STVARANJE AMBIJENTA
ZA ODRŽIVI RAZVOJ
PREDUZEĆA U
CRNOJ GORI
izvještaj
CIP - Каталогизација у публикацији
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN 978-9940-658-01-4
COBISS.CG-ID 23756304
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
- izvještaj -
Podgorica, decembar 2013. godine
Unija poslodavaca Crne Gore
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je nezavisna, nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija
zasnovana na dobrovoljnom članstvu. UPCG je osnovana i registrovana 9. aprila 2002.godine. Rješenjem
Ministarstva rada i socijalnog staranja od 30.08.2005.g, Uniji poslodavaca Crne Gore je utvrđen status
reprezentativnosti čime ona postaje krovna poslodavačka organizacija u Crnoj Gori i kao takva predstavlja
nezavisan glas biznisa na unutrašnjem i međunarodnom planu. Potpisivanjem Nacionalnog tripartitnog
sporazuma 28. decembra 2006.g. UPCG postaje socijalni partner – zvanični zastupnik poslodavaca u
odnosima sa Vladom i sindikatima.
Članstvo UPCG čine preduzetnici, mala i srednja preduzeća, veliki privredni sistemi, udruženja
poslodavaca na lokalnom i granskom nivou i nevladine organizacije. Članovi UPCG učestvuju sa oko
80% u ukupnom BDP-u crnogorske privrede i zapošljavaju oko 65% radne snage u privredi.
UPCG je priznata na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. UPCG je član Međunarodne
organizacije poslodavaca (IOE) i Businesseurope, jedan je od osnivača Centra za poslodavce Jadranske
regije (AREC) i prvi potpisnik UN Global Compact-a (Strateške inicijative Ujedinjenih nacija za preduzeća)
u Crnoj Gori. UPCG blisko sarađuje sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO) uz čiju podršku je i
osnovana i djeluje u skladu sa njenim konvencijama i preporukama.
UPCG je osnovala Asocijaciju poslovnih žena Crne Gore i pomogla osnivanje drugih udruženja
poslodavaca na lokalnom i granskom nivou. UPCG ima potpisane sporazume o saradnji sa krovnim
poslodavačkim organizacijama iz regiona i šire, kao i sa međunarodnim institucijama i organizacijama.
UPCG aktivno doprinosi unaprjeđenju poslovnog ambijenta i eliminisanju biznis barijera i nudi širok
spektar usluga svojim članovima. Osim zastupanja interesa poslodavaca u tripartitnim radnim grupama i
tijelima na nacionalnom nivou, koja se bave izradom zakonskih i podzakonskih akata, strategija, akcionih
planova itd., usluge za članstvo obuhvataju i pravne savjete u svim oblastima relevantnim za rad preduzeća,
ekonomske analize i istraživanja, seminare i obuke, izradu publikacija, implementaciju projekata iz EU
fondova, umrežavanje poslodavaca na unutrašnjem i međunarodnom planu.
Ova publikacija štampana je uz (finansijsku) podršku (Biroa za poslodavačke aktivnosti) Međunarodne
organizacije rada.
Odgovornost za stavove izražene u ovom izvještaju snosi autor. Međunarodna organizacija rada (MOR) ne
snosi odgovornost za ispravnost, tačnost i pouzdanost materijala, informacija ili stavova iznešenih u ovom izvještaju.
Sadržaj
Predgovor ............................................................................................................................................ 5
Skraćenice i akronimi ......................................................................................................................... 6
Izvršni rezime...................................................................................................................................... 7
Metodologija ..................................................................................................................................... 10
1. Uvod ............................................................................................................................................. 11
2. Politički elementi............................................................................................................................13
2.1. Mir i politička stabilnost ............................................................................................16
2.2. Dobro upravljanje ......................................................................................................18
2.3. Socijalni dijalog..........................................................................................................26
2.4. Poštovanje univerzalnih ljudskih prava i međunarodnih standarda rada....................28
3. Ekonomski elementi........................................................................................................................31
3.1. Jaka i stabilna makroekonomska politika i dobro upravljanje ekonomijom...............36
3.2. Trgovina i održive ekonomske integracije..................................................................44
3.3. Stvaranje podsticajnog pravnog i regulatornog okvira...............................................51
3.4. Vladavina prava i zaštita svojinskih prava..................................................................57
3.5. Fer konkurencija ........................................................................................................61
3.6. Informaciono komunikacione tehnologije .................................................................67
3.7. Pristup finansijskim uslugama ...................................................................................73
3.8. Fizička infrastruktura .................................................................................................81
4.Socijalni elementi ...........................................................................................................................85
4.1. Preduzetnička kultura ................................................................................................88
4.2. Obrazovanje, obuka, i cjeloživotno učenje.................................................................90
4.3. Socijalna pravda i socijalna inkluzija.........................................................................95
4.4. Adekvatna socijalna zaštita . ..................................................................................... 99
5. Ekološki elementi ........................................................................................................................101
5.1. Odgovorno upravljanje životnom sredinom ............................................................102
6. Procjena rezulata i predlog mjera.................................................................................................105
Bibliografija .....................................................................................................................................109
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Predgovor
Opredjeljenje Crne Gore za ulazak u članstvo Evropske unije povod je za ozbiljno preispitivanje
stanja i prilika na tržištu, a prije svega za analizu poslovnog ambijenta, vidljivih i nevidljivih biznis
barijera, kao i svih drugih ograničenja koja utiču na održivost, stabilnost i razvoj privrednih subjekata
na nacionalnom i lokalnom nivou. Ovo posebno s aspekta mikro, malih i srednjih preduzeća koja, kao
generator ekonomskog rasta i zapošljavanja, predstavljaju važan preduslov ukupnog rasta proizvodnje,
izvoza, efikasnosti i konkurentnosti.
Kao mala ekonomija, Crna Gora ne može uticati na promjene na globalnom tržištu, što potvrđuje
i svjetska ekonomsko-finansijska kriza koja se veoma negativno reflektovala na crnogorsku privredu.
Nezavidan položaj privrednih subjekata se, u najkraćem, ogleda u problemima u dužničko-povjerilačkim
odnosima, visokoj zaduženosti, otežanoj naplati potraživanja i obezbjeđenja nedostajućih finansijskih
sredstava za tekuće obaveze. Kriza je uticala na povećanje broja ugašenih preduzeća i onih čiji su računi
u blokadi, smanjenje njihove likvidnosti, a time i na smanjenje ukupnih privrednih aktivnosti u zemlji.
Zato se kao jedan od najvećih izazova iz ugla privrednih subjekata prepoznaje pitanje – kako sačuvati
biznis i održati poslovanje?
Predstavljajući glas poslodavaca Crne Gore, UPCG kontinuirano radi na kreiranju boljeg poslovnog
ambijenta obezbjeđujući informacije o realnom stanju stvari kako bi uticala da reforma politika ide
u adekvatnom pravcu. Ovaj izvještaj je rezultat istraživanja sprevedenog uz podršku Međunarodne
organizacije rada (MOR) i njihove metodologije za stvaranje povoljnog ambijenta za održiv razvoj
preduzeća (EESE) koja podrazumijeva 17 uslova relevantnih za unaprjeđenje održivosti preduzeća. Na
taj način obezbijeđen je uvid u postojeće nedostatke poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, ali i ponuđene
preporuke za strateška rješenja prepoznatih problema.
Autori izvještaja zahvaljuju privrednim subjektima koji su učestvovali u istraživanju i prisustvovali
sastancima fokus grupa, a koji su izdvojenim vremenom, pruženim informacijama, komentarima
i reagovanjima doprinijeli ukupnom kvalitetu samog dokumenta. Posebnu zahvalnost upućujemo
Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), odnosno g-dinu Faridu Hegaziju, globalnom koordinatoru EESE
metodologije, za njegovu ekspertsku podršku u istraživanju i g-dinu Draganu Radiću, specijalisti za
poslodavačke aktivnosti Regionalne kancelarije ILO u Budimpešti za finansijsku podršku, tehničku
pomoć i sve informacije koje su usmjeravale naš rad i doprinijele našem razumijevanju u ovoj oblasti.
7
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Skraćenice i akronimi
CSO
DPS
EU
ILC
ILO
IOE
KAP
MBA MFI
MSP
NVO
SDP
MSP
SOGI
SSCG UPCG
USSCG
WB EDIF
Organizacije civilnog društva
Demokratska partija socijalista
Evropska unija
Međunarodna konferencija rada
Međunarodna organizacija rada
Međunarodna organizacija poslodavaca
Kombinat aluminijuma Podgorica
Montenegro Biznis Alijansa
Mikro-kreditne finansijske institucije
Mala i srednja preduzeća
Nevladine organizacije
Socijal-demokratska partija
Mala i srednja preduzeća
Seksualna orjentacija i rodni identitet
Savez sindikata Crne Gore
Unija poslodavaca Crne Gore
Unija slobodnih sindikata Crne Gore
Fond za razvoj preduzetništva i inovacionih mogućnosti za Zapadni Balkan
8
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Izvršni rezime
Unija poslodavaca Crne Gore sprovela je opsežno istraživanje u toku 2013. godine, koristeći
metodologiju Međunarodne organizacije rada (MOR) o „ambijentu za održivi razvoj preduzeća“
kojim se vrši procjena 17 stubova (uslova) za unaprjeđenje održivosti preduzeća. Izvještaj analizira
učinak zemlje u odnosu na svaki od ovih stubova, sa ciljem utvrđivanja jakih i slabih strana ambijenta
krucijalnog za razvoj preduzeća i zapošljavanje u Crnoj Gori.
Ključni rezultat primarnog i sekundarnog istraživanja i brojnih sastanaka fokus grupa, koji su
obuhvatili predstavnike najvažnijih preduzeća koji posluju u svim privrednim granama, jeste jedinstven
i nepodijeljen stav o 5 najvećih biznis barijera sa kojima se preduzeća u Crnoj Gori suočavaju u
svakodnevnom poslovanju. Osim detaljnog pregleda utvrđenih problema, izvještaj nudi i preporuke za
njihovo rješavanje.
Najvažnije prepoznate prepreke za rast i održiv razvoj preduzeća su: neadekvatan regulatorni
okvir, ograničen pristup finansijskim sredstvima, velika zastupljenost sive ekonomije, korupcija u svim
oblastima i na svim nivoima i nesklad između obrazovnog sistema i potreba na tržištu rada.
Kada je riječ o regulatornom okviru, i primarno i sekundarno istraživanje pokazuju pozitivan
pomak i promjene u Crnoj Gori u izvještajima relevantnih međunarodnih institucija. Međutim, značajni
problemi još uvijek postoje, što je potvrđeno od strane 97% kompanija, koje smatraju da je regulatorni
okvir takav da ne podstiče rast preduzeća. Ono što je proisteklo iz primarnog istraživanja i na šta je
ukazano na sastancima fokus grupa jeste da veći problem predstavlja nekonzistentna i/ili selektivna
primjena regulative. Državna administracija je ocijenjena kao neefikasna, neefektivna, glomazna i skupa
od strane čak 60% ispitanika u uzorku. Nadalje, ispitanici su u velikoj mjeri saglasni da preklapanje
nadležnosti institucija vodi ka suvišnim, komplikovanim i skupim procedurama. Iako postoji pravna
obaveza koordinacije i saradnje u pogledu podjele nadležnosti, loša koordinacija između različitih
državnih organa, ali i državnih organa i organa lokalne samouprave, smatra se značajnom preprekom za
poslovanje preduzeća. Jednako bitna barijera, koju potvrđuju i pimarno i sekundarno istraživanje, jesu
visoki troškovi po osnovu isplate zarada. Tako smatra čak 88.8 % preduzeća u primarnom istraživanju.
Kao glavne mjere za stvaranje regulatornog okvira za održiva preduzeća navode se: pojednostavljenje
neophodnih i ukidanje suvišnih procedura, smanjenje troškova za njihovo sprovođenje, eliminisanje
pojavnih oblika birokratske samovolje – naročito na lokalnom nivou, i u tom smislu, proširenje
koncepta jednošalterskog sistema u svim oblastima gdje je to moguće; dalji rad na pojednostavljivanju
procesa prikupljanja poreza (stav 43.4% kompanija iz primarnog istraživanja); proširenje uključenosti
predstavnika privrede u procese kreiranja zakonskih i podzakonskih akata i strateških dokumenata, za sve
oblasti od značaja za privredu; jačanje kapaciteta državne administracije kroz povećanje odgovornosti,
transparentnosti, efikasnosti rada i unaprjeđenje koordinacije poslova u okviru propisanih nadležnosti;
smanjenje troškova po osnovu isplate zarade zaposlenih.
Nedostupnost finansijskih sredstava i otežana blagovremena naplata potraživanja u najvećoj
mjeri ugrožavaju likvidnost i umanjuju mogućnost preduzeća da šire svoje poslovanje u smislu investicija
u razvoj novih proizvoda/usluga, novih tehnologija, te povećanja konkurentnosti. Zabrinjavajuća je
činjenica da je čak 96% preduzeća iskazalo problem u vezi sa pristupom finansijama. Sa druge strane,
za 93% preduzeća sama visina kamatnih stopa predstavlja problem, dok pri otpočinjanju biznisa, pored
visine kamatne stope, problem predstavlja i obezbjeđenje kreditnog kolaterala. Evidentan je problem
nedostatka adekvatne komunikacije između finansijskih institucija i privrede, jer čak 98% preduzeća
9
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
smatra da finansijski proizvodi nisu u potpunosti prilagođeni njihovim potrebama. Takođe, nedostatak
kreditnih linija za pojedine sektore i nepostojanje stimulativnih politika za pojedine privredne grane
dodatno opterećuje i inače loše finansijsko stanje u ekonomiji Crne Gore. Na kraju, nedovoljna
informisanost i nedovoljna iskorišćenost alternativnih vidova finansijskih izvora dodatno otežava
finansijsku sliku Crne Gore.
U cilju jačanja privrednih subjekata u Crnoj Gori prvenstveno je potrebno kreirati kreditnu politiku
koja će biti stimulativna za preduzeća, bez obzira na djelatnost i veličinu. To bi podrazumijevalo
povoljnije uslove kreditiranja, odnosno niže kamatne stope, raznovrsniji i prihvatljiviji kolateral, kao i
mogućnost reprogramiranja postojećih kredita bez promjene uslova kreditiranja. Neophodno je kreirati
krditne linije i uskladiti ih sa individulanim potrebama MSP (npr. kreirati kreditne linije za izvozna
i proizvodna preduzeća, a naročito ona koja se bave proizvodnjom i preradom hrane, za programe
energetske efikasnosti, posebne kreditne linije za inovativna preduzeca...).
Siva ekonomija i nelojalna konkurencija u Crnoj Gori predstavljaju jedan od gorućih problema
kako za razvoj biznisa tako i za državu. Iako ne postoje zvanični podaci, prisutna je saglasnost da je
procenat učešća sive ekonomije značajan i nalazi se u rasponu od 23-31% od ukupnog BDP-a Crne
Gore. Istraživanje je pokazalo da se čak 32.7% preduzeća često susrijeće sa nelojalnom konkurencijom
u vidu pravnih ili fizičkih lica koja u potpunosti ili djelimično nelegalno posluju, a što je naročito
izraženo u oblasti trgovine i drugih uslužnih djelatnosti (stav čak 57.1% preduzeća).
U cilju smanjenja sive ekonomije neophodno je uspostaviti profesionalno, pravovremeno i
neselektivno postupanje organa državne i lokalne administracije, a naročito inspekcijskih službi,
uz istovremeno i beskompromisno prevođenje lica koja rade u sivoj zoni u legalne tokove. Zbog
uske povezanosti ovog problema sa regulatornim okvirom, neophodno je dalje smanjenje fiskalnog
opterećenja po osnovu rada, povećanje fleksibilnosti radnog zakonodavstva, kao i smanjenje i
pojednostavljenje svih administrativnih procedura koje prate poslovanje.
Mito i korupcija, u kontekstu dobrog upravljanja su, takođe, značajna prepreka za poslovanje i
razvoj preduzeća. Prema podacima Svjetske banke, Crna Gora prema indeksu kontrole korupcije ima
veoma loš rejting, što je potvrđeno i rezultatima EESE istraživanja, gdje 61.6% preduzeća prepoznaje
korupciju kao prateći problem poslovanja. Oblasti u kojima je ovaj problem najviše izražen su:
prostorno planiranje, javne nabavke, privatizacioni procesi, obrazovanje i zdravstvo, kao i rad lokalnih
samouprava. Zabrinjava podatak iz rezultata istraživanja da svega 32.2% preduzeća ima informacije da
u Crnoj Gori postoje institucije za borbu protiv korupcije i da je mogu prijaviti. Pored toga, u oblasti
dobrog upravljanja istaknut je i problem nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava od strane državnih
institucija, što prepoznaje čak 67.6% preduzeća.
Za rješavanje problema mita i korupcije, pored daljeg unapređenja regulative, neophodno je
fokus aktivnosti usmjeriti na stvaranje ambijenta za primjenu propisa, u smislu zaštite nezavisnosti i
samostalnosti nadležnih institucija od političkih i drugih uticaja pri donošenju odluka, kao i pojačane
odgovornosti za kvalitet obavljanja povjerenih poslova. Potrebno je osnažiti saradnju između javnog i
privatnog sektora, u cilju povećanja transparentnosti rada javne uprave (naročito u postupcima javnih
nabavki, radu inspekcijskih organa).
Nesklad između obrazovnog sistema i tržišta rada u velikoj mjeri predstavlja još jednu slabu
tačku poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Tako je 47.5% preduzeća iz EESE istraživanja iskazalo
10
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
nedostatak potrebnih znanja i vještina pri zapošljavanju novih radnika, dok za čak 96% privrednika
problem u poslovanju predstavlja manjak potrebnih vještina zaposlenih. Osim ovog, za svega 3.1%
preduzeća aktuelni programi praktične nastave omogućavaju zaposlenje nakon iste. Kako većina
preduzeća u Crnoj Gori spada u kategoriju malih preduzeća, tako većina njih nema sektor ili osobu koja
se u sklopu preduzeća bavi isključivo obrazovanjem i edukacijom zaposlenih.
U cilju smanjenja nesklada obrazovnog sistema i tražnje na tržištu rada neophodno je prvenstveno
unaprijediti sistem analize i predviđanja potreba tržišta rada i u skladu sa tim kreirati i upisne politike.
Takođe, neophodno je intenzivnije uključivanje poslodavaca u kreiranje obrazovnih politika i programa,
te njihovo veće angažovanje u popularizaciji deficitarnih zanimanja. Potrebno je povećati kvalitet
praktične nastave i obaveznost profesionalne prakse na svim studijskim programima, a kroz uvođenje
poreskih olakšica i sličnih stimulativnih mjera obezbijediti aktivnije učešće poslodavaca u tim procesima.
Detaljnu listu ključnih preporuka možete pogledati na strani 105.
11
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Metodologija
Ovaj izvještaj se zasniva na podacima sekundarnog istraživanja, pregledima dokumenata, diskusiji
u okviru fokus grupa i dubinskim intervjuima sa relevantnim kompanijama u Crnoj Gori i ostalim
akterima važnim za dalji razvoj poslovnog ambijenta za održiva preduzeća u Crnoj Gori. Dubinski
intervjui sprovedeni su u okviru primarnog (EESE) istraživanja među 200 preduzeća od marta do maja
2013.g. uz fokus na 7 od 17 stubova iz EESE metodologije.
Sekundarno istraživanje zasnovano je na analizi postojećih dokumenata i izvještaja o Crnoj Gori
od strane relevantnih međunarodnih i domaćih institucija i agencija. Kako bi se pratio napredak/pad u
određenim oblastima, svi podaci su prikazani hronološki za različite godine (5-6 godina u zavisnosti od
dostupnih dokumenata) kroz grafikone i tabele na krajevima poglavlja. Komparativna analiza je urađena
u odnosu na sljedeće zemlje: Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku i Island. Kriterijumi korišćeni pri
izboru upravo ovih zemalja su: slični nivoi razvoja, regionalna blizina i sličnosti u veličini.
Radi preglednosti i lakšeg čitanja, svih 17 stubova je grupisano u 4 oblasti (politički elementi,
ekonomski elementi, socijalni elementi i ekološki elementi). Posljednje poglavlje daje pregled stanja
i navodi aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi se stvorio ambijent koji podstiče održivi razvoj
preduzeća, pružajući jasne smjernice kreatorima politika i donosiocima odluka u Crnoj Gori.
Naravno, neki od stubova koje Međunarodna organizacija rada prepoznaje su ili malo značajni
ili ne predstavljaju izazov za poslovni ambijent u Crnoj Gori. Kako bi odabrali prioritetne stubove
za Crnu Goru, Unija poslodavaca je održala 4 sastanka fokus grupa. Nakon diskusije i razgovora sa
predstavnicima preduzeća, drugim poslovnim udruženjima i relevantnim institucijama, izabrani su
sljedeći stubovi za primarno istraživanje:
• Dobro upravljanje;
• Obrazovanje, obuka i cjeloživotno učenje;
• Pristup finansijama;
• Razumna i stabilna makroekonomska politika i dobro upravljanje ekonomijom;
• Stvaranje pravnog i regulatornog okvira;
• Trgovina i održive ekonomske integracije; i
• Fer konkurencija.
Tabela u odjeljku 5 ovog Izvještaja prikazuje pregled aktivnosti koje treba preduzeti u cilju kreiranja
podsticajnog okruženja za razvoj održivih preduzeća i pruža jasne smjernice za donosioce odluka i
kreatore politika u Crnoj Gori.
12
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
1. Uvod
Važna uloga privatnog sektora u ekonomsko-socijalnom razvoju navela je Međunarodnu konferenciju
rada juna 2007.godine na diskusiju o konceptu održivosti preduzeća. Promovisanje održivosti preduzeća
omogućava sinergiju ljudskih, finansijskih i prirodnih resursa. Ambijent za stvaranje i rast preduzeća na
održivoj osnovi mora uzeti u obzir tri dimenzije održivog razvoja – ekonomsku, socijalnu i ekološku –
kao međuzavisne stubove koji podupiru jedni druge.
Na Međunarodnoj konferenciji rada 2007. godine usvojeni su zaključci o unaprjeđenju održivosti
preduzeća i identifikovano je 17 uslova za stvaranje ambijenta koji podstiče održivi razvoj. Ambijent
koji podstiče stvaranje i rast preduzeća kombinuje legitimno nastojanje da se ostvari profit sa potrebom
za razvojem koji poštuje ljudska prava, ekološku održivost i dostojanstven rad.
Ovi zaključci pozivaju ILO da svoje djelovanje usmjeri na praktičan način, uključujući instrumente,
metodologiju i razmjenu iskustva, relevantne za socijalne partnere i njihove aktivnosti. Stoga je ILO
razvio metodologiju kojom se utvrđuje u kojoj mjeri je zadovoljeno 17 uslova za održivi razvoj preduzeća
u različitim zemljama. Ovaj izvještaj nudi procjenu takvog ambijenta u Crnoj Gori. Obuhvata analizu
političkih, ekonomskih, socijalnih i ekoloških elemenata za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta
u Crnoj Gori. Politička oblast obuhvata 4 od 17 uslova, ekonomska 8, socijalna 4, dok ekološka
komponeneta povoljnog poslovnog ambijenta obuhvata jedan od 17 uslova iz metodologije. Kako bi se
stvorila slika o tome kakav je učinak Crne Gore u odnosu na susjedne i/ili slične zemlje, izvještaj, kroz
određeni broj uporednih indikatora, nudi komparativnu analizu Crne Gore u odnosu na sljedeće države:
Srbiju, Hrvatsku, Bugarsku, Island i Sloveniju.
Ambijent za održivi rast preduzeća u Crnoj Gori ocijenjen je kroz pažljiv pregled sekundarnih
podataka, na osnovu rezultata istraživanja među crnogorskim poslodavcima (primarno EESE
istraživanje) i kroz diskusije u okviru fokus grupa sa vlasnicima relevantnih preduzeća. EESE istraživanje
je sprovedeno u aprilu i maju 2013. godine među preduzećima koja posluju u svim granama privrede
pokrivajući sva 3 regiona Crne Gore. Istraživanje se fokusiralo na 7 od 17 uslova, koji su odabrani na
osnovu diksusije u okviru fokus grupa, a nakon toga odobreni od strane Izvršnog odbora UPCG1.
U skladu sa metodologijom ILO, ukupan broj preduzeća u uzorku je 200. Prilikom odabira
preduzeća poštovana su striktna pravila sa samo jednim ciljem – da se ekonomija Crne Gore prikaže što
je realnije moguće.
1 Oni obuhvataju : „Dobro upravljanje”, “Obrazovanje, obuka i cjeloživotno učenje“, „Pristup finansijama”, “Razumna i
stabilna makroekonomska politika i dobro upravljanje ekonomijom“, „Stvaranje pravnog i regulatornog okvira“, „Lojalna
konkurencija“ i „Trgovina i održive ekonomske integracije“.
13
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Tabela 1: Uzorak, po sektorima
Uzorak, po sektorima
%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Vađenje rude i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja elekrične energije, gasa i vode
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, opravka motornih vozila
Usluge pružanja smještaja i ishrane
Saobraćaj, skladištenje i veze
Finansijske djelatnosti i osiguranje
Poslovanje nekretninama
Obrazovanje
Zdravstvo i socijalna zaštita
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
Ukupno
6.9
1.0
5.9
2.0
12.9
20.8
11.9
1.0
12.9
2.0
3.0
1.0
18.8
100.0
U ukupnom uzorku najviše zastupljen je sektor trgovine, sa 20,8% ispitanika. Veoma je važna dobra
zastupljenost ovog sektora, jer isti najbolje odražava stanje crnogorske ekonomije. Drugi po veličini
uzorka jeste sektor administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti sa 18,8% zastupljenosti. Ukoliko
se posmatra veličina preduzeća, najveći dio uzorka čine preduzeća do 5 zaposlenih (30.7%), dok 16.8%
uzorka čine preduzeća sa više od 99 zaposlenih. Opet je veoma važno imati dobru zastupljenost malih
preduzeća u uzorku budući da ona odražavaju realnost crnogorske ekonomije, koju u 99,7% slučajeva
čine mala i srednja preduzeća. Kako bi imali jak uzorak, potrebno je u isti uključiti stabilna preduzeća
i stoga 75.2% uzorka čine preduzeća koja su aktivna više od 5 godina, dok samo 10.9% uzorka čine
preduzeća koja posluju manje od 2 godine. Od ukupnog broja, 22,8% MSP u uzorku radi sa posebnim
ciljem poslovanja na međunarodnom tržištu, 51,5% preduzeća je aktivno na domaćem tržištu, dok 25.7%
preduzeća radi samo na lokalnom nivou. Većina preduzeća iz uzorka su članovi Unije poslodavaca Crne
Gore (74%), od kojih je najveći broj preduzeća član Unije duže od 5 godina. Najveći broj preduzeća
u uzorku izjavio je da nisu član neke druge poslovne organizacije, dok je 23.8% njih izjavilo da su
članovi sljedećih organizacija: Američke privredne komore (Am Cham), Asocijacije poslovnih žena i
Montenegro biznis alijanse (MBA).
Pored rezultata primarnog istraživanja, ovaj izvještaj obuhvata i rezulate diskusije u okviru fokus
grupa. Održani su sastanci 4 fokus grupe kojima su prisustvovali vlasnici i direktori preduzeća iz različitih
sektora.2 Sve važne izjave su ugrađene u izvještaj kako bi se prikazala realna slika crnogorske ekonomije.
Ovaj izvještaj predlaže određene aktivnosti koje je potrebno sprovesti i ciljeve koje je potrebno postići u
budućnosti, sa jasno istaknutom ulogom svih aktera u tom procesu. Svrha ovih preporuka jeste da pruže
podršku relevantnim institucijama u Crnoj Gori u procesu unaprjeđenja ambijenta za održivi razvoj
preduzeća.
2
Prva fokus grupa okupila je predstavnike iz sektora građevinarstva i energetike, druga je uključila predstavnike trgovine i
turizma, treća saobraćaja, telekomunikacija i usluga, dok je diskusija u okviru četvrte fokus grupe vođena sa predstavnicima
poljoprivrede i prerađivačke industrije.
14
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2. Politički elementi
KLJUČNI REZULTATI:
Crna Gora je relativno mirna i politički stabilna država. Da je na dobrom putu u smislu političke
stabilnosti Crna Gora je pokazala i započinjanjem pregovora za članstvo u EU, kao i opredjeljenjem za
ulazak u članstvo NATO.
Korupcija je ključni problem u zemlji, gdje je jak sistem upravljanja politikama uključujući i pravni
okvir i odgovarajuća tijela oslabljen usljed loše implementacije i nedostatka resursa. Posvećenost EU
integracijama pomogla je u jačanju borbe protiv korupcije, ali još uvijek ima prostora za unaprjeđenje.
Posebno važan problem za ekonomiju, što je potvrdilo i EESE istraživanje, jeste korupcija u postupcima
javnih nabavki, koji se moraju učiniti transparentnijim kako bi svi učesnici imali jednak tretman.
Socijalni dijalog je ustavna kategorija, što je detaljnije definisano posebnim zakonima: Zakonom
o socijalnom savjetu, Zakonom o radu i Zakonom o reprezentativnosti sindikata. Socijalni Savjet CG
osnovan je 2007. godine na tripartitnoj osnovi i sastoji se od socijalnih partnera, predstavnika Vlade,
predstavnika reprezentativnih organizacija sindikata (SSCG i USSCG) i reprezentativnog udruženja
poslodavaca (UPCG). Kao što je predviđeno Zakonom o Socijalnom savjetu, ovo tijelo razmatra i
zauzima stavove o pitanjima: razvoja i unaprjeđivanja kolektivnog pregovaranja, uticaja ekonomske
politike i mjera za njeno sprovođenje na socijalni razvoj i stabilnost politike zapošljavanja, zarada i
cijena; konkurencije i produktivnosti; privatizacije i drugih pitanja strukturnog prilagođavanja; zaštite
radne i životne sredine, obrazovanja i profesionalne obuke; zdravstvene i socijalne zaštite i sigurnosti;
demografska kretanja i druga pitanja značajna za ostvarivanje i unapređenje ekonomske i socijalne
politike.
Socijalni dijalog je odigrao veoma važnu ulogu u vremenu krize kada su se i na tripartitnoj
osnovi donosile skoro sve važnije odluke kako za zaposlene, tako i za poslodavce na teritoriji Crne
Gore, posebno u dijelu razmatranja zakonskih akata. Međutim, pored zadovoljavajućeg nivoa razvoja
u socijalnom dijalogu i dalje postoji potreba za unaprjeđenje i efikasnije funkcionisanje njegovih
mehanizama.
Osnivanje lokalnih socijalnih savjeta u interesu podsticanja dijaloga socijalnih partnera na
lokalnom nivou i zadovoljenja ekonomskih i socijalnih potreba građana je sprovedeno u 21 opštini, ali
njihovo funkcionisanje, odnosno rad, nije na zadovoljavajućem nivou. Čini se da još uvek nije u punoj
mjeri zastupljeno stanovište da odluke koje se donose na lokalnom nivou, a od značaja su za ekonomski
položaj kako poslodavaca, tako i zaposlenih (sa teritorije, te lokalne samouprave) trebaju biti razmatrane
i od strane lokalnih socijalnih savjeta.
15
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 1: Indikatori za procjenu političkih elemenata ambijenta podsticajnog za razvoj
Grafik 1: Indikatori za procjenu političkih
elemenata
ambijenta podsticajnog za razvoj
preduzeća
(2011)*
preduzeća (2011)*
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Island
Srbija
Slovenija
Politička stabilnost i odsustvo
nasilja
Saradnja u odnosu poslodavaczaposleni
Indeks građanskih sloboda
Indeks percepcije korupcije
Kontrola korupcije
Glas i odgovornost
Vladina efikasnost
Indeks političkih prava
*vrijednosti pojedinih indikatora su usklađene radi bolje prezentacije i formatirane na način da udaljenost od centra označava
bolji učinak zemlje u odnosu na taj indikator. Brojčane vrijednosti indikatora date su u tabelama na kraju poglavlja.
*vrijednosti pojedinih indikatora su usklađene radi bolje prezentacije i formatirane na način da udaljenost od centra označava
bolji učinak zemlje u odnosu na taj indikator. Brojčane vrijednosti indikatora date su u tabelama na kraju poglavlja.
 Crna Gora je započela pregovore za pristupanje EU juna
2012. godine, a trenutno je i na putu ulaska u članstvo
NATO 2014. godine.
značajno
sprječavaju
efikasno
sprovođenje
zakona i politika. Stoga
se loša implementacija
antikorupcijskih politika
rezultatom nedostatka
kapaciteta nego nepostojanja
više smatra rezultatom
volje od strane države.
nedostatka
kapaciteta
nego nepostojanja volje
strane države. dozvole je jedan
•
Dobijanje odgrađevinske
 Političke tenzije u zemlji su pojačane u posljednje dvije
uprkosGora
pozitivnom
rastu od sticanja
nezavisnosti.
•godine
Crna
je započela
pregovore
za
Tenzije među
članovima
vladajućea koalicije
pristupanje
EU juna
2012. godine,
trenutno„Evropska
je i na
Gora“
posebno
su 2014.
bile izražene
putuCrna
ulaska
u članstvo
NATO
godine. u vrijeme
predsjedničkih izbora 2013. godine, dok je, s druge
strane, u poslednje vrijeme značajno porasla podrška
glavnih građevinske
izazova zadozvole
preduzeća
•opoziciji.
Političke tenzije u zemlji su pojačane u od Dobijanje
je jedankoja
od posluju u
Crnoj
Gori.
Na
osnovu
izvještaja
„Doing
Business“
posljednje
dvije
godine
uprkos
pozitivnom
rastu
glavnih
izazova
za
preduzeća
koja
posluju
 Koripcija je jedan od velikih problema u zemlji, a najviše
u Crnojbanke
Gori. Na
osnovugodine,
izvještajaCrna
„Doing
iz 2013.
Gora se nalazi
od sticanja
nezavisnosti.
Tenzijesamouprava,
među članovima
je prisutna
u radu lokalnih
oblastima Svjetske
Business“
Svjetske
banke iz185
2013.
godine,
mjestu
od ukupno
zemalja.
vladajuće
koalicije
„Evropska
Gora“ pivatizaciji,
posebno na 176.
prostornog
planiranja,
javnihCrna
nabavki,
Crna
Gora
se
nalazi
na
176.
mjestu
od
su bile
izražene
u
vrijeme
predsjedničkih
izbora
obrazovanju i zdravstvu.
ukupno 185 zemalja.
2013. godine, dok je, s Vlada
druge strane,
u
posljednje
•
Prema nalazima EESE istraživanja, mito
je preduzela
vrijeme značajno porasla aktivnosti
podrška opoziciji.
Premaza preduzeća
nalazima sa manje
EESE od 5
predstavlja veći izazov
u cilju borbe
istraživanja,
mito
predstavlja
veći
zaposlenih nego velikim preduzećima.
protiv
korupcije,
izazov
za
preduzeća
sa
manje
od
pogotovo
u svijetlu
•
Korupcija je jedan
od velikih
problema
5 zaposlenih nego velikim
procesa
integracija
u
u zemlji, a najviše je prisutna u radu lokalnih
•
Učešće javnosti
je važno u borbi protiv
preduzećima.
članstvo EU,
međutimjavnih
samouprava, oblastima prostornog
planiranja,
korupcije
u
zemlji,
budući
da je
suvažno
državni
resursi
 Učešće javnosti
u borbi
još uvijek prisutan
jaz u
nabavki, pivatizaciji, obrazovanju
i zdravstvu.
ograničeni.
Crna
Gora
bilježi
visok
nivo
političkog
protiv korupcije u zemlji, budući
implementaciji politika i
učešća NVO sektora,
Skupštine
se prenose
da asusjednice
državni resursi
ograničeni.
birokratska neefikasnost
uživo i informacije o glasanju se objavljuju na
zvaničnom sajtu Skupštine kako bi se promovisala
16
transparentnost
i veći uvid javnosti.
•
Vlada je preduzela aktivnosti u cilju
borbe protiv korupcije, pogotovo u svijetlu
procesa integracija u članstvo EU, međutim još
uvijek prisutan jaz u implementaciji politika i
birokratska neefikasnost
značajno sprječavaju
efikasno sprovođenje zakona i politika. Stoga se loša
implementacija antikorupcijskih politika više smatra
•
Crna Gora je ratifikovala 4 od 6 konvencija
MOR-a o socijalnom dijalogu, dok Konvencija 151
o zaštiti prava na organizovanje i o procedurama
16
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
•
U oktobru 2011. godine, Vlada je formirala
Koordinacioni odbor za praćenje implementacije
Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i
interno raseljenih lica sa posebnim naglaskom na
Konik, najveći izbjeglički kamp u Evropi, koji je
uglavnom naseljen Romima.
utvrđivanja uslova za zapošljavanje u javnom sektoru
i Konvencija 154 o promovisanju kolektivnog
pregovaranja još uvijek nijesu ratifikovane.
•
Tripartitno tijelo pod nazivom Socijalni
savjet je odgovorno za sprovođenje socijalnog
dijaloga u Crnoj Gori. Međutim, njegov kapacitet
ostaje ograničen budući da u okviru svoje nadležnosti
može samo davati mišljenja na zakone i drugu pravnu
regulativu. UPCG takođe igra važnu ulogu u vođenju
socijalnog dijaloga u zemlji.
•
Kada je u pitanju trgovina ljudima i prinudni
rad, Vlada je usvojila Strategiju za borbu protiv
trgovine ljudima 2012-2018, koja je usmjerena na
obrazovanje, pomoć žrtvama, zaštitu, reintegraciju i
krivično gonjenje.
•
Novembra 2010. godine socijalni partneri
su potpisali Izmjene i dopune Opšteg kolektivnog
ugovora, koji datira od 2004. godine. Ovaj akt potom
prerasta u takozvani „temporalni propis“ budući da
je prvi put potpisan na određeno vrijeme. Pretrpio je
niz promjena, pri čemu je njegova pravosnažnost prvi
put produžena do 31. decembra 2011., potom do 30.
juna 2012. i konačno do 30. septembra 2012. godine.
Uprkos kontinuiranim pregovorima, socijalni partneri
nisu uspjeli da postignu sporazum i zaključe novi Opšti
kolektivni ugovor, tako da počev od 30. septembra
2012. godine on ne figuriše u pravnom sistemu.
•
Rodna ravnopravnost i zaštita od nasilja
po rodnoj osnovi, posebno žena, su glavni problemi
kada su ljudska prava u pitanju. U 2010. godini
Vlada je usvojila Zakon o zaštiti od nasilja u porodici
i donijela niz mjera za zaštitu žrtava nasilja.
•
2011. godine, predstavnici Mreže nevladinih
organizacija za demokratiju i ljudska prava potpisali
su memoradnum o razumijevanju sa predsjednikom
Crnogorskog parlamenta, definišući načine saradnje
između NVO sektora i Vlade. Međutim, opšte uzev,
djelovanje NVO sektora u zemlji je slabo i uglavnom
zasnovano na njihovoj „watchdog“ ulozi nacionalne
politike.
•
Crna Gora je usvojila svih 9 najvažnijih
konvencija o ljudskim pravima i ratifikovala je 8
ključnih konvencija MOR-a.
•
U crnogorskom sudstvu postoji veliki broj
slučajeva neriješenih krivičnih djela protiv zaštitnika
ljudskih prava i novinara.
•
Zabrinjavajući je i problem pravnog statusa
17000 izbjeglica u Crnoj Gori, uglavnom sa Kosova,
Bosne i Hercegovine i Hrvatske tokom ratova koji su
obilježili raspad bivše Jugoslavije.
17
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2.1.
Mir i politička stabilnost
Mir i politička stabilnost su najvažniji uslovi za stvaranje i razvoj održivih preduzeća. Crna Gora je
relativno mirna i politički stabilna zemlja. U periodu raspada bivše Jugoslavije jedina je država koja nije
vodila rat u okviru svojih granica. Danas je Crna Gora na putu da postane članica NATO do 2014., a pregovore
za članstvo u EU je započela 2012. godine.3
Crna Gora je postala nezavisna država u maju 2006. godine kada je tijesna većina (55.5%) glasala za
otcjepljenje iz državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCG). SCG je formirana 2003. i bila je uzrok velike
političke nestabilnosti.4 Ipak, i nakon referenduma 2006. godine koji je okončao postojanje SCG, politički
antagonizmi u Crnoj Gori oslikavali su polarizovano društvo gdje je samo mala većina glasala za nezavisnost.
Zemlja je otada napravila važne korake ka postizanju političke stabilnosti, pristupajući raznim međunarodnim
tijelima i pokazujući visok nivo saradnje među opozicionim partijama koje su u prethodnom periodu bile
ekstremno podijeljene i opirale se dijalogu.5
Dvije glavne političke partije u Crnoj Gori su Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska
partija (SDP), koje, zajedno sa Liberalnom partijom, čine vladajuću koaliciju „Evropska Crna Gora“. Na
parlamentarnim izborima 2012. godine, koaliciji su nedostajala dva mandata za većinsku vlast, što ih je
navelo da u koaliciju uključe i stranke etničkih manjina Bosanaca, Hrvata i Albanaca. Ovo je omogućilo
manjinskim partijama da budu dio vladajuće koalicije.6
Nalazi sekundarnog istraživanja o „Političkoj stabilnosti i odsustvu nasilja“ ocjenjuju političku stabilnost
zemlje na skali od -2.5 do 2.5 pri čemu veća vrijednost odgovara boljem učinku u ovom pogledu. U periodu
između 2006. i 2009. Crna Gora bilježi osjetan napredak, od 0.07 za prethodnu do 0.81 u narednoj godini.
Međutim, od 2009. godine situacija se pogoršala, i Crna Gora bilježi pad do ocjene 0.52 u 2011.g. U odnosu
na uporedne zemlje, Crna Gora prednjači u odnosu na Srbiju i Bugarsku i bilježi vrijednost sličnu Hrvatskoj
2011. godine. Slovenija i Island imaju najviši nivo političke stabilnosti i odsustva nasilja u datoj godini.
Ono što potvrđuje nalaze sekundarnog istraživanja koji ukazuju na blago pogoršanje situacije su
političke tenzije u zemlji u posljednje dvije godine, uprkos pozitivnom rastu od dobijanja nezavisnosti.
SDP je 2012. godine najavio mogućnost učešća na predsjedničkim izborima 2013.g. nezavisno od svog
koalicionog partnera – DPS. “ Iste godine, sve opozicione partije su se ujedinile u jednu – Demokratski front,
pod vođstvom Miodraga Lekića.7
Na predsjedničkim izborima 2013. godine, predstavnik vladajuće partije Filip Vujanović osvojio je 52.2
% glasova, dok je Miodrag Lekić dobio 48.8 %. Mala razlika u rezultatima osporavana je sa više različitih
strana. SDP je pozvao svoje birače na bojkot izbora argumentujući to neustavnom kandidaturom Vujanovića,
budući da je već iskoristio dva mandata koliko je Ustavom dozvoljeno. DPS je njegovu kandidaturu branio
činjenicom da se Vujanovićev prvi mandat ne može računati budući da isti pripada periodu prije sticanja
nezavisnosti. Nakon pobjede, Lekićev štab je zahtijevao ponovno brojanje glasova, dok su ostali zahtijevali
poništenje rezultata tvrdeći da je u pitanju prevara i korupcija.8 Imajući u vidu sve ove događaje, veoma je
teško ocijeniti političku stabilnost Crne Gore u budućem periodu.
3
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, (bez datuma). Montenegro Investment Opportunities Guide.
4
Evropski forum za demokratiju i solidarnost, 2013. Montenegro – Country updates. Pristupljeno 27. maja 2013.
5
Soury, Marion. 2011. Montenegro Since Independence: Achievement and challenges. London Redaction. Pristupljeno
27.maja 2013.
6
Evropski forum za demokratiju i solidarnost, 2013.
7
Milosevic, M. 2012. Političko okruženje u Crnoj Gori: Kraj političke stabilnosti?. ELIAMEP Briefing Notes
8
Evropski forum za demokratiju i solidarnost, 2013.
18
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Ključni indikator
Politička stabilnost i odsustvo nasilja/
terorizma (Political Stability and Absence of
Violence/Terrorism)
Vjerovatnoća da će doći
do
destabilizacije
Vlade
neustavnim i nasilnim putem,
uključujući domaće nasilje i
terorizam.
Izvor: Svjetska banka, baza
podataka
„Governance
Matters“.9
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Island
Srbija
Slovenija
2007
2008
2009
2010
2011
0.07
0.42
0.54
1.44
-0.56
1.05
0.15
0.37
0.59
1.49
-0.60
1.08
0.79
0.36
0.55
1.22
-0.57
1.12
0.81
0.37
0.58
1.18
-0.52
0.88
0.53
0.37
0.58
1.01
-0.41
0.80
0.52
0.30
0.54
1.22
-0.33
0.84
Procjena upravljanja mjerena na skali od otprilike ‑2.5 do 2.5. Više
vrijednosti odgovaraju boljem učinku.
9
9
2006
World Bank World Governance Indicators.
19
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2.2.
Dobro upravljanje
Dobro upravljanje, odsustvo korupcije i efikasne institucije podstiču preduzetništvo i promovišu
rast i razvoj privatnog sektora. Ustav Crne Gore je usaglašen sa standardima EU kada je u pitanju
dobro upravljanje. Što se tiče razvoja preduzetništva, stvoren je pravni i regulatorni okvir koji je praćen
usvajanjem politika i strateških dokumenata. Međutim, uprkos formalnim preduslovima, nedostatak
pune institucionalne podrške usporio je efektivnu vladavinu prava i dobro upravljanje. U zemlji postoji
neusaglašenost između jakog sistema upravljanja politikama koji obuhvata pravni okvir i neophodna
tijela, sa jedne strane, i ograničene primjene zakona i politika, s druge strane. Napori Vlade u pogledu
borbe protiv korupcije su vidjljivi, pogotovo u svijetlu pristupa EU, ali još uvijek ima prostora za
poboljšanje.
Oblasti u kojima je korupcija najviše zastupljena su: lokalna samouprava, prostorno planiranje,
javne nabavke, privatizacija, obrazovanje i zdravstvena zaštita. Preduzete su aktivnosti na stvaranju
povoljnog ambijenta za razvoj biznisa kroz pojednostavljenje procedura potrebnih za registrovanje
firmi.10 Međutim, preduzeća se i dalje suoačavaju sa nizom barijera, posebno u oblasti dobijanja
građevinskim dozvola.11 U izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja iz 2013. godine, Crna Gora
se nalazi na veoma
niskom
na 176. iz
mjestu
ukupno
lakoći dobijanja
Svjetske
banke onivou
lakoći–poslovanja
2013. od
godine,
Crna 186
Gora ekonomija
se nalazi napo
veoma
12
niskom nivou – na 176. mjestu od ukupno 186 ekonomija po lakoći dobijanja
građevinskih dozvola.
građevinskih dozvola.12
Grafik 2: Da li su mito i druge vrste koruptivnih plaćanja problem koji
Grafik 2: Da li su mito i drugekonstantno
vrste koruptivnih
utiče na plaćanja problem koji konstantno
preduzeća?
utiče na
preduzeća?
Prema rezultatima
EESE istraživanja,
15.2%
izjavilo
je da
Prema rezultatima
EESE istraživanja,
15.2sagovornika
posto sagovornika
izjavilo
je dasusumito
mito i druge vrste
koruptivnih plaćanja
sa kojima
seproblemi
firme konstantno
što suočavaju,
je veomašto
zabrinjavajuće.
i druge problemi
vrste koruptivnih
plaćanja
sa kojima se suočavaju,
firme konstantno
je veoma
zabrinjavajuće.
Međutim,
veliki diosu
ispitanika,
posto,nisu
odgovorili
su da
ove na njihove
Međutim, veliki
dio ispitanika,
24.2%,
odgovorili
da ove24.2
radnje
nikada
uticale
radnje Analiza
nisu nikada
uticale nadanjihove
aktivnosti. Analiza
pokazuje
da 61.6
poslovne aktivnosti.
pokazuje
61.6%poslovne
firmi prepoznaje
mito kao
problem
u poslovanju u
posto firmi prepoznaje mito kao problem u poslovanju u Crnoj Gori. Uzimajući u obzir
Crnoj Gori. Uzimajući
u obzir veličinu
preduzeća,
najveći
procenat
preduzeća
za koje
mito predstavlja
veličinu preduzeća,
najveći procenat
preduzeća
za koje
mito predstavlja
problem
su ona
problem su onakoja
koja
imaju
5 zaposlenih
(40%
svih preduzeća).
na njih,koja
preduzeća koja
imaju
do 5do
zaposlenih
(40 posto
svih preduzeća).
U odnosuUnaodnosu
njih, preduzeća
imaju
više od 20čine
zaposlenih
čine
najveći postotak
onih preduzeća
videkao
kao problem, dok
imaju više od 20
zaposlenih
najveći
postotak
onih preduzeća
kojakoja
mitomito
ne ne
vide
25 posto
preduzeća
koja ne usmatraju
mito problemom
poslovanju
imaju
25% preduzećaproblem,
koja nedok
smatraju
mito
problemom
poslovanju
imaju višeu od
99 zaposlenih.
više od 99 zaposlenih.
Tabela 2: Da li se od preduzeća očekuju novčani prilozi/pokloni?
10 Freedom House, 2012a.
Ne,
Rijetko
Ponekad
Često
Ne
nikada
znam
bi dobili
razumni
nivo Doing
usluge iBusiness
izbjegli – Ekonomski
51profil: Crna
9 Gora. World
19
3 IFC. Pristupljeno
18
12 SvjetskaKako
banka,
2013.
Izvještaj
Bank and
27.
administrativne prepreke?
maja 2012.
Prilikom susreta sa poreskim inspektorima?
60.2
6.1
11.2
4.1
18.4
Kako bi se osiguralo dobijanje građevinske dozvole?
49.0
11.2
5.1
5.1
29.6
Kako bi se osiguralo potpisivanje ugovora sa
11.2
6.1
3.1
26.5
20 53.1
Vladom?
Kako bi se osiguralo dobijanje dozvole za izvoz?
57.1
7.1
3.1
1.0
31.6
Kako bi se osiguralo dobijanje dozvole za rad?
58.2
6.1
6.1
0
29.6
11 Isto
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Tabela 2: Da li se od preduzeća očekuju novčani prilozi/pokloni?
Kako bi dobili razumni nivo usluge i
izbjegli administrativne prepreke?
Prilikom susreta sa poreskim
inspektorima?
Kako bi se osiguralo dobijanje
građevinske dozvole?
Kako bi se osiguralo potpisivanje
ugovora sa Vladom?
Kako bi se osiguralo dobijanje dozvole
za izvoz?
Kako bi se osiguralo dobijanje dozvole
za rad?
Ne,
nikada
Rijetko
Ponekad
Često
Ne
znam
51
9
19
3
18
60.2
6.1
11.2
4.1
18.4
49.0
11.2
5.1
5.1
29.6
53.1
11.2
6.1
3.1
26.5
57.1
7.1
3.1
1.0
31.6
58.2
6.1
6.1
0
29.6
Odgovori preduzeća dobijeni u EESE istraživanju pokazuju da većina smatra da se
od njih
ne očekuju
dodatna
plaćanja
ili nelegalna
davanja
kakosmatra
bi dobili
odgovarajuću
Odgovori
preduzeća
dobijeni
u EESE
istraživanju
pokazuju
da većina
da se
od njih ne
uslugu,plaćanja
ili pak ilinovčana
davanja
bi se
dozvoleuslugu,
za izvoz
i rad.
Ipak,
očekuju dodatna
nelegalna
davanjadakako
bi obezbijedile
dobili odgovarajuću
ili pak
novčana
faktor
su pozitivni
to u nezanemarljivom
procentu.odgovori
Rezultatii
davanja dazabrinjavajući
bi se obezbijedile
dozvole
za izvoz odgovori
i rad. Ipak,i zabrinjavajući
faktor su pozitivni
istraživanjaprocentu.
pokazujuRezultati
da 21 posto
ispitanika
proceduru
dozvole
to u nezanemarljivom
istraživanja
pokazuju
da 21%dobijanja
ispitanikagrađevinske
proceduru dobijanja
vidi
kao
oblast
gdje
su
mito
i
korupcija
najizraženiji.
građevinske dozvole vidi kao oblast gdje su mito i korupcija najizraženiji.
Grafik 3: Kontrola korupcije
Grafik 3: Kontrola korupcije
Izvor: Svjetska banka, Baza podataka o poslovima državne uprave
Izvor: Svjetska banka, Baza podataka o poslovima državne uprave
Podaci iz sekundarnog istraživanja potvrđuju one iz primarnog (EESE) istraživanja,
uz
nešto
više negativnih
elemenata.
posmatrano,
Crna
Gora bilježi
loše
Podaci iz sekundarnog
istraživanja
potvrđujuGeneralno
one iz primarnog
(EESE)
istraživanja,
uz nešto
rezultate
u ovomGeneralno
pogledu. “Kontrola
korupcije”
nabilježi
skali od
-2.5
do 2.5 upokazuje
u kojoj
više negativnih
elemenata.
posmatrano,
Crna Gora
loše
rezultate
ovom pogledu.
mjeri
se
javna
vlast
koristi
za
ostvarivanje
privatne
dobiti
tj.
u
kojoj
mjeri
je
država
“Kontrola korupcije” na skali od -2.5 do 2.5 pokazuje u kojoj mjeri se javna vlast koristi za ostvarivanjeu
rukama
elitista
i privatnih
Iako jei privatnih
Crna Gora
u periodu
2010-2011
donekle
privatne dobiti
tj. u kojoj
mjeri
je država uinteresa.
rukama elitista
interesa.
