iz Assisija, gdje je u trecentu u Cappella della Maddelna primjetno da su lica modelirana u laganom reljefu u štuk.
nordijski pokušaji
slikanja na naĉin, da se postigne veća otpornost na vlagu, prenoseći na zid iskustva sa štafelajske slike (tempere i ulja) , u smislu firnisovane tempere… Tako je slikana zidna slika u Westminsterskoj
kapeli 1350. godine: u slikanom sloju su vidljive tipiĉne krakelure, karakteristiĉne za štafelajsko slikarstvo istog vremena...
Heraclius već u VIII st. spominje primjenu ulja za slikanje na kamenu ili na stupovima za imitaciju mramora, ali preporuĉuje zagrijavanje površine i sušenje na suncu ;
Audemarov MS spominje ulje za olovno bijelu i vert-de-gris, istina, uz otvoreno pitanje da li se ovdje radi o slikanju ili samo o bojenju, marmoriranju, patiniranju...); Kao ZELENA BOJA od davnina
se koristio malahit- verde azuro ; iako već Plinius navodi i mogućnost njegovog dobivanja djelovanjem octa na bakarne opiljke, i nakon Audemara - Cennini naglašava da je u pitanju prirodni pigment
dobiven mljevenjem minerala malahita, gruba zrna nalik pijesku (dobar je bio jedino u zidnim secco tehnikama i u jajnoj temperi).
Eastlake, koji je prostudirao mnoge rukopise, pogotovo u Engleskoj, smatra da je prvo slikanje uljem –
- ono u Wetminsterskoj palači... kraljevska soba 1274/77 , te
- u Katedrali d'Ely 1325/58 ; u ovom drugom sluĉaju toĉno je reĉeno da se slika korištenjem… pro coloribus temperandis; o tome govori i jedan raĉun za Chapelle Saint-Etienne ... olei
pictorum 1352. ; Eastlake naglašava znaĉaj koji je Theophilus davao ĉinjenici da se uljem slika samo na površinama koje mogu sušiti na suncu.
Majstor Teodorik, kako navodi Mora17, slikao je na zidu na kojem je
- najprije sloj oker uljene boje direktno na zidu ( Kapela St. Venceslas) ili na suhom intonacu ( Karlstein)...
Cennini takoĊer navodi mogućnost slikanja uljem na zidu , a Ghiberti navodi da je Giotto slikao uljem ali ne navodi da li na zidu.
Poznato je da je, Giorgio d'Aquila, prema jednom dokumentu koji se ĉuva u Torinu neuspješno 1325. slikao orahovim uljem u Kapeli Pinarolo...
17
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / str. 151.
24
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.2.3.1.
Giotto di Bondone, Simone Martini,
te suvremenici i sljedbenici
...Giotto se verovatno i sam upoznao sa antičkim rimskim zidnim slikarstvom.
Po drugoj strani vaţan je i utjecaj Nicola i Giovannija Pisana... kao posrednika,
preko kojih je Giotto došao u dodir sa sjevernom gotikom !
Afirmirani slikari, meĊu kojima i Giotto , ţivjeli su u vrijeme , kada su se oko katedrala još uvijek okupljali i anonimni
putujući slikari, koji su razmjenjivali iskustva u timskom radu....
To je vrijeme putujućih slikara: majstori sa Seine dolaze u Italiju, slikari putuju za poslom , završavaju eventualne
nezavršene radove…Na taj naĉin ţive još uvijek i Giotto, i Tadeo Gaddi i Fra Angelico. Slikama se ukrašavaju ne samo
crkve i kuće nego i sanduĉići za svadbene poklone, ratna oruţja, korice manuskripti pa ĉak i sedla i konjske uzde…
Pošto je društvu bilo potrebno toliko slika – prirodno je što je bilo mnogo slikara. U 14. stoljeću cijela Evropa u Parizu
kupuje retables – prenosive sakralne slike…
opus oevre bauhuette - zidarske loţe
Gradnjom katedrala ( pored cehovskih udruţenja , o kojima ćemo kasnije) javlja se i zidarska loţa – OPUS OEVRE
BAUHUETTE : ĉine je zanatlije i umjetnici organizirani oko ambiciozne gradnje, koji se ĉesto sele od objekta do
objekta. To je i razlika izmeĊu prethodnih organiziranja više radionica unutar manastira, odnosno dvora, i ovih
pokretljivih profesionalaca.
U pitanju su objekti, sinkronizirano voĊeni od „DIRIGENTA” ... gdje je teško razlikovati zanatliju od umjetnika...
Kako je zapisao Hauser18 ... ni u jednoj fazi stvaranja ovog kolektivnog umjetničkog djela nije mogućno stvarno
odijeliti umjetničku svrhu od tehnike...
i jedno i drugo su samo vidovi jednog procesa i mogu se razlikovati samo u teoriji...
Zidarskom loţom ( a sliĉnih je bilo već u Grĉkoj i Rimu) rukovodi
- magister operis – upravitelj i
- magister lapidum projektant ( ponekad su upravitelj i projektant jedna osoba).
←5/ 29. Fouquet: Gradnja katedrale
18
Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / str. 230
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
25
LOŢA odgovara za, do tada nepoznato, obiman i kompliciran zadatak i ima svoja pravila o plaćanju, zapošljavanju,
edukaciji...
Ima i svoju hijerarhiju: pored već spomenutih – upravitelja i projektanta, u loţu su ukljuĉeni maître de l’oeuvre –
arhitekt i majstor umjetniĉkih detalja ( tako na primjer majstor kipar dolazi na objekt nakon zidara, te kleše već
ugraĊen kamen ... apres la pose...
Tek vremenom umjetniku će loţa dati bolje uvjete u radionicama pored katedrale, tako da je umjetnik mogao djelo
završiti u radionici te se naknadno ugraĊivalo...
Kasnije se javljaju i prvi autoportreti:
←5/ 30. Antun Pilgram: Autoportret
Pilgram je glavni majstor radova na crkvi S. Stefan u Beĉu, poĉetkom 16. stoljeća ; opravdanje za postavljanje
duguje Francuzima, koji su već prije njega koristili kao dekoracije „sluĉajne figure…“ ( →desno)
5/ 31. Burges, Hôtel Jackues Coeur:
Iluzija balkona i posmatraća na fasadi →
graĊanin na balkonu vlastite kuće ( izgraĊena izmeĊu 1443/ 51 )
Kipari su se afirmirali kao rukovoditelji prije slikara…
Više od pola stoljeća prije Giotta, kipar Niccolo Pisano se potpisuje na svojim reljefima…Niccolo Pisano je roĊen u Juţnoj Italiji 1220/25-( umire 1284. u Pisi).
U Toscanu dolazi oko 1250. godine. Afirmiran je i njegov sin Giovanni, kojemu je prostor bio jednako znaĉajan kao i plastiĉni oblik; utjecao je na razvoj Simone
Martinija...
Svakako je Giotto bio jedan od prvih slikara koji je izašao iz anonimnosti.
Simboliĉna prekretnica je 1334. godina, kada je Giotto postavljen na ĉelo radionice pri katedrali u Firenzi, što je sve do tada bila ĉast rezervirana samo za kipare i arhitekte. Naime, te godine firentinska
komuna ga bira za nasljednika arhitekte Arnolfa di Cambia, glavnog majstora - CAPOMASTRO gradnje firentinske katedrale . Razdire ga sumnja da li će zadovoljiti povjerenje?
U tjeskobi i sumnji puklo mu je srce 1337.
…kako je zapisao anonimni kroniĉar.
Zvonik u koji su kritiĉari sumnjali , kasnije je završen i danas krasi katedralu !
Na Giotta, nadarenog i inteligentnog, oĉito je uticao i dolazak francuskih iluminatora, kao i susret sa zanatlijama sa obale Seine, koji su poĉeli dolaziti u Italiju ( radeći na velikim projektima gradnje
katedrala…).
Tako se Giotto postepeno oslobaĊa od MANIERE GRECE, i izlazi iz anonimnosti…
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Svakako je, pored oĉitog kontinuiteta talijanskih zanatskih iskustava kroz stoljeća, na Giotta uticao, pored vjerojatnog uĉitelja Cimabuea i novo bizantski majstor iz Rima Pietro Cavallini
( koji djeluje oko 1272- 1303; radio je mozaike i freske).
5/ 32. Pietro Cavallini: Apostoli iz strašnog suda
19
Figure na ( ovoj) slici
1290; Rim, Sv. Cecilija u Trastevere
oblikovao je u blagoj dnevnoj svetlosti koju je mogao da vidi jedino na antičkim zidnim slikama ...evidentna je gotovo skulptorska monumentalnost…
Kako smo već više puta zakljuĉili - buon fresco slikanje daje, za razliku od secco slikanja, slici
- veću transparentnost,
- spontanost,
- svjeţu modelaciju...
Ipak, neki akcenti kao i nanošenje boja, u to vrijeme su se nuţno završavali al secco.
19
H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 366.
26
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Ima i aplikacija, reljefa, pozlata…
Tako ponekad i Cennini još uvijek savjetuje i urezivanje crteţa sa iglom, ali i posebno naglašava kako na zidu ne treba pod slikati i nanositi lokalne tonove, nego ...
... kao Giotto - slikati direktno !
Giotto je prvi protagonist u razvoju moderne umjetnosti jer se, i u kreativnom smislu, oprostio od srednjevjekovne tradicije…
GIOTTO di Bondone roĊen je u Mugellu kraj Vespignana/Firenza,1266 (?1276; umire u Firenzi, 1337). Otac mu je bio stolar
Bondone. Sin poĉinje naukovanje meĊu tkalcima … u cehu Arte della lana. Prema Vasariu…
Cimabue ga je slučajno vidio kako kao pastir crta ovcu…
stao je zadivljen pred mladim Giottom…
←5/ 33. Paulo Uccello: Portret Giotta
Djeluje u Firenzi, Assisiu, Rimu, Padovi, Napulju, Milanu,…; već 1292. godine okupi niz suradnika i uĉenika …
Radi 28 fresaka u asiškoj crkvi (Assisi); 1334. spominje se u Firenzi i GIOTTOVA BOTEGA kraj crkve St.Maria Novella; njegovi
uĉenici su bili –
Bernardo Daddi,
- Taddeo Gaddi,
- Maso di Banco, Giottino a navodno i
- Casentino.
Njegova djela oznaĉava snaţan patos.
Istina , već nekoliko desetljeća prije Toma Akvinski upozorava na istraţivanje prirode…
Prisutni su i utjecaji francuske gotike, koja je vratila u ostvarenja ţivotne boje i svjetlost.
Vraĉa se i prostor…
Ali, Giotto ne vraĉa u sliku samo prostor kao fenomen, već i samom prizoru daje izvjesnu naraciju…
Nove tendencije moţemo uoĉiti već na prvim Giottovim freskama u gornjoj crkvi u Assisiu:
27
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
←5/ 34. Crkva u Assisiju; interijer
5/ 35. Crkva u Assisiju; Giotto :
La predica agli uccelli, detalj →
gornja crkva San Francesca u Assisiju; 1297/99; Slikanje je
zapoĉeo još 1290/95. godine ( najprije u višim dijelovima; u
meĊuvremenu je obavio više putovanja u Rim i bio pod utjecajem
Cavallinija) .
; al fresco i al secco ; fresko slikanje sa dodatnim secco
slikanjem; da li je ptica sastrugana u sloj plave,
ili je bijela djelomiĉno otpala ?
