DOBROBIT ŽIVOTINJA KAO OSNOV ZA
EUTANAZIJU PASA I MAČAKA I RAZVOJ
STRATEŠKIH DOKUMENATA O EUTANAZIJI
Međunarodna koalicija za menadžment kućnih životinja
Sadržaj
Uvod
5
Međunarodna koalicija za menadžment kućnih životinja
Kome su ove smjernice namijenjene?
Šta je eutanazija ?
Zašto da razmatramo eutanaziju?
Eutanazija kao alatka za dobrobit
Pet potreba dobrobiti
5
5
5
6
6
6
Zašto je bitno imati strategiju upravljanja eutanazijom?
7
Zašto je korisna strategija upravljanja eutanazijom
7
Kako razviti strategiju upravljanja eutanazijom?
8
Formiranje mješovite komisije
Razvoj vaše strategije
8
9
Početno istraživanje – razumijevanje situacije i potrebe za eutanazijom
Razvoj sveobuhvatne strategije o eutanaziji
Razvoj detaljne alatke za procjenu eutanazije za pojedine životinje
Kako da implementirate i komunicirate svoju strategiju
21
Odabir osoblja i trening
21
Komuniciranje vaše strategije
Monitoring i provjera
22
22
Dodatak
23
Algoritmi za donošenje odluke o eutanaziji i bilješke za korištenje od
Međunarodnog fonda za dobrobit životinja
23
Trening
Operateri za eutanaziju
3
4
Uvod
Međunarodna koalicija za
menadžment kućnih životinja
Kome su ove smjernice
namijenjene?
Međunarodnu koaliciju za menadžment kućnih životinja
(ICAM) čine predstavnici Svjetskog udruženja za zaštitu
životinja (WSPA), Međunarodnog humanog udruženja
(HSI), Međunarodnog fonda za dobrobit životinja
(IFAW), Međunarodnog odjela kraljevskog udruženja
za prevenciju okrutnosti nad životinjama (RSPCA
International), Svjetskog veterinarskog udruženja za male
životinje (WSAVA) i Alijanse za kontrolu bjesnila (ARC).
Ove smjernice su razvijene kako bi ih koristile javne, privatne
ili dobrotvorne organizacije, agencije ili individue odgovorne
za program rada sa psima ili mačkama, uključujući:
„ prihvatilišta za životinje
„ centre za udomljavanje
„ veterinarske klinike
„ programe životinjskog zdravlja
Ova grupa je uspostavljena kako bi ispunila nekoliko ciljeva,
uključujući širenje informacija i ideja o tretiranju životinja
lutalica, s namjerom da se koordinišu i poboljšaju smjernice
i preporuke organizacija članica. Svaka organizacija se
složila da je bitno težiti saradnji i unapređenju zajedničkog
razumijevanja problema. Kao osnivačka i savjetodavna
tijela, imamo odgovornost ponuditi najpreciznije smjernice,
zasnovane na najnovijim dostupnim podacima i konceptima,
koji se bave tretiranjem pasa i mačaka. Također, vjerujemo
da je bitno težiti ka transparentnosti i dokumentovati naša
mišljenja i filozofiju kada god je to moguće. S tom namjenom
nastaje i ovaj dokument – on predstavlja naše preporuke u
vrijeme njegovog nastanka, bazirane na dosadašnjem znanju i
iskustvu, te će biti ažuriran u skladu sa mogućnostima.
Ako imate komentare ili prijedloge za ove smjernice
molimo vas kontaktirajte ICAM na [email protected]
Sve ove ustanove su odgovorne za brigu o životinjama i kao
takve će morati donijeti teške odluke o budućnosti pojedinih
životinja. Ove smjernice su izrađene u konsultaciji sa velikim
brojem stručnjaka iz oblasti veterinarstva, menadžmenta
dobrobiti životinja, kao i stručnjaka za tretiranje životinja iz
čitavog svijeta1. Nadamo se da će kao takve biti značajne i
primjenjive u bilo kojoj zemlji. U ostatku dokumenta koristit
ćemo pojam „organizacija“ kako bi obuhvatili sve ljude koji bi
mogli koristiti ove smjernice.
Šta je eutanazija?
Pojam eutanazija potiče od grčke rječi ‘eu’ koja znači „dobro“
i ‘thanatos’ koja znači „smrt“. Prema tome, trebamo težiti da
pružimo što humaniju smrt određenoj životinji, u slučajevima
kada se eutanazija smatra najboljim rješenjem, na osnovu
nekoliko kriterija. Ovi kriteriji bi primarno trebali biti vezani za
trenutnu i buduću dobrobit životinje.
Postoje četiri primarna kriterija koji osiguravaju da je smrt
prouzrokovana eutanazijom humana2. Metoda nužno:
1. smanjuje bol i nelagodnost
2. postiže brz3 gubitak svijesti, praćen smrću
3. smanjuje strah i muke životinje
4. pouzdana je i nepovratna.
1.
2.
3.
Informacije dobivene od državnih tijela, nevladinih organizacija i individualnih eksperata iz sljedećih država: Brazil, Kosta Rika, Hrvatska, Kipar, Indija, Italija, Nepal, Filipini, Srbija, Tajland, Velika Britanija,
Amerika i Zambija.
Beaver, BV, et al, 2001. Izvještaj AVMA panel-diskusije o eutanaziji J. Am. Vet. Med. Assoc. 218:688
Brzo može biti definisano kao ne više od pet do sedam sekundi do gubitka svijesti.
5
Zašto da razmatramo eutanaziju?
Odluka o eutanaziji je samo jedno moguće rješenje za
dobrobit životinje. Organizacija ne donosi odluku da li treba
izvršiti eutanaziju, nego procjenjuje da li postoje problemi i
šta se po tom pitanju može učiniti za životinju. Ako životinja,
za koju ste vi odgovorni (tj. životinja koja je pod direktnim
uticajem vašeg programa, ili unutar potencijalnog djelokruga
vašeg programa) pati od fizičkih, bihevioralnih i/ili psiholoških
problema, ili će neizbježno patiti od takvih problema ako se
ništa ne poduzme, onda ste vi odgovorni za donošenje odluke
o tome šta uraditi, kako bi se pomoglo toj životinji.
Smrt je neizbježna za sve životinje. Međutim, patnja prije
smrti nije uvijek neizbježna i može se izbjeći ljudskom
intervencijom. Iz perspektive dobrobiti životinja, kada se
ne može efikasno spriječiti ili umanjiti patnja, humano
prekraćivanje patnje smrću se može smatrati kao najbolje
rješenje. Ta odluka nije jednostavna i ako će se eutanazija
koristiti efikasno, mora postojati jasna strategija bazirana na
dokazima, kao i procesima koji će osigurati prikladan odabir i
humano izvršenje.
Eutanazija kao izbor za dobrobit
Odlučiti se za eutanaziju može biti jako teško. U nekim
situacijama, odluka je jasna, na primjer kada zakon nalaže
da životinja sa bjesnilom mora biti eutanizirana kako bi
se spriječilo širenje oboljenja. Međutim, u većini situacija
odluka neće biti tako jasna. Svaka organizacija funkcioniše
pod drugačijim setom okolnosti pa je prema tome na njima
da pomno razmotre pod kojim oklonostima je eutanazija
prikladna.
Treba napomenuti da samo omogućavanje ‘pristupa’ ovim
principima neće osigurati dobru brigu o životinjama. Ovo
je isključivo okosnica za razmatranje potreba dobrobiti.
Međutim, ako se minimum potreba ne može ispuniti, trebate
razmotriti kako se standardi mogu poboljšati da bi se ispunile
te potrebe. Ako to nije moguće, onda će se možda morati
razmatrati eutanazija kao izbor za osiguranje dobrobiti. Ovih
pet potreba dobrobiti mogu biti značajnoo ugrožene, a
eutanazija bi bila opravdana pod velikim brojem okolnosti. Na
primjer:
U zajednici: životinje mogu patiti ako nisu odgovorno
zbrinute, na primjer ako su povrijeđene dok lutaju ulicama,
ili ako su neuhranjene uslijed neprikladne ishrane. U nekim
zajednicama možda nema pristupačne i povoljne veterinarske
brige, što znači da oboljenja i povrede neće biti tretirane, što
može uzrokovati ogromnu patnju.
U prihvatilištima: životinje koje se dugo drže u prihvatilištima
mogu patiti od oboljenja i nekada od zapuštenosti, te ih može
biti jako teško udomiti jer se njihovo ponašanje vremenom
pogoršava kao posljedica držanja u nepogodnim uslovima5.
Koji god da je vaš stav o eutanaziji, bitno je da propitujete
vašu odluku na informativan i savjetodavan način. Također,
bitno je da možete opravdati i objasniti svoju odluku sa
stanovišta dosljednog držanja vaših strategijama i mandata,
kao organizacije koja je zadužena za program rada koji
uključuje pse i mačke. Ako eutanazija nije najbolja opcija
za određenu životinju, trebat ćete poduzeti alternativne
postupke kako bi zaštitili životinju.
Vaša odluka o eutanaziji će zavisiti od velikog broja faktora,
naročito od toga da li vaša organizacija ima dovoljno
finansijskih, ljudskih resursa i veterinara eksperata kako bi
se održao prihvatljiv kvalitet života za određenu životinju.
Kvalitet života je subjektivan pojam, pa prema tome može biti
korisno razmišljati o potrebama životinja uz pomoć pravila ‘pet
uslova dobrobiti’4.
Pet uslova dobrobiti
„ Odgovarajući smještaj
„ Odgovarajuća prehrana
„ Mogućnost ispoljavanja ponašanja u skladu sa njihovom
prirodom
„ Smještajem sa drugim životinjama ili odvojeno.
„ Zaštita od bola, patnje, povrede i bolesti.
4.
5.
6
Pet potreba dobrobiti su propisane u zakonu o dobrobiti životinja (2006) za Englesku i Vels.
One su posebno razvijene za životinje ljubimce uz pomoć opće poznatih „pet sloboda“. Za više detalja o pet sloboda pogledajte www.fawc.org.uk
Arluke, A. (2003) Stanje životinja II, p77
Zašto je bitno imati strategiju upravljanja eutanazijom?
ICAM vjeruje da je bitno da organizacije koje rade
sa životinjama razmotre i definišu strategiju za
eutanaziju životinja koje su pod njihovim nadzorom,
kako bi se u slučaju potrebe mogla donijeti informisana
i činjenicama potkrijepljena odluka. Mi razumijemo da
briga o životinjama, programi spašavanja i upravljanja
podrazumijevaju širok kontekst, te da nije moguće pružiti
set kriterija za eutanaziju, koji bi mogli važiti za sve
situacije. Prema tome, ove smjernice vam ne mogu reći
šta bi tačno vaša strategija o eutanaziji trebala sadržavati,
ali će vam pomoći da razvijete strategiju zasnovanu na
principima dobrobiti životinja.
Analiza slučaja
Hrvatska
Prihvatilište za životinje je dojavilo da ima poteškoće
uslijed neslaganja uposlenika sa veterinarom oko odluke
o izvršenju eutanazije. Veterinar je tvrdio da je okrutno
držati psa na životu ako se on pati, ali uposlenici su mislili
‘da ljudi ne bi trebali odlučivati da li će životinja živjeti ili
umrijeti’. Ovaj konflikt se mogao izbjeći da je organizacija
razvila jasnu strategiju za eutanaziju, koju su svi pročitali
i razumjeli.
Kipar
Organizacija za dobrobit životinja je ustanovila da
‘mnogi ljudi vjeruju da donošenje životinje u centar
za spašavanje njoj garantuje dom zauvijek. Međutim,
uzimajući u obzir broj primljenih životinja, ne bi
bilo moguće pružiti doživotno utočište za sve. Ovaj
nesporazum je rezultirao negativnim medijskim
pokrićem, verbalnim i fizičkim zlostavljanjem i žalbama
da smo ubili sve životinje koje su nam donesene’.
Organizacija je ustanovila da su kritike smanjene
objašnjenjem njihovih odluka i razloga za eutanaziju.
Zašto je korisna strategija
upravljanja eutanazijom
„ Omogućava da sve zainteresovane strane uključene u razvoj
strategije razumiju i slažu se sa razlozima za eutanaziju.
Prema tome, u stanju su da kontinuirano pružaju najbolje
usluge životinjama za koje se brinu.