Iako je Crna
Gora u periodu
popravila
svoj
učinak,
ona
ipak
bilježi
najgori
rezultat
u
odnosu
na
sve
uporedne
zemlje,
2010-2011 donekle popravila svoj učinak, ona ipak bilježi najgori rezultat u odnosu na sve uporedne
i to na nivou od -0.21. Navedeni podatak je malo lošiji u odnosu na Srbiju i Bugarsku,
dok se Hrvatska kotira na nivou 0.02, a Island i Slovenija bilježe najbolji učinak na
nivoima 1.94 odnosno 0.93. „Indeks percepcije korupcije“ pokazuje slično stanje. Na
21
skali od 0 („veoma korumpirana“) do 10 („bez korupcije“) Crna Gora je napredovala od
3.3 u 2007. do 4.1 u 2012. godini. Iako je ovaj učinak i dalje niži u odnosu na ostale
uporedne zemlje, prilike u Crnoj Gori u ovom periodu su poboljšane u poređenju sa
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
zemlje, i to na nivou od -0.21. Navedeni podatak je malo lošiji u odnosu na Srbiju i Bugarsku, dok se
Hrvatska kotira na nivou 0.02, a Island i Slovenija bilježe najbolji učinak na nivoima 1.94 odnosno 0.93.
„Indeks percepcije korupcije“ pokazuje slično stanje. Na skali od 0 („veoma korumpirana“) do 10 („bez
korupcije“) Crna Gora je napredovala od 3.3 u 2007. do 4.1 u 2012. godini. Iako je ovaj učinak i dalje
niži u odnosu na ostale uporedne zemlje, prilike u Crnoj Gori u ovom periodu su poboljšane u poređenju
sa ostalim zemljama gdje je zabilježen suprotni trend.
Većina preduzeća nije informisana o postojanju efektivnih, nezavisnih institucija odgovornih za
borbu protiv korupcije i procesuiranje žalbi od strane privatnog sektora. Samo je 32.2% preduzeća
odgovorilo da je upoznato sa postojanjem ovakvih institucija i njihovoj borbi protiv ove pošasti sa kojom
se suočava crnogorska ekonomija, u odnosu na 39.4% preduzeća koja nemaju informaciju o postojanju
ovakvih institucija. Navedeno ukazuje na neophodnost veće promocije ovih institucija i njihove bolje
povezanosti sa privatnim sektorom.
Grafik
4:liDa
li postoje
efektivne,
nezavisne
za borbu
Grafik
4: Da
postoje
efektivne,
nezavisne
institucijeinstitucije
odgovorneodgovorne
za borbu protiv
protiv
korupcije
i procesuiranje
strane privatnog
korupcije
i procesuiranje
žalbi odžalbi
straneod
privatnog
sektora? sektora?
13
Iako je korupcija
od najvećih
problema
u zemlji, prema
Izvještaju
o globalnoj
konkurentnosti
Iako jedan
je korupcija
jedan
od najvećih
problema
u zemlji,
prema
Izvještaju o
Svjetskogglobalnoj
ekonomskog
foruma, neefikasna
birokratija,
najčešće zbog
nedostataka
koji se
javljaju u
13
konkurentnosti
Svjetskog
ekonomskog
foruma,
neefikasna
birokratija,
implementaciji
propisa,
je
još
problematičniji
faktor
za
poslovanje
u
zemlji.
Na
osnovu
ovih
najčešće zbog nedostataka koji se javljaju u implementaciji propisa, jenalaza,
još
vjerovatnije
je da je loša implementacija
antikoruptivnih
politika
produkt
kapaciteta,jea da
ne
problematičniji
faktor za poslovanje
u zemlji. Na
osnovu
ovih nedostatka
nalaza, vjerovatnije
nedostatkajevolje
od
strane
države.
Prema
Vladinoj
studiji
o
biznis
liderima
u
Crnoj
Gori
iz
2010.
godine,
loša implementacija antikoruptivnih politika produkt nedostatka kapaciteta, a ne
preduzećanedostatka
imaju izraženiji
negativan
stav po pitanju
javne administracije
u odnosu
na onaj
po pitanju
volje od
strane države.
Prema Vladinoj
studiji o biznis
liderima
u Crnoj
Gori
korupcije,izpravnih
troškova
ili
slabe
infrastrukture.
Razlozi
za
ovakav
stav
uglavnom
leže
u
ponašanju
2010. godine, preduzeća imaju izraženiji negativan stav po pitanju javne
zaposlenihadministracije
u javnim institucijama
sporost,
neljubaznost
i neprikladno
u odnosu koje
na karakteriše:
onaj po pitanju
korupcije,
pravnih
troškova ponašanje,
ili slabe
14
nedostatakinfrastrukture.
profesionalizma
i
nedostatak
motivacije
i
zainteresovanosti.
Štaviše,
ispred neefikasne
Razlozi za ovakav stav uglavnom leže u ponažanju zaposlenih
u javnim
birokratske
strukture, nakoje
listi karakteriše:
Svjetskog ekomoskog
foruma kao najproblematičniji
faktor unedostatak
poslovanju
institucijama
sporost, neljubaznost
i neprikladno
ponašanje,
15
u Crnoj Gori,
nalazi se neefikasna
radna motivacije
snaga sa lošom
radnom etikom.14 Štaviše, ispred neefikasne
profesionalizma
i nedostatak
i zainteresovanosti.
birokratske strukture, na listi Svjetskog ekomoskog foruma kao najproblematičniji faktor
13 Svjetski
ekonomski forum,
2012. Gori,
Global nalazi
Competitiveness
Report 2012-2013.
WEFsa
(Ženeva,
u poslovanju
u Crnoj
se neefikasna
radna snaga
lošomŠvajcarska)
radnom etikom. 15
14 Rojec, M. et al, 2010. Competitiveness of Montenegrin Economy. Ministarstvo finansija Crne Gore, decembra. Pristupljeno
25. maja 2013.
Sekundarno istraživanje ukazuje na napredak u pogledu efikasnosti Vlade Crne
Gore
u posljednjih
nekoliko
15 Svjetski
ekonomski
forum, 2012.
godina. Indikator „Efikasnost Vlade“ mjeri kvalitet javnih
usluga, kapacitet javnih službi i njihovu nezavisnost i otpor političkim pritiscima,
kvalitet formulacije politika, kao i njihovu implementaciju i posvećenost Vlade ovim
politikama. Na skali od -2.5 do 2.5, pri22
čemu više vrijednosti odgovaraju boljem učinku,
Crna Gora je u periodu od 2006-2009 bilježila vrijednosti ispod nule, dok kasnije bilježi
pozitivan pomak dostigavši 0.1 u 2011. sa boljim učinkom od Srbije u Bugarske za istu
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Sekundarno istraživanje ukazuje na napredak u pogledu efikasnosti Vlade Crne Gore u posljednjih
nekoliko godina. Indikator „Efikasnost Vlade“ mjeri kvalitet javnih usluga, kapacitet javnih službi
i njihovu nezavisnost i otpor političkim pritiscima, kvalitet formulacije politika, kao i njihovu
implementaciju i posvećenost Vlade ovim politikama. Na skali od -2.5 do 2.5, pri čemu više vrijednosti
odgovaraju boljem učinku, Crna Gora je u periodu od 2006-2009 bilježila vrijednosti ispod nule, dok
kasnije bilježi pozitivan pomak dostigavši 0.1 u 2011. sa boljim učinkom od Srbije u Bugarske za istu
godinu. Crna Gora je ujedno i jedina među uporednim zemljama koja je popravila svoj učinak u periodu
2010-2011.
Grafik
5: Efikasnost
VladeVlade
Grafik
5: Efikasnost
Izvor: Svjetska banka, Baza podataka „Governance Matters“
Izvor:
Svjetska primarnog
banka, Baza EESE
podataka
„Governancepokazuju
Matters“
Rezulati
istraživanja
da od svih preduzeća u uzorku samo 5.1
posto smatra da Vlada ne rasipa sredstva namijenjena za javne usluge, dok je
Rezulati
primarnog67.6
EESE
istraživanja
od sredstva
svih preduzeća
uzorku samo
smatra
dominantnih
posto
mišljenjapokazuju
da Vladadaova
ne trošiu namjenski
tj.5.1%
u skladu
sa
da Vlada ne
rasipa
sredstva
namijenjena
za
javne
usluge,
dok
je
dominantnih
67.6%
mišljenja
da
Vlada
onim što je njihova osnovna svrha. Štaviše, skoro 50 posto preduzeća koja su oštrijeg
ova sredstva
ne trošistava
namjenski
tj. uu pitanju
skladu sa
onim što
je njihova novca,
osnovnasmatra
svrha. da
Štaviše,
50%
kritičkog
kada je
trošenje
budžetskog
su ovaskoro
sredstva
preduzećačesto
koja su
oštrijeg
kritičkog
stava
kada
je
u
pitanju
trošenje
budžetskog
novca,
smatra
da
su
ova
neodgovorno utrošena.
sredstva često neodgovorno utrošena.
Grafik 6: Da li Vlada neodgovorno troši sredstva namijenjena za javne
usluge?
23
posto smatra da Vlada ne rasipa sredstva namijenjena za javne usluge, dok je
dominantnih 67.6 posto mišljenja da Vlada ova sredstva ne troši namjenski tj. u skladu sa
onim što je njihova osnovna svrha. Štaviše, skoro 50 posto preduzeća koja su oštrijeg
kritičkog stava kada je u pitanju trošenje budžetskog novca, smatra da su ova sredstva
ambijenta
čestoStvaranje
neodgovorno
utrošena. za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 6: Da li Vlada neodgovorno troši sredstva namijenjena za javne
usluge?
Grafik 6: Da li Vlada neodgovorno troši sredstva namijenjena za javne usluge?
Kada je u pitanju povjerenje u Vladu, 13.9% ispitanika u EESE istraživanju smatra da Vlada ni
u najmanjoj mjeri ne obezbjeđuje regulatorni okvir koji podstiče preduzeća na širenje poslovanja, dok
samo 3% preduzeća smatra suprotno.
23
Kada je u pitanju povjerenje u Vladu, 13.9 posto ispitanika u EESE istraživanju smatra
da Vlada ni u najmanjoj mjeri ne obezbjeđuje regulatorni okvir koji podstiče preduzeća
na širenje poslovanja, dok samo 3 posto preduzeća smatra suprotno.
Grafik 7: Da li Vlada obezbjeđuje regulatorni okvir koji podstiče preduzeća na
širenje
poslovanja,
to poslovne
prilikeokvir
dozvoljavaju?
Grafik
7: Da
li Vlada ukoliko
obezbjeđuje
regulatorni
koji podstiče preduzeća
na širenje poslovanja, ukoliko to poslovne prilike dozvoljavaju?
Nadalje, kada je u pitanju tumačenje zakona i regulative koji se odnose na preduzeća,
samo 5 posto ispitanika smatra da je isto konzistentno i predvidljivo, dok svi ostali
Nadalje,
kada jedau postoji
pitanju tumačenje
regulativeZa
koji43.6
se odnose
preduzeća,
samo 5%
smatraju
problem uzakona
ovom i pogledu.
posto na
ispitanih
preduzeća,
ispitanika regulatorni
smatra da jeokvir
isto nije
konzistentno
i predvidljivo,
dok svi ostali
smatraju da postoji problem u
ni najmanje
predvidljiv, očekivan
i pouzdan.
ovom pogledu. Za 43.6% ispitanih preduzeća, regulatorni okvir nije ni najmanje predvidljiv, očekivan
i pouzdan.
Grafik 8: Javne nabavke
60.0
24
52.6
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 8: Javne nabavke
60.0
52.6
50.0
42.7
40.0
Ne, nikad
30.0
Rijetko
21.9
20.0
19.8
Ponekda
19.6
Ne znam
9.3
10.0
3.1
2.1
.0
Cesto
15.5
13.5
Da li se ugovori sa podizvodjacima, narudzbenice ili
ugovori o vrsenju konsultantskih usluga koriste kao
sredstva kanalisanja koruptivnih placanja prema
javnim sluzbenicima, zaposlenima ili poslovnim
partnerima ili njihovim rodjacima?
Prilikom objavljivanja poziva za javne nabavke, da li su
procedure javnih nabavki transparentne?
Važan set pitanja u EESE istraživanju u Crnoj Gori odnosio se na javne nabavke, a pitanja i
problemi sa kojima se preduzeća suočavaju analizirani su na osnovu odgovora ispitanika. Tako se došlo
do rezultata da 19.6% preduzeća smatra da postupak javnih nabavki nikada nije transparentan, dok
samo 3.1% ispitanika smatra da su ove procedure u potpunosti transparentne. Štaviše, 42.7% preduzeća
smatra da se ugovori sa podizvođačima, narudžbe i ugovori o konsltanstkim uslugama često koriste kao
sredstva kanalisanja koruptivnih plaćanja javnih službenika, zaposlenih u partnerskim preduzećima, i
njihovih rođaka. Samo 2.1% preduzeća smatra da ovo nikada nije slučaj. Ovakvi stavovi su potvrđeni i
u odgovorima na pitanje „Koje oblasti javnih usluga su najviše pogođene mitom?“, pri čemu su najčešći
odgovori „javne nabavke“ i „javna administracija“. Sljedeći po značaju na listi prepoznatljivosti, prema
mišljenju ispitanika, su inspekcijske službe i sudovi.
Po pitanju mogućnosti građana da slobodno učestvuju u i utiču na politike, Crna Gora pokazuje
određene karakteristike koje impliciraju relativno impresivnu sliku u ovom pogledu, dok podaci iz
sekundarnog istraživanja pokazuju drugačije. „Glas i odgovornost“ mjeri slobodu izražavanja, slobodu
udruživanja i slobodu medija. Na skali od -2.5 do 2.5, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem
učinku, Crna Gora je sačuvala stabilan, ali i relativno slab učinak u periodu 2006-2011. U posljednjoj
godini, Crna Gora bilježi najniži rezultat od svih uporednih zemalja, na nivou 0.25. Srbija je zabilježila
sličan učinak sa rezultatom 0.29 dok su sve ostale zemlje bile primjetno bolje.
Uprkos relativno lošem učinku prema podacima iz sekundarnog istraživanja, Crna Gora pokazuje
realitivno visok nivo političkog učešća NVO sektora i ukupne javnosti u regionu.16 Crnogorski Parlament je
preduzeo značajne korake ka olakšavanju saradnje sa nevladinim organizacijama (NVO) i organizacijama
civilnog društva (CSO). U 2011. godini desilo se nekoliko promjena koje jasno reflektuju uspješan
napredak u saradnji. Te godine nevladine organizacije učestvovale su u radu 40 sjednica, uključujući i
konsultativne sjednice. Parlament je potpisao memorandum o saradnji sa mrežom organizacija civilnog
društva koje se bave demokratijom i ljudskim pravima, a formiran je i registar nevladinih organizacija
zainteresovanih za saradnju od strane administrativnog osoblja Parlamenta. Sjednice Skupštine se
16 Isto.
25
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
prenose uživo, a informacije o rezultatima glasanja objavljuju se na sajtu Skupštine.17 Ove promjene
odražavaju pozitivne napore od strane Vlade da popravi dominantno negativnu percepciju javnosti po
pitanju korupcije i obezbijedi građanima veći pristup procesu odlučivanja, povećavajući na taj način
nivo transparentnosti političkih procesa odlučivanja.
18 19 20
Ključni indikatori
Kontrola korupcije (Control of Corruption)
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-0.38
-0.31
-0.19
-0.16
-0.24
-0.21
Bugarska
-0.10
-0.23
-0.30
-0.21
-0.19
-0.17
Hrvatska
0.09
0.08
-0.04
-0.09
-0.03
0.02
Island
2.25
2.28
2.45
2.07
1.92
1.94
Srbija
-0.28
-0.35
-0.30
-0.25
-0.25
-0.20
0.87
0.93
Ocjenjuje u kojoj se mjeri javna
vlast koristi za privatnu dobit,
uključujući sve forme korupcije,
od onih sitnih do krupnijih
koruptivnih
radnji,
kao
i
„zarobljenost“ države od strane
elitista i privatnih interesa.
Izvor: Svjetska banka, Baza
podataka „Governance Matters“18.
Slovenija
1.02
0.98
0.91
1.05
Procjena upravljanja na skali od otprilike
-2.5 do 2.5. Više vrijednosti odgovaraju boljem učinku.
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
3.3
3.4
3.9
3.7
4.0
4.1
Bugarska
4.1
3.6
3.8
3.6
3.3
4.1
Hrvatska
4.1
4.4
4.1
4.1
4
4.6
Island
9.2
8.9
8.7
8.5
8.3
8.2
Srbija
3.4
3.4
3.5
3.5
3.3
3.9
Slovenija
6.6
6.7
6.6
6.4
5.9
6.1
Indeks percepcije korupcije (Corruption
Perception Index - CPI)
Indeks percepcije korupcije koji
mjeri
Transparency
International pokazuje nivoe
korumpiranosti javnog sektora
na
osnovu
percepcije
predstavnika biznis sektora i
analitičara u zemlji i predstavlja
složen indeks koji se bazira na
različitim
ekspertskim
i
analizama poslovanja.
Izvor: Transparency International.19
Napomena:
2012.
godine,
Transparency
International
je
promijenio skalu indeksa od 0-10
na 0-100. Radi uporedivosti, brojke
koje su ovdje prikazane za 2012.
godinu su promijenjene pri čemu je
originalni rezultat podijeljen sa 10.
Rezultati su prikazani na skali od 0 (veoma korumpirana) do 10 (bez
korupcije).
Efektivnost Vlade (Government Effectiveness)
Kvalitet javnih usluga, kapacitet
javnih
službi
i
njihova
nezavisnost i otpornost na
političke
pritiske,
kvalitet
formulacije
politike,
njena
primjena, i posvećenost Vlade
takvim politikama
Izvor: Svjetska banka, Baza
podataka „Governance Matters“.20
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-0.13
-0.17
-0.01
-0.01
0.08
0.10
Bugarska
-0.01
-0.00
-0.05
0.06
0.01
0.01
Hrvatska
0.57
0.48
0.58
0.61
0.62
0.55
Island
1.86
1.79
1.82
1.65
1.58
1.57
Srbija
-0.20
-0.22
-0.18
-0.09
-0.10
-0.15
0.98
0.94
1.19
1.16
1.03
0.99
Slovenija
Ocjena upravljanja na skali od otprilike -2.5 do 2.5. Više vrijednosti
odgovaraju boljem učinku.
17 Freedom House, 2012a.
18 Indikatori Svjetke banke o upravljanju u svijetu.
18 Indikatori Svjetke banke o upravljanju u svijetu
1919 Transparency
Transparency International
International CPI.
CPI.
20 Indikatori Svjetke banke o upravljanju u svijetu
20 Indikatori Svjetke banke o upravljanju u svijetu.
26
26
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
21 22
Glas i odgovornost (Voice and Accountability)
Mjera u kojoj građani učestvuju
u odabiru svoje vlade, kao i
sloboda izražavanja, sloboda
udruživanja i sloboda medija.
Izvor: Svjetska banka, Baza
podataka „Governance Matters“.21
23
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
0.27
0.27
0.25
0.26
0.21
0.25
Bugarska
0.57
0.69
0.57
0.52
0.49
0.47
Hrvatska
0.45
0.48
0.47
0.50
0.42
0.42
Island
1.48
1.46
1.46
1.44
1.47
1.46
Srbija
0.19
0.28
0.25
0.32
0.28
0.29
Slovenija
1.06
1.05
1.01
1.01
1.00
1.03
Ocjena upravljanja na skali od otprilike -2.5 do 2.5. Više vrijednosti
odgovaraju boljem učinku.
Drugi korisni indikatori
Indeks političkih prava (Political Rights Index)
Indeks političkih prava mjeri
stepen slobode u izbornom
procesu, politički pluralizam i
participaciju
kao
i
funkcionisanje Vlade.
Izvor: Freedom House, Istraživanje
o slobodi u svijetu.22
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
3
3
3
3
Bugarska
2
2
2
2
Hrvatska
1
1
1
1
Island
1
1
1
1
Srbija
2
2
2
2
Slovenja
1
1
1
1
Freedom House rangira politička prava na skali od 1 do 7, pri čemu 1
predstavlja najveću, a 7 najmanju slobodu.
Indeks građanskih sloboda (Civil Liberties Index)
Indeks građanskih sloboda
mjeri
slobodu
izražavanja,
okupljanja, udruživanja i vjerske
slobode.
Izvor: Freedom House, Istraživanje
o slobodi u svijetu 23.
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
2
2
2
2
Bugarska
2
2
2
2
Hrvatska
2
2
2
2
Island
1
1
1
1
Srbija
2
2
2
2
Slovenija
1
1
1
1
Freedom House rangira politička prava na skali od 1 do 7, pri ćemu 1
predstavlja najveću, a 7 najmanju slobodu.
Isto.
Freedom House.
23 Isto.
21
22
27
21 Isto.
22 Freedom House.
23 Isto.
27
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2.3.
Socijalni dijalog
Socijalni dijalog sa slobodom udruživanja i pravom na kolektivno pregovaranje je ključan za
postizanje efektivnih, ravnopravnih i obostrano korisnih ishoda za sve konstituente Međunarodne
organizacije rada i ukupno društvo.
Crna Gora je ratifikovala 4 od 6 konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) o socijalnom
dijalogu, pri čemu Konvencija C151 o zaštiti prava na organizovanje i procedurama za određivanje
uslova za zapošljavanje u javnim službama i Konvencija C154 o promociji kolektivnog pregovaranja
još uvijek nisu ratifikovane.24
Tripartitno tijelo poznato pod nazivom Socijalni savjet, kojeg čine predstavnici Vlade, sindikata
i poslodavaca, je odgovorno za sprovođenje socijalnog dijaloga u Crnoj Gori.25 Savjet igra centralnu
ulogu u pregovorima povodom izmjena i dopuna Opšteg kolektivnog ugovora i može biti uključen
u izradu predloga zakona kroz učešće u radnim grupama. Međutim, kapaciteti ovog tijela ostaju
ograničeni, budući da isto i okviru svojih nadležnosti može samo davati mišljenja na predložene zakone
i regulativu.26 Generalno, potrebne su izmjene kako bi socijalni dijalog dostigao EU standarde i da bi se
osiguralo njihovo efektivno sprovođenje.27
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) ima veliku ulogu u funkcionisanju socijalnog dijaloga u
zemlji. UPCG je osnovana 2002. godine kao organizacija zasnovana na dobrovoljnom članstvu. UPCG
je članica Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), BUSINESSEUROPE i Centra za poslodavce
Jadranskog regiona. Članstvo Unije obuhvata kako najmanja tako i najveća preduzeća u Crnoj Gori
uključujući i lokalne i sektorske asocijacije poslodavaca i nevladine organizacije. Još 2005.g. Uniji
poslodavaca Crne Gore je potvrđen status reprezentativnog udruženja poslodavaca. Prvi tripartitni
sporazum potpisan je 2006. godine koji je bio ključan za usvajanje Zakona o socijalnom savjetu 2007.
godine i Zakona o radu 2008., čime je institucionalizovan socijalni dijalog u Crnoj Gori.
Do danas je UPCG potpisala 4 granska kolektivna ugovora, dok se još 4 nalaze u procesu pregovora.
Do 2008. godine kada je registrovan novi sindikat – Unija slobodnih sindkita (USSCG), postojala je
samo jedna sindikalna organizacija na nacionalnom nivou – Savez samostalnih sindikata (SSCG).
Pluralizam sindikata na nacionalnom i granskom nivou kao i na nivou pojedinačnih poslodavaca, ukazao je
na potrebu priznavanja njihove reprezentativnosti kojoj je moralo prethoditi stvaranje pravnog okvira, odnosno
Zakona o reprezentativnosti sindikata (koji je usvojen 2010. godine i nedavno izmijenjen i dopunjen).
U skladu sa gore navedenim, nasljednik bivšeg socijalističkog sindikata – Savez sindikata Crne
Gore (SSCG) dobio je reprezentativnost početkom novembra 2010. godine, a krajem istog mjeseca
reprezentativnost je potvrđena i Uniji slobodnih sindikata.
24 ILO, (bez datuma) Ratifikacije Crne Gore. NORMLEX – Informacioni sistem međunarodnih standarda rada. Pristupljeno
24. maja 2013.
25 Evropska komisija, 2012.
26 ILO, (bez datuma)
27 Evropska komisija, 2012.
28
Novembra 2010. godine, socijalni partneri su potpisali Izmjene i dopune Opšteg kolektivnog
ugovora,
koji datiraambijenta
od 2004. godine.
Tada jerazvoj
dobio karakter
temporalnog
propisa,
Stvaranje
za održivi
preduzeća
u Crnoj
Gorijer je po
prvi put zaključen na određeno vrijeme. Kao takav, OKU je kroz pregovore pretrpio više
izmjena i dopuna, pri čemu je njegovo važenje produžavano najpre do 31.12. 2011. godine,
zatim do 30.06.2012.godine i konačno do 30.09.2012. godine. Kako su, praktično, u
kontinuitetu vođeni pregovori za zaključivanje novog, a socijalni partneri niijesu uspeli da
Novembra 2010. godine, socijalni partneri su potpisali Izmjene i dopune Opšteg kolektivnog
postignu saglasnost oko svih pitanja u datom roku, od 30.09.2012. godine Opšti kolektivni
ugovora, koji
datira
od 2004.
godine. pravu
Tada CG.
je dobio karakter temporalnog propisa, jer je po prvi put
ugovor
ne figuriše
u pozitivnom
zaključen na određeno vrijeme. Kao takav, OKU je kroz pregovore pretrpio više izmjena i dopuna, pri
čemu je njegovo važenje produžavano najpre do 31.12. 2011. godine, zatim do 30.06.2012.godine i
konačno do 30.09.2012. godine. Kako su, praktično, u kontinuitetu vođeni pregovori za zaključivanje
novog, a socijalni partneri niijesu uspeli da postignu saglasnost oko svih pitanja u datom roku, od
30.09.2012. godine Opšti kolektivni ugovor ne figuriše u pozitivnom pravu CG.
Grafik 9: Saradnja u odnosima zaposleni-poslodavac
Grafik 9: Saradnja u odnosima zaposleni-poslodavac
Izvor: Svjetski
ekonomski
forum, „Executive
Opinion
Survey
“ “
Izvor:
Svjetski ekonomski
forum, „Executive
Opinion
Survey
"Saradnja u odnosima zaposleni-poslodavac“ pokazuje u kojoj mjeri su odnosi
suprotstavljeni ili kooperativni
od mjeri
1 do 7,su
pri odnosi
čemu više
“Saradnja zaposleni-poslodavac
u odnosima zaposleni-poslodavac“
pokazuje nau skali
kojoj
zaposlenivrijednosti pokazuju
veći stepen
dobar rezultat
u
poslodavac suprotstavljeni
ili kooperativni
nasaradnje.
skali odCrna
1 doGora
7, pribilježi
čemurelativno
više vrijednosti
pokazuju
veći
ovoj oblasti u 2012. godini, u odnosu na sve ostale uporedne zemlje, sa izuzetkom
stepen saradnje. Crna Gora bilježi relativno dobar rezultat u ovoj oblasti u 2012. godini, u odnosu na sve
Islanda. Ovakav učinak zabilježen je uprkos blagom padu stope učinka u periodu između
ostale uporedne2011.
zemlje,
sa izuzetkom
Islanda.
učinakljestvici,
zabilježen
uprkos
blagom
padu stope
i 2012.
Zemlja se dobro
kotiraOvakav
i na globalnoj
gdje je
u 2012.
bilježi
rezultat
učinka u periodu4,između
2011.
i
2012.
Zemlja
se
dobro
kotira
i
na
globalnoj
ljestvici,
gdje
u
2012.
bilježi
neznatno niži u odnosu na globalni prosjek od 4.3.
rezultat 4, neznatno niži u odnosu na globalni prosjek od 4.3.
28
Ključni indikatori
Saradnja u odnosima zaposleni-poslodavac (Cooperation
in Labour-Employer Relations)
2009
2010
2011
2012
4.0
4.2
4.2
4.0
3.8
3.8
3.9
3.9
Istraživanje
Svjetskog
ekonomskog foruma među biznis
liderima.
Crna Gora
Izvor: Svjetski ekonomski
„Executive Opinion Survey“.28
Hrvatska
3.7
3.5
3.3
3.4
Island
5.5
5.7
5.9
5.6
Srbija
3.8
3.8
3.4
3.3
Slovenija
4.5
4.4
4.1
3.8
Svijet
4.5
4.4
4.4
4.3
forum,
Montenegro
29
1 = generalno suprotstavljeni, 7 = generalno kooperativni.
2.4. Poštovanje univerzalnih ljudskih prava i međunarodnih standarda rada
28 Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
Društva koja su uspješno integrisala principe održivosti i dostojanstvenog rada,
poštuju ljudska prava i međunarodne standarde rada. Vlada Crne Gore pokazala je jasne
29
napore u pogledu unaprjeđenja i snaženja
ljudskih prava u zemlji pri čemu je uspjeh
evidentan. Ipak, ograničeni resursi sprječavaju efektivnu implementaciju zaštite prava.29
Crna Gora je usvojila svih 9 glavnih konvencija koje se tiču ljudskih prava, kao što su
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2.4. Poštovanje univerzalnih ljudskih prava i međunarodnih standarda rada
Društva koja su uspješno integrisala principe održivosti i dostojanstvenog rada, poštuju ljudska
prava i međunarodne standarde rada. Vlada Crne Gore pokazala je jasne napore u pogledu unaprjeđenja
i snaženja ljudskih prava u zemlji pri čemu je uspjeh evidentan. Ipak, ograničeni resursi sprječavaju
efektivnu implementaciju zaštite prava.29 Crna Gora je usvojila svih 9 glavnih konvencija koje se tiču
ljudskih prava, kao što su učinile i Srbija i Hrvatska. Bugarska i Slovenija usvojile su 8 konvencija, a
Island samo 7 do sada. Svih 6 zemalja koje su uzete radi uporedne analize ratifikovale su 8 ključnih
konvencija MOR-a o slobodi udruživanja i kolektivnog pregovaranja, zabrani dječjeg rada, nasilnog
rada i svih oblika diskriminacije.
Situacija u pogledu ljudskih prava u Crnoj Gori može se ocijeniti i uzimajući u obzir druge
indikatore. „Indeks političkih prava“ mjeri stepen slobode u izbornom procesu, politički pluralizam i
participaciju, kao i funkcionisanje Vlade. Na skali od 1 do 7 pri čemu 1 predstavlja najviši, a 7 najniži
stepen slobode, Crna Gora je održala stabilnost na nivou 3 u periodu od 2009. do 2012. godine. Ovo je
primjetno slabiji rezultat u odnosu na sve ostale uporedne zemlje za isti vremenski period, budući da
Bugarska i Srbija održavaju nivo 2, a Hrvatska, Island i Slovenija nivo 1 u istom vremenskom periodu
od 3 godine. „Indeks građanskih sloboda“ mjeri slobodu izražavanja, okupljanja, udruživanja i religije.
Na ljestvici od 1 do 7, pri čemu 1 predstavlja najviši, a 7 najniži stepen slobode, učinak Crne Gore je na
nivou 2 u periodu 2009-2012. Na istom nivou su i Bugarska, Hrvatska i Srbija, dok Island i Slovenija u
istom vremenskom periodu bilježe najviši stepen slobode i nalaze se na nivou 1.
Loš tretman u kazneno-popravnim ustanovama je ozbiljan problem u zemlji, na koji kontinuirano
ukazuju kako lokalne tako i međunarodne organizacije. U isto vrijeme, počinioci zločina protiv zaštitnika
ljudskih prava i novinara su rijetko osuđivani. U toku 2011., Crna Gora bilježi razočaravajući pad u
pogledu slobode medija, a mediji i novinari bivaju žrtve prijetnji, fizičkih napada, finansijskih pritisaka
i optužbi za klevetu.30 Iste godine, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu po kojoj je država
Crna Gora proglašena krivom za kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima u slučaju kažnjavanja
novinara 2004. godine sa 5000 eura kazne zbog navodne klevete.31 Međutim, kao odgovor pogoršanim
uslovima slobode izražavanja u zemlji, Vlada Crne Gore izmijenila je Krivični zakonik juna 2011. kako bi
dekriminalizovala klevetu i harmonizovala domaće zakonodavstvo sa sudskom praksom u ovom pogledu.32
Crna Gora bilježi napredak u posljednjih nekoliko godina u rješavanju problema u dijelu poštovanja ljudskih
prava prepoznatih od strane međunarodne zajednice, posebno kada su u pitanju trgovina ljudima, rodna
ravnopravnost i diskriminacija po osnovu seksualne orjentacije, ali i status izbjeglica i interno raseljenih
lica. Vlada je usvojila Strategiju borbe protiv trgovine ljudima za period 2012-2018., koja je usmjerena na
obrazovanje, pomoć žrtvama, zaštitu, reintegraciju i krivično gonjenje. U 2010. Vlada je usvojila Zakon
o zaštiti od nasilja u porodici i donijela niz mjera za zaštitu žrtava. Oktobra 2011. Vlada je formirala
Koordinaciono tijelo za monitoring i implementaciju Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i
interno raseljenih lica sa posebnim naglaskom na kamp Konik (Romska populacija).33
29 One obuhvataju Međunarodnu konvenciju o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv torture i
drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, Konvenciju o pravima djeteta, Međunarodna konvencija
o zaštiti prava radnika migranata i članova njihovih porodica, Međunarodnu konvencija za zaštitu svih lica od prisilnog
nestanka i Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.
30 Freedom House. 2012a.
31 Isto
32 Kancelarija visokog komesara za ljudska prava, 2013. Universal Periodic Review – Media Brief: Montenegro. OHCHR.
Pristupljeno 31. maja 2013.
33 Kancelarija visokog komesara za ljudska prava, 2013.
30
kada su u pitanju trgovina ljudima, rodna ravnopravnost i diskriminacija po osnovu
seksualne orjentacije, ali i status izbjeglica i interno raseljenih lica. Vlada je usvojila
Strategiju borbe protiv trgovine ljudima za period 2012-2018., koja je usmjerena na
obrazovanje,
žrtvama,
zaštitu, reintegraciju
i krivično
gonjenje.
U 2010. Vlada je
Stvaranjepomoć
ambijenta
za održivi
razvoj preduzeća
u Crnoj
Gori
usvojila Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i donijela niz mjera za zaštitu žrtava.
Oktobra 2011. Vlada je formirala Koordinaciono tijelo za monitoring i implementaciju
Strategije za trajno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljenih lica sa posebnim
33
Jak zamajac
u borbinazakamp
očuvanje
ljudskih
prava
u Crnoj Gori
daju nevladine organizacije. Neke od
naglaskom
Konik
(Romska
populacija).
nevladinih organizacija u Crnoj Gori koje djeluju u oblasti zaštite ljudskih prava imaju visoko razvijene
kapacitete javnog Jak
zastupanja.
ovih grupacija
U 2011.
godini,
zamajacSaradnja
u borbiizmeđu
za očuvanje
ljudskihi Vlade
pravajeuprilično
Crnoj dobra.
Gori daju
nevladine
predstavnici organizacije.
Mreže nevladinih
zaorganizacija
demokratiju ui Crnoj
ljudskaGori
prava
potpisali
Memorandum
Neke organizacija
od nevladinih
koje
djeluju su
u oblasti
zaštite
o razumijevanju
sa predsjednikom
crnogorskog
parlamenta,
saradnje
između
NVO
ljudskih
prava imaju visoko
razvijene
kapaciteteutvrdivši
javnog puteve
zastupanja.
Saradnja
između
ovih34 grupacija
i Vladeposmatrano,
je prilično dobra.
U 2011.
godini, predstavnici
nevladinih
sektora i Vlade.
Ipak, generalno
nevladine
organizacije
u zemlji nisuMreže
dovoljno
jake i u
35
organizacija
za demokratiju
i ljudska prava
su Memorandum o razumijevanju sa
većini slučajeva
djeluju kao
posmatrači političkih
prilika.potpisali
predsjednikom crnogorskog parlamenta, utvrdivši puteve saradnje između NVO sektora i
Vlade.34 Ipak, generalno posmatrano, nevladine organizacije u zemlji nisu dovoljno jake
i u većini slučajeva djeluju kao posmatrači političkih prilika.35
Ključni indikatori
Ratifikacija konvencija o ljudskim pravima (Ratification of Human Rights
Conventions)
Od januara
2013
Ovaj indikator pokazuje status ljudskih prava u odnosu na
ratifikaciju sljedećih 9 konvencija: Konvencija protiv
torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i
postupaka; Konvencija o pravima djeteta; Konvencija o
eliminaciji svih oblika diskriminacije žena; Međunarodna
konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije;
Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida;
Crna Gora
9
Srbija
9
Hrvatska
9
Bugarska
8
Island
7
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima; Međunarodna konvencija o zaštiti svih osoba od
prisilnog nestanka; Konvencija o pravima osoba sa
30invaliditetom.
Freedom House. 2012a.
Slovenija
8
Broj ratifikovanih konvencija od 9
postojećih.
Isto Zbirka sporazuma Ujedinjenih nacija (UNTC).36
Izvor:
31
Kancelarija visokog komesara za ljudska prava, 2013. Universal Periodic Review – Media Brief:
Montenegro. OHCHR. Pristupljeno 31. maja 2013.
33
Kancelarija visokog komesara za ljudska prava, 2013.
34
Freedom House.
2012a.
Ratifikacija
ključnih
konvencija MOR-a (Ratification of fundamental ILO
Od januara
35
Zaštitnici
ljudskih
prava, 2012.
Conventions)
2013
32
Crna Gora
Ovaj indeks pokazuje status konvencija koje se tiču 31
radnih prava. Odnosi se na sljedećih 8 konvencija:
Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja (C87, Srbija
C98), Ukidanje prinudnog i obaveznog rada (C29, C105), Hrvatska
Zabrana diskriminacije u oblasti zapošljavanja i zanimanja
Bugarska
(C100, C111), Zabrana dječjeg rada (C138, C182).
8
Izvor: ILO
Island
8
Slovenija
8
37
36 37
8
8
8
Broj ratifikovanih konvencija od postojećih 8
Drugi korisni indikatori
Indeks političkih prava (Political Rights Index)
Indeks političkih prava mjeri
stepen slobode u izbornom
34
Freedompolitički
House. 2012a.
procesu,
pluralizam i
participaciju,
i
funkcionisanje
35 Zaštitnici ljudskih prava, 2012.
Vlade.
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
3
3
3
3
Bugarska
2
2
2
2
Hrvatska
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
2
2
1
1
1
1
36
Zbirka
sporazuma
Ujedinjenih
nacijaIsland
(UNTC)
Izvor:
Freedom
House,
Istraživanje
o slobodi
u svijetu.38
Srbija
37
ILO, Međunarodna
organizacija rada.
Slovenija
Freedom House rangira
politička prava na skali od 1 do 7 pri čemu 1
31
predstavlja najviši, a 7 najniži stepen slobode.
Indeks građanskih sloboda (Civil Liberties Index)
2009
2010
2011
2012
C98), Ukidanje prinudnog i obaveznog rada (C29, C105),
Zabrana diskriminacije u oblasti zapošljavanja i zanimanja
(C100, C111), Zabrana dječjeg rada (C138, C182).
Hrvatska
8
Bugarska
8
Izvor: ILO
Island
8
Slovenija
8
37
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Broj ratifikovanih konvencija od postojećih 8
Drugi korisni indikatori
Indeks političkih prava (Political Rights Index)
Indeks političkih prava mjeri
stepen slobode u izbornom
procesu, politički pluralizam i
participaciju, i funkcionisanje
Vlade.
Izvor: Freedom House, Istraživanje
o slobodi u svijetu.38
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
3
3
3
3
Bugarska
2
2
2
2
Hrvatska
1
1
1
1
Island
1
1
1
1
Srbija
2
2
2
2
Slovenija
1
1
1
1
Freedom House rangira politička prava na skali od 1 do 7 pri čemu 1
predstavlja najviši, a 7 najniži stepen slobode.
Indeks građanskih sloboda (Civil Liberties Index)
Indeks građanskih sloboda
mjeri slobodu izražavanja,
okupljanja,
udruživanja
i
religije.
Izvor: Freedom House, Istraživanje
o slobodi u svijetu.39
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
2
2
2
2
Bugarska
2
2
2
2
Hrvatska
2
2
2
2
Island
1
1
1
1
Srbija
2
2
2
2
Slovenija
1
1
1
1
Freedom House rangira građanske slobode na skali od 1 do 7, pri
čemu 1 predstavlja najviši, a 7 najniži stepen slobode.
Zbirka sporazuma Ujedinjenih nacija (UNTC)
ILO, Međunarodna organizacija rada
38 Freedom House.
39 Isto38
36
37
32
39
38 Freedom House.
39 Isto.
32
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3. Ekonomski elementi
KLJUČNI REZULTATI:
Makroekonomska situacija u Crnoj Gori može se okarakterisati kao stabilna, mada problemi
još uvijek postoje po pitanju javnog duga i budžetskog deficita. Kao što je pokazalo istraživanje,
makroekonomski indikatori ne predstavljaju najveći problem za preduzeća u Crnoj Gori, ali i u
ovoj oblasti postoji prostor za unaprjeđenje. Prije nekoliko godina Crna Gora je bilježila ekonomski
rast koji je, prirodno, uticao na povećanje BDP-a, sve dok nisu počeli da se osjećaju efekti svjetske
ekonomske krize. Finansijska kriza je uticala na zapošljavanje, rast i likvidnost preduzeća, a veliki
broj preduzeća koji je prošao kroz proces privatizacije nije postigao očekivane rezultate. Danas sva
dokumenta na nacionalnom nivou prepoznaju 3 sektora od strateške važnosti za budući ekonomski
rast Crne Gore: turizam, energetiku i poljoprivredu i ruralni razvoj.
Trgovina čini važan dio crnogorske ekonomije. Napravljen je značajan pomak kada je u pitanju
podsticanje preduzeća na izvoz, iako ovo nije potvrđeno zvaničnim podacima. U posljednjih par
godina Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od uvoza, a količina izvoza opada.
Crna Gora bilježi napredak kada je u pitanju unaprjeđenje pravnog i regulatornog okvira za
razvoj preduzeća, posebno u pogledu regulatorne reforme i procesa registracije preduzeća. Zakoni o
stečaju su sada usaglašeni sa međunarodnim standardima i Crna Gora je bolja u poređenju sa svojim
susjedima kada su u pitanju broj dana potrebnih za okončanje stečajnog postupka, troškovi postupka
i stopa oporavka. Nadležna tijela su sada usmjerila pažnju na jaz koji je identifikovan u studijama
o poslovanju, a koji se posebno odnosi na dobijanje građevinskih dozvola i završetak procedure
registracije preduzeća kao i potrebu ubrzanja investicionih procedura. Nadalje, komplikovan
regulatorni okvir i skupe administrativne procedure identifikovane su kao ključne barijere za
povećanje preduzetničke aktivnosti u zemlji. Na kraju, kao što je to zaključeno na sastancima fokus
grupa u okviru EESE istraživanja, problem u Crnoj Gori ne predstavlja kreiranje zakona već njihovo
sprovođenje.
Kao najveći problem crnogorskih preduzeća u posljednjih nekoliko godina u najvećem broju
slučajeva prepoznaje se nedostatak finansijskih sredstava i veoma nepovoljni uslovi za dobijanje
kredita od strane komercijalnih banaka. Kao i druga istraživanja, i EESE istraživanje je pokazalo
da se oko 96% preduzeća suočava sa finansijskim problemima i problemom pristupa finansijama.
Investiciono-razvojni fond je jedina institucija koja nudi kredite malim i srednjim preduzećima pod
povoljnim uslovima. Jedna od neophodnih mjera u ovom smislu jeste smanjenje visine kolaterala za
MSP. Takođe, prepoznat je problem neslaganja kreditnih linija i stvarnih potreba MSP. Stoga je u
narednom periodu potrebno raditi na dizajniranju kreditnih linija koje bi odgovarale tipu preduzeća ili
njihovim projektima (npr. projektima iz oblasti zelene ekonomije, energetske efikasnosti itd.). Jedna
od mjera bi mogla biti i predstavljanje i promocija alternativnih izvora finansiranja MSP kao što su
međunarodni programi i grantovi.
Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija bilježi rast, ali je neophodno daje raditi
na implementaciji elektronskih servisa kako bi isti doprinijeli lakšem poslovanju i transparentnosti
rada javne administracije. Kako je EESE istraživanje pokazalo, cijena interneta jedna je od glavnih
prepreka u ovom pogledu. Preduzeća ne misle da je fizička infrastruktura među najvažnijim
problemima za kompanije, ali je zato moderna putna infrastruktura nužna za efikasan protok roba.
Postojanje monopola i monopolskih praksi još jedan je od prepoznatih ograničenja za preduzeća,
33
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
koji uz nelojalnu konkurenciju i neformalnu ekonomiju stvaraju posebne izazove za preduzeća koja
posluju u formalnom sektoru. Iako je problem neformalne ekonomije prisutan godinama unazad,
intenzivne aktivnosti za suzbijanje istog tek su počele.
monopolskih praksi još jedan je od prepoznatih ograničenja za preduzeća, koji uz
nelojalnu konkurenciju i neformalnu ekonomiju stvaraju posebne izazove za preduzeća
koja posluju u formalnom sektoru. Iako je problem neformalne ekonomije prisutan
godinama unazad, intenzivne aktivnosti za suzbijanje istog tek su počele.
Indikatori za procjenu ekonomskih elemenata ambijenta koji podstiče održivi razvoj
preduzeća
Indikatori za procjenu ekonomskih elemenata ambijenta koji podstiče održivi razvoj
preduzeća
Makroekonomski indikatori
Grafik 10: Makroekonomski indikatori (2011)
Grafik 10: Makroekonomski
(2011)indikatori (2011)
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Island
Srbija
Slovenija
Stopa rasta BDP-a
Indeks sklonosti ka izvozu
Inflacija
Neto priliv SDI
Bilans tekućeg računa
``
Indeks podsticanja trgovine
Bruto kapitalne investicije
Trgovina
Bruto domaća štednja
* vrijednosti
pojedinih
indikatora
su usklađene
radiradi
bolje
prezentacije
način da
da udaljenost
udaljenostododcentra
centra
označava bolji
* vrijednosti
pojedinih
indikatora
su usklađene
bolje
prezentacijei iformatirane
formatirane na
na način
označava
učinakbolji
zemlje
u odnosu
taj indikator.
BrojčaneBrojčane
vrijednosti
indikatora
date su
u tabelama
na kraju
poglavlja.
učinak
zemlje na
u odnosu
na taj indikator.
vrijednosti
indikatora
date
su u tabelama
na kraju
poglavlja.
* podaci
za indikator
„Enabling
TradeTrade
Index”,
nije dostupan
za 2011.
Indikatori
prikazani
na slici
goregore
prikazuju
podatke
za za
2012.
godinu.
* podaci
za indikator
„Enabling
Index”,
nije dostupan
za 2011.
Indikatori
prikazani
na slici
prikazuju
podatke
2012.
godinu.
 Crna Gora bilježila je najbrži rast BDP-a u regionu sve
poslovanja koji se odnosi na prekograničnu
Gora iako
bilježi
• Crna
bilježila
je najbrži
BDP-azbog
u regionu
trgovinu2011-2012
i to sa 37. naCrna
42. mjesto,
je i pad
dalje od
doGora
naglog
pada 2009.
godine,rast
uglavnom
globalne • U periodu
5 mjesta
u izvještaju
Svjetske banke o lakoći
sve ekonomske
do naglog pada
godine, uglavnom
zbog u
na visokoj
poziciji.
krize 2009.
čije posljedice
se ogledaju
poslovanja
koji jese jedina
odnosizemlja
na prekograničnu
trgovinu
globalne
ekonomske
krize čije posljedice
smanjenim
aktivnostima
bankarskogse ogledaju
sektora i
 Crna Gora
u regionu koja
još
umanjene proizvodnje,
posebno
aluminijuma.
Država
i to sa
37. nanije
42. mjesto,
iako je
dalje na visokoj
u smanjenim
aktivnostima
bankarskog
sektora
uvijek
zaokružila
i i implementirala
se uspješno proizvodnje,
oporavila od tada,
ali su aluminijuma.
negativni uticaji
poziciji.
i umanjene
posebno
zakonodavni okvir i infrastrukturu za tehničku
krize
još
uvijek
vidljivi
kroz
veliki
dug i
regulativu koja se odnosi na trgovinu. Regulativa
Država se uspješno oporavila od tada, ali sujavni
negativni
smanjenu
likvidnost
usvajanje
nekih
svih standarda
uticaji
krize još
uvijek privrede.
vidljivi kroz veliki javni dug i • Crnapodrazumijeva
Gora je jedina
zemlja
u iliregionu
koja još
EU i usklađenost sa sanitarnim i fitosanitarnim
 Prioritetnim
sektorima
za ekonomski razvoj, prema
smanjenu
likvidnost
privrede.
uvijek nije zaokružila i implementirala zakonodavni
standardima, kao i izgradnju metrološke i
Nacionalnom planu razvoja 2013., smatraju se turizam,
okvirinfrastrukture
i infrastrukturu
za nad
tehničku
koja
nadzora
tržištemregulativu
i efektivnog
energetika i poljoprivreda i ruralni razvoj.
se odnosi
na
trgovinu.sistema
Regulativa
podrazumijeva
• Prioritetnim sektorima za ekonomski razvoj, prema
procesa
usklađenosti
akreditacije.
 Loša radna etika je faktor koji najviše usporava
usvajanje nekih ili svih standarda EU i usklađenost
Nacionalnom
planu razvoja 2013., smatraju se
 Crna Gora je lider među ostalim zemljama u
privrednu aktivnost u zemlji. U isto vrijeme, EESE
sa sanitarnim
i fitosanitarnim
kao i
turizam,
energetika
i
poljoprivreda
i
ruralni
razvoj.
tranziciji po
pitanju SDI standardima,
(stranih direktnih
istraživanje pokazuje da troškovi zarada predstavljaju
izgradnju
metrološke
i
infrastrukture
nadzora
nad
investicija),
iako
tokom
posljednjih
nekoliko
najveću prepreku za povećanje produktivnosti, a prate
tržištem
i efektivnog
procesa
usklađenosti
godina
bilježi pad
u ovom
pogledu sistema
usljed
je radna
nedostatak
i negativan
odnos
• Loša
etikapotrebnih
je faktorvještina
koji najviše
usporava
akreditacije.
ekonomske krize.
prema poslu.
privrednu
aktivnost u zemlji. U isto vrijeme, EESE
istraživanje
pokazuje
da troškovi
predstavljaju
 U periodu
2011-2012
Crna zarada
Gora bilježi
pad od 5
u izvještaju
Svjetskeproduktivnosti,
banke o lakoći
najvećumjesta
prepreku
za povećanje
a • Crna Gora je lider među ostalim zemljama u tranziciji
po pitanju SDI (stranih direktnih investicija), iako
prate je nedostatak potrebnih vještina i negativan
tokom
odnos prema poslu.
34 posljednjih nekoliko godina bilježi pad u
ovom pogledu usljed ekonomske krize.
34
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Pristup kreditima, zaštita svojine i indikator konkurentnosti
(2011)
Grafik 11: Pristup kreditima, zaštita svojine i indikator konkurentnosti (2011)
Grafik
11: Pristup kreditima, zaštita svojine i indikator konkurentnosti (2011)
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Island
Srbija
Slovenija
Efektivnost antimonopolskih
politika
Dominacija na tržištu
Indeks kvaliteta regulative
Indeks intenziteta lokalne
konkurencije
Indeks vladavine prava
Zaštita intelektualne svojine
•

•

•

•

Svojinska prava
Napredak je vidljiv u oblasti regulatorne reforme • U 2010. stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji
i registracije preduzeća; zakoni o stečaju su sada
i pridruživanju između Crne Gore i EU sa ciljem
kojima se konsolidacije
promovišu MSPvladavine
postoje, aliprava,
ograničenost
Napredak
je vidljiv
u oblasti regulatorne
reformei iCrna
usklađeni
sa međunarodnim
standardima
implementacije
sredstava sprečava njihovu implementaciju..
registracije
preduzeća;u zakoni
Gora prednjači
odnosuo nastečaju
regionsuu sada
pogledu
zakona i sudske administracije.
usklađeni sa međunarodnim standardima i Crna Gora
 Funkcionisanje institucija je generalno gledano
vremena potrebnog za okončanje stečajnog
prednjači u odnosu na region u pogledu vremena
na nezadovoljavajućem nivou i zahtijeva
postupka,
stope oporavka.
•strukturne
Razvoji institucionalne
nezavisnog sudstva
potrebnog
za troškova
okončanjepostupka
stečajnog ipostupka,
troškova
reforme. je glavni prioritet, uz
neophodnu
reformu
u djelovima ove oblasti koje
postupka i stope oporavka.
 U 2010. stupio je na snagu Sporazum o
Premaindeksu
indeksu
Svjetske
banke
o lakoći
poslovanja,
se tiču karijernog
napredovanja
Prema
Svjetske
banke
o lakoći
poslovanja,
stabilizaciji
i pridruživanju
između Crnei zapošljavanja.
Gore i
Crna
Gora
napredovala
sa 84.
(2009.
god.)
Crna
Gora
je je
napredovala
sa 84.
(2009.
god.)
do do
51. 51.
EU sa ciljem konsolidacije vladavine prava,
mjestau u2012.
2012.
ukupno
zemalja,
je zato •implementacije
mjesta
odod
ukupno
185185
zemalja,
ali ali
je zato
Strategija zakona
borbe i sudske
protiv administracije.
korupcije 2010-2014 i
zabilježila
pad pad
u odnosu
na Indeks
biznisa
zabilježila
u odnosu
na započinjanja
Indeks započinjanja
Akcioni
plan sudstva
za njenu
implementaciju
 Razvoj
nezavisnog
je glavni
prioritet, uz u periodu
– biznisa
sa 45.mjesta
na 58.(2011.)
(2012.).na 58. (2012.).
neophodnu
reformu
u djelovima
ovesmanjenje
oblasti koje korupcije.
