GODINA II
BROJ 4
JUNI 2011
BESPLATNO
KVARTALNI EKONOMSKI MONITOR
Analiza uticaja rasta nameta na lični dohodak
Povećanje poreza i doprinosa
- put u neizvjesnost INTERVJU: Marko Mantovaneli
šef Kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini
Veća opterećenja na plate uticaće na
smanjenje investicija i zapošljavanje
www.swot.ba
1
SADRŽAJ
Poštovani čitaoci
Jedno od najkrupnijih pitanja koje
je u Republici Srpskoj otvoreno na
relaciji vlast - poslovna zajednica
je povećavanje nameta na plate u
vidu rasta stopa poreza i doprinosa
na dohodak građana i ukidanja
neoporezivog dijela plate. Ni poslije
iscrpljujućih pregovora kompromis
nije postignut, obje strane ostale
su na svojim početnim pozicijama i
Vladina odluka je u takvoj atmosferi
stupila na snagu.
Ko je u tom procesu prošao kao pobjednik, može li u takvoj situaciji biti
pobjednika, ili su, pak, svi gubitnici - još su otvorena pitanja. Upravo na ta
pitanja pokušali smo da damo realne odgovore u ovom broju “Kvartalnog
ekonomskog monitora”. Kroz dvije nezavisne analize (jedna je objavljena u
ovom broju, a druga će biti uskoro objavljena) uticaja rasta nameta na plate
i razgovore sa ekonomskim ekspertima, među kojima je i šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, ponudili smo odgovore na otvorena pitanja.
Nekoliko zaključaka može biti izvedeno već poslije prvih nekoliko mjeseci
primjene viših stopa poreza i doprinosa na plate. U javne fondove, prije svega
Fond zdravstva i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, slilo se znantno više
novca koji im je i te kako potreban jer su suočeni sa velikim deficitom.
S druge strane, privreda se za sada nekako nosi s većim nametima, ali je veliko pitanje koliko će izdržati pod dodatnim teretom i kakve će biti dugoročne
posljedice viših parafiskalnih nameta budući da je i uticaj globalne ekonomske krize već uzeo svoj danak.
Za očekivati je da će dugoročni negativni ekonomsko-socijalni efekti biti
značajno veći od očekivanih pozitivnih poreskih priliva, koje će pomenute
izmjene obezbijediti, posebno kada je u pitanju zadržavanje postojećeg broja
radnika i zapošljavanje novih. Takođe, one bi mogle obeshrabriti investitore
da svoj kapital ulože u Republici Srpskoj i dati šansu zemljama iz okruženja da
ih privuku raznim stimulativnim mjerama i podsticajima.
Dodatno povećanje nezaposlenosti, slabljenje privrede i smanjenje priliva
stranih investicija bilo bi pogubno. Imajući to u vidu, vlast i poslovna zajednica bi u što bližoj budućnosti trebalo da sjednu za sto i pokušaju se, na
obostrano zadovoljstvo, naći barem na pola puta.
Saša Grabovac, glavni i odgovorni urednik
TEMA BROJA:
IMPRESUM
Analiza efekata najavljenog
uvođenja diferencirane stope
PDV-a i sprovedenog povećanja
stopa poreza i doprinosa na
dohodak građana
4. str.
INTERVJU
14 Veća opterećenja na plate
uticaće na smanjenje
investicija i zapošljavanje
INTERVJU
18 Krizni porez nije rješenje za
stabilizaciju javnih finansija
AUTORSKI ČLANCI
24 Da li je fiskalno opterećenje
na neto zarade u Republici
Srpskoj i dalje najmanje
u regionu
AKTIVNOSTI SWOT-a
26 Održana Konferencija
posvećena Zakonu o
privrednim društvima
Glavni i odgovorni urednik: Saša Grabovac
Uređivački kolegijum: Miloš Todorović, Goran Račić, dr Saša Petković, mr Aleksandar Ljuboja, mr Aleksandra Simić, Bojan Jojić, Branka Ružević, Igor Sekulić,
mr Marijana P. Milić, mr Mirjana Čomić, mr Nebojša Balaban, Ognjen Aleksić, mr Predrag Duduković, mr Slavko Simić, mr Ognjen Đukić, Saša Stevanović, Mirko Bošnjak,
Darko Gavrilović, Predrag Klincov.
Lektor: Aleksandra Duduković, Dizajn i grafička priprema: SWOT, Štampa: “Nezavisne novine”, Banja Luka, Tiraž: 1.000 primjeraka, Broj: 04/2011.
Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sva prava zadržana: Udruženje ekonomista RS SWOT. Svako umnožavanje i distribucija bez pisanog odobrenja Udruženja ekonomista
RS SWOT je zabranjeno.
Osnivač i izdavač: Udruženje ekonomista RS SWOT, Dragiše Vasića 13, 78 000 Banja Luka, žiro račun Nova banka Banja Luka 555-007-00223898, JIB: 4402742510005,
matični broj: 11029353, br. sudskog rješenja: F –1–208/7, Udruženje ekonomista RS SWOT je upisano u Registar izdavača pod rednim brojem 291, na osnovu
Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture RS br. 07.030–053–162–9/10.
E-mail: [email protected], [email protected], Internet adresa: www.swot.ba, Tel: 051 322 960, Fax: 051 322 961
www.swot.ba
3
ANALIZA TEMA BROJA
Analiza efekata najavljenog
uvođenja diferencirane
stope PDV-a i sprovedenog
povećanja stopa poreza i
doprinosa na dohodak
građana
Analizu uradio centar za istraživanja i studije
Potencijalni gubici prihoda i dugoročne fiskalne slabosti koje bi donijelo najavljeno uvođenje diferencirane
stope PDV-a po svojoj vrijednosti višestruko nadmašuju finansijsko olakšanje koje bi osjetile socijalno ugrožene
kategorije stanovništva u vidu pojeftinjenja prehrambenih proizvoda. Veliki broj alternativnih mjera sprovedenih putem rashodovne strane budžeta nudi mnogo direktniji i kvalitetnije usmjeren oblik socijalne pomoći
sa istim ciljem.
Slično tome, dugoročni negativni ekonomsko-socijalni efekti sprovedenog povećanja poreza i doprinosa na
platu, ukidanja neoporezivog dijela dohotka i uvođenja oporezivanja dividende i kapitalne dobiti su značajno
veći od očekivanih pozitivnih poreskih priliva koje će ove izmjene obezbijediti. Prema tome, ove fiskalne mjere
mogu samo privremeno odgoditi neizbježne reforme, dok u međuvremenu prijeti opasnost da se postojeći
problemi dodatno uvećaju.
Nedavna najava Vlade Republike Srpske da će predložiti
uvođenje diferencirane stope
PDV-a sa nižom stopom na
odabrane životne namirnice
i eventualnom višom stopom
na luksuzne proizvode predstavlja najavu još jedne veoma
značajne promjene domaćeg
poreskog sistema.
Ova najava došla je ubrzo nakon
stupanja na snagu izmjena i dopu-
na Zakona o porezu na dohodak
kao i izmjena i dopuna Zakona o
doprinosima kojima su povećane
stope poreza i doprinosa na dohodak građana kao i neke druge
važne izmjene, kao što su ukidanje
neoporezivog dijela dohotka, te
uvođenje oporezivanja dividende i
kapitalne dobiti.
U vezi s tim koristimo priliku da
iznesemo našu analizu očekivanih
efekata najavljenih mjera poreske
Prosječni mjesečni izdaci za hranu i piće u BiH, 2007. godina
(KM)
KATEGORIJA IZDATAKA ZA HRANU I PIĆE
59,07
Hljeb i žitarice
115,95
Meso
14,07
Riba
Mlijeko, sir, jaja
66,42
18,54
Ulja i masnoće
Voće
31,86
Povrće
46,11
Šećer, džem, med i konditorski proizvodi
34,16
Ostali prehrambeni proizvodi
18,72
Bezalkoholna pića
44,42
23,86
Alkoholna pića
UKUPNO - HRANA I PIĆE
473,18
- Potrošnja hrane i pića iz vlastite proizvodnje
83,42
%
12,5
24,5
3,0
14,0
3,9
6,7
9,7
7,2
4,0
9,4
5,0
100,0
17,6
Izvor podataka: Anketa o potrošnji domaćinstava
4
www.swot.ba
politike koja ne ide u prilog diferenciranoj stopi PDV-a, kao i već
provedenim izmjenama poreza i
doprinosa na dohodak.
Diferencirana stopa PDV-a
(argumenti za i protiv):
Za:
-Osnovni motiv za uvođenje diferencirane stope PDV-a jeste uticati
na sniženje cijena osnovnih životnih
namirnica, tj. onih proizvoda koji
bi bili obuhvaćeni ovom stopom.
Najjednostavnija ilustracija ove
mjere jeste da ako stopa PDV-a na
neku namirnicu bude smanjena sa
trenutnih 17% na na primjer 7%,
onda se očekuje i sniženje cijene
te namirnice za odgovarajućih 10
procentnih poena. Prema tome,
ova mjera ima prvenstveno socijalni karakter u smislu olakšavanja
nabavke osnovnih životnih namirnica socijalno ugroženim slojevima
stanovništva.
Protiv:
-Ova poreska mjera ozbiljno
ugrožava visinu prihoda od PDV-a
s obzirom na to da osnovne životne
namirnice čine visok procenat
ukupne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Na primjer, prosječno
domaćinstvo za nabavku hljeba,
mlijeka, sira, jaja, mesa i ulja
potroši oko 55% ukupnog budžeta
za hranu i piće (anketa o potrošnji
domaćinstva, 2007). Prema tome,
da bi bilo anulirano ovakvo smanjenje prihoda biće neophodno
značajno podići visnu PDV stope
na luksuzne proizvode, a što će
povećati motiv poreskih obveznika
da utaje prodaju ovih proizvoda.
Zbog toga su kalkulacije o uvođenju
PDV reforme, koja bi bila prihodovno
neutralna, prilično nepouzdane, jer
svaka ozbiljnija izmjena poreskog
sistema utiče i na promjenu ukupne
poreske osnovice.
-Poznato je da smanjenje poreske
stope vrlo često ne vodi do proporcionalnog sniženja cijene proizvoda
s obzriom na nastojanja trgovaca
da jedan dio ovog sniženja iskoriste
za povećanje marže, a što je, kako
se pokazalo, veoma teško iskontrolisati u praksi.
-Svi građani konzumiraju osnovne
životne namirinice tako da će ova
mjera biti usmjerena na sve, a time i
TEMA BROJA ANALIZA
na najbogatije slojeve stanovništva.
Pored toga, dosadašnje analize
pokazuju da mjesečna vrijednost potrošnje na hranu jednog
domaćinstva raste zajedno sa njegovim raspoloživim dohotkom, pa
se lako može desiti da ova mjera više
rastereti bogatija nego siromašnija
domaćinstva. S druge strane, socijalne mjere koje se sprovode preko
rashodovne strane budžeta daju
mogućnost mnogo boljeg usmjeravanja pomoći na one kojima je ona
najpotrebnija i manjeg rasipanja
sredstava.
-Iskustva drugih zemalja pokazuju da nakon uvođenja diferencirane stope PDV-a dolazi do
snažnih političkih pritisaka za
uvrštavanje dodatnih proizvoda
na listu proizvoda sa smanjenom
stopom, što za rezultat ima postepeno produžavanje ove liste i daljeg
urušavanja prihodovnog potencijala
PDV-a. Činjenica da u velikom broju
evropskih zemalja postoje diferencirane PDV stope nikako ne znači
da je to najkvalitetnije rješenje,
već samo potvrđuje tvrdnju da je
veoma teško zaustaviti ovaj proces
jednom kad se uđe u diferenciranje
PDV stopa.
Zaključak
Možemo zaključiti da gubici prihoda i dugoročne fiskalne slabosti
koje donosi ova mjera višestruko
nadmašuju finansijsko olakšanje
koje bi osjetile socijalno ugrožene
kategorije stanovništva. Veliki broj
alternativnih mjera, kao na primjer
povećanje iznosa novčane pomoći
licima koja se nalaze u stanju socijalne potrebe (koja trenutno iznosi
samo 41 KM na mjesečnom nivou)
bio bi mnogo direktniji i kvalitetnije usmjeren oblik pomoći sa istim
ciljem.
Ova reforma ukida, po našem
mišljenju, osnovnu prednost
postojećeg PDV sistema, a to je
njegova jednostavnost, i priziva
poznate boljke bivšeg poreza na
promet. Imajući u vidu da je PDV
daleko najznačajniji izvor poreskih
prihoda za sve nivoe vlasti u Republici Srpskoj, kao i u čitavoj Bosni
i Hercegovini, iz kojih se finan-
Diferencijalne stope PDV-a u Velikoj Britaniji
”Ponovno uvođenje niže stope od 8%, pa potom snižavanje na 5%
1997. god., što se održalo do danas, je dovelo do erozije prihoda
od PDV-a, rasta prevara i gubitaka prihoda.Prema studiji Evropske
komisije iz 2009. god. u periodu 2000-2006. procijenjeni gubici PDV-a
u Britaniji iznosili su čak 17% teoretske PDV osnovice Britanije. Oni se
dijelom mogu pripisati sistemu diferenciranih stopa, budući da sistem
sa više stopa više otvoren prevarama, nego što je slučaj sa jednom stopom PDV-a. Problemi sa funkcionisanjem sistema PDV-a u V. Britanijisu ujedno i problemi Unije, s obzirom na to da je PDV jedan od izvora
za finansiranje budžeta Unije.”
Izvor: Odjeljenje za makroekonomske analize UO UINO
Konsolidovana projekcija poreskih i neporeskih prihoda i priliva RS
za period 2011-2013. god. (u milionima KM)
Ostvareno
2009.
Plan
2010.