„ Osigurava da se odluka o eutanaziji primjenjuje u pravoj
situaciji, u pravo vrijeme koristeći ispravne metode,
omogućavajući najbolju dostupnu njegu.
„ Smanjuje potrebu za subjektivnim donošenjem odluka i,
prema tome, smanjuje stres za one koji donose odluke, kao i
mogućnost konflikta između uposlenika.
„ Može biti dostupna u pisanoj formi tako da se rukovodstvo,
uposlenici i javnost uvijek mogu pozvati na nju.
„ Pruža standard na osnovu kojeg se uposlenici mogu obučiti.
„ Pruža standard koji se uvijek može pregledati i ažurirati
– strategija bi trebala biti ‘živi’ dokument na čiji bi razvoj
uposlenici bili poticani, a po potrebi se treba tražiti i njihova
uključenost u praćenje i implementaciju.
Brazil
Osoblje jednog prihvatilišta je ustanovilo da im je
strategija za eutanaziju omogućila da rade ‘razumno, a ne
samo emocionalno.’
7
Kako razviti strategiju upravljanja eutanazijom?
Formiranje mješovite komisije
Neke individue ili organizacije mogu biti zainteresovane
da se uključe u razvoj strategije vaše organizacije za
upravljanje eutanazijom. Poželjno je da budu uključeni od
samog početka kreiranja strategije. Naposlijetku, na ovaj
način osigurava se i njihova podrška u prihvatanju završne
strategije. Ovo može uključivati (*ukazuje na ključne):
„ povjerenik organizacije*
„ vodstvo organizacije*
„ uposlenici organizacije*- oni koji su direktno uključeni
u donošenje odluka vezanih za eutanaziju i praksu, ali i
ostali uposlenici koje će interesovati strategija (važno je
da su uključeni oni koji vrše izbor životinja za eutanaziju
– tehničari, nadzornici, njegovatelji, terenski radnici,
veterinari, uposlenici zaduženi za usvajanje i komunikaciju)
„ veterinari* - će moći dati savjete o praktičnim i bitnim
naučnim apektima
„ savjetnici za dobrobit* - to može biti veterinar, ali i stručnjak
obrazovan u polju dobrobiti životinja
„ vlasti – obično lokalne, ali biste se mogli konsultovati i
sa predstavnicima izvršne vlasti ako je uključena u vaš
program rada, kako bi se mogle tematizovati i sporne
situacije
„ nevladine organizacije – druge organizacije koje rade
na sličnim problemima ili programima rada; ako možete
postići konsenzus to vam može olakšati zajednički rad i
možete razmjenjivati dobra iskustva
„ pravni savjetnici* - ključno je osigurati da se vaša strategija
drži zakona te države
„ vođe/predstavnici lokalne zajednice – javnost će biti
zainteresovana za vaše aktivnosti i najbolje bi bilo i njih
uključiti u proces kako bi razumjeli donesene odluke
„ vjerske vođe/predstavnici – naročito ako je eutanazija
vjerski problem u vašoj zajednici.
Î Slijedeći početni izvještaj ova radna grupa se može
razviti u formalni odbor sa predstavnicima svih bitnih
zainteresovanih strana. Ovaj odbor bi trebao imati makar
‘opis posla’, listu članova i opis uloga članova, opredjeljenje
za regularne sastanke, ažuriranje akcionih planova i jasan
cilj. Moguće je bazirati ovaj odbor na sličnim modelima
unutar države, na primjer onima koji su dizajnirani za
poboljšanje ljudskog zdravlja.
8
Î Svaki član unutar odbora je odgovoran da predstavlja
potrebe svojih zainteresovanih strana u vezi sa dobrobiti
životinja i korištenjem eutanazije (npr. veterinarsko osoblje
će potaknuti medicinska razmatranja, menadžment
finansijska i organizacijska razmatranja, uposlenici
operaciona razmatranja itd.)
Î Na osnovu postavljenih pitanja tokom početnog izvještaja
može se razviti zajedničko razumijevanje problema njege,
a dodatne potrebe svih zainteresovanih strana bi se trebale
razjasniti. Iz ovoga se već može skicirati prijedlog strategije
i mjere implementacije.
Î Neophodne aktivnosti koje moraju poduzeti sve
zainteresovane strane, kratkoročno i dugoročno, bi trebale
biti raspravljane i dogovorene od strane odbora. Ovo bi
trebalo uključiti mjere za daljnje istraživanje i konsultacije
ako je neophodno, pisanje strategije, obučavanje osoblja
imajući na umu strategiju, razjašnjavanje strategije široj
javosti ako ima potrebe, te kontinuirani monitoring,
procjenu i preispitivanje strategije.
Î Možda će prilikom implementacije nove strategije biti
neophodni kontinuirani sastanci, kako bi se ažurirao
napredak, raspravili rezultati monitoringa i procjene, te
potrebne promjene.
Slijedi par prijedloga za poboljšanje rada odbora.
„ Tokom faze planiranja mogu se koristiti seminari ili
radionice, kako bi ohrabrili komunikaciju i dijeljenje ideja.
Ovakav događaj, također, može potaći stručnost koja inače
možda nije prisutna u odboru.
„ Određivanje jasnih uloga, uključujući detalje kao što
su administrativni zadaci (npr. zapisnik, dogovaranje
sastanaka itd.) će pomoći da se stvore realna očekivanja.
Uloge bi se trebale često preispitivati i rotirati ako je
pogodno.
„ Odbor bi trebao biti transparentan koliko god je to moguće
kako bi ohrabrili šire povjerenje u razvoj strategije.
„ Odbor će neizbježno naići na razlike u mišljenju; jasne
smjernice i znanje kako da se rukovodi takvim situacijama
mogu pomoći da se održi kohezija.
Razvoj vaše strategije
Postoje tri etape pri razvoju sveobuhvatne strategije za
eutanaziju.
1 Početni pregled – razumijevanje vaše situacije i potrebe
za eutanazijom.
2 Razvoj sveobuhvatne strategije za eutanaziju.
3 Razvoj detaljne alatke za procjenu pojedinačnih životinja
za eutanaziju.
Participativne tehnike
Eutanazija je osjetljiva tema i ponekad osoblje
zainteresovanih strana neće biti saglasno o tome kada
bi se ona trebala koristiti. Iako će uvijek biti potrebno
razmotriti slučaj na individualnoj osnovi, struktura
donošenja odluka može pomoći osoblju u objektivnoj
analizi situacije. Kako bi se osigurala maksimalna podrška
za rezultirajuće odluke, pristup za kreiranje strukture
za donošenje odluka bi trebao biti participativan.
Participativne tehnike mogu pomoći da diskusije budu
objektivne i da mišljenje svih bude uključeno, kako bi svi
bili upoznati sa preporukama i procedurama.
Primjeri takvih tehnika i vježbi su navedeni u sljedećem
odjeljku. Korisno je da ove vježbe izvede vješt voditelj, po
mogućnosti neko ko je nepristrasan u pogledu ishoda.
1 Početni pregled – razumijevanje vaše
situacije i potrebe za eutanazijom
Jedna od prvih uloga mješovitog odbora će biti da sagledaju
trenutnu situaciju, kako bi došli do zajedničkog razumijevanja
šta je to što pokušavate postići, kao i izazova koji vas čekaju.
Da biste to postigli, može vam pomoći zajednički rad na ovom
procesu.
Participativne rasprave o brizi o životinjama u
okviru vašeg programa
Bitno je započeti sa općim raspravama, tako da sve
zainteresovane strane počinju sa zajedničkim razumijevanjem
ciljeva vašeg radnog programa i konteksta u kojem djelujete.
Pitanja koja možete razmotriti
„ Koji su to etički principi vaše organizacije?
„ Šta „dobrobit“ za vas znači?
„ Koja je uloga vašeg radnog programa? Koje probleme
dobrobiti vi želite adresirati?
„ Kako vaše aktivnosti utiču na živote životinja?
„ Koje odgovornosti vaša organizacija ima prema životinjama
koje su pod vašom brigom?
„ Koji je obim izazova vezanih za dobrobit, sa kojima se
susrećete? Promislite o broju životinja koje trebaju pomoć
godišnje i o koliko tih životinja se brine vaša organizacija
tokom jedne godine.
„ Šta dugoročno želite postići?
9
Participatorna vježba 1
‘Obogaćivanje misli’ je tehnika koja se obično koristi u
radu u grupama, kako bi se stvorio veliki broj ideja o
specifičnom problemu ili temi. Može vam pomoći da:
„ ohrabrite kreativno razmišljanje i stvorite entuzijazam
„ ohrabrite učešće i razvoj ideja svih prisutnih
„ izbjegnete suvišne analize tako što nećete procjenjivati ideje.
Može vam biti od pomoći da koristite nepristrasnog
moderatora.
Metoda: Zapišite pitanja za raspravu na vidljivo mjesto, npr.
pokretna tabla
„ Strukturisano obogaćivanje misli – učesnici se
ohrabruju da doprinesu raspravi jedan po jedan i njihove
povratne informacije se bilježe na tablu bez dorade. Ako
im ponestane ideja, mogu tražiti da se ide „dalje“. Kada
ponestane ideja, povratne informacije se pregledaju
zajedno. Postavljanje pitanja se ohrabruje, a kritiziranje ne
ohrabruje.
Prednosti– svi imaju jednaku šansu da doprinesu raspravi.
Mane – može biti rigidno i ograničavajuće.
„ Nestrukturisano obogaćivanje misli – učesnici iznose
ideje koje im padnu na pamet.
Prednosti – učesnici mogu dopunjavati ideje jedni
drugima. Opuštena atmosfera.
Mane – manje deklarativni učesnici možda neće dati
doprinos.
„ Anonimno obogaćivanje misli – učesnici individualno
pišu ideje na samoljepljive papiriće. Prikupite papiriće i
izložite ih tako da ih svi vide.
Prednosti – pruža povjerljivost pa se učesnici mogu
osjećati lagodnije pri dijeljenju ideja. Izbjegava razorne
analize od strane drugih članova tokom procesa. Može
spriječiti da grupa bude pod neopravdanim uticajem
jednog od članova ili zajedničkog niza ideja.
Mane – grupa može izgubiti sinergiju koja dolazi od
otvorenih diskusija.
Najbolje rješenje je korištenje kombinacije metoda. Jednom
kada se ideje pripreme:
„ reducirajte listu na najbitnije stavke
„ kombinujte stavke koje su slične
„ raspravite svaku stavku, ponaosob, o njenim vrlinama
„ dajte svakoj osobi dodatnu šansu da doda stavku.
Izlazni podaci: Ova vježba će vam pomoći da dođete do
zajedničkog razumijevanja o ulozi vaše organizacije, njenog
uticaja na životinje i odgovora šta to dobrobit predstavlja
za vaše zainteresovane strane. Ovo će biti početna tačka pri
razmatranju, kada i kako koristiti eutanaziju.
10
Identificiranje kapaciteta vašeg programa
Odbor treba definisati ograničenja usluga koje vi realno
i efikasno možete pružiti, kao i identifikovati gdje može
doći do slabosti pri pružanju usluga. Fokus bi trebao biti na
izvodljivosti; mnoge stvari su moguće u teoriji, ali ne i u praksi,
tako da će biti potrebno odrediti prioritet za iskorištenje
resursa. Razmotrite pitanja ispod.
a) Koje su potrebe dobrobiti životinja u vašem programu?
„ Koje potrebe imaju životinje sa kojima se suočavate?
Na primjer, prikladna ishrana, smještaj, voda, vježba,
ponašanje ljudi, zdravstvena zaštita, higijena,
socijalizacija.
„ Koje standarde želite ispuniti? Da li ispunjavate te
standarde?
b) Koji su znakovi i razlozi za lošu brigu o životinjama sa
kojima radite?
Participatorna vježba 2
Kao odbor, mogli biste napraviti grafikon u obliku paučine
kako bi razmotrili potrebe pasa i mačaka i kako se one
mogu ispuniti u vašem programu ili objektu.
Metoda: Pitajte grupu šta je potrebno psima i mačkama.
Možete koristiti pet potreba njege (spomenute ranije) kao
polaznu tačku. Na karti nacrtajte simbol koji predstavlja tu
potrebu i napišite kriterije koji ispunjavaju tu potrebu (npr.