– sa(2011.)
45.mjesta
2010-2012.
imaju
za cilj
Regulatorna tijela čije se nadležnosti preklapaju
se tiču
karijernogova
napredovanja
i zapošljavanja.
Međutim,
dokumenta
nisu u dovoljnoj mjeri
(agencije,
inspekcije)
često ili ponekad,
 Strategija
borbe protiv
korupcije
2010-2014rezultate
i
Regulatorna
tijela su,
čijeveoma
se nadležnosti
preklapaju
kao prioritet
postavili
konkretne
ili
ključan problem koji podriva poslovni ambijent, što
Akcioni
plan za pa
njenu
implementaciju
u periodu
(agencije,
inspekcije)
su,
veoma
često
ili
ponekad,
aktivnosti,
su
rezultati
nejasni.
smatra 70.4 posto ispitanika u EESE istraživanju.
2010-2012. imaju za cilj smanjenje korupcije.
ključan problem koji podriva poslovni ambijent,
Poresko opterećenje je velika barijera za investicione
Međutim, ova dokumenta nisu u dovoljnoj mjeri
što
smatra
70.4%
ispitanika
u
EESE
istraživanju.
•
građana konkretne
u državne institucije
je na niskom
planove preduzeća za 43.4 posto EESE ispitanika, a sva
kao Povjerenje
prioritet postavili
rezultate ili
nivou,
posebno
kada
je
u
pitanju
sudski
sistem.
preduzeća su jedinstvena u ocjeni da naplata poreza
aktivnosti, pa su rezultati nejasni.
Poresko
opterećenje je velika barijera za
treba
biti pojednostavljena.
 Povjerenje građana u državne institucije je na
investicione
planove preduzeća
za 43.4% EESE
•niskom
Kada
su u posebno
pitanju svojinska
prava, proces
Veličina
i efikasnost
javne administracije
je
nivou,
kada je u pitanju
sudski restitucije
ispitanika, ai 59
svaposto
preduzeća
su jedinstvena
ocjeni
se još uvijek ne sprovodi u jasno određenoj proceduri
problematična
EESE ispitanika
opisuje jeu kao
sistem.
neefikasnu
i neefektivnu.
da naplata
poreza treba biti pojednostavljena.
i rad su
komisija
u ovom
pogleduprava,
je veoma
spor.
 Kada
u pitanju
svojinska
proces
 MSP trpe usljed strateških nedostataka u pogledu
restitucije se još uvijek ne sprovodi u jasno
servisa
što stvara
nepovoljan je
• inovativnih
Veličina i inamjenskih
efikasnost
javne
administracije
pravni
i
regulatorni
ambijent.
Politike
i
zakoni
koji je
problematična i 59% EESE ispitanika opisuje
kao neefikasnu i neefektivnu.
•
•
proceduri
i rad komisija
u Crne
ovom Gore
pogledu
•određenoj
Jedan od
preduslova
za ulazak
u članstvo
je veoma
spor.
EU jeste usklađivanje propisa koji se odnose na
zaštitu intelektualne svojine sa međunarodnim
zazakonodavstvom.
MSP trpe usljed strateških nedostataka u pogledu
inovativnih i namjenskih servisa što stvara
nepovoljan pravni i regulatorni ambijent. Politike
i zakoni kojima se promovišu MSP postoje,
ali ograničenost sredstava sprečava njihovu
implementaciju.
35
Funkcionisanje institucija je generalno gledano na
nezadovoljavajućem nivou i zahtijeva strukturne i
institucionalne reforme.
35
•
U 2012.g. Parlament je usvojio Zakon o zaštiti
konkurencije, sa ciljem daljeg usklađivanja nacionalnog
zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.
•
Politike promocije fer konkurencije postoje, ali
njihovo sprovođenje trpi usljed ograničenosti resursa.
•
Prema EESE istraživanju, većina preduzeća
(45.9%) smatra neefikasnim zakonodvstvo u borbi
protiv monopolističke prakse.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
•
Privatizacioni proces je skoro završen, a pod
kontrolom države ostalo je svega 15% ood ukupnog
broja državnih preduzeća od 2011. godine.
•
Rezultati EESE istraživanja ukazuju da velika
većina preduzeća smatra da politički faktori
negativno utiču na komercijalnu aktivnost.
•
Značajan broj preduzeća djeluje u zoni neformalne tj.
sive ekonomije što je glavna prepreka za postizanje
fer konkurencije u zemlji. U sektoru trgovine, 57.1%
respondenata smatra da su preduzeća koja posluju u
sivoj zoni često najveći konkurent, što smatra i 53.3%
preduzeća sa manje od 5 zaposlenih.
•
Uspjesi u pogledu pristupa finansijama ogledaju
se u usvajanju Odluke o javnom objelodanjivanju
podataka od strane banaka (2012), Odluke o načinu
izračunavanja izloženosti banaka (2012), Odluke o
minimalnim standardima za upravljanje kreditnim
rizikom u bankama (2012), kao i Zakona o Savjetu
za finansijsku stabilnost (2010).
•
Najveći jaz u pristupu finansijama u Crnoj Gori
predstavlja infrastruktura finansijskog tržišta.
•
Većina preduzeća u EESE istraživanju izjavilo je
da se oslanja na samo-finansiranje (40.6%), a samo
mali procenat računa na podršku individualnih
investitora
ICT i infrastruktura
- i investicionih fondova.
Grafik 12:
indikatori(2010)
Grafik 12: ICT i infrastruktura - indikatori(2010)
•
Prema ocjenama Svjetskog ekonomskog foruma,
Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od ukupno
142 zemlje po razvoju ICT u 2012. godini, prema
 Prema
ocjenama
Svjetskog
ekonomskog foruma,
„Network
Readiness
Index“-u.
Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od ukupno 142
ICTGori
u je
2012.
prema
• zemlje
SektorpoICTrazvoju
u Crnoj
100%godini,
privatizovan,
„Network
a 99% Readiness
naseljene Index“-u.
teritorije je pokriveno mrežom
jednog
odutriCrnoj
mobilna
Upotreba
mobilnih
 Sektor
ICT
Gorioperatera.
je 100 posto
privatizovan,
a
telefona
je
na
visokom
nivou,
ali
postoji
potreba
za
99 posto naseljene teritorije je pokriveno mrežom
dodatnom
upotrebe Upotreba
Interneta, mobilnih
pogotovo
jednog
od tripromocijom
mobilna operatera.
u onim oblastima koje nisu dovoljno profitabilne da
telefona je na visokom nivou, ali postoji potreba za
bi privatni sektor ulagao u njih.
dodatnom promocijom upotrebe Interneta, pogotovo
onim oblastima koje
nisu dovoljno
da
• u Infrastrukturni
prioriteti
zavise profitabilne
od regiona.
bi Snabdijevanje
privatni sektor vodom
ulagao ui njih.
električnom energijom su
za cijelu zemlju,
dok je uzavise
sjevernom
regionu
 prioriteti
Infrastrukturni
prioriteti
od regiona.
dodatni prioritet
putna iinfrstruktura.
druge strane,suu
Snabdijevanje
vodom
električnomS energijom
priobalnom
području,
najvažniji
predstavlja
prioriteti
za cijelu
zemlju,
dok je uprioritet
sjevernom
regionu
kanalizacioni/sistem
tretmana
otpadnih
voda.
dodatni prioritet putna infrstruktura. S druge strane, u
priobalnom području, najvažniji prioritet predstavlja
kanalizacioni/sistem tretmana otpadnih voda.

Saobraćaj je veoma važan budući da igra ključnu
ulogu u povezivanju prioritetnih sektora: turizma,
poljoprivrede
trgovine. Prema
EESE
potpunosti
iskoristi isaobraćajne
veze rezultatima
za postizanje
istraživanja
fizička
infrastruktura
i
saobraćaj
su
ekonomskog rasta.
ključni izazovi za firme koje se bave trgovinom.

Potrošnja energije je na visokom nivou,
uglavnom
zbog neefikasnih
mehanizama
potrošnje.
• Specifična
konfiguracija
zemljišta,
organizacioni
U Crnoj
Gori se upotroši
2.1 puta više
energije
po
problemi
transportnom
lancu,
finansiranje
i
menadžment
i neadekvatni
ili lošina
uslovi
saobraćajne
jedinici
domaćeg proizvoda
u odnosu
prosjek
u
infrastrukture
mogućnosti
zemlje
razvijenim
zemljama,ograničavaju
a 3.3 puta više
u odnosu
na da u
potpunosti iskoristi
saobraćajne veze
za postizanje
EU, uglavnom
zbog organizacionih
slabosti
i
ekonomskog
oskudne
ili dotrajalerasta.
mreže i opreme.
Saobraćaj je veoma važan budući da igra ključnu
36
ulogu u povezivanju prioritetnih sektora: turizma,
poljoprivrede i trgovine. Prema rezultatima EESE
istraživanja fizička infrastruktura i saobraćaj su
•
•
Potrošnja energije je na visokom nivou, uglavnom
zbog neefikasnih mehanizama potrošnje. U
Crnoj Gori se potroši 2.1 puta više energije po
jedinici domaćeg proizvoda u odnosu na prosjek
u razvijenim zemljama, a 3.3 puta više u odnosu
na EU, uglavnom zbog organizacionih slabosti i
oskudne ili dotrajale mreže i opreme.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.1. Jaka i stabilna makroekonomska politika i dobro upravljanje
ekonomijom
3.1. Jaka i stabilna makroekonomska politika i dobro upravljanje ekonomijom
Makroekonomske politike treba da garantuju stabilne i predvidljive ekonomske
uslove. Snažno
upravljanje
po pravilu
kombinuje ekonomske
stvaranje većeg
brojaSnažno
Makroekonomske
politike
treba daekonomijom
garantuju stabilne
i predvidljive
uslove.
kvalitetnijih
radnih
mjesta,
borbu
protiv
inflacije
i
sprovođenje
politika
i
regulative
upravljanje ekonomijom po pravilu kombinuje stvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta, borbu
koja stimuliše dugoročne produktivne investicije. Uticaj ekonomske krize i dalje je
protiv inflacije
i sprovođenje politika i regulative koja stimuliše dugoročne produktivne investicije.
osjetan u Crnoj Gori iako se u posljednjih nekoliko godina ekonomija oporavila i
Uticaj ekonomske
krize i dalje je osjetan u 40Crnoj Gori iako se u posljednjih nekoliko godina ekonomija
finansijski sektor stabilizovao.
Sve do početka ekonomske krize, crnogorski BDP je
40
oporavila i finansijski
sektor stabilizovao.
Sve do Kao
početka
krize, crnogorski
BDPCrna
je bilježio
bilježio najveću
stopu rasta u regionu.
što jeekonomske
slučaj i sa uporednim
zemljama,
najveću stopuGora
rastajeuzabilježila
regionu. Kao
je uslučaj
sa uporednim
zemljama,
Crna
Gora
je zabilježila
oštaršto
pad
stopi irasta
BDP-a u 2009.
godini,
sa 6.9
posto
koliko je oštar
pad u stopi rasta
BDP-a
u 2009.
godini,
sa 6.9%
u 2008.
godini
na -5.7%
koliko je
iznosila
u 2008.
godini
na -5.7
posto koliko
koliko je
je iznosila
zabilježeno
u 2009.
Ovakva
situacija
zabilježeno urezultat
2009. Ovakva
situacija
rezultat
je
smanjenih
aktivnosti
bankarskog
sektora
i
umanjene
je smanjenih aktivnosti bankarskog sektora i umanjene proizvodnje, posebno
41
Međutim,41u Međutim,
2010. i 2011.
godini,iCrna
Gora
zabilježila
najuspješniji
proizvodnje, aluminijuma.
posebno aluminijuma.
u 2010.
2011.
godini,
CrnajeGora
zabilježila je
postkrizni
oporavak
od
svih
uporednih
zemalja,
dostigavši
stopu
od
2.5
posto
u 2010.
najuspješniji postkrizni oporavak od svih uporednih zemalja, dostigavši stopu od 2.5% u 2010.
odnosno
posto u godina
2011. godini.
Posljednja
ujedno
i ona
u kojoj najveću
je Crna stopu
3.2 % u 2011.odnosno
godini. 3.2
Posljednja
je ujedno
i ona u godina
kojoj jejeCrna
Gora
zabilježila
zabilježila
stopu
rasta BDP-a u odnosu na sve uporedne zemlje.
rasta BDP-a uGora
odnosu
na svenajveću
uporedne
zemlje.
Grafik 13: Stopa rasta BDP-a
Grafik 13: Stopa rasta BDP-a
Izvor: Podaci Svjetske banke o nacionalnim budžetima (Online indikatori o svjetskom razvoju)
Izvor: Podaci Svjetske banke o nacionalnim budžetima (Online indikatori o svjetskom razvoju)
U nedavno predstavljenom Nacionalnom planu razvoja Crne Gore 2013, kao tri
prioritetna razvojna sektora navedeni su: turizam, energetika i poljoprivreda i ruralni
U nedavno predstavljenom Nacionalnom planu razvoja Crne Gore 2013, kao tri prioritetna
razvojna sektora navedeni su: turizam, energetika i poljoprivreda i ruralni razvoj.42 Razlog zbog kojeg
je za jedan od prioritetnih pravaca ekonomskog razvoja odabran sektor turizma leži u činjenici da Crna
Gora već posjeduje neophodne resurse za uspješan razvoj turističke privrede. Pored toga, potencijalni
40
multiplikativni
uspješnog
razvoja 2012.
turizma
tiču se razvoja
drugih for
privrednih
Međunarodni efekti
monetarni
fond (MMF).
Montenegro
Staff Report
the 2012grana:
Articlesaobraćaja,
IV
Consultation.
IMF, 27 April.
trgovine,
bankarstva,
poljoprivrede i građevinarstva, a osjećaju se i kroz povećano zapošljavanje,
41
Ministarstvo
održivog
razvoja
i turizma. ruralni
(bez datuma).
poboljšane
uslove
života
i pospješen
razvoj. Glavni izazovi sa kojima se zemlja mora suočiti
ukoliko želi u dovoljnoj mjeri unaprijediti ovaj sektor obuhvataju loš kvalitet saobraćajne infrastrukture,
38
tretman otpadnih voda i čvrstog otpada, kao i probleme u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
Ostali ograničavajući faktori odnose se na neravnomjeran regionalni razvoj, pri čemu se priobalni region
40 Međunarodni monetarni fond (MMF). 2012. Montenegro Staff Report for the 2012 Article IV Consultation. IMF, 27 April.
41 Ministarstvo održivog razvoja i turizma. (bez datuma).
42 Evropska komisija, 2013. Prezentovan Nacionalni plan razvoja Vrne Gore. Pristupljeno 31. maja 2013.
37
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
smatra omiljenom turističkom destinacijom, koji karakteriše neadekvatno osposobljena radna snaga,
kratko trajanje turističke sezone i vidjljivo velike razlike u broju turista u vrijeme sezone i van nje.
Ruralni i poljoprivredni razvoj su takođe postavljeni kao prioriteti imajući u vidu komparativne prednosti
Crne Gore u ovom pogledu. Iste obuhvataju raznovrsnost proizvodnje i nizak nivo upotrebe pesticida i
vještačkih đubriva, što stvara dobre pretpostavke za razvoj organske proizvodnje hrane. Glavni izazovi
za budući razvoj poljoprivrede biće ispunjavanje EU zahtjeva u pogledu razvoja poljoprivredne politike.
Prioritet je dat i sektoru energetike prvenstveno zbog činjenice da je snabdijevanje energijom preduslov
za održivi ekonomski razvoj, a i usljed potrebe za sprovođenjem krucijalnih reformi u ovom sektoru.
Problemi u potrošnji energije, zavisnost od uvoza i nizak nivo korišćenja nacionalnih prirodnih izvora
energije, poput hidro potencijala, predstavljaju najveće prepreke za ekonomsku održivost države.43
Iako je Crna Gora uspješno prevazišla posljedice krize, njen negativan uticaj ostaje vidljiv u
velikom i rastućem javnom dugu i smanjenoj likvidnosti privrede.44 U 2006. godini javni dug je činio
38% BDP-a, naredne godine (2007) dug je iznosio 45%, da bi u 2012. godini dostigao nivo od 51.1%
BDP-a45. Štaviše, “bilans tekućeg računa” kao procenat BDP-a za Crnu Goru je primjetno nizak i to
na nivou od -19.62 u 2011. godini. Crna Gora tako bilježi najgori učinak od svih uporednih zemalja u
toj godini. Srbija, na primjer, bilježi znatno viši procenat od -8.37. Ipak, napredak Crne Gore od 2008.
godine je evidentan budući da je tadašnji procenat iznosio -50.58%.
Grafik 14: Bilans tekućeg računa
Grafik 14: Bilans tekućeg računa
Izvor: Međunarodni monetarni fond, Platni bilans – Statistički Godišnjak, i Svjetska banka i OECD –
o BDP-u
(Indikatori
svjetskog
razvoja– Online).
Izvor:Procjene
Međunarodni
monetarni
fond,
Platni bilans
Statistički Godišnjak, i Svjetska banka i OECD – Procjene o
BDP-u (Indikatori svjetskog razvoja Online).
Opšta je saglasnost da je sadašnji deficit tekućeg računa od 4-5 posto BDP visok,
a što je veći deficit - veći je rizik za ukupnu ekonomiju. Visok deficit tekućeg računa
platnog bilansa povećava zavisnost zemlje od stranih izvora finansiranja. Crna Gora je
održala visok nivo stranih direktnih investicija (iako isti u posljednje vrijeme bilježi
pad), što je ključno za ulazak strane valute. Ukoliko strana valuta ne uspije da pokrije
trenutni budžetski deficit, Crna Gora bi se našla u novoj ekonomskoj krizi.
43 Vlada Crne Gore, 2007. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore. Pristupljeno 25. maja 2013.
44 MMF, 2012.
Grafik 15: Inflacija, prosječne potrošačke cijene
45 Centralna banka Crne Gore, Godišnji izvještaj Glavnog ekonomiste, 2012. Javni dug (Godišnji izvještaj za 2012.)
38
Stvaranjemonetarni
ambijenta
održivi
preduzeća
Crnojbanka
Gorii OECD –
Izvor: Međunarodni
fond, za
Platni
bilans –razvoj
Statistički
Godišnjak, i u
Svjetska
Procjene o BDP-u (Indikatori svjetskog razvoja Online).
Opšta je saglasnost da je sadašnji deficit tekućeg računa od 4-5 posto BDP visok,
Opšta
je je
saglasnost
da je
sadašnji
deficit
tekućegekonomiju.
računa od 4-5%
visok,
a što računa
je veći deficit
a što
veći deficit
- veći
je rizik
za ukupnu
VisokBDP
deficit
tekućeg
- veći jeplatnog
rizik zabilansa
ukupnupovećava
ekonomiju.
Visok zemlje
deficit tekućeg
računa
bilansaCrna
povećava
zavisnost
zavisnost
od stranih
izvoraplatnog
finansiranja.
Gora je
zemlje od
stranihvisok
izvoranivo
finansiranja.
Crna Gora
je održala(iako
visokisti
nivo
stranih direktnih
investicija
održala
stranih direktnih
investicija
u posljednje
vrijeme
bilježi (iako
pad), štovrijeme
je ključno
za ulazak
strane
valute. Ukoliko
neUkoliko
uspije dastrana
pokrije
isti u posljednje
bilježi
pad), što
je ključno
za ulazakstrana
stranevaluta
valute.
valuta ne
deficit, Crna
Gora
bi se
našla
krizi. krizi.
uspije datrenutni
pokrijebudžetski
trenutni budžetski
deficit,
Crna
Gora
bi usenovoj
našlaekonomskoj
u novoj ekonomskoj
Grafik
prosječnepotrošačke
potrošačke
cijene
Grafik15:
15:Inflacija,
Inflacija, prosječne
cijene
Izvor:
Međunarodni
monetarni
fond,
Platni
bilans
– Statistički
Godišnjak,
i Svjetska
banka ibanka
OECDi –OECD
Procjene
Izvor:
Međunarodni
monetarni
fond,
Platni
bilans
– Statistički
Godišnjak,
i Svjetska
–
o BDP-u
(Indikatori
Online).
Procjene
o BDP-usvjetskog
(Indikatorirazvoja
svjetskog
razvoja Online).
Inflacijafluktuacije
u zemlji bilježi
fluktuacije nekoliko
posljednjih godina,
nekoliko godina,
posebno
u 2008.
Inflacija u zemlji bilježi
posljednjih
posebno
u 2008.
i 2010. godini,
i 2010. godini, kada je zabilježen nagli
rast odnosno pad. U drugim uporednim
40
kada je zabilježen zemljama
nagli rastimamo
odnosno
pad.
U
drugim
uporednim
zemljama
imamo
sličnu
situaciju u
sličnu situaciju u ovim vremenskim periodima. U 2008. godini,
ovim vremenskim periodima.
U
2008.
godini,
„stopa
inflacije“
u
Crnoj
Gori
skočila
je
sa
4.35
koliko
„stopa inflacije“ u Crnoj Gori skočila je sa 4.35 koliko je zabilježena u prethodnoj
godini na 8.76
posto.
2010. godine,
međutim,
ona je
opala na 0.65,
i najniži
je zabilježena u prethodnoj
godini
naDo8.76%
Do 2010.
godine,
međutim,
ona što
je je
opala
na 0.65, što je
nivo u na
odnosu
sve uporedne
zemlje
godinu. Najskoriji
govore
da je da je stopa
i najniži nivo u odnosu
sve na
uporedne
zemlje
za zatutugodinu.
Najskorijipodaci
podaci
govore
stopa inflacije u Crnoj Gori 3.18 (2011) što predstavlja nižu stopu u odnosu na
inflacije u Crnoj Gori
3.18 (2011)
predstavlja
nižu stopu
u odnosu
Bugarsku,
Island i Srbiju, ali
Bugarsku,
Island i što
Srbiju,
ali višu u odnosu
na stopu
inflacije na
u Hrvatskoj
i Sloveniji.
višu u odnosu na stopu
inflacije
Sloveniji.nivou
Prosječna
stopa
inflacije
na je
globalnom
nivou u
Prosječna
stopau Hrvatskoj
inflacije na i globalnom
u 2011.
godini
iznosila
4.98.
Navedeno
da u Crnoj
Goridapostoji
pozitivan
kojipozitivan
još jednomtrend
potvrđuje
2011. godini iznosila
je 4.98.znači
Navedeno
znači
u Crnoj
Gori trend
postoji
koji još jednom
kontinuiran
uspješan
oporavak
od ekonomskekrize.
krize.
potvrđuje kontinuiran
uspješan
oporavak
od ekonomske
Grafik 16: Da li stopa inflacije značajno utiče na konkurentnost
Grafik 16: Da li stopa inflacije značajno
utiče na konkurentnost preduzeća?
preduzeća?
Na osnovu rezultata EESE istraživanja zaključuje se da su preduzeća u Crnoj
Gori svjesna da njihove aktivnosti imaju slab uticaj na stopu inflacije. Stoga oni
makroekonomske indikatore smatraju malo relevantnim za buduće poslovne planove.
39
Više od 23 posto preduzeća izjavilo je da stopa inflacije ne utiče značajno na
konkurentnost i namjere preduzeća da šire svoju djelatnosti i dalje ulažu. Za nešto
malo veći broj preduzeća (31.3 posto) ovaj faktor je samo donekle važan.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Na osnovu rezultata EESE istraživanja zaključuje se da su preduzeća u Crnoj Gori svjesna da
njihove aktivnosti imaju slab uticaj na stopu inflacije. Stoga oni makroekonomske indikatore smatraju
malo relevantnim za buduće poslovne planove. Više od 23% preduzeća izjavilo je da stopa inflacije ne
utiče značajno na konkurentnost i namjere preduzeća da šire svoju djelatnosti i dalje ulažu. Za nešto
malo veći broj preduzeća (31.%) ovaj faktor je samo donekle važan.
Visok nivo „bruto kapitalnih investicija” je ključan za ekonomski rast. Učinak Crne Gore je veoma
loš u ovom pogledu, pri čemu samo Island od uporednih zemalja bilježi gori rezultat u 2011. godini.
Pored toga, dok su sve uporedne zemlje zabilježile umjeren pad u pogledu bruto kapitalnih investicija
u periodu 2008-2011, Crna Gora bilježi upola manji nivo, što predstavlja najveći pad u odnosu na sve
ostale zemlje. Stope “bruto domaće štednje” u Crnoj Gori su i dalje najniže u odnosu na ostale uporedne
zemlje za period 2006-2011. Posljednji dostupan podatak za Crnu Goru je -6.5% BDP-a za 2011. godinu,
što je značajno niže u odnosu na sljedeću najnižu stopu od 9.7 koju bilježi Srbija u istoj godini.
Grafik
Bruto
domaćaštednja
štednja
Grafik
17:17:
Bruto
domaća
Izvor: Podaci Svjetske banke o državnim budžetima, podaci OECD o nacionalnim budžetima (Online
indikatori svjetskog razvoja).
Izvor: Podaci Svjetske banke o državnim budžetima, podaci OECD o nacionalnim budžetima (Online
Strukturne
makroekonomske reforme u Crnoj Gori se primjetno dobro odvijaju u
indikatori svjetskog
razvoja).
odnosu na ostatak regiona, ali je napredak usporen posljednjih godina, pogotovo na
tržištima rada i u prethodno privatizovanim velikim kompanijama. Posebno se ističu
neuspješni pokušaji rješavanja pitanja viška radnika u industriji metala, potreba da se
Strukturneugovori
makroekonomske
reforme
u Crnoj
Gori se primjetno
dobropotrošnje
odvijajuu ucilju
odnosu na ostatak
o radu prilagode
potrebama
poslodavaca
a reforme javne
smanjenja
nezaposlenosti
se
moraju
riješiti
kroz
opsežniju
reformu
tržišta
rada.
regiona, ali je napredak usporen posljednjih godina, pogotovo na tržištima rada i u prethodno46 privatizovanim
Nažalost,Posebno
sekundarni
„stopi učešča
radne snage“
nisu dostupni
za Crnu
velikim kompanijama.
sepodaci
ističuoneuspješni
pokušaji
rješavanja
pitanjakako
viška
radnika u industriji
Goru, tako ni za Srbiju.47
metala, potreba da se ugovori o radu prilagode potrebama poslodavaca a reforme javne potrošnje u cilju
46
smanjenja nezaposlenosti
se morajuEESE
riješitiistraživanja
kroz opsežniju
rada.ispitanika
Nažalost, sekundarni
Prema rezultatima
u Crnoj reformu
Gori, samotržišta
11.1 posto
smatraju
da
će
se
njihovi
profiti
povećati
u
narednih
12
mjeseci,
što
je
zabrinjavajuće.
podaci o „stopi učešča radne snage“ nisu dostupni kako za Crnu Goru, tako ni za Srbiju.47
S druge strane, 32.2 posto smatra suprotno. Još jedan zabrinjavajući faktor je da je 100
posto malih preduzeća odgovorilo negativno na ovo pitanje. Interesantno je primijetiti
i da preduzeća koja postoje duži niz godina imaju pesimističan stav u ovom pogledu.
Prema rezultatima
EESE
istraživanja
Crnoj Gori,
11.1% 31.1
ispitanika
smatraju
Na primjer,
od preduzeća
kojau posluju
duže samo
od 5 godina,
posto ne
očekujeda će se njihovi
profiti povećatinikakvo
u narednih
12 mjeseci,
što je
zabrinjavajuće.
S druge
strane,
32.2% smatra suprotno.
povećanje
profita, a samo
10.8
posto smatra ovakvo
povećanje
vjerovatnim.
Još jedan zabrinjavajući faktor je da je 100% malih preduzeća odgovorilo negativno na ovo pitanje.
Interesantno je primijetiti i da preduzeća koja postoje duži niz godina imaju pesimističan stav u ovom
46 MMF, 2012.
47 Stopa učešća radne snage je dio stanovništva od 15 do 64 godina koje je ekonomski aktivno. Stopa učešća radne snage čini
broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Radna snaga je zbir zaposlenih i nezaposlenih lica.
MMF, 2012.
Stopa učešća radne snage je dio stanovništva od 15 do 64 godina koje je ekonomski aktivno. Stopa učešća
radne snage čini broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Radna snaga je zbir
40
zaposlenih i nezaposlenih lica.
46
47
42
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
pogledu. Na primjer, od preduzeća koja posluju duže od 5 godina, 31.1% ne očekuje nikakvo povećanje
profita, a samo 10.8% smatra ovakvo povećanje vjerovatnim.
Grafik 18: Po Vašem mišljenju, da li preduzeća očekuju povećanje profita u
Grafik 18: PoGrafik
Vašem
mišljenju,
da li(prema
preduzeća
očekuju
povećanje
uu narednih 12 mjeseci
18: Po12
Vašem
mišljenju,
da liveličini
preduzeća
očekuju povećanje
profita
narednih
mjeseci
preduzeća
i brojuprofita
zaposlenih)
veličini
preduzeća
i broju
zaposlenih)
narednih (prema
12 mjeseci
(prema veličini
preduzeća
i broju
zaposlenih)
Situacija je slična
kadajesu slična
u pitanju
očekivanja
ostalih
makroekonomskih
indikatora za
Situacija
kada i su
u pitanju povodom
i očekivanja
povodom
ostalih
makroekonomskih indikatora za naredne 3 godine.
naredne 3 godine.
Situacija je slična kada su u pitanju i očekivanja povodom ostalih
Grafik 19: Očekivanja povodom:
makroekonomskih indikatora za naredne 3 godine.
Grafik 19: Očekivanja povodom:
Grafik 19: Očekivanja povodom:
43
Ne tako optimistični signali proizilaze iz podatka da 43.3% preduzeća smatra da će se broj zaposlenih
smanjiti u naredne 3 godine. Istovremeno, skoro 50% preduzeća je mišljenja da će se prosječne prodajne
43 3 godine.
cijene i prosječni troškovi po jedinici povećati u naredne
Rezultati EESE istraživanja takođe pokazuju da najveću prepreku za povećanje produktivnosti
preduzeća u Crnoj Gori predstavljaju troškovi zarada, praćeni nedostatkom vještina i negativnim
stavovima zaposlenih. Ovo je potvrđeno i u izvještajima Svjetske banke gdje su evidentirani problemi
41
da će se broj zaposlenih smanjiti u naredne 3 godine. Istovremeno, skoro 50 posto
preduzeća je mišljenja da će se prosječne prodajne cijene i prosječni troškovi po
Ne povećati
tako optimistični
signali
proizilaze iz podatka da 43.3 posto preduzeća smatra
jedinici
u naredne
3 godine.
daStvaranje
će se broj ambijenta
zaposlenih smanjiti
u naredne
3 godine.
Istovremeno,
skoro
50 posto
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
Gori
preduzeća
je
mišljenja
da
će
se
prosječne
prodajne
cijene
i
prosječni
troškovi
po
Rezultati EESE istraživanja takođe pokazuju da najveću prepreku za povećanje
jedinici
povećati
u
naredne
3
godine.
produktivnosti preduzeća u Crnoj Gori predstavljaju troškovi zarada, praćeni
nedostatkom vještina i negativnim stavovima zaposlenih. Ovo je potvrđeno i u
loše radne etike
i Rezultati
niskogSvjetske
nivoa
produktivnosti
kao faktora
kojiprepreku
u najvećoj
mjeri
ugrožavaju
EESE istraživanja
pokazuju
daproblemi
najveću
za etike
povećanje
izvještajima
banke gdjetakođe
su rada
evidentirani
loše
radne
i niskog
produktivnosti
preduzeća
u
Crnoj
Gori
predstavljaju
troškovi
zarada,
praćeni
poslovanje preduzeća
u
Crnoj
Gori.
nivoa produktivnosti rada kao faktora koji u najvećoj mjeri ugrožavaju poslovanje
nedostatkom vještina i negativnim stavovima zaposlenih. Ovo je potvrđeno i u
preduzeća
u Crnoj Gori.
izvještajima
Svjetskenajveću
banke gdje
su evidentirani
problemi
loše radne etike
i niskog u
Grafik 20:
Šta predstavlja
prepreku
za
poboljšanje
produktivnosti
za preduzeća
Grafik
20:
Šta predstavlja
prepreku
za poboljšanje
produktivnosti
za
nivoa produktivnosti
rada kao najveću
faktora
koji
u
najvećoj
mjeri
ugrožavaju
poslovanje
Crnoj
Gori?
preduzeća u Crnoj Gori?
preduzeća u Crnoj Gori.
Grafik 20: Šta predstavlja najveću prepreku za poboljšanje produktivnosti za
preduzeća u Crnoj Gori?
Iz grafika
se vidi
da su zarada
upravo (za
troškovi
(za 44.26
preduzeća)
najveća
Iz grafika se vidi
da su upravo
troškovi
44.26 zarada
preduzeća)
najveća
prepreka za
poslovanje.
prepreka za poslovanje. Sljedeći na listi su nedostatak vještina (za 30.3 posto
Iz grafika sevještina
vidi da(za
su 30.3%
upravo preduzeća)
troškovi zarada
(za 44.26
Sljedeći na listi su nedostatak
i negativan
stavpreduzeća)
(za skoronajveća
20% preduzeća).
preduzeća) i negativan stav (za skoro 20 posto preduzeća).
prepreka za poslovanje. Sljedeći na listi su nedostatak vještina (za 30.3 posto
preduzeća) i negativan stav (za skoro 20 posto preduzeća).
Grafik 21: Koji faktor u najvećoj mjeri ograničava mogućnost preduzeća da
Grafik 21: Koji faktor u najvećoj mjeri ograničava mogućnost preduzeća da poveća
poveća
Grafik 21: Koji faktor u najvećoj
mjeri
ograničava mogućnost preduzeća da
proizvodnju?
proizvodnju?
poveća
proizvodnju?
4444
Za više od 62% preduzeća ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje su finansije, nakon čega
slijedi broj narudžbi i radna snaga.
42
Za više od 62 posto preduzeća ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje su
Stvaranje
ambijenta
za broj
održivi
razvoj
preduzeća
finansije,
nakon
čega slijedi
narudžbi
i radna
snaga. u Crnoj Gori
48
Ključni indikatori
Stopa rasta BDP-a (GDP Growth Rate,
%)
Godišnja stopa rasta
bruto
domaćeg
proizvoda
(BDP)
po
tržišnim
cijenama
u
konstantnoj valuti. BDP
predstavlja zbir bruto
dodate vrijednosti od
strane svih rezidentnih
proizvođača u zemlji,
plus porezi na proizvode
i minus subvencije koje
nisu
uključene
u
vrijednost
proizvoda.
Računa
se
bez
oduzimanja amortizacije
na montažna sredstva ili
na osiromašivanje ili
degradaciju
prirodnih
resursa.
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
4.2
8.6
10.7
6.9
-5.7
2.5
3.2
Bugarska
6.4
6.5
6.4
6.2
-5.5
0.4
1.7
Hrvatska
4.3
4.9
5.1
2.1
-6.9
-1.4
0.0
Island
7.2
4.7
6.0
1.2
-6.6
-4.0
2.6
Srbija
5.4
3.6
5.4
3.8
-3.5
1.0
2.0
Slovenija
4.0
5.8
6.9
3.6
-8.0
1.4
-0.2
Svijet
3.5
4.0
3.9
1.3
-2.2
4.4
2.7
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-39.49
-50.58
-29.56
-24.62
-19.62
Bugarska
-27.16
-22.91
-8.76
-1.67
0.42
Hrvatska
-7.29
-8.74
-4.90
-1.55
-0.71
Island
-15.64
-26.57
-11.62
-8.05
-6.16
Srbija
-17.69
-21.76
-7.14
-7.34
-8.37
-4.86
-6.14
-0.67
-0.58
0.01
Godišnja stopa rasta BDP-a, u procentima.
Izvor:
Podaci
Svjetske
banke
o
nacionalnim
budžetima (Online indikatori
o svjetskom razvoju). 48
Drugi korisni indikatori
Bilans tekućeg računa (Current Account Balance, %
BDP)
Bilans tekućeg računa (zove se i
„suficit/deficit tekućeg računa)
predstavlja sumu neto izvoza
roba i usluga, neto dohotka i neto
tekućih transfera. Predstavlja
jedne
evidenciju
transakcija
države s ostatkom svijeta.
Pokazuje da li država „živi za svoj
račun“.
Ukoliko
država
u
inostranstvu troši više nego što
zarađuje
od
inostranstva,
neophodne su korektivne mjere,
npr.
da
zadrži
vrijednost
48
Slovenija
% BDP-a.
World Bank Databank.
45
48 World Bank Databank.
43
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
4950
sopstvene valute u odnosu na
valute drugih država. Platni bilans
jeste
sistem
dvojnog
računovodstva koji pokazuje sve
tokove roba i usluga u i iz
ekonomije. Sve transakcije se
dva puta evidentiraju –kao
potraživanje i kao dugovanje. U
principu, neto bilans treba da
bude jednak nuli, ali u praksi
računi često nisu u ravnoteži, što
zahtijeva uravnoteženje kroz
uvođenje
neto
grešaka
i
propusta. Pozitivan tekući račun
(suficit) veže se za pozitivan neto
izvoz. Ukoliko je tekući račun
platnog bilansa negativan, on
mjeri udio domaćih investicija
koje se finansiraju stranom
štednjom.
Izvor: Međunarodni monetarni fond,
Statistički godišnjak platnog bilansa, i
Svjetska banka i OECD - Procjena
BDP-a (Online indikatori o svjetskom
razvoju).49
Bruto kapitalne investicije
Formation, % BDP-a)
(Gross
Bruto kapitalne investicije sastoje
se od izdataka za nabavku
osnovnih sredstava plus neto
promjene u zalihama. Osnovna
sredstva
obuhvataju
oplemenjivanje
zemljišta
(uz
ograde, rovove, drenaža, itd.);
postrojenja, mašine i opremu;
izgradnju puteva, željeznice i sl.
kao škole, kancelarije, bolnice,
privatne rezidencijalne kuće,
komercijalne
i
industrijske
zgrade.
Zalihe
predstavljaju
uskladištenu robu koje firme drže
za
slučaj
privremenih
ili
neočekivanih
fluktuacija
u
proizvodnji ili prodaji, i „tekući
rad“. Bruto kapitalne investicije
(stopa investicija ili bruto domaće
investicije), zajedno sa stranim
direktnim investicijama su veoma
važne za ekonomski razvoj i
ekonomski rast. Visok nivo bruto
kapitalnih
investicija
u
određenom vremenskom periodu
ukazuje na rast vrijednosti zaliha.
Visok nivo investicija doprinosi
ekonomskom rastu.
Source:
Izvor:
Međunarodni
Capital
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
25.4
33.8
40.7
27.1
22.8
19.5
Bugarska
32.1
34.1
37.5
29.4
22.9
23.1
Hrvatska
29.4
29.4
30.4
24.9
21.7
21.1
Island
35.6
29
24.6
13.9
12.5
14.2
Srbija
24.1
29
29.7
23
22.8
24.9
Slovenija
28.9
32
31.9
22.5
22.6
21.6
Svijet
22.3
22.5
22
19.1
19.8
19.9
2006
2007
2008
2009
2010
2011
-4.3
-8.5
-13.9
-6.2
-5.6
-6.5
14.6
14.4
17.0
20.5
21.0
23.8
% BDP-a.
49monetarni
Isto
fond, Statistički godišnjak
platnog bilansa, i Svjetska banka i
OECD - Procjena BDP-a (Online
49 Isto.
46
indikatori o svjetskom razvoju)50
50 Isto.
Bruto domaća štednja
Savings, % BDP-a)
(Gross
Bruto domaća štednja računa se
oduzimanjem ukupnih izdataka
na potrošnju od BDP-a po
tekućim cijenama. Visoka stopa
Domestic
Crna Gora
Bugarska
44
direktnim investicijama su veoma
važne za ekonomski razvoj i
ekonomski rast. Visok nivo bruto
kapitalnih
investicija
u
Stvaranje ambijenta
određenom vremenskom
periodu
ukazuje na rast vrijednosti zaliha.
Visok nivo investicija doprinosi
ekonomskom rastu.
5152
Source:
Izvor:
Međunarodni
za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
monetarni fond, Statistički godišnjak
platnog bilansa, i Svjetska banka i
OECD - Procjena BDP-a (Online
indikatori o svjetskom razvoju)50
Bruto domaća štednja
Savings, % BDP-a)
(Gross
Bruto domaća štednja računa se
oduzimanjem ukupnih izdataka
na potrošnju od BDP-a po
tekućim cijenama. Visoka stopa
bruto domaće štednje obično
ukazuje na visok potencijal
države za investiranje. Štednja
stoga može biti veoma važna za
količinu fiksnog kapitala, što dalje
doprinosi ekonomskom rastu.
Međutim, povećana štednja ne
korespondira uvijek povećanim
investicijama. Ukoliko se štednja
ne deponuje u finansijske
posrednike kao što su banke, ne
postoji šansa da ona procirkuliše
kao
investicija
od
strane
poslovnih subjekata. Ovo znači
da štednja može rasti i bez rasta
investicija, i na taj način može
prouzrokovati smanjenje tražnje,
prije nego ekonomski rast. U
kratkom roku, ukoliko je nivo
štednje niži od investicija, to
može dovesti do rasta agregatne
tražnje i ekonomskog buma. Na
dugi rok, ako je nivo štednje niži
od
nivoa
investicija,
sa
vremenom
se
smanjuju
i
investicije i prilike za ekonomski
rast.
50
Domestic
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-4.3
-8.5
-13.9
-6.2
-5.6
-6.5
Bugarska
14.6
14.4
17.0
20.5
21.0
23.8
Hrvatska
22.7
22.2
22.7
21.4
21.2
21.0
Island
17.4
18.4
21.8
22.5
22.6
22.8
Srbija
2.6
4.8
5.3
6.3
9.7
Slovenija
28.4
30.2
28.7
23.9
23.2
22.6
Svijet
22.2
22.5
21.5
19.2
19.7
19.5
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
2.9
4.3
8.8
3.5
0.7
3.2
Bugarska
7.3
8.4
12.3
2.8
2.4
4.2
Hrvatska
3.2
2.9
6.1
2.4
1.0
2.3
Island
6.7
5.1
12.7
12.0
5.4
4.0
Srbija
11.7
6.4
12.4
8.1
6.1
11.1
Slovenija
2.5
3.6
5.7
0.9
1.8
1.8
Svijet
4.4
5.1
9.0
2.9
3.6
5.0
% BDP-a.
Izvor: Međunarodni monetarni fond,
Isto
Statistički
godišnjak platnog bilansa, i
Svjetska banka i OECD - Procjena
BDP-a (Online indikatori o svjetskom
razvoju).51
47
Inflacija, Promjena prosječnih potrošačkih
cijena u procentima (Inflation, Average
consumer price change in per cent)
Indeks potrošačkih cijena
odražava promjene u troškovima
za prosječnog potrošača koji su
potrebni za potrošačku korpu.
Izvor: Međunarodni monetarni fond,
Statistički godišnjak platnog bilansa, i
Svjetska banka i OECD - Procjena
BDP-a (Online indikatori o svjetskom
razvoju).52
Godišnja procentualna promjena.
51 Isto.
52 Isto.
3.2. Trgovina i održive ekonomske integracije
45
Trgovina može imati pozitivne efekte na zapošljavanje. Međutim, kako trgovina
može voditi i ka promjeni mjesta rada, povećanoj neformalnosti i rastućoj dohodovnoj
nejednakosti, uticaj trgovinskih politika na zapošljavanje i dostojanstven rad mora se
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.2. Trgovina i održive ekonomske integracije
Trgovina može imati pozitivne efekte na zapošljavanje. Međutim, kako trgovina može voditi i ka
promjeni mjesta rada, povećanoj neformalnosti i rastućoj dohodovnoj nejednakosti, uticaj trgovinskih
politika na zapošljavanje i dostojanstven rad mora se pažljivo razmotriti. Crna Gora je integrisala
programe promocije izvoza u nacionalnu politiku, ali je obim dostupnih finansijskih sredstava za njihovo
sprovođenje smanjen.53 U periodu 2011-2012. Crna Gora je zabilježila pad od pet mjesta u izvještaju
Svjetske banke o prekograničnoj trgovini, sa 37. na 42. mjesto. Ona se, međutim, dobro kotira u odnosu
na druge uporedne zemlje, s izuzetkom Islanda.
„Trgovina“ kao indikator predstavlja zbir uvoza i izvoza roba i usluga i njihovo učešće u BDP.
Za neke države, posebno one manje, ona prelazi 100%, kao što je slučaj sa Crnom Gorom. U periodu
2006-2008 Crna Gora bilježi konstantan napredak u ovom pogledu. Međutim, u 2009. godini, kao i u
ostalim uporednim zemljama, učešće trgovine u BDP-u u Crnoj Gori je smanjeno, najvjerovatnije pod
uticajem ekonomske krize. Napredak Crne Gore od tada je vidljiv iako Bugarska i Slovenija bilježe
najbrži oporavak od pada 2009. godine.
EESE istraživanje je velikim dijelom obuhvatilo probleme i buduća očekivanja crnogorskih
kompanija po pitanju produktivnosti i mogućnosti povećanja izvoza. Poseban osvrt dat je na procedure
i načine pojednostavljenja i kreiranja boljih uslova za izvoz domaćih proizvoda.
Poseban osvrt dat je na procedure i načine pojednostavljenja i kreiranja boljih uslova
za izvoz domaćih proizvoda.
Grafik
preduzećabilježe
bilježeporast
porastu ukoličini
količini
proizvoda
izvoze?
Grafik22:
22: Da
Da li preduzeća
proizvoda
kojekoje
izvoze?
U većini slučajeva, ispitanici nisu odgovorili na ovo pitanje. Od onih koji su
odgovorili, samo
3.4 posto
da je količina
izvezene
robe
u odnosu
na
U većini slučajeva,
ispitanici
nisusmatra
odgovorili
na ovo
pitanje.
Odpovećana,
onih koji
su odgovorili,
samo
30.3 posto onih koji smatraju da je količina izvezene robe samo donekle povećana.
3.4% smatra da je količina izvezene robe povećana, u odnosu na 30.3% onih koji smatraju da je količina
izvezene robe samo „Indeks
doneklepodsticanja
povećana.
trgovine“ mjeri faktore, politike i usluge koje olakšavaju brži
protok roba van granica do krajnje destinacije. Na skali od 1 do 7, pri čemu više
vrijednosti označavaju da je zemlja uspješna u omogućavanju slobodnog protoka roba,
Crna Gora se
nalazi na mjeri
nivou faktore,
4.5 u 2012.
godini,i zadržavajući
iz 2010.
kojiprotok
je
„Indeks podsticanja
trgovine“
politike
usluge kojeučinak
olakšavaju
brži
roba van
bio na
nivou 4.47.Na
Nažalost,
podaci
za 7,
Crnu
prethodni
period nisu
dostupni. da je zemlja
granica do krajnje
destinacije.
skali od
1 do
priGoru
čemuzaviše
vrijednosti
označavaju
Međutim, ako podatke dostupne za 2010. i 2012. uporedimo sa podacima ostalih
uspješna u omogućavanju
slobodnog
roba, Crna
se nalazi
na nivou
u 2012. godini,
uporednih zemalja
za istiprotoka
period, vidjećemo
da Gora
Hrvatska
i Slovenija
imaju 4.5
učinak
zadržavajući učinak
2010. koji Bugarska
je bio nai Srbija
nivou bilježe
4.47. Nažalost,
podaci
Crnu Goru
sličan iz
crnogorskom,
niže rezultate,
dok za
je Island
daleko za prethodni
najjači u obje godine.
Imajući
u vidu
Svjetske
brojPristupljeno
dokumenata
za uvoz
i izvoz u Crnoj
53 OECD, 2012. Politički
indeks
MSPpodatke
Zapadnog
Balkanabanke,
i Turske.
2 maja
2013.
Gori je ostao nepromijenjen u periodu 2007-2012. i iznosi 7 u oba slučaja. Ovo je
slično situaciji u drugim uporednim zemljama, gdje je na Islandu bilo potrebno 5
dokumenata u oba slučaja, a u Hrvatskoj 7 za izvoz i 8 za uvoz. Kad je u pitanju broj
46 on iznosi 14 u periodu 2007-2012. Slična
dana potrebnih za uvoz i izvoz u Crnoj Gori
situacija je i u Srbiji gdje je potrebno 12 dana za izvoz i 14 dana za uvoz u 2012. i u
Bugarskoj gdje je potreban 21 dan za izvoz i 17 za uvoz u istoj godini.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
period nisu dostupni. Međutim, ako podatke dostupne za 2010. i 2012. uporedimo sa podacima ostalih
uporednih zemalja za isti period, vidjećemo da Hrvatska i Slovenija imaju učinak sličan crnogorskom,
Bugarska i Srbija bilježe niže rezultate, dok je Island daleko najjači u obje godine.
Imajući u vidu podatke Svjetske banke, broj dokumenata za uvoz i izvoz u Crnoj Gori je ostao
nepromijenjen u periodu 2007-2012. i iznosi 7 u oba slučaja. Ovo je slično situaciji u drugim uporednim
zemljama, gdje je na Islandu bilo potrebno 5 dokumenata u oba slučaja, a u Hrvatskoj 7 za izvoz i
8 za uvoz. Kad je u pitanju broj dana potrebnih za uvoz i izvoz u Crnoj Gori on iznosi 14 u periodu
2007-2012. Slična situacija je i u Srbiji gdje je potrebno 12 dana za izvoz i 14 dana za uvoz u 2012. i u
Bugarskoj gdje je potreban 21 dan za izvoz i 17 za uvoz u istoj godini.
Iako je Crna Gora smanjila broj neophodnih dokumenata u svrhu pojednostavljenja procedura za
trgovinu, moraju se pomenuti i problemi koji postoje. Na primjer, očigledan je nedostatak resursa koji
ograničava mogućnost elektronskog podnošenja dokumentacije. Prema podacima iz EESE istraživanja,
15.2% preduzeća vjeruje da ne postoji mogućnost elektronskog podnošenja dokumenata, dok je samo
1.3% odgovorilo da je isto moguće. Najveći procenat (35.4%) smatra da se ova mogućnost rijetko
koristi.
Kada je u pitanju postojanje podsticaja od strane Vlade, na primjer, u smislu poreskih olakšica,
Kada je u pitanju postojanje podsticaja od strane Vlade, na primjer, u smislu
većina preduzećaporeskih
u EESEolakšica,
istraživanju
(25.6%) smatra da su iste dostupne samo donekle. Nije zanemarljiv,
većina preduzeća u EESE istraživanju (25.6 posto) smatra da su iste
međutim, procenat
preduzeća
koji smatra
da ovakvi podsticaji
ne postoje
(18.9%
ukupnog
dostupne
samo donekle.
Nije zanemarljiv,
međutim, procenat
preduzeća
kojiod
smatra
da broja
ispitanih preduzeća).
ovakvi podsticaji ne postoje (18.9 posto od ukupnog broja ispitanih preduzeća).
Grafik
23: Kreditne
garancije
i pristup
kreditima?
Grafik
23: Kreditne
garancije
i pristup
kreditima?
Samo 2.4 posto preduzeća u EESE istraživanju smatra da su kreditne garancije i
za finansiranje
trgovinsko-orjentisanih
aktivnostigarancije
preduzeća
razvijeni
u
Samo 2.4%krediti
preduzeća
u EESE istraživanju
smatra da su kreditne
i krediti
za finansiranje
potpunosti.
S druge
strane, 7.2
posto preduzeća
izjavilo
je da
preduzeća
generalno izjavilo
trgovinsko-orjentisanih
aktivnosti
preduzeća
razvijeni
u potpunosti.
S druge
strane,
7.2% preduzeća
nemaju pristup kreditnim garancijama, dok je 9.5 posto izjavilo da nema pristup
je da preduzeća kreditima
generalnozanemaju
pristup kreditnim garancijama, dok je 9.5% izjavilo da nema pristup
finansiranje trgovinsko-orjentisanih aktivnosti. Kad je u pitanju pristup
kreditima za finansiranje
trgovinsko-orijentisanih
aktivnosti.
Kad je
u pitanju
pristup samo
informacijama
o
informacijama
o trgovinskim procedurama,
tarifama,
taksama
i porezima,
5.6
posto preduzeća
smatra
da preduzeća
u potpunosti
ostvaruju
pristup smatra
istima. Najveći
trgovinskim procedurama,
tarifama,
taksama
i porezima,
samo 5.6%
preduzeća
da preduzeća u
procenat
preduzeća
da procenat
je pristuppreduzeća
uglavnom omogućen
posto),
a samo 8.9
potpunosti ostvaruju
pristup
istima.smatra
Najveći
smatra da (42.2
je pristup
uglavnom
omogućen
posto smatra ovakve informacije nedostupnim. Carinske procedure nisu pozitivno
(42.2%), a samo 8.9% smatra ovakve informacije nedostupnim. Carinske procedure nisu pozitivno
ocijenjene. Samo 1.2 posto preduzeća se u potpunosti slaže sa konstatacijom da
ocijenjene. Samopostoje
1.2% preduzeća
se u potpunosti
slaže sa
konstatacijom
da postojeuvoz
efikasne
i transparentne
efikasne i transparentne
carinske
procedure
koje olakšavaju
i izvoz,
dok
carinske procedure
koje
olakšavaju
uvoz
i izvoz, dok
11%
u potpunosti
ne ispitanika
slaže sa izjavom.
se 11
posto
ispitanika
u potpunosti
ne se
slaže
sa ispitanika
izjavom. Najveći
procenat
posto) (45.1%)
se donekle
sa ovom
Najveći procenat(45.1
ispitanika
seslaže
donekle
slažekonstatacijom.
sa ovom konstatacijom.
