OSNOVE FINANCIJA- PREDAVANJA
1. NOVAC I FUNKCIJE
NOVCA
OSNOVE FINANCIJA
1.1. KARAKTERISTIKE
I RAZVOJ NOVCA
1.1.1. Porijeklo novca
z
z
z
z
z
z
z
Povijesni nastanak
Uvjeti za nastanak novca
Naturalna
Razmjena (trampa)
Razlika između uporabne i prometne
vrijednosti
Opći ekvivalent -pojam
Vrste općih ekvivalenata
1.1.2. Razvoj i oblici novca
z
z
z
z
z
Oblici novca
Robni (naturalni) novac
Metalni (kovani) novac
Kovani novac kao moneta
Kurentni novac
1.2. NOVČANICE KAO OBLIK
NOVCA
z
z
z
z
Novčanice (surogati novca)
Certifikati
Banknote
Preduvjeti za uspješno funkcioniranje
banknota
1.3. PAPIRNI NOVAC I ČISTO
PAPIRNO VAŽENJE
z
z
z
z
z
Zakonsko sredstvo
Prisilni tečaj
Novčanice
Vrijednost papirnog novca
Izdavanje papirnog novca
1.4. DEPOZITNI (ŽIRALNI ) NOVAC
z
z
z
z
z
z
z
z
z
Povijesno porijeklo
Prednosti žiralnog novca
Definicija žiralnog novca
Drugi nazivi
Podloga za žiralni novac
Ulazak depozitnog novca u novčani sustav
Oblici kredita na temelju kojih se stvara novac
Žiralni novac u sustavu zlatnog pokrića
Porijeklo iz funkcije novca kao platežnog
sredstva
1. 5. PAPIRNI NOVČANI SUSTAV
z
z
z
z
z
z
z
z
Razvoj novčanog sustava uopće
Jačanje utjecaja države
Skup zakonskih propisa
Valutni sustav
Pojam valute
Dva temeljna novčana sustava
Podjela valutnih sustava
Vezane valute
Stariji valutni sistemi
a. Paralelna valuta
z b. Bimetalistička valuta ili Dvojna
valuta
z c. Monometalizam srebrne valute
z
Noviji valutni sistemi
(Monometalizam zlata)
z
z
z
z
z
Sistem čiste zlatne valute (Gold cain
standard)
Slobodno tržište zlata
Valuta zlatnih poluga
Valuta zlatnih deviza (Gold exchange
standard)
Papirna valuta
1. 6. DJELOVANJE NOVCA NA EKONOMSKU
AKTIVNOST- FUNKCIJE NOVCA
z
z
z
z
z
z
Funkcije novca
Novac kao mjera vrijednosti
Novac kao prometno sredstvo
Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga
Novac kao platežno sredstvo
Novac kao svjetski novac
1.7.
NOVAC, MONETARNA
TEORIJA I AGREGATNA
EKONOMSKA TEORIJA
z
z
z
Oblast
Moderna shvaćanja
Dva pristupa problemima
1.8. PROMJENE UNUTRAŠNJE
VRIJEDNOSTI NOVCA
z
z
z
z
Kupovna snaga
Prometna vrijednost
Kolebanje oko stvarne vrijednosti
Nepodudaranje ponude i tražnje na tržištu
1.9. INFLACIJA
z
z
z
z
z
z
z
z
z
Starija shvaćanja inflacije
Novija shvaćanja inflacije
Inflacija prema intenzitetu
Inflacija prema trajanju
Inflacija prema porijeklu nastanka
Inflacija prema utjecaju na cijene
Inflacija prema državnim mjerama
Inflacija prema namjeri države
Inflacija prema genezi
2. MJERENJE NOVCA –
NOVČANI AGREGATI
2.1. TOKOVI KREIRANJA
PRIMARNOG NOVCA
z
z
z
z
Optimalna novčana masa,
Osnovni tokovi formiranja novčane mase
Primarni i sekundarni novac
Oblici primarne emisije od strane CB
2.2. KREDITI CENTRALNE BANKE
POSLOVNIM BANKAMA
z
z
z
z
z
z
z
z
Kreditne aktivnosti CB
Kreditne aktivnosti poslovnih banaka
Stvaranje novca kroz potraživanja od banke
Novčana masa
Kreditna aktivnost CB kao instrument
regulacije
Likvidnost banke
Kanali po kojima CB odobrava kredite
Funkcije koje CB vrši odobravanjem kredita
2. 3. MONETARNO
FINANCIRANJE DRŽAVE
z
z
z
Stvaranje stalnog budžetskog deficita
Pokriće deficita preko operacija na
otvorenom tržištu
Kratkoročni dug države
2.4. DEVIZNE REZERVE KAO
KANAL KREIRANJA
PRIMARNOG NOVCA
z
z
z
z
z
z
Novčana masa i promjene salda prema
inozemstvu
Liberalizacija deviznog sustava
Utjecaj suficita i deficita platne bilance
Struktura deviznih rezervi CB
Monetarni efekti deviznih transakcija
Efekti kupovine i prodaje deviza od strane
domaćih subjekata
2.5. STRUKTURNO I
RAZVOJNO DJELOVANJE
MONETARNE POLITIKE
z
z
z
Kanali reguliranja primarne emisije
Elementi koji određuju ovaj tok emisije
novca
Politika usmjeravanja dijela primarne