Potreba=voda, Kriterij=lako dostupna, čista, u prozirnoj
posudi, često mijenjana, teško ju je prosuti). Ponovite za što
veći broj potreba. Stavite karte u veliki krug. Nađite oznaku
za centar kruga. Potom za svaku potrebu razmotrite koliko
to možete ispuniti u specifičnom kontekstu programa/
situacije. Ako se potreba može ispuniti, stavite oznaku
prema vanjskom dijelu kruga, ako se ne može ispuniti stavite
oznaku prema centru kruga. Bitno je da ne pomiješamo
koliko dobro se potreba može ispuniti sa tim koliko dobro je
ispunjavamo. Ako potrebe ne ispunjavamo dovoljno dobro,
to bi onda trebalo raspraviti i predložiti rješenje.
Voda
Stimulacija
Vježba
Sigurnost
Hrana
Utočište
Vet. briga
Drugarstvo
Moglo bi biti korisno da se vježba ponovi za specifične
kategorije životinja sa kojima radite, kao što su mladi štenci
ili stariji psi.
Izlazni podaci: Ova vježba bi trebala stimulisati raspravu
o tome šta je psu i mački potrebno, te dati početnu tačku
sa koje se mogu raspravljati potrebe i problemi dobrobiti.
Vježba će istaknuti koje potrebe za životinje vaš program ne
ispunjava najbolje. Ona se može ponoviti nakon tri mjeseca
da se vidi napredak.
6.
Kao grupa možete razmotriti pomoću kojih pokazatelja
se može odrediti stanje njege životinja u vašem radnom
programu - da li je to životinja na ulici, u nečijem domu ili
prihvatilištu. Postoje različiti pristupi za određivanje njege
životinja. Jednostavno, možete procijeniti nivo dobrobiti tako
što ćete pratiti pokazatelje kao što su: nivo dostupne hrane i
vode, povrede, oboljenje i smrtnost, te bihevioralni pokazatelji
patnje.
Participatorna vježba 3
Istraživanje dobrobiti životinja i patnje
Nešto bihevioralnog znanja će biti neophodno za ovu
vježbu. Moglo bi biti korisno pozvati bihevioralnog
stručnjaka, te se pozvati na postojeće istraživanje na ovu
temu6.
Kako izgleda „sretan“ pas i šta on to radi? Nacrtajte obris
psa na papir i na svakom dijelu tijela napišite znakove psa
koji uživa u dobroj njezi. Raspravite ponašanja koja se mogu
pogrešno protumačiti, npr. mahanje repom može ukazivati
na stres, a ne na pozdrav.
Kako izgleda „nesretan“ pas i šta on radi? Raspravite kako
se drugi psi drugačije nose sa stvarima. Neki psi se mogu
povući i na stres reagovati tako što većinu vremena provode
spavajući i ne reagujući na podražaje. Drugi psi mogu
na stres odgovoriti hiperaktivošću. Raspravite ponašanja
povezana sa dobrom i lošom njegom. Razmotrite da li
je ponašanje normalno, normalno ali izvan konteksta, ili
abnormalno. Na primjer, ako pas liže zid, to je abnormalno.
Ako pas prekomjerno laje, to može biti normalno, ali izvan
konteksta.
Raspravite najučestalija klinička stanja životinja pod
vašim nadzorom. Postoji li način da nivo patnje podijelimo
u kategorije, na primjer na osnovu težine i trajanja?
(Napomena: nema lakog odgovora na ovo pitanje, ali ga je
korisno raspraviti.). Koja stanja su izlječiva? Od tih, koja su
vjerovatno izlječiva? Razmotrite finansijske implikacije – ako
je tretman za kontinuirano, ili komplikovano stanje, skup
kako će to uticati na mogućnost tretiranja drugih životinja?
Izlazni podaci: Ova vježba će vam pomoći da napravite
zajednički set pokazatelja za brigu o životinjama u vašem
radnom programu. Ako pokazatelji ukazuju na to briga nije
na zadovoljavajućem nivou, trebat ćete dodatno istražiti
kako biste identificirali uzroke lošeg tretmana, stepen
do kojeg se to dešava (težina i trajanje), te da li se može
poboljšati i kako.
Kao referenca pogedajte izvještaj odbora za Dobrobit Životinja Ljubimaca (2009) Procjena brige www.cawc.org.uk/reports
11
Budući da je jako teško razvrstati nivoe patnje kod životinja,
organizacije često koriste nejasne pojmove, poput ‘ekstremna
patnja’. Ovo može dovesti do zabune prilikom donošenja
odluka o brizi, stoga su ti pojmovi često ostavljeni pojedincima
na interpretaciju. Bilo bi korisno ako biste grupnom raspravom
i definisanjem šta taj pojam podrazumijeva mogli eliminisati
dio subjektivnosti. Pri tome možete koristiti pokazatelje ili
skale sa definicijama, kako bi pojasnili šta mislite pod različitim
nivoima patnje.
Participatorna vježba 4
Matrica dobrobiti: Napravite matricu poput ove ispod,
samo veću. U lijevu kolonu izlistajte probleme dobrobiti koji
su bitni za vaš program rada (npr. loša ishrana, nedovoljno
vježbe, oboljenja). Pri vrhu napravite kolone za patnju, broj
životinja na koje to utiče, trajanje (čitav život, minute ili sati,
redovno ili ne), koliko je problem rješiv pomoću postojećih
resursa, koje su alternativne opcije. Potom zajednički
donesite odluku o ocjeni pojedinačnog problema u svakoj
kategoriji, na skali od 1 do 10 (1 je nisko, 10 visoko, a kao
grupa ćete morati odlučiti kako ćete dodjeljivati rezultate
u odnosu na skalu). Zatim osmislite prijedlog rješenja
problema. Ovo možete uraditi kroz rasprave, ili dajući
pojedinačne ocjene i izvlačeći prosjek.
Izlazni podaci: Trebali biste zajedno razmisliti o ishodu. Neki
problemi mogu podrazumijevati visoke nivoe patnje, koji
utiču na mnoge životinje i traju dugo, ali su vrlo jednostavni
za riješiti; druge je možda teško riješiti, ali ne utiču na veliki
broj životinja. Prilikom rada na ovom procesu, određivanje
prioriteta može biti jako korisno za grupu, kako bi se upravo
ta polja nastojala poboljšati.
Primjerak 1: Matrica dobrobiti za participatornu vježbu 4
Patnja
Zdravlje
Šuga
Povreda (od auta)
Povreda (od ljudi)
Spolni tumori
Trudnoća i laktacija
Bihevioralni izazovi
Agresija
Divlji (nema vlasnika/brige?)
Vezan cijeli dan
Društveno izolovan
Stalno ganjanje repa
Drugo
12
Broj
životinja
Trajanje
Mogućnost
rješenja
Alternativne
opcije
c) Koliko se životinjâ, pod normalnim okolnostima, u
jednom trenutku ili tokom određenog perioda, može
efikasno tretirati vašim programom koristeći postojeće
resurse? Kako ćete znati da ste dostigli granice vaših
kapaciteta? Koliko često dosežete svoj puni potencijal?
„ Koliko resursa je neophodno kako bi održali željeni nivo
dobrobiti? Da li su vam ti resursi dostupni? Nabrojte i
izmjerite neopodne fizičke, finansijske i edukativne ljudske
resurse.
„ Koja oboljenja/povrede/biheviroalne probleme ste u stanju
tretirati sa postojećim resursima, a koje niste?
„ Koji drugi faktori mogu uticati na kapacitet vašeg rada? Na
primjer, iznenadni doliv životinja, širenje bolesti, prirodne
katastrofe, promjene osoblja, promjene vaše finansijske
situacije.
„ Da li je vaš program rada premašio optimalni operativni
kapacitet?
„ Koje su implikacije za osoblje i životinje ako se pređe taj
kapacitet? Koji aspekti pet uslova dobrobiti su ugroženi?
„ Kako ćete znati da ste dostigli granice vaših potencijala?
Koje indikatore možete koristiti? Koje bilješke ćete voditi i
ko će biti odgovoran za njihov pregled?
Planiranje za ispunjavanje uslova dobrobiti –
da li vam je neophodna strategija upravljanja
eutanazijom?
Sada kada ste raspravili i dogovorili uslove dobrobiti za
životinje pod vašim nadzorom, trebali biste istražiti opcije
dostupne tokom rada pod pritiskom. Bitno je unaprijed
dogovoriti kako ćete se ophoditi prema životinjama onda kada
ne budete mogli udovoljiti osnovnim uslovim dobrobiti, kao
i prema onima koje su izvan okvira vašeg kapaciteta. Ovo je
prilika za vas kao grupu da revidirate postojeće stanje resursa
i opcije, te da prepoznate buduće potrebe. Možete razmotriti
sljedeća pitanja:
a) Šta možete uraditi za životinje onda kada radite blizu
ili na granici vaših resursa? Na primjer, postoje li druge
organizacije koje pomažu ili koje bi mogle pružiti pomoć
u tretmanu viška životinja? Možete li iskoristiti usluge
njegovatelja? Da li je udomljavanje opcija? Trebate li dati
do znanja javnosti/vlastima da ne možete primati više
životinja? Da li bi eutanazija životinja sa najlošijim nivoom
brige pomogla u poboljšanju brige za preostale životinje,
ili bi vam omogućila da dugoročno pružite bolje usluge
većem broju životinja?
b) Koji je aktuelni stav o eutanaziji u vašoj organizaciji? Imate
li pisanu strategiju? Je li ažurirana i često preispitivana?
c) Ako eutanazirate životinje:
„ Kako se donosi odluka da se životinja eutanizira? Koji se
kriteriji koriste?
„ Ko izvodi eutanaziju?
„ Koje metode se koriste za eutanaziju?
„ Kako se evidentiraju odluke i postupci?
„ Kakav trening je dostupan uposlenicima u vezi sa
procesom donošenja odluke i izvođenja eutanazije?
„ Imate li problema vezanih za eutanaziju u vašoj
organizaciji?
d) Ako se ne izvedi eutanazija, koje se alternativne metode
koriste? Kao direkta rezultat toga, postoje li problemi
vezani za dobrobit pojedinačnih životinja ili čitave
populacije prihvatilišta?
e) Kakve strategije za upravljanje eutanazijom imaju druge
organizacije u vašoj regiji?
f ) Koje je pravno stajalište o eutanaziji u vašoj državi?
g) Postoje li religiozni probemi povezani sa eutanazijom, kojih
bi trebali biti svjesni?
h) Kakvo je mišljenje javnosti o eutanaziji? Probajte prikupiti
različita mišljenja.
Izlazni podaci
Ovaj početni pregled bi trebao rezultirati:
„ zajedničkim shvatanjem potrebe za ovim raspravama i
strategijom o eutanaziji
„ ‘odobravanjem’ razvojne strategije od svih zainteresovanih
strana
„ identifikacijom područja programa gdje bi briga za
životinje mogla biti ugrožena i gdje bi se uspostavio prag
kada eutanazija postaje neophodno rješenje za dobrobit
životinja.
2 Razvoj sveobuhvatne strategije o
eutanaziji
Kada odbor razvije zajedničko shvatanje potrebe za
strategijom o eutanaziji, biti ćete spremni da formulirate
detaljnu strategiju. Sljedeći dio skicira vrstu informacija koje
možete uključiti u vašu pisanu strategiju, kao i probleme koje
možete razmotriti.
Stav organizacije
Većina strategija o eutanaziji će počinjati sa općim stavom
organizacije naspram problema. On bi trebao opisati opću
poziciju vaše organizacije i stav o eutanaziji. Napomena,
nekada je ovo moguće definisati tek nakon što ste prošli kroz
ostatak procesa, kako biste precizirali razloge i kriterije za
izvršenje eutanazije.
13
Stavovi organizacija
Organizacije koje su napisale ove smjernice imaju vlastite
stajališta o ovom problemu. Smatraju da trebaju biti
transparentni u pogledu svoje strategije o eutanaziji,
te načinima njene primjene. Treba napomenuti da su
sljedeći stavovi rezultat rada na nizu situacija sa varirajućim
medicinskim i poljoprivrednim resursima. Različite situacije
zahtijevaju različita rješenja.
WSPA-ina pozicija
WSPA vjeruje da je eutanazija prihvatljiva i neophodna
kada se životinja pati uslijed neizlječive bolesti ili povrede, ili
kada životinja predstavlja značajan rizik po ljudsko zdravlje
i sigurnost, ili sigurnost drugih životinja, zbog oboljenja ili
agresivnog ponašanja.