Standardizacija i sertifikacija su prepoznati kao veoma važni segmenti za sektor
trgovine i izvoza proizvoda. Rezultati EESE istraživanja pokazuju da samo 6.6 posto
preduzeća smatra da sertifikacija ne zadovoljava neophodne standarde, dok 45 posto
smatra da je proces sertifikacije samo 47
djelimično usaglašen sa standardima. Na pitanje
kako se primjenjuje sertifikacioni okvir, 38.7 posto preduzeća je zaključilo da se to
radi efektivno i konzistentno, dok 9.3 posto preduzeća smatra suprotno. Procedura
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Standardizacija i sertifikacija su prepoznati kao veoma važni segmenti za sektor trgovine i izvoza
proizvoda. Rezultati EESE istraživanja pokazuju da samo 6.6% preduzeća smatra da sertifikacija ne
zadovoljava neophodne standarde, dok 45% smatra da je proces sertifikacije samo djelimično usaglašen
sa standardima. Na pitanje kako se primjenjuje sertifikacioni okvir, 38.7% preduzeća je zaključilo da se
to radi efektivno i konzistentno, dok 9.3% preduzeća smatra suprotno. Procedura dobijanja sertifikata o
porijeklu ili druge dokumentacije za 11.8% respondenata ne predstavlja problem, dok ga 36.8 % ispitanika
smatra donekle komplikovanim procesom. Za 22.4% preduzeća proces je uglavnom komplikovan.
Jedan od elemenata gore navedenog indikatora („Indeks podsticanja trgovine“) odnosi se na
fizičku infrastrukturu potrebnu za obavljanje trgovine, kao i dostupnost teretnih transportnih sredstava.
Na probleme koji postoje u ovim oblastima ukazuju podaci iz EESE istraživanja. Od ukupnog broja
preduzeća obuhvaćenih istraživanjem, 20.5% smatra da je postojeća infrastruktura nedovoljna za
efikasan
uvozizi izvoz
dok 9%Od
smatra
da uopšte
ne postojiobuhvaćenih
mogućnost izbora
teretnih transportnih
podaci
EESE roba,
istraživanja.
ukupnog
broja preduzeća
istraživanjem,
sredstava
do
i
od
krajnje
destinacije.
Podaci
pokazuju
da
nijedno
preduzeće
nije
sa tim da
20.5 posto smatra da je postojeća infrastruktura nedovoljna za efikasan uvoz i saglasno
izvoz
postojeća
infrastruktura
potpunosti
odgovara
efikasnom
uvozu
i izvozu,
a samo
1.3% je u potpunosti
roba,
dok 9 posto usmatra
da uopšte
ne postoji
mogućnost
izbora
teretnih
transportnih
saglasno
sa konstatacijom
da postoji
mogućnost
izbora
teretnog
sredstvanije
do i od krajnje
sredstava
do i od krajnje
destinacije.
Podaci
pokazuju
da transportnog
nijedno preduzeće
saglasno sa tim da postojeća infrastruktura u potpunosti odgovara efikasnom uvozu i
destinacije.
izvozu, a samo 1.3 posto je u potpunosti saglasno sa konstatacijom da postoji
mogućnost izbora teretnog transportnog sredstva do i od krajnje destinacije.
Grafik 24: Infrastruktura/transport:
Grafik 24: Infrastruktura/transport:
Crna jeGora
jedinau regionu
zemlja koja
u regionu
kojanije
jošzaokružila
uvijek nije
zaokružila i zakonodavni
Crna Gora
jedinajezemlja
još uvijek
i implementirala
implementirala
zakonodavni
okvir
i
infrastrukturu
u
pogledu
tehničke
regulative
koja
okvir i infrastrukturu u pogledu tehničke regulative koja se odnosi na trgovinu. Regulativa
podrazumijeva
se
odnosi
na
trgovinu.
Regulativa
podrazumijeva
usvajanje
nekih
ili
svih
standarda
EU
usvajanje nekih ili svih standarda EU i usklađenost sa sanitarnim i fitosanitarnim standardima, kao
i usklađenost sa sanitarnim i fitosanitarnim standardima, kao i izgradnju metrološke i
i izgradnju metrološke i infrastrukture nadgledanja tržišta i efektivne procjene usklađenosti. Rad
infrastrukture nadgledanja tržišta i efektivne procjene usklađenosti. Rad institucija se
institucija
mora unaprijediti
u skladu
sa zahtjevima
i unaprijediti
njihovi
kapaciteti
moraseunaprijediti
u skladu
sa zahtjevima
EU i EU
unaprijediti
njihovi
kapaciteti
za za pružanje
54
administrativnih
i
pravnih
informacija
biznis
zajednici,
a
posebno
malim
i
srednjim
preduzećima.
pružanje administrativnih i pravnih informacija biznis zajednici, a posebno malim i
srednjim preduzećima.54
54 Isto
48
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik25:
25:Neto
Netopriliv
prilivdirektnih
direktnihstranih
stranihinvesticija
investicija
Grafik
Izvor: Međunarodni monetarni fond, Međunarodna finansijska statistika i o platnim bilansima & online
indikatori o svjetskom razvoju
Izvor: Međunarodni monetarni fond, Međunarodna finansijska statistika i o platnim bilansima & online
indikatori o svjetskom razvoju
Kada je riječ o „stranim direktnim investicijama“, Crna Gora je lider među
ostalim zemljama u tranziciji.55 SDI mjeri neto priliv investicija u cilju trajnog
upravljanja preduzećem u zemlji koja nije matična zemlja investitora. Procenat SDI u
Kada jeCrnoj
riječGori
o „stranim
investicijama“,
Crna
Gora je
lider među
je veći u direktnim
odnosu na sve
uporedne zemlje
u periodu
2008-2011.,
ali ostalim
isto tako zemljama
u tranziciji.55 bilježi
SDI mjeri
priliv
u cilju2009.
trajnog
upravljanja
preduzećem
u zemlji koja
pad uneto
odnosu
na investicija
rekord postignut
godine.
Ovo je uglavnom
rezultat
globalne
ekonomskeProcenat
krize.56 Ipak,
Gora
bilježi procenat
od 12.41 zemlje u
nije matična zemlja
investitora.
SDIuu2011.
Crnojgodini
Gori Crna
je veći
u odnosu
na sve uporedne
stranih ali
direktih
investicija,
najveći
u poređenju
sapostignut
ostalim zemljama.
Na drugom
periodu 2008-2011.,
isto tako
bilježi pad
u odnosu
na rekord
2009. godine.
Ovo je uglavnom
mjestu je Island sa procentom
SDI od 7.89 posto.
56
rezultat globalne ekonomske krize. Ipak, u 2011. godini Crna Gora bilježi procenat od 12.41 stranih
direktih investicija, najveći u poređenju sa ostalim zemljama. Na drugom mjestu je Island sa procentom
SDIKljučni
od 7.89%.
indikatori
Trgovina (Trade, % BDP-a)
Trgovina predstavlja zbir izvoza
i uvoza roba i usluga mjerenih
kroz učešće u bruto domaćem
proizvodu. Ima vrijednosti od 0
do +∞.
Izvor: podaci Svjetske banke o
nacionalnim budžetima (Online
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
126.6
129.7
132.2
97.5
97.8
106.4
Bugarska
140.0
138.6
136.9
103.8
116.7
132.3
Hrvatska
92.4
91.8
91.9
76.7
79.2
83.7
Island
82.7
80.0
91.6
97.1
102.6
110.1
Srbija
81.3
85.2
88.7
76.4
86.3
87.3
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (bez datuma).
United States Department of State. 2013. Investment Climate Statement – Montenegro. Pristupljeno 27.
maja
57 2013.
55
56
52
55 Ministarstvo održivog razvoja i turizma (bez datuma).
56 United States Department of State. 2013. Investment Climate Statement – Montenegro. Pristupljeno 27. maja 2013.
57 World Bank Databank.
49
upravljanja preduzećem u zemlji koja nije matična zemlja investitora. Procenat SDI u
Crnoj Gori je veći u odnosu na sve uporedne zemlje u periodu 2008-2011., ali isto tako
bilježi pad u odnosu na rekord postignut 2009. godine. Ovo je uglavnom rezultat
globalne ekonomske
krize.
Ipak, u 2011.
godini
Crna Gora
bilježi procenat
Stvaranje
ambijenta
za56održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
Gori od 12.41
stranih direktih investicija, najveći u poređenju sa ostalim zemljama. Na drugom
mjestu je Island sa procentom SDI od 7.89 posto.
58 59
Ključni indikatori
Trgovina (Trade, % BDP-a)
Trgovina predstavlja zbir izvoza
i uvoza roba i usluga mjerenih
kroz učešće u bruto domaćem
proizvodu. Ima vrijednosti od 0
do +∞.
Izvor: podaci Svjetske banke o
nacionalnim budžetima (Online
indikatori o svjetskom razvoju).57
Napomena: učešće trgovine u
BDP odnosi se na zbir uvoza i
izvoza i zato može prelaziti 100
posto.
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
126.6
129.7
132.2
97.5
97.8
106.4
Bugarska
140.0
138.6
136.9
103.8
116.7
132.3
Hrvatska
92.4
91.8
91.9
76.7
79.2
83.7
Island
82.7
80.0
91.6
97.1
102.6
110.1
Srbija
81.3
85.2
88.7
76.4
86.3
87.3
133.6
140.8
137.5
115.3
130.3
143.5
56.5
57.4
59.7
51.2
56.1
59.1
Slovenija
Svijet
Učešće trgovine (%) u BDP.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (bez datuma).
United States Department of State. 2013. Investment Climate Statement – Montenegro. Pristupljeno 27.
Indeks
2008
2009
2010
2012
maja
2013.podsticanja trgovine (Enabling Trade Index ETI)
55
56
Indeks podsticanja trgovine
mjeri faktore, politike i usluge
koji olakšavaju slobodan protok
roba izvan granica i prema
određenoj destinaciji. Indeks
indikatori o svjetskom razvoju).57
ove faktore svrstava u 4
Napomena: (1)
učešće
trgovine
u
kategroije:
pristup
tržištu,
BDP odnosi se na zbir uvoza i
(2)
administracija na granici, (3)
izvoza i zato može prelaziti 100
saobraćajna
i komunikaciona
posto.
struktura
i
(4)
poslovno
okruženje.
52
Crna Gora
-
-
4.47
4.5
Bugarska
4.31
3.76
3.87
3.93
Hrvatska
4.45
4.36
4.45
4.4
Island
Slovenija
133.6
140.8
137.5
115.3
5.26
130.3
5.08
143.5
56.5
57.4
- 59.7
51.2
3.98
56.1
59.14
4.68
4.65
Srbija
Svijet
Slovenija
Učešće
trgovine (%) u BDP.
4.74
4.61
Na skali od 1 do 7, viša vrijednost implicira da je zemlja relativno
uspješna u omogućavanju slobodnog protoka roba.
Izvor: Svjetski ekonomski forum.
Indeks podsticanja trgovine (Enabling Trade Index 2008
2009
2010
2012
Neto
2007
2008
2009
2010 2011
ETI) priliv SDI (FDI Net Inflow, % BDP-a)
58
Montenegro
Strane
direktne
investicije
25.47 - 21.25 36.88
18.50 12.41
Gora
Indeks podsticanja
trgovine Crna
4.47
4.5
predstavljaju
neto i usluge
priliv
mjeri faktore, politike
Bulgaria
32.95
3.91 3.93
4.84
4.31 19.87 3.76 8.02 3.87
investicija
sa slobodan
ciljem trajnog
koji olakšavaju
protok Bugarska
roba izvan preduzećem
granica i prema
upravljanja
(10 Hrvatska
Croatia
8.45
1.43
2.02
4.45 8.70 4.36 5.51 4.45
4.4
određenoj
Indeks
posto
ili višedestinaciji.
akcija sa pravom
Iceland
- 0.52 5.26
33.67 - 7.17
2.05 5.08
7.89
ove faktore
svrstavau zemlji
u 4 Island
koje posluje
glasa)
kategroije:
pristup tržištu,
koja
nije (1)matična
zemlja Srbija
- 4.82 3.98
4
Serbia
8.81 - 6.27
3.49
5.89
(2) administracija
na granici,
(3)
investitora.
Predstavlja
sumu
indikatori o svjetskom razvoju).57
133.6 140.8
130.3
143.5
4.74 137.5
Slovenia
saobraćajna i komunikaciona
3.98
3.34 4.61115.3
-0.71 4.68
1.35 4.65
1.65
vlasničkog
kapitala, Slovenija
Napomena:
učešće
u
struktura
i zarade,
(4) trgovine
poslovno
reinvestiranja
drugih
Na
skali od 1 do 7,56.5
viša vrijednost
da
je zemlja
relativno
57.4
59.7
51.2
56.1
59.1
World
4.39 implicira
3.56
1.96
2.11
2.37
BDP
odnosi
se na zbir kapitala,
uvoza i Svijet
okruženje.
oblika
dugoročnog
uspješna u omogućavanju slobodnog protoka roba.
izvoza i zato može prelaziti 100
58
kao
kratkoročni
kapital,
kako Učešće
Izvor:i Svjetski
ekonomski
forum.
Neto priliv
SD (učešće
(%) u BDP je izražen u US$ ).
trgovine
(%) u BDP.
posto.
je prikazano u platnom bilansu.
Neto priliv
SDI (FDI neto
Net Inflow,
2007
2008
2009
2010 2011
Ovdje
su prikazani
prilivi % BDP-a)
SDI
u odnosnim
ekonomijama
Strane
direktne
investicijei Montenegro
25.47 21.25 36.88 18.50 12.41
podijljeni
sa BDP.netotrgovine
Indeks
podsticanja
2008
2009
2010
2012
predstavljaju
priliv (Enabling Trade Index 32.95 19.87
8.02
3.91
4.84
ETI)
investicijaMeđunarodni
sa ciljem monetarni
trajnog Bulgaria
Izvor:
upravljanja
preduzećem
(10 Croatia
fond,
Međunarodna
finansijska
8.45
5.51
1.43
2.02
Crna Gora
Indeks
podsticanja
trgovine
- 8.70
4.47
4.5
statistika
baza akcija
podataka
platnim
posto ili i više
sa opravom
mjeri
faktore,
politike
i
usluge
bilansima
& online
Iceland
33.674.31 7.17 3.76
0.52
2.05
7.89
glasa) koje
posluje indikatori
u zemljio Bugarska
3.87
3.93
59
koji
olakšavaju
slobodan
protok
svjetskom
razvoju.
koja nije
matična zemlja Serbia
8.81
6.27
4.82
3.49
5.89
roba
izvan granica
i prema
4.45
4.36
4.45
4.4
investitora.
Predstavlja
sumu Hrvatska
određenoj
Indeks Slovenia
3.98
3.34
-0.71
1.35
1.65
vlasničkog destinaciji. kapitala,
5.26
5.08
ove
faktore svrstava
u 4 Island
reinvestiranja
zarade,
drugih
Drugi
korisni
indikatori
World
4.39
3.56
1.96
2.11
2.37
kategroije:
(1) pristup kapitala,
tržištu, Srbija
oblika dugoročnog
3.98
4
administracija
granici,
(3) o podsticanju trgovine na globalnom nivou
58 (2)
Svjetski
ekonomskina
forum,
Izvještaj
kao
i kratkoročni
kapital,
kako
Neto priliv SD (učešće (%) u BDP je izražen u US$ ).
4.65
saobraćajna
komunikaciona
Indeks
sklonosti
ka
izvozuSlovenija
(Export
2006
20074.74 2008 4.61
2009 4.68
2010 2011
je prikazano
ui platnom
bilansu.
59 struktura
World Bank Databank.
i Index,
(4) %neto
poslovno
Propensity
BDP-a)
Ovdje su prikazani
prilivi Na skali od 1 do 7, viša vrijednost implicira da je zemlja relativno
okruženje.
SDI u odnosnim ekonomijama i uspješna u omogućavanju slobodnog protoka roba.
Izvor:
Svjetski
ekonomski forum.58
podijljeni
sa BDP.
50
Izvor:
Neto
prilivMeđunarodni
SDI (FDI Netmonetarni
Inflow, % BDP-a)
2007
2008
Međunarodna
finansijska
57fond,
World
Bank
Databank.
statistika i direktne
baza podataka
o platnim Montenegro
Strane
investicije
25.47 21.25
58
Svjetski ekonomski
forum,
Izvještaj
o podsticanju trgovine na globalnom nivou
bilansima
& online
indikatori
o
predstavljaju
neto
priliv
2009
2010
2011
36.88
18.50
12.41
SDI u odnosnim ekonomijama i
podijljeni sa BDP.
Izvor:
Međunarodni monetarni
fond,
Međunarodna
finansijska
ambijenta
statistika i bazaStvaranje
podataka o platnim
bilansima & online indikatori o
svjetskom razvoju.59
za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
6061
Drugi korisni indikatori
Indeks sklonosti ka izvozu
Propensity Index, % BDP-a)
(Export
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Izvoz roba i usluga predstavlja Crna Gora
48.45 43.71 38.83 32.08
34.71 40.18
vrijednost svih roba i drugih
61.21 59.47 58.22 47.51
57.41 66.51
tržišnih usluga koje se pružaju Bugarska
svijeta.
Obuhvata: Hrvatska
57ostatku
42.84 42.28 42.06 36.60
39.36 41.78
World Bank
Databank.
robe,
špediciju,
58vrijednost
Svjetski ekonomski forum,
IzvještajIsland
o podsticanju trgovine
na
globalnom
nivou
32.24 34.65 44.40 52.84
56.33 59.32
transport,
59osiguranje,
World Bank Databank.
putovanja, autorska prava, Srbija
29.87 30.51 31.08 29.39
34.89 36.08
licence, kao i druge usluge, kao
66.54 5369.56 67.14 58.39
65.42 72.30
komunikacija, građevinsrstvo, Slovenija
finansijske,
informacione,
Svijet
28.15 28.69 29.57 25.64
28.03 29.34
poslovne, lične i javne usluge.
U ovo ne ulaze prihodi po Vrijednosti variraju od 0 (zemlje koje ne izvoze) do 100 (zemlje koje
osnovu rada i imovine (ranije izvezu sve što proizvedu).
nazivani faktorske usluge), kao
ni transferna plaćanja.
Izvor: Podaci Svjetske banke o o
nacionalnim budžetima i podaci
OECD o nacionalnim budžetima
indikatori
svjetskog
(Online
razvoja).60
Podaci o prekograničnoj trgovini
Indeks o lakoći poslovanja rangira ekonomije na skali od 1 do 183, pri čemu 1. mjesto označava
najbolje. Cijena izvoza predstavlja cijenu u US dolarima po kontejneru. Broj dokumenata potrebnih za
uvoz i izvoz označava broj dokumenata potrebnih za obavljanje međunarodnih trgovinskih transakcija.
Vrijeme potrebno za izvoz i uvoz se mjeri u danima.
Izvor: Svjetska banka, Međunarodna finansijska korporacija61
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
-
-
-
-
37
42
$645
$775
$775
$775
$805
$855
Dokumenta za izvoz (broj)
7
7
7
7
7
7
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
7
7
7
7
7
7
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
-
-
-
-
95
93
$1329
$1626
$1551
$1551
$1551
$1551
Dokumenta za izvoz (broj)
5
5
5
5
5
5
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
6
6
6
6
6
6
23
23
23
23
21
21
Bugarska
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
60 Isto.
61 Svjetska banka, Izvještaj “Doing Business”
60
61
Isto.
Svjetska banka, Izvještaj “Doing Business”
51
54
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
18
18
18
18
17
17
-
-
-
-
105
105
$1200
$1200
$1281
$1281
$1300
$1300
Dokumenta za izvoz (broj)
7
7
7
7
7
7
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
8
8
8
8
8
8
26
22
20
20
20
20
18
16
16
16
16
16
-
-
-
-
13
14
$1269
$1109
$1532
$1532
$1532
$1465
Dokumenta za izvoz (broj)
5
5
5
5
5
5
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
5
5
5
5
5
5
15
15
19
19
19
19
14
14
14
14
14
14
-
-
-
-
92
94
Hrvatska
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
Island
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
Srbija
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
$1240
$1398
$1398
$1398
$1433
$1455
Dokumenta za izvoz (broj)
7
7
7
7
7
7
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
7
7
7
7
7
7
12
12
12
12
12
12
14
14
14
14
14
14
-
-
-
-
54
57
Slovenija
Mjesto
Cijena izvoza (cijena
kontejnera u dolarima)
$971
$1075
$1075
$710
$710
$745
Dokumenta za izvoz (broj)
6
6
6
6
6
6
Dokumenta za uvoz (broj)
Vrijeme potrebno za izvoz (u
danima)
Vrijeme potrebno za uvoz (u
danima)
8
8
8
8
8
8
20
20
20
19
16
16
21
21
21
17
15
14
3.3. Stvaranje podsticajnog pravnog i regulatornog okvira
Dobro kreirani i jasni propisi, uključujući one koji poštuju radne i standarde
zaštite životne sredine, su polazna osnova za promociju otvaranja novih preduzeća i
njihov ukupan razvoj. Oni olakšavaju formalizaciju i jačaju sistemsku konkurentnost.
55
52
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.3. Stvaranje podsticajnog pravnog i regulatornog okvira
Dobro kreirani i jasni propisi, uključujući one koji poštuju radne i standarde zaštite životne sredine,
su polazna osnova za promociju otvaranja novih preduzeća i njihov ukupan razvoj. Oni olakšavaju
Crna Gora
bilježi sistemsku
napredak na
ovom polju, posebno
u pogledu
regulatorne
i
formalizaciju
i jačaju
konkurentnost.
Crna Gora
bilježi napredak
nareforme
ovom polju,
posebno u
procesa registracije preduzeća sa ciljem unaprjeđenja poslovnog ambijenta u zemlji.
pogledu regulatorne reforme i procesa registracije preduzeća sa ciljem unaprjeđenja poslovnog ambijenta u
Zakoni o stečaju su sada usaglašeni sa međunarodnim standardima i Crna Gora
zemlji.
Zakoni uo stečaju
usaglašeni
sa međunarodnim
standardima
i Crna
Gora prednjači u odnosu
prednjači
odnosu su
na sada
regionalne
komšije
u pogledu vremena
potrebnog
za uvođenje
62
na regionalne
komšije
u
pogledu
vremena
potrebnog
za
uvođenje
stečaja,
troškova
stečaja
stečaja, troškova stečaja i stope oporavka preduzeća. Trenutno, nadležni organi
sui stope oporavka
62
Trenutno,
nadležninaorgani
su svojuproblema
pažnju usmjerili
na otklanjanje
problema
preduzeća.
svoju pažnju
usmjerili
otklanjanje
identifikovanih
u studijama
o identifikovanih
u studijama
o poslovanju,
na vrijeme
potrebno
za dobijanjegrađevinske
građevinskedozvole,
dozvole, kompletiranje
poslovanju,
posebno posebno
na vrijeme
potrebno
za dobijanje
kompletiranje
registracije
preduzeća,
kao i potrebu
pojednostavljenja
i investiranje.63
procesa
registracijeprocesa
preduzeća,
kao i potrebu
pojednostavljenja
i ubrzanja
procedura za
63
ubrzanja
proceduraregulatorni
za investiranje.
Nadalje,
komplikovan procedure
regulatornisuokvir
i skupe
Nadalje,
komplikovan
okvir i skupe
administrativne
indentifikovane
kao ključne
administrativne
procedure
su
indentifikovane
kao
64 ključne barijere za povećanje
barijere za povećanje preduzetničke aktivnosti
u
zemlji.
64
preduzetničke aktivnosti u zemlji.
„Indeks kvaliteta regulative“ mjeri sposobnost Vlade da obezbijedi stabilne
„Indeks ikvaliteta
mjeri sposobnost
da od
obezbijedi
politike
i propise za razvoj
politike
propise regulative“
za razvoj privatnog
sektora, Vlade
na skali
-2.5 do stabilne
2.5 pri čemu
više
privatnog
sektora,
na skali odboljem
-2.5 doučinku.
2.5 pri Učinak
čemu više
vrijednosti
odgovaraju
boljem
učinku. Učinak Crne
vrijednosti
odgovaraju
Crne
Gore u ovom
pogledu
je veoma
Goreloš
u ovom
pogledu
veomabilježi
loš i ispod
0, iakonapredak
zemlja bilježi
kontinuiran
napredak
od 2007.
g., od -0.16
i ispod
0, iakojezemlja
kontinuiran
od 2007.
g., od -0.16
do -0.06
u
do -0.06
u 2011.
Od svih
uporednih
zemalja,
Crna
Gora
ima
najgorirezultat
rezultatuu2011.
2011. godini. Sljedeći najniži
2011.
Od svih
uporednih
zemalja,
Crna
Gora
ima
najgori
Sljedeći
najniži
rezultat
postigla
je Island
Srbija najbolji
(0.01), dok
je Island
i nalazi se na
rezultat
postigla
je Srbija
(0.01),
dok je
i nalazi
se na najbolji
nivou 1.01.
nivou 1.01.
Grafik 26: Indeks kvaliteta regulative
Grafik 26: Indeks kvaliteta regulative
Izvor: Svjetska banka, Baza podataka „Governance Matters“.
Izvor:
Svjetska
banka, Baza
podataka
„Governance
Matters“.
Uprkos
relativno
lošim
rezultatima
Crne Gore
u dijelu kvaliteta propisa, vidljiv
napredak ostvaren je u kreiranju boljeg pravnog i regulatornog okvira u zemlji. Prema
indikatoru Svjetke banke o lakoći poslovanja, ekonomije se rangiraju na skali od 1 do
185,
pri relativno
čemu višelošim
vrijednosti
odgovaraju
koji kvaliteta
podstiče propisa,
poslovanje.
Podaci
Uprkos
rezultatima
Crne ambijentu
Gore u dijelu
vidljiv
napredak ostvaren
pokazuju
da
je
Crna
Gora
ostvarila
napredak
u
ovoj
oblasti,
budući
da
je
2008.
je u kreiranju boljeg pravnog i regulatornog okvira u zemlji. Prema indikatoru Svjetke banke o lakoći
zauzimala
84. , a 2012.
godine na
51.skali
mjesto.
uporednih
bolji rezultat
u
poslovanja,
ekonomije
se rangiraju
od Od
1 dosvih
185,
pri čemuzemalja,
više vrijednosti
odgovaraju
ambijentu
koji podstiče poslovanje. Podaci pokazuju da je Crna Gora ostvarila napredak u ovoj oblasti, budući da
je 2008. zauzimala 84. , a 2012. godine 51. mjesto. Od svih uporednih zemalja, bolji rezultat u 2012.
godini bilježe samo Slovenija (35. mjesto) i Island (14. mjesto). „Indeks otpočinjanja biznisa“ procjenjuje
OECD. 2012.
MMF. 2012.
64
Vlada Crne Gore, 2011. Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća 2011-2015
62 OECD. 2012.
62
63
63 MMF. 2012.
56
64 Vlada Crne Gore, 2011. Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća 2011-2015.
53
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
2012. godini bilježe samo Slovenija (35. mjesto) i Island (14. mjesto). „Indeks
zvanične procedure
potrebne
za započinjanje
biznisa i uprocedure
skladu sapotrebne
učinkom za
na započinjanje
tom polju rangira
zemlje. Crna
otpočinjanja
biznisa“
procjenjuje zvanične
biznisa
Gora u ovom
pogledu
bilježi
pad
sa
45.
mjesta
u
2011.
godini
na
58.
mjesto
u
2012.
Bugarska,
i u skladu sa učinkom na tom polju rangira zemlje. Crna Gora u ovom pogledu bilježi Hrvatska.
Island i Slovenija
bilježe
slabijigodini
učinak,nadok
Srbija uostvarila
napredak sa
91. na 42.
mjesto.
pad sa takođe
45. mjesta
u 2011.
58.jemjesto
2012. Bugarska,
Hrvatska.
Island
i
Slovenija takođe bilježe slabiji učinak, dok je Srbija ostvarila napredak sa 91. na 42.
mjesto.
Stanje iz sekundarnog istraživanja u velikoj mjeri potvrđuju podaci iz primarnog EESE istraživanja.
Stanje iz preduzeća
sekundarnog
istraživanja
mjeri potvrđuju
podaci
iz primarnog
Skoro sva intervjuisana
(90%)
slažu seusavelikoj
konstatacijom
da vrijeme
utrošeno
na ispunjavanje
EESE
istraživanja.
Skoro
sva
intervjuisana
preduzeća
(90
posto)
slažu veoma
se sa mali broj
zahtjeva i usklađivanje sa propisima predstavlja veliki problem za preduzeća. Samo
konstatacijom da vrijeme utrošeno na ispunjavanje zahtjeva i usklađivanje sa
preduzeća (4.15%)
nije saglasno sa ovom konstatacijom. Na pitanje koliko je lako dobiti licence i dozvole
propisima predstavlja veliki problem za preduzeća. Samo veoma mali broj preduzeća
za rad, 40%(4.15
preduzeća
je negativno
mišljenje
nasuprot samo
procentu
preduzeća
je odgovorilo
posto)imalo
nije saglasno
sa ovom
konstatacijom.
Na 1pitanje
koliko
je lakokoje
dobiti
pozitivno na
ovo
pitanje.
Većina
(45.4%)
se
samo
donekle
slaže
da
su
ove
procedure
pojednostavljene.
licence i dozvole za rad, 40 posto preduzeća imalo je negativno mišljenje nasuprot
samo 1 procentu preduzeća koje je odgovorilo pozitivno na ovo pitanje. Većina (45.4
posto) se samo donekle slaže da su ove procedure pojednostavljene.
Grafik 27: Da li se preduzeća suočavaju sa činjenicom da se nadležnosti regulatornih
Grafik 27: Da li se preduzeća
suočavaju
sa činjenicom da se nadležnosti
tijela
preklapaju?
regulatornih tijela preklapaju?
Preklapanje
nadležnosti
regulatornih
tijela (agencije,
inspekcije...)
predstavlja
Preklapanje
nadležnosti
regulatornih
tijela (agencije,
inspekcije...)
predstavlja
značajan problem
značajan
problem
koji
podriva
biznis
ambijent
u
Crnoj
Gori.
Gornji
grafikon
prikazuje
koji podriva biznis ambijent u Crnoj Gori. Gornji grafikon prikazuje opseg ovog problema, pri čemu
opseg ovog problema, pri čemu je 30.6 posto preduzeća u primarnom istraživanju
je 30.6% izjavilo
preduzeća
u primarnom istraživanju izjavilo da stalno imaju problem sa preklapanjem
da stalno imaju problem sa preklapanjem nadležnosti, dok 38.8 posto smatra
nadležnosti,
dok
38.8
postou smatra
da je to Samo
problem
u većini
slučajeva.
Samo 2%da preduzeća
je
da je to problem
većini slučajeva.
2 posto
preduzeća
je odgovorilo
ne
odgovorilopostoje
da ne postoje
tijela
čije
se
nadležnosti
preklapaju.
43.4%
preduzeća
je
izjavilo
da
poreska
tijela čije se nadležnosti preklapaju. 43.4 posto preduzeća je izjavilo da
opterećenjaporeska
predstavljaju
krupnu
prepreku krupnu
za njihove
investicione
planove.
Samoplanove.
5.1% smatra da
opterećenja
predstavljaju
prepreku
za njihove
investicione
Samo 5.1 posto
smatra da poreska
ne preduzeća
predstavljaju
barijeru,
dok 16.2 smatraju
poreska opterećenja
ne predstavljaju
barijeru,opterećenja
dok 16.2%
poreska
oprerećenja
posto preduzeća
poreska
oprerećenja
smatraju
ključnom
preprekom.
Štaviše,pojednostaviti.
sva
ključnom preprekom.
Štaviše,
sva preduzeća
saglasna
su da
je naplatu
poreza potrebno
preduzeća
saglasna
su
da
je
naplatu
poreza
potrebno
pojednostaviti.
Funkcionisanje
Funkcionisanje poreske administracije se generalno smatra donekle dobrim, dok 39.4% intervjuisanih
se generalno smatra donekle dobrim, dok 39.4 posto
preduzeća poreske
smatra daadministracije
poreska administracija
predstavlja blagu barijeru za biznis. Za 19.2% preduzeća
intervjuisanih preduzeća smatra da poreska administracija predstavlja blagu barijeru za
ona ne predstavlja
nikakvu
prepreku,
dok
je
preduzeća
da dok
je poreska
administracija
biznis. Za 19.2 posto preduzeća ona ne11.1%
predstavlja
nikakvuizjavilo
prepreku,
je 11.1 posto
značajna barijera
za njihovo
što je prikazano
u grafikonu
ispod.
preduzeća
izjaviloposlovanje,
da je poreska
administracija
značajna
barijera za njihovo
poslovanje, što je prikazano u grafikonu ispod.
57
54
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 28: Percepcija poreskih opterećenja i poreske administracije
Grafik 28: Percepcija poreskih opterećenja i poreske administracije
Grafik 28: Percepcija poreskih opterećenja i poreske administracije
Prema podacima iz EESE istzraživanja, najviše preduzeća (preko 45 posto) slaže
se (uglavnom ili potpuno) u ocjeni da su troškovi po osnovu poreza i doprinosa na
zarade
veliki
problem
za preduzeća,
u odnosu
na samo (preko
11.2 posto
preduzeća
koji suili
Prema
podacima
iz EESE
istzraživanja,
najviše preduzeća
45%) slaže
se (uglavnom
suprotnog
mišljenja.
Odnos
odgovora
poi doprinosa
pitanju na
zahtjeva
za usklađivanjem
sa
potpuno)
u ocjeni
da su troškovi
po osnovu
poreza
zarade veliki
problem za preduzeća,
Prema podacima
iz EESE
istzraživanja,
najviše
preduzećaizjavilo
(preko 45je
posto)
slaže
poreskim okvirima
je sličan.
Naime,
11.3 posto
preduzeća
da im
isto ne
u odnosu nasesamo
11.2% preduzeća
kojiocjeni
su suprotnog
mišljenja.
Odnos poreza
odgovoradoprinosa
po pitanju
potpuno)
da su troškovi
po osnovu
na zahtjeva
predstavlja (uglavnom
problem, ilidok
54.6 uposto
smatra
suprotno.
Još jedna i od
barijera
koju
za
usklađivanjem
sa
poreskim
okvirima
je
sličan.
Naime,
11.3%
preduzeća
izjavilo
je
da
im isto
zarade
veliki
problem
za
preduzeća,
u
odnosu
na
samo
11.2
posto
preduzeća
koji
su
preduzeća u Crnoj Gori prepoznaju je višeslojna priroda procesa naplate poreza.
41.8ne
suprotnog
mišljenja.
Odnos
odgovora
po
pitanju
zahtjeva
za
usklađivanjem
sa
predstavlja
problem,
dok
54.6%
smatra
suprotno.
Još
jedna
od
barijera
koju
preduzeća
u
Crnoj
Gori
posto preduzeća smatra da se isti porezi i takse često naplaćuju više puta (na
poreskim
okvirima nivoima),
je sličan. Naime,
11.3
posto
preduzeća
izjavilo
je ovo
da imdešava
isto ne samo
nacionalnom
i
lokalnim
dok
43.9
posto
smatra
da
se
prepoznaju predstavlja
je višeslojnaproblem,
priroda procesa
naplate poreza. 41.8% preduzeća smatra da se isti porezi i takse
dok 54.6 posto smatra suprotno. Još jedna od barijera koju
ponekad.
Valja
istaći
i(na
danacionalnom
2 posto preduzeća
smatra
da naplata
poreza
nije
često
naplaćuju
više
puta
i lokalnim
nivoima),
43.9%
smatra
da sevišeslojan
ovo dešava
preduzeća u Crnoj Gori prepoznaju
je višeslojna
prirodadok
procesa
naplate
poreza.
41.8
proces. posto preduzeća smatra da se isti porezi i takse često naplaćuju više puta (na
samo ponekad. Valja istaći i da 2% preduzeća smatra da naplata poreza nije višeslojan proces.
nacionalnom i lokalnim nivoima), dok 43.9 posto smatra da se ovo dešava samo
29:
li sepreduzeća
porez višestruko
naplaćuje?
ponekad. Grafik
Valja istaći
i daDa
2 posto
smatra da naplata
poreza nije višeslojan
proces.
Grafik 29: Da li se porez višestruko naplaćuje?
Grafik 29: Da li se porez višestruko naplaćuje?
Krucijalan problem po pitanju javne administracije u Crnoj Gori je njena veličina
i efikasnost. Prema podacima iz primarnog istraživanja, 59 posto preduzeća javnu
Krucijalan problem po pitanju javne administracije u Crnoj Gori je njena veličina
i efikasnost. Prema podacima iz primarnog istraživanja, 59 posto preduzeća javnu
Krucijalan problem po pitanju javne administracije
58 u Crnoj Gori je njena veličina i efikasnost.
Prema podacima iz primarnog istraživanja, 59% preduzeća javnu administraciju ocjenjuje kao neefikasnu
58
i neefektivnu, dok samo 4% misli suprotno.
55
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
administraciju
ocjenjuje kao neefikasnu i neefektivnu, dok samo 4 posto misli
administraciju ocjenjuje kao neefikasnu i neefektivnu, dok samo 4 posto misli
suprotno.suprotno.
Grafik 30: U kojoj mjeri se slažete sa konstatacijom „javna administracija je efikasna i
Grafik
30: U mjeri
kojoj mjeri
seefektivna“?
slažete
sa konstatacijom „javna
„javna administracija
je je
Grafik 30:
U kojoj
se slažete
sa konstatacijom
administracija
efikasna
i efektivna“?
efikasna
i efektivna“?
Četvrtina ispitanika u EESE istraživanju (24.5 posto) nije saglasna da „ukupno
vrijeme potrebno za poštovanje zakonskih prava zaposlenih“ predstavlja veliki izazov
Četvrtina ispitanika
u EESE istraživanju (24.5%) nije saglasna da „ukupno vrijeme potrebno
za preduzeće. Samo 8.2 posto je u potpunosti saglasno sa izjavom. Međutim, pošto se
za poštovanje zakonskih
prava
zaposlenih“
predstavlja
izazov velika
za preduzeće.
Samoda8.2% je u
50 posto ispitanika
donekle slaže
sa ovom veliki
konstatacijom,
je vjerovatnoća
Četvrtina
ispitanika
u
EESE
istraživanju
(24.5
posto)
nije
saglasna
da
„ukupno
potpunosti saglasnopostoje
sa izjavom.
Međutim,
pošto se 50% ispitanika donekle slaže sa ovom konstatacijom,
problemi
u ovom smislu.
vrijeme potrebno
za poštovanje
prava zaposlenih“ predstavlja veliki izazov
velika je vjerovatnoća
da postoje
problemi zakonskih
u ovom smislu.
za preduzeće.Grafik
Samo 31:
8.2 „Ukupno
posto je uvrijeme
potpunosti
saglasno
sa izjavom.
Međutim,
potrebno
za poštovanje
zakonskih
prava pošto se
50 posto ispitanika donekle
slaže
sa ovomveliki
konstatacijom,
velika je vjerovatnoća da
zaposlenih
predstavlja
izazov za preduzeća”
postoje
u ovom
smislu.
Grafik problemi
31: „Ukupno
vrijeme
potrebno za poštovanje zakonskih prava zaposlenih
predstavlja veliki izazov za preduzeća”
Grafik 31: „Ukupno vrijeme potrebno za poštovanje zakonskih prava
zaposlenih predstavlja veliki izazov za preduzeća”
59
EESE istraživanje ukazuje da poslodavci u velikoj mjeri nisu upoznati sa mogućnošću
oslobađanja od poreza na investicije u opremu i postrojenja.
Udio poslodavaca koji nije upoznat sa
59
mogućnošću korišćenja poreskih olakšica prilikom ulaganja u opremu i potrojenja visok je i iznosi
32.3%. S druge strane, ostatak preduzeća imalo je negativan stav po ovom pitanju, pri čemu 28.1%
preduzeća smatra da nemaju pravo na korišćenje poreskih olakšica u ovim slučajevima. Skoro polovina
preduzeća u uzorku (46.7%) izjavilo je da oslobađanje od poreza nije dostupno za mala preduzeća koja
56
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
su naročito izložena gubicima. Ipak, nešto preko 10 posto intervjuisanih preduzeća imalo je pozitivniji
stav u vezi sa ovim pitanjem, pri čemu je 3.3% preduzeća bilo u potpunosti pozitivnog mišljenja, a 7.6 %
je imalo djelimično pozitivno mišljenje po navedenom. Ono što, međutim, potvrđuje početnu činjenicu
je odgovor „ne znam“ od strane čak 39.1% ispitanika.
E-uprava je jedna od gorućih tema u Crnoj Gori godinama unazad. Uz portal www.euprava.me
preduzeto je i mnogo drugih aktivnosti na jačanju IT mreže. Krajnji cilj svih ovih aktivnosti jeste
obezbjeđenje mogućnosti preduzećima da kompletiraju proces osnivanja preduzeća i ispune ostale
administrativne zahtjeve elektronskim putem. Ovi sistemi, međutim, još uvijek nisu u potpunosti
iskorišćeni. Rezultati EESE istraživanja su takvi da 23.2% preduzeća smatra da ne postoje elektronski
sistemi (servisi) za podnošenje izvještaja i vršenje plaćanja, dok je samo 5% preduzeća upoznato sa
ovom mogućnošću.
Pravni i regulatorni okvir u Crrnoj Gori je posebno izazovan za mala i srednja predzeća, u
smislu nedostatka politika podrške na polju inovacija i servisa za MSP. Politike i zakoni namijenjeni
promociji MSP postoje, ali se usljed ograničenih sredstava ne implementiraju u dovoljnoj mjeri. U
isto vrijeme, MSP čine 99.6% registrovanih preduzeća od kojih su 88.9% mikro preduzeća (koja imaju
manje od 10 zaposlenih). U isto vrijeme, MSP zapošljavaju 61.6% ukupne radne snage u Crnoj Gori.65
U Strategiji za razvoj malih i srednjih preduzeća za period 2011-2015 navodi se da je u posljednjih
nekoliko godina započet rad na pojednostavljenju administrativnih procedura za preduzeća, ali i
process analize uticaja nove regulative naročito na MSP. U Strategiji se takođe navodi da je potrebno
pojednostaviti procedure registracije biznisa, da je sve neophodne dozvole za početak biznisa potrebno
izdavati na jednom mjestu, i da postoji potreba za boljom institucionalnom koordinacijom kako bi se
implementirala politika koja povećava konkurentnost MSP.66
Generalno posmatrano, funkcionalnost i razvoj institucija u Crnoj Gori su na nezadovoljavajućem
nivou, što nameće potrebu implementacije niza strukturnih i institucionalnih reformi za poboljšanje
pravnog i regulatornog okvira kako bi se povećala konkurentnost i produktivnost privrede. Između
ostalog, potrebno je regulativu na državnom nivou učiniti fleksibilnom kako bi se otklonile birokratske
prepreke za biznis i investicije, izvršiti sveobuhvatnu reformu javne uprave i radnog zakonodavstva,
privredu osloboditi prekomjernih poreskih nameta, smanjiti javnu potrošnju i sve ostale oblike
zaduženosti i neutralizovati posljedice ekonomske krize.67
65 OECD. 2012.
66 Vlada Crne Gore. 2011.
67 Radovic, M., 2013. Ekonomske institucije i konkurentnost ekonomija sa naglaskom na Crnu Goru. Crnogorski ekonomski
žurnal, vol. 9 br. 1.
57
zakonodavstva, privredu osloboditi prekomjernih poreskih nameta, smanjiti javnu
Stvaranje
zazaduženosti
održivi razvoj
preduzeća
u Crnojekonomske
Gori
potrošnju
i sveambijenta
ostale oblike
i neutralizovati
posljedice
krize.67
Ključni indikatori
Indeks kvaliteta regulative (Regulatory Quality
Index)
2005
2007
2009
2010
2011
Mjeri sposobnost Vlade da
obezbijedi stabilne politike i
propise koje će doprinijeti razvoju
privatnog sektora, na skali od 2.5 do 2.5 pri čemu više
vrijednosti odgovaraju boljem
učinku.
Crna Gora
-0.13
-0.16
-0.04
-0.07
-0.06
Bugarska
0.64
0.62
0.64
0.62
0.56
Hrvatska
0.49
0.45
0.55
0.55
0.56
Island
1.61
1.52
1.01
0.89
1.01
Srbija
-0.55
-0.34
-0.14
-0.04
0.01
0.83
0.8
0.87
0.7
0.63
Slovenija
Procjena sposobnosti mjeri se na skali od -2.5 to 2.5. Više vrijednosti
odgovaraju boljoj sposobnosti.
686970
Izvor: Svjetska banka, Governance
Matters database.68
Lakoća poslovanja (Ease of Doing Business
Rank)
Indeks
lakoće
poslovanja
rangira ekonomije na skali od 1
do 185, pri čemu prvo mjesto
pripada najboljim. Visočiji rang
označava regulatorni ambijent
koji podstiče razvoj poslovnih
aktivnosti. Ovaj indeks uzima
prosjek rangiranja zemlje iz 10
oblasti, pri čemu svaku oblast
određuje indikator, dajući istu
važnost svakoj oblasti.
Izvor: Svjetska banka,
Business Projekat.69
Doing
2008
(izvješt
aj iz
2009.)
2009
(izvješt
ak iz
2010.)
2010
(izvješt
aj iz
2011.)
2011
(izvješt
aj iz
2012.)
2012
(izvješt
aj iz
2013.)
Crna Gora
84
77
65
57
51
Bugarska
44
42
51
64
66
Hrvatska
107
110
89
80
84
Island
11
11
14
13
14
Srbija
91
90
90
95
86
Slovenija
64
58
43
35
35
skali od 1 do 185, pri čemu prvo
Indeks rangira ekonomije na sklai
mjesto zauzima najbolja.
Drugi korisni indikatori
Započinjanje
Rank)
biznisa
(Starting
a
Business
2011
(izvještaj iz 2012.)
2012
(izvještaj iz 2013.)
Indeks započinjanja biznisa Crna Gora
45
evidentira sve procedure koje
48
su zvanično potrebne za Bugarska
otpočinjanje
i
formalno Hrvatska
72
67
Radovic, M., 2013.
Ekonomske
institucije i konkurentnost ekonomija sa naglaskom na Crnu
funkcionisanje
proizvodnih
ili
37
Crnogorski
ekonomski
žurnal,One
vol. 9Island
br. 1.
komercijalnih
aktivnosti.
68
obuhvataju
dobijanje
svih Srbija
World Bank Databank.
91
69neophodnih licenci i dozvola i
Svjetska banka, Doing Business projekat
28
obavljanje
svih
potrebnih Slovenija
provjera, obavještenja i prijava
61
preduzeća i zaposlenih kod Indeks rangira ekonomije na skali od 1 do 185, pri čemu prvo
mjesto
zauzima
najbolja.
nadležnih organa.
Izvor: Svjetska banka,
Business project.70
58
57
80
Goru.
45
42
30
Doing
68 World Bank Databank.
69 Svjetska banka, Doing Business projekat.
703.4.
Isto.Vladavina
prava i osiguranje svojinskih prava
Formalan i djelotvoran pravni system koji garantuje poštovanje ugovora,
58
vladavinu prava i zaštitu svojinskih prava predstavlja najvažniju polaznu osnovu za
privlačenje investicija, ali i stvaranja povjerenja i korektnih odnosa u društvu.
Vladavina prava i obezbjeđenje prava na svojinu su prepoznate kao dvije prioritetne
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.4. Vladavina prava i osiguranje svojinskih prava
Formalan i djelotvoran pravni sistem koji garantuje poštovanje ugovora, vladavinu prava i zaštitu
svojinskih prava predstavlja najvažniju polaznu osnovu za privlačenje investicija, ali i stvaranja
povjerenja i korektnih odnosa u društvu. Vladavina prava i obezbjeđenje prava na svojinu su prepoznate
kao dvije prioritetne oblasti na putu ka pristupu EU.71
Crnogorski sudski sistem predstavlja trostepeni sistem i sastoji se od 15 osnovnih sudova, dva
viša suda, Apelacionog suda, Vrhovnog suda, dva Privredna suda i Upravnog suda. Ustavni sud čine
7 izabranih sudija koji odlučuju o usaglašenosti zakona sa Ustavom i ratifikovanim međunarodnim
ugovorima. Ovaj sud takođe donosi odluke o tome da li je Predsjednik države prekršio Ustav. Sudski
savjet upravlja pravosuđem, a ima svog predsjednika, koji je predsjednik Vrhovnog suda, kao i 9 članova,
uključujući i ministra pravde. Savjet bira, imenuje, unaprjeđuje, razrješava i utvrđuje disciplinsku
odgovornost sudija. Najveći problem pravnog sistema u Crnoj Gori jeste osiguranje nepristrasnosti i
nezavisnosti u radu sudova što takođe nameće potrebu za reformom sistema karijernog napredovanja i
zapošljavanja. Pravila i etički kodeksi postoje u dijelu nepristrasnosti sudija, ali pravosuđe u nedovoljnoj
mjeri vrši nadzor nad poštovanjem pravila koja se odnose na korupciju i konflikt interesa. Sudije i
tužioci uživaju imunitet.72
U 2007. godini Crna Gora je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU koji je
stupio na snagu 2010. godine. Sporazumom se predviđa da konsolidacija vladavine prava, sprovođenje
zakona i upravljanje pravnim sistemom treba da se sprovodi kroz bolju saradnju svih zainteresovanih
strana u pogledu pravde, slobode i sigurnosti. U posebnom fokusu je jačanje pravosuđa i poboljšanje
njegove efikasnosti. Budući da je korupcija jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, a pravni sistem
osnovni instrument koji se koristi za borbu protiv korupcije, važno je da pravosuđe funkcioniše na pravi
način. Crna Gora je usvojila Strategiju borbe protiv korupcije za period 2010-2014. i donijela Akcioni
plan njenog sprovođenja za period 2010-2012 koji je revidiran i kao takav usvojen u julu 2011. godine.
Prema Izvještaju o implementaciji revidiranog Akcionog plana za borbu protiv korupcije73, u periodu od
31. jula do 31. decembra 2012. godine implementirana je 161 mjera (43.28%), 109 mjera (29.30%) je
samo djelimično sprovedeno, dok se 102 predviđene mjere (27.42%) uopšte nisu sprovele. Usvojivši
Akcioni plan za 2013-2014, Crna Gora je započela drugu fazu implementacije Strategije.
Prema podacima iz sekundarnog istraživanja, vladavina prava u Crnoj Gori je bolja u odnosu na
prethodni period. „Indeks vladavine prava“ govori u kojoj mjeri postoji povjerenje u zakone i u kojoj
mjeri se društvo pridržava zakona na skali od -2.5 do 2.5 pri čemu više vrijednosti označavaju bolji
učinak. Navedeno se odnosi i na kvalitet poštovanja ugovora i svojinskih prava, policiju i sudove, kao i na
vjerovatnoću kriminala i nasilja u zemlji. U periodu 2007-2011. Crna Gora bilježi kontinuiran napredak,
od pozicije -0.2 do 0.03. U istom periodu, Srbija i Bugarska bilježe lošiji učinak, dok Hrvatska, Island i
Slovenija u kontinuitetu imaju najbolji učinak u grupi.
Razlog za zabrinutost, kada je u pitanju vladavina prava u Crnoj Gori, jeste potreba jačanja
povjerenja građana u javne institucije, posebno u sistem sudstva. Kako Crna Gora radi na unaprjeđenju
71 Ministarstvo održivog razvoja i turizma. (bez datuma).
72 Berenschot. 2013. Tematska evaluacija Vladavine prava, reforme sudstva I borba protiv korupcije I organizovanog
kriminalau Zapadnom balkanu - Lot 3. Evropska Unija; Bereschot, Februar. Pristupljeno 30 Maja 2013.
73 Izvještaj Nacionalne komisije za implementaciju Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala – mart
2013., pristupljeno 5. septembra 2013.
59
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
svog pravnog sistema sa ciljem zadovoljavanja zahtjeva EU, važno je da se ne žuri sa reformama,
pogotovo kada su u pitanju ustavne izmjene koje imaju uticaj na pravosuđe. Budući da je za promjene
Ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu, prenagljena odluka da se iste usvoje može dovesti
do ekstremnog političkog pregovaranja, što stvara prostor za politički oportunizam i zauzimanje
nacionalističkih stavova na uštrb pravih reformi.74
Grafik 32: Svojinska prava
Izvor: Svjetski
ekonomski
forum, Izvještaj
globalnojo konkurentnosti
Izvor: Svjetski
ekonomski
forum,oIzvještaj
globalnoj konkurentnosti
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
Poslednjih
nekoliko
godina ostvaren
je minimalan
napredak po
pitanju svojinskih
Poslednjih
nekoliko
godina ostvaren
je minimalan
napredak
po pitanju svojinskih
prava prava
u Crnoj
Gori.
Proces
restitucije
još
uvijek
nije
u
dovoljnoj
mjeri
obezbijeđen
u
u Crnoj Gori. Proces restitucije još uvijek nije u dovoljnoj
mjeri obezbijeđen
u
zemlji
i rad relevantnih
komisijaostvaren
u ovom pogledu
čini se veoma
spor.poMeđutim,
podaci
Poslednjih
nekoliko
godina
je
minimalan
napredak
pitanju
svojinskih
prava u Crnoj
zemlji i rad relevantnih komisija u ovom pogledu čini se veoma spor. Međutim, podaci
sekundarnog
istraživanja
pokazuju
da preovladava
relativnou zemlji
pozitivan
Gori.izProces
još uvijek
nije
u dovoljnoj
mjeri
obezbijeđen
i radstav
relevantnihstav
komisija u
iz restitucije
sekundarnog
istraživanja
pokazuju
da
preovladava
relativno
pozitivan
poslodavaca
u
pogledu
svojinskih
prava
i
pravne
zaštite
koju
obezbjeđuju.
Odpokazuju
svih
ovom pogledu
čini
se
veoma
spor.
Međutim,
podaci
iz
sekundarnog
istraživanja
da
preovladava
poslodavaca
u pogledu
i pravne
uporednih
zemalja, jedino
Islandsvojinskih
bilježi boljiprava
učinak
od Crnezaštite
Gore u koju
ovomobezbjeđuju.
pogledu u Od svih
relativno
pozitivan
stav
poslodavaca
u
pogledu
svojinskih
prava
i
pravne
zaštite
kojupogledu
obezbjeđuju.