Lassaigne20 na str. 28 upućuje na najkompetentniju literaturu o
Giottovoj tehnici: Leonetto Tintori, M.Meiss; prouĉavanjem mikro
isjeĉaka utvrĊeno je da je koristio bijelu od kreĉa koja je kasnije
djelomiĉno otpala.
vidljivo je uzdizanje bijelom, pogotovo na lišću, na stablu iznad ptica; bijela je na nekim partijama otpala...
vidljivo je al fresco nanošenje crnog sloja ispod plave, nanesene al secco
(krečna tempera – pigmenti i krečno mlijeko ili neka druga tempera, koju profesor Mora,
za razliku od krečne naziva Peinture à sec)… Na ovim prvim freskama, koje je Giotto21 uradio u Assisiu pomagali su i
slikari iz Rima, pogotovo u izboru tema i kompozicije…
Giotto slika na taj naĉin22 i u svom kasnom periodu, kada radi freske u Padovi, raĊene u zreloj fresco maniri…( iako ima
kontroverzi oko autentiĉnosti freski u cjelini; dokazano je da je slikano uglavnom al fresco ).
Freske u kapeli Scrovegni ukazuju na izvjesnu ekspresivnost: kako naglašava profesor Mora23, u pitanju je…
...raisons esthétiques des transformations de la technique ,
što je inaugurirano Cavallinijem i Giottom i poznato zahvaljujući Cenniniju…
20
Jacques Lassaigne: L'Europe gothique, Geneve, Skira, 1975/str. 17
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / od str. 144 do str.147
22
Leonetto Tintori and M.Meiss: The Painting of the Life of St. Francis in Assisi, New York, 1962
23
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 151
21
28
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
29
←5/ 36. Giotto : Kristovo roĎenje ,
freska u prostoru Arena kapele u Padovi
Primjetno je niz hladnih boja, za koje znamo da su se uglavnom nanosile al secco ( osim zelene zemlje)
Profesor Mora kao primjer navodi plavi kaput Bogorodice24, gdje je crteţ draperije ugraviran iglom, nakon ĉega je slijedilo pokrivanje
površine koja će biti plava sa mješavinom 2/3 sinopije i 1/3 crne a fresco ,
a plava je nanesena na suho, temperom, i to u tri ili ĉetiri sloja , te nakon toga sjene, ojaĉavanje nabora, dodavanje laka i konaĉno detaljiranje
crnom...
Za slikanje «al secco» suhi intonaco je nakvašen spuţvom jednom mješavinom razrijeĊene Cenninijeve emulzije (kao impregnacije) a zatim
je slikano…
Za slikanje uljem Cennini savjetuje sljedeće: crteţ je izveden crnim drvnim ugljenom a zatim je sve detaljirano kao «verdaccio».
Preko dolazi apretura (Ceninijeva emulzija od ţumanjka, a moţe i bjelanjka sa malo smokvinog mlijeka razrijeĊenog vodom). Zatim se slika
uljem. Vjerojatno je tako slikao i Leonardo svoju Posljednju večeru. Istom zidnom manirom slika kasnije i Simone Martini. U vrijeme, kada u
Sieni djeluje Simone Martini, podruĉje sjeverne Italije je zahvaćeno mnogim katastrofama. Spominju se nezapamćene suše, boginje, kuga...
Sve je to uzrokovalo i propašću trgovaca i bankara. To je vrijeme, kada se kao ĉesta tema, pogotovo fresaka, javlja Mrtvački ples:
←5/ 37. Francesco Traini : Mrtvački ples, detalj saĉuvane freske
Pisa ; Camposanto; buon fresco:
zid sa arricciom se podjeli na pravokutnike pomoću ravnala ili klinova ukucanih u linije povučene kredom...;
zatim se unese crteţ rijetkom oker bojom, a konture se pojačaju ugljenom, poslije čega se sinopijom izvedu detalji...;
u renesansi su sinopije zamijenjene crteţima na kartonima, izraĎenim u atelieru
( na crteţu se izbodu rupice koje se prenesu na zid prašenjem kredom; u visokoj renesansi konture su se iglom utiskivale kroz papir...)
24
Paolo et Laura Mora: La conservation des peintures murales, Bologne, 1977 / str. 157.
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Tako je slikao i Simone Martini , moţda i porodiĉno situiran u okruţenju
majstora fresko slikarstva…Iako uĉenik Duccia di Buoninsegne , ubrzo je
prihvatio stil Pisana i Giotta, ali je ipak zadrţao izvjesnu plošnost i
dekorativnost…
Simone Martini je roĊen 1284. godine. Otac mu je bio neki Martino, stanovnik
kvarta Sant’Egidio. Prema nekim dokumentima otac je bio zanatlija, struĉnjak za
pripremu arriccia. I brat Simonea - Donato je njegov suradnik.
5/ 38.
Simone Martini: Autoportret→
Mnogi su komparacijom dostignuća u knjiţevnosti i likovnoj umjetnosti tog
perioda zapazili srodnost izmeĊu Giovannija Pisana, Giotta i Dantea, te jednako
jaku povezanost izmeĊu poetike Simoneja Martinija i Petrarkine lirike…
Inaĉe, slikari su bili u to vrijeme univerzalni majstori.
I Simone Martini je svestrano genijalan, kao:
- izuzetan iluminator,
- vrsni fresco slikar,
- slikar drvenih oltara,
- slikar prigodnih dekoracija, kao i
- dizajner kartona za vitraţe i tapiserije...
Zanimljivo je napomenuti da je u isto vrijeme, kada su nastale freske Storie di San Martino za crkvu San Francesco u Assisiu, Simone Martini
koncipirao i pripremio karton, vjerojatno i nadzirao realizaciju vitraţa u istoj crkvi San Francesca u Assisiu u Capella di San Luigi ...
Inaĉe su vitraţe radili posebni majstori , kao djela – opera di maestri vetrieri sienesi. Spominje se majstor Giovanni di Bonino da Siena.
←5/ 39.
Simone Martini: vitraţ
Kao tipiĉan primjer buon fresco manire Simone Martinija, uzeli smo dio zidnih dekoracija iz ciklusa Storie di San Martino za crkvu San
Francesca u Assisiu, pogotovo dva segmenta ovih freski La divisione del mantello i L'investitura a cavaliere:
30
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/ 40.
31
Simone Martini: La divisione del mantello i L'investitura a cavaliere
La divisione del mantello:265 x 230 cm; L'investitura a cavaliere: 265 x 200 cm; Kapela San Martino u crkvi San Francesca u Assisiu; 1318. Prvi dokument o njegovom izvoĊenju fresaka datira
u 1315. godinu ( Maria Cristina Gozzoli: dokumentacija u monografiji; Rizzoli, Milano 1970/ str.83). Znamo da je Simone 1317. boravio u Napulju (1316. godine fratri franciscani iz Asisija su dobili
pravo na misiju u Napulju pod pokroviteljstvom kralja Roberta, pa se pretpostavlja da je Simone bio u pratnji, jer se spominje kao cavaliere ). 1318. godine je i Giotto uradio freske u Napulju za istog
kralja.
U meĊuvremenu je imao dodira i sa Bolognom. Sve je to uticalo na njegov sazrijevanje. Radovi u Assisiu su izvoĊeni sve do 1326. godine a moţda i nešto kasnije.
Sve svoje zidne slike radi u tehnici buon fresco sa iscrtavanjem na arricciu – takozvanom sinopiom. Neki autori misle da je Simone Martini radio i arhitektonski dio za ovu kapelu ( elegantna gotska struktura). Analogija sa
nekim drugim objektima iz istog vremena upućuje na pretpostavke da je ipak u pitanju neki drugi Simone...
Sliĉno radi i u svojoj zreloj dobi…Zanimljiv je glavni timpanon iznad oltara crkve Notre Dame de Doms u Avignonu, nastao u vrijeme njegovog boravka u Avignonu , više od dvadeset godina nakon
slikanja u crkvi u Assisiju. Simone Martini je tada sreo u Avignonu Petrarku te za njega uradio jednu minijaturu u Codexu Virgilianus , koju je potpisao svojom rukom.
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
←5/ 41. Simone Martini: Le tympan
d'Avignon ;
Anges adorateurs
Simone je fresku radio prilikom svog drugog boravka u
Avignonu ( mnogi pretpostavljaju da je u Avignonu
boravio prvi puta 1335. već godine) , po narudţbi kardinala
Jacopa Stefaneschia; tu je boravio zajedno sa bratom
Donatom, suprugom i sa Lippom Memmijem – svojim
vjernim suradnikom…
Postupak izrade freske ĉesto je u to vrijeme podrazumijevao
proces u kojem je na arriccio iscrtana kompozicija
sinopiom; Le tympan d'Avignon, nastao oko 1340. nalazi
se iznad polukruţne freske na portalu katedrale NotreDame-des-Doms; Polukruţna freska u cjelini sadrţi prikaz kardinala Stefaneshija u molitvi pred Djevicom i djetetom.
polukruţna freska i Tympan predstavljaju njegovo glavno djelo , nastalo u Avignonu 1340. godine; 1340. godine je u Sieni bila
epidemija kuge koja je desetkovala stanovništvo. Ĉetiri godine kasnije Simone umire u konventu San Domenico u Sieni ( supruga se
vratila iz Avignona tek 1347. godine).
osjetan je antiĉki kontekst; freske su raĊene u vrijeme kada je Simone iluminirao Alegoriu Virgilianu za svog prijatelja Petrarku…
Freske su skinute sa fasade portala crkve 1960-63. godine ( restauratori: Nicaud i Soberts de Christen); otkrivene sinopije predstavljaju
više neke vrste preliminarne skice. Stratigrafijom je utvrĊeno da su prve skice izvedene već na zidu prije Arriccia, zatim je kompozicija
izmijenjena u fazi izrade sinopie a neke izmjene su vidljive i u intonacu. Tako je sukcesivno modifikovana konaĉna kompozicija.
5/ 42. SIMONE MARTINI : Anges adorateurs; detalj→
Iako je, stoljeće kasnije, Masaccio, svojom dramatiĉnom pikturalnom gradnjom, navijestio one vrijednosti, koje će kasnije virtuozno
realizirati Michelangelo, u tehnološkom smislu, i Masaccio slijedi, više ili manje, Giottova zanatska iskustva.
32
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
33
5.2.4. utjecaj Giotta na buduća kretanja: Masacciova pikturalna manira
Kao što smo već više puta naglasili, za razliku od ostalih zemalja zapadne Evrope, u Italiji je rano došlo do ekonomskog napretka gradova i jaĉanja graĊanstva. Razvijene trgovaĉke veze sa istokom i
proizvodnja skupocjene robe doveli su do neslućenog bogaćenja, naroĉito Firence, Venecije, Milana , a nešto kasnije i Rima.
To je vrijeme kada se poklanja sve veća paţnja izuĉavanju prirode kao i izuĉavanju antike. Svi su upućeni istraţivanju: skupljanju i prouĉavanju antiĉkih rukopisa, traganju za ostacima antiĉke baštine.
Ali, u ovo novo vrijeme, umjetnici se trude i da budu originalni, da imaju prepoznatljiva vlastita izraţajna sredstva, drugim rijeĉima...