I. Poreski prihodi
Transferi sa JR UIO
Porez na dobit
Porez na dohodak
Drugi porezi
1.471,0
1.129,6
137,9
152,6
50,9
1.522,1
1.179,6
144,5
157,5
40,6
1.614,0
1.254,7
143,4
171,7
44,2
1.764,5
1.342,5
170,2
206,2
45,6
1.900,3
1.433,8
188,5
229,5
48,5
II. Neporeski prihodi
Takse i kazne
Naknade
Ostali neporeski prihodi
Ukupno poreski i neporeski prihodi
420,1
89,3
137,4
193,4
1.891,1
313,8
97,0
150,7
66,1
1.835,9
309,0
96,5
144,1
68,4
1.923,0
306,3
99,7
153,3
53,3
2.070,9
307,8
103,8
161,0
43,0
2.208,0
130,3
216,9
43,2
311,7
49,3
229,2
38,2
157,1
23,2
98,5
V. Vanbudžetski fondovi
Fond PIO
Fond dječje zaštite
Fond za zapošljavanje
Fond zdravstvenog osiguranja
1172,6
651,4
53,6
26,8
440,7
1265,3
702,9
57,9
28,9
475,5
1306,9
726,0
59,8
29,9
491,1
1326,9
737,2
60,7
30,4
498,7
1346,9
748,3
61,6
30,8
506,2
Ukupni prihodi
Ukupni prihodi i grantovi
Ukupni prilivi konsolidovanog budžeta
3.063,7
3.194,0
3.410,9
3.101,2
3.144,4
3.456,1
3.229,9
3.279,1
3.508,3
3.397,7
3.435,9
3.593,0
3.554,9
3.578,1
3.676,6
Vrsta prihoda
III. Grantovi
IV. Finansiranje
Projekcija
2011.
2012.
2013.
Izvor: Dokument okvirnog budžeta RS 2011-2013.
www.swot.ba
5
ANALIZA TEMA BROJA
siraju svakodnevne potrebe našeg
društva, kao što su škole, bolnice,
policija i drugo, smatramo da je
potrebno “dva puta promisliti prije
nego što se presiječe” s obzirom
na to da uvođenje diferencirane
stope na osnovne životne namirnice podsjeća na ozbiljno zasijecanje grane na kojoj se sjedi. Prema
tome, osim njene zvučnosti, ne
vidimo drugih bitnijih razloga za
izbor baš ove mjere za ublažavanje
finansijskih pritisaka na socijalno
ugrožene kategorije stanovništva.
Povećanje stopa poreza i doprinosa na dohodak građana,
ukidanje neoporezivog dijela
dohotka, te uvođenje oporezivanja dividende i kapitalne dobiti (argumenti za i protiv):
Za:
-Osnovni cilj ovih izmjena jeste
povećati prihode budžeta i fondova u svjetlu porasta budžetskog
deficita i deficita Fonda PIO, Fonda
zdravstvenog osiguranja i Javnog
fonda za dječju zaštitu.
-Ukidanje neoporezivog dijela dohotka blago pojednostavljuje administraciju poreskih prijava poreza
po odbitku.
-Uvođenjem oporezivanja dividende i kapitalne dobiti zakonski
se povećava poreska osnovica, tj.
obuhvataju se nove vrste prihoda
porezom na dohodak.
Protiv:
(povedanje stope poreza i
doprinosa na dohodak građana)
-Ova mjera ima negativan efekat
na održavanje postojećih i stvaranje
novih radnih mjesta. Postoje brojna
istraživanja koja dokazuju da
povećanje oporezivanja rada ima
negativan uticaj na zaposlenost, te
da stimuliše zapošljavanje na crno.
U tom smislu, tajming stupanja na
snagu ove mjere je posebno nepovoljan, imajući u vidu negativne
trendove na tržištu rada RS u toku
2010. godine (pad broja zaposlenih za 9.480 lica u RS u septembru 2010. godine u odnosu na isti
mjesec prethodne godine; porast
broja nezaposlenih za 5.807 lica u
toku 2010. godine).
6
www.swot.ba
-U tom smislu, negativan uticaj
ove mjere na zapošljavanje biće
posebno izražen kod lica sa niže
plaćenim zanimanjima, u skladu sa
njihovom niskom pregovaračkom
moći na tržištu rada. Ova lica
mogu očekivati otežane izglede za
zapošljavanje i smanjenje vlastitog
neto dohotka na uštrb povećanih
poreza i doprinosa.
-U kratkom roku, podizanje poreske
stope na dohodak donijeće skromno
povećanje prihoda, s obzirom na to
nije rješenje za postojeće probleme u
penzionom i zdravstvenom sistemu.
Bojimo se da će ova mjera uticati na
ponovno odgađanje ili usporavanje
rješavanja strukturnih problema
u ovim oblastima. U skladu s tim,
svakako treba podržati sprovođenje
reformi prvog stuba penzijsko-invalidskog osiguranja kao i naglasiti
značaj uvođenja tržišnog principa za
što veći broj zdravstvenih usluga koje
se finansiraju iz Fonda zdravstvenog
osiguranja.
Značaj uticaja oporezivanja na
zapošljavanje jasno se vidi iz nove
evropske strategije “Evropa 2020”,
koje je utvrdila sljedeću smjernicu za
sve zemlje članice EU: “Da revidiraju
i redovno prate efikasnost poreskog
sistema i sistema naknada da bi bilo
postiguto da se isplati raditi, sa
posebnim fokusom na lica sa niskim
kvalifikacijama...”
da prihodi od poreza na dohodak
imaju relativno malo učešće (10%) u
ukupnim prihodima. Prema projekcijama Vlade RS, prihodi od poreza na
dohodak će se u 2011. godini povećati
za 14 miliona KM ili oko 0,4% konsolidovanog budžeta RS.
-U srednjem i dugom roku ova mjera
može donijeti i negativan efekat po
poreske prihode, nakon što u privredi
budu materijalizovani negativni efekti
na zapošljavanje i kroz povećan rad na
crno.
-Ista mjera je u suprotnosti sa jednim
od devet ključnih kratkoročnih prioriteta za BiH u procesu pridruživanja EU
utvrđenih od strane EU kroz “Evropsko
partnerstvo sa BiH”. Ovaj prioritet
za BiH glasi: “Smanjiti strukturalne
rigidnosti koje narušavaju funkcionisanje tržišta rada, posebno oporezivanje rada..., kako bi bila povećana
uključenost i stopa zaposlenosti”.
-Podizanje stope doprinosa svakako
(Ukidanje neoporezivog dijela dohotka)
-Ova mjera ima posebno negativan
efekat na zapošljavanje i zarade lica
sa nisko plaćenim zanimanjima, u
sektorima kao što su građevinarstvo
ili metalna industrija. Razlog za to je
da je ukidanje neoporezivog dijela
dohotka, u procentualnom smislu,
najviše poskupjelo bruto plate nisko
plaćenih zanimanja.
(Uvođenje oporezivanja dividende i
kapitalne dobiti)
S obzirom na to da je o ovim mjerama
već bilo više govora u medijima, samo
ćemo ponoviti osnovne negativne
efekte:
-Ova mjera destimuliše ulaganje
u hartije od vrijednosti i uvedena
je u periodu velikog “zatišja” na
Banjalučkoj berzi.
- S obzirom na to da porezom na dohodak nisu obuhvaćeni prihodi od
ostvarenih kamata na štedne depoz-
ite u bankama, zakonodavac na ovaj
način dodatno favorizuje štednju u
bankama kao oblik ulaganja.
- Na ovaj način domaćim preduzećima
bivaju sužavane mogućnosti za
obezbjeđivanje izvora finansiranja na
tržištu kapitala kroz emisiju akcija ili
obveznica.
-Ostvareni prihodi po ovom osnovu
neće biti značajni.
-Ova mjera stavlja RS u manje
konkurentan položaj za privlačenje
stranog kapitala u odnosu na druge
berze iz regiona koje nemaju ovakve
odredbe.
Zaključak
Očigledno je da su negativni efekti
navedenih mjera značajno veći od
pozitivnih, te da je njihovo uvođenje
uglavnom bilo motivisano trenutnim
nedostatkom budžetskih prihoda.
Nezaposlenost predstavlja osnovni
unutrašnji debalans ekonomije RS,
pa je zbog toga neophodno osigurati da uvođenje bilo koje mjere ne
djeluje u suprotnosti sa rješavanjem
ovog problema.
Rješenje za problem deficita budžeta
i javnih fondova treba tražiti u njegovim uzrocima, koji se, osim ekonomske krize, sastoje od strukturnih problema unutar penzijsko-invalidskog
i zdravstvenog sistema, neodrživo
visokih troškova javne administracije
i loše usmjerenih socijalnih transfera.
Prema tome, ovakve mjere mogu
samo privremeno odgoditi neizbježne
reforme, dok će se u međuvremenu
postojeći problemi samo uvećati.
Ukoliko se ipak dio budžetskog deficita želi riješiti preko prihodovne strane,
evidentno je da najveći potencijal
postoji u povećanju jedinstvene stope
PDV-a. U tom slučaju, zadržavanje
jedinstvene stope i njeno linearno
povećanje za jedan ili 2% donijelo
bi značajne prihode bez komplikovanja poreskog sistema, dok bi se
ovo poresko opterećenje ujednačeno
rasporedilo preko svih potrošača.
Međutim, tom potezu obavezno mora
prethoditi studiozna procjena efekata
i jasni kriterijumi raspodjele kako bi
bilo osigurano neophodno povećanje
transfera socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
REALNI SEKTOR ANALIZA
I dalje bez snažnijeg
oporavka ekonomije RS
Projektovani rast RS ekonomije za 2011. godinu od nešto iznad 2% je značajno ispod
potencijala i nije dovoljan da kreira osjetna poboljšanja životnog standarda. Pod inercijom ekonomske krize nastavio se produbljivati akutni problem visoke nezaposlenosti, koji
u kombinaciji sa rastućim cijenama hrane, stagnirajućim platama i opterećenim javnim
fondovima, vodi ka dodatnom pogoršanju socijalnog položaja građana
U 2011. se očekuje skroman rast
Nakon početka ekonomskog
rasta u drugom kvartalu 2010,
ekonomija RS je nastavila da
bilježi rast do kraja godine. U
posljednjem kvartalu BDP RS je
rastao po realnoj stopi od 1,4% i
bio je snažno predvođen rastom
sektora vađenja ruda i kamena od
11,3% i proizvodnje i snabdijevanja
električnom energijom, gasom i
vodom od 11,0%. Istovremeno,
zabilježen je rast trgovine od 7,7%.
Za domaću ekonomiju, pored
procesa
deindustrijalizacije,
karakterističan je i proces intenzivne deagrarizacije i pada
relativnog značaja poljoprivrede za
ukupni ekonomski rast i razvoj. U
takvim okolnostima, tokom 2010.
godine, poljoprivreda je bilježila
kontinuirani realni pad, koji je u
prvom kvartalu iznosio 4,4%, u
drugom, 2,5%, trećem, 1,5% i
četvrtom 4,0%.
Očekivani ekonomski rast
Prema očekivanjima
MMF-a, svjetska ekonomija
će u 2011. godini rasti po
stopi od 4,4%. U istom
periodu hrvatska
ekonomija će zbilježiti
ekspanziju od 1,3%, srpska
i makedonska, od 3,0% i
crnogorska od 3,1%.
Stope realnog rasta BDP RS u %
2
1
1,500
1,400
,400
0
K3 2009. K4 2009. K1 2010. K2 2010. K3 2010. K4 2010.
-11
-,600
-2
-3
-3,600
-4
-3,800
-5
Izvor: Republički zavod za statistiku RS
Prema relevantnim procjenama MMF-a za 2011. godinu, bh. ekonomija će rasti po stopi od 2,2%.
Istovremeno, prema očekivanjima Vlade RS za 2011. godinu, iznesenim u Ekonomskoj politici Republike Srpske za 2011. godinu, BDP RS biće veći za 2,5%.
Ekonomski rast koji je praćen i rastom nezaposlenosti u suštinskom smislu jeste recesija s obzirom na to da nezaposlenost ne ugrožava samo ekonomsku dimenziju društva, nego i njegovu ukupnu socijalnu stabilnost i održivost.
Međutim, ekonomska nauka derogirajući značaj kretanja nezaposlenosti kao fundamentalnog makroekonomskog
agregata, recesiju definiše kao puku statističku veličinu koja apstrahuje sve specifičnosti konkretne nacionalne
ekonomije.
Domaćoj ekonomiji neophodan je model rasta koji prednost daje investicionoj u odnosu na tekuću potrošnju. Pri
tome, samo se porast broja zaposlenih može koristiti kao objektivna mjera stvarnog uspjeha ekonomske politike i
promovisanog modela ekonomskog rasta.
www.swot.ba
7
ANALIZA REALNI SEKTOR
Industrijski rast
u realnim okvirima
Od početka 2011. godine evidentan je trend daljeg usporavanja rasta ukupne industrijske proizvodnje RS i njegovog
svođenja u realne okvire.
Naime, nakon prošlogodišnjeg
rasta od 5,0%, u prva tri mjeseca
2011. godine ukupna industrijska
proizvodnja RS rasla je po stopi od
4,6%. Pri tome, snažan rast djelatnosti koje proizvode trajna potrošna
dobra od 37,6%, podržan rastom
domaće potrošnje i izvoza, upućuju
na cjelovitiji oporavak industrijske
proizvodnje RS od distorzivnih
efekata globalne ekonomske krize.
U istom periodu, FBiH je zabilježila
industrijski rast od 7,4%.
Zahvaljujući izuzetno nepovoljnoj
strukturi domaće industrije, u
kojoj dominiraju sektori sa nižim
stepenom finalizacije proizvoda,
u prvom kvartalu 2011. godine,
uz međugodišnju ekspanziju od
29,0%, oblast vađenje ruda i kamena bila je glavni nosilac industrijskog rasta RS.
Istovremeno, fizički obim proiz-
Strani kapital nije
jedini izvor investicija
Strani kapital i logika stranih
investitora ne predstavljaju
pouzdanu osnovu razvoja malih i nerazvijenih ekonomija
poput naše. Naime, nepovoljna
sektorska struktura domaće
ekonomije i naglašena politička
nestabilnost privlači kapital koji
se lako uključuje, ali i povlači sa
ekonomske scene ostavljajući iza
sebe krupne privredne i socijalne
potrese poput rasta nezaposlenosti. Kao posljedicu ove činjenice,
imamo izuzetno nepovoljnu sektorsku strukturu stranih ulaganja sa
dominacijom trgovačke djelatnosti
i finansijskog sektora.