Od
uporednih
zemalja,
jedino
Island
bilježi
bolji
učinak
od
Crne
Gore
u ovom
u
periodu 2010-2012, uprkos blago pogoršanoj percepciji ove problematike u Crnoj
Gori
svih uporednih
zemalja,
jedino
Island
bilježi
bolji
učinak
od
Crne
Gore
u
ovom
pogledu
u
periodu
2010periodu
2010-2012,
uprkos
blago
pogoršanoj
percepciji
ove
problematike
u
Crnoj
Gori
u istom periodu.
u istom
2012, uprkos
blagoperiodu.
pogoršanoj percepciji ove problematike u Crnoj Gori u istom periodu.
Grafik 33: Zaštita intelektualne svojine
Grafik
33:33:
Zaštita
intelektualne
svojine
Grafik
Zaštita
intelektualne
svojine
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
Jaka zaštita intelektualne svojine je od ključne važnosti za Crnu Goru, budući da
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
je jedan od preduslova za članstvo u EU harmonizacija propisa iz ove oblasti sa
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
međunarodnim pravom. Ona je takođe važna za razvoj MSP u zemlji, pri čemu dobra
Jaka zaštita intelektualne svojine je od ključne važnosti za Crnu Goru, budući da
zaštita intelektualne svojine omogućava lakši pristup finansijskim sredstvima,
je jedan od preduslova za članstvo u EU harmonizacija propisa iz ove oblasti sa
74 Freedommeđunarodnim
House. 2012a. pravom. Ona je takođe važna za razvoj MSP u zemlji, pri čemu dobra
64
zaštita intelektualne svojine omogućava
lakši pristup finansijskim sredstvima,
60
64
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Jaka zaštita intelektualne svojine je od ključne važnosti za Crnu Goru, budući da je jedan od
preduslova za članstvo u EU harmonizacija propisa iz ove oblasti sa međunarodnim pravom. Ona je
takođe važna za razvoj MSP u zemlji, pri čemu dobra zaštita intelektualne svojine omogućava lakši
doprinosi
povećanoj
tržišnoj doprinosi
vrijednostipovećanoj
preduzeća,tržišnoj
profitabilnosti,
boljem
marketingu,
pristup
finansijskim
sredstvima,
vrijednosti
preduzeća,
profitabilnosti,
75
i
diferencijaciji
roba
i
usluga.
Zaštita
intelektualne
svojine
u
Crnoj
Gori
se
smatra
75
boljem marketingu, i diferencijaciji roba i usluga. Zaštita intelektualne svojine u Crnoj Gori se smatra
relativno jakom u odnosu na percepciju ove oblasti u ostalim uporednim zemljama. U
relativno jakom u odnosu na percepciju ove oblasti u ostalim uporednim zemljama. U 2012. godini,
2012. godini, Crna Gora prednjači u odnosu na Bugarsku, Hrvatsku i Srbiju, dok
Crna Gora prednjači u odnosu na Bugarsku, Hrvatsku i Srbiju, dok Island i Slovenija bilježe najveći
Island i Slovenija bilježe najveći stepen zaštite intelektualne svojine. Crna Gora je,
stepen zaštite intelektualne svojine. Crna Gora je, štaviše, na samo malo nižem nivou u odnosu na
štaviše, na samo malo nižem nivou u odnosu na svjetski prosjek za tu godinu koji je
svjetski
prosjek
tu godinu
je iznosio 3.8.
Ipak,u zaštita
intelektualne
u Crnoj
Gori se prema
iznosio
3.8.zaIpak,
zaštitakoji
intelektualne
svojine
Crnoj Gori
se premasvojine
ocjenama
u 2012.
ocjenama
u
2012.
godini
nalazila
na
nižem
nivou
u
odnosu
na
zaštitu
svojinskih
prava.
Naime,
godini nalazila na nižem nivou u odnosu na zaštitu svojinskih prava. Naime, na skali na skali
od 1 od
do 7,
vrijednosti
odgovaraju
boljoj zaštiti,
svojine se nalazi na
1 pri
do čemu
7, pri više
čemu
više vrijednosti
odgovaraju
boljojzaštita
zaštiti,intelektualne
zaštita intelektualne
nivousvojine
3.6 doksejenalazi
zaštitanasvojinskih
prava
na
nivou
4.6.
nivou 3.6 dok je zaštita svojinskih prava na nivou 4.6.
Rezultati EESE istraživanja ukazuju da je u oblasti zaštite intelektualne svojine
Rezultatinapredak,
EESE istraživanja
da je u oblasti
intelektualne
svojine ostvaren
ostvaren
ali da jošukazuju
uvijek postoji
prostorzaštite
za unaprjeđenje.
U grafikonu
ispod napredak,
ali davidi
još se
uvijek
postoji
prostor
za
unaprjeđenje.
U
grafikonu
ispod
vidi
se
da
se
samo
1% ispitanika
da se samo 1 posto ispitanika složilo sa konstatacijom da je zaštita intelektualne
složilo
sa konstatacijom
da je dok
zaštita
svojine
dobrodadefinisana,
dokdonekle
46.9% ispitanika
svojine
dobro definisana,
46.9intelektualne
posto ispitanika
smatraju
je ova obalst
smatraju
da
je
ova
oblast
donekle
dobro
definisana.
dobro definisana.
Grafik 34: Zaštita intelektualne svojine je dobro definisana:
Grafik 34: Zaštita intelektualne svojine je dobro definisana:
Ključni indikatori
Indeks vladavine prava (Rule of Law Index)
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-0.2
-0.08
0.07
0
0.03
Bugarska
-0.14
-0.19
-0.05
-0.08
-0.09
U kojoj mjeri postoji povjerenje u
zakone i u kojoj mjeri se društvo
pridržava zakona, uključujući i
75
Vlada Crne Gore. 2011.
75 Vlada Crne Gore. 2011.
65
61
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Ključni indikatori
Indeks vladavine prava (Rule of Law Index)
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
-0.2
-0.08
0.07
0
0.03
Bugarska
-0.14
-0.19
-0.05
-0.08
-0.09
Hrvatska
0.04
0.07
0.14
0.18
0.18
Island
1.85
1.89
1.70
1.69
1.69
Srbija
-0.50
-0.53
-0.43
-0.38
-0.33
0.88
0.98
1.09
1.02
1.07
U kojoj mjeri postoji povjerenje u
zakone i u kojoj mjeri se društvo
pridržava zakona, uključujući i
kvalitet poštovanja ugovora i
svojinskih prava, policiju i sudove
kao i vjerovatnoću nasilja i
kriminala.
75
Vlada Crne Gore. 2011.
Izvor: Svjetska banka, Governance
Matters database.76
Slovenija
65
Procjena upravljanja mjeri se na skali od otprilike -2.5 do 2.5 pri
čemu više vrijednosti odgovaraju boljem učinku.
76 77
Drugi korisni indikatori
Svojinska
prava (Property Rights)
78
Svjetski ekonomski forum je
sproveo
istraživanje
među
poslodavcima o tome da li su
„svojinska prava u zemlji:
1=loše definisana i nezaštićena
zakonom, 7=jasno definisana i
zaštićena zakonom ”.
Izvor: Svjetski ekonomski forum,
Izvještaj
o
globalnoj
konkurentnosti.77
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
4.7
4.7
4.8
4.7
4.6
Bugarska
3.9
3.4
3.2
3.3
3.5
Hrvatska
4.2
4
4
3.9
3.8
Island
6.4
6
5.4
5.2
5.1
Srbija
3.6
3.4
3.2
3.1
3.1
Slovenija
4.9
4.8
4.6
4.4
4.4
Svijet
4.7
4.5
4.4
4.3
4.3
1= loše definisana i nezaštićena zakonom, 7= jasno definisana i
zaštićena zakonom.
Zaštita intelektualne
Property Protection)
svojine
Svjetski ekonomski forum je
sproveo
istraživanje
među
poslodavcima o tome da li se
„mjere zaštite intelektualne
svojine i mjere zaštite od
falsifikovanja: 1 = sprovode, 2 =
ne sprovode“.
Izvor: Svjetski ekonomski forum,
Izvještaj
o
globalnoj
konkurentnosti.78
(Intellectual
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
2.9
3.3
3.6
3.7
3.6
Bugarska
2.9
2.6
2.6
2.9
3
Hrvatska
3.7
3.5
3.5
3.5
3.5
Island
6
5.5
5.1
5.2
5.2
Srbija
2.8
2.8
2.6
2.7
2.8
Slovenija
4.4
4.5
4.4
4.2
4.3
Svijet
3.8
3.8
3.7
3.7
3.8
1= ne sprovode se, 7= sprovode se.
76 Svjetska banka - World Governance Indicators.
77 World Economic Forum Global Competitiveness report.
78 Isto.
Svjetska banka - World Governance Indicators.
62
World Economic Forum Global Competitiveness report.
78
Isto.
76
77
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.5. Fer konkurencija
Za rast i razvoj privatnog sektora i održivosti preduzeća važno je imati pravila konkurencije,
uključujući i ona koja osiguravaju poštovanje radnih i socijalnih standarda. Štaviše, potrebno je
eliminisati sve oblike nekonkurentnog ponašanja. Crna Gora je u procesu pristupanja EU i jedan od
uslova za ulazak u članstvo jeste određen nivo konkurencije u privredi.
U Crnoj Gori postoje politike koje promovišu fer konkurenciju, ali usljed ograničenih sredstava
nedostaje efikasna implementacija istih. Ipak, prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog
ekonomskog foruma, napredak Crne Gore u pogledu postizanja fer konkurencije je brz i konzistentan.
U 2012. godini Parlament je usvojio Zakon o zaštiti konkurencije, sa namjerom da dalje harmonizuje
domaće sa zakonodavstvom EU. Ovaj Zakon propisuje bolju regulaciju tržišta i kontrolu udruživanja, kao
i formiranje operativno nezavisnog organa, poznatog pod nazivom Agencija za zaštitu konkurencije.79
Pored toga, proces privatizacije, jedan od ključnih elemenata promovisanja fer konkurencije, je skoro
završen, pri čemu je od svih državnih preduzeća, samo 15% pod kontrolom države od 2011. godine.
Većina preduzeća zadržanih u državnom vlasništvu su od strateške važnosti za zemlju i pripadaju sektoru
turizma, energetike i saobraćaja.80
Povećana izloženost konkurenciji predstavlja izazov za Crnu Goru, najprije zbog postojanja
neformalne ekonomije, a onda i zbog visokog nivoa globalizacije i otvorenosti zemlje za koji domaća
preduzeća mogu biti nedovoljno spremna po ulasku u EU.81 Stoga, Vlada mora uložiti napore kako bi
obezbijedila prelazak neformalne ekonomije u formalne tokove, u isto vrijeme kreirajući strategije za
pripremu domaćih preduzeća za poslovanje sa međunarodnim konkurentima.
Prema rezultatima EESE istraživanja, većina preduzeća nije snizila cijene svojih glavnih proizvoda
kao odgovor na smanjenje cijena od strane drugih domaćih i stranih konkurenata. Samo 14.9% preduzeća
je značajno snizilo cijene svojih glavnih proizvoda na domaćem tržištu, dok je 12.1% njih to učinilo na
stranom tržištu.
Grafik
je Vaše
preduzećeuuznačajnoj
značajnoj mjeri
glavnog
Grafik
35: 35:
Da Da
li jeli Vaše
preduzeće
mjerismanjilo
smanjilocijene
cijene
glavnog proizvoda
proizvoda
kako
bi
odgovorilo
na
smanjenje
cijena
od
strane
domaćih
i
stranih
kako bi odgovorilo na smanjenje cijena od strane domaćih i stranih
konkurenata?
konkurenata?
79 BDK Attorneys at Law. 2012. Montenegro: Competition. BDK Newsletter, No. 6/2012. Pristupljeno 24. maja 2013.;
Prema2012.
„Executive Opinion“ istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma,
Evropska komisija.
konkurencija u Crnoj Gori je manje intenzivna u odnosu na ostale uporedne zemlje, sa
80 Evropskaizuzetkom
banka za rekonstrukciju
i razvoj.
2010. Strategy
Montenegro
Pristupljeno 24. maja 2013.
Srbije, u kojoj
je konkurencija
još for
manje
izražena.2010‑2013.
„Indeks intenziteta
lokalne konkurencije“ mjeri nivo konkurencije na lokalnim tržištima na skali od 1 do
81 Rojec, M. et al. 2010.
7, pri čemu 1 označava ograničenu, a 7 jaku konkurenciju. Samo Srbija bilježi niži
nivo konkurencije od Crne Gore u periodu 2008-2012. Pored toga, konkurentsko
okruženje u Crnoj Gori se pogoršalo od 2008. sa samo minimalno ostvarenim
napretkom u periodu od 2010. do 2012. godine. 63
Grafik 36: Indeks inteziteta lokalne konkurencije
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Prema
„Executive
Opinion“
istraživanju
Svjetskog foruma,
ekonomskog
foruma, u Crnoj Gori
Prema „Executive
Opinion“
istraživanju
Svjetskog
ekonomskog
konkurencija
konkurencija
u
Crnoj
Gori
je
manje
intenzivna
u
odnosu
na
ostale
uporedne
zemlje,
sa
je manje intenzivna u odnosu na ostale uporedne zemlje, sa izuzetkom Srbije, u kojoj je konkurencija
još
izuzetkom Srbije, u kojoj je konkurencija još manje izražena. „Indeks intenziteta
manje izražena. „Indeks
intenziteta
lokalne
konkurencije“
mjeri
nivo
konkurencije
na
lokalnim
tržištima
lokalne konkurencije“ mjeri nivo konkurencije na lokalnim tržištima na skali od 1 do
na skali od 1 do 7,7,pri
označavaograničenu,
ograničenu,
7 jaku
konkurenciju.
Samobilježi
Srbijaniži
bilježi niži nivo
pri čemu
čemu 11 označava
a 7 ajaku
konkurenciju.
Samo Srbija
nivo konkurencije
od Crne
Gore u periodu
Pored toga,okruženje
konkurentsko
konkurencije od Crne
Gore u periodu
2008-2012.
Pored 2008-2012.
toga, konkurentsko
u Crnoj Gori se
okruženje
u minimalno
Crnoj Gori se
pogoršalo napretkom
od 2008. sau samo
minimalno
ostvarenim
pogoršalo od 2008.
sa samo
ostvarenim
periodu
od 2010.
do 2012. godine.
napretkom u periodu od 2010. do 2012. godine.
Grafik 36: Indeks inteziteta lokalne konkurencije
Grafik 36: Indeks inteziteta lokalne konkurencije
Izvor: Svjetski
ekonomski
forum, Executive
Opinion
Survey,
Izvještaj
konkurentnosti
Izvor:
Svjetski ekonomski
forum, Executive
Opinion
Survey,
Izvještajooglobalnoj
globalnoj konkurentnosti
68
Još jedan indikator
nivoaindikator
tržišne nivoa
konkurencije
u zemlji jeu „Indeks
gustinegustine
novognovog
biznisa“ koji mjeri
Još jedan
tržišne konkurencije
zemlji je „Indeks
biznisa“
koji mjeri
broj novootvorenih
društava sa ograničenom
odgovornošću
(DOO)
broj novootvorenih
društava
sa ograničenom
odgovornošću
(DOO) na 1000
radno sposobnih
stanovnika
1000godini.
radno Broj
sposobnih
stanovnikapreduzeća
(15-64 godina)
datoj naglo
godini.
Broj od 2007, a u
(15-64 godina) unadatoj
novootvorenih
u Crnoju Gori
je opao
novootvorenih preduzeća u Crnoj Gori naglo je opao od 2007, a u 2009. godini bio je
2009. godini bionajniži
je najniži
među svim uporednim zemljama. Međutim, u 2011. godini Crna Gora ima
među svim uporednim zemljama. Međutim, u 2011. godini Crna Gora ima
najveći broj novoregistrovanih
preduzeća među
svimmeđu
uporednim
zemljama
i to na inivou
najveći broj novoregistrovanih
preduzeća
svim uporednim
zemljama
to na 10.44. Ovo je
veliki napredak od
2009.
godine,
zabilježena
stopagodine,
od 0.92.
nivou
10.44.
Ovo jekada
velikijenapredak
od 2009.
kada je zabilježena stopa od
0.92.
Grafik
37: Gustina
novootvorenih
preduzeća
Grafik
37: Gustina
novootvorenih
preduzeća
Izvor: Studija Svjetske banke o preduzetništvu (online indikatori Svjetske banke o svjetskom razvoju)
Izvor: Studija Svjetske
o preduzetništvu
(onlinepolitika,
indikatori
Svjetske banke
svjetskom
razvoju).
I poredbanke
postojanja
antimonopolskih
neadekvatni
resursioometaju
njihovo
sprovođenje. Ipak, podaci iz sekundarnog istraživanja pokazuju da je stanje u Crnoj
Gori u ovom pogledu jednako dobro kao u sličnim zemljama. „Indeks efektivnosti
antimonopolske politike“ odražava nivo efikasnosti antimonopolske politike u
promociji konkurencije, na skali 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem
64
učinku. U 2012. godini, Crna Gora prednjači u odnosu na Srbiju, Bugarsku i Hrvatsku
sa vrijednošću indeksa 3.79.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
I pored postojanja antimonopolskih politika, neadekvatni resursi ometaju njihovo sprovođenje.
Ipak, podaci iz sekundarnog istraživanja pokazuju da je stanje u Crnoj Gori u ovom pogledu jednako
dobro kao u sličnim zemljama. „Indeks efektivnosti antimonopolske politike“ odražava nivo efikasnosti
antimonopolske politike u promociji konkurencije, na skali 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju
boljem učinku. U 2012. godini, Crna Gora prednjači u odnosu na Srbiju, Bugarsku i Hrvatsku sa
vrijednošću indeksa 3.79.
Prema rezultatima EESE istraživanja, najveći broj preduzeća je potvrdio postojanje monopola i
monopolističke prakse. Međutim, mišljenja su u velikoj mjeri podijeljena. Dok je 39.6% preduzeća
odgovorilo pozitivno na pitanje o postojanju monopolističke prakse, veliki broj preduzeća (36.6%)
smatra da monopoli u privrednoj grani u kojoj oni posluju ne postoje.
Grafik
38:38:
DaDa
li je
u vašoj
monopolistička
praksa?
Grafik
li je
u vašojprivrednoj
privrednojgrani
grani prisutna
prisutna monopolistička
praksa?
Većina preduzeća (45.9 posto) smatra antimonopolsko zakonodavstvo
Većina
preduzeća
(45.9%) monopolističke
smatra antimonopolsko
zakonodavstvo
neefikasnim
u da
suzbijanju
neefikasnim
u suzbijanju
prakse, dok
samo 9.8 procenata
smatra
monopolističke
prakse,
dok
samo
9.8%
smatra
da
postojeći
zakoni
uspijevaju
u
tome.
Zabrinjava
postojeći zakoni uspijevaju u tome. Zabrinjava podatak da nijedan ispitanik nije
podatakodgovorio
da nijedandaispitanik
nije odgovorio
da su
antimonopolski
zakoni u potpunosti efektivni.
su antimonopolski
zakoni
u potpunosti
efektivni.
„Indeks dominacije na tržištu“ pokazuje da li u ukupnoj privrednoj djelatnosti
„Indeks
dominacije
na tržištu“
pokazujegrupacija
da li u ukupnoj
privrednoj
dominira
dominira
samo nekoliko
poslovnih
ili je ona
proširenadjelatnosti
na mnogo
više samo
nekoliko
poslovnih
grupacija
ili
je
ona
proširena
na
mnogo
više
preduzeća,
na
skali
od
1
do
7, pri čemu
preduzeća, na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju drugoj opciji. Crna
više vrijednosti
odgovaraju
drugoj
opciji.
Crna
Gora
bilježi
pad
u
ovom
pogledu
u
2012.
u
odnosu na
Gora bilježi pad u ovom pogledu u 2012. u odnosu na 2011. i to sa nivoa 4.03 na nivo
2011. i 3.84.
to sa nivoa
4.03 unacijelom
nivo 3.84.
Međutim,
u cijelom
2009-2012.
Međutim,
periodu
2009-2012.
onaperiodu
prednjači
u odnosuona
na prednjači
sve ostaleu odnosu
na sve ostale
uporedne
uporedne
zemlje.zemlje.
Grafik 39: Stepen dominantnosti tržišta
65
„Indeks dominacije na tržištu“ pokazuje da li u ukupnoj privrednoj djelatnosti
dominira samo nekoliko poslovnih grupacija ili je ona proširena na mnogo više
preduzeća, na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju drugoj opciji. Crna
Gora bilježi pad u ovom pogledu u 2012. u odnosu na 2011. i to sa nivoa 4.03 na nivo
za održivi
razvoj ona
preduzeća
Gori
3.84.Stvaranje
Međutim, ambijenta
u cijelom periodu
2009-2012.
prednjačiu uCrnoj
odnosu
na sve ostale
uporedne zemlje.
Grafik39:
39:
Stepen
dominantnosti
tržišta
Grafik
Stepen
dominantnosti
tržišta
rukovodilaca
Svjetskog ekonomskog
foruma,
Izvještaj
o globalnom
Izvor:Izvor:
StudijaStudija
mišljenjamišljenja
rukovodilaca
Svjetskog ekonomskog
foruma, Izvještaj
o globalnom
konkurentnosti
konkurentnosti
Ne treba da iznenadi dobar učinak Crne Gore u pogledu dominacije na tržištu jer njenu ekonomiju
Ne treba da iznenadi dobar učinak Crne Gore u pogledu dominacije na tržištu jer
karakteriše veliki
broj malih preduzeća, gdje velike kompanije praktično ne postoje. Ovo je razlog zbog
njenu ekonomiju karakteriše veliki broj malih preduzeća, gdje velike kompanije
70
kojeg su ciljevi
u
pogledu
konkurencije
u strategiji
ekonomskog
zemlje
prvenstveno
usmjereni
praktično
ne postoje.
Ovo je razlog
zbog kojeg
su ciljevi razvoja
u pogledu
konkurencije
u
82
na mala i srednja
preduzeća.
strategiji ekononomskog razvoja zemlje prvenstveno usmjereni na mala i srednja
preduzeća.82
Osim pozitivnih,
faktoriimati
mogui imati
i negativan
na konkurenciju.
Osim pozitivnih,
politički politički
faktori mogu
negativan
uticajuticaj
na konkurenciju.
Rezultati EESE
Rezultati
EESE
istraživanja
pokazuju
da
velika
većina
preduuzeća
jasno
ukazuje
na
istraživanja pokazuju da velika većina preduzeća jasno ukazuje na postojanje negativnog
uticaja
postojanje
negativnog
uticaja
političkih
faktora
na
komercijalnu
aktivnost
u
zemlji.
političkih faktora na komercijalnu aktivnost u zemlji. Naime, 10.3% intervjuisanih preduzeća je u
Naime, 10.3 posto intervjuisanih preduzeća je u potpunosti saglasno, 26 posto je
potpunosti umjereno
saglasno,saglasno,
26% jedok
umjereno
saglasno, dok je 28.9% preduzeća donekle saglasno sa gore
je 28.9 posto preduzeća donekle saglasno sa gore navedenim.
navedenim.Samo
Samo1111%
mišljenje.
postonenedijeli
dijeli ovakvo
ovakvo mišljenje.
Grafik 40: Da li politički faktori negativno utiču na komercijalnu aktivnost?
Grafik 40: Da li politički faktori negativno utiču na komercijalnu aktivnost?
Jedna od osnovnih prepreka za konkurenciju u Crnoj Gori leži u činjenici da
preduzeća posluje u neformalnoj ekonomiji, tzv. sivoj zoni, što u značajnoj
82 Radovic,veliki
M. et broj
al. 2013.
mjeri utiče na sve aktivnosti preduzeća koja regularno posluju u formalnom sektoru.
EESE istraživanje je pokazalo da za 32.7 posto preduzeća konkurenciju često čine
preduzeća koja posluju u sivoj zoni, iako je66
veći broj onih (34.7 posto) koji su izjavili
da se njihovi konkurenti ne nalaze u sivoj zoni. Pored toga, 57.1 posto ispitanika iz
sektora trgovine smatra da su njihovi najveći konkurenti preduzeća koja posluju u
sivoj zoni, a čak 53.3 preduzeća sa manje od 5 zaposlenih se suočava sa istim
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Jedna od osnovnih prepreka za konkurenciju u Crnoj Gori leži u činjenici da veliki broj preduzeća
posluje u neformalnoj ekonomiji, tzv. sivoj zoni, što u značajnoj mjeri utiče na sve aktivnosti preduzeća
koja regularno posluju u formalnom sektoru. EESE istraživanje je pokazalo da za 32.7% preduzeća
konkurenciju često čine preduzeća koja posluju u sivoj zoni, iako je veći broj onih (34.7%) koji su
izjavili da se njihovi konkurenti ne nalaze u sivoj zoni. Pored toga, 57.1% ispitanika iz sektora trgovine
smatra da su njihovi najveći konkurenti preduzeća koja posluju u sivoj zoni, a čak 53.3 preduzeća
sa manje od 5 zaposlenih se suočava sa istim problemom. Da konkurencija u sivoj zoni ne postoji
smatraju uglavnom preduzeća koja imaju od 5 do 19 zaposlenih, pri čemu je 46.4% njih izjavilo da se u
poslovanju nikada nije suočilo sa ovakovom konkurencijom.
Grafik 41: Da li konkurenciju Vašem preduzeću predstavljaju neregistrovana preduzeća
ili preduzeća koja posluju u sivoj zoni?
Grafik 41: Da li konkurenciju Vašem prduzeću predstavljaju neregistrovana
preduzeća ili preduzeća koja posluju u sivoj zoni?
Dok je 30.6%
u EESE
istraživanju
izjavilo
da im najveću
konkurenciju
predstavljaju
Dokpreduzeća
je 30.6 posto
preduzeća
u EESE
istraživanju
izjavilo
da im najveću
konkurenciju
koja posluju
u neformalnom
sektoru,
veliki
je da je to
preduzeća koja
posluju u predstavljaju
neformalnompreduzeća
sektoru, veliki
je procenat
onih (25.5%)
koji su
izjavili
procenat
(25.5zabrinjava
posto) kojičinjenica
su izjavili
je topreduzeća
samo ponekad
samo ponekad
slučaj.onih
Najviše
da da
13.3%
smatraslučaj.
da imNajviše
preduzeća koja
zabrinjava
da 13.3
posto preduzeća
smatra dajeim
preduzeća
posluju
u
posluju u sivoj
zoni nečinjenica
predstavljaju
konkurenciju.
Interesantno
primijetiti
dakoja
53.3%
preduzeća
koja
sivoj
zoni
ne
predstavljaju
konkurenciju.
Interesantno
je
primijetiti
da
53.3
posto
imaju manje od 5 zaposlenih smatra da su preduzeća u sivoj zoni često najveća konkurencija, dok
preduzeća koja imaju manje od 5 zaposlenih smatra da su preduzeća u sivoj zoni često
preduzeća sa više od 99 zaposlenih smatra da je ova vrsta preduzeća samo donekle konkurencija. Od
najveća konkurencija, dok preduzeća sa više od 99 zaposlenih smatra da je ova vrsta
njih, 18.8% preduzeća
smatra da samo
im preduzeća
sivoj zoni nikako
ne predstavljaju
konkurenciju.
Iako suuispitanici
donekle u
konkurencija.
Od njih,
18.8 posto smatra
da im preduzeća
svjesni postojanja
sivenikako
ekonomije,
najveći broj
(86.3%) je Iako
izjavio
ne sarađuju
preduzećima koja
sivoj zoni
ne predstavljaju
konkurenciju.
su da
ispitanici
svjesnisapostojanja
posluju u sivoj
zoni,
a
samo
5.3%
je
potvrdilo
da
ponekad
ostvaruju
takvu
vrstu
saradnje.
sive ekonomije, najveći broj (86.3 posto) je izjavio da ne sarađuju sa preduzećima kojaJoš jedan
problem prepoznat
švercovana
roba.ostvaruju
Od ukupnog
broja
posluju uu primarnom
sivoj zoni, aEESE
samo istraživanju
5.3 posto je jeste
potvrdilo
da ponekad
takvu
vrstuispitanika,
saradnje.
Još
jedan
problem
prepoznat
u
primarnom
EESE
istraživanju
jeste
69.4% smatra da je ovo čest i/ili povremen problem, dok samo 7.1% švercovanu robu ne
prepozanje
švercovana
roba.
Od
ukupnog
broja
ispitanika,
69.4
posto
smatra
da
je
ovo
čest
kao problem. Zabrinjavajuće je da 27.2% preduzeća smatra da je navedeni problem svei/ili
izraženiji u
povremengodina,
problem,
dok samo
7.1 posto
švercovanu
ne prepozanje
kao umjerenog
problem. rasta.
posljednjih nekoliko
zajedno
sa 26.1%
preduzeća
kojarobu
smatraju
da ima trend
Zabrinjavajuće je da 27.2 posto preduzeća smatra da je navedeni problem sve
izraženiji u posljednjih nekoliko godina, zajedno sa 26.1 posto preduzeća koja
smatraju da ima trend umjerenog rasta.
Ključni problemi
Gustina
novootvorenih
Business Density)
preduzeća
Broj novoregistrovanih društava
(New
Crna Gora
67
2006
2007
2008
2009
2010
2011
4.19
5.99
3.89
0.92
-
10.44
švercovana roba. Od ukupnog broja ispitanika, 69.4 posto smatra da je ovo čest i/ili
povremen problem, dok samo 7.1 posto švercovanu robu ne prepozanje kao problem.
Zabrinjavajuće je da 27.2 posto preduzeća smatra da je navedeni problem sve
izraženiji u posljednjih nekoliko godina, zajedno sa 26.1 posto preduzeća koja
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
smatraju da ima trend umjerenog rasta.
Ključni problemi
Gustina
novootvorenih
Business Density)
preduzeća
(New
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Broj novoregistrovanih društava
sa organičenom odgovornosšću
Crna Gora
4.19
5.99
3.89
0.92
-
10.44
Bugarska
6.91
9.81
8.27
7.20
-
-
(DOO)
na
1000
sposobnih stanovnika
god.) u datoj godini.
Hrvatska
3.35
3.59
3.36
2.58
2.38
2.39
Island
15.68
17.54
11.99
12.28
7.60
7.94
Srbija
2.17
2.26
2.17
1.96
1.87
1.66
Slovenija
2.75
3.52
4.41
4.10
3.81
4.04
Svijet
3.25
3.57
3.54
3.16
3.13
3.42
radno
(15-64
Izvor: Studija o preduzetništvu
Svjetske banke (Online indikatori
Svjetske
banke
o
svjetskom
razvoju)83
72
Broj novoregistrovanih društava sa organičenom odgovornošću na
1000 radno sposobnih stanivnika
Drugi korisni indikatori
Indeks intenziteta lokalne konkurencije
(Intensity of Local Competition Index)
Indeks
intenziteta
lokalne
konkurencije zasnovan je na
podacima
83 84 85 izvedenih iz sljedećeg
pitanja
„Konkurencija
na
lokalnim tržištima je: 1 =
ograničena u većini privrednih
grana sa rijetkom pojavom
snižavanja cijena, 2 = jaka u
većini privrednih grana uz
tržišnu dominaciju“.
Izvor: Studija mišljenja rukovodilaca
Svjetskog ekonomskog foruma,
Izvještaj o globalnoj kokurentnosti84
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
4.6
4.5
4.0
4.0
4.1
Bugarska
5.0
4.9
4.5
4.4
4.3
Hrvatska
5.0
4.6
4.2
4.1
4.8
Island
5.1
5.1
4.9
4.7
4.6
Srbija
3.7
4.0
3.8
3.6
3.6
Slovenija
5.1
5.1
5.2
5.1
5.2
Svijet
4.9
4.9
4.8
4.8
4.8
1 = ograničena u većini privrednih grana sa rijetkom pojavom
snižavanja cijena, 2 = jaka u većini privrednih grana uz tržišnu
dominaciju
Efektivnost
antimonopolskih
politika
(Effectiveness of Anti-monopoly Policies)
Indeks
efektivnosti
antimonopolskih
politika
je
zasnovan
na
godišnjim
podacima iz istraživanja. Od
ispitanika se tražilo da ocijene
efektivnost
antimonopolskih
politika u svojim zemljama:
„Antimonopolska politika u vašoj
zemlji je 1 = zakoni nisu efikasni
u podsticanju fer konkurencije, 7
= zakoni su efiksani i podstiču
fer konkurenciju)".
Izvor: Studija mišljenja rukovodilaca
Svjetskog ekonomskog foruma,
Izvještaj o globalnoj kokurentnosti 85
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
3.5
3.8
3.8
3.9
3.8
Bugarska
3.4
3.4
3.3
3.3
3.5
Hrvatska
3.5
3.6
3.6
3.7
3.8
Island
5.3
4.9
4.4
4.6
4.5
Srbija
2.6
2.7
2.8
2.8
2.8
Slovenija
4.2
4.4
4.5
4.3
4.1
Svijet
4.0
4.0
4.1
4.0
4.0
1 = zakoni nisu efikasni u podsticanju fer konkurencije, 7 = zakoni su
efiksani i podstiču fer konkurenciju
83 Baza podataka Svjetske banke.
84 Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti.
83
Baza podataka Svjetske banke.
85 84Isto.
Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti.
85
Isto.
68
73
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
86
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
3.52
3.75
3.94
4.03
3.84
Bugarska
3.8
3.7
3.4
3.1
3.3
Hrvatska
3.37
3.16
3
3.08
3.19
Island
3.6
3.5
3.2
3.4
3.5
Srbija
2.61
2.69
2.5
2.49
2.62
Slovenija
4.3
4.1
3.9
3.7
3.7
Svijet
3.9
3.9
3.8
3.8
3.8
Dominacija na tržištu (Extent of Market
Dominance)
Indeks dominacije na tržištu se
zasniva na godišnjim podacima
istraživanja. Od ispitanika se
tražilo da ocijene privrednu
djelatnost u svojim zemljama i
to: „u privrednoj djelatnosti: 1 =
dominira nekoliko poslovnih
grupacija, 7 = zastupljen je veliki
broj preduzeća)”.
Izvor: Studija mišljenja rukovodilaca
Svjetskog ekonomskog foruma,
Izvještaj o globalnoj kokurentnosti86
1 = dominira nekoliko poslobnih grupacija, 7 = zastupljen je veliki
broj preduzeća
3.6. Informacino komunikacione tehnologije
U eri
ekonomije znanja,tehnologije
upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija
3.6. Informacino
komunikacione
(ICT) je osnovni preduslov za razvoj održivih preduzeća. Tehnologija širokopojasnog
pristupa
internetu
(broadband)
je takođe veoma važna i potrebno
je olakšati
U eri ekonomije znanja,
upotreba
informaciono-komunikacionih
tehnologija
(ICT) jenjeno
osnovni
korišćenje. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, Crna Gora se nalazi na 48. mjestu
preduslov za razvoj održivih preduzeća. Tehnologija širokopojasnog pristupa internetu (broadband) je
od 142 zemlje po razvoju ICT. Rangiranje je zasnovano na Indeksu Svjetskog
takođe veoma važna
i potrebno
je olakšati
njenoNetwork
korišćenje.
Prema87Svjetskom ekonomskom forumu,
ekonomskog
foruma
pod nazivom
Readiness.
Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od 142 zemlje po razvoju ICT. Rangiranje je zasnovano na Indeksu
87
Svjetskog ekonomskog
foruma za
podelektronske
nazivom Network
Readiness.
Agencija
komunikacije
i poštanske usluge je nazavisna
regulatorna agencija za ICT sektor u Crnoj Gori i osnovana je u skladu sa Zakonom o
telekomunikacijama 2008. godine. Posebne nadležnosti Agencije jesu obezbjeđenje
Agencija zakonkurencije
elektronske komunikacije
i poštanske
usluge je nezavisna
regulatorna
agencija
za ICT
i pristup korisnika
telekomunikacionim
mrežama,
izdavanje
licenci
operatorima
i određivanje
tarifa
u sektoru.o88 telekomunikacijama
Ministarstvo za informaciono
društvo
je
sektor u Crnoj Gori
i osnovana
je u skladu
sa Zakonom
2008. godine.
Posebne
razvilo
i
implementiralo
Strategiju
razvoja
informacionog
društva
(2009-2013)
koja
nadležnosti Agencije jesu obezbjeđenje konkurencije i pristup korisnika telekomunikacionim mrežama,
88
imaoperatorima
za cilj da popravi
stanje utarifa
oblasti
ICT i interakciju
ove oblasti
sa ekonomskoMinistarstvo
za informaciono
društvo
izdavanje licenci
i određivanje
u sektoru.
89
socijalnim okruženjem.
, nakoninformacionog
koje je uslijedilo
usvajanje
Strategije za
period
je razvilo i implementiralo
Strategiju razvoja
društva
(2009-2013)
koja
ima 2012za cilj da
ICT
sektor
u Crnoj ove
Gorioblasti
je u potpunosti
privatizovan i 99okruženjem.
posto naseljene
89
popravi stanje u2016.
oblasti
ICT
i interakciju
sa ekonomsko-socijalnim
, nakon
teritorije zemlje je pokriveno mrežom jednog od 3 mobilna operatera.
koje je uslijedilo usvajanje Strategije za period 2012-2016. ICT sektor u Crnoj Gori je u potpunosti
privatizovan i 99% naseljene
teritorije zemlje
je pokriveno
mrežom
jednog
3 mobilna
operatera.
90
Prema izvještajima
Globalne
E-uprave UN
, Crna
Gora od
bilježi
pozitivan
pomak
u razvoju e-uprave posljednjih godina. Ona je u 2012. zauzela 57. mjesto među 191
posmatranom zemljom. U odnosu90 na države iz regiona, bolje je rangirana od Bosne i
Prema izvještajima Globalne E-uprave UN , Crna Gora bilježi pozitivan pomak u razvoju e-uprave
posljednjih godina. Ona je u 2012. zauzela 57. mjesto među 191 posmatranom zemljom. U odnosu
na države iz regiona, bolje je rangirana od Bosne i Hercegovine koja je zauzela 79. mjesto, dok su
Srbija
(51), Hrvatska (30) i Slovenija (25) znatno bolje kotirane. Prema ovom izvještaju, Indeks „Web
86
Isto.
Measure“
iznosi 0.5098 što znači da su ovi servisi samo polovično razvijeni.
87
Bilbao-Osorio, B; Dutta, S.; and Lanvin, B. (ed.). 2013. The Global Information Technology Report 2013.
World Economic Forum; The Business School for the World (INSEAD). Pristupljeno 24. maja 2013.
88
United States Department of State. 2012b. Doing Business in Montenegro. Pristupljeno 27. maja 2013.
89
Ministarstvo za informaciono društvo. 2009. Strategy for Information Society Development in Montenegro
from 2009 to 2013. Vlada Crne Gore. Pristupljeno 24. maja 2013.
86 Isto.
90
http://unpan3.un.org/egovkb/about/Introduction.htm
87 Bilbao-Osorio, B; Dutta, S.; and Lanvin, B. (ed.). 2013. The Global Information Technology Report 2013. World Economic
Forum; The Business School for the World (INSEAD). Pristupljeno 24. maja 2013.
88 United States Department of State. 2012b. Doing Business in Montenegro.
Pristupljeno 27. maja 2013.
74
89 Ministarstvo za informaciono društvo. 2009. Strategy for Information Society Development in Montenegro from 2009 to
2013. Vlada Crne Gore. Pristupljeno 24. maja 2013.
90 http://unpan3.un.org/egovkb/about/Introduction.htm
69
Hercegovine koja je zauzela 79. mjesto, do su Srbija (51), Hrvatska (30) i Slovenija
(25) znatno bolje kotirane. Prema ovom izvještaju, Indeks „Web Measure“ iznosi
0.5098 što znači da su ovi servisi samo polovično razvijeni.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Elektronski servisi (dostupni i pravnim i fizičkim licima) igraju važnu ulogu u
stvaranju povoljnog biznis ambijenta u Crnoj Gori. Pokretanjem portala
www.euprava.me, Crna Gora je napravila veliki korak naprijed u razvoju ove oblasti.
Elektronski servisi (dostupni i pravnim i fizičkim licima) igraju važnu ulogu u stvaranju povoljnog
Ipak,
navedeni sistem nije još uvijek dostigao svoj puni potencijal, što nameće potrebu
biznis ambijenta u Crnoj Gori. Pokretanjem portala www.euprava.me, Crna Gora je napravila veliki
za
njegovim
unaprjeđenjem.
Štaviše,
trenutni
upućuju
na veoma
nizak
korak
naprijeddaljim
u razvoju
ove oblasti. Ipak,
navedeni
sistem podaci
nije još uvijek
dostigao
svoj puni
potencijal,
nivo
korišćenja
portala
kako
od
strane
preduzeća,
tako
i
od
strane
građana,
što
nameće
što nameće potrebu za njegovim daljim unaprjeđenjem. Štaviše, trenutni podaci upućuju na veoma
potrebu
zakorišćenja
njegovom
promocijom
među
obje grupe
korisnika.
Posljednji
podaci
nizak nivo
portala
kako od strane
preduzeća,
tako i od
strane građana,
što nameće
potrebu za
pokazuju
da samo 11.7
građana
koristi
Internetpodaci
usluge
javnihda institucija
njegovom promocijom
međuposto
obje grupe
korisnika.
Posljednji
pokazuju
samo 11.7%igrađana
administrativnih
organa.
Kada
su u ipitanju
preduzeća,
njih Kada
41.4 su
posto
koriste
ove njih
koristi Internet usluge
javnih
institucija
administrativnih
organa.
u pitanju
preduzeća,
91
91
41.4% radi
koriste
ove usluge sprovođenja
radi elektronskog
sprovođenja procedura.
administrativnih
Ista studija
usluge
elektronskog
administrativnih
Istaprocedura.
studija otkriva
otkriva
samoposto
21.8%
preduzećakoristi
koristi online
online servise
proizvoda/usluga.
U 2011.godini,
da
samoda21.8
preduzeća
servisezazanarudžbe
narudžbe
proizvoda/usluga.
U
59.6%
preduzeća
koristilo
je
usluge
državne
administracije
preko
Interneta
dok
samo
53.1%
preduzeća
2011.godini, 59.6 posto preduzeća koristilo je usluge državne administracije preko
92
koja imajudok
pristup
Internetu
i svoju
sopstvenu
webimaju
stranicu
(website).
Interneta
samo
53.1 ima
posto
preduzeća
koja
pristup
Internetu ima i svoju
sopstvenu web stranicu (website).92
Grafik 42: Indeks spremnosti mreže
Grafik 42: Indeks spremnosti mreže
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Globalni izvještaj o informacionoj tehnologiji
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Globalni izvještaj o informacionoj tehnologiji
„Indeks spremnosti mreže“ mjeri opseg korišćenja ICT u svrhu povećanja
konkurentnosti, na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem
„Indeks
mreže“
opseg korišćenja
ICT u svrhu
povećanja
konkurentnosti,
učinku.
Crnaspremnosti
Gora bilježi
spormjeri
ali konzistentan
napredak
od 2008.
do 2012.
godine. U na skali
od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem učinku. Crna Gora bilježi spor ali konzistentan
periodu 2011-2012. Crna Gora prednjači u odnosu na Srbiju i Bugarsku i nalazi se na
napredak od 2008. do 2012. godine. U periodu 2011-2012. Crna Gora prednjači u odnosu na Srbiju i
istom
nivou kao Hrvatska. Slovenija i Island kontinuirano imaju najbolje rezultate u
Bugarsku i nalazi se na istom nivou kao Hrvatska. Slovenija i Island kontinuirano imaju najbolje rezultate
u periodu 2008-2012. godine. „Indeks razvoja ICT“ upoređuje razvoj u oblasti ICT u 154 zemlje. On
kombinuje nekoliko indikatora, poput broja domaćinstava koja posjeduju računar, broj Internet korisnika,
nivo računarske pismenosti itd. na skali od 1 do 10, pri čemu više vrijednosti označavaju bolji rezultat.
91
Podaci
za Crnu
dostupni
samo‘Korišćenje
za 2008. i informaciono-komunikacionih
2010. godinu, kada je zabilježen
napredak una ovom
Zavod
zaGoru
statistiku
Crnesu
Gore.
tehnologija
Crnoj
Podgorica,
2012.
polju.Gori’
Međutim,
rezultati
Crne Gore za 2010. godinu su najgori u odnosu na sve uporedne zemlje.
92
Isto.
75
91 Zavod za statistiku Crne Gore. ‘Korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori’ Podgorica, 2012.
92 Isto.
70
periodu 2008-2012. godine. „Indeks razvoja ICT“ upoređuje razvoj u oblasti ICT u
154 zemlje. On kombinuje nekoliko indikatora, poput broja domaćinstava koja
posjeduju računar, broj Internet korisnika, nivo računarske pismenosti itd. na skali od
1Stvaranje
do 10, pri čemu
više vrijednosti
označavaju
bolji
rezultat. Podaci
za Crnu
Goru
ambijenta
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
Gori
dostupni su samo za 2008. i 2010. godinu, kada je zabilježen napredak na ovom polju.
Međutim, rezultati Crne Gore za 2010. godinu su najgori u odnosu na sve uporedne
zemlje.
Grafik 43: Internet korisnici
Grafik 43: Internet korisnici
Izvor: Međunarodna telekomunikaciona unija
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Globalni izvještaj o informacionoj tehnologiji
Kada je u pitanju korišćenje ICT u Crnoj Gori, veoma je visok nivo korišćenja
mobilne telefonije, ali veliki izazov za zemlju predstavlja potreba za promovisanjem
Kada je u korišćenja
pitanju korišćenje
u Crnoj
Gori, veoma
visok nivo
korišćenja
mobilne
Interneta,ICT
posebno
u oblastima
gdjejeinvesticije
privatnog
sektora
nisu telefonije, ali
93
Ako posmatramo
internet korisnika“
100 stanovnika,
veliki izazov zaprofitabilne.
zemlju predstavlja
potreba za „broj
promovisanjem
korišćenjanaInterneta,
posebno u oblastima
93
da Crnanisu
Goraprofitabilne.
bilježi kontinuiran
u periodu
Iako
gdje investicijezaključujemo
privatnog sektora
Akonapredak
posmatramo
„broj2006-2011.
internet korisnika“
na 100
broj internet da
korisnika
na 100bilježi
stanovnika
iznosi 40,
Crna Gora
se dobro 2006-2011.
kotira u
stanovnika, zaključujemo
Crna Gora
kontinuiran
napredak
u periodu
Iako broj
odnosu na svjetski prosjek koji iznosi samo 32.8. Sličnu situaciju imamo u slučaju
internet korisnika
na 100 stanovnika iznosi 40, Crna Gora se dobro kotira u odnosu na svjetski prosjek
„pretplatnika na fiksnu telefoniju“ gdje Crna Gora opet bilježi gori rezultat od svih
koji iznosi samo
32.8.
Sličnu
situaciju
imamo
u slučaju
„pretplatnika
fiksnu telefoniju“
gdje Crna Gora
uporednih
zemalja,
ali bolji
od svjetskog
prosjeka
za period na
2006-2010.
Međutim, za
opet bilježi gorirazliku
rezultat
od
svih
uporednih
zemalja,
ali
bolji
od
svjetskog
prosjeka
za
period
od stope Internet korisnika, broj pretplatnika na fiksnu telefoniju opada (u 2006-2010.
Međutim, za razliku
stope Internet
pretplatnika
na fiksnu
telefoniju
perioduod2007-2010),
ali jekorisnika,
zato „broj broj
pretplatnika
na mobilnu
telefoniju“
(na opada
100 (u periodu
značajno
porastaonau mobilnu
periodu 2006-2010.,
2006. do 185.3
u
2007-2010), alistanovnika)
je zato „broj
pretplatnika
telefoniju“od
(na102.7
100 ustanovnika)
značajno
porastao
2010. godini.
Crna Gora
u ovom
u odnosu
na sve
uporedne
zemlje,
u periodu 2006-2010.,
od 102.7
u 2006.
do pogledu
185.3 uprednjači
2010. godini.
Crna
Gora
u ovom
pogledu prednjači
i bilježi
duplo bolji
rezultat
u odnosu
na bolji
svjetski
prosjekuteodnosu
godine.na
Ako
posmatramo
u odnosu na sve
uporedne
zemlje,
i bilježi
duplo
rezultat
svjetski
prosjek te godine.
„broj pretplatnika na širokopojasni pristup Internetu“ na 100 stanovnika, Crna Gora je
Ako posmatramo „broj pretplatnika na širokopojasni pristup Internetu“ na 100 stanovnika, Crna Gora
je poboljšala svoj učinak od 2007. do 2009. godine. Iako je ponovo zabilježila bolji rezultat u odnosu na
svjetski prosjek, Crna Gora ima najmanji broj pretplatnika u odnosu na sve uporedne zemlje.
93
Ministarstvo za informaciono društvo. 2009.
76
93 Ministarstvo za informaciono društvo. 2009.
71
poboljšala
svojambijenta
učinak od 2007.
do 2009.
godine.
Iako je ponovo
Stvaranje
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnojzabilježila
Gori bolji
rezultat u odnosu na svjetski prosjek, Crna Gora ima najmanji broj pretplatnika u
odnosu
na svesvoj
uporedne
zemlje.
poboljšala
učinak
od 2007. do 2009. godine. Iako je ponovo zabilježila bolji
rezultat u odnosu na svjetski prosjek, Crna Gora ima najmanji broj pretplatnika u
44:
Pretplatnici
mobilne
telefonije
Grafik
44:
Pretplatnici
mobilne
telefonije
odnosu na sve Grafik
uporedne
zemlje.
Grafik 44: Pretplatnici mobilne telefonije
Izvor: Međunarodna telekomunikaciona unija
Izvor: Međunarodna telekomunikaciona unija
Prema posljednjim podacima, na kraju 2012. godine, broj korisnika mobilne telefonije
u Crnoj Gori bio je 990 869 što odgovara stopi penetracije od 159.81 posto. Od tog
94
Izvor:
Međunarodna
telekomunikaciona
broja
31.9
posto
su postpaid
korisnici,
dok
68.1 broj
postokorisnika
čine prepaid
korisnici.
Sa druge
Prema posljednjim
podacima,
na kraju
2012.unija
godine,
mobilne
telefonije
u Crnoj Gori
strane,
ukupan
broj
pretplatnika
fiksne
telefonije
u
decembru
2010.
godine
bio
je
169
bio je 990 869 što
odgovara stopi penetracije od 159.81%. Od tog broja 31.9% su postpaid korisnici,
dok
95
Prema
posljednjim
podacima, na kraju 2012. godine, broj korisnika mobilne telefonije
803.
94
68.1% čine prepaid korisnici. Sa druge strane, ukupan broj pretplatnika fiksne telefonije u decembru
u Crnoj Gori 95bio je 990 869 što odgovara stopi penetracije od 159.81 posto. Od tog
2010. godine bio
je 169
broja
31.9803.
posto su postpaid korisnici, dok 68.1 posto čine prepaid korisnici.94 Sa druge
strane, ukupan broj pretplatnika fiksne telefonije u decembru 2010. godine bio je 169
Ključni indikatori
803.95
Indeks razvoja ICT (ICT Development Index - IDI)
Indeks upoređuje razvoj ICT u
Ključni
indikatori
154
zemlje.
Kombinuje
11
indikatora koji se tako objedinjeni
mogu korsititi kao reper na
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Indeks razvoja ICT (ICT Development
Index - IDI)
Indeks upoređuje razvoj ICT u
154
zemlje.
Kombinuje
11
indikatora koji se tako objedinjeni
mogu
korsititi kao reper na
96
Crna Gora
2002
2007
2008
2010
2011
-
-
4.57
5.03
-
2.74
4.37
4.87
5.19
5.2
3.1920024.6820075.5320086.2120105.75 2011
-
-
4.57
5.03
-
Bugarska
2.74
4.37
4.87
5.19
5.2
Hrvatska
3.19
4.68
5.53
6.21
5.75
globalnom,
regionalnom
i Island
5.88
7.23Informacija
8.06 o8.17
94
Agencija
elektronske
komunikacije i poštanske
usluge7.14
Crne Gore,
nacionalnom nivou.
Oni se za
odnose
stanju
na
tržištu
elektronskih
komunikacija
u
decembru
2012.g.–
mobilna
telefonija
4.23
5.11
5.4
na pristup i upotrebu i sposobnost Srbija
korišćenja Interneta,
poput broja
95
Slovenija
4.47
6.26Informacija
6.75 o 6.7
Agencija
za elektronske
komunikacije i poštanske
usluge5.88
Crne Gore,
domaćinstava sa
računarima,
stanju
na
tržištu
elektronskih
komunikacija
u
decembru
2012.g
–
fiksna
telefonija
Internet
korisnika
i Na skali od 1 do 10, pri čemu niže vrijednosti odgovaraju nižem
broja
94
kompjutersku pismenost.
Agencija za elektronske
i poštanske usluge Crne Gore, Informacija o
stepenu komunikacije
razvoja
stanju na tržištu
elektronskih komunikacija u decembru 2012.g.– mobilna telefonija
Izvor:
Međunarodna
77
telekomunikaciona unija96
95
Agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge Crne Gore, Informacija o
stanju
na tržištu elektronskih komunikacija u decembru 2012.g – fiksna telefonija
Drugi korisni indikatori
mreže
(Networki Readiness
Index)
2008201194 Indeks
Agencijaspremnosti
za elektronske
komunikacije
poštanske usluge
Crne77
Gore, Informacija
o2009stanju na 2010tržištu elektronskih
09
10
11
12
komunikacija u decembru 2012.g.– mobilna telefonija
Gora usluge Crne Gore, Informacija
u kojoj
mjeri iCrna
3.8
4.1 na tržištu
4.09 elektronskih
4.22
95 Indeks
Agencijapokazuje
za elektronske
komunikacije
poštanske
o stanju
razvijene
razvoju
komunikacijai u zemlje
decembruu2012.g
– fiksnaBugarska
telefonija
3.8
3.66
3.79
3.89
koriste ICT u svrhu povećanja
96 konkurentnosti,
Medjunarodna telekomunikaciona
unija.
na skali od 1 do 7 Hrvatska
4.1
3.91
3.91
4.22
pri
čemu
više
vrijednosti
Island
5.5
5.2
5.07
5.33
odgovaraju boljem učinku.