WSPA ne odobrava masovno uništavanje pasa i mačaka kao
vid upravljanja populacijom. Uspješna kontrola populacije
pasa i mačaka zahtijeva koordiniranu strategiju koja je
dogovorena od strane svih zainteresovanih strana.
WSPA nerado prihvata da postoje okolnosti u kojima je
eutanazija zdrave životinje neophodna, na primjer u slučaju
životinja koje se ne mogu udomiti ili bezbjedno pustiti, ili
kako bi se spriječilo gomilanje u prihvatilištima što bi dovelo
u opasnost brigu o životinjama koje se tu drže.
Pozicija RSPCA
RSPCA radi za svijet u kojem se neće uspavati niti
jedna životinja koja može biti udomljena. Trenutačno
RSPCA prihvata, premda sa velikom dozom nevoljkosti,
da eutanazija, u određenim okolnostima, može biti
neophodna. To su slučajevi kada se životinja ne može
udomiti, jer je bolesna ili povrijeđena, zbog bihevioralnih
razloga ili jer nema dostupnih domova, pa bi životinja
bila izložena patnji dugi period vremena kroz lišavanje
osnovnih životnih potreba. RSPCA će nastaviti raditi ka
ostvarenju cilja - kada eutanazija zdravih životinja neće biti
potrebna.
14
RSPCA je prisiljena da provodi eutanaziju uslijed
2neodgovornog
Developing
an overarching
vlasništva,
hiperprodukcije, te
euthanasia
policy
neadekvatnog sprovođenja zakonskih propisa. Ovo može
biti uslijed neselektivnog uzgoja za profit, trenutnom
Once
the marketinga
committee has
developed
a shared understanding
trendu
životinja,
kao i problema
uzrokovanih
ofdruštvenim
the need forokolnostima,
a euthanasiauključujući
policy you vlasnike
will be ready
to
koji ne
formulate
a
detailed
policy.
The
following
section
outlines
the
sterilišu/kastriraju svoje ljubimce.
type of information that you can include in your written policy
and
issues
to consider.
Kada
se izvodi,
eutanazija mora biti izvedena uz pomoć
obučenih operatera koristeći odobrene metode. Odobrene
metode u ovom kontekstu se nalaze unutar smjernica
Position
RSPCA ostatement
eutanaziji.
Most euthanasia policies will start with an overarching
position
statement.
IFAW-ova
pozicijaThis should describe your organisation’s
general
position
on euthanasia.
Noteprihvata
that it might
only be
IFAW-ov stav glasi
da sa žaljenjem
eutanaziju
possible
to define
this overarching
position
once
you have
kao najbolje
rješenje
za životinje onda
kada
je jasno
da
been
through
restindividua
of the process
to decideugroziti,
your reasons
će se
kvalitetthe
života
neprihvatljivo
ili će
and
criteria for euthanasia.
najvjerovatnije
doći do toga, a da se uzroci takvom stanju
pri tome ne mogu otkloniti ili preduprijediti.
IFAW je objavio kriterije nužne za izvršenje eutanazije
kako bi osigurao da se životinje ne eutaniziraju bez
selekcije. To znači da se životinje eutaniziraju samo kada
se sve alternative eutanaziji iscrpljene, a radi se o bolesti
životinja, poremećaju ponašanja, nedovoljnoj brizi ili
neizbježnoj nehumanoj srmti.
HSI-eva pozicija
Eutanazija je izazovan problem za organizacije za zaštitu
životinja diljem svijeta. Svaka organizacija za zaštitu
životinja će se nekada suočiti sa odlukom šta uraditi sa
životinjom koja se pati. Važno je ne morati donijeti odluku
o izvršenju eutanazije u takvom trenutku. Sve organizacije
bi trebale razviti koherentne strategije za eutanaziju i
praksu koja ispunjava njihove potrebe i potrebe životinja
koje su im povjerene na brigu. Jedna od presudnih
okolnosti u polju zbrinjavanja i njege životinja je pružanje
najhumanije smrti kada je eutanazija neophodna.
Razlozi za eutanaziju
U vašoj strategiji trebaju biti navedeni vaši zajednički razlozi
za eutanaziju. Ovi razlozi će zavisiti od funkcije, opsega i
kapaciteta vašeg programa. Niz opcija je predstavljeno ispod.
Preporučili bismo da sve strategije o eutanaziji, kojima je
centralni pristup briga o životinjama, razmotre medicinske
i bihevioralne razloge kao apsolutni minimum. Mi, također,
predlažemo dodatne kategorije koje mogu indirektno uticati
na brigu o životinjama, a koje možete razmotriti.
Medicinski aspekti
„ Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti, oboljenja,
stanja ili boli koja se ne može umanjiti u zadovoljavajućoj
mjeri, uzimajući u obzir praktične i finansijske resurse.
Patnja se može definisati kao ograničenje bilo koje, ili svih
pet uslova dobrobiti uslijed akutne ili hronične bolesti,
oboljenja, ili stanja.
„ Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti, oboljenja,
stanja ili boli koja može predstavljati rizik drugim
životinjama ili ljudima, naročito ako nisu uspostavljene
prikladne preventivne mjere.
„ Životinja koja ne može biti udomljena zbog bihevioralnih
problema, koji ne mogu biti pravovremeno ispravljeni
uzimajući u obzir ograničenja praktičnih i finansijskih
resursa.
Nedostatak resursa
„ Životinja koja ne može biti zbrinuta, ili liječena zbog
nedostatka finansija, osoblja, stručnosti, prikladne opreme
ili objekata, te će patiti kao rezultat toga.
„ Životinja koja zadržava prostor dugo vremena (npr. jer
ne može biti udomljena), a koji bi se mogao koristiti za
dobrobit velikog broja drugih životinja.
Neadekvatna briga7
„ Životinja čije se potrebe (koje su identifikovane pomoću
pet uslova dobrobiti) ne mogu ispuniti uslijed nedostatka
vlasnika/adekvtnog skrbništva/brige društva.
Zakonski osnov
„ Životinja za koju je zakonski naređeno da bude
eutanizirana, npr. zbog kontrole oboljenja.
Bihevioralni
„ Životinja sa bihevioralnim problemom koji rezultira
patnjom jer životinja doživljava strah i stres, pa ne može
biti uspješno tretirana bihevioralnom terapijom, uzimajući
u obzir ograničenja dostupnih praktičnih i finansijskih
resursa.
„ Životinja sa bihevioralnim problemom koja predstavlja rizik
samoj sebi, drugim životinjama, ljudima ili okolini, a koja ne
može biti uspješno tretirana uzimajući u obzir ograničenja
dostupnih praktičnih i finansijskih resursa.
7.
Adekvatna briga je termin razvijen od strane IFAW-a koji opisuje minimalnu neophodnu njegu potrebnu za psa ili mačku, kako bi se održao prihvatljiv nivo brige.
15
Kriteriji za izvođenje eutanazije
Kada odredite razloge za eutanaziju, koji su bitni za
funkcionisanje vaše organizacije, trebate obezbijediti detaljne
kriterije kada i kako donijeti odluku o eutanaziji. Razlog može
biti opći, na primjer (uslijed bihevioralnih problema), ali kriterij
mora biti specifičan, na primjer (agresivni bihevioralni problemi,
koji se ne mogu lako riješiti bihevioralnim tretmanom, jer nema
kadra koji bi problem mogao adekvatno riješiti).
„ Životinje sa infektivnim (endemskim ili neendemskim)
oboljenjima koja:
a) predstavljaju značajan rizik za druge životinje
b) kada nije dostupna karantinska prostorija, ili
c) kada karantinska prostorija nije adekvatna da bi spriječila
širenje bolesti.
„ Kada oboljenje životinje, ili tretman oboljenja,
predstavlja sigurnosni rizik za opće zdravlje, ili rizik za
ljude.
IFAW-ovi kriteriji za eutanaziju uslijed
medicinskih razloga8
„ Životinja koja pati, ili će najvjerovatnije patiti9, od
akutnog ili hroničnog oboljenja, bolesti, uvjeta ili boli
koja:
a) ne može biti, ili najvjerovatnije neće moći lako biti
ublažena (poboljšana),
b) jeste, ili će najvjerovatnije biti imuna na tretman, ili
c) smetnja će se najvjerovatnije ponovo pojaviti ili recidivirati
po završetku tretmana
d) zahtijeva kontinuirani intenzivni ili skupi tretman koji
vlasnik, ili skrbnik ne može, ili ne želi priuštiti.
„ Životinja koja pati od akutne ili hronične bolesti,
oboljenja, stanja ili boli, ali ne može biti prikladno
procijenjena ili tretirana uslijed:
a) štetnog ponašanja, npr. agresivnost, uključujući
agresivnost izazvanu strahom, ili
b) nedostatak odgovarajućih pomagala ili stručnjaka.
„ Ako prikladna veterinarska i/ili bolničarska njega ne
može biti pružena uslijed nedostatka odgovarajućih
pomagala, osoblja ili stručnjaka.
„ Ako se ne može pružiti prikladno okruženje za tretman
i oporavak.
„ Ako životinja ima hirurške komplikacije koje se
vjerovatno neće moći riješiti,
a) naknadno ne reagira na standardne intervencije, ili
b) će vjerovatno biti opasne po život uprkos standardnim
intervencijama.
„ Životinja koja je testirana pozitivno na endemske ili
ne-endemske bolesti, a koje će se najvjerovatnije razviti
u oboljenje u budućnosti, ali životinji najvjerovatnije
neće biti dostupna institutska intervencija (tretman ili
eutanazija) kada to bude neophodno.
8.
9.
16
Ovo je jedan odjeljak IFAW-ovih kriterija za eutanaziju, koji se treba koristiti u skladu sa kriterijima za bihevioralne razloge i nedovoljnu brigu, pogledajte IFAW-ov terenski priručnik za životinje ljubimce
– standardi za primarnu veterinarsku brigu, dodatak 4, www.ifaw.org/Publications/Program_Publications/Companion_Animals/asset_upload_file726_61605.pdf
Na primjer, ako jedno štene u okotu ima Parvovirus, onda možemo pretpostaviti da je većina, ako ne i svi, zaražena.
Kada pišete kriterije za eutanaziju, bitni su detalji, kao i da svi
uključeni imaju zajedničko razumijevanje šta podrazumijeva
svaki kriterij. Pri definisanju uvjeta, neke organizacije smatraju
da je korisno ukloniti emotivne izraze. U SAD-u, na primjer,
grupa predvodnika profesije za brigu o životinjama se okupila
kako bi našli dodirne tačke i radili zajedno na smanjenju
potrebe za eutanazijom zdravih i životinja koje se mogu tretirati.
Oni su razvili Asilomarski sporazum10, koji sadrži set smjernica,
standardnih definicija, statističku tabelu za praćenje populacije
u prihvatilištima i formulu za određivanje otpusnih datuma u
prihvatilištima.
Definicije (ispod) su dizajnirane da bi olakšale proces
prikupljanja podataka i osigurale dosljedne izvještaje
diljem agencija. Kada su pomoću Asilomarskog sporazuma
i terminologije eliminisani svi argumenti o tome da li i kada
životinja treba biti eutanizirana, to je dovelo do boljeg
zajedničkog rada i povećanja razumijevanja između raznih
prihvatilišta za životinje i spasioca životinja.
Asilomar definicije
Zdrav: Pojam „zdrav“ znači i odnosi se na sve pse i mačke
stare osam sedmica ili starije, tokom ili nakon što je
životinja uzeta u vlasništvo, a da nije ispoljila znakove
bihevioralnih ili temperamentalnih karakteristika koje bi
mogle predstavljati zdravstveni ili sigurnosni rizik, što bi
životinju učinilo nepogodnom za držanje kao ljubimca,
te nije pokazala znakove bolesti, povrede, prirođenog
ili naslijednog stanja koje negativno utiče na zdravlje
životinje, ili koje će vjerovatno negativno uticati na
zdravlje u budućnosti.
Izlječiv: Pojam „izlječiv“ znači i uključuje sve pse i mačke
koje je moguće ‘rehabilitovati’ i sve pse i mačke sa kojima
se može raditi.
Rehabilitovati: Pojam ‘rehabilitovati’ znači i uključuje sve
pse i mačke koji nisu ‘zdravi’, ali koji mogu ozdraviti, ako
im se pruži medicinska njega, bihevioralna ili druga briga
ekvivalentna brizi koja se obično pruža ljubimcima od
strane razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici.
