ČASOPIS SMJERA PREDUZETNIŠTVO
www.preduzetnistvo.ef.ac.me
BROJ 3 / JUN 2010.
Riječ dekana
Umjesto uvoda:
Doc. dr Milorad Jovović
Poruka budućim ekonomistima
Z
namo da se nije lako opredijeliti za buduću
profesiju. Ta odluka će u bitnoj mjeri trasirati Vaš
budući život. Zato vam preporučujemo da dobro
razmislite i da SAMI odlučite.
OREDIJELJUJUĆI SE ZA EKONOMSKI FAKULTET, stekli ste šansu da postanete uspješni privrednici, državnici,
menadžeri, biznismeni, brokeri, preduzetnici, specijalisti
za bankarsko i berzansko poslovanje, eksperti za reviziju,
računovodstvo i slično, jednom riječju OBRAZOVANI, SPOSOBNI I PREDUZIMLJIVI članovi društva pred kojima se
otvaraju svi horizonti.
Ekonomski fakultet insistira na NAJVIŠIM STANDARDIMA
OBRAZOVANJA. Obrazovanja, koje počiva na: otvorenosti
i integrativnosti; fleksibilnom i konkurentskom pristupu;
pozitivnom stavu i optimistističkom duhu u procesu razvijanja kritičke svijesti studenata.
Radi Vas, Ekonomski fakultet organizuje modernu nastavu, prožetu učenjem stranih jezika i informatičkim
obrazovanjem. Za one koji ne mogu svakodnevno pratiti
nastavu, organizovali smo izvodjenje dijela nastave po sistemu učenja na daljinu (distrance learning) korišćenjem
najviših evropskih obrazovnih standarda i najsavremenije
kompjuterske opreme.
Razgranata MEĐUNARODNA SARADNJA (Beč, Ljubljana,
Rim, Udine, London...), otvara prostor da dio studija završite na najboljim evropskim univerzitetima. Takođe ako
želite, možete praćenjem dijela nastave po programu Ekonomskog faluteta iz Nice, po završetku studija, uz diplomu
Ekonomskog fakulteta iz Podgorice dobiti i diplomu ovog
prestižnog francuskog fakulteta.
Pri svemu tome, zahvaljujući studentskim organizacijama, studiranje na Ekonomskom fakultetu, nudi BOGAT
STUDENTSKI ŽIVOT, PUN PUTOVANJA, DRUŽENJA, LJUBAVI i svih ostalih akademskih draži.
Pored toga, Ekonomski fakultet Vam omogućava i biznis
praksu u renomiranim kompanijama pomažući Vam da
gradite poslovne mreže drugačijih, inovativnih, efikasnih
i preduzimljivih.
Zato, nastavite svoju edukaciju stičući znanja i vještine
koje obezbjeđuju sigurno mjesto u društvu onih koji svoju
sadašnjost pretvaraju u svoju budućnost.
Ž
ivimo u turbulentnim vremenima koja sa sobom
nose permanentne reforme. Ponekad su reforme suštinske i dubinske a nerijetko površne i kozmetičke. Nekad
posluže političkim elitama za brzo sakupljanje poličkih
poena, a nerijetko i za raskid sa prethodnim sistemom
vrijednosti i načinom razmišljanja. Da li je ekonomski
sistem moguće mijenjati suštinski, zadržavši neke elemente bića prethodnog sistema koji je u biti imao samoupravljanje, društvenu svojinu i državu kao alokatora
resursa? Protokom dvodecenijske, značajno usporenije,
tranzicije kao da je i dalje na sceni čitav sistem vrijednosti koji je imanentniji vremenima prije rođenja najvećeg
broja čitalaca ovog teksta nego sadašnjim i vremenu u
kome će oni biti kreatori i oni koji implementiraju ukupne
politike koji će im definisati kvalitet života.
Stoga je važno da budućnost pripadne profesionalcima
na svim poljima u pravom smislu tog fenomena. Vrijeme
koje je za nama, a djelično i sadašnjost objeležava lični
marketing (kao personalno podizanje ljudskog resursa na
viši nivo od realno pripadajućeg). Umjesto ekspertskog
znanja i vještina na sceni, nerijetko budu, samoreklameri bez CV-ja i sa malo rada ali sa veoma respektabilnom
zastupljenošću u papirnim i elektronskim medijima.