Indeks obuhvata tri podindeksa
koji ocjenjuju ambijent za razvoj
ICT zajedno sa spremnošću
glavnih aktera za korišćenje ICT u
Srbija
Slovenija
72
3.6
3.51
3.52
3.64
4.6
4.51
4.44
4.58
nacionalnom nivou. Oni se odnose
4.23
5.11
5.4
na pristup i upotrebu i sposobnost Srbija
korišćenja Interneta, poput broja
Slovenija
4.47
5.88
6.26
6.75
6.7
domaćinstava sa računarima,
Stvaranje
ambijenta
održivi
razvoj
u Crnojodgovaraju
Gori nižem
broja
Internet
korisnika
i Nazaskali
od 1 do
10, pri preduzeća
čemu niže vrijednosti
kompjutersku pismenost.
stepenu razvoja
Izvor:
Međunarodna
telekomunikaciona unija96
Drugi korisni indikatori
Indeks spremnosti mreže (Network Readiness Index)
Indeks pokazuje u kojoj mjeri
razvijene i zemlje u razvoju
koriste ICT u svrhu povećanja
konkurentnosti, na skali od 1 do 7
pri
čemu
više
vrijednosti
odgovaraju boljem učinku.
Indeks obuhvata tri podindeksa
koji ocjenjuju ambijent za razvoj
ICT zajedno sa spremnošću
glavnih aktera za korišćenje ICT u
okviru 9 stubova i 71 varijable.
Izvor: Svjetski ekonomski forum,o
informacionim tehnologijama Globalni
izvještaj
o
informacionim
tehnologijama 97
200809
200910
201011
201112
Crna Gora
3.8
4.1
4.09
4.22
Bugarska
3.8
3.66
3.79
3.89
Hrvatska
4.1
3.91
3.91
4.22
Island
5.5
5.2
5.07
5.33
Srbija
3.6
3.51
3.52
3.64
Slovenija
4.6
4.51
4.44
4.58
Na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti označavaju bolju
spremnost za korišćenje prednosti koje nude ICT.
Internet korisnici (na 100 stanovnika)
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Internt
je
globalna
mreža
Internet
kompjutera u kojoj korisnici
jednog
kompjutera
dobijaju
informacije sa ostalih kompjutera
u mreži. Internet korisnici su ljudi
koji imaju pristup ovoj svjetskoj
mreži. Ukupan broj Internet
korisnika
se dijeli sa brojem
97 98 99
stanovnika i množi sa sto.
Crna Gora
28.9
30.8
32.9
35.1
37.5
40.0
Bugarska
27.1
33.6
39.7
45.0
46.2
51.0
Hrvatska
38.0
41.4
50.6
56.3
60.3
70.7
Island
89.5
90.6
91.0
93.0
95.0
95.0
Srbija
27.2
33.2
35.6
38.1
40.9
42.2
Slovenija
54.0
56.7
58.0
64.0
70.0
72.0
Svijet
17.5
20.6
23.2
25.7
29.5
32.8
Izvor: Međunarodna
telekomunikaciona unija98
Broj korinsika na 100 stanovnika
Pretplatnici fiksne telefonije (na 100 stan.)
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Fiksne linije su telefonske linije
koji povezuju telefonski uređaj
korisnika
korinsika sa javnom telefonskom
mrežom
Crna Gora
26.8
28.1
27.7
27.2
26.8
-
Bugarska
31.2
30.1
28.9
29.2
29.7
31.6
Hrvatska
41.3
41.7
42.5
42.2
42.4
40.1
Izvor: Međunarodna
telekomunikaciona unija 99
Island
62.7
61.1
64.2
60.3
60.5
58.9
Srbija
33.6
37.0
38.1
38.3
38.3
37.3
96
Slovenija
51.3
50.0
48.5
Medjunarodna telekomunikaciona unija.
Svjetski ekonomski forum, Global Information
Technology
report.18.8
Svijet
19.2
18.6
98
Medjunarodna telekomunikaciona unija.
Broj pretplatnika na 100 stanovnika
46.4
44.9
42.9
97
18.3
17.8
17.3
2008
2009
2010
2011
112.0
184.1
205.3
185.3
-
129.5
137.4
138.6
136.1
140.7
113.8
103.1
106.0
111.9
116.4
106.7
108.5
107.7
106.5
106.1
104.4
118.7
122.1
122.1
125.4
95.8
101.8
103.8
104.6
106.6
50.6
59.9
68.2
77.1
85.6
Pretplatnici mobilne telefonije (na 100 stan.)
78 2007
2006
Pretplatnici mobilne telefonije su Crna Gora
102.7
korisnici prenosivih telefonskih
107.3
uređaja koji su pretplaćeni na Bugarska
automatski javni mobilni servis Hrvatska
99.1
koji koristi mobilnu tehnologiju
100.3
koja omogućava pristup javnoj Island
telefonskoj mreži.
SrbijaTechnology report.
82.0
97 Svjetski ekonomski forum, Global Information
90.7
98 Izvor:
Medjunarodna
telekomunikaciona unija. Slovenija
Međunarodna
100
telekomunikaciona unija
41.8
99 Medjunarodna telekomunikaciona unija. Svijet
Broj pretplatnika na 100 stanovnika
73
Korisnici širokošpojasnog pristupa Internetu
(na 100 stan.)
Indikator predstavlja ukupan broj
Crna Gora
2006
2007
2008
2009
2010
2011
-
2.6
5.4
8.4
8.3
-
Izvor: Međunarodna
telekomunikaciona unija 99
Island
62.7
61.1
64.2
60.3
60.5
58.9
Srbija
33.6
37.0
38.1
38.3
38.3
37.3
51.3
50.0
48.5
46.4
Stvaranje ambijentaSlovenija
za održivi razvoj
preduzeća
u Crnoj
Gori44.9
42.9
Svijet
19.2
18.8
18.6
18.3
17.8
17.3
Broj pretplatnika na 100 stanovnika
Pretplatnici mobilne telefonije (na 100 stan.)
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Crna Gora
102.7
112.0
184.1
205.3
185.3
-
Bugarska
107.3
129.5
137.4
138.6
136.1
140.7
Hrvatska
99.1
113.8
103.1
106.0
111.9
116.4
Island
100.3
106.7
108.5
107.7
106.5
106.1
Srbija
82.0
104.4
118.7
122.1
122.1
125.4
Slovenija
90.7
95.8
101.8
103.8
104.6
106.6
Svijet
41.8
50.6
59.9
68.2
77.1
85.6
Pretplatnici mobilne telefonije su
korisnici prenosivih telefonskih
uređaja koji su pretplaćeni na
automatski javni mobilni servis
koji koristi mobilnu tehnologiju
koja omogućava pristup javnoj
telefonskoj mreži.
Izvor: Međunarodna
telekomunikaciona unija 100
Broj pretplatnika na 100 stanovnika
2006
2007
2008
2009
2010
2011
-
2.6
5.4
8.4
8.3
-
Bugarska
5.0
8.2
10.8
12.7
14.5
16.5
Hrvatska
5.7
8.7
11.9
15.5
18.3
19.6
Korisnici širokošpojasnog pristupa Internetu
(na 100 stan.)
100 101
Indikator predstavlja ukupan broj
broadband
korisnika
sa
digitalnom pretplatničkom linijom,
koji koriste kablovski modem ili
drugu
vrstu
super
brze
tehnologije.
Crna Gora
Island
29.2
32.0
33.4
33.2
33.4
33.9
Izvor: Međunarodna
telekomunikaciona unija101
Srbija
1.5
4.0
5.6
7.3
9.9
11.3
13.9
17.1
21.1
22.2
23.5
24.3
4.6
5.2
6.2
7.0
7.7
8.6
Slovenija
Svijet
Broj pretplatnika na 100 stanovnika
3.7. Pristup finansijskim uslugama
Za stvaranje i razvoj održivih preduzeća neophodan je pristup izvorima
finansiranja. Crna Gora, Hrvatska i Srbija su jedine zemlje Zapadnog Balkana koje su
u svoje nacionalne strategije integrisale osnovne servise podrške MSP i odredile
mjerljive ciljeve.102 Fond za razvoj preduzetništva i inovacionih mogućnosti za
Zapadni Balkan (WB EDIF), zajednička inicijativa nekoliko evropskih finansijskih
institucija osnovana sa ciljem da unaprjeđuje razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća
Isto.
Isto.
101
Isto.
102
OECD. 2012.
99
100
79
100 Isto.
101 Isto.
74
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.7. Pristup finansijskim uslugama
Za stvaranje i razvoj održivih preduzeća neophodan je pristup izvorima finansiranja. Crna Gora,
Hrvatska i Srbija su jedine zemlje Zapadnog Balkana koje su u svoje nacionalne strategije integrisale
osnovne servise podrške MSP i odredile mjerljive ciljeve.102 Fond za razvoj preduzetništva i inovacionih
mogućnosti za Zapadni Balkan (WB EDIF), zajednička inicijativa nekoliko evropskih finansijskih
institucija osnovana sa ciljem da unaprjeđuje razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća u regionu
Zapadnog Balkana je glavni pokretač pristupa finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća MMSP).103
Međutim, pristup finansijama ostaje ograničen u Crnoj Gori, sa različitim nivoima razvoja u različitim
regionima.104
Kao što je već navedeno, pristup finansijama u Crnoj Gori je ograničen, ali je ipak došlo do
određenih pomaka, posebno u oblasti finansijskih usluga, u okviru procesa harmonizacije politika na
putu za članstvo u EU. Veliki uspjeh predstavlja Odluka o javnom objavljivanju podataka od strane
banaka, koja je usvojena 2010. godine, kako bi se Zakon o Centralnoj banci Crne Gore usaglasio sa
Direktivom EU 2006/48/EC. Izdvajaju se još i Odluka o načinu izračunavanja izloženosti banaka iz
2012. godine, Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama (2012.)
i Zakon o Savjetu za finansijsku stabilnost (2011.) kao savjetodavnom odboru Savjeta Centralne banke.
Najveći jaz za pristup finansijama u Crnoj Gori predstavlja infrastruktura finansijskog tržišta.105
Ako posmatramo „kredite privatnom sektoru“ kao procenat BDP, njihova vrijednost za Crnu Goru
bilježi fluktuacije u periodu 2005-2011. i to od 18% u 2005. do 87% u 2008. godini. Nakon ovog perioda
slijedi pad na 55.8% u 2011. godini. Samo Srbija ima niži procenat od Crne Gore u 2011. godini i to
48.2%. Island i Slovenija su najbolje u analiziranoj godini, sa vrijednostima od 97.3 odnosno 91.4%.
Grafik
Grafik45:
45:Da
Dali lisesepreduzeća:
preduzeća:
Gornji grafikon prikazuje rezultate EESE istraživanja. Većina intervjuisanih
preduzeća (40.6 posto) oslanja se na samofinansiranje. Samo mali procenat preduzeća
102 OECD. 2012.
računa na podršku investitora ili investicionih fondova. S druge strane, kada su u
103 Evropski
investicioni
fond.
(bey datuma).
Western
Balkanspreduzeća
Enterprise Development
& Innovation
pitanju
eksterni
izvori
finansiranja,
većina
je navela banke
(53.7 Facility
posto), (WB EDIF) –
Whatslijedi
We Do. avansno
Pristupljenoplaćanje
3. maja 2013.
klijenata (24.7 posto). Kreditne unije kao eksterni izvori
finansija
korišćene ui razvoj.
velikoj2011.
mjeri.
StogaAdvisory
se pristup
finansijama
u Crnoj
GoriUnion; EBRD,
104 Evropska
banka nisu
za rekonstrukciju
Business
Services
–Montenegro.
European
velikim
problemom,
i 96 posto preduzeća složilo se u ovoj ocjeni. Ako
June. smatra
Pristupljeno
28. maja
2013.
posmatramo veličinu preduzća, samo 7.1 posto preduzeća sa 5-19 zaposlenih se ne
105 Evropska komisija. 2012.
slaže sa ovim stavom, a slično je i sa preduzećima koja imaju preko 99 zaposlenih (6.3
posto). Većina preduzeća sa manje od 5 zaposlenih ima najviše problema kada je u
pitanju pristup finansijama i 55 posto njih
75 se u potpunosti složilo sa prethodnim
stavom.
Grafik 46: Razlika u kamatnim stopama
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Gornji grafikon prikazuje rezultate EESE istraživanja. Većina intervjuisanih
preduzeća (40.6 posto) oslanja se na samofinansiranje. Samo mali procenat preduzeća
Gornji grafikon prikazuje rezultate EESE istraživanja. Većina intervjuisanih preduzeća (40.6%)
računa na podršku investitora ili investicionih fondova. S druge strane, kada su u
oslanja se na samofinansiranje. Samo mali procenat preduzeća računa na podršku investitora ili
pitanju eksterni izvori finansiranja, većina preduzeća je navela banke (53.7 posto),
investicionih fondova. S druge strane, kada su u pitanju eksterni izvori finansiranja, većina preduzeća
slijedi avansno plaćanje klijenata (24.7 posto). Kreditne unije kao eksterni izvori
je navela banke (53.7%), slijedi avansno plaćanje klijenata (24.7%). Kreditne unije kao eksterni izvori
finansija nisu korišćene u velikoj mjeri. Stoga se pristup finansijama u Crnoj Gori
finansija nisu korišćene u velikoj mjeri. Stoga se pristup finansijama u Crnoj Gori smatra velikim
smatra velikim problemom, i 96 posto preduzeća složilo se u ovoj ocjeni. Ako
problemom, i 96% preduzeća složilo se u ovoj ocjeni. Ako posmatramo veličinu preduzeća, samo 7.1%
posmatramo veličinu preduzća, samo 7.1 posto preduzeća sa 5-19 zaposlenih se ne
preduzeća sa 5-19 zaposlenih se ne slaže sa ovim stavom, a slično je i sa preduzećima koja imaju preko
slaže sa ovim stavom, a slično je i sa preduzećima koja imaju preko 99 zaposlenih (6.3
99 zaposlenih (6.3%). Većina preduzeća sa manje od 5 zaposlenih ima najviše problema kada je u
posto). Većina preduzeća sa manje od 5 zaposlenih ima najviše problema kada je u
pitanju pristup finansijama i 55% njih se u potpunosti složilo sa prethodnim stavom.
pitanju pristup finansijama i 55 posto njih se u potpunosti složilo sa prethodnim
stavom.
Grafik 46: Razlika u kamatnim stopama
Grafik 46: Razlika u kamatnim stopama
Izvor: Međunarodni monetarni fond, Statistički podaci o međunarodnim finansijama. (World Development
81
Indicators Online).
“Razlika u kamatnim stopama” mjeri razliku između aktivne i pasivne kamatne stope. Crna Gora u
ovoj oblasti bilježi dobar učinak, gdje je razlika niža nego u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji u 2011. godini,
jedinim zemljama za koje postoje podaci za tu godinu. Međutim, u 2009. godini, kada su poslednji put
bili dostupni podaci za nju, Slovenija bilježi nižu stopu od Crne Gore iste godine. Primjećuje se i da
stopa u Crnoj Gori kontinuirano raste od 2007. do 2011. godine.
76
"Razlika u kamatnim stopama" mjeri razliku između aktivne i pasivne kamatne
stope. Crna Gora u ovoj oblasti bilježi dobar učinak, gdje je razlika niža nego u
Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji u 2011. godini, jedinim zemljama za koje postoje podaci
za Stvaranje
tu godinu. Međutim,
u 2009.
godini, kada
su poslednji
put bili
dostupniGori
podaci za
ambijenta
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
nju, Slovenija bilježi nižu stopu od Crne Gore iste godine. Primjećuje se i da stopa u
Crnoj Gori kontinuirano raste od 2007. do 2011. godine.
Grafik
47:
Koliko
nana
Vaše
Grafik
47:
Koliko
Vašeposlovanje
poslovanjeutiče
utičevisina
visinakamatne
kamatnestope?
stope?
Budući da su
kamatne
stope
u Crnoj
na umjereno
visokom visokom
nivou, iste
se smatraju
Budući
da su
kamatne
stopeGori
u Crnoj
Gori na umjereno
nivou,
iste se velikim
smatraju
velikim
teretom
za
poslovne
aktivnosti
i
planove.
Prema
podacima
iz
EESEpreduzeća
teretom za poslovne aktivnosti i planove. Prema podacima iz EESE istraživanja, 74.7%
istraživanja,
74.7
posto
preduzeća
smatra
da
je
kamatna
stopa
važna
ili
veoma
važna
smatra da je kamatna stopa važna ili veoma važna za poslovanje. Samo 4 posto preduzeća
je odgovorilo
za
poslovanje.
Samo
4
posto
preduzeća
je
odgovorilo
da
kamatna
stopa
ne
utiče
na
da kamatna stopa ne utiče na njihove poslovne aktivnosti i planove.
njihove poslovne aktivnosti i planove.
Grafik 48: Pristup finansijama predstavlja veliki problem za preduzeća u Crnoj
Grafik 48: Pristup finansijama predstavlja veliki problem za preduzeća u Crnoj Gori?
Gori?
82
Kao što seKao
vidištoizseodgovora,
pristup finansijama
za preduzeća
u Crnoj
Gori Gori
predstavlja veliki
vidi iz odgovora,
pristup finansijama
za preduzeća
u Crnoj
problem, budući
da jeveliki
ovo problem,
stav 96%budući
preduzeća.
U odnosu
veličinu,
samoU 7.1%
preduzeća
sa 5-19
predstavlja
da je ovo
stav 96 na
posto
preduzeća.
odnosu
na
samo
7.1 posto
preduzeća
zaposlenih
se ne 99
slaže
sa ovom ocjenom,
zaposlenihveličinu,
se ne slaže
sa ovom
ocjenom,
doksase5-19
preduzeća
sa preko
zaposlenih
samo u 6.3% slučajeva
se preduzeća
sa preko
99 zaposlenih
samo u 6.3imaju
posto najviše
slučajevaproblema
ne slažu sau istom.
ne slažu sadok
istom.
Preduzeća
sa manje
od 5 zaposlenih
pristupu eksternim
Preduzeća
sa
manje
od
5
zaposlenih
imaju
najviše
problema
u
pristupu
eksternim
izvorima finansiranja, pri čemu se približno 55% preduzeća ima pozitivan odgovor
na ovo pitanje.
izvorima finansiranja, pri čemu se približno 55 posto preduzeća ima pozitivan odgovor
na ovo pitanje.
Kada je riječ o mjeri u kojoj preduzeća u Crnoj Gori mogu priuštiti postojeće
finansijske proizvode i usluge u bilo kojoj fazi njihovog razvoja, najveći procenat
77 Samo je 13.5 posto preduzeća dalo
ispitanika (36.5 posto) odgovorilo je negativno.
pozitivan odgovor što dovoljno govori o nepovoljnoj situaciji u zemlji u ovom
pogledu.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Kada je riječ o mjeri u kojoj preduzeća u Crnoj Gori mogu priuštiti postojeće finansijske proizvode
i usluge u bilo kojoj fazi njihovog razvoja, najveći procenat ispitanika (36.5%) odgovorilo je negativno.
Samo je 13.5% preduzeća dalo pozitivan odgovor što dovoljno govori o nepovoljnoj situaciji u zemlji
u ovom pogledu.
Grafik 49: U kojoj mjeri možete priuštiti finansijske proizvode i usluge, po
Grafik 49: U kojoj mjeri možete priuštiti finansijske proizvode i usluge, po sektorima?
sektorima?
Finansijski proizvodi u 28.6 posto slučajeva nisu usaglašeni sa potrebama MSP,
Finansijski
u 28.6% slučajeva
sa potrebama
MSP,takvi
dok samo
2% preduzeća
dok
samo 2proizvodi
posto preduzeća
smatranisu
da usaglašeni
su finansijski
proizvodi
da odgovaraju
smatra
da
su
finansijski
proizvodi
takvi
da
odgovaraju
potrebama
preduzeća
različite
veličine,
potrebama preduzeća različite veličine, dok, s druge strane, 3.9 posto smatra da su dok,
oni s
druge strane, 3.9% smatra da su oni u potpunosti usklađeni sa potrebama preduzeća.
u potpunosti usklađeni
sa
potrebama
‘’Uprkos podršci Vlade i postojanju kredita pod povoljnijim uslovima,
preduzeća.
poslovni subjekti nisu u prilici da pronađu mogućnost za pristup potrebnim
finansijskim sredstvima zbog veoma visokih zahtjeva, ograničene sume ili
namjene (obično za osnovna sredstva)” Ivana, fokus grupa, predstavnik
preduzeća iz sektora turizma
78
Stvaranje
ambijenta
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
Gori
Finansijski
proizvodi
u 28.6
posto
slučajeva
nisu usaglašeni
sa potrebama MSP,
dok samo 2 posto preduzeća smatra da su finansijski proizvodi takvi da odgovaraju
potrebama preduzeća različite veličine, dok, s druge strane, 3.9 posto smatra da su oni
u potpunosti usklađeni
sa
potrebama
‘’Uprkos podršci Vlade i postojanju kredita pod povoljnijim uslovima,
preduzeća.
poslovni subjekti nisu u prilici da pronađu mogućnost za pristup potrebnim
finansijskim sredstvima zbog veoma visokih zahtjeva, ograničene sume ili
namjene (obično za osnovna sredstva)” Ivana, fokus grupa, predstavnik
preduzeća iz sektora turizma
Grafik 50: Da li su finansijski proizvodi prilagođeni potrebama MSP/
Grafik 50: Da li su finansijski
proizvodirazličite
prilagođeni
potrebama MSP/preduzećima
preduzećima
veličine?
različite veličine?
84
Ako razmatramo stav ispitanika po pitanju mikrofinansiranja, jedna četvrtina
da mikrofinansijske
institucije
igraju važnu posredničku
ulogusmatra
u
Ako smatra
razmatramo
stav ispitanika po
pitanju ne
mikrofinansiranja,
jedna četvrtina
da
informisanju
biznis
sektora
o
dostupnim
finansijskim
uslugama.
Međutim,
41.8
posto
mikrofinansijske institucije ne igraju važnu posredničku ulogu u informisanju biznis sektora o dostupnim
preduzeća se donekle slaže da mikrofinansijske institucije pružaju ovakve usluge. Još
finansijskim uslugama. Međutim, 41.8% preduzeća se donekle slaže da mikrofinansijske institucije
jedna četvrtina ispitanika smatra da ne postoji dovoljno podrške usmjerene ka MSP,
pružaju ovakve
usluge.
Još jedna četvrtina
daunepripremi
postoji dovoljno
podrške
usmjerene
kao što
su savjetodavne
usluge ispitanika
i programismatra
pomoći
prihvatljivih
predloga
ka MSP, kao
što
su
savjetodavne
usluge
i
programi
pomoći
u
pripremi
prihvatljivih
predloga
kredita. Samo 3.8 posto MSP smatra da su ovakvi servisi u potpunosti razvijeni. Nijekredita.
Samo 3.8%bilo
MSP
smatra da
su ovakvikoji
servisi
u potpunosti
bilo nijednog
ispitanika koji je
nijednog
ispitanika
je odgovorio
da razvijeni.
je prustupNije
kratkoročnim
finansijskim
odgovorio sredstvima
da je pristupu kratkoročnim
finansijskim
u potpunosti
efektivan
smatra da
potpunosti efektivan
- 43.6sredstvima
posto smatra
da je samo
donekle- 43.6%
efektivan,
dok 28.2
posto smatra
da je pristup
ovoj
vrsti finansiranja
potpuno nedjelotvoran.
je samo donekle
efektivan,
dok 28.2%
smatra da
je pristup
ovoj vrsti finansiranja
potpuno nedjelotvoran.
Kada analiziramo percepciju o korišćenju različitih oblika kolaterala za pristup
kreditima
po povoljnijim
stopama,
20.2oblika
posto ispitanika
da im
Kada analiziramo
percepciju kamatnim
o korišćenju
različitih
kolateralaodgovorilo
za pristupjekreditima
po
njihova
„pozitivna“
kreditna
istorija
ne
pomaže
u
obezbjeđivanju
kredita
pod
boljim
povoljnijim kamatnim stopama, 20.2% ispitanika odgovorilo je da im njihova „pozitivna“ kreditna
uslovima,
iako 22.3 posto kredita
MSP ima
stav po ovom
pitanju.MSP
Ipak,činjenica
da stav
istorija ne pomaže
u obezbjeđivanju
podpozitivniji
boljim uslovima,
iako 22.3%
ima pozitivniji
29.8 posto MSP nije informisano po ovom pitanju je zabrinjavajuća i nameće
po ovom pitanju.
Ipak,činjenica da 29.8% MSP nije informisano po ovom pitanju je zabrinjavajuća i
zaključak da manja preduzeća nisu adekvatno informisana o mogućnostima pristupa
finansijskim uslugama. Slična situacija je i u pogledu dostupnih šema upravljanja
rizikom za MSP, gdje je 44.9 posto odgovorilo da nije upoznato sa ovom
79 je odgovorilo da su ove šeme dostupne.
mogućnosšću, a samo 19.4 posto preduzeća
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
nameće zaključak da manja preduzeća nisu adekvatno informisana o mogućnostima pristupa finansijskim
uslugama. Slična situacija je i u pogledu dostupnih šema upravljanja rizikom za MSP, gdje je 44.9%
odgovorilo da nije upoznato sa ovom mogućnošću, a samo 19.4% preduzeća je odgovorilo da su ove
šeme dostupne.
Grafik 51: Da li je biznis sektor dobro informisan o finansijskim uslugama koje se
Grafik 51: Da li je biznis sektor dobro informisan o finansijskim uslugama koje se nude?
nude?
Većina preduzeća u EESE istraživanju smatra da su politike i regulatorne
Većinainicijative
preduzećakoje
u EESE
istraživanju
smatra
da su politike
i regulatorne
koje podstiču
podstiču
finansijske
institucije
na kreditiranje
samo inicijative
donekle dovoljne
(55.7 posto),
ali značajan samo
procenat
ispitanika
(24.1
posto) ali
smatra
da ove
inicijative
finansijske institucije
na kreditiranje
donekle
dovoljne
(55.7%),
značajan
procenat
ispitanika
nisu dovoljne.
Samo 8.9nisu
postodovoljne.
smatra daSamo
su ove
inicijative
a niko
(24.1%) smatra
da ove inicijative
8.9%
smatrauglavnom
da su ovedovoljne,
inicijative
uglavnom
ispitanika
nije potvrdio
da su ove
mjere
potpunosti
zadovoljavajuće.
dovoljne, a od
niko
od ispitanika
nije potvrdio
da su
ove umjere
u potpunosti
zadovoljavajuće.
Jedna od pretpostavki za loš učinak u ovom pogledu je niska stopa kreditnih
aplikanata,
prijeza
nego
pristupa
finansijama.
godišnjojaplikanata,
studiji o MSP
Jedna od pretpostavki
loš nizak
učinaknivo
u ovom
pogledu
je niska Prema
stopa kreditnih
prije nego
u
Crnoj
Gori,
samo
32
posto
preduzeća
apliciralo
je
za
kredit
u
2009.
godini,
dokpreduzeća
je
nizak nivo pristupa finansijama. Prema godišnjoj studiji o MSP u Crnoj Gori, samo 32%
već
naredne
godine
taj
broj
smanjen
na
20
posto.
Međutim,
od
onih
koji
su
aplicirali,
apliciralo je za kredit u 2009. godini, dok je već naredne godine taj broj smanjen na 20%. Međutim, od
samo 70 posto je dobilo kredit. Rezultati iste studije iz 2010. godine ukazuju na lošu
onih koji su aplicirali, samo 70% je dobilo kredit. Rezultati iste studije iz 2010. godine ukazuju na lošu
saradnju preduzeća sa pružaocima poslovnih i finansijskih usluga (samo 20 posto
saradnju preduzeća
sa je
pružaocima
i finansijskih
usluga
(samo 20%106preduzeća je izjavilo da je
preduzeća
izjavilo daposlovnih
je komuniciralo
sa ovakvim
insitucijama.
komuniciralo sa ovakvim insitucijama.106
106 Vlada Crne Gore. 2011.
106
Vlada Crne Gore. 2011.
80
86
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 52: Indeks kreditnih informacija
Grafik 52: Indeks kreditnih informacija
Izvor: Svjetska banka, Doing Business.
Izvor: Svjetska banka, Doing Business
Uprkos ovakvoj situaciji, Crna Gora ima dobar učinak po pitanju kreditnih
informacija. „Indeks kreditnih informacija“ mjeri nivo kreditnih informacija dostupnih
u zemlji kroz javne ili privatne ustanove kako bi se preduzećima olakšalo da donesu
Uprkos ovakvoj
Gora
učinak
povrijednosti
pitanju kreditnih
informacija.
„Indeks
odluku o situaciji,
pozajmici,Crna
na skali
od ima
0 do dobar
6, pri čemu
više
odgovaraju
boljem
kreditnih informacija“
mjerigodini,
nivo Crna
kreditnih
informacija
dostupnih
zemlji nakroz
javnei ili privatne
učinku. U 2012.
Gora bilježi
rezultat 5.
To je više u
u odnosu
Bugarsku
i na nivou Hrvatske,
i Slovenije.
Takođe
je i značajno
više uod
odnosu
ustanove kakoSloveniju
bi se preduzećima
olakšaloIslanda
da donesu
odluku
o pozajmici,
na skali
0 do 6, pri čemu
na svjetski
prosjek
koji iznosi
3.3 za
godinu.
više vrijednosti
odgovaraju
boljem
učinku.
Utu2012.
godini, Crna Gora bilježi rezultat 5. To je više u
odnosu na Bugarsku
i Sloveniju
i na nivou
Hrvatske,
i Slovenije.
Takođedostupnih
je i značajno više u
U isto
vrijeme, prema
izjavama
učesnikaIslanda
fokus grupa,
kao i podataka
odnosu na svjetski
prosjek
koji iznosi
3.3 zanjihovih
tu godinu.
od strane
preduzeća,
a na osnovu
svakodnevnih aktivnosti, zaključuje se da u
izvjesnom broju slučajeva, nedovoljno korišćenje finansija ne zavisi od finansijskih
institucija u zemlji (banaka, mikrofinansijskih instirucija, investicionih fondova). Kao
glavni prema
razlog izjavama
ispitanici učesnika
navode nedostatak
informacija
o dostupnim
fondovima
i preduzeća,
U isto vrijeme,
fokus grupa,
kao i podataka
dostupnih
od strane
nedovoljno
znanja o načinima
korišćenja
ovih se
fondova
za finansiranje
u nedovoljno
a na osnovu njihovih
svakodnevnih
aktivnosti,
zaključuje
da u izvjesnom
brojuinovacija
slučajeva,
preduzeću. Sljedeći razlog je nezadovoljavajući nivo vještina zaposlenih za pripremu
korišćenje finansija
ne predloga,
zavisi odkoji
finansijskih
u zemlji
(banaka, mikrofinansijskih
projektnih
zahtijevajuinstitucija
veliki angažman
i posvećenost
ljudskih resursa i instirucija,
investicionih adekvatno
fondova).iskustvo.
Kao glavni
razlog
ispitanici
navode
nedostatak
informacija
Ovo je nešto na čemu je potrebno raditi u budućnosti,
jer možeo dostupnim
biti veoma znanja
važno za
jačanje i korišćenja
rast procesaovih
proizvodnje
Gori, kao
i procesu preduzeću.
fondovima i nedovoljno
o načinima
fondovauzaCrnoj
finansiranje
inovacija
povezivanja
nauke
i
biznisa
kroz
realizaciju
zajedničkih
inicijativa.
Sljedeći razlog je nezadovoljavajući nivo vještina zaposlenih za pripremu projektnih predloga, koji
zahtijevaju veliki angažman i posvećenost ljudskih resursa i adekvatno iskustvo. Ovo je nešto na čemu
je potrebno raditi u budućnosti, jer može biti veoma važno za jačanje i rast procesa proizvodnje u Crnoj
Gori, kao i proces povezivanja nauke i biznisa kroz realizaciju zajedničkih inicijativa.
Ključni indikatori
Krediti za privatni sektor (% BDP-a)
Domaći krediti za privatni sektor
Crna Gora
2005
2007
2008
2009
2010
2011
18.0
80.3
87.0
76.5
66.9
55.8
87
81
biti veoma važno za jačanje i rast procesa proizvodnje u Crnoj Gori, kao i proces
povezivanja nauke i biznisa kroz realizaciju zajedničkih inicijativa.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
107108109
Ključni indikatori
Krediti za privatni sektor (% BDP-a)
Domaći krediti za privatni sektor
Crna Gora
2005
2007
2008
2009
2010
2011
18.0
80.3
87.0
76.5
66.9
55.8
87
Napomena: Podaci za Island nisu
dostupni.
107 World Bank Databank.
108 Isto.
3.8. Fizička infrastruktura
109 Isto.
Za razvoj održivih preduzeća od kritične je važnosti kvalitet i kvantitet
infrastrukture, kao što su fizički objekti i transportni sistemi. Pristup vodovodnom i
82
energetskom sistemu su takođe ključni.
U Crnoj Gori, infrastrukturni prioriteti
razlikuju se po mregionima. Snabdijevanje vodom i električnom energijom su
prioriteti za cijelu zemlju, za sjeverni region to je putna infrastruktura, dok je za
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
3.8. Fizička infrastruktura
Za razvoj održivih preduzeća od kritične je važnosti kvalitet i kvantitet infrastrukture, kao što
su fizički objekti i transportni sistemi. Pristup vodovodnom i energetskom sistemu su takođe ključni.
U Crnoj Gori, infrastrukturni prioriteti razlikuju se po regionima. Snabdijevanje vodom i električnom
energijom su prioriteti za cijelu zemlju, za sjeverni region to je putna infrastruktura, dok je za priobalni
region prioritet kanalizacioni sistem, odnosno sistem tretmana otpadnih voda.110 Na osnovu podataka
iz sekundarnog istraživanja, infrastruktura u Crnoj Gori je generalno dobra i značajan progres ostvaren
je u oblasti saobraćaja. Finansijske prepreke, međutim, još uvijek ograničavaju razvoj infrastrukture.111
„Indeks kvaliteta ukupne infrastrukture“ pokazuje da li je infrastruktura jedne zemlje nedovoljno
razvijena ili pak napredna i efikasna, na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem
učinku. Indeks Crne Gore u periodu 2008-2012. pokazuje konstantan rast, i dostiže 3.7 u posljednjoj
godini. Ovo je bolji učinak u odnosu na Srbiju i Bugarsku za istu godinu, a slabiji u odnosu na Hrvatsku,
Sloveniju i Island. „Indeks kvaliteta lučke infrastrukture“ pokazuje razvoj lučke infrastrukture i
unutrašnjih vodenih puteva na skali od 1 do 7, pri čemu više vrijednosti odgovaraju boljem razvoju
infrastrukture. Za zemlje koje nemaju unutrašnje vodene puteve, indeks mjeri dostupnost luka i lučkih
objekata. Crna Gora bilježi pad u ovom pogledu u periodu od 2008. do 2012., a u poslednjoj godini, od
svih uporednih zemalja gori rezultat bilježi jedino Srbija.
Saobraćaj je veoma važan za razvoj infrastrukture, posebno kada su u pitanju glavni pan-evropski
drumski koridori. Za glavne prioritete Vlada je postavila poboljšanje drumske i željezničke infrastrukture
i povećanje dostupnosti luka i aerodroma.112 Crna Gora ima dva međunarodna aerodroma – u Podgorici i
Tivtu.113 Procenat asfaltiranih puteva u odnosu na ukupan broj puteva u Crnoj Gori je porastao sa 64.4%
u 2006. na 69.1% u 2010. godini. Crna Gora prednjači u odnosu na Island i Srbiju u ovom pogledu, kao
i u odnosu na svjetski prosjek u 2010. godini. Iste godine, međutim, Hrvatska i Bugarska bilježe više
vrijednosti – iznad 90%.
Saobraćaj je posebno važan za ekonomski razvoj i zbog svoje veze sa prioritetnim sektorima:
turizmom, poljoprivredom i trgovinom. Međutim, zbog određenih činjenica, saobraćaj još uvijek ne
doprinosi razvoju zemlje na pravi način. To su, između ostalog, specifična konfiguracija zemljišta,
organizacioni problemi u saobraćajnom lancu, finansiranje i upravljanje i nezadovoljavajuće ili loše
stanje saobraćajne infrastrukture. Budžetska ograničenja u poslednjih 15 godina dovela su do značajnih
nedostataka crnogorske drumske mreže gdje je skoro 60 puteva zahtijevalo hitno održavanje u 2007.
godini. Nadalje, štete nastale usljed saobraćajnih nezgoda koštale su Crnu Goru 2% BDP-a, čineći da
jedan od glavnih Vladinih prioriteta bude sigurnost saobraćaja.114 Privatno-javno partnerstvo predloženo
je kao strategija za povećano učešće privatnog sektora u projektima razvoja saobraćajne infrastrukture.115
Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore kao glavne ciljeve navodi: poboljšanje zaštite i sigurnosti,
uključivanje u Trans-evropsku transportnu mređu (TEN-T), poboljšanje saobraćajnih usluga, efikasniji i
jeftiniji saobraćaj i ublažavanje negativnih posljedica razvoja saobraćaja i saobraćajne infrastrukture.116
110 Vlada Crne Gore. 2007.
111 Evropska komisija. 2012.
112 Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2010.
113 United States Department of State. 2012b.
114 Vlada Crne Gore. 2007.
115 Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2010.
116 Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore, 2010.
83
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Energija je takođe važno infrastrukturno pitanje, pogotovo ukoliko ga posmatramo kroz potrebu
razvoja i realizacije Energetske zajednice za Jugo-istočnu Evropu.117 „Potrošnja električne struje“
mjeri proizvodnju struje u elektranama od koje odbija gubitke nastale prenosom, distribucijom i
transformacijom struje, i količinu struje koju koriste same elektrane. U ovom pogledu, Crna Gora ima
relativno visok stepen potrošnje i samo Slovenija i Island bilježe veće stope potrošnje u periodu 20052010. Međutim, od 2007. godine, Crna Gora bilježi blagi pad, sa 6,605.5kWh potrošenih te godine do
5,547.2kWh potrošenih 2010. Štaviše, podaci pokazuju da se u Crnoj Gori potroši više od 2.1 puta više
energije po jedinici domaćeg proizvoda u odnosu na razvijene zemlje u prosjeku, a 3.3 puta više u odnosu
na EU. Ovo je djelimično zbog toga što sistemi distribucije i prenosa energije bilježe velike gubitke,
uglavno usljed organizacionih slabosti odnosno stare i dotrajale mreže i opreme. Takođe, struktura
samih potrošača je upitna. Tako recimo, KAP i Željezara potroše skoro pola od bruto iznosa potrošene
struje u zemlji. Kad je u pitanju snabdijevanje, postoji velika zavisnost od uvoza kako bi se zadovoljile
energetske potrebe zemlje i cijelokupna količina nafte i naftnih derivata se pokriva iz uvoza, kao i jedna
trećina električne energije. Ovakvo stanje, u kombinaciji sa niskom potrošačkom efikasnošću, dovodi
do manjka energije. Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir koji reguliše energetsku efikasnost:
Strategiju razvoja energije do 2025, Strategiju energetske efikasnosti u zgradarstvu, Zakon o energetskoj
efikasnosti, Zakon o građevinskim materijalima (u proceduri), regulative o karakteristikama zgrada,
minimalni uslovi za energetsku efikasnost u zgradama, kontrolu energije u zgradama i sertifikaciju
zgrada. Crna Gora ima značajne potencijale za proizvodnju energije iz hidroelektrana i za korišćenje
solarne energije ali je najveći problem u implementaciji ove regulative nedostatak finansijskih sredstava,
posebno povoljnih kreditnih linija za preduzeća i građane.
Kao i ostale uporedne zemlje, Crna Gora bilježi dobar učinak kada je u pitanju dio stanovništva
koji ima pristup vodi (98%) koji je konstantan u periodu od 2003. do 2010. godine i nadmašuje svjetski
prosjek za isti period.
117 Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2010.
84
nedostatak finansijskih sredstava, posebno povoljnih kreditnih linija za preduzeća i
građane.
Kao i ostale
uporedne
zemlje, Crna
Gora
bilježi dobar
učinak Gori
kada je u pitanju
Stvaranje
ambijenta
za održivi
razvoj
preduzeća
u Crnoj
dio stanivništva koji ima pristup vodi (98 posto) koji je konstantan u periodu od 2003.
do 2010. I nadmašuje svjetski prosjek za isti period.
118 119
Ključni indikatori
Potrošnja električne energije (kWh po
glavi stanovnika)
2005
2007
2008
2009
2010
proizvodnju
u Crna Gora
6371.1
toplanama
i
Vlada Crne Gore. 2007.
4121.6
malim elektranama, minus Bugarska
115
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2010.
prenos,
distribucija
i Hrvatska
116
Strategija razvoja saobraćaja Crne
Gore, 2010. 3475.9
transformacija gubitaka, i
117
Evropska banka
za rekonstrukciju
i razvoj. 2010.27988.0
količina
korišćenja
za Island
sopstvene potrebe.
Srbija
3921.9
6605.5
6389.2
5042.5
5547.2
4455.8
4594.3
4400.6
4476.5
3737.6
3878.4
3711.7
3813.5
36852.5
50067.1
51259.2
51439.9
904159.1
4291.8
4224.4
4358.8
7137.8
6920.2
6103.4
6521.1
2832.6
2860.7
2815.5
2974.8
Mjeri
elektranama,
114
Izvor: Međunarodna agencija
za
energiju,
Energetska
statistika za zemlje van
OECD-a i energetska statistika
za OECD zemlje (World
Development
Indicators
Online).
Slovenija
6917.9
Svijet
2660.2
KWh po glavi stanovnika
* Preuzeto sa Index Mundi.118
Savremeni kolovozi (% ukupnih puteva)
Savremeni
kolovozi
označavaju one puteve
prekrivene
makadamom,
asfaltom,
betonom
ili
kaldrmom, kao procenat
svih puteva u zemlji,
mjerenih u dužini.
Izvor: Međunarodna federacija
puteva, World Road Statistics
(World
Development
Indicators Online).119
2006
2007
2008
2009
2010
64.4
66.5
66.5
-
69.1
Bugarska
-
-
-
-
98.6
Hrvatska
-
89.1
86.9
90.5
90.7
Island
35.9
36.6
37.3
38.4
39.9
Srbija
-
-
47.7
63.2
63.3
100
100
100
100
-
-
-
-
64.9
55.2
Crna Gora
Slovenija
Svijet
% ukupnih puteva
Drugi korisni indikatori
Poboljšan pristup vodnim resursima
pristupom vodi)
Poboljšan
pristup
vodi
označava procenat stanovnika
sa pristupom odgovarajućoj
količini vode iz naprednog
izvora,
poput
kućnog
priključka, javnog vodovoda,
bušotine, zaštićenog bunara ili
izvora ili sakupljene kišnice.
Loši
izvori
obuhvataju:
individualne
prodavce,
cistijerne i nezaštićene bunare
i izvore. Razuman pristup
definiše
se
kao
pristup
najmanje 20 litara po osobi
svakog
dana
sa
izvora
118
119
(% stanovnika sa
2003
2006
2009
2010
Crna Gora
98
98
98
98
Bugarska
100
100
100
100
Hrvatska
99
99
99
99
Island
100
100
100
100
Srbija
99
99
99
99
Slovenija
100
100
99
99
Svijet
84.6
86.3
87.9
88.4
% stanovnika sa pristupom.
Baza podataka Svjetske banke i Index Mundi.
Baza podataka Svjetske banke.
118 Baza podataka Svjetske banke i Index Mundi.
119 Baza podataka Svjetske banke.
91
85
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
udaljenog najviše 1 km od
mjesta prebivališta.
Izvor:
Svjetska
zdravstvena
organizacija i Dječiji fond UN,
Joint Measurement Programme
(World Development Indicators
Online).120
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
Crna Gora
2.6
2.7
3.1
3.5
3.7
Bugarska
2.5
2.8
3.1
3.1
3.3
Hrvatska
4.1
4.5
5.1
5.2
5.2
Island
5.9
6.3
6.6
6.4
6.3
Srbija
2.3
2.6
3
3.1
3.2
Slovenija
4.8
5.2
5.3
5.3
5.4
Svijet
3.8
4.1
4.3
4.3
4.3
Indeks kvaliteta ukupne infrastrukture (Quality of
Overall Infrastructure Index)
Podaci dobijeni odgovorima na
pitanje:
“Generalno,
infrastruktura u Vašoj zemlji je
1=nerazvijena, 7 = napredna i
efikasna kao najbolja u
svijetu”.
Izvor: Svjetski ekonomski forum,
Izvještaj
o
globalnoj
konkurentnosti121
1=nerazvijena, 7=napredna i efikasna
Indeks kvaliteta lučke infrastrukture (Quality
of Port Infrastructure Index)
dobijeni odgovorom
Podaci dobijenni
na
pitanje:
„Lučka
infrastruktura
i
unutrašnji
vodeni putevi u Vašoj zemlji
su: 1=nerazvijeni, 7=napredni i
efikasni kao najbolji u svijetu.
2008
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
3.8
3.3
3.4
3.7
3.6
Bugarska
3.7
3.6
3.8
3.8
3.7
Hrvatska
3.4
3.8
4
4
4
6
6.2
6.3
6.2
6.2
3.5
3.3
2.8
2.7
2.7
4.8
5.2
5.3
5.2
5.2
4.1
4.2
4.3
4.3
4.3
Island
Za zemlje koje nemaju Srbija
unutrašnje vodene puteve,
indeks mjeri pristup lukama i Slovenija
Svijet
lučkim objektima”.
Izvor: Svjetski ekonomski forum,
Izvještaj
o
globalnoj
konkurentnosti 122
1=nerazvijeni, 7=razvijeni kao najbolji u svijetu
120 121 122
Isto.
Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti.
122
Isto.
120
121
92
120 Isto.
121 Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti.
122 Isto.
86
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
4.
Socijalni elementi
KLJUČNI REZULTATI:
Preduzetnička kultura društva jedan je od osnovnih preduslova za razvoj svake ekonomije. Crna
Gora je postigla značajan napredak kad je u pitanju podizanje svijesti o značaju izgradnje preduzetničkih
kompetencija kod mladih, prvenstveno kroz obrazovni sistem, budući da se program Preduzetništvo
izučava u svim srednjim stručnim školama, i kao poseban smjer na Ekonomskom fakultetu. Nedovoljna
je, međutim, zastupljenost ovih programa na nivou osnovne škole, gimnazijama i fakultetima
neekonomske struke. I pored ovoga, stav države po pitanju razvoja preduzetništva ostaje kontradiktoran,
budući da je savjetodavna i finansijska podrška potencijalnim preduzetnicima/ama ograničena na par
institucija, komercijalne finansijske institucije i samo jedan razvojni fond. Iako dostupne, kreditne linije
su često nepovoljne i podrazumijevaju visoke kamatne stope, dok je mreža postojećih biznis centara i/ili
inkubatora nedovoljno razvijena u pogledu razvoja ljudskih resursa i fizičke infrastrukture.
Dugogodišnji problem na tržištu rada u Crnoj Gori jeste neusklađenost ponude i tražnje, tj.
obrazovnog sistema i potreba privrede. Neusklađenost se ogleda u suficitu/deficitu određenog kadra i
neodgovarajućim nivoom vještina za obavljanje određenih poslova. Nedovoljna zastupljenost praktične
nastave u školskim kurikulumima, ali i skoro potpuno odsustvo strukturisane prakse na studijskim
programima (osim pojedinačnih dobrovoljnih inicijativa), proizvodi kadar koji nije sposoban da odmah
odgovori na sve zahtjeve tržišta rada. Zanatska zanimanja i ona koja zahtijevaju završen III i IV nivo
obrazovanja i dalje su nepopularna, i većina mladih sa stečenim obrazovanjem u ovim profilima odlučuje
se za upis na fakultete umjesto odlazak na tržište rada. Struktura preduzeća u Crnoj Gori je takva da
99.6% njih čine mala i srednja preduzeća, koja obično nemaju poseban sektor za razvoj ljudskih resursa
ili pak osobu zaduženu za to. Stoga i mali broj preduzeća ima poseban budžet za obuku zaposlenih.
Primjetno je da se preduzeća još uvijek (tradicionalno) oslanjanju na sistem obrazovanja, ali su, s druge
strane, pasivna kada je u pitanju učešće u kreiranju obrazovne politike i uopšte saradnja sa školama,
fakultetima i provajderima obuke.
U periodu 2010-2011., stope siromaštva i nejednakosti u Crnoj Gori značajno su porasle. Populacija
u ruralnim područjima karakteriše se većom stopom siromaštva u odnosu na urbana područja; stopa
siromaštva u sjevernom regionu je tri puta veća u odnosu na južni i centralni region, a ova stopa je
najveća među samo-zaposlenim osobama. Kada je u pitanju socijalna inkluzija, Ministarstvo zdravlja,
rada i socijalnog staranja je kao posebno ranjive grupe u prvom redu identifikovalo Romsku populaciju,
sa najvećom stopom siromaštva i na najvišem stepenu socijalne isključenosti. Lica sa invaliditetom, stari
i djeca se takođe smatraju ranjivim grupama. Jedan od pozitivnih trendova je smanjenje učešća žena u
ukupnoj nezaposlenosti koje je evidentno poslednjih godina, čemu je značajno doprinijelo otvaranje
novih radnih mjesta posebno u sektorima u kojima su žene aktivnije, kao što su trgovina, turizam i sl.
Zdravstvene ustanove u Crnoj Gori su generalno dostupne, ali su često ograničene u pogledu usluga
koje pružaju. U ovoj oblasti, reforma je neophodna kako bi se obezbijedilo da korišćenje socijalne
zaštite ne smanjuje aktivnosti radne snage i ne dovodi do situacije da se korisnici zapošljavaju u sivoj
zoni. Glavni problem u ovom pogledu je povezanost socijalne zaštite i produktivnosti na tržištu rada,
budući da je sistem socijalne pomoći takav da negativno utiče na učinak i produktivnost na tržištu rada i
vodeći je faktor koji ometa poslovanje u zemlji i uzrokuje povećanu privrednu aktivnost u neformalnom
sektoru.
87
ne dovodi do situacije da se korisnici zapošljavaju u sivoj zoni. Glavni problem u
ovom pogledu je povezanost socijalne zaštite i produktivnosti na tržištu rada, budući
Stvaranje
za održivi
razvoj
u Crnoj
da je ambijenta
sistem socijalne
pomoći
takavpreduzeća
da negativno
utiče Gori
na učinak i produktivnost na
tržištu rada i vodeći je faktor koji ometa poslovanje u zemlji i uzrokuje povećanu
privrednu aktivnost u neformalnom sektoru.
Grafik
53: Indikatori
za socijalnih
procjenuelemenata
socijalnih
elemenata
kojirazvoj
podstiče održivi
Grafik
53: Indikatori
za procjenu
ambijenta
koji ambijenta
podstiče održivi
razvoj (2009)*
preduzeća (2009)*
preduzeća
Crna Gora
Bugarska
Hrvatska
Island
Srbija
Slovenija
Obim obuke zaposlenih
Javna potrošnja u zdravstvu
(% BDP)
Indeks obrazovanja
Indeks razvoja u odnosu na pol
**
Mjera rodne osnaženosti
Gustina novootvorenih
preduzeća
* vrijednosti individualnih indikatora harmonizovani su u cilju bolje preglednosti i formatirani na način da što je tačka dalja od
centra bolja je performansa države u tom pogledu. Originalne vrijednosti indikatora sadržane su u tekstu.
** podaci o indikatorima koji se odnose na pitanja rodne ravnopravnosti datiraju iz 2006.g., budući da je to posljednja godina za
koju su podaci dobijeni.
•
MSP čine 99.6% registrovanih preduzeća, od
MSP. Nakon registracije biznisa, preduzeća se
kojih 88.9% spada u mikro preduzeća (manje od
suočavaju sa visokim kamatnim stopama, visokim
10 zaposlenih), i zapošljavaju 61.6 posto ukupne
fiskalnim nametima na nacionalnom i lokalnim
* vrijednosti individualnih indikatora harmonizovani su u cilju bolje preglednosti i formatirani na način da što je tačka dalja od
radne
snage.
i nelojalnom
konkurencijom.
centra bolja je performansa države u tom pogledu. Originalnenivoima
vrijednosti
indikatora sadržane
su u tekstu.
•
Crna
Hrvatska
i Srbija su jedine zemlje • Programi preduzetničkog učenja su neodrživi
kojuGora,
su podaci
dobijeni.
Zapadnog Balkana koje su integrisale osnovne
usljed manjka finansijskih sredstava.
servise
podrške
MSPposto
u nacionalna
strateška
dokumenta, uključujući i mjerljive
 MSP
čine 99.6
registrovanih
preduzeća, od kojih
dokumenta,
uključujući
i
mjerljive
ciljeve,
s
•
Povezanost
privatnog
sektora
ciljeve, ssatimobrazovnim
što je u Crnoj Gori razvoj
88.9 posto spada u mikro preduzeća (manje od 10
ustanovama
je
loša,
uprkos
neslaganju
ponude
i
tim što
je
u
Crnoj
Gori
razvoj
MSP
regionalno
MSP
regionalno
neuravnotežen.
zaposleih), i zapošljavaju 61.6 posto ukupne radne
tražnje
na
tržištu
rada.
neuravnotežen.
snage.