Prihvatljiv: Pojam ‘prihvatljiv’ znači i uključuje sve
pse i mačke koji nisu ‘zdravi’, bez obzira na pruženu
brigu; ali koji bi najvjerovatnije održali zadovoljavajući
kvalitet života, ako im se pruži medicinska njega, briga,
bihevioralna ili druga briga, uključujući dugoročnu
brigu, ekvivalentnu brizi pruženoj ljubimcima od strane
razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici; uzimajući
u obzir da pojam ‘prihvatljiv’ ne uključuje bilo koje pse i
mačke za koje je utvrđeno da predstavljaju značajan rizik
zdravlju i sigurnosti ljudi, ili drugih životinja.
Nezdrav i neizlječiv: pojmovi ‘nezdrav i neizlječiv’ znači i
uključuje sve pse i mačke koji, tokom ili nakon što su uzete
u vlasništvo:
„ imaju bihevioralne ili temperamentalne karakteristike
koje predstavljaju zdravstveni ili sigurnosni rizik, ili
na neki drugi način čine tu životinju nepogodnom za
držanje kao ljubimca, a pri tome se ni uz brigu koja se
tipično pruža ljubimcu od strane razumnih i brižnih
vlasnika/skrbnika u zajednici, životinja ne može dovesti
do stanja „zdrave“ ili „izlječive“, ili
„ pate od bolesti, povrede, prirođenog ili nasljednog
stanja koje negativno utiče na zdravlje životinje ili će
najvjerovatnije negativno uticati na zdravlje životinje,
koja neće postati ‘zdrava’ i ‘izlječiva’, iako joj se pruži
briga koja se tipično pruža ljubimcima od strane
razumnih i brižnih vlasnika/skrbnika u zajednici, ili
„ su ispod dobi od osam sedmica i najvjerovatnije neće
postati ‘zdrave’ i ‘izlječive’ iako im se pruži briga koja se
tipično pruža ljubimcima od strane razumnih i brižnih
vlasnika/skrbnika u zajednici.
10. Za više informcija o Asilomar sporazumu pogledajte http://www.asilomaraccords.org
17
Fleksibilnost prema promjeni uslova
Vaši kriteriji bi trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi mogli
obuhvatiti promjene u vašem radnom programu i situacijama.
Tačka tokom koje eutanazija postaje neophodna može biti
pokretna meta, u zavisnosti od faktora koji se vremenom
mijenjaju, na primjer:
„
„
„
„
vještine veterinara sa kojima radite
prezauzetost
finansijska situacija
kombinacija potreba životinja sa kojima radite.
Analiza slučaja
ljudi koji ga ne žele na tom mjestu.
„ Primili ste grupu pasa koji su otrovani i male su šanse da će
preživjeti, a oni strašno pate.
„ Imate dosta starijih pasa koji su u vašem objektu preko
godinu dana i ne odabiru ih potencijalni udomitelji. Pod
pritiskom ste od općine da napravite prostor za nove, mlađe
pse koji imaju veće šanse da budu udomljeni.
„ Izvodite mobilnu kampanju sterilizacije i član javnosti vam
donese psa koji boluje od smrtnog oboljenja koje se ne
može izliječiti.
„ Vaš lokalni veterinar odbija da vam pomogne oko eutanazije.
„ Nemate dovoljno novca za prikladne lijekove za eutanaziju.
Grupni razgovor o analizi slučaja će vam pomoći da definišete
kada je prikladno eutanizirati životinju.
Indija
Analiza slučaja
Organizacija za dobrobit životinja ima ‘standardne
operativne procedure za opravdavanje eutanazije’.
Ta procedura objašnjava kako da se donese odluka o
eutaniziranju životinje, ali je dovoljno fleksibilna da uzme
u obzir faktore kao što su dostupnost objekata u bilo
kojem trenutku. Na primjer, moguće je nastaviti tretirati
pse sa većim stepenom šuge ako su kavezi dostupni, za
razliku od vremena kada su puni ili pretrpani.
Tajland
Druga organizacija za dobrobit životinja je saopćila:
„Iako svjestan da je izvođenje ovog zadatka (eutanazija)
dio opisa posla, naš uposlenik, veterinar, je nekada bio
spreman da pusti psa da umre bijednom, sporom smrću,
umjesto da izvede humanu eutanaziju. Ovo je jedan od
faktora koji nas je doveo do toga da tražimo vanjsku
pomoć oko eutanazije životinja“.
Tajland
Organizacija za dobrobit životinja na Tajlandu ima
zajednički proces za donošenje odluka o eutanaziji.
Šablon za procjenu koji koriste navodi probleme koje
treba razmotriti kako bi odluke bile fleksibilne i donesene
u zavisnosti od uvjeta. Prilikom razmatranja potrebe za
eutanazijom, procjenjuju se dostupni pogodni tretmani
i stručnost, te ljudski, finansijski resursi, okolišni uticaji i
očekivani problemi povezani sa kvalitetom života nakon
tretmana.
Odluka će trebati biti ustanovljena na osnovu potreba
individualne životinje i vaše mogućnosti u određenom
periodu. Može biti korisno da se pozovete na stvarne situacije
sa kojima se vaša organizacija susrela u prošlosti ili da
razmislite o potencijalnim scenarijima, kako biste testirali i
razjasnili vaše kriterije. Na primjer, sljedeće analize slučajeva su
dostavljene od strane organizacija za dobrobit životinja diljem
svijeta.
„ Životinji je neophodna operacija da ne umre, ali je vaš
veterinar zauzet tokom čitave sedmice.
„ Nemate uslove da držite životinje, ali ako pustite tog psa na
ulicu postoji velika šansa da ga udari auto, ili da ga napadnu
18
Brazil
Veterinar je objasnio da je on stručan za izvođenje
komplikovanih operacija, ali da trenutno nema dovoljno
finansijskih resursa da izvede određene vrste operacija.
Prema tome, u ovo vrijeme, životinje kojima su potrebne
te vrste operacija, a nisu mogle biti tretirane, najbolja
opcija je eutaniziranje.
Dogovorene metode za eutanaziju
Vaša strategija bi trebala definisati metode za eutanaziju koje
prihvata vaša organizacija. One bi se trebale uklapati u pravni
okvir vaše države i trebale bi biti odobrene od strane veterinara
koji su dio zainteresovanih strana. Kao osnovna potreba,
eutanazija mora:
„
„
„
„
umanjiti bol i neugodnost
postići brz gubitak svijesti praćen smrću
smanjiti strah i patnju životinje
biti pouzdana i nepovratna.
Za dodatne savjete o metodama eutanazije molimo vas da
pogledate WSPA smjernice, Metode za eutanaziju pasa i
mačaka: usporedba i preporuke (dostupno na
www.icam-coalition.org/resources.html).
3 Razvoj detaljne metode za procjenu
eutanazije za pojedine životinje
IFAW-ov algoritam odluke
IFAW-ov ured u Kini (glavni autor: Dr K Loeffler) je
dizajnirao algoritam za donošenje odluka specifično
za lokalne kineske veterinare i prihvatilišta za pse/
mačke. Algoritam je nastao kao odgovor na potrebu
identifikovanu od strane lokalnih veterinara i upravitelja
prihvatilištima, koji su primjetili da je uposlenicima
problem donijeti odluku kada i da li je eutanazija prikladna
opcija za određenu životinju.
Donošenje odluke o eutanaziji može biti jako stresan i težak
proces. Kako bi uklonili subjektivnost i ohrabrili dosljednost,
možete uzeti u obzir razvoj metode koja bi olakšala proces
odlučivanja. Na primjer, mogli biste koristiti detaljan kontrolni
popis, stablo/algoritam za odluku, ili matricu za odluku. Koju
god metodu odabrali, bitno je da podržava vašu zajedničku
strategiju i da je lako razumljiva svima koji su uključeni u
proces donošenja odluka. Slijedi par primjera koje biste mogli
prilagoditi vlastitim potrebama.
Algoritam sadrži dio o fizičkom zdravlju, psihološkom
zdravlju i ponašanju, a možete ga pogledati u dodatku
(dio je prikazan ispod). Prateće bilješke za korištenje su,
također, u dodatku. Algoritam je namijenjen da pruži
strukturu uposlenicima koja će im pomoći u razmatranju
teške odluke. Ne uklapa se u svaku situaciju, ali se može
prilagoditi i za druge upotrebe.
Primjerak 2: IFAW-ov algoritam odluke za eutanaziju
(pogledajte dodatak za cijeli algoritam)
Pitanje 1: Da li je životinja u takvom zdravstvenom
stanju koje uzrokuje patnju?
Da
Ne
Neizvjesno
Da li stanje ima lošu prognozu?
Razmotrite
eutanaziju
Da li oboljenje
predstavlja opasno
-nost za druge
životinje ili ljude
Imate li neophodne resurse da bi olakšali
patnju i tretirali stanje na odgovarajući
način?
Da li zdravstveno stanje životinje
predstavlja opasnost drugim
životinjama ili ljudima?
Da li imate dostupne resurse da
obuzdate i tretirate oboljenje?
Izolirajte životinju i
pružite medicinski
tretman.
Da li se situacija
poboljšava?
Da li će patnja biti
kratka i da li će
životinja imati dobar
kvalitet života nakon
oporavka?
Razmotrite
eutanaziju
Tretirajte stanje.
Procjenjujte situaciju svakodnevno i
kada god se promijene re- sursi ili
stanje životinje.
Tretirajte stanje i neka životinji bude što
udobnije. Procjenjujte situaciju svakodnevno i kada god se promijene resursi ili
stanje životinje.
Idite na pitanje 2
i 3 (slijedeća str.).
Razmotrite eutanaziju,
naročito ako će
oboljenje biti opasno,
npr., bjesnilo.
Imate li neophodne resurse da bi nastavili
tretman, osigurali sigurnost životinja i ljudi,
osigurali njegu bolesnih životinja?
Nastavite tretman i upravljanje.
Ponovo procijenite sigurnost i status brige
o životinji kako se mijenja stanje oboljenja,
ili kako se resursi mijenjaju.
23
19
Matrica odluke za pojedinačne životinje
Matrica se može koristiti za vođenje rasprave o
specifičnim potrebama. Nije namijenjena rangiranju
životinje, kako bi se određivao prioritet za tretman,
nego bi trebala pomoći da se struktuiraju rasprave o
vjerovatnoći ispunjavanja potreba i brige o pojedinim
životinjama. Ovaj primjer navodi opcije dostupne
organizacijama koje razmatraju zbrinjavanje psa
lutalice. U lijevoj koloni izlistani su mogući tretmani
koji psu mogu biti potrebni. Za svaku opciju daje se
ocjena od 1 do 10, u odnosu na pitanja u gornjem redu
(primijetite da vrijednosti rezultata variraju za svako
pitanje). Nakon ocjenjivanja životinja, raspravit ćete
individualne i opće zbirove, kako biste razmotrili da
li su ovi tretmani najbolja opcija za tu životinju. Visok
rezultat ukazuje na velike potrebe i troškove, ali i malu
šansu za uspjehom. Možete prilagoditi matricu tako
da uključuje opcije koje su raspoložive životinjama
u vašem programu rada, te možete promijeniti
pitanja tako da reflektuju stavove koji su bitni za vašu
organizaciju.
Izlazni podaci: Ove alatke, kada se prilagode specifičnostima
vašeg radnog programa, mogu pomoći u raspravama i
procesu donošenja odluka za pronalaženje najboljih opcija
za brigu o životinjama. Svaka odluka je bazirana na setu
dogovorenih i testiranih kriterija, tako da postoji dosljednost
u donošenju odluka, a ishodi su jasni svima koji su trenirani za
njegovu upotrebu.
Primjerak 3: Matrica odluke za pojedinačnu životinju
Koji je nivo potrebe
za ovaj tretman/
brigu?
1 = nisko
10 = visoko
20
Koja je vjerovatnoća
uspjeha
(tj. da će rezultirati
zdravom i
udomljivom
životinjom?)
1 = visoko
10 = nisko
Koji su troškovi
za ovu opciju
(razmotrite resurse
osoblja,
finansijske troškove,
smještaj/
troškove objekta)?