emisije
2.6. NOVČANA MASA I
MONETARNI AGREGATI
2.6.1. Monetarni agregati (M1, M2, M3 i M4)
z Pojam novčane mase
z Sredstva koja ne ulaze u novčanu masu
z Primarni i sekundarni depoziti
z Novčana masa u povijesti bivše Yu
z Definicija novčane mase prem MMF
Struktura ukupnih novčanih sredstava
(prema stupnju likvidnosti sredstava)
2.6.1. Monetarni agregati (M1,
M2, M3 i M4)
z
z
z
z
z
z
z
z
z
Novčana masa (M1)
Quasi novac (M2)
Ostala likvidna sredstva (M3)
Nelikvidna sredstva (M4)
Quasi novac
Ostala likvidna sredstva
Nelikvidna sredstva
Ukupna novčana sredstva
4 monetarna pojma i agregata
2.7. EMISIONI MEHANIZAM I
MONETARNI TOKOVI
z
z
z
z
z
z
z
Povećanje i smanjenje monetarnih rezervi
Promjene obujma novčane mase
Aktivna strana bilance CB
Tokovi kreiranja primarne emisije:
Pasivna strana bilance CB
Izvori dopunske (sekundarne) likvidnosti:
Postupci izračunavanja potrebne novčane
mase
2.8. OPTIMALNA NOVČANA
MASA I BRZINA OPTICAJA
NOVCA
z
z
z
z
z
z
Reguliranje porasta novčanog opticaja
Pojam optimalne novčane mase
Makroekonomski prikazana optimalna
novčana
Statistički prikazana optimalna novčana
Uzroci porasta novčane mase
Masa novca koja funkcionira kao prometno
sredstvo
Masa novca koja funkcionira
kao prometno sredstvo
Mo – masa novca koja funkcionira kao prometno
sredstvo, zapravo to je potrebna količina novca u
opticaju;
Rc – suma robnih cijena, a predstavlja sumu robnonovčanih transakcija koju je potrebno da izvrše različiti
subjekti proizvodnje, raspodjele, razmjene,
akumulacije i potrošnje
B0 = Brzina opticaja novca
Masa novca koja funkcionira
kao prometno sredstvo
z
z
z
z
z
Suma robnih cijena,
Novčani opticaj
Poteškoće kod utvrđivanja potrebne
količine novca
Brzina novčanog opticaja
Faktori koji utiču na optimalnu količinu
novca
Metode izračunavanja brzine
opticaja
a) Transakcijska metoda – izračunava se kao
odnos DBP-a i prosječne novčane mase u
danom periodu vremena, odnosno sveukupne
robno-novčane transakcije u zemlji sa
prosječnom novčanom masom. Pokazuje
brzinu realizacije proizvodnje:
Metode izračunavanja brzine
opticaja
b) Dohodovna metoda – izračunava se kao
odnos ND-a po tekućim cijenama i prosječne
NM u danom periodu vremena. Pokazuje
brzinu kojom se troši nacionalni dohodak:
Metode izračunavanja brzine
opticaja
z
c) Metoda monetarne statistike –
izračunava se tako da se DP podijeli s
prosječnom NM u jednoj godini – realna
varijanta koja se koristi kod nas. Pokazuje
kojom se brzinom novčana masa pretvara u
društveni proizvod:
3. NOVAC U MEĐUNARODNIM
PLAĆANJIMA
3.1. NOVAC U MEĐUNARODNOM
SISTEMU PLAĆANJA
z
z
z
z
z
Otvorenost prema svjetskom tržištu
Mehanizam djelovanja MMF, Evropski
monetarni sistem,
Dvije vrijednosti novca
Devizni kurs
Primjer deviznog kursa
3.2. DEVIZA I VALUTA
z
z
z
DBP i devize
Nacionalni dohodak i devize
izvoz materijalnih dobara i usluga
3.3. TEORIJA I POLITIKA
DEVIZNOG KURSA
z
z
z
z
z
z
Valutni kurs i devizni kurs
Odnosi ponude i tražnje i ponašanje
deviznog kursa
Devizni kursovi papirnih valuta
priroda formiranja i funkcija deviznog
kursa
Teorija platne bilance
Monetaristički pristup formiranju deviznog
kursa
3. 4. SISTEMI DEVIZNIH
KURSOVA
z
z
z
z
z
Manipuliranje deviznim kursovima
Vrste deviznih kursova
Formiranje deviznih kursova
Fleksibilni i klizajući devizni kurs
Ravnotežni (realni) devizni kurs
3.5. DEVALVACIJA
NACIONALNOG NOVCA
z
z
Aprecijacija i deprecijacija novca
Pojam devalvacije
3. 6. REVALVACIJA
NACIONALNE VALUTE
z
z
z
Pojam revalvacije
Revalvacija naspram devalvacije
Revalvacija kao monetarna mjera
3.7. SUVREMENA
KONVERTIBILNOST VALUTA
z
z
Oblici konvertibilnosti
Konvertibilnosti u periodu zlatnog važenja
3.8.