** podaci o indikatorima koji se odnose na pitanja rodne ravnopravnosti datiraju iz 2006.g., budući da je to posljednja godina za
Dalji razvoj servisa e-uprave, ljudskih
resursa
i dalja
podrška
 e-uprave,
Crna Gora,
Hrvatska
i Srbija
jedine preduzeća u EESE
istraživanju
imalobudžetska
je
Dalji razvoj servisa
ljudskih
resursa
i • su 47.5%
ženskom
preduzetništvu
su
ključni
za
zemlje
Zapadnog
Balkana
koje
su
poteškoće u nalaženju kadrova sa određenim
dalja budžetska podrška ženskom preduzetništvu
razvoj
MSP
i
preduzetničke
kulture.
integrisale
osnovne
servise
podrške
vještinama.
su ključni za razvoj MSP i preduzetničke kulture.
MSP
u
nacionalna
strateška

•
•
•
Glavni izazovi za mikro mala i srednja preduzeća
(MMSP) su administrativna uska grla koja
obuhvataju registraciju i gašenje preduzeća, pristup
finansijama, korupciju i regionalne razlike u razvoju
88
U 2010. godini, najveće prepreke za lični razvoj bili
su manjak vremena
94 za profesionalno usavršavanje
i nedostatak odgovarajućih obuka.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
•
U maju 2013. godine potpisan je Sporazum o
razumijevanju između Evropske komisije i Crne
Gore o učešću u Programu cejloživotnog učenja EU.
•
Većina preduzeća u Crnoj Gori su mala, što znači
da unutar preduzeća ne postoji posebna osoba ili
sektor za razvoj ljudskih resursa i organizaciju
obuke zaposlenih.
•
U periodu 2010-2011. porasle su stope siromaštva
i nejednakosti u Crnoj Gori.
•
Stopa siromaštva je veća u ruralnim područjima.
Stopa siromaštva u sjevernom regionu je tri puta
veća u odnosu na centralni i južni region, a najveća
je među samo-zaposlenim osobama.
•
Romska populacija ima najveću stopu siromaštva
i socijalne isključenosti. U ranjive grupe spadaju
još i izbjeglice, interno raseljena lica, lica sa
invaliditetom, stariji i djeca.
•
Jedan od pozitivnih trendova u poslednje vrijeme
jeste smanjeno učešće žena u ukupnoj stopi
nezaposlenosti usljed kreiranja novih radnih
mjesta u sektorima u kojima su žene više aktivne
poput trgovine, turizma itd.
89
•
U 2011. godini žene su činile 46% aktivne radne
populacije, iako je većina ženske radne snage
zaposlena po osnovu ugovora na određeno
vrijeme, što ih čini ranjivim u finansijskom smislu
i uskraćuje im pravo na porodiljsko odsustvo.
•
Izborna kvota za žene je uvedena 2011. godine
kroz Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika
i poslanika. Međutim, ova pravila se uglavnom
ne sprovode budući da Zakon ne precizira da
kandidati oba pola moraju biti visoko na partijskoj
listi da bi imali šansu da dobiju mandat.
•
Zdravstvene ustanove u Crnoj Gori su generalno
dostupne, ali su često ograničene u pogledu usluga
koje pružaju.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
4.1. Preduzetnička kultura
Opšte prihvaćen stav da su preduzeća ključ razvoja društva je osnovni element povoljnog biznis
ambijenta. Jaka privatna i javna podrška preduzetništvu, inovacijama, kreativnosti, zajedno sa razvijenim
konceptom mentorstva su druge determinante dobrog poslovnog okruženja. Crnogorskom ekonomijom
dominiraju mikro, mala i srednja preduzeća koji doprinose ukupnom BDP-u sa oko 60% i zapošljavaju
67% ukupne radne snage.123 Međutim, uprkos naporima Vlade da se poboljša biznis ambijent za MSP,
još uvijek postoje posebne barijere sa kojima se ona susrijeću i pozitivne promjene se sporo odvijaju.
Crna Gora je članica Fonda za razvoj preduzetništva i inovacionih mogućnosti za Zapadni Balkan
(WB EDIF)124 i jedna je od rijetkih zemalja Zapadnog Balkana koja je u svoje nacionalne strategije
integrisala servise podrške MSP. U Crnoj Gori, MSP čine 99.6% registrovanih preduzeća i doprinose
sa 61.6% ukupnoj zaposlenosti. Iako MSP dominiraju na tržištu, napredak u razvoju MSP je spor,
pogotovo kada su u pitanju inovacije i servisi podrške. Prioritetne aktivnosti za razvoj MSP u Crnoj Gori
obuhvataju: dalji razvoj servisa e-uprave i uspostavljanje online portala za MSP, ponovnu afirmaciju
politika u oblasti razvoja ljudskih resursa u cilju unaprjeđenja vještina na svim nivoima, posebno u
sektorima koji imaju značajne veze sa EU; širu i značajniju budžetsku podršku ženskom preduzetništvu.
Posljednjih godina nije došlo do velikog napretka u ovim oblastima usljed nedostatka sredstava za
efektivnu implementaciju.125 Glavni izazovi za MMSP u Crnoj Gori su administrativna uska grla koja
obuhvataju započinjanje i gašenje biznisa, pristup finansijama, korupciju i regionalne diskrepance u
razvoju MSP.126
Podaci iz sekundarnog istraživanja o preduzetničkoj kulturi u Crnoj Gori daju pozitivnu sliku
razvoja preduzetničke kulture u poslednjih nekoliko godina. „Gustina novootvorenih preduzeća“
označava broj novoregistrovanih društava sa ograničenom odgovornosšću na 1000 radno sposobnih
stanovnika u datoj godini. U ovom smislu, najgore rezultate bilježe zemlje koje karakteriše većinski
udio mikro i malih preduzeća koja, po pravilu, nisu društva sa ograničenom odgovornošću. Indeks Crne
Gore se drastično smanjio, sa 3.89 koliko je iznosio u 2008. godini na 0.92 u 2009., nakon čega bilježi
rast dostižući vrijednost 10.44 što je rekord posmatrano u periodu 2006-2011. Ovo je učinilo da Crna
Gora od najgore pozicije (2009.) dostigne najbolju (u 2011. – po poslednjim dostupnim podacima).
123 Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2011.
124 Evropski investicioni fond. (bez datuma).
125 OECD. 2012.
126 Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj. 2011.
90
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik
54:54:
Gustina
novootvorenih
preduzeća
Grafik
Gustina
novootvorenih
preduzeća
Izvor: Studija o preduzetništvu Svjetske banke (online indikatori svjetskog razvoja)
Izvor: Studija o preduzetništvu Svjetske banke (online indikatori svjetskog razvoja)
Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma iz
Prema Izvještaju
o globalnoj
konkurentnosti
Svjetskog
ekonomskog
iz 2013.
2013. godine,
najproblematičniji
faktor
za poslovanje
u Crnoj foruma
Gori je loša
radnagodine,
etika
127
127
najproblematičniji
faktor
za poslovanje
u CrnojsaGori
je loša radna
etika
snage.
Odnosi
domaće
radne
snage. Odnosi
klijentima
i prodaja
sudomaće
oblasti uradne
kojima
je potrebno
sa klijentima i prodaja
oblasti ukvaliteta
kojima jeradne
potrebno
na podizanju
kvaliteta
radne
budući
raditi nasu
podizanju
snageraditi
budući
da će po ulasku
u EU
bitisnage
suočeni
sa
da će po ulaskuinostranom
u EU biti suočeni
sa inostranom
konkurencijom.
Ulazak američkih
tržište
konkurencijom.
Ulazak
američkih kompanija
na tržištekompanija
uslovio jenaporast
popularnosti
saklijentima
klijentimai drugih
i drugih
usluga
što vremenom
može
uslovio je porast
popularnostikoncepta
koncepta odnosa
odnosa sa
usluga
što vremenom
može pomoći
128nudi ovu vrstu
pomoći
da
preduzeća
u
Crnoj
Gori
izađu
iz
sive
zone
koja
generalno
ne
da preduzeća u Crnoj Gori izađu iz sive zone koja generalno ne nudi ovu vrstu usluga. To takođe može
usluga.128
To takođe
može
dovesti
do pozitivnih
pomaka
radnoj
etici domaće
radne
dovesti do pozitivnih
pomaka
u radnoj
etici
domaće
radne snage,
budućiu da
američki
pristup afirmiše
budući danaamerički
pristup
afirmišeodnosa
obračunavanje
zarade zasnovane na
obračunavanje snage,
zarade zasnovane
provizijama
i izgradnji
sa klijentima.
provizijama i izgradnji odnosa sa klijentima.
Obuka
moženačin
biti još
jedan način
loše radne
etike
domaće
radne
Obuka može biti
još jedan
popravljanja
lošepopravljanja
radne etike domaće
radne
snage.
Ministarstvo
snage. Ministarstvo prosjete i sporta u januaru 2013. godine pokrenulo je inicijativu
prosjete i sporta u januaru 2013. godine pokrenulo je inicijativu podrške srednjim stručnim školama
podrške srednjim stručnim školama u formiranju preduzetničkih cenatara. Prve
u formiranju preduzetničkih centara. Prve aktivnosti u ovom pravcu podrazumijevale su osnivanje
aktivnosti u ovom pravcu podrazumijevale su osnivanje preduzetničkih centara u tri
preduzetničkih srednje
centara stručne
u tri srednje
škole na sjeveroistoku
Crneaktivnosti
Gore. Oveseaktivnosti
trenutno
školestručne
na sjeveroistoku
Crne Gore. Ove
trenutno se
sprovode
sprovode u sektorima
poljoprivrede
i
turizma,
sa
ciljem
smanjenja
siromaštva
i
migracije
mladih
ljudi
u sektorima poljoprivrede i turizma, sa ciljem smanjenja siromaštva i migracije mladih
iz ovog regiona.
Naravno,
cilj
Projekta
je
da
vremenom
sve
srednje
stručne
škole
u
Crnoj
Gori
uvedu
ljudi iz ovog regiona. Narvno, cilj Projekta je da vremenom sve srednje stručne škole u
129
slične programe.
Crnoj Gori uvedu slične programe.129
Iako je EESE istraživanje u Crnoj Gori pokazalo da je došlo do izvjesnog napretka kada je u pitanju
lakoća osnivanja preduzeća i razvoj preduzetničke kulture, sastanci fokus grupa potvrdili su negativan
stav po pitanju trenutnih uslova za započinjanje biznisa. Generalni zaključak je da preduzetnička kultura
ne znači samo pojednostavljenje procedura registracije preduzeća. Upravo nakon registracije, preduzeća
se suočavaju sa nizom drugih problema poput visokih kamatnih stopa, velikih nameta na nacionalnom i
127
Svjetski
ekonomski
forum. 2012.
lokalnim
nivoima
i nelojalnom
konkurencijom. Dakle, i ovo su izazovi koji se moraju savladati kako bi
128
United States Department of State. 2012b.
se 129
razvila preduzetnička kultura u zemlji.
European Training Foundation. 2013. Entrepreneurial Learning Comes to Vocational Schools in
Montenegro. ETF, 21 February. Pristupljeno 31. maja 2013.
127 Svjetski ekonomski forum. 2012.
97
128 United States Department of State. 2012b.
129 European Training Foundation. 2013. Entrepreneurial Learning Comes to Vocational Schools in Montenegro. ETF, 21
February. Pristupljeno 31. maja 2013.
91
velikih
na sa
nacionalnom
i lokalnim
nivoima
nelojalnom
konkurencijom.
preduzeča
se nameta
suočavaju
nizom drugih
problema
poput ivisokih
kamatnih
stopa,
Dakle,
i
ovo
su
izazovi
koji
se
moraju
savladati
kako
bi
se
razvila
preduzetnička
velikih nameta na nacionalnom i lokalnim nivoima i nelojalnom konkurencijom.
Dakle,kultura
i ovo usuzemlji.
izazovi koji se moraju savladati kako bi se razvila preduzetnička
kultura
u zemlji. ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Stvaranje
‘’Čestitam svakome ko se u ovom trenutku odluči za
pokretanje sopstvenog biznisa u Crnoj Gori”
‘’Čestitam svakome ko se u ovom trenutku odluči za
pokretanje
sopstvenog
biznisa
u Crnoj Gori”
Milan, učesnik
fokus grupe
i predstavnik
preduzeća iz
građevinskog sektora.
Milan, učesnik fokus grupe i predstavnik preduzeća iz
građevinskog sektora.
Ključni indikatori
130
Ključni
indikatori
Gustina
novootvorenih preduzeća (New
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Business Density)
Gustina
preduzeća
(New
2011
Crna
Gora 2006 4.192007 5.992008 3.892009 0.922010
Brojnovootvorenih
novoregistrovanih
- 10.44
Business
Density)
društava sa organičenom
Bugarska
6.91
9.81
8.27
7.20
(DOO) Crna
na Gora
Broj odgovornosšću
novoregistrovanih
4.19
5.99
3.89
0.92
- 10.44
1000
radno sposobnih Hrvatska
3.35
3.59
3.36
2.58
2.38
2.39
društava
sa organičenom
6.91
9.81
8.27
7.20
stanovnika(DOO)
(15-64 na
god.)Bugarska
u
odgovornosšću
Island
15.68
17.54
11.99
12.28
7.60
7.94
godini.
1000 datoj
radno
sposobnih Hrvatska
3.35
3.59
3.36
2.58
2.38
2.39
Izvor:
Studija
o
preduzetništvu
stanovnika (15-64 god.) u
Srbija
2.17
2.26
2.17
1.96
1.87
1.66
Svjetske
banke
(Online
Island
15.68
17.54
11.99
12.28
7.60
7.94
datoj godini.
indikatori Svjetske banke o Slovenija
2.75
3.52
4.41
4.10
3.81
4.04
Izvor: Studija
o preduzetništvu
svjetskom
razvoju).130
Srbija
2.17
2.26
2.17
1.96
1.87
1.66
Svjetske
banke
(Online
Svijet
3.25
3.57
3.54
3.16
3.13
3.42
indikatori Svjetske banke o Slovenija
2.75
3.52
4.41
4.10
3.81
4.04
svjetskom razvoju).130
Broj novoregistrovanih društava sa organičenom odgovornosšću (DOO)
Svijet na 1000 radno3.25
3.54
3.16
3.13
3.42
sposobnih3.57
stanovnika
Broj novoregistrovanih društava sa organičenom odgovornosšću (DOO)
na 1000 radno sposobnih stanovnika
4.2. Obrazovanje, obuka i cjeloživotno učenje
130
Baza podataka Svjetske banke.
Razvoj stručne radne snage kroz visokokvalitetan sistem obrazovanja, obuke i cjeloživotnog učenja
predstavlja značajnu podršku budućim zaposlenima u pronalaženju
dobrog posla, ali i preduzećima u
98
130
Baza
podataka
Svjetske
banke.
nalaženju
stručnog
kadra.
Crna Gora bilježi dobre rezultate kada je u pitanju razvoj preduzetničkog učenja
u sistemu srednjeg stručnog obrazovanja. Saradnja između škola/univerziteta postoji, ali je potrebno dalje
98
razvijati ukoliko Crna Gora želi osigurati kvalitet u obrazovanju. Ni programi preduzetničkog učenja ne
mogu biti održivi usljed ograničene finansijske podrške i usporenog napretka u oblasti preduzetničkog
učenja generalno.131
Podaci o „javnoj potrošnji na obrazovanje“ u regionu su oksudni, i ne postoje dostupni podaci
za Crnu Goru.132 „Obrazovni indeks“ mjeri obrazovno postignuće na skali od 0 do 1, pri čemu više
vrijednosti odgovaraju boljem učinku. U periodu 2006-2011, Crna Gora je održavala stabilne i relativno
130 Baza podataka Svjetske banke.
131 OECD. 2012.
132 “Javna potrošnja na obrazovanje” obuhvata tekuće i kapitalne javne rashode na obrazovanje plus subvencije privatnim
obrazovnim ustanovama na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, i računa se kao procenat BDP-a.
92
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
visoke vrijednosti, dok je u 2012. zabilježila napredak. „Stopa pismenosti mladih“ (za uzrast 15-24) je
visoka i iznosi 99.33% u 2010. godini, u odnosu na svjetski prosjek od 89.63% za istu godinu. Crna
Gora prednjači u odnosu na Srbiju ali i Bugarsku (po podacima iz 2011. , budući da podaci za Bugarsku
za 2010. godinu ne postoje). Slovenija i Hrvatska bilježe samo blagu prednost u odnosu na Crnu Goru
2010. godine.
EESE istraživanje pokazuje da većina preduzeća smatra formalne i neformalne odnose sa lokalnim
školama i privatnim provajderima obuke nedovoljno razvijenim. Samo 3.1% preduzeća smatra da
preduzeća imaju uspostavljen ovakav vid saradnje, dok 9.1% smatra da ovakva vrsta odnosa uopšte
nije razvijena. Ostali ispitanici, njih 67%, smatra da samo mali broj preduzeća ima razvijenu ovu vrstu
odnosa, dok je 20.6% odgovorilo sa „ne znam“.
Grafik
li je
Vašepreduzeće
preduzeće imalo
imalo poteškoća
kadrova
sa sa
Grafik
55:55:
DaDa
li je
Vaše
poteškoćau upronalaženju
pronalaženju
kadrova
Grafik 55: Da li
je Vaše preduzeće
imalo
poteškoćatriugodine?
pronalaženju kadrova sa
određenim
vještinama
u
posljednje
određenim vještinama u posljednje tri godine?
određenim vještinama u posljednje tri godine?
Rezultati Rezultati
EESE istraživanja
upućujuupućuju
na zabrinjavajuću
realnost:
47.5%47.5
preduzeća
imalo je
EESE istraživanja
na zabrinjavajuću
realnost:
posto
poteškoća preduzeća
u nalaženjuimalo
kadrajes poteškoća
odgovarajućim
vještinama
tri godine.
Samo 12.1
u nalaženju
kadrau poslednje
s odgovarajućim
vještinama
u ispitanika
poslednje
trisuočeni
godine. sa
Samo
12.1 ispitanika
izjavilo je da
nisu bili
ovakvim
problemima.
bi popunili realnost:
slobodna radna
Rezultati
EESE
istraživanja
upućujuizjavilo
na Kako
zabrinjavajuću
47.5 mjesta,
posto 50.5%
je
da nisu
bili
suočeni sa dodatnu
ovakvim obuku
problemima.
preduzeća
moralo
je
da
obezbijedi
za
svoje
nove
zaposlene,
dok
su
u
23%
preduzeća
imalo
je poteškoća
u nalaženju
kadra s odgovarajućim vještinama uslučajeva
Kako
bi
popunili
slobodna
radna
mjesta,
50.5
zaposlili
stranu radnu
snagu.
Takođe,
21% preduzeća
poslednje
tri godine.
Samo
ispitanika
izjavilo
posto preduzeća
moralo
je12.1
da obezbijedi
dodatnu
je izjavilo
da
je
usljed
ovog
problema
biloproblemima.
prinuđeno
je da
nisu
bili
suočeni
sa
ovakvim
‘PRONAĆI DOBROG
obuku za svoje nove zaposlene, dok su u 23 posto
da izvrši
preraspodjelu
radnih
mjesta 50.5
u
Kako
bi popunili
slobodna
radna
mjesta,
RADNIKA JE
slučajeva
zaposlilipostojećih
stranu radnu
snagu.
Takođe,
21
preduzeću.
posto
preduzeća
moralo
je da obezbijedi
dodatnu
posto
preduzeća
je izjavilo
da je usljed
ovog
NAJTEŽA STVAR U
‘PRONAĆI
DOBROG
problema
bilo
prinuđeno
da izvrši
preraspodjelu
obuku
za svoje
nove
zaposlene,
dok su
u 23 posto
CRNOJ GORI
‘’
postojećih
radnih
mjesta
u
preduzeću.
RADNIKA
JE
slučajeva zaposlili stranu radnu snagu. Takođe, 21
EESE
istraživanje
je
takođe
pokazalo
da
se
Ivana
iz sektora STVAR
trgovine U
posto preduzeća je izjavilo da je usljed ovog
NAJTEŽA
EESE istraživanje
pokazalo
da se
crnogorska
preduzeća
suočavajujeda
satakođe
velikim
izazovima
problema
bilo prinuđeno
izvrši
preraspodjelu
CRNOJ
GORI
‘’
crnogorska
preduzeća
suočavaju
sa velikim
po pitanju
nedostatka
vještina
nautržištu
rada. Samo
3.1%
postojećih
radnih
mjesta
preduzeću.
potanju nedostatka vještina na
preduzeća izazovima
smatra da po
nedostatak
vještina ne predstavlja
Ivana iz sektora trgovine
tržištu rada. Samo 3.1 posto preduzeća smatra da
problem za
poslovanje,
dok
sva
ostala pokazalo
preduzeća
EESE
istraživanje
je
takođe
daizza
se
nedostatak vještina ne predstavlja
problem
uzorkacrnogorska
smatraju
suprotno.
preduzeća
suočavaju
sa iz velikim
poslovanje,
dok sva ostala
preduzeća
uzorka
izazovima
potanju nedostatka vještina na
smatraju po
suprotno.
tržištu rada. Samo 3.1 posto preduzeća smatra da
nedostatak vještina ne predstavlja problem za
poslovanje, dok sva ostala preduzeća iz uzorka
smatraju suprotno.
93
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Grafik 56: U kojoj mjeri nedostatak vještina na tržištu negativno utiče na
preduzeća?
Grafik 56:
U kojoj
nedostatak
vještina
na
tržištu na
negativno
utiče na preduzeća?
Grafik
56: mjeri
U kojoj
mjeri nedostatak
vještina
tržištu negativno
utiče na
preduzeća?
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, percepcija poslodavaca o
u obuku
zaposlenih
blago se foruma,
popravilapercepcija
u periodu poslodavaca
2008-2012. „Obim
obuke u obuku
Premaulaganju
podacima
Svjetskog
ekonomskog
o ulaganju
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, percepcija poslodavaca o
zaposlenih“
pokazuje
koliko
preduzeća
u
Crnoj
Gori
ulažu
u
obuku
i
profesionalni
zaposlenih blago
se popravila
u periodublago
2008-2012.
„Obim
obuke2008-2012.
zaposlenih“
pokazuje
ulaganju
u obuku zaposlenih
se popravila
u periodu
„Obim
obuke koliko
zaposlenih
da ubiobuku
privukli
nove i obučili razvoj
i zadržali
postojećedazaposlene,
na nove
skali i obučili
preduzeća urazvoj
Crnoj
Gori
ulažu
i
profesionalni
zaposlenih
bi
privukli
zaposlenih“ pokazuje koliko preduzeća u Crnoj Gori ulažu u obuku i profesionalni
od 1 do 7,
pri čemu na
višeskali
vrijednosti
više
ulaganja.
U 2012. godini, Crna
i zadržali postojeće
od 1 nove
dooznačavaju
7,i pri
čemu
više
vrijednosti
više
ulaganja.
razvoj zaposlene,
zaposlenih da
bi privukli
obučili
i zadržali
postojećeoznačavaju
zaposlene, na
skali
Gora bilježi vrijednost od 4.1 i prednjači u odnosu na sve uporedne zemlje, sa
U 2012. godini,
Gora
bilježiviše
vrijednost
od 4.1
i prednjači
odnosu na
sve uporedne
zemlje, sa
od Crna
1 do 7,
pri čemu
vrijednosti
označavaju
više uulaganja.
U 2012.
godini, Crna
izuzetkom Islanda koji bilježi rezultat od 4.7. Svjetski prosjek za istu godinu iznosi
Gora koji
bilježi
vrijednost
od
4.1
iSvjetski
prednjači
u odnosu
nagodinu
sve uporedne
zemlje,
sa kada
izuzetkom Islanda
bilježi
rezultat
od
4.7.
prosjek
za
istu
iznosi
3.9.
Međutim,
3.9. Međutim, kada je u pitanju „broj preduzeća koja pružaju formalnu obuku“ svojim
izuzetkom
Islanda
kojipružaju
bilježi rezultat
odobuku“
4.7. Svjetski
prosjek
za zaposlenima,
istu godinu iznosi
je u pitanjustalnim
„broj
preduzeća
koja
formalnu
svojim
stalnim
Crna
Gora
zaposlenima, Crna Gora bilježi loš učinak u poređenju sa ostalim uporednim
3.9.uMeđutim,
kada
je u pitanju
„broj preduzeća
koja
pružaju
formalnu
obuku“
svojim
bilježi loš učinak
poređenju
sa
ostalim
uporednim
zemljama.
Ipak,
teško
je
ovdje
u
potpunosti
ocijeniti
zemljama. Ipak, teško je ovdje u potpunosti ocijeniti Crnu Goru, budući da su podaci
stalnimdazaposlenima,
Crna Gora
bilježi
loš učinak
u poređenju
sa ostalim
uporednim
Crnu Goru,dostupni
budući
su za
podaci
za 2009.
godinu,
a za
druge
zemlje
samo
2009.dostupni
godinu, samo
a za druge
zemlje
prilično
oskudni.
U
2009.prilično
godini, oskudni.
zemljama. Ipak, teško je ovdje u potpunosti ocijeniti Crnu Goru, budući da su podaci
Crna Crna
GoraGora
je registrovala
25.225.2%
postopreduzeća
preduzećakoja
koja
nude
formalnu
obuku,
u
U 2009. godini,
je registrovala
nude
formalnu
obuku,
u poređenju
sa
dostupni samo za 2009. godinu, a za druge zemlje prilično oskudni. U 2009. godini,
poređenju
sa 30.6
posto takvih
preduzeća
ui 47.5
Bugarskoj,
36.5 u Srbiji i 47.5 u Sloveniji.
30.6% takvih
preduzeća
u
Bugarskoj,
36.5
u
Srbiji
u
Sloveniji.
Crna Gora je registrovala 25.2 posto preduzeća koja nude formalnu obuku, u
poređenju sa 30.6 posto takvih preduzeća u Bugarskoj, 36.5 u Srbiji i 47.5 u Sloveniji.
Grafik 57: Obim obuke zaposlenih
Grafik
57: Obim
obukeobuke
zaposlenih
Grafik
57: Obim
zaposlenih
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
101
Prema istraživanju Direkcije za razvoj malih i srednjih
101 preduzeća Crne Gore i GIZ-a, kao najveće
prepreke za lični razvoj zaposlenih u 2010. godini navode se nedostatak vremena za profesionalno
usavršavanje i nedostatak odgovarajućih obuka. Ukazano je i na potrebu za različitim oblicima učenja
94
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Prema istraživanju Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore i
GIZ-a, kao najveće prepreke za lični razvoj zaposlenih u 2010. godini navode se
nedostatak vremena za profesionalno
usavršavanje i nedostatak odgovarajućih obuka.
133
direktora/rukovodilaca
stranedirektora/rukovodilaca
Vlade od 2010. godine ukazuju
Ukazano je i nai zaposlenih.
potrebu za Aktivnosti
različitim preduzete
oblicima od
učenja
i
133
na poboljšanja
u
ovom
pogledu.
Tako
je
u
maju
2013.
godine
potpisan
o razumijevanju
zaposlenih.
Aktivnosti preduzete od strane Vlade od 2010. Sporazum
godine ukazuju
na
između
Evropske ukomisije
i Crne Gore
pristupanju
zemlje godine
Programu
cjeloživotnog
učenja
poboljšanja
ovom pogledu.
Takoo je
u maju 2013.
potpisan
Sporazum
o EU.
razumijevanju
između
Evropske
komisije
i
Crne
Gore
o
pristupanju
zemlje
Programu
Ovaj program finansira niz aktivnosti relevantnih za razvoj obrazovanja i osposobljavanja u Evropi.
cjeloživotnog
učenja
EU. Ovaj
program finansira
aktivnosti
relevantnih
za razvoj
Obrazovni
stručnjaci,
predstavnici
Ministarstva
prosvjete niz
i druge
zainteresovane
strane
u Crnoj Gori
obrazovanja
i
osposobljavanja
u
Evropi.
Obrazovni
stručnjaci,
predstavnici
moći će da budu uključeni u program kroz mrežu različitih obrazovnih sistema koji obuhvataju sve
prosvjete i druge zainteresovane strane u Crnoj Gori moći će da budu
nivoeMinistarstva
obrazovanja.134
uključeni u program kroz mrežu različitih obrazovnih sistema koji obuhvataju sve
nivoe obrazovanja.134
Nasuprot
izvještajima
od straneodmeđunarodnih
institucija, EESE
istraživanje
da preduzeća
Nasuprot
izvještajima
strane međunarodnih
institucija,
EESEukazuje
istraživanje
sve više
ulažu
u
obuku.
Samo
9.1%
preduzeća
izjavilo
je
da
sredstva
uložena
u
obuku
ne
ukazuje da preduzeća sve više ulažu u obuku. Samo 9.1 posto preduzeća izjavilopredstavljaju
je da
glavnu
barijeruuložena
za razvoju iobuku
zadržavanje
stručne radneglavnu
snage. barijeru
Za ostalezaispitanike
2 posto onih
sredstva
ne predstavljaju
razvoj i(izuzev
zadržavanje
stručne
snage.izjasnili
Za ostale
2 posto
onih
su se
na ovo
koji su
se na radne
ovo pitanje
sa ispitanike
„ne znam“)(izuzev
sredstva
potrebna
zakoji
obuku
u većoj
ilipitanje
manjoj mjeri
izjasnili
sa
„ne
znam“)
sredstva
potrebna
za
obuku
u
većoj
ili
manjoj
mjeri
predstavljaju barijeru za razvoj i zadržavanje stručne radne snage.
predstavljaju barijeru za razvoj i zadržavanje stručne radne snage.
Grafik 58: Finansiranje obrazovanja:
Grafik 58: Finansiranje obrazovanja
Kao što je već navedeno, većina preduzeća u Crnoj Gori su mala. Ovo često znači
Kao
što jepreduzeća
već navedeno,
u Crnoj Gori
su mala. Ovo
često
znači da većina
da većina
nemavećina
sektor preduzeća
ili osobu zaduženu
za organizaciju
obuke
zaposlenih.
preduzeća
nema
sektor
ili
osobu
zaduženu
za
organizaciju
obuke
zaposlenih.
U
skoro
polovini
preduzeća
U skoro polovini preduzeća u uzorku ne postoji osoba ili sektor za obrazovanje
i
u uzorku
ne zaposlenih.
postoji osobaRezultati
ili sektorsuzaočekivani
obrazovanje
i obuku
zaposlenih.
Rezultati
su očekivanioimajući
obuku
imajući
u vidu
da su sva
ostala istraživanja
poslovnom
u Crnojo Gori
pokazala
da čakudo
90 Gori
postopokazala
preduzeća
u vidu
da su sva okruženju
ostala istraživanja
poslovnom
okruženju
Crnoj
da nema
čak do 90%
budžet
za
obuku.
Ovo
je
generalno
potvrđeno
u
EESE
istraživanju:
33
posto
preduzeća
preduzeća nema budžet za obuku. Ovo je generalno potvrđeno u EESE istraživanju: 33% preduzeća je
izjavilo da ima budžet za obuku, tj. samo 5 posto preduzeća koja imaju do 5 zaposlenih, u odnosu na
70.6% velikih preduzeća. Ako se ovi podaci projektuju na cjelokupnu crnogorsku ekonomiju, koja se
kao što smo već rekli sastoji od malih preduzeća, jasno je da samo neznatan broj preduzeća u zemlji ima
133
Vladabudžet
Crne Gore.
2011. za obrazovanje i obuku zaposlenih.
i/ili osoblje
134
Evropska unija. 2013a. Memorandum of Understanding Between EC and Montenegro on Lifelong
Learning Programme. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, 24. maj. Pristupljeno 29. maja 2013.
Prema rezultatima EESE istraživanja, jedna od102
glavnih prepreka koju biznis sektor prepoznaje je
sistem praktične obuke koji kao takav ne olakšava zaposlenje. Tako smatra 23.7% preduzeća, a samo
3.1% je suprotnog mišljenja. Negativan stav potrđuje još 36.1% preduzeća koja smatraju da sistem
praktične obuke samo rijetko doprinosi zaposlenju, i 30% onih koji smatraju da isti samo ponekad
133 Vlada Crne Gore. 2011.
134 Evropska unija. 2013a. Memorandum of Understanding Between EC and Montenegro on Lifelong Learning Programme.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, 24. maj. Pristupljeno 29. maja 2013.
95
Prema rezultatima EESE istraživanja, jedna od glavnih prepreka koju biznis
sektor prepoznaje je sistem praktične obuke koji kao takavne olakšava zaposlenje.
Tako smatra 23.7 posto preduzeća, a samo 3.1 posto je suprotnog mišljenja. Negativan
Stvaranje
za preduzeća
održivi razvoj
preduzeća
u Crnoj
Goriobuke samo
stav
potrđujeambijenta
još 36.1 posto
koja smatraju
da sistem
praktične
rijetko doprinosi zaposlenju, i 30 posto onih koji smatraju da isti samo ponekad
doprinosi zaposlenju. Dodatni problem u ovom pogledu je nesklad između struktura
praktičneDodatni
obuke iproblem
potreba upreduzeća.
28 posto
ispitanika
mislistruktura
da ne postoji
nikakva
doprinosi zaposlenju.
ovom pogledu
je nesklad
između
praktične
obuke
povezanost
u
tom
smislu,
a
svega
1
posto
preduzeća
smatra
suprotno.
Skoro
50
posto1%
i potreba preduzeća. 28% ispitanika misli da ne postoji nikakva povezanost u tom smislu, a svega
intervjuisanih
preduzeća
smatra strukturu
praktične
obuke praktične
samo djelimično
preduzeća smatra
suprotno. Skoro
50% intervjuisanih
preduzeća
smatra strukturu
obuke samo
usklađenom
sa
potrebama
preduzeća.
djelimično usklađenom sa potrebama preduzeća.
EESE istraživanje je pokazalo da značajan broj preduzeća (30.9 posto) vjeruje da
kvalitet kadrova koji dolaze sa državnih obrazovnih ustanova nije bolji u odnosu na
EESE istraživanje je pokazalo da značajan broj preduzeća (30.9%) vjeruje da kvalitet kadrova koji
one koje proizvode privatne obrazovne ustanove. S druge strane, 12.8 posto preduzeća
dolaze sa državnih obrazovnih ustanova nije bolji u odnosu na one koje proizvode privatne obrazovne
se ne slaže sa ovakvim stavom i smatra da je kadar koji dolazi sa državnih obrazovnih
ustanove. S druge
strane,bolji.
12.8%Iako
preduzeća
seispitanika
ne slaže sasmatra
ovakvim
stavom
i smatra
kadarpogledu,
koji dolazi
institucija
17 posto
da ne
postoje
razlikedaujeovom
sa državnih obrazovnih
institucija
bolji.
Iakokoji
17%
ispitanika
smatra dasistem
ne postoje
razlikeneuzadovoljava
ovom pogledu,
saglasni su
u tome da
kadar
proizvodi
obrazovni
generalno
saglasni su u tome
da
kadar
koji
proizvodi
obrazovni
sistem
generalno
ne
zadovoljava
zahtjeve
zahtjeve preduzeća u privatnom sektou. Ipak, 60 posto preduzeća je malo blažegpreduzeća
stava
u privatnom sektoru.
60% preduzeća
blažeg
u ovomobrazovni
pogledu i smatra
kadar koji
u ovomIpak,
pogledu
i smatra jedamalo
kadar
kojistava
proizvodi
sistem da
odgovara
proizvodi obrazovni
sistempreduzeća,
odgovara ali
zahtjevima
preduzeća,mjeri.
ali samo u određenoj mjeri.
zahtjevima
samo u određenoj
135
Ključni indikatori
Indeks obrazovanja (Education Index)
Ovaj indeks mjeri stepen
stečenog
obrazovanja.
Određen je stopom pismenosti
odraslih i ukupnim upisom u
osnovne i srednje škole i
fakultete. Stopa pismenosti
odraslih označava sposobnost
čitanja i pisanja, dok ukupan
upis
označava
nivoe
obrazovanja od predškolskog
do visokog. Indeks predstavlja
ponderisani
prosjek stope
pismenosti
odraslih
(dvije
trećine težine) i ukupnog upisa
(indeks ukupnog upisa [0, 1])
(jedan trećina težine)
2006
2008
2009
2010
2011
2012
Crna Gora
0.80
0.80
0.80
0.80
0.80
0.82
Bugarska
0.78
0.79
0.80
0.80
0.80
0.76
Hrvatska
0.76
0.77
0.78
0.78
0.78
0.70
Island
0.89
0.90
0.91
0.91
0.91
0.89
Srbija
0.77
0.78
0.79
0.79
0.79
0.71
Slovenija
0.88
0.91
0.92
0.93
0.93
0.91
Na skali od o do 1. Više vrijednosti odgovaraju boljem učinku.
Izvor: UNDP, Izvještaj o ljudskom
razvoju.135
Napomena: podaci za 2012. godinu
su prilagođeni, budući da je UNDP
promijenio metodologiju računanja
ovog indikatora za tu godinu.
Preduzeća koja nude formalnu obuku (% preduzeća)
103
2005
2007
2009
-
-
25.2
Označava procenat firmi koje
obezbjeđuju formalnu obuku za
svoje stalno zaposlene.
Crna Gora
Bugarska
34.9
36.5
30.6
Izvor: Svjetska banka, Enterprise
Surveys i World Development
Indicators Online.136
Hrvatska
62.6
28.0
-
Srbija
49.4
-
36.5
Napomena:
Podaci za Island nisu
136
dostupni.
Slovenija
75.0
-
47.5
% preduzeća koja nude formalnu obuku
Obim obuke zaposlenih (Extent of Staff
Training)
135 UNDP Human Development izvještaj.
ekonomskog
136Studija
SvjetskaSvjetskog
banka, Enterprise
Surveys. Crna Gora
foruma među biznis liderima
koja analizira njihov odgovor na Bugarska
pitanje: „Kakav je generalni Hrvatska
pristup preduzeća u Vašoj
zemlji po pitanju ljudskih Island
resursa? 1=malo ulaganja u Srbija
96
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
3.7
4.0
4.0
4.0
4.1
3.1
2.9
2.8
3.1
-
3.9
3.4
3.1
3.2
3.2
5.3
4.9
4.7
4.8
4.7
2.9
3.0
3.0
2.9
2.9
Bugarska
34.9
36.5
30.6
Izvor: Svjetska banka, Enterprise
Surveys i World Development
Indicators Online.136
Hrvatska
62.6
28.0
-
Srbija
49.4
-
36.5
Napomena: Podaci za Island nisu
dostupni.
Slovenija
75.0
-
47.5
svoje stalno zaposlene.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
% preduzeća koja nude formalnu obuku
Obim obuke zaposlenih (Extent of Staff
Training)
137
2008
(GC
08/09)
2009
(GC
09/10)
2010
(GC
10/11)
2011
(GC
11/12)
2012
(GC
12/13)
138
Studija
Svjetskog ekonomskog
foruma među biznis liderima
koja analizira njihov odgovor na
pitanje: „Kakav je generalni
pristup preduzeća u Vašoj
zemlji po pitanju ljudskih
resursa? 1=malo ulaganja u
obuku i profesionalni razvoj
zaposlenih, 7=veliko ulaganje
kako bi se privukli novi i obučili i
zadržali postojeći zaposleni”
Crna Gora
3.7
4.0
4.0
4.0
4.1
Bugarska
3.1
2.9
2.8
3.1
-
Hrvatska
3.9
3.4
3.1
3.2
3.2
Island
5.3
4.9
4.7
4.8
4.7
Srbija
2.9
3.0
3.0
2.9
2.9
Slovenija
4.3
4.3
4.1
3.8
3.7
Svijet
4.0
4.0
4.0
4.0
3.9
Izvor: Svjetski ekonomski forum,
The
Global
Competitiveness
Report.137
1=malo ulaganja u obuku i profesionalni razvoj zaposlenih, 7=veliko
ulaganje kako bi se privukli novi i obučili i zadržali postojeći
zaposleni.
Stopa pismenosti mladih (Youth Literacy Rate, % mladih 15-24 godine)
2010
Stopa pismenosti mladih je
procenat mladih uzrasta 15-24
godine
koji
umiju
sa
razumijevanjem da čitaju i pišu
jednostavne i složene tekstove
o svom svakodnovnom
svakodnevnom životu.
Crna Gora
99.3
Bugarska*
97.9
Hrvatska
99.7
Srbija
99.3
Izvor: United Nations Educational,
Scientific,
and
Cultural
Organization (UNESCO) Institute
for Statistics (World Development
Indicators Online).138
Slovenija
99.9
Svijet
89.6
% populacije
Napomena: Podaci za Island nisu
dostupni.
* Stopa za Bugarsku data je za
2010. godinu usljed nepostojanja
podataka za 2009.
135
UNDP Human Development izvještaj.
Svjetska banka, Enterprise Surveys.
137
Svjetski ekonomski forum, Izvještaj o globalnoj konkurentnosti.
138
Baza podataka Svjetske banke.
136
4.3.
Socijalna pravda
pravdaiisocijalna
socijalnainkluzija
inkluzija
4.3. Socijalna
104
i diskriminacija
ometaju
stvaranje
i razvoj
održivih
preduzeća.
Jasne
Nejednakost i Nejednakost
diskriminacija
ometaju stvaranje
i razvoj
održivih
preduzeća.
Jasne
politike socijalne
politike
socijalne
pravde,
inkluzije
i jednakih
šansi
za zaposlenje
su
pravde, socijalne
inkluzije
i jednakih
šansi socijalne
za zaposlenje
su neophodne.
Prema
podacima
MONSTAT-a,
neophodne.
Prema
podacima
MONSTAT-a,
u
periodu
2010-2011.godine,
stopa
u periodu 2010-2011.godine, stopa siromaštva i nivo nejednakosti u zemlji su porasli. Stanovništvo
siromaštva
i nivo
u zemlji suu porasli.
iz ruralnih
podričja
iz ruralnih područja
susrijeće
se nejednakosti
sa većim siromaštvom
odnosu Stanovništvo
na ono u urbanim
područjima.
Tako
susrijeće
se
sa
većim
siromaštvom
u
odnosu
na
ono
u
urbanim
područjima.
sjeverni region ima tri puta veću stopu siromaštva u odnosu na južni i centralni region, a Tako
od svih
region ima
puta veću stopu
siromaštva
odnosu na južni i139
centralni
grupa aktivnogsjeverni
stanovništva,
stopatrisiromaštva
je najveća
među usamozaposlenima.
Kada jeregion,
u pitanju
a
od
svih
grupa
aktivnog
stanovništva,
stopa
siromaštva
je
najveća
među
socijalna isključenost, Ministarstvo
rada
i
socijalnog
staranja
kao
prvu
u
nizu
ranjivih
grupa
navodi
samozaposlenima.139 Kada je u pitanju socijalna isključenost, Ministarstvo rada i
romsku populaciju, koja je ujedno i najviše pogođena siromaštvom. Izbjeglice i raseljena lica usljed
socijalnog staranja kao prvu u nizu ranjivih grupa navodi romsku populaciju, koja je
svog statusa takođe spadaju u ranjive grupe. Oni su žrtve strukturne diskriminacije, posebno u pogledu
ujedno i najviše pogođena siromaštvom. Izbjeglice i raseljena lica usljed svog statusa140
stambenih i prava
na zaposlenje.
U ranjive
grupeOni
ubrajaju
se još
i lica sa invaliditetom,
i stari.u
takođe
spadaju u ranjive
grupe.
su žrtve
strukturne
diskriminacije,djeca
posebno
pogledu stambenih i prava na zaposlenje. U ranjive grupe ubrajaju se još i lica sa
137 Svjetski ekonomski
forum, Izvještaj
invaliditetom,
djeca oi globalnoj
stari.140 konkurentnosti.
138 Baza podataka Svjetske banke.
„GINI koeficijent“ označava u kojoj mjeri su prihodi ravnomjerno distribuirani
139 Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT). 2012. Analiza siromaštva u Crnoj Gori u 2011.g.. MONSTAT; Svjetska
među zdravlja,
pojedincima
i domaćinstvima
u jednoj
ekonomiji.
Apsolutnoj
jednakosti
banka; Ministarstvo
rada i socijalnog
staranja (Podgorica),
decembar.
Pristupljeno
31. maja 2013.
odgovara vrijednost 0, pri čemu apsolutnoj nejednakosti odgovara vrijednost 100.
140 Evropska komisija.
Social Protection
and Social
in Montenegro.
Directorate-General
for Employment,
Podaci2008.
za Crnu
Goru ukazuju
na Inclusion
blagi napredak
ka većem
stepenu jednakosti
u
Social Affairs and Equal Opportunities – European Commission, June. Pristupljeno 4. maja 2013.
periodu 2002-2010, sa GINI koeficijentom od 30.12 u 2002. odnosno 28.58 u 2010.
godini. Vrijednosti za Crnu Goru u ovom periodu su slične onima u drugim zemljama,
premda oskudnost podataka otežava uporednu
analizu. Na primjer, ne postoje podaci o
97
GINI koeficijnetu ni za Island na za Sloveniju u periodu 2005-2010., a u slučaju
Bugarske i Hrvatske podaci postoje za samo jednu godinu.
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
„GINI koeficijent“ označava u kojoj mjeri su prihodi ravnomjerno distribuirani među pojedincima
i domaćinstvima u jednoj ekonomiji. Apsolutnoj jednakosti odgovara vrijednost 0, pri čemu apsolutnoj
nejednakosti odgovara vrijednost 100. Podaci za Crnu Goru ukazuju na blagi napredak ka većem stepenu
jednakosti u periodu 2002-2010, sa GINI koeficijentu od 30.12 u 2002. odnosno 28.58 u 2010. godini.
Vrijednosti za Crnu Goru u ovom periodu su slične onima u drugim zemljama, premda oskudnost
podataka otežava uporednu analizu. Na primjer, ne postoje podaci o GINI koeficijnetu ni za Island na za
Sloveniju u periodu 2005-2010., a u slučaju Bugarske i Hrvatske podaci postoje za samo jednu godinu.
Iako vrijednost GINI koeficijenta za Crnu Goru poslednjih godina nije poznata, Zavod za statistiku
Crne Gore (MONSTAT) objavio je Analizu siromaštva u 2011. godini, koja ukazuje da je nejednakost
u zemlji porasla od 2010. godine. Prema ovoj studiji, linija siromaštva se povećala na 175.25 u 2011.
godini, kao i jaz siromaštva - sa 1.1 na 2.0, dok se stopa siromaštva povećala sa 6.6 do 9.3% ukupnog
stanovništva. U 2011. godini, stopa siromaštva u ruralnim područjima iznosila je 18.4%, dok je u
urbanim područjima bila 4.4%. Siromaštvo je vidjivo veće na sjeveru zemlje, gdje je stopa u 2011.
iznosila 17.5%, u poređenju sa 6.3 i 6.4 koliko je iznoslila u centralnom i južnom dijelu zemlje. U
2011. godini, više od polovine siromašne populacije živjelo je na sjeveru zemlje, iako u ovom regionu
živi samo 27% od ukupnog stanovništva. Vrijedi pomenuti još da je stopa siromaštva najveća među
samozaposlenim stanovništvom i iznosi 21%, a nakon toga kod nezaposlenih lica (15.2%) i mlađih
od 15 godina (14.1%). Stopa siromaštva je najniža među zaposlenim osobama (2.6%) i penzionerima
(5.2%).141 Povećana stopa siromaštva među mladima izaziva veliku pažnju poslednjih godina. Prema
Studiji o zaštiti djeteta u Crnoj Gori (UNICEF), 10% djece u 2010. godini, u poređenju sa 6.1% odraslih,
žive ispod linije siromaštva, dok je stopa siromaštva djece na sjeveru 4 puta veća u odnosu na centralni
region.142
Određene grupe u zemlji su više pogođene siromaštvom i isključenošću u odnosu na druge.Najveći
izbjeglički kamp na Balkanu – Konik, nalazi se u Crnoj Gori, koji je naseljen Romima, od kojih je
većina izbjegla sa Kosova u vrijeme konflikta 1999-2000. godine. U ovo vrijeme bio im je garantovan
status „raseljenih lica“, što im je u isto vrijeme omogućilo da emigriraju u Crnu Goru, ali ih danas lišava
osnovnih prava kao što je pravo na rad. Budući da nemaju pravo prijave Zavodu za zapošljavanje, Romi
sa Kosova koji žive na Koniku praktično nemaju pravo na formalno zapošljavanje, što ih čini sklonim
neformalnom radu.143 Više od polovine Romske populacije u Crnoj Gori živi ispod granice siromaštva,
a stopa nezaposlenosti Roma je veoma visoka.144 Štaviše, dok su prava albanske, hrvatske i bošnjačke
manjine podržana od strane vodeće političke partije, Romska populacija je rijetko uključena u javni
život. 17000 izbjeglica u Crnoj Gori koji su emigrirali sa Kosova, Bosne i Hercegovine i Hrvatske
tokom ratova koji su označili raspad bivše Jugoslavije čine još jednu grupu koja pati od strukturne
diskriminacije i socijalne isključenosti. Vlada Crne Gore dozvoljava ovim licima da prijave stalan
boravak ukoliko imaju potrebna dokumenta, ali ih većina nema, pa su njihove šanse da dobiju stalan
boravak i formalno zaposlenje ograničene.145
141 Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT). 2012.
142 UNICEF. 2012. Child poverty rate four times higher in north of Montenegro than in the central part of the country.
UNICEF Montenegro (Rozaje and Polje, Montenegro), June. Pristupljeno 31. maja 2013.
143 Haliti, M. and Kelly, E. 2012. Europe’s Shame: Konik Camp for Roma in Montenegro. Open Society Foundation Roma
Initiatives Office, 10. decembar. Pristupljeno 27. maja 2013.
144 Minority Rights Group International. (undated). Roma Profile – World Directory of Minorities and Indigenous Peoples.
Pristupljeno 28. maja 2013.
145 Zaštitnici građanskih prava. 2012.
98
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Rodna ravnopravnost i status žena u Crnoj Gori je jedan od ključnih prioriteta i Vlada čini jasne
napore u obezbjeđivanju boljih uslova za žene u zemlji. Crna Gora je jedna od potpisnica Konvencije
Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima i Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika
diskriminacije žena, kao i Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i
nasilja u porodici. Takođe, Ustav Crne Gore zabranjuje direktnu ili indirektnu diskriminaciju i garantuje
rodnu ravnopravnost. Nasilje u porodici je inkorporirano u Krivični zakon kao krivični prekršaj 2002.
godine, a 2010. godine Crna Gora je usvojila Zakon o sprječavanju nasilja u porodici. Nacionalna
Srategija o sprječavanju nasilja u porodici usvojena je na Skupštini. Ovo se, naravno, pozitivno odražava
na žene na radnom mjestu.146 Izborna kvota za žene je uvedena 2011. godine kao dio izmjena i dopuna
Zakona o izboru odbornika i poslanika, sa ciljem da 30% kandidata za odbornike i poslanike na izbornim
listama budu žene. mjestu.
Međutim,
ova pravila
ne je
sprovode
da Zakon
precizirao
da kandidati
146
Izborna
kvota zasežene
uvedena budući
2011. godine
kao dionije
izmjena
i dopuna
oba pola moraju bitiZakona
dovoljno
visoko
na izbornim
listama
da bidaim
dodijelio
mandat.
Od 2011.
godine,
o izboru
odbornika
i poslanika,
sa ciljem
30se
posto
kandidata
za odbornike
i
147
poslanikebilježi
na izbornim
budu
žene.doMeđutim,
ova pravila
se ne2012.
sprovode
budući
učešće žena u Parlamentu
blagi listama
rast – od
12.3
13.6% nakon
izbora
godine.
da Zakon nije precizirao da kandidati oba pola moraju biti dovoljno visoko na
izbornim listama da bi im se dodijelio mandat. Od 2011. godine, učešće žena u
Parlamentu bilježi blagi rast – od 12.3 do 13.6 posto nakon izbora 2012. godine.147
Prema Anketi o radnoj snazi iz 2007. godine, stopa nezaposlenosti po polu ukazuje da je
Prema Anketi
radnoj u
snazi
iz 2007.
godine, stopa
nezaposlenosti
polu
nezaposlenost radno sposobnih
ženao manja
odnosu
na muškarce
i iznosi
11.7% upo odnosu
na 13.5
ukazuje da je muškaraca.
nezaposlenost Dva
radnosusposobnih
manja uza
odnosu
na muškarce
i
koliko je stopa nezaposlenosti
mogućažena
objašenja
ovakav
odnos. Prvi
je da je
iznosi 11.7 posto u odnosu na 13.5 koliko je stopa nezaposlenosti muškaraca. Dva su
niža stopa nezaposlenosti
žena posljedica niže stope aktivnosti žena budući da su mnoge zaposlene
moguća objašenja za ovakav odnos. Prvi je da je niža stopa nezaposlenosti žena
kao domaćice u sopstvenim
Drugi se
ogleda
činjenici
je ekonomski
rast Crne
posljedica domovima.
niže stope akttivnosti
žena
budućiuda
su mnogedazaposlene
kao domaćice
u Gore od
domovima.
Drugi se ogleda
u činjenici da
je ekonomski
rast Crnežene
Gore(npr.
od trgovina,
sticanja nezavisnostisopstvenim
2006. godine
bio najizraženiji
u oblastima
u kojima
dominiraju
nezavisnosti
2006. godine
bio najizraženiji
u oblastima
u kojima
dominiraju
turizam).148 U 2011.sticanja
godini,
žene su činile
46% aktivnog
stanovništva
u Crnoj
Gori.
Međutim, većina
žene (npr. trgovina, turizam).148 U 2011. godini, žene su činile 46 posto aktivnog
žena je zaposlena na određeno radno vrijeme, što ih čini ranjivim u finansijskom pogledu i otežava im
stanivništva u Crnoj Gori.149Međutim, većina žena je zaposlena na određeno radno
korišćenje prava navrijeme,
porodiljsko
što ih odsustvo.