1 = jeftino
10 = skupo
Ukupno
Tretman fizičkog zdravlja
(npr. lijekovi za šugu)
8
2
7
17
Modifikacija ponašanja
(npr. socijalizacija)
4
1
3
8
Psihološki tretman
(npr. zbog alergija)
4
1
3
8
Specifična prehrana
(npr. zbog alergija)
9
2
5
16
Posebni objekti
(npr. treba biti izoliran/a)
2
1
5
8
Ukupno
27
7
23
57
Kako da implementirate i komunicirate svoju strategiju
Odabir osoblja i
odabir treninga
Primjereno educirano osoblje će biti ključno za uspjeh
implementacije strategije.
Donošenje odluka o eutanaziji, njeno izvršenje, te savjetovanje
vlasnika se smatraju najstresnijim zadacima sa kojima se
susreću uposlenici. Kako bi se umanjio stres povezan sa
ovim zadacima i rizikom loše prakse, treba izabrati osoblje
koje je osjećajno, brižno i koje ima temeljito razumijevanje
brige o životinjama, kao i razumijevanje situacija u kojima
bi se eutanazija trebala izvršiti. Neke agencije smatraju da je
pogodno uspostaviti odbor sačinjen od dvoje ili troje ljudi koji
donose odluke o eutanaziji, što skida teret sa pojedinaca. Veći
odbori za donošenje odluka mogu smatrati da je teže postići
dogovor i da će biti neophodno da se imenuje jedna osoba
koja će imati autoritet konačne odluke.
Analiza slučaja
Nepal
Organizacija za dobrobit životinja je razvila strategiju
za eutanaziju u konsultaciji sa osobljem programa. Od
međunarodnih organizacija su tražili dodatni trening o toj
temi, jer je eutanazija osjetljiva tema u Nepalu. Ustanovili
su da je korisno imati vanjskog voditelja.
Filipini
Organizacija za dobrobit životinja je prijavila da se
‘studenti veterine obučavaju da spašavaju živote
životinja, a ne da ih ubijaju’. Ustanovili su da veterinari
sa kojima su sarađivali nerado uspavljuju životinje. U
ovoj situaciji, ključno je uključenje veterinara u razvoj
strategije i njihovo obučavanje za donošenje odluke u
skladu sa strategijom.
Trening
Svo osoblje koje radi u organizaciji bi trebalo biti svjesno
strategije o eutanaziji kao dijelu njihovog rada u organizaciji.
Ako se uvede nova revidirana strategija, svo osoblje bi trebalo
biti upoznato sa njom i trebalo bi znati kako mogu doći do
detaljnih informacija. Čak i osoblje koje nije odgovorno za
donošenje odluka ili izvođenje eutanazije, trebalo bi biti
svjesno strategije, jer o njoj mogu biti pitani, ili će njihova
podrška biti zatražena od osoblja direktno uključenog u
ovaj proces.
Trening, baziran na strategiji organizacije, bi trebao biti pružen
onom osoblju koje je uključeno u proces donošenja odluka
i izvršavanja eutanazije. U mnogim državama veterinarima
se pruža trening o medicinskim, ali ne i etičkim aspektima
eutanazije. Prema tome, ključno je da budu uključeni u
raspravu o vašoj etičkoj strategiji11 i da im pružite podršku,
kako bi im omogućili donošenje prikladne odluke. Možete,
također, razmotriti pružanje treninga za savjetovanje
ožalošćenih vlasnika ako je ovo česta pojava u vašem radnom
programu.
Operateri za eutanaziju
Sve metode eutanazije imaju potencijal da se loše izvedu ako
operateri nisu obučeni i nemaju podršku. Stoga je bitno da
operateri dobiju prikladnu obuku, uključujući period početne
obuke sa procjenom spretnosti, praćeno kontinuiranim
monitoringom vještina i sposobnosti. Početni period obuke
bi trebao, bez iznimke, uključivati trening tehničkih aspekata
metode koja će se koristiti kao i prepoznavanja znakova
patnje životinje. Slijedeći upute, operateri bi trebali razumjeti
mehanizme po kojima ta metoda eutanazije uzrokuje
gubljenje svijesti i smrt. Za dodatne informacije pogledajte
smjernice WSPA, Metode za eutanaziju pasa i mačaka:
usporedba i preporuke (dostupno nawww.icam-coalition.org).
Proces donošenja odluka i stvarna praksa eutanazije su
izuzetno stresni za osoblje. Stoga se preporučuje da se
osiguraju načini oslobađanja od stresa kao što su potporne
grupe ili savjetodavne službe.
11. Etička strategija vaše organizacije će biti niz standarda baziranih na moralnim vrijednostima, koji usmjeravaju ponašanje i donošenje odluka vašeg osoblja.
21
Komuniciranje vaše strategije
Jednom kada usaglasite i napišete vašu strategiju bitno je
da ona bude dostupna relevantnoj publici - i unutarnjoj
(npr. povjerenici, uprava, osoblje) i vanjskoj (npr. vlasti, opća
javnost, donatori). Očigledno je da tema eutanazije može biti
jako osjetljiv problem, tako da je na odboru da odluči koliko
proaktivni žele biti u informisanju ljudi o njihovoj strategiji.
Organizacije za dobrobit životinja u mnogim državama tvrde
da javnost nije željela razgovarati o eutanaziji, da nisu bili
zainteresovani, ili su bili strogo protiv nje. Međutim, vi biste
trebali ciljati da budete što transparentniji u pogledu svojih
strategija za dobrobit. Sama činjenica da imate napisanu
strategiju za upravljanje eutanazijom, dogovorenu od strane
velikog broja zainteresovanih, će vam pomoći pri odbrani svog
stava, ako to bude potrebno.
Monitoring i provjera
Bitno je dogovorenu strategiju implementirati kontinuirano,
a procedure za osoblje bi trebale biti definisane kako bi mogli
izraziti svoju zabrinutost ako osjete da se strategija ne poštuje,
ili ako osjećaju da bi se strategija trebala izmijeniti.
Promjene u funkcionisanju vašeg programa se mogu desiti,
kao i potreba za eutanazijom, što može biti, na primjer, uslijed
promjena osoblja ili finansijskog kapaciteta, ili uslijed vanjskih
uticaja, kao što je promjena strategije u pogledu brige o
životinjama. Prema tome, bitno je da vaša organizacija vodi
detaljnu evidenciju o izvršenim eutanazijama (bilježenje kada
i zašto se koristi) kao i evidentiranje faktora koji mogu uticati
na donošenje odluke i eutanaziju, kao što su: broj životinja,
zdravstveni problemi (fizički i psihološki), bihevioralni
problemi i ljudski resursi. Ovo će vam omogućiti da pratite
šablone vršenja eutanazije i pomoći će pri identifikaciji uzroka
potencijalnih problema, zabrinutosti zbog korištenja ili
probleme pojedinačnih slučajeva.
Redovno revidiranje strategije, na primjer svake dvije godine
i dodatno po zahtjevu, će omogućiti osoblju i drugim
zainteresovanim stranama da postave bilo kakva pitanja ili
iznesu brige, kao i da naprave ispravke ako je neophodno.
22
Analiza slučaja
Tajland
Organizacija za dobrobit životinja je ustanovila da
eutanazija često nije prihvatana na Tajlandu i da su
se mnogi volonteri u organizaciji protivili eutanaziji
životinja. Organizacija je razvila pismenu strategiju
kako bi objasnila svoju poziciju i smanjila konflikte.
Odabrala je da predstavi svoju strategiju putem kratkog
obraćanja javnosti, koje je bilo lako dostupno i koje je bilo
razumljivo za volontere i javnost.
Italija
Organizacija za dobrobit životinja je ustanovila da je
‘u Italiji nelegalno eutanizirati zdrave mačke i pse, ali
još uvijek postoji veliki problem sa lutalicama koje
završavaju u prihvatilištima, nekada u lošim uvjetima
i na duže vrijeme’. Organizacija je provela mnogo
vremena lobirajući za humano rješenje problema
prenaseljenosti i mogućnosti humanih vrijednosti
eutanazije sa volonterima, osobljem, veterinarima,
studentima veterine i vlasnicima pasa. Također,
sprovela je i trening radionice i sjednice za raspravu,
koje su održavane redovno kako bi podstakli rasprave i
omogućili razumijevanje ovog bitnog problema.
Annex
IFAW algoritam odluke za eutanaziju sa
bilješkama za korištenje
PITANJE 1: Da li je životinja u takvom
zdravstvenom stanju koje uzrokuje problem?
Okrenite stranicu 19 za upute o korištenju ovog algoritma.
Da
Ne
Neizvjesno
Da li zdravstveno stanje životinje
predstavlja problem drugim
životinjama, ili ljudima?
Da li stanje ima lošu
prognozu?
Razmotrite
eutanaziju.
Da li oboljenje
pred-stavlja
opasnostza druge
životinje, ili ljude?
Imate li neophodne resurse kako bi
olakšali patnju i i prikladno tretirali
stanje?
Da li će patnja biti
kratka i da li će životinja
imati dobar kvalitet
života nakon tretmana?
Razmotrite
eutanaziju.
Tretirajte stanje.
Procjenjujte situaciju
svakodnevno i
kada god se promijene
resursi, ili stanje
životinje.
Da li imate neophodne
resursekontrolu i tretman
tog oboljenja?
Izolirajte životinju i
pružite tretman.
Da li se situacija
poboljšava?
Idite na pitanje 2
i 3 (sljedeća str.).
Razmotrite eutanaziju,
naročito ako je oboljenje
opasno, npr. u slučaju
bjesnila.
Imate li neophodne resurse da nastavite
tretman, osigurate sigurnost životinje i
ljudi, osigurate njegu bolesnih životinja?
Tretirajte stanje i omogućite životinji
udobnost. Procjenjujte situaciju svakodnevno i kada god se promijene resursi, ili
stanje životinje.
Nastavite tretman. Ponovo procijenite
sigurnost i status brige životinje kako se
mijenja stanje oboljenja, ili kako se resursi
mijenjanju.
23
PITANJE 2: Da li životinja ima bihevioralni
problem?
Da
Ne
Pažljivo procijenite životinju za medicinska stanja koja mogu
rezultirati onim što izgleda kao bihevioralni problem, npr.
neprikladno uriniranje ili iznenadna agresija.
Osigurajte da je pitanje 1
odgovoreno.
Nastavite do pitanja 3.
Da li životinja ima bihevioralni problem koji se može objasniti
medicinskim stanjem i koji se može ublažiti tretmanom tog
medicinskog stanja?
Tretirajte medicinsko
stanje i ponovo procijenite.
„ Da li će problem najvjerovatnije rezultirati napuštanjem životinje, ili zlostavljanjem od strane
vlasnika? i/ili
„ Da li problem rezultira lošom fizičkom i psihološkom brigom o životinji (npr. hronična anksioznost,
sopstveno unakazivanje)? i/ili
„ Da li ponašanje predstavlja prijetnju drugim životinjama, ljudima (npr. agresija) ili okolini?
Je li vlasnik voljan i da li je u stanju naučiti kako
tretirati životinju kako bi smanjio rizik gore
opisanog? ili
Imate li resurse da bi bezbjedno spasili životinju,
te sigurno i
Radite sa vlasnikom ili spasite
životinju, eliminišite izvor
bihevioralnih problema,
trenirajte/ desenzibilizujte
životinju.
Nastavite do
PITANJA 3.
Da li je problem i dalje prisutan?
Nastavite
procijenite.
trening i ponovo
24
Pratite sa prvobitnim vlasnikom ili
nađite novi dom sa ljudima koji su u
stanju da njeguju životinju.
Radite sa vlasnikom kako
bi upravljali bihevioralnim
problemom, ili Radite sa
vlasnikom, ili nađite novi dom
za životinju gdje će se vlasnik
znati nositi sa bihevioralnim
problemom.
PITANJE 3: Da li životinja živi pod uvjetima koji ugrožavaju
fizičko i/ili psihološko zdravlje?
Da
Ne
Procijenite životinju na osnovu medicinskih i
bihevioralnih algoritama. Imamo li medicinski ili
bihevioralni razlog da eutaniziramo životinju?
Postoji li mogućnost da će V lasnik
brinuti o životinji ako se on ili
ona poduči kako da to uradi i da
mu se po potrebi pruže dodatni
resursi, te da li vi imate resurse za
pružanje ovakve vrste podrške?
Procijenite životinju na
osnovu medicinskih i
bihevioralnih razmatranja
(pitanja 1 i 2).
Razmotrite
eutanaziju.