U okolnostima široko rasprostranjene averzije prema riziku
8
www.swot.ba
Industrijska proizvodnja u periodu I-III 2011, po oblastima, relativna promjena (%)
35,00
30,00
25,00
20,00
15,00
29,00
10,00
5,00
8,1
8,3
7,800
5,3
,00
-5 300
-5,300
-5,00
-10,00
vaÿenje
ÿ j ruda
d i kamena
k
preraÿivaþka
ÿi þk iindustrija
d
ij
RS
proizvodnja
i d j i
snabdijevanje el.
energijom
FBiH
Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku
vodnje u prerađivačkoj industriji
povećan je za 7,8% i bio je predvođen
rastom drvo-prerađivačkog sektora
(21,2%), kožarske (44,0%) i naftne
industrije (26,7%).
Industrija RS je mala, nerazvijena i nedovoljno diverzifikovana.
Pri tome, višegodišnje insistiranje
na neadekvatnoj industrijskoj, ali i
ukupnoj ekonomskoj politici intenziviralo je proces deindustrijalizacije, uz
Naftni sektor diktira rezultate
U 2009. godini, u jeku globalne ekonomske krize, industrijska
proizvodnja RS je rasla po, u takvim okolnostima, fantastičnoj
međugodišnjoj stopi od 19,0%. Međutim, ovaj rast je
isključivo poticao od poslovnih rezultata naftnog sektora RS,
koji je u istom periodu zabilježio rast od 1.234,5%.
istovremeno jačanje sektora trgovine
i usluga. Preusmjeravanje ekonomskih tokova iz realne u finansijsku
sferu imalo je ishodište u smanjivanju
relativnog značaja industrije za ukupna ekonomska kretanja, padu broja
Neto priliv direktnih stranih investicija u BiH u milionima KM
3.500,0
2932,500
3.000,0
2.500,0
,
2.000,0
1.500,0
1226,500
,
1188 500
1188,500
1.000,0
358,900
500 0
500,0
24,600
0,0
2006
2007
2008
2009
2010
Izvor: Centralna banka BiH
i neizvjesnosti u 2010. godini i
naša ekonomija je bila suočena
sa snažnim padom vrijednosti
stranih investicija. Naime, prema
podacima iz platnog bilansa BiH za
2010. godinu neto strane direktne
investicije u BiH su iznosile svega
24,6 miliona KM, što je za oko
93,0% manje od njihove vrijednosti
iz 2009. godine.
Višegodišnji
trend
progresivnog pada stranih investicija i njihove izuzetno
nepovoljne sektorske strukture, koja u potpunosti dero-
zaposlenih u ovom sektoru, te rastu
uvozne zavisnosti domaće ekonomije.
U takvim okolnostima, nerijetko su
ukupni rezultati industrije RS ovisili o
poslovnom uspjehu jednog, eventualno nekolicine preduzeća.
Rast štednje
stanovništva
Sa 396 miliona KM na
kraju 2005. godine ukupna
štednja stanovništva je
povećana na oko 1,1 milijardu KM na kraju 2010,
od čega se 78% odnosi na
oročene štedne uloge.
gira domaće razvojne prioritete,
apostrofira potrebu traganja za
alternativnim izvorima rasta. U
takvim okolnostima, kontinuirana
ekspanzija štednje stanovništva RS,
koja je samo u 2010. godini iznosila
20%, doprinosi rastu domaće agregatne štednje, čime se stvara značajni
potencijal za samostalno finansiranje
društveno-ekonomskog rasta i razvoja, te se smanjuje zavisnost o prilivu
stranog kapitala.
REALNI SEKTOR ANALIZA
Građevinarsto u
zavisnosti od
investicionih ciklusa
Neizbalansirani oporavak
domaće ekonomije u značajnoj
mjeri je otežao oporavak
građevinarstva, ali i ukupne
investicione djelatnosti.
Naime, izvršeni građevinski radovi
u 2010. godini izgubili su preko
1/5 svoje vrijednosti iz 2009.
Međutim, i pored umjerenog
RS neto izvoznik
sirovina
Pozitivan trend rasta robne
razmjene RS, prije svega izvoza,
iz 2010. godine nastavljen je i u
2011. godini. Naime, u prva dva
mjeseca 2011. vrijednost domaćeg
izvoza rasla je po međugodišnjoj
stopi od 25,1%, odnosno vrijednost
uvoza po stopi od 17,2%. Istovremeno, dinamičniji rast izvoza od
uvoza doprinio je povećanju stepena pokrivenosti uvoza izvozom i to
sa 53,7% u 2010. godini na 61,1%.
Domaću izvoznu ponudu karakteriše
visok stepen sektorske koncentracije što je posljedica nedostatka i
nerazvijenosti prerađivačkih kapaciteta. Tako je, u prva dva mjeseca
2011, izvoz mineralnih goriva i
sirovina činio gotovo 50,0% ukupnog izvoza RS.
U prva dva mjeseca 2011.
godine izvoz prehrambenih proizvoda iz RS je
rastao po međugodišnjoj
stopi od 22,6%, odnosno
uvoz po stopi od 23,8%.
Istovremeno, izvoz mineralnih goriva porastao
je za 15,5%, dok je njihov
uvoz bio veći za gotovo
20%.
oporavka građevinske aktivnosti,
čija je vrijednost u prva dva
mjeseca 2011. porasla za 2,8%,
broj angažovanih radnika na
građevinskim radovima smanjen
je za dodatnih 11,8% (u 2010.
godini njihov broj je već smanjen
za 12,7%). Oštra kontrakcija
aktivnosti domaće građevinske operative u inostranstvu dodatno je
produbila ukupni pad ovog sektora
ekonomije. Naime, nakon pada od
18,4% u 2009, vrijednost izvršenih
građevinskih radova u inostranstvu
Privid oporavka
Skroman međugodišnji rast vrijednosti izvršenih
građevinskih radova u prva dva mjeseca 2011. posljedica
je nepovoljnog uticaja baznog perioda, odnosno oštrog
pada njihove vrijednosti u istom periodu 2010. godine od
gotovo 30,0%.
tokom 2010. godine smanjena je za gotovo 60,0%. Takođe,
izostanak početka realizacije dugo
najavljivanih krupnih investicionih
projekata javnog sektora, poput
Međutim, za razliku od robne razmjene sirovina, u
kojoj je RS zabilježila suficit u iznosu od 48,3 miliona
izgradnje autoputa Banja Luka Doboj, negativno se reflektovao
na ukupni nivo građevinske
aktivnosti, kao i uposlenost ostalih
povezanih sektora.
KM, u razmjeni mineralnih goriva ostvaren je deficit
od gotovo 93,0 miliona KM.
Spoljnotrgovinska aktivnost RS, u 000 KM
500.000
400.000
300.000
200.000
100.000
0
100 000
-100.000
-200.000
-300.000
I 2010 II
III IV
V
VI VII VIII IX
X
XI XII I 2011 II
2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010
2011
Izvoz
Uvoz
Deficit
Izvor: Republički zavod za statistiku RS
Snažan rast vrijednosti robne
razmjene RS u sektorima hrane
i mineralnih goriva posljedica
je progresivnog rasta cijena
ovih kategorija proizvoda na
svjetskim tržištima, a nikako
povećanja produktivnosti i
konkurentnosti domaće proizvodnje.
Međutim, i pored činjenice da
raspolaže resursima koji pogoduju
razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije, RS se afirmisala kao
veliki neto uvoznik hrane sa stopom
pokrivenosti uvoza izvozom od više
nego skromnih 27,2% u prva dva
mjeseca 2011. godine.
U nadolazećem periodu domaća
spoljnotrgovinska aktivnost biće
pod snažnim uticajem trenda
rasta izvoznih i uvoznih cijena što
će dovesti u pitanje objektivnost
ostvarenih rezultata u spoljnom
sektoru ekonomije, ali i njegov
doprinos ukupnom ekonomskom
rastu RS i BiH.
www.swot.ba
9
ANALIZA REALNI SEKTOR
Broj nezaposlenih lica u RS
Nezaposlenost sve veći problem
152.000
Nezaposlenost je problem
domaće ekonomije koji poprima alarmantne razmjere.
Naime, na kraju februara 2011.
godine na evidenciji Zavoda za
zapošljavanje RS bilo je prijavljeno 149.459 nezaposlenih lica što
je za 2,6% više u odnosu na njihov
broj na kraju 2010. Zahvaljujući
progresivnom rastu gotovo je
izvjesno da će prošlogodišnja rekordna nezaposlenost od 150.000
lica, registrovana u februaru, biti
veoma brzo premašena.
Za prevazilaženje problema visoke nezaposlenosti neophodno
je djelovati na njene fundamentalne uzroke koji ne potiču
isključivo od nedovoljnog nivoa
domaće privredne aktivnosti.
Naime, nepovoljna kvalifikaciona
struktura na domaćem tržištu
rada, u kojoj dominira nisko obrazovana i nekonkurentna radna
snaga, je značajno ograničenje za
suzbijanje problema visoke nezaposlenosti.
Neadekvatna ponuda radne snage na
tržištu rada RS
Kvalifikaciona struktura nezaposlenih radnika je izuzetno
nepovoljna i nefleksibilna u odnosu na aktuelne potrebe
domaće privrede. Naime, u strukturi nezaposlenih
radnika u februaru 2011. dominirala je nekvalifikovana
radna snaga sa 27,0% i radnici sa srednjom stručnom
spremom sa 25,7%.
10
www.swot.ba
148.000
146.000
144.000
142.000
140.000
138.000
I 2010
II
III
IV
V
VI
VII VIII IX
X
XI
XII I 2011 II
2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010
2011
Izvor: Zavod za zapošljavanje RS
Nedavno usvojena Strategija zapošljavanja Republike Srpske
2011-2015. godine predstavlja još samo deklarativno opredjeljenje domaćih vlasti da se ozbiljnije uhvate u koštac sa
ovim akutnim društveno-ekonomskim problemom. Pri tome,
nadolazeći nepovoljni demografski trendovi koji se primarno manifestuju kroz negativnu stopu nataliteta i rast učešća starijih lica u strukturi
ukupnog stanovništva naglašavaju potrebu hitnog i radikalnog djelovanja u cilju dugoročnog saniranja ovog akutnog ekonomsko-socijalnog
žarišta.
Struktura sindikalne potrošačke korpe u februaru 2011. godine
Zarade realno stagniraju
Od početka godine evidentan
je neutralni uticaj zarada na
kupovnu moć stanovništva.
Naime, prosječna neto plata po
zaposlenom u RS koja je isplaćena
u prva dva mjeseca 2011. godine
iznosila je 801 KM i realno je ostala nepromijenjena u odnosu
na isti period prethodne godine.
I pored činjenice da je bankarski
sektor RS u 2010. godini ostvario
negativni finansijki rezultat, u periodu I-II 2011, sektor finansijskog
posredovanja je zadržao lidersku
poziciju u grupi najbolje plaćenih
djelatnosti sa prosječnom neto
platom od 1.240 KM, a slijede ga
sektori državna uprava i odbrana,
obavezno socijalno osiguranje
(1.059 KM) i zdravstveni i socijalni
rad (1.041KM). Na samom začelju
ove liste nalaze se sektori hoteli i
restorani (554 KM) i prerađivačka
industrija (556 KM). U istom pe-
150 000
150.000
riodu prosječna zarada u FBiH
iznosila je 797 KM.
Sindikalna potrošačka korpa u RS
za februar 2011. godine iznosila
je 1.787 KM i prosječna plata
ju je pokrivala sa svega 44,8%.
Istovremeno, prosječna plata u
prerađivačkoj industriji (559 KM),
kao sektoru koji stvara najveći dio
nove vrijednosti, nije mogla da
pokrije niti troškove prehrane koji
su iznosili 659 KM.
04%
10%
04%
37%
09%
06%
30%
prehrana
tekuüe održavanje domaüinstva
hi ij i njega
higijena
j zdravlja
d lj
obrazovanje i kultura
stanovanje i komunalne usluge
odjeüa i obuüa
prevoz
Izvor: Savez samostalnih sindikata RS
Ispunjeni očekivani
kratkoročni efekti
U martu 2011. godine prihodi
fondova socijalnog osiguranja
bili su veći za 13,1% u odnosu
na isti period prethodne godine.
U istom periodu naplaćeni javni
prihodi po osnovu poreza na
plate rasli su po stopi od 91,6%.
U režimu valutnog odbora kakvog danas imamo u BiH i RS
fiskalna politika predstavlja jedini raspoloživi instrument za
dinamiziranje ukupnih ekonomskih kretanja. Međutim, nedavnim izmjenama poreskih zakona kojima je povećana stopa poreza
na dohodak, te stope doprinosa, Vlada RS je dala prednost kratkoročnim
interesima, artikulisanim kroz potrebu očuvanja tekuće stabilnosti
javnih fondova u odnosu na potrebu postizanja dugoročnog i održivog
društveno-ekonomskog rasta RS.
REALNI SEKTOR ANALIZA
Rast broja
penzionera u RS
Penzioni sistem RS suočen
je sa tri krupna problema
koji dovode u pitanje njegovu održivost i dugoročnu
perspektivu. U prvom redu,
broj korisnika penzija u RS progresivno raste. Tako se samo u
prva tri mjeseca 2011. godine
njihov broj povećao za 1.332
lica i na kraju marta dostigao
228.015 penzionera. Dalje,
penzioni sistem suočen je sa
problemom rastuće zavisnosti o
budžetskim transferima, koji su
u 2010. godini iznosili 200 miliona KM ili 25,0% više u odnosu
na njihov iznos u 2009.