Marketinški aspekt “Ja, pa ja” ili “Prvi, ja do njega” napajan višedecenijskom epikom kao da ne mogu da potru
internet i društvene mreže. Stiče se utisak da je inercioni
pristup fenomenu teško zaustaviti ali ga i moguće usmjeriti iz pogrešnog u pravom smjeru. Reference, rad, rezultati i profesionalizam mnoge treba da preporuče tržištu
ljudskih resursa u segmentu ekonomije, menadžmenta,
biznisa, politike, prava, kulture, umjetnosti,sporta... Isto
bi trebalo da je kriterijum za biznis asocijacije, sindikate,
nevladin sektor...
Kako nas prepoznaju kao ljudski resurse inostrani investitori? Teško da ćete naći u kompanijama koje su sa rejtingom zaposlenog građanina Crne Gore medijski eksponiranog van kompanijske prezentacije i sajta. Zašto? Zato
što oni predano rade svoj posao u Telenoru, Daido metalu,
Splendidu, Maestralu, bankama, osiguravajućim kućama,
lizing kompanijama... Oni permanentno rade na svojoj
edukaciji, stičući nova znanja i vještine kojim uvećavaju
kvalitet i vrijednost svog resursa. Time i njihova cijena rada
raste i poboljšava im se pozicija na tržištu rada. To su profesionalci koji su uvijek spremni na promjene i cjeloživotno
učenje... Možda je to i rezultat pozitivne selekcije koju provode inostrane kompanije i institucije koje umjesto “tradicionalnog“ pristupa izboru najboljih profesionalaca imaju
pozitivnu selekciju, seriju testova i probni rad.
O profesionalcima, amaterima i još po nečem...
Doc. dr Dragan Lajović
Takva klima ne postoji u kompanijama u mješovitoj svojini, mikro, malim i srednjim preduzećima, vladi, lokalnim
upravama, agencijama i ostalim institucijama...Tamo su
sa najmanjom količinom stvaralačkih argumenata i profesionalizma oni koji štite tzv. radnička prava pri čemu
su decibeli, minutaža u elektronskim medijima, prostor
u papirnim i na portalima direktno proporcionalni neradu u amaterskom pristupu poslu. Takvom selekcijom se
biraju razni lideri i “liderčići” čiji je profesionalni rejting
obrnuto proporcionalan osnovnom zanimanju i referencama a da o permanetnoj inovaciji znanja i vještina
i ne govorimo. Stiče se utisak da sve potiče od selekcije
kroz obrazovanje od osnovnog studija do najviših akademskih zvanja. Tako je i autor ovih redova bio u prilici
da se tokom svoje nastavničke karijere uvjeri da najbolji
studenti rade svoje seminiraske radove, pišu eseje, učestvuju u pisanju case study-a i polažu kolokvije i ispite...
Oni drugi su uvijek u centru pažnje saradnika, profesora,
uprava fakulteta i univerziteta i to ih čini prepoznatljivim. Oni se uvijek samokandiduju i opšta nezainteresovanost efikasnih studenta ih čini sigurnim demokratskim
pobjednicima na studentskim izborima.
Da li je kriza donijela nešto dobro sa sobom? Sigurno da
jeste. I da se na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu rada nijesu snašli oni koji imaju personalni marketing
već oni koji imaju prepoznatljiv proizvod koji obezbjeđjuje
satisfakciju akcionarima (bolje reći stejkholderima). Je li
negativna selekcija uslov da prosječni opstaju ili pak najbolji nijesu pronašli svoju tržišnu nišu? Ili pak, oni koji su
već na nekim pozicijama (nauci, politici, biznisu, kulturi...)
ne dozvoljavaju najboljima da dobiju šansu. A bez šanse
je teško i u sportu očekivati uspjeh. Stoga uspješne treba
prepustiti uspjehu koji se na ovim prostorima mnogo manje diže na pijedestal sistema vrijednosti u odnosu na neuspjeh i prosječnost koji su dio tradicionalnog mentaliteta.