... svaki njihov rad je pronalazački”25
Moţda je jedino, u čemu se svi stručnjaci slaţu to da je renesansa započela onda kada su ljudi shvatili da više ne ţive u srednjem vijeku26...
Masaccio je to shvatio meĊu prvima !
Tommaso di Giovanni di Simone Guidi zv. MASACCIO (*San Giovanni Valdarno, 1401 – 1428, Rim); otac mu umire kada mu je pet godine. 1421. je kod
Firentinca Lorenza di Biccija (tu je i Andrea di Giusto, kasnije njegov suradnik); kasnije radi zajedno sa 20 godina starijim Masolinom; u Firenzu se preselio već
1417. godine, 1409. godine je već afirmiran slikar; sazrijeva već 1422. kada je primljen u ceh Arte de’Medici e degli Speziali( Tada je tu i Gentile Fabriano)..
1424. primljen je i u ceh San Lucca.. u svojim freskama pogotovo u kapeli Brancacci ( zajedno sa Masolinom...) uticao je na Francesca Lippija koji ih je kasnije
dovršio, kao i na Uccella, Castagnu, Gozzolija....
Nadimak Masaccio , od Maso, što na talijanskom znaĉi neobuzdan, neshvaćen... dobio je zahvaljujući svom hrabrom i slobodnom izrazu...
Kako naglašava Vasari.... bio je veoma odsutna i nemarna osoba kao netko tko je koncentrirao
...sve svoje srce i volju na umjetnost, misleći malo na sebe ili druge...
nije se zamarao puno sa ovozemaljskim stvarima, čak ni odijevanjem i nije prakticirao da uzima novac od onih koji su mu dugovali, osim u velikoj potrebi...
Ipak, u poĉetku slijedi prije svega smjernice svog starijeg kolege Masolina. Tommaso di Cristoforo Fini Panicale, Masolino da Panicale (*1383 – 1447,
Firence); pomoćnik Ghibertija; blizak Fra Angelicu; uĉitelj a kasnije i suradnik Masaccia…Najvaţnije djelo: freske u crkvi i baptisteriju u Castiglione d'Olona.
Sa Masolinom je i kasnije radio zajedno, pogotovo u Capelli Brancacci ... Na detalju Masolinove freske, nastale nešto kasnije već naslućujemo onu tendenciju
fine modelacije ali i pojednostavljene forme, bez suvišnih detalja, što će usavršiti Masaccio…
←5/ 43.
25
26
Masolino da Panicale: Raspeće, freska
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 224 .
Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 403.
34
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/44.
5/ 44.
5/45.
Masolino da Panicale: Sveti Petar oţivljava Tabitha
Firenca, Capella Brancacci; Chiesa di Carmine ; 1426/27; visina 230 cm; freska;
5/ 45.
Masolino da Panicale: Il banchetto di Erode, detalj
Baptisterio di Castiglione Olona; oko 1435 ; freska; vidljiva je fina modelacija ali i pojednostavljena forma, bez suvišnog detalja...
Ali, suprotno od starih teţnji ka variranju i razvijanju tradicionalnih tema, tehnika i stilova, Masaccio ţeli više:
35
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/ 46. Masaccio : Kapela Brancacci→
crkva Santa Maria del Carmine; Firenza; 1425-8 ; 225 x 598 cm; ( poreski novčić: dio Petrove legende);
buon fresco; oĉito je mladi Masaccio prouĉavao freske Giotta, starih gotovo cijelo stoljeće; ( Masaccio sazrijeva već 1422. kada je primljen u ceh Arte de’Medici e
degli Speziali );
Masacciova tehnika je vrhunska.
Slike nastale prije njegovog vremena Vasariju27 su... samo slike, ali su njegovi prikazi istinski, ţivi i prirodni.
5/ 47. Masaccio : Porezni novčić, detalji
poznato je da su u vrijeme Lorenza di Medicija krenula otkopavanja etrurske umjetnosti... ; iako je monumentalnost naslućivao već Alberti, u ovo vrijeme stvara se tako zvani toskanski stil – osloboĊena
ĉvrsta figura, što je dalo poticaj Masacciu...evidentna je ... 28 stalna praksa u toku XV veka da se imitira izvestan grčko-rimski tip…
Za razliku od meĊunarodnog stila Fabriana (koji je djelovao u isto vrijeme) Masaccio je pravi nasljednik Giotta. Kontakt sa Masacciom izgleda da je imao samo Fra Filipo Lippi....
Lippi, nadahnut majstorovim genijem, vjerojatno je nakon njegove smrti, vidio i flamanske majstore za vrijeme svoje posjete sjevernoj Italiji 1435. godine.
Kako je zapisao Vasari29...nakon Giotta, Masaccio je najmoderniji od svih starih majstora koje je svijet ikada vidio...
27
Robert E.Wolf, Roland Millen: Rojstvo nevega časa, Ljubljana, 1969 /str. 19
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 165
29
Giorgio Vasari : Le Vite.
28
36
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/48.
5/49.
5/ 48. Masaccio : Porezni novčić, detalji
5/ 49. Masaccio : Istjerivanje iz raja, detalji ;
Masacciova pikturalna svjeţa manira bila bi nezamisliva , da ovaj izuzetan majstor, već prilikom priprema, nije koristio veliku dozu improvizacija, pogotovo u fazi iscrtavanja
37
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
. mreţa
i improvizacije
Za razliku od briţljive pripreme dekoracija uz iscrtavanje na arricciu, kao što je radio Simone Martini,
kasnije sve rjeĊe susrećemo sinopiu30 ...
Naime, promjene, koje se javljaju u renesansi u naĉinu samog iscrtavanja, su specifiĉne i razliĉite kod
pojedinih umjetnika.
Andrea del Castagna, Domenico Veneziano i Piero della Francesca više vole prenositi crteţ na
intonaco pretiskivanjem ( ne metodom SPOLVERO - prašenjem kroz rupice po konturama na
studijskom crteţu), kroz papir - Calque au poncif - pretiskom in situ ( tako da je crteţ urezan u
svakom sluĉaju…). Sada se sinopia rjeĊe koristi ( iako to nije uvijek sluĉaj; tako je Castagna ĉesto i
pored pretiskivanja crteţa koristio i prethodno iscrtavanje sinopiom na arriccio)…
Masaccio umjesto toga, kao pomoćno sredstvo za iscrtavanje, koristi detaljne studije na osnovu …
…mreţa i improvizacija ,
naĉin uvećavanja, kojeg je opisao Alberti (naime, proces kod kojeg crteţ prenose pomoćnici toĉno
odreĊenim redoslijedom, te je na zidu formirana studija na osnovu mreţe ali je u detaljima prisutna
improvizacija…). Tako je kasnije radio i Rafael… I kod je Uccella evidentan ovaj prelazni naĉin
… Uccello je u arriccio ucrtavao linije perspektive a kasnije na intonaco crteţ. Gozzoli je , naprotiv,
bio konzervativac: radio je kao trecentisti...
Mreţa i uvećavanje, pogotovo kod kompliciranijih motiva sa perspektivom, arhitekturom bila je
praksa iscrtavanja na zidu i kod slikara iz kruga oko Brunelleschia…
Prostor sugerira Masaccio udaljenim drvećem, sukcesivno smanjenim u daljini...
BUON FRESCO slikarski potezi
←5/ 50.
30
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 159
Masaccio: Adam i Eva, makro detalj
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Uzdizanjem svjetlosti kreĉnom bijelom, Masaccio sugerira i prirodni izvor svjetlosti...
Sve to obogaćuje pikturalni efekt !
5/ 51. Masaccio : Porezni novčić, detalj→
Prilikom slikanja njegovi BUON FRESCO slikarski potezi osloboĊeni su shema. Gradnju bazira na
sugestivnim improvizacijama…
Naime, kako je zapisao Vasari... 31
…odlični Masaccio, potpuno se oslobodio Giottove manire,
te stvorio svojim glavama, draperijama, zgradama, oblikovanjem golih tijela,
skraćenjima i bojenim nijansama nešto sasvim novo !
...umjetnici...
( su sada )
...razriješili pitanja svjetlosti i sjene ...
Pokušali su dočarati što veću istinitost svojih pejzaţa i svega što je vidjeti na njima,
drveća, biljaka, cvijeća, zraka i oblaka...
U monumentalnosti i pikturalnosti, kao i u dramatiĉnosti, Masacciove su freske oĉito uticale i na
Michelangelov fresco-opus...
Znaĉaj koji je Vasari pridavao Masacciu, potvrĊuje i njegov savjet Michelangelu ...
... da bude učitelj svakome, no da sam uči od Masaccia...
31
Giorgio Vasari : Le Vite.
38
39
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.3.
Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o Giottovoj zidnoj tehnici
Giotto: Capella Scrovegni
5.3.1. uvodne napomene
5.3.2. princip gradnje
5.3.3. instrumentacija
5.3.1. uvodne napomene
←5/ 52. Padova, Capella Scrovegni; Giotto : Oplakivanje Krista
freske su posvećene Djevici Mariji; 1304/5; kako je primijetio Germain Bazin32 ...
...Giotto odbacuje vizantinizam
kako bi čoveka postavio pred lice bola i smrti...
u pitanju je miješana fresco-maniera sa minimalnim secco slikanjem;
vidljivo je buon fresco nanošenje crnog sloja ispod plave nanesene al secco ;
dobro su oĉuvane pozlate ( aureole i bordure)…
naime...
...33slikarstvo treba da dá privid zlatarskog rada. Freskoslikar, pošto nema zlata,
nadomešta ga skupim ultramarinom –
plemenite, lepe i savršenije od svih boja,
kako drhteći od poštovanja kaţe stari Cennini…
32
33
Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963 /str. 130
Germain Bazin: Vrhunska dela svetskih muzeja, Beograd 1963
40
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.3.2. princip gradnje
princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:
5.3.2.1. pripremni radovi
5.3.2.2. priprema zida
5.3.2.3. prvo iscrtavanje: sinopia
5.3.2.4. intonaco
5.3.2.5. eventualno iscrtavanje na intonacu
5.3.2.6. slikanje buon fresco
5.3.2.7. secco slikanje
←5/ 53. Padova, Capella Scrovegni
Enrico Scrovegni, bogati graĊanin Padove, 1303. godine pozvao je Giotta , da freskama obogati
kapelu koju je dao sazidati na ostacima rimske arene.
Kapelu je posvetio Madonni della Carità… G
raĊevina koju je Enrico zamislio kao simboliĉni oprost za grijehe svog oca, pohlepnog
financijera… U tri pojasa, jedan iznad drugog, prikazana je legenda o Mariji i Kristu:
u samom naĉinu prikaza oĉito je treća dimenzija nadvladala linearnost.
Oficijelno posvećenje kapele obavljeno je 6. marta 1306. godine…
41
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
zahvaljujući shematskom prikazu koji je prezentirao Hayes34 , moţemo vidjeti pojedine slojeve maltera:
1.
2.
3.
4.
5.
površina zida od kamena
grubi malter / Trussilar ( 12 mm)
arriciato ( 6 mm)
intonaco
slikanje, samo pigmentima u porozni sloj intonaca...