Na kraju, ali nikako najmanje
značajan, je i problem rastućeg
deficita penzionog sistema
RS, kao posljedice svojevrsnog
Broj penzionera u RS
230.000
228.000
226.000
224 000
224.000
222.000
220.000
218.000
216.000
214.000
Izvor: Fond PIO RS
fenomena trošenja iznad objektivnih mogućnosti. Deficit, koji
je u periodu 2007-2010. godine
iznosio gotovo 108 miliona KM,
najvećim dijelom je finansiran iz
komercijalnih kredita i pod komer-
Inflacija topi
standard
U prva tri mjeseca 2011. godine inflacija u RS iznosila
je 3,6% i bila je snažno
determinisana
trendovima u domaćoj ponudi i
potražnji. Naime, dinamični
rast proizvođačkih cijena, koje
su u prvom kvartalu 2011.
godine pod uticajem rasta
cijena sirovina i energenata,
rasle po stopi od 6,0%, ubrzao
je ukupna inflatorna kretanja
u RS. Osim toga, i rast domaće
potrošnje kroz efekat povećane
potražnje, reflektovao se na
opšti nivo cijena u RS.
U prvom kvartalu 2011. godine
životni standard stanovništva
našao se na udaru rasta cijena
proizvoda široke potrošnje.
Naime, cijene prehrambenih
proizvoda porasle su za 5,4%,
dok su cijene alkoholnih pića i
duvana rasle po stopi od 7,6%.
Međutim, i država kroz sistem
cijalnim uslovima zaduživanja.
Samo u prošloj godini, Fond PIO
RS zadužio se 37 miliona KM.
Indeksi proizvođačkih i potrošačkih cijena u RS
108,0
106 0
106,0
104,0
102,0
100 0
100,0
98,0
96,0
94,0
,
I
II
III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
II
III
2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2010 2011 2011 2011
Indeks potrošaþkih cijena
Indeks cijena proizvoÿaþa industrijskih proizvoda
Izvor: Republički zavod za statistiku RS
administrativno utvrđenih cijena dodatno je produbila negativni pritisak na kupovnu moć
stanovništva. Tako su, u posmatranom periodu, cijene komunikacija rasle za 10,8%, prevoza
za 7,0%, vode i komunalnih usluga za 8,6% i električne energije
za 2,0%.
www.swot.ba
11
ANALIZA FEDERACIJA BIH
I u Federaciji oslabljen
životni standard
Blag ekonomski oporavak u prethodnom periodu nije bio dovoljan da preokrene
negativne trendove rasta broja nezaposlenih i pada prosječne plate u FBiH. Pored
toga, ubrzan rast cijena hrane je dodatno oslabio kupovnu moć stanovništva.
Pasivnost bankarskog sektora oslikava i dalje visok nivo averzije prema riziku, kako
na strani bankarskog sektora tako i na strani korisnika
Nezaposlenost
u porastu
Broj nezaposlenih u FBiH
nastavio je svoj uzlazni trend
koji traje još od kraja 2008.
godine. Tako je u februaru
2011. godine bilo 366.481
nezaposleno lice u FBiH, što
je više za 8.071 lice u odnosu
na isti period prethodne godine. S druge strane, opadajući
trend broja zaposlenih prekinut
je u januaru ove godine kada
je statistički broj zaposlenih
povećan za cijelih 15.863 lica.
Sumnjamo da se ovdje radi o
promjeni statističkog obuhvata
ili metodologije koja je stupila na
snagu početkom 2011. godine
s obzirom na kontradiktornost
izvještaja Federalnog zavoda za
Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih
460.000
440.000
420.000
400.000
380.000
360.000
340.000
320.000
01.(2009)
07.
Zaposleni
01.
(2010)
07.
01.
(2011)
Nezaposleni
Izvor podataka: IRBRS
statistiku za januar 2011. godine i
decembar 2010. godine. Indikativ-
no je da se ova pozitivna promjena
u potpunosti odnosi samo na jedan
mjesec i svakako je nešto čemu
treba posvetiti dužnu pažnju.
Kontaktirajte nas na telefon broj 051/344-860
ili na mail grupu: [email protected]
Očekuje Vas kvalitetna i profesionalna usluga na
teritoriji čitave Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Vaš partner za sigurno poslovanje!
www.euroherc.ba
12
www.swot.ba
FEDERACIJA BIH ANALIZA
Rast cijena ugrožava
kupovnu moć
Od početka 2010. godine
inflacija u FBiH bilježi postepeno ubrzanje rasta. Tako
je indeks potrošačkih cijena na
malo dostigao godišnji porast
od 3,7% na godišnjem nivou
u martu ove godine. Osnovni
pokretač ovog rasta predstavljaju cijene hrane i bezalkoholnih pića koje su u istom periodu porasle za cijelih 8,3%, što
predstavlja značajan udar na
kupovnu moć stanovništva. Uz
ovaj podatak treba imati u vidu
da je vrijednost prosječne plate u
FBiH u istom periodu zabilježila
pad (-1,5% feb. 2011/feb.
2010). Cijene prevoza su takođe
zabilježile porast od značajnih
7,8%. Osnovni uzrok povećanja
troškova prevoza svakako leži
u porastu cijena nafte i naftnih
derivata, pa treba očekivati, a
Nastavak stagnacije
bankarskog sektora
u FBiH
Ukupni kreditni plasmani u
FBiH su u februaru 2011. godine zabilježili godišnji rast
od 2,6%. Prema tome, i u
Federaciji BiH se još ne može
govoriti o oporavku kreditnih aktivnosti bankarskog
sektora. Doduše, dinamika
kreditnih aktivnosti se značajno
razlikovala po pojedinačnim
sektorima. Kreditni plasmani
sektoru stanovništva su smanjeni za 2,6%, što ukazuje na oprezniju kreditnu politiku banaka,
ali svakako i na dostignut nivo
zaduženosti stanovništva, oslabljenu kreditnu sposobnost
i povećanu averziju prema
novom zaduživanju. Krediti
preduzećima su u istom periodu
porasli za 4,9%, a što je rezultat
što se već dobrim dijelom i događa,
da se ovo reflektuje kroz nastavak
rasta cijena širokog spektra proiz-
voda i usluga. Prema mišljenju
većine ekonomskih analitičara,
dalji značajniji rast cijena nafte bi
mogao ozbiljno usporiti izlazak iz
ekonomske krize evropske i svjetske
privrede.
Kretanje indeksa potrošačkih cijena
104
103
102
101
100
99
98
97
01.
04.
(2009)
07.
10.
01.
(2010)
04.
07.
10.
01.
(2011)
Kretanje indeksa potrošačkih cijena
4%
2%
0%
01.
04.
07.
10.
-2% (2009)
01.
(2010)
04.
07.
10.
01.
(2011)
-4%
-6%
-8%
-10%
-12%
Krediti preduzeüima
Krediti stanovništvu
Izvor podataka: Centralna banka BiH
snažnijeg rasta kreditnih plasmana
ovom segmentu u periodu decembar 2010 - februar 2011. Ovaj
kratkoročni trend svakako predstavlja pozitivan signal, te ostaje
da se vidi da li će i u kojoj mjeri biti
nastavljen u narednom periodu.
Porast zaduženosti sektora Vlade
od 92,4% ili 73,4 miliona KM je
posljedica povlačenja novih kredit-
nih tranši u posmatranom periodu i
u skladu je sa sve većom potrebom
za kreditnim finansiranjem javne
potrošnje usljed oslabljene fiskalne
pozicije.
www.swot.ba
13
INTERVJU
Veća
opterećenja na
plate uticaće na
smanjenje
investicija i
zapošljavanje
Marko Mantovaneli,
šef Kancelarije Svjetske banke
u Bosni i Hercegovini
PDV
U BiH se već dugo govori o
uvođenju diferencirane stope
PDV-a. Da li je veće oporezivanje luksuza s jedne strane i
poresko rasterećenje osnovnih
životnih potreba s druge strane
jedna od poželjnih mjera?
MANTOVANELI: Kada se razmišlja o
uvođenju diferencirane stope treba
razmišljati i o dodatnoj složenosti i
implikacijama na prikupljanje prihoda. Ukoliko je cilj da bude pomognuto siromašnim i ugroženim
važnije je imati uspostavljene
izuzetno dobro usmjerene mreže
socijalne sigurnosti. To stalno po14
www.swot.ba
navljamo zbog toga što u BiH to
apsolutno nije slučaj. Mnogo novca
se troši na transfere za porodice i
pojedince, ali taj novac ne doseže
do siromašnih. Upravo u krizama
popute ove shvatate da su vam
potrebni instrumetni za pružanje
podrške najsiromašnijim slojevima
stanovnišva. Vlasti u oba entiteta u
BiH moraju više pažnje da posvete
rashodima nego prihodima i zbog
toga nije dobar potez da povećanje
priliva novca bude obezbijeđeno
kroz veća poreska opterećenja.
Na taj način je odluku Vlade RS da
poveća stopu poreza na dohodak
ocijenio šef Kancelarije Svjetske
banke u BiH Marko Mantovaneli.
“Mislimo da ima prostora za sman-
Iako razumijem želju da se u toku ovog
perioda ograničenosti budžeta povećaju
prihodi više pažnje treba posvetiti
rashodima nego prihodima fiskalne
jednačine. Mora takođe biti uzeta u obzir i
činjenica da su porezi koji se naplaćuju na
rad već viši od svih drugih poreza
jivanje veličine administracije, a da
s druge strane definitivno postoji
prostor za to da se privatna sfera
privrede učini mnogo privlačnijom
kroz unapređivanje poslovnog
okruženja”, izjavio je Mantovaneli.
Govoreći o stanju u domaćoj
ekonomiji on je istakao da postoje
određeni znaci oporavka privrede
od krize, ali da će se BiH, kao i
druge zemlje u regionu, suočiti sa
fiskalnim ograničenjima u 2011.
godini, a i kasnije.
“Rješavanje izazova u zemlji,
posebno u periodu poslije krize,
zahtijeva postojanje vlasti koje imaju viziju. Što više vremena protiče
bez formiranih institucija, to će se
više pitanja i problema akumulirati
i njihovo rješavanje će postajati sve
teže’’, kaže Mantovaneli.
Kako ocjenjujete trenutno
stanje u ekonomiji BiH i kakve
su prognoze Svjetske banke u
vezi sa njenom perspektivom?
MANTOVANELI: Postoje određeni
znaci oporavka privrede od krize.
Međutim, gledajući unaprijed, ne
bi trebalo spuštati gard. BiH, kao
i druge zemlje u regionu, će se
suočiti sa fiskalnim ograničenjima
u 2011. godini, a i kasnije. U takvoj
situaciji država i entiteti suočiće se
sa ograničenim prihodima i moraće
pažljivo razmatrati kako troše
javni novac. Štaviše, motori koji
podržavaju rast tek su počeli da se
INTERVJU
Koji su najveći izazovi koji se
nalaze pred ekonomijom i šta
su Vaše glavne poruke vlastima u BiH?
MANTOVANELI: Kompleksno institucionalno i političko okruženje
i dalje usporava reformski proces
i razvoj institucionalne infrastrukture koja bi mogla da podrži tržišnu
privredu i evropske integracije. Kao
što se i može očekivati u maloj, otvorenoj privredi, globalna ekonomska kriza se u BiH brzo proširila od
kraja 2008. godine preokrenuvši
efekte snažnog ekonomskog rasta
iz prethodnog perioda. Ekonomska kriza je jasno pokazala da
zemlja nema djelotvorne mreže
sigurnosti za zaštitu siromašnih. U
kratkoročnom periodu prioritet je
uspostavljanje osnova za ekonomski oporavak i za djelotvornije
mreže sigurnosti. U srednjoročnom
periodu izazovi za zemlju proističu
iz potrebe da se prodube reforme
za priključivanje EU i postizanje
potpuno uspješne i ravnopravne
tranzicije u konkurentnu tržišnu
privredu. Ključno pitanje za
srednjoročni period biće kako da se
osigura rast bez izobilja spoljnog
finansiranja koje je predstavljalo
karakteristiku perioda prije krize.
Proces priključenja EU i dalje
će predstavljati glavni faktor u
vođenju politika. Unapređivanje
poslovnog okruženja s ciljem
da BiH postane atraktivnija
za domaće i međunarodne investitore, podržavanje razvoja
strateških sektora privrede u
većoj mjeri kao što su energetika,
šumarstvo i agroindustrija i jačanje
opšte konkurentnosti privrede i
dalje su veoma važne stavke postkriznog ekonomskog scenarija u
BiH i u širem regionu. Uz to BiH
je neto uvoznik hrane, te je time
ugrožena. BiH uvozi hranu na nivou od oko 10% BDP-a, a izvozi na
nivou od oko 2% BDP-a. Dakle, rast
FOTO: D. KUJUNDŽIĆ
ponovo pokreću podstaknuti u velikoj mjeri spoljnom potražnjom.
cijene hrane u inostranstvu ulazi u
zemlju kroz uvoz. Povrh toga, BiH
je izložena i povećanju cijene energije. Prema tome, kombinacija
povećanja cijena energije i hrane
predstavlja izvor bojazni kako u
smislu uticaja na siromašne segmente stanovništva tako i u smislu
uticaja na fiskalnu situaciju u zemlji
za koju znamo da je već teška zbog
ekonomske krize iz prošle godine.
Koliku će cijenu platiti
ekonomija zbog toga što vlast
na nivou BiH nije formirana
mjesecima poslije izbora i
zbog zaustavljenih reformskih
procesa koji su rezultat tog
kašnjenja?
MANTOVANELI: Rješavanje izazova u zemlji, posebno u periodu
poslije krize, zahtijeva postojanje
vlasti koje imaju viziju. Što više
vremena protiče to će se više pitanja i problema akumulirati i
njihovo rješavanje će postajati sve
teže. Nadamo se da će državne
institucije biti formirane čim prije
to bude moguće i da će odmah
nakon toga početi da razmišljaju
o tome kako da riješe neka od najhitnijih pitanja u zemlji. Nedavno
je agencija “Moody’s” snizila svoju
ocjenu BiH upravo zbog tekuće
političke klime. To nisu dobre vijesti i političari bi trebalo da obrate
pažnju na to.
U kratkoročnom i srednjoročnom
periodu važno je riješiti pitanje
fiskalnih ograničenja i potrebe da
bude nastavljeno sa osiguravanjem fiskalne stabilnosti u 2011. godini, a i kasnije sa ciljem da budžet
do 2015. bude izbalansiran. To će
zahtijevati vlade, globalni fiskalni
okvir, uspješnu primjenu stand by
aranžmana i usaglašene budžete.