DEVIZNI SISTEM I
PLATNA BILANCA
3.8.1.
Devizni sistem i devizno tržište
z Pojam deviznog sistema
z Oblici deviznog prometa sa
inostranstvom
z Vrste deviznog sistema
3.8.2. Platna i devizna bilanca
z
z
z
z
Platna i devizna bilanca
Platna bilanca - definicija
Funkcije platne bilance
Podbilance platne bilance
3.8.2. Devizne rezerve struktura i funkcioniranje
z
z
z
Pojam devizne rezerve
Oblici deviznih rezervi
Optimalne devizne rezerve
4. KREDIT I NJEGOVA ULOGA
U GOSPODARSTVU
4.1. MONETARNI MEHANIZAM I PROCESI
EMISIJE NOVČANE MASE --DEPOZITNI I
KREDITNI MULTIPLIKATOR
Formula maksimalne multiplikacije
z
z
z
z
D – maks iznos depozita koji se može stvoriti,
D0 – početni depozit,
R – rezerva likvidnosti na jedinicu depozita
(npr. ako je rez likvidn 20%, onda je R = 0,2),
1/R= multiplikator depozita.
Depozitni multiplikator
z
z
z
z
z
gdje je z= (1-r1-r2)*h,
r1 – stopa obvezne rezerve,
r2 – stopa rezerve likvidnosti,
h – postotak kredita koji se vraća u depozitni
sustav banaka,
z – stopa rekreiranja sredstava ili postotak
kredita koji će se iskoristiti za odobravanje
dodatnih kredita
Kreditni multiplikator
Monetarni multiplikator
z
z
∆NM – porast novčane mase u toku godine
(za ovo je nadležna poslovna banka),
∆PE – porast primarnog novca centralne
banke u toku godine (za ovo je nadležna
CB).
Monetarni multiplikator
z
z
z
Faktori koji utječu na formiranje
monetarnog multiplikatora
Stabilnost i predviđanje multiplikatora
Promjene nemonetarne pasive
4.2. EFEKTI INTERVENCIJA NA DEVIZNOM
TRŽIŠTU NA EMISIJU I POVLAČENJE
NOVČANE MASE
z
z
z
Efekti porasta deviznih rezervi
Utjecaj na kreditni potencijal banaka
Efekti u zavisnosti tko je nosilac promjena
4.3. KREDIT U SUVREMENOJ
PRIVREDI
4.3.1. Bankarski kredit: pojam i razvoj
z
z
z
Funkcije novca kao osnova nastanka
kredita
Pravni aspekt kredita
Utjecaj kapitalizma na razvoj kredita
4.3.2. Ekonomske funkcije
bankarskog kredita
z
z
z
Razlozi snažnog utjecaja kredita i
upotrebna vrijednost kredita
Mobilizacije i koncentracije sredstava
Najvažnije funkcije kredita
4.3.3. Robno-novčani ili
komercijalni kredit
z
z
z
Izvori kredita
Prodaja robe kao kritični momenat
Specifičnost komercijalnog kredita
4.3.4. Bankarski ili novčani kredit
z
z
z
Kreditni novac
Definicija bankarskog kredita
Proces reprodukcije i potrebe za kreditom
4.4. GOTOV NOVAC I
DEPOZITNI NOVAC
z
z
Efektivni novac kao stvarni novac
Kreditna politika i mogućnost inflacionih
poremećaja
4.5. BANKARSKI KREDIT I
TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA
z
z
z
z
z
Kupovna novčana snaga
Kamata kao cijena kredita
Opći pojam tržišta kapitala
Transakcije na tržištima novca i kapitala
Međunarodni karakter
4.6. KREDITNI SISTEM
z
z
z
Nužnost postojanja kredita
Definicija kreditnog sistema
Centralno pitanje kreditnog sistema
4.7. KREDITNI POSLOVI
z
z
z
z
z
z
z
Klasifikacija
Po rokovima na koje su odobreni
Po obliku osiguranja kredita
Po vrstama kreditora
Po vrstama zajmotražilaca:
Po vrstama korištenja
Prema izvorima
4.7.1. Kratkoročni bankarski
krediti
z
z
z
Definicija
Primatelji kredita
Namjene
4.7.2. Investicioni krediti
banaka
z
z
z
z
Definicija
Primatelji kredita
Izvori za kredite
Investicioni krediti iz kratkoročnih depozita
4.7.3. Potrošački krediti krediti stanovništvu
z
z
z
z
Definicija
Izvori
Namjena
Instrument regulacije
Download

Predavanja I. II. III. IV.