←5/ 54. Sakralna slika: Makro snimak…
5.3.2.1. pripremni radovi
nakon studija i skica, slijedi i precizna izrada kartona;
Cennini35 spominje prozirne folije za precrtavanje:
…pripremi gladak čist mermerni kamen ili ploču od porfira
…uzmi ribljeg tutkala ili nekog drugog, da nabubri u čistoj vodi,
zatim napravi otopinu…
kamena ploča mora biti čista, namazana maslinovim uljem…
nanesi tutkalo jednakomjerno… kada se osuši, odljušti…
ako ţeliš jaču foliju premaţi osušeno tutkalo još i lanenim uljem
i ostavi da suši tri dana.
već krajem trecenta javlja se ponciranje – « spolvero» :
tanki papir sa originalnim crteţom izbušen je po konturama ( kroz rupice se nanosi prah)…
34
35
Colin Hayes: Complet Guid to Painting and Drawing…, str. 100.
Cennini: The Craftsman’s Handbook, New York 1967.
42
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.3.2.2. priprema zida
♦ uvodne napomene
♦♦ terminologija
♦♦♦ fenomen vezivanja kreča
♦♦♦♦ Giottova priprema zida
♦ uvodne napomene
nakon provjere kvalitete samog zidanja, nepostojanja vlaţnosti, i sliĉno, slijedi nanošenje fresco maltera u više slojeva, razliĉitog sastava:
KLASIČNI MALTER najĉešće je bio sastavljen iz dva osnovna sloja ( koji mogu biti naneseni u više nanosa); tako Vitruvius36 zapisuje, kako smo već razmotrili kod
razmatranja fresco lustro tehnike, da je rimska osnova bila sastavljena, pored trullisatia nanošenog u tri sloja ( koji je ĉesto već nanesen prilikom grubog izravnavanja
zida) od –
- jednog primarnog dijela - arriccia (kreĉa i pijeska…37 punilo daje strukturu, skelet malteru; koristi se pijesak, puzolana, mramorni prah, mljevene opeke; zrna
moraju biti čvrsta i ne trošna ( nikako od razgrađenih stijena ili gipsa, niti ona sa organskim ili glinenim nečistoćama; zato je neophodno ispiranje pijeska, što
nije potrebno ako je u pitanju puzolana, mramorni prah ili brašno opeke); GRANULOMETRIJA PUNILA je također važna jer od veličine zrna zavisi količina
međuprostora ( šupljina) i bolje popunjavanje vezivom;najbolji je silikatni pijesak, riječni ili kopani i nikada morski; najbolje je malter isprobati tako da se
jedan sloj nanese na staklenu ploču, ostavi da očvrsne na zračnom mjestu a zatim ispostavi na pari šest sati ( trebalo bi da poslije tog tretmana nema nikakvih
pukotina).
- i jednog sekundarnog dijela - intonaca (kreĉa i mramornog praha) nanesenog u tri sloja...
Sliĉan princip, kako navodi Mora, evidentan je i kod drugih vrsta maltera, kada vezivo nije kreĉ, već glina i slama, fina glina i gips ili sliĉno;
i u tom sluĉaju osnova sadrţi dva sloja:
- jedan grublji sloj ( koji se isto tako moţe nanositi u više tanjih nanosa) i
- jedan finiji nanos, odnosno premaz ( sliĉan intonacu – kojeg Francuzi nazivaju badigeon ( sam termin podrazumijeva tanji sloj – premaz gustom bojom)...
Buon fresco slikani sloj tvori oslikanu ploĉu kreĉnjaka koja je bitno rezistentnija od bilo koje druge vrste zidne tehnike ( ĉak i u sluĉaju da se radi o takozvanoj
kreĉnoj temperi); ipak, nije pogrešno govoriti o tehnici prave freske ako se boja, iako kreĉna tempera, nanosi na svjeţi malter, te se raĉuna na dvostruko vezivanje
(kreĉnog veziva sa pigmentom i okamenjivanja prisutnošću gašenog kreĉa u malteru; (dakle, u tom sluĉaju je dodatno vezivo interpretirano kao dodatni element
neophodan pogotovo kod nekih pigmenata)...
36
37
VITRUVIJE: O arhitekturi, Knjiga VII, glava VI, 149.
Paolo et Laura Mora: LA CONSERVATION DES PEINTURES MURALES, Bologne, 1977/str.11
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
43
♦♦ terminologija
prije samog razmatranja principa pripreme zida, potrebno je razmotriti samu terminologiju - termine podloga, nositelj i osnova
adekvatna terminologija u kontekstu gradnje slike predstavlja otvoren problem…
zato Mora38 preporuĉuje da se u globalnom smislu podrţi projekt izrade poliglotskog glosarija...; naime, u praksi se ponekada isti termini koriste za razliĉite funkcije…
zato ćemo definirati fundamentalno znaĉenje:
- podloga u cjelovitom smislu / Unterlage, Base, je adaptirani zid, adaptirana tabla, platno... na kojoj je slika izraĊena; u praksi ĉesto termin podloga, pogotovo u
štafelajnom slikarstvu, podrazumijeva pripremljeni nositelj u cjelini ( nositelj i osnova),
- nositelj /Untergrund, Support,... je materija koja nosi adaptirani sloj na kojem se slika
( stijena, zid, drvo...); u zidnom slikarstvu to je struktura koja nosi sliku, ali
moţe biti prirodna stijena, razlomljena stijena ili zid ( ali i umjetna konstrukcija...);
- osnova / Grund, Ground, L’enduit,... – adaptirani sloj, koji omogućuje slikanje ( masa za izravnavanje, malter, gesso...).
♦♦♦ fenomen vezivanja kreča
iako smo termin buon fresco već razmotrili u kontekstu rimskog fresco lustro, nije na odmet ponoviti: dakle, termin podrazumijeva - izvoĊenje slike u svjeţi malter na
naĉin da su pigmenti vezani samo kreĉem iz maltera; boja suši tako da kalcij hidroksid (gašeni kreĉ), koji se nalazi u intonacu „putuje na površinu” i reagira sa
anhidridom ugljika (iz ugljen-dioksida iz zraka) u kalcij karbonat dok voda isparava: Ca (OH)2 + CO2 = CaCO3+ H2O
u praksi dio vode ispari a dio prodire u donje slojeve, ako su porozni;
tako, kako navodi Mora39...pigmenti ostaju zarobljeni kristalizacijom karbonata na površini i tvore ploču krečnjaka.
proces okamenjivanja teĉe od površine prema dubini sloja ... tvoreći jednu površinsku koru te je tako ova površinska opna (skrama)
generalno gledano mnogo rezistentnija od donjih slojeva
(suprotno ovom pravilnom tumačenju, stručnjaci u osamnaestom stoljeću su tumačili da pigmenti veţu tako, da prodiru u svjeţi krečni malter)…
karbonatizacija nije tako potpuna u dubljim slojevima jer ugljikov dioksid reagira sa onim na što naiĎe na putu:
voda isparava i pri tome bubri gornji sloj mase, pore se suţavaju te CO2 ne moţe prodrijeti dublje u slojeve
pa se dešava da na starim zidovima još uvijek naiĎemo na kalcijev hidroksid u dubljim slojevima;
pored toga se dešava i sporija aktivnost tzv. silikatizacije tokom više godina;
prema Marianiju, tokom karbonatizacije nastaje jedna prezasićena otopina krečnog karbonata koja kristalizira tvoreći neke vrste opnu, kao pusteninu (filc),
pogotovo ako nema dovoljno vode ( ako zid nije dovoljno nakvašen prije nanošenja intonaca); previše brzo sušenje daje bljeĎi izgled.
38
39
Paolo et Laura Mora: LA CONSERVATION DES PEINTURES MURALES, Bologne, 1977/str.11
Paolo et Laura Mora: LA CONSERVATION DES PEINTURES MURALES, Bologne, 1977/str.12
44
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
♦♦♦♦ Giottova priprema zida
nanošenje fresco maltera u više slojeva, imalo je funkciju da adaptira zid za izvoĊenje sinopie te nakontoga prihvaćanje intonaca…
klasični malter je bio razliĉitog sastava: najĉešće je bio sastavljen iz dva osnovna sloja, nanesenih u više nanosa:
- prvi malter - TRULLISATIO: 1 dio kreĉa i 2-3 djela pijeska; nakon ovog nanošenja i sušenja nanosi se:
- drugi malter - ARRICCIO: 1 dio kreĉa i 2-3 djela pijeska ( nema vlakana kao u bizantskom malteru); to je grubi malter za izravnavanje, na koji će doći
skiciranje kompozicije sa drvnim ugljenom jer se to moţe lako brisati sa ptiĉjim perom ;
5.3.2.3. prvo iscrtavanje - sinopia
je prva monumentalna skica in situ na ARRICCIO (it. ; njem. Rauhputz) , prvi sloj maltera nanesen direktno na zid nakon izravnavanja površine; ovaj malter je
odreĊen da primi fini sloj, nazvan intonaco ( it.) na koji se izvodi slika…
kada je osnovna shema završena ugljenom SINOPIJA se moţe izvoditi okerom ili crvenom kredom -sinopiom ; time se uvjeţba sama forma a i navikne ruka na grubi
malter ( istina, ponekad je razraĊen crteţ na kartonu ako je to traţio ugovor, što je sluĉaj sa radovima nastalim krajem trecenta)...
definiraju se i eventualne giornate; ponekad je crtano direktno na zid; ako nema potrebe za malterom za izravnavanje; ovo primjećujemo na nekim freskama u
Assisiju…; dakle, crteţ samim pigmentom, najĉešće tamnocrvenom zemljom, zvanom SINOPIA , nalazio se ispod intonaca , na arricciu , dakle ispod zakljuĉnog
maltera na kojeg se kasnije slikalo buon fresco, dio po dio, u tz. dnevnim fazama – giornatama (izabranim dijelovima kompozicije u kvadratu) odnosno u pontatama (
u trakama ). Cennini u svom Traktatu u ĉlanu LXVII zapisuje:
40
... zatim uzmi malo sinopije bez veziva i šiljatom mekom četkom nacrtaj noseve, oči, kosu, sve spoljnje i unutarnje delove figura
i učini da te figure budu u skladu sa svim merama, jer ti one pomaţu da znaš i odabereš one koje ćeš bojiti...
Zatim napravi najpre svoje ukrase, ili drugo koje ţeliš načiniti okolo,
i kada ti odgovara uzmi pomenutog kreča, dobro izmešanog motikom i mistrijom, tako da izgleda kao pasta...
Potom odluči sam koliko dnevno moţeš uraditi, jer to što malterišeš trebalo bi da završiš...zatim slikaj...
precizne upute za sinopiu navodi i Janson41:
.... zid sa arricciom se podjeli na pravougaonike pomoću ravnala ili eksera zabijenih u linije povučene kredom...
onda se unese crteţ retkom oker bojom, a konture se pojačaju ugljenom, poslije čega se sinopijom izvedu detalji...
SINOPIA se , dakle, nalazila ispod l’intonaca , na arricciu , dakle ispod zakljuĉnog maltera na kojeg se kasnije slikalo buon fresco…
40
41
Milorad Medić: Stari slikarski rukopisi / s. 385
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 172
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
45
( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom kljuĉnom primjeru, oznaĉeni su posebnom oznakom ■ ).