Da li su zbog toga ugroženi i
projekti Svjetske banke u BiH?
MANTOVANELI: Trenutno nema
zastoja u implementaciji investicionih zajmova Svjetske banke
zbog tekuće političke situacije.
Ekonomska kriza jasno pokazala da zemlja nema djelotvorne mreže sigurnosti za zaštitu
siromašnih
Međutim, neformirana vlast
na nivou BiH usporava Svjetsku
banku u njenom analitičkom radu
i u planiranju podrške za BiH u
naredne četiri godine. Štaviše,
ugrožava mogućnost završetka
pregovora o nastavku programa
podrške budžetima u 2011. godini.
Da li će budžetima i ove godine biti neophodna podrška
međunarodnih finansijskih
institucija kako bi izašli na kraj
sa deficitom?
MANTOVANELI: To sve zavisi od
mjera i odluka vlada. Procijenjeni
budžetski deficit ove godine bio je
3%, ali da bi on bio smanjen i da
bi se on učinio održivim entiteti su
inicijalno računali na međunarodnu
pomoć Međunarodnog monetar-
nog fonda, Evropske komisije i Svjetske banke. Prema tome najvjerovatnije je da je ta pomoć i dalje
potrebna.
Kako komentarišete podizanje
stopa poreza na plate na koje
se početkom godine odlučila
Vlada Republike Srpske i koje
su pozitivne, a koje negativne
posljedice tih mjera? Koliko je
realan i istovremeno opasan
takav potez ukoliko znamo da
je privreda još daleko od istinskog oporavka i da je stopa
nezaposlenosti izuzutno visoka?
MANTOVANELI: Iako razumijem
želju da se u toku ovog perioda
ograničenosti budžeta povećaju
prihodi vjerujemo, a ovo se odnosi
www.swot.ba
15
INTERVJU
i ogroman činovnički aparat,
a da istovremeno opterećuju
privredu koja se još nije oporavila od udara globalne
ekonomske krize?
MANTOVANELI: Mislimo da ima
prostora za smanjivanje veličine
administracije, a da, s druge
strane, definitivno postoji prostor za to da se privatna sfera
privrede učini mnogo privlačnijom
kroz unapređivanje poslovnog
okruženja. Izazov je da se krene u
oba smjera u isto vrijeme sa sveobuhvatnim planom.
Politička nestabilnost daje pogrešnu sliku za privlačenje direktnih stranih investicija
na oba entiteta, da više pažnje treba posvetiti rashodima nego prihodima fiskalne jednačine. Mora
se takođe uzeti u obzir i činjenica
da su porezi koji se naplaćuju na
rad (kombinovani nivo socijalnih
doprinosa) već viši od svih drugih
poreza (poreza na potrošnju ili
poreza na dohodak), te da bi njihovo dalje povećanje moglo da
učini RS manje atraktivnom za investiranje i da bi moglo da stvori
dodatne demotivacione faktore za
zapošljavanje. Znamo da su visoki
porezi na rad (socijalni doprinosi)
faktor koji objašnjava visoke nivoe
neformalnog zapošljavanja u ovoj
zemlji, tako da bi zadatak trebalo
16
www.swot.ba
da bude da se stvore dodatni motivacioni faktori za prelaz većeg dijela zaposlenosti u formalni sektor.
Kakve efekte na privredu
možemo očekivati ukoliko bi
sadašnje stope bile zadržane
na duži rok?
MANTOVANELI: Veliki stepen
neformalnog zapošljavanja nije
pravičan po one ljude koji su zaposleni na sivom tržištu, koji ne
primaju ista davanja i ne uživaju
istu zaštitu osiguranu zakonom
u odnosu na lica koja su zaposlena u formalnom sektoru. Prema
određenim procjenama oni predstavljaju oko 20 od 30 procenata
ukupnog broja formalno zaposlenih u BiH. Međutim, to nije samo
pitanje ravnopravnosti. Ako “motivacioni faktori za neformalnost’’,
odnosno teško poslovno okruženje
uključujući i visoke stope poreza na
rad, postanu previše jaki oni mogu
da ugroze osiguravanje zdravstvenih i penzionih prava pošto će
broj ljudi koji plaćaju doprinose
tim fondovima nastaviti da se
smanjuje, a ti fondovi će nastaviti
da se suočavaju sa sve većim deficitima.
Kako gledate na to da nije
učinjeno gotovo ništa da
budu smanjeni administracija
S obzirom na to da su novim opterećenjima dodatno
pogoršani uslovi za poslovanje
u kojoj mjeri to može uticati na
pad stranih investicija koje su
već nekoliko godina unazad u
silaznom trendu?
MANTOVANELI: Direktne strane
investicije na niskom su nivou već
12 mjeseci. To je dijelom izazvano
globalnom finansijskom krizom,
ali uglavnom zbog toga što je
sada okruženje za privlačenje
direktnih stranih investicija
mnogo konkurentnije. Odlaganja
u formiranju institucija i implementaciji programa koji bi mogli da privuku investicije, kao što
je pojednostavljivanje poslovanja,
imaju negativne posljedice.
Uz to politička nestabilnost daje
pogrešnu sliku za privlačenje
direktnih stranih investicija. Mogli
biste da imate okruženje za poslovanje koje je najpovoljnije, ali ako
vodeće svjetske publikacije, kao
što su “The Economist” i “The Financial Times”, objavljuju članke o
“najgoroj krizi od Dejtona” to neće
biti od pomoći. Klima podjela u
BiH ima svoju cijenu. Kao što sam
pomenuo, agencija “Moody’s Investor Service’ nedavno je promijenila pogled na B2 rejting BiH sa
stabilnog na negativan navodeći
tekuću političku pat poziciju i sa
tim vezana odlaganja ekonomskih
i ustavnih reformi kao razlog za to.
INTERVJU
Krizni porez nije
rješenje za
stabilizaciju
javnih finansija
Pored nepovoljnog uticaja na
konkurentnost, povećano porezno
opterećenje rada dugoročno bi imalo
nepovoljan uticaj na preduzetničku
aktivnost i na investicije, te novo
zapošljavanje. To bi najvjerovatnije
rezultiralo nižom potencijalnom stopom
ekonomskog rasta i imalo negativan
uticaj na ozdravljenje javnih finansija
Ukidanje kriznog poreza na dohodak u Hrvatskoj potvrda je da on nije
mogao predstavljati trajno rješenje
za stabilizaciju javnih financija.
Vlade, međutim, uglavnom pribjegavaju toj za njih manje bolnoj
praksi nego li rezanju proračunskih
rashoda.
“Povećanje poreza na dohodak
opasno je u pogledu utjecaja na
konkurentnost gospodarstva, te
nepovoljno utječe na buduće investicije privatnog sektora čije je
dinamiziranje nužno potrebno u
smislu jačanja ponudbene strane
ekonomije, te napokon stvaranja
platforme za veći potencijalni
rast”, izjavio je Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo
Alpe Adria banke Zagreb.
On dodaje da povećanje porezne
presije na dohodak samo potvrđuje
izračune koji pokazuju da zemlje
bivše Jugoslavije relativno snažnije
oporezuju dohodak i poduzetničku
aktivnost u usporedbi sa ostalim
konkurentskim istočnoeuropskim
ekonomijama.
18
www.swot.ba
Kako komentarišete potez
vlasti u RS da podignu stope
poreza na plate?
STOJIĆ: Vladino oklijevanje da
racionalizira rashodnu stranu
proračuna proizilazi iz fokusa da se
fiskalna konsolidacija provede dodatnim naporima na prihodovnoj
strani poput povećanja porezne
presije na dohodak bez obzira
koliko bi se to moglo negativno
odraziti na konkurentnost gospodarstva ili pak voditi većoj por-
Hrvoje Stojić,
direktor Ekonomskih istraživanja
Hypo Alpe Adria banke Zagreb
očekivanim ekonomskim rastom
zadržati javni dug na uzlaznoj putanji.
Koliko je opasna ta mjera ukoliko znamo da je privreda još
daleko od istinskog oporavka?
STOJIĆ: Opasna je u pogledu utjecaja na konkurentnost gospodarstva, te nepovoljno utječe na buduće
investicije privatnog sektora čije je
dinamiziranje nužno potrebno u
smislu jačanja ponudbene strane
Odgađanje strukturnih reformi u kombinaciji
sa rastućom poreznom presijom poslalo bi
negativan signal inostranim investitorima
eznoj evaziji. Ne manje važan rizik
u pogledu ukupne fiskalne izvedbe
je još nedovoljno shvaćen zaokret
u strukturi ekonomskog rasta - od
porezno uvijek izdašne domaće
potražnje prema investicijama i izvozu kao slabijim kontributorima u
smislu punjenja državne blagajne.
Krajnji rezultat je da će slabija no
očekivana fiskalna konsolidacija
u kombinaciji sa slabijim nego
ekonomije, te napokon stvaranja
platforme za veći potencijalni
rast. Povećanje porezne presije na
dohodak samo potvrđuje izračune
koji pokazuju da zemlje bivše Jugoslavije relativno snažnije oporezuju dohodak, pa ako hoćete
i poduzetničku aktivnost u usporedbi sa ostalim konkurentskim
istočnoeuropskim ekonomijama.
Da li su veći nameti na tom
osnovu jedini bili izlaz u borbi
protiv budžetskog deficita?
STOJIĆ: Dakako da nisu, no
vlade uglavnom pribjegnu takvoj
manje bolnoj praksi nego li rezanju proračunskih rashoda. S
obzirom na dugu praksu bujanja
proračunskih rashoda u cilju dodvoravanja biračkom tijelu i slabost
političkih elita na ovim prostorima
u sagledavanju proračunskih realiteta, te objašnjavanju benefita
strukturnih reformi svako smanjenje socijalnih transfera imalo bi
negativne političke reperkusije po
vladajuće strukture.
Kakve efekte na privredu
možemo očekivati ukoliko bi
sadašnje stope bile zadržane
na duži rok?
STOJIĆ: Pored nepovoljnog utjecaja na konkurentnost, povećano porezno opterećenje rada dugoročno
bi imalo nepovoljan utjecaj na
poduzetničku aktivnost i na investicije, te novo zapošljavanje. To bi
najvjerojatnije rezultiralo nižom
potencijalnom stopom rasta i
imalo negativan utjecaj na ozdrav-
INTERVJU
ljenje javnih financija.
S obzirom na to da su dodatno
pogoršani uslovi za poslovanje
u kojoj mjeri to može uticati na
pad stranih investicija koje su
već nekoliko godina unazad u
silaznom trendu?
STOJIĆ: Iako se u sljedećem razdoblju očekuje oporavak direktnih
stranih investicija sukladno oporavku svjetskog gospodarstva,
odgađanje strukturnih reformi u
kombinaciji sa rastućom poreznom
presijom poslalo bi negativan signal inozemnim investitorima. Kao
i ostale zemlje Jugoistočne Europe
i BiH treba jačati napore u smislu
smanjenja jediničnog troška rasta,
ponajprije kroz rast produktivnosti
i smanjenje poreznog opterećenja.
Kakva su iskustva Hrvatske
koja je još 2009. godine uvela
krizni porez i povećala stopu
PDV-a?
STOJIĆ: Ukidanje kriznog poreza
na dohodak potvrda je da on očito
nije mogao predstavljati trajno
rješenje za stabilizaciju javnih financija. Kako bilo, dodatna porezna opterećenja djelovala su
dvojako. Viši PDV gotovo da uopće
nije rezultirao poskupljenjima
jer su trgovci na slabu domaću
potražnju prisiljeni odgovarati
jačom međusobnom konkurencijom, odnosno žrtvovati marže.
Krizni porezi proizveli su prije
svega psihološki učinak u smislu
suzdržavanja od potrošnje diskrecijskog karaktera. S druge strane,
pozitivno je to što su krizni porezi
dodatno sudjelovali u hlađenju
domaće potražnje, odnosno smanjenju vanjskotrgovinskog deficita.
Koji sektori su bili najviše
pogođeni povećanjem poreskih
nameta u Hrvatskoj?
STOJIĆ: U toj cjelokupnoj prilagodbi domaće potražnje produbljene
učincima poreznih nameta moglo
bi se reći da su generalno najviše
stradale uvozne ili s uvozom povezane djelatnosti poput dobrog
dijela trgovine na malo (uvoznog
porijekla), prodaje automobila, te
uglavnom diskrecijske potrošnje.
Ovdje svakako treba još spomenuti
trošarinu od 6% na mobilne
telekomunikacijske usluge koja se
i dan-danas zadržala, te značajno
pogađa atraktivnost ulaganja u taj
vrlo propulzivni segment gospodarstva.
U BiH se već dugo govori o
uvođenju diferencirane stope
PDV-a. Da li bi to bila dobra
mjera?
STOJIĆ: Diferencirane stope PDVa diljem EU uglavnom su uvedene u cilju jačanja konkurentnosti uslužnih sektora sa nižom
profitabilnošću, ali istodobno
radno intezivnih djelatnosti poput
turizma. S druge strane, općenito
smatram da bi bilo loše da se socijalna politika vodi tek kroz diferenciranu stopu PDV-a, odnosno
kojekakva porezna rasterećenja
koja na našim prostorima samo
smanjuju fiskalnu disciplinu,
odnosno pojačavaju poreznu evaziju. Za vođenje socijalne politike
prije svega je potrebno ustanoviti imovinsko-socijalne cenzuse,
te potom implementirati sustav
ciljanijih socijalnih transfera
kako bi ih zaista dobile socijalno,
odnsono dohodovno ugrožene
društvene skupine, čija osobna
potrošnja u konačnici proizvede
veći “pull-efekt” po gospodarstvo.
Dodatno oporezivanje luksuza
nam također ionako slijedi u sklopu prilagođavanja trošarinskih
sustava onima u EU.
Kako gledate na perspektivu
regionalne ekonomije i postoji li zajednički recept za
poboljšanje njene konkurentnosti?