Tretirajte medicinsko stanje
životinje. Pružite trening i
neophodne dodatne resurse
vlasniku. Procjenjujte situaciju
često dok ne budete zadovoljni
činjenicom da će se vlasnik
dobro brinuti o životinji.
Imate li resurse da spasite i rehabilitirate životinju i da je
udomite nakon oporavka?
Razmotrite
eutanaziju.
Spasite, rehabilitirajte i ponovo procijenite stanje
Životinje, te uradite prognozu. Razmotrite medicinske i
bihevioralne algoritme.
Da li se stanje životinje popravilo?
Udomite.
Da li se životinja
u potpunosti
rehabilitirala?
Da li se životinja
pati?
Razmotrite
eutanaziju.
25
Bilješke za korištenje smjernica
za algoritam eutanazije
Za veterinare za kućne životinje i
prihvatilišta za životinje. IFAW, Kina 2009
Glavni autor: Dr Kati Loeffler
IFAW radi sa konceptom ‘adekvatne brige’ koji zahtijeva
ispunjenje osnovnih potreba životinja. Algoritam je
baziran na ovom konceptu i njegovim kriterijima, te
pruža pojednostavljenu strukturu koja pomaže lokalnim
veterinarima i osoblju prihvatilišta za pse/mačke da promisle
odluku o eutanaziji što je objektivnije moguće. Bilješke ispod
su namijenjene pojašnjenju terminologije o algoritmu i
pružanju stvarnih primjera koji bi ilustrovali implementaciju
kriterija za eutanaziju i algoritam.
Algoritam 1: Eutanazija zbog
zdravstvenog stanja
„ Da li zdravstveno stanje uzrokuje da životinja pati?
Životinja pati ako osjeća bolove, ili ako je toliko bolesna da
je depresivna, oglašava se uslijed boli ili nelagodnosti, ima
rane koje ne zacjeljuju, itd.
„ Prognoza se odnosi na sposobnost životinje da se oporavi
od bolesti ili povrede i da živi bez pretjerane patnje. Na
primjer, pas ili mačka može imati smrvljenu nogu koja se
mora amputirati. Ako će nedostatak uda biti jedini problem
za životinju, onda je ona u stanju da živi sretan život i
prognoza je dobra. Sa druge strane, životinja koja ima rak
koji uzrokuje konstantnu patnju i ne može se riješiti, ima
lošu prognozu.
„ Resursi i vještine za upravljanje zdravstvenim stanjem
uključuju:
Î kompetentnost osoblja u pogledu znanja i vještina u
postavljanju dijagnoze, tretiranju i upravljanju stanjem ÎÎ
dostupnost osoblja, npr. vješto osoblje kompetentno za rad
sa životinjama 24 sata na dan ako je potrebno
Î ÎÎfinansije
Î ÎÎobjekti, npr. lijekovi, dijagnostika kao što je radiografija i
laboratorijske analize, kavezi ili područja za izolaciju koja
osiguravaju udobnost i sigurnost životinje i osoblja, te
odgovarajući hirurški instrumenti.
„ Kvalitet života nakon oporavka ili djelomičnog oporavka.
Razmotrite fizičku bol i nelagodnost, kao i emotivne patnje.
U primjeru (3) ispod, pas mora živjeti u kavezu i izoliran je
većinu vremena. Ovo nije prihvatljiv život za psa.
„ Koliko dugo bi se životinja trebala patiti u nadi da će se
oporaviti? Ovo zavisi od stepena patnje, koliko se može
smanjiti, koliko dugo će patnja trajati i od
26
Primjer 1.
Pas ima slomljenu nogu i male rane na licu i bokovima.
Noga je bolna, ali su ostale povrede manje i brzo
zacjeljuju kada se očiste i tretiraju. Imate objekte i hirurške
vještine da reparirate kost, vlasnik je voljan da to plati i
možete dati lijekove psu protiv bolova. U ovom slučaju,
patnja koju pas trpi je prihvatljiva jer:
1. povreda ima dobru prognozu (može se očekivati
potpuni oporavak)
2. imate resurse da riješite problem
3. preiod tokom kojeg pas osjeća bol će biti kratak i može
se ublažiti lijekovima
4. vlasnik je voljan i u stanju je da se brine
Saznajte kako je pas slomio nogu. Je li ga vlasnik tukao?
Da li ga vlasnik pušta da trči ulicama i tako ga je udario
auto? U tom slučaju, ozljede će se vjerovatno ponoviti. U
takvom slučaju, povrede su rezultat zdravstvenog stanja i
neuspješne brige (pitanje 3).
Primjer 2.
Jazavičar ima paralizovane zadnje noge zbog prolapse
(ili djelomične prolapse) diska. Ima pet godina i višak
kilograma. Može hodati samo ako vuče stražnje noge po
podu. Pas je entuzijastičan, jede dobro i njegova ličnost i
energija djeluju normalno. Može kontrolisati uriniranje i
pražnjenje crijeva.
1. Imate li vještine da procijenite stepen povrede, npr.
radiografija i vještine neurološke dijagnoze? Ako da,
možete ustanoviti stepen stanja i odrediti prognozu.
Ako ne, morate tretirati stanje simptomatski.
2. Počnite davati psu lijekove protiv bolova, poučite
vlasnika kako da se brine o psu i kako da pomogne psu
da skine kilograme.
3. Sedmicu dana poslije:
Î psu nije bolje, ali ni lošije. Čini se da ne osjeća bolove:
ponašanje i apetit su još uvijek dobri i vuče se po kući
pokazujući dobru energiju. Čini se da se vlasnik dobro
brine o psu. Nastavite tretman, ili
Î Îîpas je zadihan, osjeća bol i nije u stanju da kontroliše
pražnjenje crijeva. Prognoza je sada mnogo lošija nego
na početku. Ako se vlasnik brine o psu i želi nastaviti
pokušavati, možete probati sa jačim lijekovima protiv
bolova i predložiti operaciju ako imate pouzdanog
veterinarskog neurohirurga. Ako je vlasnik frustriran i
nema mogućnosti operacije, razmotrite eutanaziju.
4. U slučaju broj 3, provjeravajte stanje psa svaka tri ili
četiri dana. Ako je ponašanje još uvijek dobro i ako pas
nije razvio rane na udovima koje vuče i ako se vlasnik
dobro brine o psu, onda možete nastaviti pokušavati.
Primjer 5.
5. Ako pas osjeća bol ili ako se razviju sekundarni
problemi kao infekcije urinarnog trakta i rane na
dijelovima tijela koje vuče i ako nema znakova
oporavka, kvalitet života psa se smanjuje i trebali bi
razmotriti eutanaziju.
6. Vlasniku je dosadilo da se brine o psu i počinje
ga zapostavljati. Pas osjeća bol i zapostavljen je.
Razmotrite eutanaziju. Napomena: ovo je slučaj lošeg
zdravstvenog stanja i neuspješne brige.
7. Pas je izgubio kontrolu nad uriniranjem i pražnjenjem
crijeva. Živi u kavezu, jer vlasnik ne želi da mu se uprlja
kuća. Rep je konstantno zamazan fekalijama. Vlasnik
je odveo psa kod lokalnog veterinara koji je amputirao
rep. Rana loše zacjeljuje jer je uvijek prljava. Ponašanje
psa je dobro i drago mu je kada god ugleda vlasnika.
Ali on provodi 23.5 sata dnevno u kavezu, sam. U ovom
slučaju, možete podučiti vlasnika kako da obogati
svakodnevnicu psa tako da nije usamljen i da mu nije
dosadno. Ali je prognoza za ovaj slučaj loša, kvalitet
života psa nije dobar. Razmotrite eutanaziju.
Dvogodišnji zlatni ritriver sa displazijom kuka.
1. Pas šepa i ne želi da ide u šetnje. Lijekovi protiv bolova
poboljšavaju situaciju, ali jetra psa ne podnosi lijekove.
Pokušate drugi lijek, ali ni njega pas ne podnosi.
Razmotrite eutanaziju.
2. Lijekovi protiv bolova pomažu i čini se da jetra psa
podnosi lijekove. Vlasnik radi dobar posao tako što psa
izvodi u šetnju dva puta dnevno što mu održava mišiće
jakima. Nastavite sa lijekovima i kontrolisanom vježbom
sve dok ne primjetite da pas osjeća jaču bol. Kada se to
desi, ponovo procijenite stanje i donesite nove odluke.
3. Lijekovi protiv bolova pomažu i čini se da jetra psa
podnosi lijekove. Ali vlasnik ne izvodi psa u šetnje često
i zaboravlja davati psu lijekove. Pas osjeća bolove i
usamljen je. Opcije: a) ohrabrite vlasnika da uradi bolji
posao pri brizi psa; b) nađite novi dom za psa sa boljim
vlasnikom; c) eutanazija.
Napomena: ovo je primjer zdravstvenog stanja i neuspješne
brige.
Primjer 3.
Primjer 6.
Petogodišnja mačka sa rakom dojke.
1. Nemate iskustva u operaciji raka i nemate propisne
lijekove za kontrolu bolova. Nema nikoga u vašem
gradu ko je vještiji i stručniji od vas. U tom slučaju,
razmotrite eutanaziju.
2. Naučili ste kako da uklonite tu vrstu tumora iz knjiga
o hirurškim postupcima. Imate lijekove za propisnu
anesteziju i lijekove protiv bolova nakon operacije.
Vlasnik je spreman da to plati i brinut će se o mački
nakon operacije. U ovom slučaju, vrijedi pokušati, ali
imajte na umu da prognoza za ovo stanje pretpostavlja
samo nekoliko mjeseci života.
3. Mačka se oporavila od operacije i zacjeljue dobro. Šest
sedmica poslije, prestala je da jede i provodi dosta
vremena ležeći u ćošku, izolira se. Ona osjeća bol i
pati se. Možete pokušati kontrolirati bol sa lijekovima,
ali objasnite vlasniku da će to potrajati samo neko
vrijeme. Razmotrite eutanaziju.
Šestogodišnji pas sa hroničnom bolesti svrabeža kože.
1. Pas se konstantno češe, koža mu je sirova i inficirana.
Pokušali ste niz lijekova, ali ništa nije pomoglo. Vlasnik
je frustriran, kvalitet života psa je loš, prognoza je loša:
razmotrite eutanaziju.
2. Pokušali ste par dijeta kako bi uvidjeli da li pas pati od
alergije na hranu. Ovo je teško uraditi uslijed nedostatka
lokalne hipoalergijske dijete. Vlasnik kuha posebnu
hranu za psa, ali dijeta nije dobro izbalansirana. Koža
psa se malo poboljša, ali još uvijek pas uzima antibiotike
i steroide i sada je neuhranjen, mršav i konstantno
gladan. Kvalitet života je loš, prognoza je loša: razmotrite
eutanaziju.
Primjer 4.
Pas koji je preživio štenećnjak, sada ima stražnje noge
paralizovane, konstantno se trza i jako je mršav. Pas jede
dobro, budan je i reagira na ljude. Ne može hodati i razvio
je dekubitus čireve. Vlasnik je voljan da ga hrani pažljivo
i da čisti urin i fekalije, ali se ne može nositi sa čirevima.
Kvalitet života ovog psa je loš i prognoza za oporavak i
dobar kvalitet života je loša. Razmotrite eutanaziju.
Primjer 7.
Devetogodišnja mačka sa zatajenjem bubrega. Mačka je vrlo
mršava, povraća svaki dan i depresivna je uslijed konstantne
mučnine i zato što se loše osjeća. Vlasnik mora voditi mačku
u veterinarsku kliniku svaki dan na tretman. Ovo uzrokuje
veliki stres mački, a od vlasnika zahtijeva dosta vremena
i novca. Mački bude bolje nekoliko sati, ali već sljedećeg
dana je depresivna i muka joj je. U ovom slučaju, kvalitet
života i prognoza za mačku su loše i trebali biste razmotriti
eutanaziju.
27
Algoritam 2: Eutanazija uslijed
bihevioralnih problema
„ Bihevioralni problem je ponašanje koje vlasnika životinje
čini frustriranim. Neki ljudi su tolerantni, drugi manje, stoga
‘problematično’ ponašanje u jednom domu možda nije
takvo u drugom.
„ Frustracija vlasnika može rezultirati napuštanjem
ili zlostavljanjem životinje. U tom slučaju, pitanje je
‘bihevioralnog problema’ (pitanje 2) i ‘neuspjele brige’
(pitanje 3).