čini ranjivim u finansijskom pogledu i otežava im korišćenje prava na
porodiljsko odsustvo.149
Grafik
59: Mjera
rodne
osnaženosti
Grafik
59: Mjera
rodne
osnaženosti
Izvor: UNDP,
Human Development
Izvor: UNDP, Human
Development
Report. Report.
146 Savjet146Evrope:
Parlamentarna
Skupština.
2013. 2013.
Gender
equality
in theincountries
of the
former
Yugoslavia.
Doc 13092, 17.
Savjet Evrope:
Parlamentarna
Skupština.
Gender
equality
the countries
of the
former
Yugoslavia.
januar.Doc
Pristupljeno
maja Pristupljeno
2013.
13092, 17.3.januar.
3. maja 2013.
147
Evropska komisija. 2011. Montenegro 2011 Progress Report. Commission Staff Working Paper.
147 Evropska
komisija. 2011.
Montenegro
2011
Progress
Report.
Commission
Working
Paper.12.
Communication
for the
Communication
for the
Commission
to the
European
Parliament
and theStaff
Council
(Brussels),
oktobar
Commission
to the31.European
Parliament and the Council (Brussels), 12. oktobar Pristupljeno 31. maja 2013.
Pristupljeno
maja 2013.
148
Evropska komisija. 2008.
148 Evropska
komisija. 2008.
149
Savjet Evrope: Parlamentarna Skupština. 2013.
149 Savjet Evrope: Parlamentarna Skupština. 2013.
107
99
Podaci iz sekundarnog istraživanja o rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori su
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
veoma oskudni, i nisu poznate vrijednosti indeksa „nejednakosti u rodnoj
ravnopravnosti“ i „ekonomske aktivnosti žena“ za zemlju.150 „Mjera rodne
osnaženosti“ (GEM) predstavlja složeni indeks koji mjeri rodnu nejednakost na
različitih
dimenzija
osnaživanja.
Niže vrijednosti
društva i sa
Podaci izosnovu
sekundarnog
istraživanja
o rodnoj
ravnopravnosti
u Crnoj Gorioznačavaju
su veoma oskudni,
nisu
visokim
stepenom
nejednakosti.
poznate vrijednosti
indeksa
„nejednakosti
u rodnoj ravnopravnosti“ i „ekonomske aktivnosti žena“ za
zemlju.150 „Mjera rodne osnaženosti“ (GEM) predstavlja složeni indeks koji mjeri rodnu nejednakost
razvoja
u odnosu Niže
na pol“
mjeri prosječnu
dužinu
života
zdravlje,stepenom
znanje
na osnovu različitih„Indeks
dimenzija
osnaživanja.
vrijednosti
označavaju
društva
sai visokim
i
pristojan
standard
življenja,
prilagođen
na
način
da
ukaže
na
nejednakosti
između
nejednakosti.
žena u muškaraca. Više vrijednosti odgovaraju boljoj situaciji u ovom pogledu. Podaci
za Crnu Goru dostupni su samo za 2006. godinu kada je vrijednost indeksa iznosila
vrijednost
imala
je Srbija
a u dužinu
tabeli ispod
se ivide
vrijednosti
„Indeks 0.819.
razvojaSličnu
u odnosu
na pol“
mjeri
prosječnu
života
zdravlje,
znanjeBugarske,
i pristojan
Hrvatske,
Slovenije
Islanda
istu godinu.
Budući daizmeđu
su posljednji
za Crnu
standard življenja,
prilagođen
na inačin
dazaukaže
na nejednakosti
žena u podaci
muškaraca.
Više
Goru
nedostuopni,
teško
je
zaključiti
da
li
su
nove
politike
i
zakoni
imali
pozitivan
vrijednosti odgovaraju boljoj situaciji u ovom pogledu. Podaci za Crnu Goru dostupni su samo za 2006.
efekat.
godinu kada je
vrijednost indeksa iznosila 0.819. Sličnu vrijednost imala je Srbija a u tabeli ispod se
vide vrijednosti Bugarske, Hrvatske, Slovenije i Islanda za istu godinu. Budući da su posljednji podaci
za Crnu Goru nedostupni, teško je zaključiti da li su nove politike i zakoni imali pozitivan efekat.
Ključni indikatori
GINI koeficijent
GINI koeficijent označava u kojoj mjeri su
prihodi (ili, u nekim slučajevima,
potrošnja) ravnomjerno distribuirani
među pojedincima i domaćinstvima u
jednoj ekonomiji. Apsolutnoj jednakosti
odgovara vrijednost 0, pri čemu
apsolutnoj
nejednakosti
odgovara
151 152
vrijednost 100.
2005
2006
2007
2008
2009
2010
30.12
29.33
30.83
29.99
-
28.58
Bugarska
-
-
28.19
-
-
-
Hrvatska
-
-
-
33.65
-
-
33.40
29.63
29.40
28.16
27.80
29.62
2004
2006
2007
-
0.819
-
Bugarska
0.814
0.832
0.839
Hrvatska
0.844
0.859
0.869
Island
0.958
0.963
0.959
Srbija
-
0.818
-
Crna Gora
Srbija
0=apsolutna jednakost, 100=apsolutna nejednakost
Izvor: Svjetska banka, Development
Research Group. Podaci se zasnivaju
na onim koji su dobijeni od strane
nacionalnih statističkih zavoda i
nacionalnim kancelarijama Svjetske
banke. 151
Napomena: Podaci za
Sloveniju nisu dostupni.
Island
i
Indeks razvoja u odnosu na pol (Gender-related Development Index GDI)
Složeni
indeks
koji
mjeri
prosječno
postignuće
u
tri
osnovne
dimenzije
indeksa
razvoja po mjeri čovjeka – dug i
zdrav život, znanje i pristojan
standard - prilagođeno tako da ukaže
na nejednakosti između žena u
muškaraca.
150
Crna Gora
Slovenija predstavlja kompozitni indeks koji0.908
0.92 0.927
Indeks “nejednakosti u rodnoj ravnopravnosti”
mjeri propuštene
šanse
Izvještaj o razvoju po mjeri
zaIzvor:
određena
dostignuća
za
tri
dimenzije
ljudskog
razvoja
–
reproduktivno
zdravlje,
osnaživanje
i
tržište
rada,
Niže vrijednosti odgovaraju društvima u kojima je nejednakost
čovjeka, UNDP.152
a sve u zavisnosti od nejednakosti međuveoma
polovima.
Indeks
“ekonomske
aktivnosti
žena”
pokazuje
stopu
žena
izražena.
preko 15 godina starosti zaposlenih u industriji, poljoprivredi ili uslužnim djelatnostima kao procenat
Mjera rodne
(Genderu Empowerment
2005
2006
2007
ukupnog
broja osnaženosti
muškaraca zaposlenih
istim sektorima. Measure)
151
Baza
podataka
Svjetske
banke.
Složeni indeks koji mjeri rodnu Crna Gora
- 0.463 0.485
nejednakost
u
tri
osnovne
Bugarska
0.606
0.605
0.613
-
0.584
0.621
0.611
0.625
0.641
108 indeks koji mjeri propuštene šanse za određena
dimenzije
koje se tičuu osnaživanja
150
Indeks “nejednakosti
rodnoj ravnopravnosti” predstavlja kompozitni
– dostignuća
ekonomsko
učešće
i
donošenje
za tri dimenzije ljudskog razvoja
– reproduktivno zdravlje, osnaživanje i tržište
rada, a 0.622
sve u zavisnosti
Hrvatska
0.612
0.618 od
odluka,
politička
participacija
i
nejednakosti
među polovima.
Indeks “ekonomske
aktivnosti žena” pokazuje stopu žena preko 15 godina starosti zaposlenih
Island kao procenat ukupnog broja muškaraca0.862
0.881
0.859
donošenje
odluka i ili
uticaj
na djelatnostima
u industriji, poljoprivredi
uslužnim
zaposlenih
u istim sektorima.
ekonomske resurse.
151 Baza podataka Svjetske banke.
Srbija
Izvor: Izvještaj o razvoju po mjeri
čovjeka,
152
UNDP UNDP.
Human153
Development izvještaj. Slovenija
Što je vrijednost niža, društvo više trpi zbog postojanja
nejednakosti.
100
zdrav život, znanje i pristojan Island
standard - prilagođeno tako da ukaže
na nejednakosti između žena u Srbija
muškaraca.
Stvaranje ambijenta
za održivi
Slovenija
Izvor: Izvještaj o razvoju po mjeri
čovjeka, UNDP.152
Izvor: Izvještaj o razvoju po mjeri
čovjeka, UNDP.153
0.963
0.959
-
0.818
-
razvoj preduzeća u Crnoj
Gori0.92
0.908
0.927
Niže vrijednosti odgovaraju društvima u kojima je nejednakost
veoma izražena.
Mjera rodne osnaženosti (Gender Empowerment Measure)
Složeni indeks koji mjeri rodnu
nejednakost
u
tri
osnovne
dimenzije koje se tiču osnaživanja
– ekonomsko učešće i donošenje
odluka, politička participacija i
donošenje odluka i uticaj na
ekonomske resurse.
0.958
2005
2006
2007
-
0.463
0.485
Bugarska
0.606
0.605
0.613
Hrvatska
0.612
0.622
0.618
Island
0.862
0.881
0.859
Srbija
-
0.584
0.621
0.611
0.625
0.641
Crna Gora
Slovenija
Što je vrijednost niža, društvo više trpi zbog postojanja
nejednakosti.
4.4.
Adekvatnasocijalna
socijalnazaštita
zaštita
4.4. Adekvatna
Omogućiti građanima
pristup
ključnim
uslugama,
poput
kvalitetne
zdravstvene
naknade
Omogućiti
građanima
pristup
ključnim
uslugama,
poput
kvalitetnezaštite,
zdravstvene
po osnovu nezaposlenosti,
zaštiti
vrijeme
porodiljskog odsustva,
i osnovnom
penzionom
osiguranju,
zaštite, naknade
po uosnovu
nezaposlenosti,
zaštiti u vrijeme
porodiljskog
odusustva,
i
osnovnom
penzionomZaštita
osiguranju,
je iključ
povećane
produktivnosti.
Zaštitajezdravlja
je ključ povećane
produktivnosti.
zdravlja
sigurnosti
na radnom
mjestu takođe
vitalna iza
mjestu
takođe je vitalna
za održivi
razvoj preduzeća
održivi razvojsigurnosti
preduzećanai radnom
povećanje
produktivnosti.
Generalno
posmatrano,
Crna Gorai povećanje
nudu široku
produktivnosti.
Generalno
posmatrano,
Crna
Gora
nudu
široku
pokrivenost
socijalnom
pokrivenost socijalnom zaštitom. Zdravstvene ustanove su generalno dostupne, ali su često ograničene u
153
zaštitom.
Zdravstvene
ustanove
su traje
generalno
ali rođenja
su čestodjeteta.
ograničene
u
Roditeljsko
odsustvo
do 365 dostupne,
dana od dana
Zaposlena
pogledu servisa
koje nude.
154
pogledu
servisa
koje nude.
Roditeljsko
odsustvo
trajenajkasnije
do 365 dana
od dana
žena može započeti
svoje
porodiljsko
odsustvo
45 dana prije
odnosno
28 dana
prije rođenja
porođaja.
Zaposlena
ženaima
može
započeti
svoje uporodiljsko
45 danausvojeni
prije
Zaposlena na djeteta.
porodiljskom
odsustvu
pravo
na naknadu
visini pune odsustvo
zarade. Nedavno
odnosno
najkasnije
28
dana
prije
porođaja.
Zaposlena
na
porodiljskom
odsustvu
ima
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti (za razliku od starog) uvodi određena ograničenja u pogledu refundacije
pravo
na
naknadu
u
visini
pune
zarade.
Nedavno
usvojeni
Zakon
o
socijalnoj
i
dječjoj
naknade zarada koja se isplaćuje poslodavcima po osnovu porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva
zaštiti (za
razliku ostalog,
od starog)
uvodidaodređena
pogledu
refundacije
zaposlenih. Zakonom
je, između
propisano
ukoliko jeograničenja
zaposleni(a)u prije
ostvarivanja
ovog
naknade
zarada
koja
se
isplaćuje
poslodavcima
po
osnovu
porodiljskog,
odnosno
prava bio u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci neprekidno, poslodavac ima pravo na refundaciju u
roditeljskog odsustva zaposlenih. Zakonom je, između ostalog, propisano da ukoliko je
visini do dvije prosječne zarade na nivou Crne Gore u prethodnoj godini. U slučajevima kada je taj
zaposleni(a) prije ostvarivanja ovog prava bio u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci
radni odnos manji od 12 mjeseci, poslodavcu se refundira iznos do jedne prosječne zarade. Reforma je
neprekidno, poslodavac ima pravo na refundaciju u visini do dvije prosječne zarade na
neophodna kako bi se osiguralo da korišćenje socijalne zaštite ne smanjuje aktivnosti radne snage i ne
nivou Crne Gore u prethodnoj godini. U slučajevima kada je taj radni odnos manji od
dovodi do situacije
da se korisnici
zapošljavaju
u sivoj
zoni.do jedne prosječne zarade. Reforma je
12 mjeseci,
poslodavcu
se refundira
iznos
neophodna kako bi se osiguralo da korišćenje socijalne zaštite ne smanjuje aktivnosti
Najveći izazovi
za sistem
socijalne
su:da se korisnici zapošljavaju u sivoj zoni.
radne snage
i ne dovodi
do zaštite
situacije
- Socijalna davanja
usaglašena
zahtjevima
socijalne
Najveći
izazovi zasasistem
socijalne
zaštitezaštite;
su:
- Transparentnost i monitoring sistema;
- Decentralizacija Centra za socijalni rad u smislu finansiranja i obezbjeđenja socijalne zaštite; i
- Bolji administrativni kapaciteti relevantnih institucija.154
UNDP Human Development izvještaj.
UNDP Human Development izvještaj.
154
United States Department of State. 2012b.
152
153
109
153 United States Department of State. 2012b.
154 Isto.
101
 Socijalna davanja usaglašena sa zahtjevima socijalne zaštite;
 Transparentnost i monitoring sistema;
Stvaranje
ambijenta
za održivi
razvoj
u Crnoji Gori
 Decentralizacija
Centra
za socijalni
rad upreduzeća
smislu finansiranja
obezbjeđenja
socijalne zaštite; i
 Bolji administrativni kapaciteti relevantnih institucija.155
Grafik 60: Javna potrošnja u zdravstvu
Grafik 60: Javna potrošnja u zdravstvu
Izvor: Svjetska banka
Izvor: Svjetska banka
Podaci sekundarnog israživanja o socijalnoj zaštiti u Crnoj Gori su prilično
oskudni. Jedini dostuopni podatak za zemlju je „Javna potrošnja na zdravstvo“. Ako
posmatramo period 2002-2011., primjetan je pozitivan trend: u odnosu na 2002.
godinu kadaisraživanja
je iznosilao5socijalnoj
posto budžeta,
potrošnja
zdravstvuoskudni.
u 2011.Jedini
godinidostupni
Podaci sekundarnog
zaštitijavna
u Crnoj
Gori suu prilično
činila
je
6.2
posto
budžeta,
premašujući
svjetski
prosjek
od
6
posto
koliko
je
iznosio
u
podatak za zemlju je „Javna potrošnja na zdravstvo“. Ako posmatramo period 2002-2011., primjetan
je
2011.
godini.
Međutim,
u
odnosu
na
uporedne
zemlje,
jedino
Bugarska
bilježi
lošiji
pozitivan trend: u odnosu na 2002. godinu kada je iznosila 5% budžeta, javna potrošnja u zdravstvu
rezultat u ovom pogledu.
u 2011. godini činila je 6.2% budžeta, premašujući svjetski prosjek od 6% koliko je iznosio u 2011.
godini. Međutim, u Kada
odnosu
uporedne
zemlje,
jedino
Bugarska
bilježiproblem
lošiji rezultat
u ovom
je unapitanju
socijalna
zaštita
u Crnoj
Gori, glavni
predstavlja
njenapogledu.
povezanost sa produktivnošću na tržištu rada, budući da uzrokuje povećanu privrednu
aktivnost u neformalnom sektoru. Sistem socijalne pomoći je takav da negativno utiče
Kada je una
pitanju
socijalnaradne
zaštita
u Crnoj
Gori,
predstavlja
sa
produktivnost
snage,
što je,
kaoglavni
što je problem
već pomenuto,
vodećinjena
faktorpovezanost
koji
156
ekonomsku
aktivnost
u zemlji.
Posebno
su izražene
negativne
posljedice sektoru.
produktivnošćuometa
na tržištu
rada, budući
da uzrokuje
povećanu
privrednu
aktivnost
u neformalnom
vezane
stopu
aktivnosti,
rastproduktivnost
neformalne radne
ekonomije
Sistem socijalne
pomoćizaje nisku
takav da
negativno
utiče na
snage,ištodugoročnu
je, kao što je već
nezaposlenost.
Iako
sistem
pruža
ekstenzivnu
pokrivenost
za
korisnike,
dizajniran
155
negativne
pomenuto, vodeći faktor koji ometa ekonomsku aktivnost u zemlji. Posebno su izražene je
na način da promoviše sivu ekonomiju, koja je već u značajnoj mjeri velika u Crnoj
posljedice vezane
za
nisku
stopu
aktivnosti,
rast
neformalne
ekonomije
i
dugoročnu
nezaposlenost.
Iako
Gori. Skoro 22.6 posto od ukupnog broja zaposlenih radilo je u neformalnom sektoru
sistem pruža ekstenzivnu
pokrivenost
za
korisnike,
dizajniran
je
na
način
da
promoviše
sivu
ekonomiju,
ili su bili neformalno zaposleni u registrovanim preduzećima u 2007. godini, dok su
koja je već u značajnoj
velika uosiguranje
Crnoj Gori.
Skoro
22.6%
od ukupnog
broja
zaposlenih
radilo je u
doprinosimjeri
za socijalno
za 17.5
posto
formalno
zaposlenih
uplaćivani
samo
neformalnom sektoru ili su bili neformalno zaposleni u registrovanim preduzećima u 2007. godini, dok
su doprinosi za socijalno osiguranje za 17.5% formalno zaposlenih uplaćivani samo za iznos polovine
njihove realne zarade. Sprovedeno je više reformi tokom proteklih nekoliko godina usmjerenih na
155 socijalnog staranja kako bi se stvorili podsticaji za povećanje formalnog zapošljavanja. Međutim,
sistem
Isto.
Svjetski
2012.Gori finansijski isplativije da ostanu u zoni sive ekonomije tj. da ne
još 156
uvijek
je ekonomski
za mnogeforum.
u Crnoj
prijavljuju svoja primanja, kako bi nastavili da primaju socijalnu pomoć od strane države.156
110
155 Svjetski ekonomski forum. 2012.
156 Institut za strateške studije i prognoze. 2012. Labour Supply Effect of Social Security Transfers. Slovak Balkan Public
Policy Fund; Pontis Foundation (Montenegro), jul. Pristupljeno 31. maja 2013.
102
za iznos polovine njihove realne zarade. Sprovedeno je više reformi tokom proteklih
nekoliko godina usmjerenih na sistem socijalnog staranja kako bi se stvorili podsticaji
za povećanjeambijenta
formalnog zapošljavanja.
Međutim,
još uvijek je
mnogeGori
u Crnoj Gori
Stvaranje
za održivi razvoj
preduzeća
u za
Crnoj
finansijski isplativije da ostanu u zoni sive ekonomije tj. da ne prijavljuju svoja
primanja, kako bi nastavili da primaju socijalnu pomoć od strane države.157
Ključni indikatori
Javna potrošnja u zdravstvu
Expenditure on Health, % BDP-a)
Javna potrošnja u zdravstvu čini
procenat
bruto
domaćeg
proizvoda (BDP) koji se izdvaja
na zdravstvo, a čini je tekuća i
kapitalna potrošnja državnog
(centralnog i lokalnih) budžeta,
eksterne pozajmice i grantovi
(uključujući
donacije
agencija
i
međunarodnih
157 158
nevladinih
organizacija)
i
izdvajanja
iz
fondova
za
obavezno socijalno i zdravstveno
osiguranje.
(Public
2002
2004
Crna Gora
5.9
Bugarska
2006
2008
2010
2011
6.2
5.6
5.6
6.0
6.2
4.6
4.4
3.9
4.1
4.2
4.0
Hrvatska
5.0
5.4
6.1
6.6
6.6
6.6
Island
8.6
8.2
7.5
7.5
7.5
7.3
Srbija
6.4
6.0
5.9
6.4
6.4
6.5
Slovenija
6.3
6.1
6.0
6.1
6.5
6.6
Svijet
5.7
5.9
5.8
5.9
6.3
6.0
% BDP-a
Izvor:
Svjetska
zdravstvena
organizacija (WHO) WHOSIS133,
Indikatori svjetskog razvoja CD-ROM
i Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka
UNDP-a.158
5. 5. Ekološki
Ekološkielementi
elementi
KLJUČNI REZULTATI:
KLJUČNI REZULTATI:
Kreiranje regulatornog okvira za održivi razvoj u Crnoj Gori umnogome je
Kreiranje regulatornog
okvira za održivi
razvoj
u Crnoj Gori crnogorskog
umnogome jezakonodavstva
posljedica progresivnog
posljedica progresivnog
procesa
harmonizacije
za
procesa harmonizacije
crnogorskog
zakonodavstva
za
pravnom
tekovinom
EU
u sklopu
pristupnih
pravnom tekovinom EU u sklopu pristupnih aktivnosti. Međutim, ekonomski
razvoj
u
aktivnosti. Međutim,
ekonomski
razvoj
u zemljama
Balkana
manjkavosti
zemljama
Zapadnog
Balkana
sadrži Zapadnog
niz manjkavosti
u sadrži
oblasti niz
životne
sredine uu oblasti
korišćenja
resursa,
tretmana
otpada
i biodiverziteta.
PravniPravni
okvir je
u velikoj
životne sredine pogledu
u pogledu
korišćenja
resursa,
tretmana
otpada
i biodiverziteta.
okvir
je u velikoj
usaglašen sa zakonodavstvom
premda
i dalje
postojinepotpune
problem nepotpune
mjeri usaglašenmjeri
sa zakonodavstvom
EU, premda EU,
i dalje
postoji
problem
implementacije
regulative.
Kaobroj
jedan
od problema,
broj iizvještaja
navodi
regulative. Kaoimplementacije
jedan od problema,
veliki
izvještaja
navodi veliki
nelegalno
neplansko
korišćenje
nelegalno i neplansko korišćenje zemljišta. Uticaj saobraćaja na životnu sredinu je još
zemljišta. Uticaj saobraćaja na životnu sredinu je još jedno otvoreno pitanje, iako Vlada preduzima
jedno otvoreno pitanje, iako Vlada preduzima aktivne mjere u cilju izbjegavanja
aktivne mjere u kontradiktornih
cilju izbjegavanja
kontradiktornih
dostizanju
ciljeva
koji sesaobraćajne
odnose na razvoj
efekata
u dostizanjuefekata
ciljeva ukoji
se odnose
na razvoj
saobraćajne infrastrukture
i
održivosti
životne
sredine.
infrastrukture i održivosti životne sredine.
• Unaprjeđenje regulatornog okvira za održivi • Nelegalno korišćenje zemljišta i prirodnih resursa
razvoj u Crnoj Gori umnogome je posljedica
dovelo je do ozbiljnih ekoloških problema,
procesa harmonizacije crnogorskog zakonodavstva
pogotovo što su pojedini djelovi zemlje prepoznati
za 157pravnom
EU iuprognoze.
sklopu pristupnih
kao Effect
goruće
teme Security
u pogledu
biodiverziteta,
što
Institut zatekovinom
strateške studije
2012. Labour Supply
of Social
Transfers.
Slovak
aktivnosti.
rizik nestanka
Balkan Public Policy Fund; Pontis Foundation (Montenegro),implicira
jul. Pristupljeno
31. majarijetkih
2013. vsrta u nezaštićenim
158
područjima.
Baza podataka Svjetske banke.
• Ekonomski razvoj u zemljama Zapadnog Balkana
sadrži niz manjkavosti u oblasti životne sredine • Pretjerana
potrošnja vode je još jedno od pitanja
111
u pogledu korišćenja resursa, tretmana otpada i
koje zahtijeva hitno rješavanje, a uglavnom
biodiverziteta.
je uzrokovano gubicima u vodovodnom
distributivnom sistemu.
• Uticaj saobraćaja na životnu sredinu je ključni
problem. Jedan od dva cilja koji se odnose na • Veliki dio teritorije Crne Gore se nalazi pod šumom,
saobraćaj u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja
pa je nivo emisije ugljen-dioksida (CO2) relativno
iz 2007. godine jeste puna integracija ekoloških
nizak.
zahtjeva u razvoj infrastrukturnih projekata.
157 Institut za strateške studije i prognoze. 2012. Labour Supply Effect of Social Security Transfers. Slovak Balkan Public
Policy Fund; Pontis Foundation (Montenegro), jul. Pristupljeno 31. maja 2013.
158 Baza podataka Svjetske banke.
103
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
5.1. Odgovorno upravljanje životnom sredinom
U odsustvu odgovarajuće regulative i podsticaja, dešavanja na tržištu mogu imati neželjene ishode
u oblasti životne sredine. Održivi razvoj preduzeća i zaštita životne sredine zahtijevaju da proizvodnja i
potrošnja budu zasnovane na principima održivosti. Stoga Crna Gora nastoji da politike zaštite životne
sredine ugradi u nacionalne planove ekonomskog razvoja.159
Uticaj saobraćaja na životnu sredinu jedan je od problema koji Vlada priznaje i radi na njegovom
rješavanju. Jedan od dva cilja koji se odnose na saobraćaj u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz
2007. godine jeste puna integracija ekoloških zahtjeva u razvoj infrastrukturnih projekata i saobraćajne
regulative, smanjena zagađenost vazduha i povećana sigurnost saobraćaja.160 Nelegalno korišćenje
zemljišta i prirodnih resursa dovelo je do ozbiljnih ekoloških problema, pogotovo što su pojedini djelovi
zemlje prepoznati kao goruće teme u dijelu biodiverziteta, pa se u opasnost dovode rijetke životinjske i
biljne vrste u nezaštićenim područjima. Pretjerana potrošnja vode je još jedno od pitanja koje zahtijeva
hitno rješavanje. Iako 90% stanovništva ima pristup vodi za piće, gubici u vodovodnom sistemu vode
ka pretjeranoj potrošnji, koja ima negativan uticaj na okolinu.161
„Indeks ekološke održivosti“ prikazuje sposobnost zemlje da zaštiti životnu sredinu u narednih
nekoliko decenija. Više vrijednosti indeksa odgovaraju boljem učinku zemlje u tom smislu. U 2005.
godini, indeks za Crnu Goru iznosio je 47.3 i isti je kao za Srbiju, ali je niži od indeksa uporednih zemalja
za taj vremenski period. Što se tiče „Ukupnog ekološkog otiska“ gdje niže vrijednosti odgovaraju boljem
učinku, Crna Gora bilježi rezultat od 2.61 u 2005. godini – ujedno i jedinoj za koju postoje podaci za
Crnu Goru. Srbija bilježi istu vrijednost, koja je neznatno niža od svjetskog prosjeka za tu godinu. Sve
uporedne zemlje imaju lošiji učinak u 2005. godini. Podaci za Crnu Goru u okviru „Indeksa uspješnosti
zaštite životne sredine“ nisu dostupni.162
159 Evropska Agencija za životnu sredinu. 2010. How will the Western Balkans shape its environmental future?. EEA News,
12. maj. Pristupljeno 3. maja 2013.
160 Vlada Crne Gore. 2007.
161 Ekonomska komisija za Evropu. 2007. Environmental Performance Reviews – Republic of Montenegro. United Nations
(New York and Geneva). Pristupljeno 4. maja 2013.
162 “Indeks uspješnosti zaštite životne sredine” rangira 149 država prema 25 indikatora koji se prate u okviru šest kategorija:
ekološko zdravlje, zagađenost vazduha, vodni resursi, biodiverzitet i stanište, produktivni prirodni resursi i klimatske
promjene. Ovaj indeks identifikuje široko prihvaćene ciljeve u dijelu uspješnosti zaštite životne sredine i mjeri koliko se
država približila ostvarenju tih ciljeva.
104
Crna Goraambijenta
bilježi rezultat
2.61 u 2005.
godini
– ujedno i ujedinoj
za Gori
koju postoje
Stvaranje
zaododrživi
razvoj
preduzeća
Crnoj
podaci za Crnu Goru. Srbija bilježi istu vrijednost, koja je neznatno niža od svjetskog
prosjeka za tu godinu. Sve uporedne zemlje imaju lošiji učinak u 2005. godini. Podaci
za Crnu Goru u okviru „Indeksa uspješnosti zaštite životne sredine“ nisu dostupni.162
Grafik 61: Emisija ugljen-dioksida (CO2)
Grafik 61: Emisija ugljen-dioksida (CO2)
Izvor: Carbon Dioxide Information Analysis Center, Environmental Sciences Division, Oak Ridge
Izvor: CarbonNational
DioxideLaboratory,
Information
AnalysisUnited
Center,
Environmental
Sciences
Division,
Oak Ridge National
Tennessee,
States
(World Development
Indicators
Online).
Laboratory, Tennessee, United States (World Development Indicators Online).
Emisija ugljen-dioksida (CO2) u metričkim tonama po glavi stanovnika ukazuje
na povećani nivo emisije u Crnoj Gori u periodu od 2005-2008., ali je u 2009. godini
zabilježen veliki
pozitivan
pomak tonama
u odnosupo
naglavi
prethodnu
godinu.ukazuje
Od 6 uporednih
Emisija ugljen-dioksida
(CO2)
u metričkim
stanovnika
na povećani nivo
zemalja, Crna Gora ima registrovanu najnižu emisiju ugljen-dioksida u 2009. godini,
emisije u Crnoj Gori
u
periodu
od
2005-2008.,
ali
je
u
2009.
godini
zabilježen
veliki
pozitivan pomak
koja je samo neznatno viša u odnosu na svjetski prosjek.
u odnosu na prethodnu godinu. Od 6 uporednih zemalja, Crna Gora ima registrovanu najnižu emisiju
ugljen-dioksida u 2009. godini, koja je samo neznatno viša u odnosu na svjetski prosjek.
Grafik 62: Teritorija pod šumom
Grafik 62: Teritorija pod šumom
“Indeks uspješnosti zaštite životne sredine” rangira 149 država prema 25 indikatora koji se prate u okviru
šest kategorija: ekološko zdravlje, zagađenost vazduha, vodni resursi, biodiverzitet i stanište, produktivni
prirodni resursi i klimatske promjene. Ovaj indeks identifikuje široko prihvaćene ciljeve u dijelu uspješnosti
zaštite životne sredine i mjeri koliko se država približila ostvarenju tih ciljeva.
162
113
Izvor: online indikatori Svjetke banke
Izvor: online indikatori Svjetke banke
Sa izuzetkom Slovenije, Crna Gora je zemlja koja ima najveći procenat teritorije
pod šumom od svih uporednih zemalja i to kontinuirano u periodu 2005-2011. Iako u
kombinaciji sa niskom emisijom ugljen-dioksida ovo odražava idealne ekološke
uslove,
više jeCrna
posljedica
negoprocenat
dobro primijenjenih
Sa izuzetkom
Slovenije,
Gora jenerazvijene
zemlja kojaindustrije
ima najveći
teritorije podpolitika
šumom od
zaštite
životne
sredine.
svih uporednih zemalja i to kontinuirano u periodu 2005-2011. Iako u kombinaciji sa niskom emisijom
ugljen-dioksida ovo odražava idealne ekološke uslove, više je posljedica nerazvijene industrije nego
dobro primijenjenih politika zaštite životne sredine.
Ključni indikatori
Indeks ekološke održivosti (Environmental Sustainability Index -ESI)
105
Crna
Gora
sposobnost zemlje da zaštiti životnu Bugarska
sredinu u narednih nekoliko decenija.
Indeks ekološke održivosti (ESI) prikazuje
Hrvatska
2001
2002
2005
-
-
47.3
47.4
49.3
50.0
54.1
62.5
59.5
Sa izuzetkom Slovenije, Crna Gora je zemlja koja ima najveći procenat teritorije
pod šumom od svih uporednih zemalja i to kontinuirano u periodu 2005-2011. Iako u
Stvaranje ambijenta
održiviugljen-dioksida
razvoj preduzeća
u Crnoj Gori
kombinaciji
sa niskom za
emisijom
ovo odražava
idealne ekološke
uslove, više je posljedica nerazvijene industrije nego dobro primijenjenih politika
zaštite životne sredine.
163 164165
Ključni indikatori
Indeks ekološke održivosti (Environmental Sustainability Index -ESI)
Indeks ekološke održivosti (ESI) prikazuje
sposobnost zemlje da zaštiti životnu
sredinu u narednih nekoliko decenija.
Sastoji se od 21 indikatora koji
obuhvataju 76 setova podataka o
prirodnim
resursima,
prošlim
i
sadašnjim
nivoima
zagađenosti,
ekološkom upravljanju i kapacitetu društva
da unaprijedi svoj odnos prema životnoj
sredini.
Izvor:
Yale
University's
Center
for
Environmental Law and Policy in collaboration
with Columbia University's Center for
International
Earth
Science
Information
Network (CIESIN), and the World Economic
Forum163
2001
2002
2005
-
-
47.3
Bugarska
47.4
49.3
50.0
Hrvatska
54.1
62.5
59.5
Island
67.3
63.9
70.8
Srbija
-
-
47.3
59.9
58.8
57.5
Crna Gora
Slovenija
Što je veći ESI, država je bolje pozicionirana i sposobna
da održi željene ekološke uslove u budućnosti
Ukupan ekološki otisak (Total Ecological Footprint - EFP) (hektari po
glavi stanovnika)
Ekološki
otisak
(hektari
po
glavi Crna Gora
stanovnika)
mjeri
količlinu
biološki
produktivnog zemljišta i morsku površinu Bugarska
koja
je potrebna
pojedincu, Sustainability
regionu, Hrvatska
163
Univerzitet
Jejl, Environmental
Index.
cijelom čovječanstvu ili ljudskoj aktivnosti
da bi proizveli resurse koje troše, Srbija
apsorbuju otpad koji proizvode, u odnosu Slovenija 114
na to koliko je zemlje ili morske površine
Svijet
dostupno.
Izvor: Global Footprint Network, prema
podacima međunarodnih organizacija (UNSD,
FAO, IEA, IPCC).164
Napomena: Podaci za Island nisu dostupni.
2005
2006
2007
2.61
-
-
2.71
3.25
4.07
3.20
3.34
3.75
2.61
-
-
4.46
3.89
5.3
2.66
2.70
2.70
Niže vrijednosti=bolji učinak. Ocijenjeno je da je ukupan
ekološki otisak čovječanstva za 2005.godinu 1.3 puta
veći od planete Zemlje. Drugim riječima, čovječanstvo
koristi ekološke resurse 1.3 puta brže nego što Zamlja
može da ih obnovi.
Drugi korisni indikatori
Emisija ugljen-dioksida CO2 (metričke tone po glavi
stanovnika
2005
2006
2007
2008
2009
Emisija ugljen-dioksida označava njegovo
oslobađanje sagorijevanjem fosilnih goriva
i proizvodnje cementa. Uključuje ugljendioksid koji je proizveden potrošnjom
čvrstih i tečnih goriva, gasa i eksplozije
gasa.
Crna Gora
3.28
6.72
5.92
7.87
4.84
Bugarska
6.19
6.36
6.89
6.66
5.64
Hrvatska
5.20
5.22
5.50
5.27
4.86
Island
7.43
7.50
7.51
6.99
6.37
Izvor: Carbon Dioxide Information Analysis
Center, Environmental Sciences Division, Oak
Ridge National Laboratory, Tennessee, United
States
(World
Development
Indicators
Online)165
Srbija
-
7.25
7.05
7.08
6.32
Slovenija
7.93
8.09
8.02
8.49
7.50
Svijet
4.57
4.67
4.72
4.77
4.70
Emisija CO2 u metričkim tonama po glavi stanovnika
Teritorija pod šumom
163 Univerzitet Jejl, Environmental Sustainability Index.
označavaju
dio zemljišta pod Crna Gora
164Šume
Global Footprint
Network.
prirodnim ili zasađenim stablima drveća od
165najmanje
Baza podataka
Svjetske
banke.
5 metara
u prvobitnom
položaju, Bugarska
bez obzira na njegovu plodnost i isključuje Hrvatska
drveće koje je produkt poljoprivredne
proizvodnje (npr. na plantažama voća i u Island
106
agrošumarskim sistemima), kao i drveće u Srbija
gradskim parkovima i baštama.
Slovenija
Izvor: online indikatori Svjetke banke166
2005
2010
2011
40.37
40.37
40.37
33.61
36.17
36.68
34.01
34.31
34.37
0.25
0.30
0.31
28.31
31.02
31.56
61.72
62.21
62.31
čvrstih i tečnih goriva, gasa i eksplozije
gasa.
Island
Izvor: Carbon Dioxide Information Analysis Srbija
Center, Environmental Sciences Division, Oak
Ridge NationalStvaranje
Laboratory, Tennessee,
United
Slovenija
ambijenta
za održivi
razvoj
States
(World
Development
Indicators
Svijet
Online)165
7.43
7.50
7.51
6.99
6.37
-
7.25
7.05
7.08
6.32
7.93
8.09
8.02Gori8.49
preduzeća
u Crnoj
7.50
4.57
4.67
4.72
4.77
4.70
Emisija CO2 u metričkim tonama po glavi stanovnika
Teritorija pod šumom
Šume označavaju dio zemljišta pod
prirodnim ili zasađenim stablima drveća od
najmanje 5 metara u prvobitnom položaju,
bez obzira na njegovu plodnost i isključuje
drveće koje je produkt poljoprivredne
proizvodnje (npr. na plantažama voća i u
agrošumarskim sistemima), kao i drveće u
gradskim parkovima i baštama.
Izvor: online indikatori Svjetke banke166
2010
2011
Crna Gora
40.37
40.37
40.37
Bugarska
33.61
36.17
36.68
Hrvatska
34.01
34.31
34.37
Island
0.25
0.30
0.31
Srbija
28.31
31.02
31.56
Slovenija
61.72
62.21
62.31
Svijet
31.24
31.03
31.02
Procenat zemlje pod šumom.
166
6.
2005
Procjena rezultata i predlog mjera
Global Footprint Network.
165
Baza podataka Svjetske banke.
166
Isto.
164
Naredna tabela daje pregled najvažnijih prepreka identifikovanih u okviru svakog stuba, aktivnosti koje
je potrebno preduzeti kako bi se iste savladale i glavne aktere
115nadležne za njihovu implementaciju. Ovaj
izvještaj čini solidnu osnovu za dalji rad na razvoju Strateškog političkog okvira – strateškog dokumenta
UPCG koji će sumirati 5 najvećih biznis barijera i ponuditi predloge za način njihovog eliminisanja. Štaviše,
a budući da nudi detaljnu analizu mnogobrojnih biznis barijera, izvještaj će omogućiti Uniji poslodavaca
Crne Gore da razvije relevantna dokumenta u brojnim oblastima koje su važne za njeno članstvo i širu
poslovnu zajednicu.
166 Isto.
107
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Uslov/stub
Željeni rezultati
Konkretne mjere
Glavni akteri
Dobro
upravljanje
Efikasno i
transparentno
korišćenje
javnih sredstava
i aktivna i
odgovarajuća
implementacija
politika i zakona;
smanjen stepen
percepcije
korupcije
- Jačati institucionalne kapacitete za
borbu protiv mita i korupcije;
- Unaprijediti sistem elektronskog
podnošenja dokumenata;
- Povećati efikasnost javne administracije
kroz dobar menadžment, bolju
organizaciju i veći stepen odgovornosti;
- Povećati kontrolu i monitoring nad
korišćenjem javnih sredstava od strane
državnih i lokalnih organa kroz internu
kontrolu i konsultacije sa korisnicima
javnih usluga;
- Povećati transparentnost procesa
javnih nabavki u svim fazama, kao i
pojednostavljenje uslova za učešće u
javnim nabavkama;
- Informisati javnost o koruptivnim
aferama i osobama uključenim u iste.
Ministarstvo finansijsa,
Ministarstvo ekonomije,
Ministarstvo za
informaciono društvo,
lokalne samouprave,
Zajednica opština, UPCG
Obrazovanje,
obuka i
cjeloživotno
učenje
Sistem
obrazovanja
je usaglašen
sa potrebama
preduzeća;
povećan značaj
razvoja ljudskih
resursa
- Zastupati i promovisati saradnju
između preduzeća i provajdera
obrazovanja i obratno;
- Insistirati na kurikulumu zasnovanom
na konceptu „učenja kroz rad“: zalagati
se za povećan broj časova praktične
nastave u ovkiru obrazovnih programa
srednjih stručnih škola i za obaveznu
praktičnu obuku na nivou visokog
obrazovanja (stručno osposoljavanje,
pripravnički rad itd.);
- Zalagati se za proaktivno učešće
poslodavaca u planiranju obrazovanja
i kreiranju obrazovnih programa;
- Jačati kapacitete preduzeća i njihovu
svijest o značaju razvoja ljudskih
resursa;
- Raditi na promociji veza između
biznisa i obrazovanja u oblastima
istraživanja i inovacija;
- Graditi kapacitete sektorskih
komisija kako bi postale vodeći akteri
u analizi trendova na tržištu rada,
identifikaciji i predviđanju budućih
potreba za vještinama.
Ministarstvo prosvjete,
Ministasrtvo nauke,
Centar za stručno
obrazovanje, UPCG,
preduzeća, škole i
univerziteti, i tripartitna
tijela koja okupljaju sve
pomenute aktere
108
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Stvaranje
podsticajnog
pravnog i
regulatornog
okvira
Smanjeni
troškovi
poslovanja,
ubrzanje i
pojednostavljenje
procedura; viši
stepen pravne
sigurnosti i
predvidljivosti
kako za
preduzeća tako i
za građane
- Nastaviti sa reformom radnog
zakonodavstva;
- Smanjiti broj procedura
(licenci, odobrenja) / implementirati
„jednošalterski sistem“;
- Uvesti pravilo usvajanja podzakonskih
akata nakon usvajanja zakona;
- Učiniti da stranke ne dostavljaju
dokumenta koja su već u posjedu
državnih i lokalnih organa (regulisano
Zakonom o upravnom postupku, ali se
i dalje ne primjenjuje);
- Smanjiti troškove po osnovu isplate
zarada, i onih koji proističu iz dobijanja
različitih dozvola i licenci;
- U procesima javnih nabavki ukinuti
plaćanje nadoknade u slučaju žalbe;
- U potpunosti implementirati sistem
elektronske uprave;
- Usvojiti zakon o rokovima za
izmirivanje novčanih obaveza
- Uvesti ujednačen model naplate
lokalnih prihoda (tkz. princip dobijanja
prethodne saglasnosti Vlade na odluke
lokalne samouprave i/ili nivo lokalnih
prihoda reguliasti Zakonom);
- Promijeniti koncept kaznene
politike i kreirati ga tako da odgovara
ekonomskoj moći preduzeća i nivou
prekršaja.
Ministarstvo rada i
socijalnog staranja,
Ministartsvo finansija,
Ministartsvo ekonomije,
Minstarstvo za
informaciono društvo,
Ministarstvo unutrašnjih
poslova, Savjet za
unaprjeđenje poslovnog
ambijenta, regulatorne
i strukturne reforme,
lokalne samouprave,
UPCG
Pristup
finansijskim
sredstvima
Povoljnije
kreditne linije za
MSP sa
smanjenim
kolateralom
- Kreirati stimulativnu kreditnu
politiku, u vidu povoljnijih uslova
za dobijanje kredita, raznovrsnijeg i
prihvatljivijeg kolaterala i mogućnosti
reprogramiranja postojećih kredita bez
izmjena uslova pod kojima je kredit
prvobitno odoren;
- Kreirati posebne kreditne linije,
usklađene sa individualnim potrebama
MSP (usmjerene npr. na izvozno i
proizvodno orjentisana preduzeća,
preduzeća koja žele da implementiraju
projekte
energetske
efikasnosti,
inovativna preduzeća itd.)
- Promovisati upotrebu alternativnih
izvora finansiranja kroz organizaciju
seminara za preduzeća i bolju
diseminaciju informacija od strane
institucija; pojačati kapacitete svih
aktera kako bi se bolje koristila ova
sredstva (organizovanjem seminara o
pisanju projekata itd.)
Ministarstvo finansija,
Centralna banka,
Minstarstvo ekonomije, komercijalne banke,
UPCG, Udruženje
banaka, Američka
privredna komora u CG,
Direkcija za razvoj MSP
109
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Fer
konkurencija
Smanjenje
neformalne
ekonomske
aktivnosti
i ukidanje
monopola
- Intenzivirati aktivnosti usmjerene na
neformalne ekonomske aktivnosti i
podsticati registraciju neregistrovanih
(neformalnih) preduzeća smanjenjem
poreskih opterećenja na zarade,
obezbjeđivanjem
fleksibilnijeg
radnog zakonodavstva, smanjenjem
i pojednostavljenjem procedura
potrebnih za sprovođenje poslovnih
aktivnosti; jačati kapacitete institucija
za borbu protiv sive ekonomije;
- Kreirati politike i sprovoditi
aktivnosti usmjerene na eliminisanje
monopolističke prakse u pojedinim
sektorima;
- Intenzivirati javnu kampanju
o negativnim posljedicama sive
ekonomije;
- Podsticati preduzetništvo i samozapošljavanje kroz odgovarajuće šeme
mikro kreditiranja.
Ministarstvo finansija,
Ministarstvo ekonomije,
Ministarstvo rada i
socijalnog staranja,
UPCG, Direkcija za razvoj
MSP, Poreska uprava,
inspekcije
Trgovina
i održive
ekonomske
integracije
Poboljšan proces
sertifikacije i
standardizacije,
ubrzan proces
dobijanja
neophodnih
dozvola za izvoz
Smanjiti
broj
dokumenata
potrebnih za izvoz određene robe i
smanjiti vrijeme potrebno za njihovo
dobijanje;
- Uvesti sistem elektronskog podnošenja
dokumenata u svim fazama i na svim
nivoima poslovanja preduzeća;
Jačati
finansijsku
podršku
proizvodnim i izvozno orjentisanim
preduzećima kroz povoljnije kredite;
- Poboljšati postojeću infrastrukturu
za bolji i jednostavniji prevoz roba;
- Raditi na povezivanju preduzeća
i širenju tržišta kroz plasiranje
adekvatnih informacija o tržišnim
trendovima i mogućnostima.
Ministarstvo ekonomije,
UPCG, Direkcija za
razvoj MSP, Institut
za standardizaciju,
Akreditaciono tijelo CG
110
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Bibliografija
Berenschot. 2013. Thematic Evaluation of Rule of Law, Judicial Reform and Fight against Corruption
and Organised Crime in the Western Balkans – Lot 3. European Union; Bereschot, February. Accessed
30 May 2013.
Bilbao-Osorio, B; Dutta, S.; and Lanvin, B. (ed.). 2013. The Global Information Technology
Report 2013. World Economic Forum; The Business School for the World (INSEAD). Accessed
24 May 2013.
BDK Attorneys at Law. 2012. Montenegro: Competition. BDK Newsletter, No. 6/2012. Accessed
24 May 2013.
Civil Rights Defenders. 2012. Human Rights in Montenegro. Country Reports, October. Accessed
27 May 2013.
Council of Europe: Parliamentary Assembly. 2013. Gender equality in the countries of the
former Yugoslavia. Doc 13092, 17 January. Accessed 3 May 2013.
Economic Commission for Europe. 2007. Environmental Performance Reviews – Republic of
Montenegro. United Nations (New York and Geneva). Accessed 4 May 2013.
European Forum for Democracy and Solidarity. 2013. Montenegro – Country updates. Labour
Party through Westminster Foundation for democracy; Party for European Socialists. Accessed 27
May 2013.
Eurofound. 2012. Montenegro: Industrial relations profile. European Foundation for the
Improvement of Living and Working Conditions. Accessed 27 May 2013.
European Bank for Reconstruction and Development. 2011. Business Advisory Services –
Montenegro. European Union; EBRD, June. Accessed 28 May 2013.
European Bank for Reconstruction and Development. 2010. Strategy for Montenegro 2010
2013. Accessed 24 May 2013.
European Commission. 2013. National Development Plan of Montenegro Presented. Delegation
of the European Union to Montenegro (Podgorica), 27 February. Accessed 31 May 2013.
European Commission. 2012. Montenegro 2012 Progress Report. Commission Staff Working
Document. Brussels, 10.10.2012, SWD(2012) 331 final. Accessed 3 May 2013.
111
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
European Commission. 2011. Montenegro 2011 Progress Report. Commission Staff Working
Paper. Communication for the Commission to the European Parliament and the Council (Brussels),
12 October. Accessed 31 May 2013.
European Commission. 2008. Social Protection and Social Inclusion in Montenegro. DirectorateGeneral for Employment, Social Affairs and Equal Opportunities – European Commission, June.
Accessed 4 May 2013.
European Environmental Agency. 2010. How will the Western Balkans shape its environmental
future?. EEA News, 12 May. Accessed 3 May 2013.
European Investment Fund. (undated). Western Balkans Enterprise Development & Innovation
Facility (WB EDIF) – What We Do. Accessed 3 May 2013.
European Union. 2013a. Memorandum of Understanding Between EC and Montenegro on
Lifelong Learning Programme. Delegation of the European Union to Montenegro, 24 May. Accessed
29 May 2013.
European Union. 2013b. Montenegro: With R. Krivokapic about challenges on the road to
accession. Delegation of the European Union to Montenegro, 15 May. Accessed on 17 May 2013.
Freedom House. 2012. Montenegro - Nations in Transit 2012. Accessed 3 May 2013.
Government of Montenegro. 2011. Strategy for Development of Small and Medium Sized
Enterprises 2011-15. Montenegro Directorate for Development of Small and Medium Sized Enterprises
(Podgorica), January.
Government of Montenegro. 2007. National Strategy of Sustainable Development of Montenegro.
Montenegro Minisrty of Tourism and Environment Protection; UNDP; UNEP; Government of Italy
Ministry of Environment, Land and Sea. Accessed 25 May 2013.
Haliti, M. and Kelly, E. 2012. Europe’s Shame: Konik Camp for Roma in Montenegro. Open
Society Foundation Roma Initiatives Office, 10 December. Accessed 27 May 2013.
Human Rights Action Montenegro. 2013. The Role of the State Prosecutor in the Affair “Audio
Recording”. 11 March. Accessed on 27 May 2013.
ILO. (undated). Ratifications for Montenegro. NORMLEX – Information System on International
Labour Standards. Accessed 24 May 2013.
IMF. 2012. Montenegro Article IV Consultation. IMF Country Report No. 12/122, May. Accessed
2 May 2013.
112
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Institute for Strategic Studies and Prognoses. 2012. Labour Supply Effect of Social Security
Transfers. Slovak Balkan Public Policy Fund; Pontis Foundation (Montenegro), July. Accessed
31 May 2013.
International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association (ILGA). 2013. Annual
Review of the Human Rights Situation of Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex People –
2013: Montenegro. ILGA, May. Accessed 31 May 2013.
Milosevic, M. 2012. The Montenegrin Political Landscape: The end of political stability?.
ELIAMEP Briefing Notes 27/2012, July.
Ministry for Information Society. 2009. Strategy for Information Society Development in
Montenegro from 2009 to 2013. Government of Montenegro. Accessed 24 May 2013.
Ministry of Sustainable Development and Tourism. (undated). Montenegro Investment
Opportunities Guide. White letter. Government of Montenegro. Accessed 2 May 2013.
Minority Rights Group International. (undated). Roma Profile – World Directory of Minorities
and Indigenous Peoples. Accessed 28 May 2013.
Montenegro Statistical Office (MONSTAT). 2012. Poverty Analysis in Montenegro in 2011.
MONSTAT; World Bank; Ministry of Health, Labor and Social Welfare (Podgorica), December.
Accessed 31 May 2013.
OECD. 2012. SME Policy Index Western Balkans and Turkey. OECD, European Commission,
ETF, European Bank. Accessed 2 May 2013.
Office of the High Commissioner for Human Rights. 2013. Universal Periodic Review – Media
Brief: Montenegro. OHCHR, 28 January. Accessed 31 May 2013.
Radovic, M.; Zugic, R.; and Milovic, N. 2013. Economic Institutions and Competitiveness of
Economy with Emphasis on Montenegro. Montenegrin Journal of Economics, vol. 9 no. 1.
Rojec, M.; Vasileva-Markovska, V. H.; Durovic, N.; Komar, M. 2010. Competitiveness of
Montenegrin Economy. Ministry of Finance of Montenegro, December. Accessed 25 May 2013.
Soury, Marion. 2011. Montenegro Since Independence: Achievement and challenges. London
Redaction, 10 May. Accessed 27 May 2013.
UNICEF. 2012. Child poverty rate four times higher in north of Montenegro than in the central part
of the country. UNICEF Montenegro (Rozaje and Polje, Montenegro), June. Accessed 31 May 2013.
113
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG). 2011. Prilog unapređenju i razvoju privrede Crne Gore,
Unija poslodavaca Crne Gore, Jul.
United States Department of State. 2013. Investment Climate Statement – Montenegro. Bureau
of Economic and Business Affaires, April. Accessed 27 May 2013.
United States Department of State. 2012a. Trafficking in Persons Report – Montenegro. 19 June.
Accessed 31 May 2013.
United States Department of State. 2012b. Doing Business in Montenegro. Accessed 27 May 2013.
World Bank. 2013. Doing Business Report – Economy profile: Montenegro. World Bank and
IFC. Accessed 27 May 2013.
World Economic Forum. 2012. Global Competitiveness Report 2012-2013. WEF (Geneva, Switzerland).
114
Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori
115
Download

Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća u Crnoj Gori