STOJIĆ: Koliko god bila mala u
europskom kontekstu regionalna
ekonomija pod utjecajem je izuzetno divergentnih kretanja u pojedinim ekonomijama i rezličitih stilova u vođenju monteranih i fiskalnih
politika. Generalno se ipak vidi da
dok sve ekonomije nastavljaju prilagodbu domaće potražnje uslijed
smanjene kreditne aktivnosti i
neizbježne fiskalne konsolidacije,
relativno bolje gospodarske rezultate ostvaruju izvozni sektori, te
one ekonomije koje brže provode
strukturne reforme i privlače direk-
tne inozemne investicije. Prema
tempu oporavka, regija će nažalost
i ove godine zaostajati za dinamikom oporavka u Srednjoistočnoj
Europi. I dok je Srbija nastojala na
konkuretnost utjecati nominalnom devalvacijom tečaja dinara
većina ekonomija uglavnom se
opredjeljuje za internu devalvaciju
o čemu ponajbolje govore zakoni o
fiskalnoj odgovornosti, najavljene
mirovinske reforme, zamrznute
plaće u cijelom javnom sektoru...
Specifičnost regije pritom su
razmjerno veliki socijalni transferi
u odnosu na proračunske te gospodarske kapacitete zemalja regije ili
pak nepovoljne demografske trendove. Interna devalvacija posebno
u Hrvatskoj i BiH treba da se desi
i kroz širenje porezne osnovice s
obzirom na velik broj izuzeća i poreznih olakšica te racionalizacijom
povlaštenih transfera (npr. braniteljskih mirovina). Generalno bi
Krizni porezi
proizveli su prije
svega psihološki
učinak u smislu
suzdržavanja od
potrošnje
se moglo reći da što je veći intenzitet interne devalvacije uz relativno sporije promjene u strukturi
ekonomije u korist izvoza, to je
sporiji i dulji oporavak. Naravno da
vrijedi i obrnuto.
Među zajedničkim mjerama za
podizanje konkurentnosti može
se dati cijela lista preporuka, od
porezne reforme koja bi rasteretila
rad, a ti prihodi da se nadoknade
koncesijama i naknadama za
korištenje javnih usluga i postepenim uvođenjem poreza na
imovinu do mjera za podizanje
participacije na tržištu rada,
posebno imajući u vidu da nezaposlenost mladih premašuje 40%.
Nadalje, fiskalna pravila trebalo
bi da budu dizajnirani po principu
trošimo koliko privredimo/imamo
i to posebno što se tiče izdataka
za mirovine i zdravstvo. Pritom
nije naodmet razmisliti da poticaji za zapošljavanje posebno za
teže zapošljive skupine zamijene
dio socijalnih transfera. Poželjna
je i veća transparentnost u dodjeli
socijalnih transfera, što bi smanjilo
zlouporabu u dodjeli skupih socijalnih prava. Napokon, privatne
investicije moguće je, između ostalog, potaknuti ubrzanom amortizacijom koja omogućava veće
porezne odbitke. Krajnja mjera je
i jednokratni otpis koji dopušta
oduzimanje ukupnog troška investicije u godini realizacije,
umanjenjem osnovice po osnovi
ulaganja i poreznim odbicima po
osnovi ulaganja. Porezne olakšice
mogu još i pozitivno diskriminirati firme prema razini ulaganja u
tehnologiju i obrazovanje sa ciljem
povećanja izdvajanja u razvoj i
istraživanje gdje regija stagnira na
europskom začelju.
Da li je regionalna ekonomska
saradnja na zadovoljavajućem
nivou i koji su glavni potezi koje
bi trebalo da budu povučeni
kako bi ona bila poboljšana?
STOJIĆ: Ovdje prije svega treba
reći da su trgovinska razmjena te
direktne strane investicije među
članicama bivše Jugoslavije daleko
ispod potencijala koji mogu imati
susjedne ekonomije. Situacija bi
trebalo da bude poboljšana kad
Srbija i BiH postanu članice Svjetske trgovinske organizacije,
ali i kad padnu neke neformalne
barijere (npr. korupcija, slabo
korporativno upravljanje) koje
koče prekogranične investicije.
Među pozitivnim primjerima valja
istaknuti regionalnu suradnju na
obnovi regionalnih željezničkih
pravaca i prateće infrastrukture,
te nastup na trećim tržištima
posebno u građevinskim aktivnostima. Prostor za suradnju također
je velik u automobilskoj industriji,
farmaceutici, energetici, prometnim pravcima... Uglavnom, moglo
bi se reći da će potencijalna stopa
rasta u srednjem, odnosno dugom
roku ovisiti o razini investicija i
intenzitetu regionalne suradnje u
sektorima koji proizvode, odnosno
pružaju međunarodno razmjenjivanje dobra, odnsono usluga.
www.swot.ba
19
SRBIJA
Piše: Aleksandar ILIĆ (Autor je analitičar u Altis Capital-u, Beograd)
Tekuća ekonomska kretanja u Srbiji
Privredni rast u prvom tromesečju ove godine je bio u skladu sa očekivanjima i, pre svega, vođen rastom industrijske proizvodnje, izvoza i
investicija. Ipak, inflacija, nelikvidnost privrede i visoka stopa nezaposlenosti ostaju najveći izazovi ekonomske politike u Srbiji
Pozitivna kretanja u pogledu rasta privredne aktivnosti u Srbiji potvrđuju se iz kvartala u kvartal. Nakon zvaničnog
izlaska iz recesije i ostvarenja rasta BDP-a od 1,7% u 2010. godini, u prvom tromesečju (T1) 2011. godine procenjena je stopa rasta
od 3%. I dok je rast u 2010. godini bio prvenstveno pod uticajem rasta izvoza kao rezultat unapređenja cenovne konkurentnosti i
opravka svetske privrede, rast u T1 2011. godine je rezultat rasta industrije i rasta investicija, pre svega, privatnih. Ovo, uz nastavak
trenda visokog rasta izvoza, daje novi kvalitet razvoju srpske privrede, koji je u pretkriznom periodu bazirao na rastu potrošnje.
Relevantne međunarodne i domaće institucije i analitičari projektuju rast BDP-a u ovoj godini na 3%, a on će biti rezultat oporavka
investicione aktivnosti. Ona je, pak, pored domaćih, posledica i nešto većeg interesovanja stranih investora koja se u velikoj meri
koncentriše na sektor automobilske industrije usled najavljenih i delimično sprovenih investicija italijanskog FIAT-a. Ipak, veća
investiciona aktivnost još nema značajnijeg uticaja na pad nezaposlenosti koja iznosi 19,2%. Nema sumnje da će budući razvoj
Srbije u velikoj meri zavisiti od efektuiranja dosadašnjih i rasta novih investicija posebno u sektorima gde postoji veliki potencijal
kao što su energetika (procenjene investicije u srednjoročnom periodu iznose 14 milijardi evra), infrastruktura (15 milijardi evra) i
poljoprivreda (jedan od najznačajnijih sektora koji naročito dobija na značaju sa aktuelnim kretanjima na svetskom tržištu).
Relativno pozitivna kretanja privredne aktivnosti delimično su neutralisana visokim inflacionim pritiscima. U
2010. godini Srbija je bila rekorder u regionu sa inflacijom od 10,3%. Negativna kretanja su nastavljena i u T1 2011.
godine kada je zabeležena inflacija od čak 5,5%, odnosno 14,1% u odnosu na isti period prošle godine.
Inflacija je rezultat dejstva nekoliko faktora i to prenetog efekta značajne depresijacije dinara u periodu T3 2008 - T4 2010. godine, rasta cena hrane i rasta administrativno regulisanih cena. Sada je već izvesno da će inflacija u 2011. godini premašiti cilj od
4,5% +/- 1,5 procentnih poena, a da će se u ciljane tokove vratiti tokom 2012. godine ukoliko ne bude dodatnih neočekivanih
kretanja.
Narodna banka Srbije je, kao odgovor, nekoliko puta puta povećavala referentnu kamatnu stopu koja trenutno iznosi 12,5%, što
je dovelo do stabilizacije kursa, odnosno jačanja dinara. Od početka godine do kraja aprila dinar je ojačao za oko 6%, što značajno
doprinosi smanjenju inflacionih pritisaka, ali je pitanje koliko negativno utiče na spoljnotrgovinske tokove. Značajnom jačanju
dinara, pored mera Narodne banke Srbije, doprinelo je i povećano interesovanje stranih investora za ulaganje u domaće državne
zapise (oko 500 evra je iznosio priliv portfolio investicija u februaru i martu) i sezonski karakter koji se ogleda u većoj ponudi deviza
za vreme uskršnjih i prvomajskih praznika.
Kreditna aktivnost raste, fiskalna politika je manje-više pod kontrolom, ali izazovi tek predstoje. U poslednjem
tromesečju prošle godine nastavljen je rast kreditne aktivnosti, a nastavak tog trenda uz blago usporavanje se procenjuje i za T1 2011.
godine, iako još nema konačnih podataka. Relativno visok rast kreditne aktivnosti tokom celog kriznog perioda održan je uz jaku
podršku države u vidu subvencionisanih kredita. Do kraja marta ove godine banke su odobrile subvencionisane kredite u iznosu od 261
milion evra, od čega čak 90% su krediti za likvidnost. Povoljna okolnost je i zašto značajan deo odobrenih kredita čine dinarski krediti,
čime se smanjuje visoko učešče kredita sa valutnom klauzulom u ukupnim kreditima koje sada iznosi oko 68%.
Tokom 2010. godine fiskalna politika je bila u skladu sa dogovorenim sa Međunarodnim monetarnim fondom. Dodatan kvalitet
upravljanju javnim finansijama u narednom srednjoročnom periodu je učinjen time što su usvojena tzv. fiskalna pravila, kojima se
ograničava rast javnog duga i tekuće potrošnje. Ipak, pred fiskalnom politikom u narednom periodu stoje značajni izazovi, koji se
u velikoj meri tiču fiskalnih pravila. Naime, Vlada Republike Srbije je u pripremi budžeta za ovu godinu pošla od pretpostavke da će
prihodi od privatizacije državnog dela “Telekoma Srbija” (procenjena vrednost 31% državnog udela koji je namenjen prodaji iznosi
oko 800 miliona evra) biti, između ostalog, u funkciji održanja budžetske stabilnosti, ali je sama prodaja još neizvesna, jer se javio
samo jedan zainteresovani kupac koji je za 51% preduzeća ponudio “svega’’ 950 miliona evra, što je značajno manje od minimalne
cene od 1,4 milijarde evra. Ukoliko ne dođe do ove prodaje, država će morati da se dodatno zadužuje, što može ugroziti ostvarenje
limita na visinu javnog duga od 45%. Dodatni izazovi kada je fiskalna politika u pitanju proizilaze iz činjenice da je ovo predizborna
godina koja, po pravilu, uvek nosi veći rast javne potrošnje.
Privreda je i dalje suočena sa niskom likvidnošću; da li je oporavak na pomolu? U srpskoj privredi je i dalje prisutna
nelikvidnost koja se ogleda u činjenici da je i dalje preko 60.000 preduzeća u blokadi. Međutim, apsolutno i relativno povećanje
problematičnih u ukupnim kreditima je zaustavljeno u T4 2010. godine, tako da sada učešće kredita u docnji dužoj od 90 dana
u ukupnim kreditima iznosi 16,9%, u odnosu na ostvarenih 17,8% u T3 2010. godine. Kada su preduzeća u pitanju, učešće
problematičnih u ukupnim kreditima je smanjeno sa 23,2% u T3 2010. na 21,8% u T4 2010. godine. Ipak, imajući u vidu sličan
trend kretanja na kraju 2009. godine ostaje da se vidi da li je reč o preokretu trenda ili sezonskim kretanjima.
20
www.swot.ba
HRVATSKA
Piše: Andrej Knez (Autor je analitičar Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Bank, a mišljenja iznesena u članku nisu nužno stavovi te institucije)
Zakašnjeli privredni oporavak i
fiskalne neizvjesnosti
Hrvatska privreda ostaje jedna od najsporije rastućih, u poređenju sa drugim zemljama srednje i istočne Evrope
Hrvatsko gospodarstvo ostaje jedno od
najsporije rastućih u relativnoj usporedbi s
drugim zemljama srednje i istočne Europe.
Naznake smanjene fiskalne potrošnje
nakon izbora, oduljeno restrukturiranje
poduzeća, te povišena nezaposlenost
održat će domaću potražnju slabom. U tom
pogledu su nadmašeni povoljni bazni efekti, te pojačana fiskalna potrošnja u predizborno vrijeme sa udvostručenim planovima
izgradnje cesta. Potrošački fundamenti
dodatno će se pogoršati uslijed negativnih
utjecaja realnog pada plaća, razduživanja
stanovništva, te rasta cijena hrane i energenata. Podbačaj osobne potrošnje i
industrijske proizvodnje u prvom kvartalu
uistinu predstavlja silazni rizik za projekciju
ovogodišnjeg rasta BDP-a od 1,8%. No,
istovremeno ne smijemo isključiti uzlazni
rizik od potencijalnog jačanja korporativnih
investicija u drugoj polovici godine na
krilima poboljšane investicijske klime pred
pristupanje EU, ali i intenzivnijeg kreditiranja većih poduzeća. Čak ukoliko ni fiskalni rizici u euro zoni, te globalni šok cijena
sirovina ne ugroze inozemnu potražnju,
dakako imavši na umu oporavak potražnje
brzorastućih gospodarstava istočne Europe, slabljenje izvozne dinamike neminovno je s obzirom na monetarno stezanje
ECB-a, kontinuiranu nekonkurentnost, ali i
prestanak subvencioniranja brodogradnje.
Takvi trendovi će u kombinaciji sa barem
postepenim oporavkom uvozno intenzivne
domaće potražnje rezultirati sa tri postotna
boda slabijom kontribucijom neto izvozne
komponente u strukturi BDP-a.
Iznadočekivano ubrzanje inflacije u prvom
kvartalu ne sugerira značajnije promjene
u cjenovnim trendovima, iako naglašava
dugoročni hrvatski problem ovisnosti o
uvozu hrane uz istovremeno neefikasnu
skladišnu infrastrukturu. Dodatni rast
globalnih cijena sirovina i odgođena prilagodba potrošačkih cijena hrane kroz
oporavak marži proizvođača rezultirat će
daljnjim ubrzanjem inflacije. No, istovremeno je uzlazna inflatorna dinamika obuzdana na prosječnih 3% ove godine uslijed
pogoršanih potrošačkih fundamenata, te
stabilnog tečaja. Iako je slaba vjerojatnost
za agresivnija povećanja administrativno
reguliranih cijena pred izbore, izdašnija
poskupljenja u kraćem roku nakon izbora ili
po ulasku u EU ipak su neizbježna.