„ Kvalitet života je važan faktor za upravljanje bihevioralnim
problemima. Ako je pas zatvoren u kavezu po 23,5 sata
dnevno da ne bi nešto u kući uništio, onda je kvalitet života
za psa loš i situacija se mora promijeniti. Mačka svezana za
zid čitav dan, da ne bi pobjegla, nema prihvatljiv kvalitet
života. Agresivan pas koji je lancem vezan za zid 24 sata
dnevno i koji je zadavljen skoro do smrti kada dođe neko u
posjetu, nema dobar kvalitet života.
„ Resursi za upravljanje bihevioralnim problemima u osnovi
uključuju regrutovanje osoba sa prikladnim znanjem
za upravljanje ponašanja i treningom za pozitivno
utvrđivanje kako bi naučili vlasnike pasa kako da upravljaju
bihevioralnim problemima na human i efikasan način.
Može biti teško pronaći takvu osobu lokalno. Vlasnik mora
biti strpljiv i predan rješenju problema, te će morati i sam
pokušati pronaći resurse za trening, npr. inostrane savjete
putem knjiga ili savjete od kvalificiranih ljudi.
„ Trening upravljanja ponašanjem (zajedno sa odgovornim
vlasnikom životinja) je jedan od najvrijednijih resursa koje
mogu pružiti prihvatilišta i organizacije u Kini.
28
Primjer 1.
Odrasli pas počinje urinirati po čitavoj kući.
1. Pregledajte životinju tražeći medicinske uzroke
neprikladnog uriniranja, npr. infekcije urinarnog trakta ili
stanje koje uzrokuje inkontinenciju.
2. Ne možete pronaći medicinski razlog za problem,
pa stoga radite sa vlasnicima kako bi saznali šta
se moglo promijeniti u okolini psa, što rezultira
ovakvim ponašanjem. Da li je sezona parenja? Da li se
domaćinstvu pridružila druga životinja, pa pas osjeća
potrebu da markira teritoriju? Da li se neka osoba
pridružila, ili napustila domaćinstvo? Vlasnici su strpljivi i
rade na tome da nanovo istreniraju psa, koristeći tehnike
pozitivnog utvrđivanja. U tom slučaju, prognoza je dobra:
nastavite raditi.
3. Ne možete ustanoviti medicinski razlog za problem i
vlasnici su frustrirani, te tuku psa. Pas se šćućuri i živi u
konstantnom strahu, što ga tjera da urinira po kući još
više. Vlasnici više ne žele da imaju posla sa tim psom. Sada
imamo bihevioralni problem i neuspjelu brigu (pitanje 3).
Imate opciju da a) spasite životinju, ponovo je istrenirate i
udomite drugdje, ili b) eutanazija.
Primjer 2.
Mladi pas sa separacijskom tjeskobom koji žvače sve što
može dohvatiti u kući kada vlasnik ode. Vlasnik je zatvarao
psa u kutiju, gdje je živio čitav dan dok je vlasnik na poslu,
te cvilio i uznemiravao komšije.
1. Vlasnik je voljan uložiti vrijeme da pomogne psu, ali ne
zna šta da uradi. U tom slučaju, pomozite vlasniku da
razumije separacijsku tjeskobu i naučite vlasnika kako
istrenirati psa da prevaziđe problem. Ovo će zahtijevati
strpljenje i poznavanje tehnika treniranja.
2. Vlasnik je voljan uložiti vrijeme da pomogne psu, ali ne
poznaje nikoga ko bi ga mogao podučiti tehnikama
upravljanja bihevioralnim problemima, kako bi se
pomoglo psu da prevaziđe problem. Pas živi u kutiji,
izoliran je, kvalitet njegovog života je loš i tjeskoba
postaje gora uslijed izolacije koju trpi. Komšije se
žale i vlasniku prijeti opasnost od napuštanja psa.
Možete pokušati priuštiti nešto bolje od kutije u kojoj
će pas živjeti ili nastojati da vlasnik, ili neki drugi član
domaćinstva, ostane sa psom kod kuće. Kao alternativa,
razmotrite opciju udomljavanja psa. Samo ako ove opcije
ne uspiju, razmotrite eutanaziju.
3. Vlasnik je frustriran, tuče psa, što psa čini još anksioznijim
i uznemirenijim. Sada imamo bihevioralni problem i
neuspjelu brigu (pitanje 3). Imate opcije a) da spasite
životinju i udomite je kod nekoga ko je u stanju i ko se želi
brinuti o psu na prikladan način, ili b) eutanazija.
Algoritam 3: Eutanazija uslijed neuspjele
brige
„ Adekvatna briga je definisana kao resursi (npr. hrana. voda,
prebivalište i zdravstvena njega) i neophodna društvena
interakcija koja će ispuniti psihološke i fiziološke potrebe
koje su potrebne za prihvatljiv nivo zdravlja i dobrobiti.
„ Da bi osigurali
1. Prikladna hrana i voda kako bi životinja održala dobro zdravlje.
2. Stambeni uvjeti kako bi se životinja zaštitila od vremenskih
prilika, da se obezbijedi čisto, mekano područje za spavanje
i područje u kojem se životinja može kretati i ispoljavati
normalno ponašanje.
3. Bihevioralno upravljanje:
Î prikladno društveno okruženje, npr. ljudska obitelj i druge
životinje
Î dovoljna tjelovježba
Î trening kako bi se spriječili bihevioralni problemi, koristeći
metode pozitivnog utvrđivanja
Î pas koji se loše ponaša ukazuje da nešto nedostaje u brizi
životinje ili u njenom okruženju, ili da ima medicinsko
stanje koje uzrokuje abnormalno ponašanje –treba
nastojati otkriti koji su to nedostaci, te ih pokušati ispraviti
na human način.
Î Spriječite oboljenja: vakcinacija, dehelmintizacija, prikladna
ishrana, vježba, bihevioralno upravljanje.
Î Potražite prikladnu veterinarsku brigu ako je životinja
bolesna.
Î U mnogim slučajevima, preporučljivo je sterilizirati
ljubimce kako bi spriječili neželjene kučiće i mačiće,
spriječili ili upravljali bihevioralniml conditions.
„ Resursi za spašavanje, rehabilitaciju i udomljavanje uključuju:
1. privremeni dom za životinju–prihvatilište ili volonter skrbnik
2. stručnost, vrijeme i novac kako bi se medicinska stanja tretirala
prikladno
3. stručnost, vrijeme i novac kako bi se upravljalo bihevioralnim
problemima prikladno
4. osoblje, vrijeme i novac kako bi se udomila životinja i kako bi
se pratila u novom domu, kako bi se osigurala prikladna briga.
„ Kriterij za prikladnog skrbnika kod kojeg možete udomiti
životinju uključuju:
1. sposobnost da se osigura svih pet gore navedenih kriterija
2. sterilizacija/kastracija životinje je strogo preporučljiva
3. razumijevanje ‘odgovornog vlasništva ljubimaca’
4. nekoga ko ne koristi životinje za borbu/hranu/eksperimente
5. prepuštanje životinje prihvatilištu ako se ne može pružiti
prikladna njega
6. trajnu identifikaciju životinje (kao dodatak mikro čipu) npr. na
ogrlici i ušnoj markici
7. nekoga ko poštuje lokalne zakone/propise/uredbe, npr.
registraciju i licenciranje
8. nekoga ko ne smije imati krivični dosje zlostavljanja životinja ili
ljudi.
„ Često procjenjujte situaciju dok ne budete ubijeđeni
da će se vlasnik prikladno brinuti o životinji. Ponovna
procjena bi se trebala raditi dva puta sedmično, potom
jednom sedmično, potom mjesečno dok ne procijenite
da je situacija pod kontrolom. Ako postoje pokazatelji
koji ukazuju da vlasnik nije u stanju održati prihvatljive
uvjete za njegu životinje, ponovo procijenite situaciju
koristeći lijevu stranu algoritma, pretpostavljajući da će biti
potrebno spasiti ili udomiti životinju.
Primjer 1.
Pas konstantno živi svezan kratkim lancem uz zid. Mora
spavati i vršiti nužde u istom području i ne izlazi u dnevne
šetnje. Za sklonište ima komad drveta naslonjenog uza
zid. Nekada ima vodu za piće, ali je ona uglavnom prljava.
Jednom dnevno dobija rižinu kašu i ponekad ostatke
vlasnikovog jela. Životinja je mršava, prljava i prekrivena
krpeljima. Jednom godišnje ostane skotna (dok je vezana
za zid) i podiže štence svezana za zid, bez dodatne vode
i hrane kako bi održala laktaciju. Ovo je očigledno slučaj
neuspješne njege. Ova životinja mora biti spašena, ili
vlasnici moraju biti podučeni – i potom promatrani –
kako da se pravilno brinu o psu.
Primjer 2.
Psa drže zaštitari fabrike radi pomoći oko čuvanja tog
područja. Stražari ga ponekad hrane (ne dnevno) ostacima
njihovog jela. Pas uglavnom preživljava od hrane koju
pronađe na ulicama. Ima jak kašalj, vrlo je mršav i spava
u kanti za smeće pokraj vrata tvornice. Kada vidi stražara,
naježi se, a stražari ga često šutaju. Ovo je slučaj neuspjele
brige i životinja mora biti spašena.
‘Zadružni pas’ kao što je ovaj, je često zapušten, jer niko ne
preuzima odgovornost za prikladnu brigu.
Nasta...
29
Primjer 3.
Mačku drže svezanom za zid tokom čitavog dana. Hrane je
kašom jednom dnevno. Ovo je slučaj neprikladnog
starateljstva. Ovu životinju je potrebno spasiti, a vlasnici se
moraju podučiti – i potom pratiti – kako da se brinu o mački.
Primjer 4.
Mačka počinje urinirati po vlasnikovom krevetu. Vlasnik
odvede mačku veterinaru koji ne može pronaći nikakva
medicinska stanja kod mačke. Mačka nastavlja ispoljavati
takvo ponašanje. Vlasnik je toliko iznerviran da počinje
bacati mačku po sobi. Ovo je slučaj bihevioralnog problema
i neuspjele brige. U ovom slučaju, vlasniku treba
pomoći da identifikuje uzrok tog ponašanja i da upravlja
problemom. Ako on/ona to ne želi uraditi, mačka treba biti
spašena.
30
Reference i resursi
Arluke, A. (2003), The state of the animals II, ISBN 0-9658942-7-4
Asilomar Accords, www.asilomaraccords.org
Beaver, BV., et al (2001), Report of the AVMA panel on euthanasia, J. Am. Vet. Med. Assoc. 218:688. www.avma.org/
resources/euthanasia.pdf
Companion Animal Welfare Council (2009), Report on welfare assessment www.cawc.org.uk/reports HSI, Euthanasia, www.
hsi.org/about/how_we_work/local_empowerment/training/euthanasia.html
IFAW, Companion animal field manual - Primary veterinary health care standards
www.ifaw.org/Publications/Program_Publications/Companion_Animals/asset_upload_file726_61605.pdf
Loeffler, K., IFAW China (2009), Euthanasia algorithm - Designed for companion animal veterinarians and animal shelters
(not published)
Rogers, S., WSPA, Participatory development of euthanasia strategy in shelters (not published)
WSPA guidance, Methods for the euthanasia of dogs and cats: comparison and recommendations, www.icam-coalition.org
31
World Society for the Protection of Animals
222 Gray’s Inn Road
London WC1X 8HB
United Kingdom
T: +44 (0)20 7239 0500
E: [email protected]
W: www.wspa-international.org
Humane Society International
2100 L Street NW
Washington D.C. 20037
United States of America
T: +1 (202) 452 1100
W: www.humanesociety.org
International Fund for Animal Welfare
411 Main Street
PO Box 193
Yarmouth Port
MA 02675
United States of America
T: +1 (508) 744 2000
W: www.ifaw.org
Royal Society for the Prevention of Cruelty to Animals
Wilberforce Way
Southwater
Horsham
West Sussex RH13 9RS
United Kingdom
T: +44 300 1234 555
W: www.rspca.org.uk
Alliance for Rabies Control
54-66 Frederick Street
Edinburgh EH2 1LS
United Kingdom
E: [email protected]
W: www.rabiescontrol.net
World Small Animal Veterinary Association
W: www.wsava.org
Download

dobrobit životinja kao osnov za eutanaziju pasa i mačaka i razvoj