■ restauracijom ili prenošenjem medijevalnih fresaka otkriven je ovaj informativni crteţ ispod same freske i ĉesto je danas prezentiran posebno, pored originalne freske;
tako je omogućena analiza samog crteţa, njegovo znaĉenje u gradnji slike i analiza odstupanja od prvobitne ideje prilikom samog rada...
grubo slobodno skiciranje izvedeno u sinopiji moţemo danas razmotriti i na ■ više primjera, kao na ■
donjem sloju freske Francesca Trainnija Trijumf smrti:
←5/ 55. ■ Francesco Trainni ( 13211363) : Triumf smrti ; sinopia, detalj
freska; ( u jednom poţaru 1944. ova freska je
jako oštećena pa je morala da se skine sa zida da
se spase što je još od nje ostalo... pri tom postupku
otkriveni su donji grublji premazi maltera na
kojima je umjetnik skicirao svoju kompoziciju ; ti
crteţi, iste veliĉine kao i freska, nevjerojatno su
slobodni ; na detalju je crteţ pustinjaka) ; oĉito je
završena slika uraĊena zajedno sa pomoćnicima,
dok je crteţ mnogo slobodniji i ekspresivniji;
TEMA: jedino pustinjak, koji se odrekao svih
ovozemaljskih zadovoljstava, upozorava...
5/ 56. ■ Francesco Trainni : Triumf
smrti ; detalj ; Kamposanto, Pisa→
grobljanska zgrada kraj katedrale u Pisi; Firenze i
Siena su u ĉetrdesetim godinama 14. stoljeća
preţivjele niz katastrofa…( suša, boginje, kuga),
što je imalo za posljedicu i propast trgovaca i
bankara; zato je tema mrtvaĉkog plesa tako ĉesta);
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
komparirati moţemo i sinopiju i završenu fresku na intonacu Simone Martinija, raĊenu u Assisiju na poĉetku njegovog slikarskog zrenja: iako nisu poznati
majstori kod kojih je Simone Martini uĉio slikanje, zna se da je radio sa Ducciom, kao i sa ocem od Lippa Memmija, Memmom di Filipucijem ( oţenio je i njegovu
kćerku, sestru Lippa); već 1315. godine dobio je samostalnu narudţbu da uradi Mapu svijeta u gradskoj palaĉi u Sienni ( 1321. sam restaurira oštećenja na svojoj
Maestà)…
5/ 57. ■ Simone Martini: San Martino divide il mantello col povero
zelenkasta sinopia otkrivena je prilikom restauracije jako oštećene freske u Assisiju;
freska je raĊena izmeĊu 1317/20. godine u donjoj franjevaĉkoj crkvi u Assisiju u Capella Montefiore.
Ova sinopio je mnogo više gotska od konaĉne slike.
5/ 58. ■ Simone Martini: San Martino divide il mantello col povero
freska je snimljena prije restauracije; vidljiva su oštećenja i još samo tragovi plave boje na draperiji.
46
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
47
kada su konaĉno 1958. godine vršili detaljnu restauraciju primijetili su ispravke od samog majstora: vidi se da je majstor pokrio pozadinu tamnom plavom ( vidljiva je i
još jedna glava desno gore ; šalitra je malo pomalo skidala ovu plavu boju, tako da je nepostojeća glava postala vidljiva)...
... Brandi 1961. godine u ĉasopisu Arte antica e moderna referira o ovoj restauraciji freske u Assisiu , našeg primjera: La divisione del mantelo : restauaraciju je vršio
Istituto centrale del restauro koristeći strappo tehniku ( dakle skidanje freske, prije ovog primjera u Avignonu);
sinopia je vidljiva i ■ na detalju freske Simone Martinija raĊene kasnije u Avignonu ( → 5/41,42.) :
glavni timpanon iznad oltara ( freska je bila jako oštećena i više puta restaurirana i to pogrešno; pogotovo je bila pogubna
druga restauracija 1910 ( parafinom). Interesantna je ĉinjenica da se ovaj preliminarni crteţ ne nalazi na arricciu, već na
samom zidu; izveden je laviranim ţutim okerom i pojaĉan sinopiom; evidentna je sigurna ruka majstora i fina tonska
gradacija (sinopia je dobro oĉuvana, te pretpostavljamo da je slikana u svjeţi premaz kreĉa na zidu, tako da je dobro
kalcinirala);
5/ 59. ■ SIMONE MARTINI:
Anges adorateurs , timpanon u cjelini
i detalj
crkva Notre Dame de Doms, Avignon; oko
1341. ; nastao je u vrijeme njegovog boravka
u Avignonu , više od dvadeset godina nakon
slikanja u crkvi u Assisiju…
kada su 1960. godine ĉistili fresku u Assisiju
otkrili su sinopiu ; pošto je sve bilo
ispostavljeno atmosferilijama, bilo je jako
oštećeno i gotovo neĉitljivo… Inicijativu za
restauraciju pokrenuo je već 1835. godine
Prosper Mérimée, glavni inspektor
spomenika kulture, ali je restauracija izveo
tek 1910. godine slikar Ypermann ( tretmanom sa parafinom prouzrokovao je još veću
destrukciju); tek 1960. godine izvršena je totalna restauracija: tada su otkrili donji sloj
sinopije.
48
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Cennini u svom Traktatu u ĉlanu LXVII zapisuje:
42
El modo e ordine a lavorare in muro. Cioè in fresco, e di colorire o incarnare viso giovenile
(naĉin i pravila za rad na zidu, to jest in fresco, i za bojenje, ili slikanje lica mladića na grubi malter arriccio...)■ ima i kasnijih primjera:
5/59.
5/60.
5/61.
5/ 59. ■ Umbria; crtež na arricciu, 1424,
5/ 60. ■ Pisa: Sinopia, 1470, freske su otpale uslijed ratnih razaranja 1944. godine; (dijelovi bez intonaca i dijelovi sa završenim fresko slikanjem)…; ( izmrvljena
prirodna kreda), istina, nanesena pomoću kista - u vlaţnom stanju; pigment nakvašen u vodi, ali ima primjera gdje je crteţ izveden i crveno smeĊom kredom, ĉak sa
vidljivim modeliranjem sjena…; i u prvom i u drugom sluĉaju – u pitanju je pomoćno skiciranje kompozicije i forme… K.Wehlte:
5/ 61. ■ Benozzo Gozzoli: Sinopia
42
Milorad Medić:Stari slikarski rukopisi / s. 385
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
49
5.3.2.4. intonaco
♦ terminologija podjele zidnih površina
♦♦ priprema intonaca
♦ terminologija podjele zidnih površina
već od davnina je bila u praksi podjela na trake - pontate , a tek kasnije se javljaju podjele na dnevne “partije” – giornate...
Prof. Mora43 je detaljno precizirao razliĉite pristupe podjeli površina:
- pontata – horizontalne trake, kao radne površine na koje je stavljan intonaco i slikano; najĉešće je visina prilagoĊena skelama (echaffaudages) ; pontate su
uobiĉajeno rasporeĊene odozgo prema dolje i razdvojene horizontalnim spojevima.
- giornata– površina intonaca nanesena odjednom, na kojoj se slika u svjeţe – u jednom danu; giornate su ĉesto rasporeĊene u pontatama i to od gore prema dolje u
kompoziciji; obim giornata, kao i odnosi meĊu pojedinim giornatama su razliĉiti i zavise od epohe, odnosa umjetnika, potrebnog vremena da se odreĊeni dio
realizira;
- fine giornata /njem. Fugen; Einsatzfugen / engl. Joints / - spojevi izmeĊu pontata i giornata, kao i izmeĊu pojedinih giornata …
♦♦ priprema intonaca
intonaco je bio istog sastava kao arriccio samo finiji i sa malo više kreĉa (u poĉetku su stavljane pontate, kao što je bio sluĉaj u ranom bizantskom slikarstvu …
profesor Mora44 navodi i mogućnosti identifikacije buon fresco tehnike:
promatranjem tehnološkog stanja
- prostim okom i pod lupom; koristeći i specijalna osvjetljenja ,
- reflektografiju; time se moţe dobiti opći, generalni okvir unutar kojeg će se planirati daljnja ispitivanja – dokazivati indicije; tako će se doći do saznanja gdje je
potrebno uzeti uzorak, uraditi sondu; konkretno promatranje izgleda površine- stepen glatkoće, odnosno hrapavosti, napetosti, transparencije ili pokrivenosti,
strukture, pukotina ;
- proučavajući pojedine segmente, prirodu i strukturu maltera, debljinu nanosa, dodatak kreča u pigmente;
- postojanje pontata ili giornata ( što se naročito dobro konstatuje reflektiranim osvjetljenjem);
ipak, nepostojanje takvih indicija još uvijek ne znači da tehnika nije buon fresco: ponekad se prava freska utvrĎuje već samim postojanjem tipične zrnate teksture
boje ( dodatak secco – tempernog slikanja na pojedinim partijama freske prisutan je često već u samom startu na pojedinim mjestima: dakle, nije u pitanju najprije
fresco a zatim secco, već sa dešava, pogotovo u trecentu, da je na pojedinim mjestima, kao što je plavo nebo, pozlate, odjeća, bordure, raĎeno isključivo al secco)…
43
44
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 60.
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 26-29
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
50
promatranjem pomoću FLUORESCENCIJE mogu sa lako uočiti razlike izmeĎu partija slikanih buon fresco i onih slikanih al secco; ovom metodom lako se
uočavaju i eventualne retuše ( uočljive su i razlike izmeĎu različitih secco veziva: tempere, ulja, smole, voska, gume,..) ; ovim metodom razlikuje se i svjeţi kreč
od starog kreča;
- metodom STRATIGRAFIJE - ispitivanjem transverzalnog uzorka – moţemo takoĎer utvrditi vrstu tehnike:
- promatranjem penetracije pigmenta u slojeve, analizom mikro uzorka ;
stabilnost pojedinih slojeva utvrĎuje se mehanički ( kuckanjem noktom i osluškujući različito odzvanjanje...);
ali, ispitivanja pretpostavljaju, prije svega, iskustvo i instinkt restauratora !