Ovogodišnji oporavak kreditiranja privatnog sektora ograničen je “čišćenjem” bilanci
poduzeća, te neujednačenim oporavkom
proizvodnih sektora. Naime, pojačano
kreditiranje javnih poduzeća, kreditna
potražnja strukturno snažnijih poduzeća,
te onih poduzeća u kasnijim fazama restrukturiranja podržat će ubrzanje kreditne
aktivnosti segmenta poduzeća. No, oporavak zaduživanja segmenta stanovništva
kasnit će za korporativnim posljedično
nepovoljnim potrošačkim fundamentima.
Povoljna međubankarska likvidnost, slabljenje intenzivnosti privlačenja depozita,
poboljšani uvjeti kredita državne razvojne
banke HBOR-a, te snažnije nadmetanje
za financiranjem kvalitetnih poslovnih
projekata impliciraju niže kamatne stope.
Ograničavajući faktori u tom pogledu ipak
su povišene razine troška rizika, postepeni
rast euribora, te oštrija regulacija na globalnoj razini osobito u pogledu implementacije Basel III uvjeta. HNB će u okolnostima
niskog deficita platne bilance, stagnirajućeg
ino-zaduživanja te neizvjesnosti u vezi sa
prilivima stranog kapitala zadržati politiku monetarne relaksacije, iako ne treba
isključiti sterilizaciju (dijela) viška likvidnosti u sustavu u slučaju tečajne volatilnosti
i/ili obnavljanja inozemnih neravnoteža
u uvjetima izostanka značajnije fiskalne
konsolidacije.
Državni proračun u izbornoj 2011. godini
manje-više je prijenos prošlogodišnjeg sa
nešto višom službenom projekcijom deficita na 5,1% BDP-a. Usprkos cjelogodišnjem
efektu ukinutih poreznih olakšica i
zadržavanju plaća i mirovina zamrznutima i
tada se javlja potreba za diskrecijskim rezovima uzevši u obzir veće kamatne troškove te
ukupne mirovinske rashode. Blagi podbačaj
javnih prihoda u prvom kvartalu suviše ne
iznenađuje imavši na umu ukidanje kriznih
poreza i visoku bazu od prošlogodišnjih
izvanrednih naplata trošarina. Unatoč pritom tek blagom porastu fiskalnog deficita
u prvom kvartalu, uzlazni rizici u ostatku
godine ne jenjavaju u pogledu troškova re-
strukturiranja brodogradilišta, nepovoljnih
uvjeta na tržištu rada, rastuće vjerojatnosti
populističkog jačanja fiskalne potrošnje
pred izbore, te rastuće nelikvidnosti realnog
sektora. Štoviše, odgađanje značajnih fiska-
ciranja u odnosu na rast BDP-a. Posljedično
se javlja rizik sniženja kreditnog rejtinga
ispod investicijskog razreda dakako u
uvjetima slabe fleksibilnosti inozemnog
financiranja, odnosno nedostatka podrške
lnih rezova ostavlja javni dug (koji uključuje
državna jamstva, aktivnosti državne razvojne banke HBOR-a i ostale kvazifiskalne
stavke) na neodrživom rastućem trendu
prema 80% BDP-a do 2013. uz pretpostavku
procijenjenog strukturnog deficita na 4%,
te dva postotna boda viših troškova finan-
MMF-a. Nužni strukturni rezovi u tom
kontekstu objedinjuju reforme socijalnih
prava, poticanje povećanja radne snage, te
smanjenja sive ekonomije. U suprotnosti,
Hrvatska riskira podulji period povišene
cijene zaduživanja, te servisiranja vrlo visokog inozemnog kratkoročnog duga.
www.swot.ba
21
AUTORSKI ČLANCI
Zlato kao
devizna rezerva
Velika svjetska kriza, koja je aktuelna već duži
vremenski period, uticala je na snažan rast
cijene zlata. Da li će se rastući trend nastaviti?
Piše: Tijana ŠOJA
(Autor je član Udruženja
ekonomista RS - SWOT)
Posebno aktuelna tema među
ekonomistima cijelog svijeta jeste
zlato i kretanje cijene zlata koja, u
današnjim okolnostima, dostiže rekordne nivoe. Cijena jedne fine unce
zlata danas se kreće oko USD 1.500 a
analitičari procjenjuju da će do kraja
2011. godine cijena jedne fine unce
zlata preći nivo od USD 2.000.
Strah od inflacije takođe utiče na
rast cijene zlata. Neki analitičari
predviđaju kratkoročno jačanje inflatornih pritisaka u SAD i drugim razvijenim zemljama svijeta, što dodatno
utiče na rast cijene zlata. Sa druge
strane, procjenjuje se takav scenario
u kojem će neodrživi dug SAD i Ev-
rope uticati na centralne banke da
izvrše devalvaciju svojih valuta.
Ovakvi potezi mogli bi dovesti do
hiperinflacije. Isto tako, smatra se da
je došlo do tzv.»balona» cijena zlata
čije bi «pucanje» donijelo značajne
gubitke onima koji su zlato kupovali
po viskom cijenama.
Ukoliko se posmatra istorijsko kretanje zlata, kao ključni periodi mogu
se smatrati:
-Međunarodni monetarni sistem
Bretton Woods 1944.– do 1971. godine,
-Kriza međunarodnog monetarnog
sistema 1966. – 1971. godine,
-Period smanjene uloge zlata u periodu između 1971. – 1997. godine,
-«Seljenje» zlata iz Evrope u «južne»
zemlje,
-Potpisivanja Zlatnog sporazuma
centralnih banaka i revizija istog.
Najveći vlasnik zlatnih rezervi danas
jesu SAD koje, prema podacima za III
kvartal 2010. godine, u svom portfoliju drže ukupno 261,5 miliona unci
zlata (8.134,20 tona zlata). U istom
periodu, zemlja sa najmanje zlatnih
rezervi bila je Velika Britanija koja je
u svom portfoliju imala 10 miliona
unci zlata ( 310,30 tona zlata).
Veoma interesantan period za kretanje zlata jeste period s kraja 90-tih
godina prošlog vijeka koji karakteriše
«seljenje» zlata u BRIC (Brazil, Rusia,
Indija, Kina) zemlje. U ovom periodu zemlje BRIC bilježe privrednu
ekspanziju, te su u želji da povećaju
kredibilnost svojih valuta, povećavale
zlatne rezerve. Zlato, koje su ove zem-
22
www.swot.ba
lje kupile, najvećim dijelom potiču
od «sjevernih» zemalja, evropskih u
prvom redu. Između 2002. i 2010.
godine ove zemlje su kupile sljedeće
količine zlata :
-Kina je kupila 553,5 tona zlata;
-Rusija je povećala svoje zlatne
rezerve za 127,3 tona (godišnji rast
od 27,6% u 2010. godini);
-Indija je povećala zlatne rezerve
za 200 tona (godišnji rast od 56% u
2010. godini).
Shvatajući važnost zlata i njegove
«selidbe» zemlje Evrope, odnosno
ECB i četrnaest centralnih banaka
su 1999. godine potpisale Generalni sporazum o zlatu. Sporazum je
kasnije revidiran u nekoliko navrata.
Međutim, kada je potpisan prvi put,
Sporazum je imao tri cilja:
-Da reguliše prodaju zlata u vrijeme
kada su Belgija, Holandija, Austrija,
Švajcarska i Velika Britanija prodale
ili planirale da prodaju zlato;
-Da se izbjegnu bilo kakve anksioznosti koje mogu dovesti do nekoordinisane prodaje zlata (cijena
zlata je 1980. godine iznosila USD
850 dok je 1999. godine ova cijena
iznosila USD 255);
-Da se spriječi pad cijena i destabilizacija onih privreda koje zavise od
zlata, kao što je Južna Afrika.
Velika svjetska kriza koja je aktuelna
već duži vremenski period, uticala je
na snažan rast cijene zlata. Da li će se
rastući trend cijene zlata nastaviti u
budućnosti, te da li će dostići rekorde
koji su očekivani (USD 2000 po unci),
zavisiće, u prvom redu, od kriznih
stanja u cijelom svijetu.
AUTORSKI ČLANCI
Mesto i uloga
potrošača u ambijentu
digitalne ekonomije
Potrošač se u današnjoj ekonomiji ne smatra „kraljem“,
nego postaje „diktator“, koji jednim klikom miša može
preći konkurenciji
Poznato je da je kontrola proizvodnje od strane potrošača počela sa
TV daljinskim upravljačem, a nastavljena je sa računarskim mišem,
tako da sada i industrijski kupci
i finalni potrošači imaju sve veće
zahteve, budući da je samo jedan
“klik” dovoljan da svoje aktivnosti
vezane za kupovinu preusmere ka
drugim konkurentima. Zahvaljujući
ubrzanom razvoju Interneta i drugih
informaciono-komunikacionih tehnologija, data je jedna sasvim nova
dimenzija potrošačima koji deluju u
ambijentu digitalnog tržišta i njome
su preduzeća stavljena pred veliki izazov. Naime, u mikromarketing okruženju digitalne ekonomije
potrošač se više ne smatra “kraljem”,
nego postaje “diktator” koji jednim
klikom miša na svom računaru može
prekinuti svaki odnos koji je uspostavljen sa preduzećem koje svoje
aktivnosti realizuje preko Inerneta.
Razumevanje informacione tehnologije i njenog uticaja na potrošače
ima ključni značaj za svako preduzeće
koje želi da zadrži svoj konkurentni
položaj na tržištu. Naime, u ambijentu digitalne ekonomije dolazi do
homogenizacije potrošačkih zahteva
i preferencija sa posebnim naglaskom na homogenizaciju stilova
života. Posebno postaju interesantne
subkulturne i referentne grupe koje
pokazuju trend konvergencije i čiji se
uticaj sa razvojem Interneta značajno
proširio. Broj grupa sa određenim
obeležjima koja ih čine drugačijim
od ostatka društva je izuzetno veliki
na globalnom nivou, a kako Internet
briše prostornu udaljenost između
ljudi, članovi odgovarajućih subkulturnih grupa postaju bliži nego
ikada.
Drugim rečima, zahvaljujući globalnom dometu Interneta, veliki broj
subkulturnih grupa sa sličnim ili
identičnim karakteristikima, koje
su rasute širom sveta, povezuje se u
jednu kompaktnu celinu formirajući
jedan globalni tržišni segment
sa više nego prepoznatljivim
zajedničkim potrebama, načinom
razmišljanja i stilom života. Dodamo
li tome mogućnost relativno jeftine
globalne distribucije, usled kontinuiranog snižavanja komunikacijskih i transportnih troškova, te da
udaljenost više nije bitan parametar
u poslovanju između proizvođača i
potrošača, videćemo da efikasno i
profitabilno opsluživanje globalnog
tržišnog segmenta, bez obzira na
veličinu preduzeća, postaje realnost.
prvi čin nezadovoljnog potrošača
koji deluje u ambijentu digitalnog
tržišta je preusmeravanje aktivnosti
kupovine ka konkurentskim proizvodima i/ili uslugama, pošto se sada
oni nalaze na samo jedan “klik” od
ponude preduzeća čiji su proizvodi
i/ili usluge izvor nezadovoljstva.
Tek nakon toga sledi negativna us-
Piše: Saša TOMIĆ
(Autor je član Udruženja
ekonomista RS - SWOT)
mena propaganda, ali pošto se ona
Internetom širi “brzinom svetlosti”,
a budući da uglavnom proizilazi iz
ličnih kontakata sa prijateljima i
poznanicima, kontrola štete postaje
gotovo nemoguća.
Kada je u pitanju delovanje potrošača
u ambijentu digitalne ekonomije
treba biti posebno oprezan. Naime,
imajući u vidu činjenicu da se Internetom glas nezadovoljnog potošača
širi “brzinom svetlosti”, savremeni
marketing menadežeri moraju da
shvate da premisa “ako ste zadovoljni recite svima, a ako niste recite
samo nama” više ne važi, budući
da digitalni potrošač “prvo puca,
pa onda kaže stoj”. Drugim rečima,
www.swot.ba
23
AUTORSKI ČLANCI
Da li je fiskalno opterećenje
na neto zarade u Republici
Srpskoj i dalje najmanje
u regionu
Danas kapital dolazi u zemlje koje podstiču i
privlače strane investitore, one koje daju
finansijske olakšice, imaju odgovarajuću
infrastrukturu i stručan kadar
Piše: mr Predrag DUDUKOVIĆ
(Autor je član Udruženja
ekonomista RS - SWOT)
Jedno od opravdanja zakonodavca za povećanje stopa poreza i doprinosa u Republici Srpskoj bilo je to da je fiskalno opterećenje na neto zarade u Republici
Srpskoj najmanje u regionu čak i nakon nedavnih povećanja. Da li je ovo tačno
pokazaćemo uporednom analizom fiskalnog opterećenja na neto zarade u Republici Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj.
U Srbiji zbirnu stopu doprinosa (35,8%) dijele na dva tako da polovinu doprinosa
formalno plaća poslodavac, a polovinu doprinosa kao i porez na zarade (12% uz
neoporezivi cenzus od 7.310 dinara) plaća zaposleni. Zbog ovoga postoji razlika
između Bruto zarade 1, u koju su uključeni neto zarada, porez na zarade i doprinosi
na teret zaposlenog, i Bruto zarade 2 gdje su uključeni neto zarada i svi doprinosi i
porezi koji se plaćaju na zarade. Suštinski, stope doprinosa se obračunavaju na tzv.
Bruto zaradu 1, dok se porezi takođe obračunavaju na Bruto zaradu 1 nakon što od
nje bude odbijen neoporezivi cenzus.
Obračun tereta za poslodavce na prosječnu neto zaradu u Srbiji (koja je u 2010.
godini iznosila 332 evra) dat je u narednoj tabeli.
Tabela 1. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Srbiji, u evrima
Red. br.