dok su u poĉetku intonaco nanosili sukcesivno u trakama – pontatama, sada se definiraju i giornate, što je prvi zapoĉeo Giotto; ■ interesantna je saĉuvana shema
giornata za Giottovu zidnu sliku La Visione dei troni…
-
5/ 62. ■ Giotto : La Visione dei troni
Assisi, Chiesa Superiore di S.Francisco; 270 x 230 cm; 1297/99.; slika je parcijalno oštećena: vidi se da nedostaje plave…
51
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
evidentne su aplikacije reljefa ;
ponekad se izvode odmah uz intonaco
– direktno; koristi se i kalup, odnosno
naĉin punciranja, utiskivanja…u štuku
ima raznih dodataka ( biljnih i
ţivotinjskih veziva );
tako je i u Assisiju, u trecentu u ■
Cappella della Madelena , primjetno
da su lica modelirana u laganom
reljefu u štuk…
■ na primjeru lijevo je evidentan
reljef kod formiranja krila anĊela…
←5/ 63. ■ Reljefna aplikacija :
■ Krila anĎela, detalj
52
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.3.2.5. eventualno iscrtavanje na intonacu
CRTEŢ se nanosi u tehnici verdaccio - mješavini tamnog okera, crne, kreĉa i cinabrese ( na svjeţi intonaco komparirajući sa
sinopiom na nepokrivenom dijelu arriccija , odnosno sa slikom na već realiziranim giornatama;
kako navodi profesor Mora, pored ponciranja, dakle prenošenja crteţa prašenjem kroz rupice na originalnom kartonu,
primjenjuje se još uvijek ponekad i ■ GRAVIRANI CRTEŢ – u svjeţe ili na suho - CALQUE AU PONCIF;
←5/ 64. ■ Pierro della Francesca: urezivanje crteţa; detalj
kod dekorativnih geometrijskih motiva koristi se i iscrtavanje pomoću šablona – takozvanih CALQUE AU POCHOIR : prema
pripremljenoj šabloni graviraju se konture u repeticijama uzorka;
■ u renesansi su i same sinopije zamijenjene crteţima ,izraĊenim u atelieru; tako se već
krajem trecenta javlja PONCIRANJE –.... spolvero; Pauspunkte :koriste tanji papir sa originalnim crteţom, na kojem su po
konturama izbušene rupice kroz koje se izvodi prašenje:
←5/ 65. ■ Castagna: spolvero; detalj
Postoji distinkcija , koju naglašava prof. Mora, izmeĊu razliĉitih metoda prenošenja crteţa sa kartona u intonaco:
- Calque au poinçon; Calque gravé – pretiskivanje; utiskivanje / njem.Durchpause; Durchzeichnung /engl. incised
carton / ital.cartone; crteţ izveden u originalnoj veliĉini ( zvani karton ) i prenesen na zid izvlaĉenjem glavnih linija
(kontura) sa šiljatim instrumentom, kako bi se trag otisnuo u svjeţi malter, odnosno linije ostale izbrazdane; ovo je
razliĉito od crteţa, direktno ugraviranog , jer konture omili sloj papira, koji zaustavlja pritisak igle;
- Poncif – pausiranje / njem.Lochpause /engl. Stencyl /ital. Spolvero /precrtana slika na papiru ( kartonu) probušena
rupicama u smjeru kontura ( linija). Poncif je namješten na zid i trljan tamponom sa prahom drvnog ugljena, koji se,
polazeći kroz rupice fiksira na površinu maltera;
- Dessin gravé / njem. Ritzung – urezani crteţ ; crteţ ugraviran i intonaco ( fini malter) ili badigeon ( svjeţi premaz od
kreĉa) sa zašiljenim instrumentom. Razlikuje se od traga postignutog utiskivanjem - Calque gravé; urezani crteţ se
izvodi na malteru ili na svjeţem premazu u vidu al fresco ; dakle, u pitanju je slobodni preliminarni urezani crteţ;
- Calque gravé→ Calque au poinçon
- Pochoir / Schablone / Stencyl / Mascherina - maska ; šablona, kalup, uzorak – motiv izrezan u papiru ( kartonu) i
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
-
namješten kao maska na zid, tako da
prelaţenjem kistom i bojom na tim mjestima
boja ne prolazi ( da su maskirane površine
intaktne). Ova tehnika se primjenjuje za
repeticije odreĊenih motiva odnosno za
simetriĉne forme.
Dessin préparatoire /njem. Vorzeichnung,
feinputzzeichnung / - preliminarno iscrtavanje
crteţ na intonacu ili badigeonu od kreĉa, na
kojem je direktno slikana, odmah...
■kasnije je i Michelangelo koristio karton i
pausiranje; konture su se iglom utiskivale kroz
papir...( u ovom sluĉaju u intonaco, a ne na arriccio
); to je takozvano pretiskivanje:
5/ 66. ■ Michelangelo: Sixtina:
pretiskivanje crteţa →
KARTON podrazumijeva crteţ, ponekada i
koloriran, izraĊen u definitivnim dimenzijama ( 1:1);
ĉesto je uraĊen pomoću mreţa – CARREAUX;
■ termin
←5/ 67. ■ Tintoretto: skica za kvadratnu mreţu za prenošenje
CRTEŢ se, dakle, nanosi
- u tehnici verdaccio - mješavini tamnog okera, crne, kreĉa i cinabrese na svjeţi intonaco
- komparirajući sa sinopiom na nepokrivenom dijelu arriccija , odnosno sa slikom na već realiziranim giornatama…
zavisno od kasnijeg slikanja postoje i partije koje su pod slikane:
53
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
■ tako se na fresci L'accertamento delle stimmate nalazi na odreĊenim mjestima crno pod slikanje:
1298 – 1300; na detalju se vidi djelomiĉno crno pod slikanje ispod plave; svjetiljka je u boji intonaca a podruĉje oko svjetiljke je prekriveno crnom…
5/ 68. ■ Giotto i pomoćnik: L'accertamento delle stimmate, cjelina i detalj
54
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
3.2.6. slikanje buon fresco
5/ 69. Giotto : Cap. Scrovegni ; █ Oplakivanje Krista i Krist na kriţu; cjeline i detalji
█ slikanje se nastavlja na crteţ u svjeţe - sa pigmentima i bistrom vodom odnosno krečnom vodom... ( lat. aqua calcaria – bistra alkaliĉna vodena otopina koja
sadrţi 0,14 g/cm³ kalcijevog hidroksida ; dobiva se taloţenjem ili dekantiranjem kreĉnog mlijeka ; sluţi i kao konzervans i odmašĉivaĉ).
BUON FRESCO slikanje daje veću transparentnost, spontanost, ljepšu modelaciju (nema vremena za korekture) što, kako smo već naglasili, Cennini posebno
naglašava zapisujući da …
…ne treba pod slikati i nanositi lokalne tonove,
nego - kao Giotto, slikati direktno…
ipak, vaţnu ulogu ima i intenzivna plava pozadina, kojom pojaĉava kontrast ţivih boja; ali, za postizanje ove plave boje primjenjuje al secco tehniku…
55
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
4.5/ 70. Capella Scrovegni; Giotto : █ Oplakivanje Krista, detalji
56
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Giotto slika na taj naĉin45( iako ima kontroverzi oko autentiĉnosti freski u cjelini; dokazano je da je slikano uglavnom al fresco ) u svojem zrelom periodu:
( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao kljuĉni moment, oznaĉeni su posebnom oznakom █ ).
█ sluţio se, dakle novom fresco tehnikom koja se oslanjala na posebnu kombinaciju boja;
5/ 71. Padova, Capella Scrovegni; Giotto : Oplakivanje Krista, detalj dakle, sama gradnja podrazumijeva i odreĊeni redoslijed faza gradnje;
█ profesor Mora46 navodi sljedeću strukturu slikanog sloja:
45
46
Leonetto Tintori and M.Meiss: The Painting of the Life of St. Francis in Assisi, New York, 1962.
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 17
57
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
-
(0) površina intonaca koji će prihvatiti pigment ( u fazi kada intonaco toliko stegne da ne ostaje na prstu pod pritiskom ali je podatan da primi prethodno
pripremljeni pigment izmiješan samo sa bistrom vodom, a najbolje sa aqua calcariom); dakle, namaz finog maltera mora biti toliko suh da je «zatvoren» i
«otporan na pritisak kista»; ako se sa radom počinje previše kasno, postoji rizik da se boja kasnije briše, otpada, loše veţe, odnosno loše prianja;
(1) detaljnije iscrtavanje;
(2)osnovni ton ( nanošenje tonova mora se obaviti leţerno, brzim potezima, bez pretjeranog trljanja i ponavljanja);
(3) srednji ton – modifikacija tonova u fazi sušenja: zbog brzine rada postoji opasnost da se ne stigne završiti na vrijeme ( zato se preporučuje da se tonovi
pripreme unaprijed i nanose na unaprijed predviĎena mjesta);
(4) akcentiranje crteţom (sjene i svjetlosti; i ovu fazu je potrebno planirati unaprijed a zatim raditi brzo i bez ponavljanja);
5/ 72. Padova, Capella Scrovegni; Giotto : Krist i Juda…
58
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
59
5.3.2.5. secco slikanje
kako smo već naglasili, na Giottovim freskama vaţnu ulogu ima i
■ intenzivna plava pozadina, kojom pojaĉava kontrast ţivih boja; ali, za postizanje ove plave boje primjenjuje al secco tehniku…
■ ima i pozlata; utiskivanje brokata u vosak prakticirano je više na sjeveru pogotovo kod polikromije skulptura, ali i na zidu (Pisanello);
ipak, ponekad Cennini savjetuje i urezivanje crteţa sa iglom);
█ tako je plavi kaput Bogorodice ugraviran iglom ; ugraviran je crteţ ( iscrtana draperija) a zatim slijedi prekrivanje površine koja će biti plava sa mješavinom
2/3 sinopije i 1/3 crne a fresco) , sama plava boja je nanesena a secco - na suho, temperom i to u tri ili ĉetiri sloja – sjene na pod slikanje, ojaĉavanje nabora, dodavanje
laka i konaĉno detaljiranje crnom / za slikanje al secco - intonaco je nakvašen
spuţvom jednom mješavinom razrijeĊene Cenninijeve emulzije (kao impregnacije)
a zatim je slikano;
danas je ovo dodatno secco slikanje ĉesto parcijalno oštećeno; na Giottovim
freskama u Assisiu nalazi se azurit, vjerojatni kvalitetniji prirodni mineralni pigment
, ali, i on je nestabilan i djelomiĉno se pretvara u malahit, što je i ovdje evidentno (
pod utjecajem zraka i svjetlosti i kiše mijenja se broj molekula kristalne vode te
prelazi djelomiĉno ili sasvim u stabilniji malahit – zelenkaste nijanse).
←5/ 73. Padova, Capella Scrovegni; Giotto :
Oplakivanje Krista, detalj
na njegovoj slici La predica agli ucelli vidljivo je al fresco nanošenje crnog sloja
ispod plave nanesene al secco (krečna tempera – pigmenti i krečno mlijeko ili
neka druga tempera, koju prof. Mora, za razliku od krečne naziva Peinture à sec. ;
da li je ptica sastrugana u sloj plave, ili je bijela djelomiĉno otpala ;
vidljivo je uzdizanje bijelom, pogotovo na lišću, na stablu iznad ptica; bijela je na
nekim partijama otpala...
vidljivo je i naknadno struganje sve do intonaca…
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/ 74. ■ Giotto : La predica agli uccelli
60
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
61
5/ 75. ■ Giotto : La predica agli uccelli, detalj plava boja je bila ĉesto problematiĉna: naime, na Giottovim freskama se ponekad nalazi azurit, vjerojatno
kvalitetniji prirodni mineralni pigment , ali, i on je nestabilan i djelomiĉno se pretvara u malahit, što je i ovdje evidentno ( pod utjecajem zraka i svjetlosti i kiše mijenja
se broj molekula kristalne vode te prelazi djelomiĉno ili sasvim u stabilniji malahit – zelenkaste nijanse):
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
62
Bizantski ţivopis Prorok Ilija sjedi u pećini, po svom izraţaju, usklaĊenosti motiva sa
cjelinom, kao i većim osjećajem za prirodni ambijent, podsjeća na Giottove freske u
Padovi...
gotovo istovjetan je i naĉin gradnje plavo obojenih površina:
←5/ 76. Gračanica: ■ Prorok Ilija sjedi u pećini dok mu gavran donosi
hranu, detalj
dakle, evidentno je fresko slikanje sa dodatnim secco ; pozadine su raĊene najĉešće plavom
ili crnom, koja izmiješana sa bijelom daje plaviĉasto sivi ton; ( ako koriste indigo, onda se te
površine najprije premazuju uljenom firnisnom bijelom ( prokuhana bijela uljena boja imala
je za cilj da neutralizira kreĉ, i da bude kao neki izolator koji će sprijeĉiti dejstvo kreĉa na
neotporni plavi pigment...) , zatim crnom ( crna boja kao podloga stavljana je da bi se dobila
ravnomjerna plava površina) , te tek kada bi se ova osušila, stavljao bi se indigo; vezivo za
indigo je bilo od prokuhanih mekinja u vodi. ( o ovom piše Dionizije, te postoje dileme, da
nije moţda u pitanju već prusko plava, koja je u to doba već korištena; naime, feri-ferocijanid je pronašao Diesbacher u berlinu 1702. godine); pozlaćivanje aureola na zidnom
ţivopisu izvedeno je većinom na uljenoj podlozi, zvanoj mordent ( kuhanom lanenom ulju ,
gustoće meda uz dodatak olovno bijele; olovno bijela bi se gusto izmiješala sa firnisom, te
prstima nanijela na mjesta pozlate, gdje bi se kasnije nanosile zlatne folije… ; postupak je
danas poznat kao pozlata na ulje)...
■ za upotrebu indiga pri bojenju plave pozadine preporuĉuje Dionisije specijalnu pripremu zidne površine, ona se...
...grundiraju prvo belilom u lanenom ulju; ovo grundiranje zida bijelom uljenom bojom imalo je za cilj neutralizaciju kreĉa , te stvaranje sloja izolacije koje će
sprijeĉiti štetno djelovanje kreĉa na indigo…
Na ovaj grund stavila bi se crna boja, ( CRNA BOJA ispod plave imala je funkciju da ujednaĉi sloj plave, da je ravnomjerno rasporedi…) a tek pošto se ona osuši,
obojila ( kao vezivo za indigo korištena je škrobna otopina - prokuhane mekinje…).
bi se cela površina plavom bojom...; istina, u vrijeme kada Dionisije piše svoj praktikum već je poznata i prusko plava (fero-feri cijanid, takoĊer neotporan na kreĉ,
koji je pronašao Disbacher u Berlinu 1702. godine)
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
63
■ zidna slika Kristovo roĎenje, koju je Giotto naslikao 1305. godine u padovanskoj areni tipiĉan je primjer zrelog doba njegovog stvaranja ; evidentna je afirmacija boje,
slobodnija kompozicija i plavetnilo, koje povezuje cjelinu…; Janusczack navodi sljedeći naĉin gradnje:
- prvi sloj maltera: arriccio
- crteţ…… sinopia
- drugi sloj slikarskog maltera: intonaco; slikanje u svježi malter dok ga prihvata (najprije smeđe preko zeleno, crveno, bijelo; slika se u svježi malter u veličini
koliko se može završiti u jednom danu … giornata … u ovom slučaju raspoređeno na deset dana; obično se slika radi određenim redom … od lijeva na desno,
odozgo prema dolje; ( na mantiji nedostaje plave boje: u pitanju je otpali lapis lazuli koji je bio nanesen al secco…)
5/ 77. ■ Padova,Capella degli Scrovegni; Giotto : La nativita e l'annuncio ai pastori ,detalj Chiesa della Beata Maria vergine della Carità dell'Arena
della città di Padova ; u okviru cjelovite dekoracije kapele, slika se nalazi u srednjem dijelu vertikale desno; 1304/6; 200 X 185 ; nedostaje plave boje na nebu, kao i na
haljini figure koja drţi bebu..
kako dalje navodi Janusczack - slijedi eventualno - urezivanje … materijalizacija: na ovcama, pošto se nije stigla u “otvorenoj fazi” uraditi i materijalizacija … urezane su šrafure
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
-
64
secco dovršavanje … pogotovo nebo (malahit i azurit); kistovi kojima je slikano ponekada su tako fini kao pero… na određenim mjestima evidentno je i reljefno
nanošenje maltera (na primjer krila anĎela … utisnut je reljef drvetom u svjeţi malter),
5/ 78. ■ Padova, Capella degli Scrovegni; Giotto : RoĎenje Krista
Chiesa della Beata Maria vergine della Carità dell'Arena della città di Padova ; u okviru cjelovite dekoracije kapele, slika se nalazi u srednjem dijelu vertikale desno;
1304/6; 200 X 185 ; nedostaje plave boje na nebu, kao i na haljini figure koja drţi bebu...
dakle, u pitanju je tipiĉna firentinska škola; koristi klasiĉnu zidnu tehniku poznatu već od antike i ponovno oţivljenu u 13. stoljeću;
evidentni su donji slojevi slikani tehnikom buon fresco i gornji slojevi – slikani al secco;
slikanje u svjeţi malter , dakle u tako zvanim giornatama, dok god malter „prihvata“ boju izvoĊeno je u slojevima: najprije smeĊe, a preko zeleno, crveno i bijelo;
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
65
plavo nebo je dovršeno malahitom i azuritom ( ali se spominje i lapis lazuli…) ; kistovi kojima je slikano ponekada su tako fini kao pero; za ovo secco slikanje najĉešće
su koristili KREĈNI KAZEIN...; dakle, i neki akcenti kao i nanošenje boja završavaju se al secco... ; ■ ovo se vidi i na sljedećem primjeru:
5/ 79. ■ Giotto : San Francisco che dona il mantello al povero II 1296/98 ima i aplikacija, reljefa:
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5/ 80. Reljefna aplikacija : ■ Krila anĎela, detalj
urezivanje … materijalizacija je uraĊena još u svjeţi malter, ali ponekada i urezivanjem u suho ( struganjem, urezivanjem šrafura…)
66
67
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
5.3.3. instrumentacija
svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifiĉnu vizualnu zvuĉnost, ili, drugim rijeĉima - odreĊena likovna instrumentacija …
zajedno sa specifiĉnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĊenu originalnu zvuĉnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao
poesisa materijalnosti…
u razmatranju instrumentacije kod bizantskog ţivopisa , već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor...
zato ćemo navesti samo neke specifiĉnosti:
5.3.3. 1. boje
5.3.3. 2. veziva
5.3.3.3. alatke i pribor
5.3.3. 1. boje
Cennini navodi da generalno…ima sedam boja, prirodnih i to četiri prirodne zemlje kao što je crna, crvena, ţuta i zelena i tri druge, isto tako prirodne ali koje je potrebno preraditi
kao što je slučaj kod bijele, ultramarina, azurita i svijetle ţute...
-
Crna; kamena kreda, ; Pria negra del Piemonte – crni kamen, masna boja; ili i Pietra negra – crni glineni škriljac, alumosilikat sa ugljem ( umjetno se kasnije dobiva karbonizacijom ugljene
prašine i treseta); idealan za zidne tehnike ( otporan na kreĉ). Kao kamena kreda bio je omiljeno univerzalno sredstvo za iscrtavanje ( u svim tehnikama) u renesannsi…
al fresco pigmenti
meĊu zemljanim bojama klasiĉne palete:
- Ochra di Roma,
- Terra d’Italia,
- Terra di Treviso,
- Terra rossa, prirodni hematit ( ali ponekad je pod ovim imenom i umjetni – peĉeni);
- Terra di Pozzuola, prirodni cement sa dodatkom ţeljeza;
- Terra di Siena,
- Terra di Siena calcinata,
- Umbra inaĉe tipiĉni pigment tempere; kako navodi Summerecker …svoj kvalitet postiţe ako se prirodni pigment, pored kopanja, mljevenja i ispiranja izlaţe još za izvjesno vrijeme djelovanju
zraka i sunčevog svjetla… Najpoznatija i najviše cijenjena je zelenkasto okerasta umbra koja sadrţi, pored ostalog, i ţeljezni silikat a dolazi sa otoka Cipra . Kvalitetne vrste sadrţe minimalnu
koliĉinu humusnih organskih tvari…
- Sinopia , prirodni zemljani pigment – hematit; turska zemlja kojoj su od davnina pripisivali magiĉnu kvalitetu; Cennini sa sinopijom i bijelom od kreĉa dobiva Cinabrese ( svjetla sinopia
osvijetljena 2:1 sa kreĉem - santogiovanni ) sa napomenom da se…koristi samo u Firenzi… fina sinopia miješa se sa bijelom od kreča, trvi na kamenu i koristi kao inkarnat … moţe se dodati
malo verdigrisa i šafranu za zelenu…
- Caput mortum; hematit; tamni ton: Cote d'Azur violet
68
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
Veroneška zemlja, pogotovo zelenkasto sivi škriljac ( ţeljezni silikat sa glinom, megnezijumom i drugim dodacima) koristio se kao nezaobilazni pigment već na antiĉkim freskama, a kasnije je kao
verdaccio prisutan pogotovo kod inkarnata…
Cennini pomoću Hematita miješa svoje nijanse u fresko slikanju ( Glava LXXIIII):
- violetna = hematit + indigo
- purpurna = hematit + calcina
a zatim in secco dodaje „lak lazuru“…
- Risalgallo– arsen i negašeni kreĉ ( mineralna ţuta; orpiment)
- Giallorino – napuljska ţuta ;ţuto blijede do crvenkaste nijanse koristile su se već u Babilonu (a nalaze se i u ţuto obojenom egipatskom staklu; Cennini ga spominje kao GIALLORINO iako ga
ponekad zamjenjuje sa massikotom, takoĊer primijećenim već na grĉkim slikarijama ( kasnije se pod istim imenom javljaju i olovni ţuti pigmenti – sa antimonom, kalajem...; napuljska ţuta se
prirodno nalazila u blizini vulkana)…; napuljska ţuta, olovni antimoniat; umjetno dobiven već u Babilonu a prirodno se nalazi u okolni vulkana; u Traktatu Cennini navodi da je ova boja…
…teška kao kamen i tvrda za lomljenje…
ne trpi da bude mnogo mlevena…
čuo sam da je ova boja čisti kamen, stvorena na suvim vrhovima planina,
ali ti kaţeš da je veštački napravljena, ali ne hemijska…
-
Kao PLAVA BOJA spominje se
- azurit( poznat već u helenistiĉkom periodu) ,
- Smaltino – mineral SKUTERUDIT( kobalt – arsen iz hidrotermalnih mineralnih nalazišta) ali i tzv. smalt ( staklena frita; grubog zrna i slabe bojene moći, koji se danas upotrebljava još samo u
keramici) SMALT ; frita; kobalt oksid silikat; ali ĉesto se pod imenom smaltino podrazumijeva mineral skuterudit ( kobalt arsen; sa hidro termalnih mineralnih nalazišta; izuzetno otrovan;
spominjan više u fresko slikarstvu); smalt – kobalt oksid silikat se koristi tek kasnije ( evidentiran je, prema Mori, na freskama Ghirlandaia iz 1483. godine) i
- ultramarin već u LUCA MS , dok ga Cennini navodi pod imenom azuro oltramarino i naglašava da se moţe nabaviti kod trgovaca. ..