A
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Pozicija
Osnovni inputi
Neto zarada
Neoporezivi cenzus na zarade*
Stopa doprinosa za PIO
Stopa doprinosa za zdravstvo
Stopa doprinosa za nezaposlene
Stopa poreza na zarade
Koeficijent za preračunavanje (1- A3:2-A4:2-A5:2-A6)
Bruto zarada 1 ((A1-A6xA2):A7)
Bruto zarada 2 (A8+(A3:2+A4:2+A5:2)*A8)
Osnovica za obračun poreza na zarade (A8 - A2)
Iznos
332
72
22.00%
12.30%
1.50%
12.00%
70.10%
Tabela 2. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Republici Srpskoj, u evrima
Republika Srpska - staro
Doprinos za PIO
Zdravstveno osiguranje
Dječja zaštita
Fond za nezaposlene
Ukupno doprinosi
Poreska olakšica
Porez na zarade
Neto plata
Bruto plata 1
Odnos ukupan teret/neto zarada
stope
u evrima
17.0%
11.5%
1.4%
0.7%
30.6%
250
8.0%
86
58
7
4
154
128
28
332
504
1.52
Republika Srpska - novo
stope
u evrima
18.0%
12.5%
1.5%
1.0%
33.0%
0
10.0%
99
69
8
6
182
0
37
332
551
1.66
Izvor: Kalkulacije autora na bazi relevantnih zakonskih rješenja
Tabela 3. Analiza tereta na prosječnu neto zaradu u Republici Hrvatskoj, u evrima*
461
544
390
Porezi i doprinosi na teret zaposlenog
Porez na zarade
Doprinosi za PIO
Doprinosi za zdravstvo
Doprinosi za nezaposlene
Ukupno (1+2+3+4)
12.00%
11.00%
6.15%
0.75%
47
51
28
3
129
V
1
2
3
4
Doprinosi na teret poslodavca
Doprinosi za PIO
Doprinosi za zdravstvo
Doprinosi za nezaposlene
Ukupno (1+2+3)
11.00%
6.15%
0.75%
51
28
3
83
G
1
2
3
4
Rezime
Ukupno porezi i doprinosi (B5 + V4)
Neto zarada
Ukupan teret na poslodavca (Bruto zarada 2)
Odnos ukupan teret/neto zarada (G3:G2)
www.swot.ba
Obračun je dat u narednoj tabeli.
Primjer obračuna bruto zarada u Hrvatskoj dat je u sljedećoj tabeli:
B
1
2
3
4
5
* U 2011. godini iznosi 7.310 dinara
24
Stopa
U Republici Srpskoj postoji jedinstvena bruto zarada u odnosu na koju budu
obračunavani doprinosi (33%), a nakon njihovog odbitka bude obračunat i porez,
primjenom poreske stope od 10%. Da bismo uporedili terete na zarade u Srbiji i
Republici Srpskoj izračunali smo namete u Republici Srpskoj na prosječnu zaradu iz
Srbije u iznosu od 332 evra.
212
332
544
1.64
Pozicija
Osnovni inputi
Neto zarada
Neoporezivi cenzus na zarade*
Bruto 1
1. stub PIO
2. stub PIO
Ukupno doprinosi iz bruta
Ukupna olakšica
Oporezivi dohodak
Ukupni porez
Prirez
Ukupno porez i prirez
Bruto 2
Doprinos na platu za HZZO
Doprinos na platu za zapošljavanje
Doprinos na platu u slučaju povreda na radu
Ukupno doprinosi na bruto
Odnos bruto 2/neto zarada
Stopa
15.00%
5.00%
20.00%
12%
10%
15%
1.70%
0.50%
Iznos
332
243
432
65
22
87
243
102
12
1
13
506
65
7
2
74
1.52
*1 EUR = 7,413411KN (Izvor:www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabautils/naslovnica/, 20.05.2011. u 13 sati)
Izvor: Kalkulacije autora na bazi relevantnih zakonskih rješenja
Izvor: www. moj-posao.net, 20.05.2011. u 13 sati, obradio autor
AUTORSKI ČLANCI
Pojašnjenje obračuna iz tabele 3 :
Iznos bruto 1 je osnovica iz koje se izračunavaju doprinosi za PIO, porezi, prirezi,
te neto zarada.
1. stub PIO doprinos je iz bruta i izračunava se kao 15% bruto iznosa. U 1. stubu
PIO nalaze se svi zaposleni, bez obzira na dob, a iz njega se finansiraju penzije
sadašnjih penzionera.
2. stub PIO doprinos je iz bruta i izračunava se kao 5% njegovog iznosa. Taj doprinos uplaćuje se na lični račun u PIO u obaveznom penzionom fondu.
Svaka osoba ima pravo na ličnu poresku olakšicu od 1.800 kuna (243 evra). Ta
olakšica može biti povećavana zavisno od broja djece (900 kuna po djetetu), broju
uzdržavanih članova koje zaposleni navede u svojoj poreskoj kartici kao uzdržavane
osobe. Poreska olakšica može biti povećavana i ukoliko se uplaćuje životno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje, privatno zdravstveno osiguranje ili 3. stub
PIO direktno iz zarade.
OPOREZIVI DOHODAK je iznos koji se dobije tako da od bruto 1 iznosa oduzmemo
doprinose iz bruta (1. i 2. stub PIO) i ukupni iznos olakšice. Iz tog iznosa, računaju
se porezi i prirezi na zarade.
Oporezivi dohodak oporezuje se po razredima čime dobijamo ukupni porez.
Tabela 4: Razredi za obračun poreza na zarade
Razred (u kunama)
Do 3.600
3.600 - 10.800
10.800
Iznos poreza
12%
25%
40%
Iznos bruto 2 predstavlja ukupni trošak zarade koju poslodavac plaća za zaposlenog.
Iznos bruto 2 obuhvata iznos bruto 1 uvećan za doprinose u iznosu od 17,2%.
Od toga se 15% odnosi na doprinos za zdravstveno osiguranje, 1,7% na doprinos
za zapošljavanje i 0,5% na doprinos u slučaju povrede na radu.
Zbog ovakvih sistema obračuna odnos ukupnih izdataka poslodavca za zaposlenog prema neto zaradi u RS sa novim zakonodavnim rješenjima iznosi 1,66 što je
znatno više od ranijih 1,52, odnosno više od trenutne situacije u Srbiji gdje je odnos
1,64 i Hrvatskoj gdje je odnos 1,52. Ova razlika je prouzrokovana postojanjem neoporezivog cenzusa u Srbiji (72 evra) i Hrvatskoj (243 evra).
Danas kapital dolazi u zemlje koje podstiču i privlače strane investitore, one koje
daju finansijsku koncesiju – poreske olakšice, grantove u gotovini i posebne subvencije, one koje imaju odgovarajuću infrastrukturu i neophodne stručne kadrove,
kao i one koje kreiraju osnovu koja će zadovoljavati zahtjeve i očekivanja stranih
ulagača. Dakle, strani kapital ide u zemlje koje imaju najpovoljniju investicionu i
poslovnu klimu, bez administrativnih barijera, što znači da visina poreskih stopa
nije presudna za privlačenje investicija. S obzirom na to da su u Republici Srpskoj
jedina komparativna prednost bile niske stope poreza i doprinosa, donošenjem
novih zakonskih rješenja „potrošen“ je jedan od osnovnih atributa Republike Srpske u borbi za privlačenje investicija i to kako stranih, tako i domaćih.
Ne sporeći potrebu za smanjenjem deficita u budžetu možda bi trebalo razmisliti
o novim pravcima kreiranja fiskalne politike. S obzirom na to da jedna od mjera
može biti i povećanje stope indirektnih poreza, a koja iz poznatih političkih razloga
teško da je ostvariva, trebalo bi proučiti iskustva ostalih zemalja. Jedan od pravaca
mogao bi biti uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak (ranije spomenut
primjer Hrvatske, kao i u Njemačkoj 15-45%, Austriji 23-50%) uz istovremeno
uvođenje, odnosno vraćanje neoporezivog cenzusa, koji postoji u mnogim zemljama EU (npr. Njemačka 8.000 EUR/god, Austrija 10.000 EUR/god,); proporcionalne
stope poreza na dobit uz moguće poreske olakšice u smislu neplaćanja poreza na
reinvestiranu dobit (samo za proizvodna preduzeća).
Ovo su samo neke od mjera koje mogu u značajnoj mjeri pokriti budžetski deficit,
uz istovremeno uvažavanje socijalnih kategorija (uvođenje neoporezivog cenzusa)
i stimulisanje preduzeća da ulažu u nove investicije (neplaćanje poreza na reinvestiranu dobit).
www.swot.ba
25
AKTIVNOSTI SWOT-a
Održana Konferencija posvećena
Zakonu o privrednim društvima
Udruženje ekonomista RS SWOT je 07.06.,
neposredno prije izlaska iz štampe ovog
broja “Kvartalnog ekonomskog monitora”, organizovalo Konferenciju posvećenu
Zakonu o privrednim društvima. Zakon
o privrednim društvima u RS je, pored
brojnih nesumnjivih pozitivnih reformskih novina, donio i mnoštvo nejasnoća
u njegovoj praktičnoj primjeni.
Siniša Bosnić, sudija Okružnog privrednog suda u Banjaluci, učesnicima skupa
prenio je vlastita iskustva i sudsku praksu
u dosadašnjoj primjeni navedenog zakona, koji, kako je rekao, ima nelogičnosti
koje otežavaju rad sudija.
Kao jedan od primjera naveo je postupanje kod ponovljene sjednice skupštine
akcionara privrednih društava, gdje
zakon za kvorum pominje prisustvo
kvalifikovane većine akcionara, odnosno
dvije trećine od ukupnog broja akcija.
Privredne sudije su, međutim, kako je istakao Bosnić, to ocijenile nesprovodivim
i zauzele stav da je za kvorum dovoljna
dvotrećinska većina od prisutnih akcionara.
“Tačno je da takva sudska praksa daje
mogućnost da svega 34 odsto akcionara
usvaja odluke na skupštinama, ali se
neaktivnost onih koji nisu prisutni ne
može pravdati”, smatra Bosnić.
Privrednici su tokom konferencije
najviše primjedaba iznijeli na kontradiktornost legislative i prakse, navodeći
da je zakon preduzećima ostavio dvije
godine za prilagođavanje, dok ih sudovi u različitim situacijama “tjeraju”
Šta smo sve radili
Počeli smo skromno, kao grupa
entuzijasta, u septembru 2007.
godine
Imamo više od 140 članova iz svih
ekonomskih i društvenih sektora RS
Organizovali smo 26 događaja,
kojima je prisustvovalo više od
da to sprovedu ranije. Na konferenciji je
istaknuto da je Vlada RS prošle sedmice,
upravo zbog mnoštva nejasnoća i problema u primjeni Zakona o privrednim
društvima, utvrdila nacrt izmjena tog
najznačajnijeg pravnog akta za privrednu djelatnost.
Marko Rajčević, profesor Pravnog
fakulteta u Banjaluci, kazao je da je
Nacrt izmjena zakona uobzirio većinu
izrečenih primjedaba, ističući da se
prije svega fokusirao na rasterećenje
preduzeća suvišnih troškova.
Ukazao je da se, između ostalog, otvorenim akcionarskim društvima sa
službenog berzanskog tržišta predviđa
ukidanje obaveza notarskog vođenja
zapisnika na sjednici skupštine akcionara, te da će sazive sjednice skupštine
umjesto plaćanja oglasa u dnevnoj
štampi moći objaviti na internet
stranici berze. Naznačio je, takođe, da je
1.450 polaznika
Bili smo aktivni u Banjoj Luci,
Istočnom Sarajevu, Sarajevu,
Brčkom, Bijeljini, Trebinju, Tesliću,
Doboju...
Organizujemo seminare, okrugle
stolove, panel diskusije, radionice,
Okrugli sto
Skupština
26
Seminari o javnim
nabavkama
www.swot.ba
preduzećima za šest mjeseci pomjeren
rok za usklađivanje akata i drugih statusnih pitanja sa predmetnim zakonom,
odnosno sa 31. decembra ove godine na
30. jun 2012.
Predavači na konferenciji, pored Bosnića
i Rajčevića, bili su i Zdravko Zečević iz
Penzijskog rezervnog fonda RS, koji
je govorio o primjeni zakona u okviru
akcionarskih društava, zatim, Irena
Mojović, predsjednik Notarske komore
RS, koja je objasnila ulogu notara kod
društava sa ograničenom odgovornošću
i akcionarskih društava, te Predrag Gajić,
član Komisije za hartije od
vrijednosti RS, koji je govorio o vrstama
i procedurama promjene na kapitalu
privrednih društava.
Konferencija je pobudila veliku pažnju,
što potvrđuje i više od 120 učesnika,
od kojih su mnogi aktivno učestvovali u
raspravi.
kurseve...
Radimo projekte, studije
izvodljivosti, strategije...
Samo u zadnjih godinu dana
smo organizovali
-13 seminara,
-2 konferencija,
Druženje
Novi zakon o javnim nabavkama je u pripremi, a rješenja
koja će biti sadržana u njemu
su interesantna za sve one koji
se bave ovom problematikom.
Zbog aktuelnosti teme i
teškoća sa kojima se ugovorni
organi svakodnevno susreću
u procesu javnih nabavki,
Udruženje ekonomista
Republike Srpske SWOT je u
Banjaluci i Doboju organizovalo seminare vezane za
nacrt novog Zakona o javnim
nabavkama.
Na seminarima je prisustvovalo više od 130 učesnika, a
obrađene su aktuelne teme iz
ove oblasti: izmjena postojećih
rješenja i nova rješenja u
nacrtu zakona o javnim
nabavkama, javne nabavke
radova i finansijske usluge u
procesu javnih nabavki.
Predavači su tokom seminara
odgovorili na niz pitanja i
dilema, sa kojima se polaznici
susreću u praksi.
-1 okrugli sto,
-1 panel diskusiju,
-2 kursa,
-1 radionicu,
-izdali 1 knjigu...
Družimo se svakog zadnjeg petka
u mjesecu, a nekad i češće
Download

Ovdje - Swot