- indaco spominje Cennini kao zidnu boju u kombinaciji sa bijelom od kreĉa: …togli indaco con bianco sangiovanni…
al secco pigmenti
pigmenti vezani kreĉnim kazeinom, otporni na luţine, identiĉni su sa fresco pigmentima;
pigmenti za secco slikanje , vezani jajetom predstavljaju onu klasiĉnu skalu palete minijaturista;
posebnu paţnju posvećuje Cennini pripremi tempera: pigmenti se najprije ribaju na ploĉi od porfira, izmiješaju sa vodom a zatim miješaju vezivom zvanim tempera d'uovo; ni danas ni u Cenninijevo
vrijeme, po pravilu se boje ne pripremaju unaprijed; ribaju se direktno – na staklenoj ploĉi sa slikarskom lopaticom ili samo sa finim kistom ( neki slikari prakticiraju da pigmente najprije izmiješaju sa
vodom u finu pastu koju zatim prema potrebi miješaju sa emulzijom; naĉin trvenja nije jednak kod svih vrsta pigmenata – zavisno od svojstva kvašenja , apsorpcije i drugih svojstava);
za gradnju Cenninijeve tempere su najvaţnije zemlje sa oznakom Siena i Umbra zbog svog lazurnog karaktera, pogotovo u fazi pod slikanja i kasnijeg slikanja sjena ( za tz. VERDACCIO vaţna je i
zelena zemlja – tako zvana Veroneška zemlja koja se nekada kopala podno Monte Balda kod mjesta Bentonico).
kao neophodna organska boja na svakoj klasiĉnoj paleti nalazila se i Rubia tinctorium.
69
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
ţuto blijede do crvenkaste nijanse napuljske ţute koristile su se već u Babilonu (a nalaze se i u ţuto obojenom egipatskom staklu; Cennini ga spominje kao GIALLORINO iako ga ponekad zamjenjuje
sa massikotom, takoĊer primijećenim već na grĉkim slikarijama ( kasnije se pod imenom giallorino javljaju i olovni ţuti pigmenti – sa antimonom, kalajem...; napuljska ţuta se prirodno nalazila u blizini
vulkana).
ruţiĉasta gama inkarnata ĉesto je sadrţala i auripigment , pogotovo zbog svog dobrog prekrivanja ; kombinirao se sa gumiarabikom i šafranom, ĉesto i u kombinaciji sa pozlatom;
kao ZELENA BOJA od davnina se koristio malahit- verde azuro ; iako već Plinius navodi i mogućnost njegovog dobivanja djelovanjem octa na bakarne opiljke, Cennini naglašava da je u pitanju
prirodni pigment dobiven mljevenjem minerala malahita, gruba zrna nalik pijesku (dobar je bio jedino u zidnim secco tehnikama i u jajnoj temperi).
kao PLAVA BOJA spominje se azurit( poznat već u helenistiĉkom periodu) , smaltino – mineral SKUTERUDIT( kobalt – arsen iz hidrotermalnih mineralnih nalazišta) ali i tako zvani smalt ( staklena
frita; grubog zrna i slabe bojene moći, koji se danas upotrebljava još samo u keramici) i Azzuro oltremarino, kojim nanosi secco temperne lazure…preko pod slikanja kod kojeg je plava bila
izmiješana od indiga i calcine …
Azzuro oltremarino – ultramarin ; lapis lasuli; lazurin1 – poludragi kamen, poznat od davnina kao nakit; kao skupocjeni usitnjeni pigment prvi put se spominje u Evropi 550. godine; spominje ga i
Lucca MS ; tek u 15. stoljeću moţe se nabaviti i kod trgovaca...;
Cennini napominje da …ako ga previše ribaš gubi lazurnost i postaje taman…
u Glavi LXII naglašava da je to najcjenjenija boja , uz precizne upute o pripremi za smolastu lazuru…izdrobi ga u pokrivenom bronzanom tarioniku… a zatim ga stavi na svoj porfirni kamen i ribaj
ga bez vode … uzmi šest unči smrekove smole kod apotekara, tri unče mastiksa, tri unče mladog voska, jednu funtu lazulija … sve izmiješaj i spoji zajedno… namasti ruke lanenim uljem i formiraj
grudvu…Kasnije navodi da se moţe i odmastiti lukšijom… ( navod:Milorad Medić: Stari slikarski priručnici).
5.3.3. 2. veziva
veziva za buon fresco
kako navodi profesor Mora…47 najbolji kreč se dobiva od krečnjačkih oblutaka, naslaga rijeka;
profesor Mora razlikuje više vrsta kreĉa:
- zračni kreč , posni dobiva se od kompaktnog krečnjaka jako finog kristalnog zrna, nevidljivog golim okom, koji ima svega do 5 % primjesa ( čisti krečnjak ima specifičnu težinu 2,72);
- zračni kreč , masni je kvalitetniji, dobiva se od čišćeg krečnjaka, najfinije kristalne strukture;
- hidraulični kreč dobiva se slično kao i cement, dakle, sadrži silikate, aluminate i željezookside (sesquioxyde) a očvrščavanje podrazumjeva najprije učvršćivanje silikata ( od gela do
kristalizacije ... tako zvanog. silicate tricalcique); sa druge strane – sam hidraulični kreč gubi svojstvo vezivanja ako se ne koristi odmah nakon proizvodnje ( « otvoreniji je» za prihvaćanje
vode);
GAŠENJEM ŢIVOG KREČA dobiva se tz. grassello - kalcijev hidroksid ( koji je u rimsko doba morao odstajati tri godine)…
već smo napomenuli da termin buon fresco podrazumijeva - izvoĊenje slike u svjeţi malter na naĉin da su pigmenti vezani samo kreĉem iz maltera; boja suši tako da hidroksid kalcija (gašeni kreĉ),
koji se nalazi u intonacu „putuje na površinu” ...
47
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s.59: prema Palladiu: I quattro libro dell'Architettura (Domenico Franceschi, Venezia, 1570) .
70
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
tako, kako navodi Mora48...
pigmenti ostaju zarobljeni kristalizacijom karbonata na površini
i tvore ploču krečnjaka
... tvoreći jednu površinsku koru te je tako ova površinska opna (skrama)
generalno gledano mnogo rezistentnija od donjih slojeva...
proces okamenjivanja teče od površine prema dubini sloja
…49 karbonatizacija nije tako potpuna u dubljim slojevima jer ugljikov dioksid reagira sa onim na šta naiĎe na putu: voda isparava i pri tome bubri gornji sloj mase, pore se suţavaju te CO2 ne
moţe prodrijeti dublje u slojeve pa se dešava da na starim zidovima još uvijek naiĎemo na kalcijev hidroksid u dubljim slojevima; pored toga se dešava i sporija aktivnost tako zvane silikatizacije
tokom više godina; prema Marianiju, tokom karbonatizacije nastaje jedna prezasićena otopina krečnog karbonata koja kristalizira tvoreći neke vrste opnu, kao pusteninu (filc), pogotovo ako nema
dovoljno vode ( ako zid nije dovoljno nakvašen prije nanošenja intonaca); previše brzo sušenje daje blijeĎi izgled.
veziva za al secco
Cennini za al secco slikanje koristi TEMPERU D'UOVO koja je u ovom sluĉaju identiĉna onoj, korištenoj za slikanje na retablima…pored gume , Aloe, kao vezivo koristi i temperu ,
žumanjak... - Cenninijeva tempera ali ponekad i ponešto drukĉije pripremana: javlja se već takozvana umjetna emulzija: ţumanjak emulgiran sa dodatnim lanenim uljem i razrijeĊen sa vodom i
vinskim octom ( pošto je ţumanjak luţnat, dodatak manje koliĉine octa sluţi za neutralizaciju i konzervans).
iako smo gumu već razmotrili u više navrata, od egipatskih i antiĉkih vremena pa sve do srednjevjekovnih iluminacija, imajući u vidu znaĉaj, koji je kasnije Leonardo posvećivao ovom vezivo, navesti
ćemo recept koji Leonardo navodi u 208. glavi Traktata:
…Ako se sa zelenom bojom od bakra pomeša ALOA kamilje boje, ta će zelena boja postati vrlo lepa,
a još bi lepša postala sa šafranom kada ne bi isparavala
Dobar kvalitet aloe … vidi se kad se ona rastvori u toploj rakiji…
Aloa moţe da se pomeša sa uljem, a i sa zelenom bojom od bakra,kao i sa svakom drugom bojom koju ţeliš…
Giotto je razmijenio svoja iskustva sa mnogim svojim suvremenicima…; ovaj majstor izuzetne komunikativnosti proputovao je mnoge krajeve Italije – od Firenze, Pise, Siene, ali je upoznao i majstore
sa obala Seine koji su u to vrijeme dolazili u slikarsku „Meku“…
za dodatno slikanje al secco koristi se najĉešće KREČNI KAZEIN
poznato je, da su , pogotovo majstori Sjevera50 ĉešće koristili krečni kazein…
48
Paolo et Laura Mora: LA CONSERVATION DES PEINTURES MURALES, Bologne, 1977/str.12
Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / str. 60.
50
Anna Diakowska-Czarnota, Marcin Kozarzewski: Teoretische ud praktische Aspekte der Rekonstruktion von Wandmalereien; Das Beispiel der St.Jakobskapelle der Marienkirche in Danzig/Restauro 1990/4, str. 282.
49
71
Smisao poesisa materijalnosti
III
Buon fresco
5. Giottova Capella Scrovegni Uvod
analizom zidnih slika u Gdansku, nastalih 1430. godine, koristeći Ninhydrintest utvrĊeno je kao vezivo iskljuĉivo kazein (polypeptidi, kojih nema ni u proteinu jajeta kao ni tutkala) secco slikanje
izvedeno u najmanje tri sloja:
- inkarnat je nanesen sivkastim tonovima na
- roza podslikavanje, a zatim je forma akcentirana
- smeĊim i crnim konturama ( na odjeći je ponegdje evidentno i više slojeva sa razliĉitom debljinom odnosno pastoznošću);
krečni kazein, kako navodi Theophilus , pripremao se na sljedeći naĉin:
… progrušani kravlji sir ispirao se u toploj vodi nekoliko puta sve dotle dok se sva surutka ne odstrani,
zatim se iscijeĎeni sir drţao u hladnoj vodi dok se ne stvrdne, te zatim ribao komadićem glatkog drveta na drvenoj ploči…
zatim se miješao u stupi sa vodom i krečem dok se ne dobije zgusnuta masa ljepila…
Theophilus51 takoĊer u Glavi XVII savjetuje sliĉnu pripremu ( istina – u kontekstu lijepljenja ploĉa za retable) :
…Meki sir se iseče na komadiće i pere u toploj vodi tučkom u stupi sve dok voda, koju si menjao više puta, ne postane bistra.
Zatim se taj sir pokupi rukom i stavi u hladnu vodu da se stvrdne.Posle toga tanko se razvuče po glatkoj dasci komadom drveta, tada se ponovo stavi u stupu,
paţljivo tuče tučkom i dodaje voda mešana sa ţivim krečem dok to ne postane gusto kao kvasac.
Tim lepkom daske se stegnu zajedno tako jako da ih ne moţe rastaviti ni vlaga ni vrućina…
5.3.3.3. alatke i pribor
kistovi kojima je slikano ponekada su tako fini kao pero;
ali, Giotto koristi i grublje kistove od svinjskih ĉekinja...
tako 52Franco Sacetti navodi u svojih Tri stotine priča i priĉu o kistovima i Giottu
...u nedelju, na putu za crkvu, gdje bi trebali ići po oproštaj grijeha, a ustvari više da se zabave...
Giotto se zaustavio da ispriča anegdotu, kad su u tom času naišle svinje Sv. Antonija;
jedna od njih se zaletela Giottu meĎu noge takvom snagom da je Giotto pao na zemlju. Sam je ustao, otresao odeću, pa umesto da se izviče na svinje i da ih prokune,
on se okrenuo prijateljima smešeći se i rekao: “ Zar nisu u pravu?
51
52
Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, str. 261
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, Primarni izvori , br. 46.
je
Download

- Prof. Metka Kraigher Hozo