Dio tog tradicionalnog mentaliteta su i amaterski pristup
u politici, ekonomiji, kulturi, umjetnosti.... (teško da postoji
zemlja u kojoj ljudi više govore sa velikom ubjedljivošću o
fenomenu koji veoma malo i nimalo ne poznaju). Otuda i
visoko procentualno učešće u odnosu na broj stanovnika
(da ne kažem u odnosu na broj diplomiranih studenata
određene vokacije) manje i više zavisnih analitičara, lokalnih i globalnih političara, univerzalnih poznavalaca svega
i svačega... Riječju – EKSPERATA. Možda se amaterizam jedino zadržao u svom izvornom biću kod kulturno-umjetničkih društava i prema tom dijelu nacionalne kulture treba imati puno poštovanje. Ali ako sa tom logikom amateri
postaju donosioci odluka i kretori sistema onda sistem
stagnira ili se vraća unazad a amateri napreduju...
Ukoliko se nastavi trend barijera šansi prema
najboljima, najefikasnijima, profesionalcima
onda oni traže svoju šansu na drugim tržištima.
A Crna Gora je deficitarna ljudskim resursima da
bi ih se tako lako odricala. I ona sa četvorogodišnjim trajanjem državnosti treba da umjesto epike, gusala i tradicije (iako ih ne treba zaboravljati) baštini informatičku infrastrukturu i ekonomiju
znanja jer je to vodi ekonomiji prosperiteta i bilansu samoizdržavanja. I svaki građanin kreira svoju sudbinu. Neko
kao profesionalac, neko kao amater... zavisno od resursa
koji su mu na raspolaganju i koje je tržište valorizuje. Sloboda izbora svakog pojedinca je da li će se naći u društvu
profesionalaca ili amatera. Vjerujem da će naši studenti u
ovom slučaju biti bez dileme...
Sadržaj
Poljoprivreda je naša razvojna šansa
Ekonomska kriza i investicije u znanje
Po receptu majstora sa Harvarda
Ričard Senet «Kultura novog kapitalizma»
IMTA Alumni goes to Romania
GEM projekat Crna Gora
A team from Singapore wins the Challenge
Kako sam unaprijedila nastavni program iz Ekonomike
Hej Šan na Expo-u 2010.
Respekt, ali ne na svoju štetu
Preduzetničke studentske organizacije
Regionalne master studije iz preduzetništva
Agencija za nadzor osiguranja
Investiciono razvojni fond CG
Posjeta studenata preduzetnistva Baru
Najbolji Biznis planovi
Gostujuće predavanje
I feel sLOVEnia
Od mašte do inovativnih rješenja
Podgorica In Your Pocket
Ko će zaposliti Facebook pijanice?
Montenegro, Monaco and Business Fundamentals
Od eGovernment-a do eDemokratije
Razvoj društveno odgovornog poslovanja u Crnoj Gori
Anketa studenata
Menadžerijada 2010
Distance Learning
Izdavač
Ekonomski fakultet Podgorica
Glavni i odgovorni urednik
Doc. dr Dragan Lajović
Uređivački kolegijum
mr Vladimir Vulić / mr Nikola Vulić
mr Nemanja Nikolić / mr Radivoje Drobnjak
[email protected]
Štampa MONTCARTON d.o.o.
4
6
11
12
14
15
17
18
19
21
22
26
30
32
34
35
35
36
37
38
39
40
42
44
45
49
50
Poljoprivreda je naša razvojna šansa1
Prof. dr Božo Mihailović, Predsjednik Savjeta Unije poslodavaca Crne Gore
U
I
II
uslovima djelovanja ekonomske krize svaka zemlja treba da traži ona rješenja, koja odgovaraju
njenim specifičnostima: ljudskim i prirodnim resursima, proizvedenom društvenom bogatstvu i ciljevima koje treba postići. Njihovim kombinacijama se nastoje ostvariti pozitvni efekti za brže savladavanje
krize. Smatramo da je poljoprvreda jedan od potencijalno atraktivnih sektora za preduzetništvo i razvoj
na novim osnovama.
Crna Gora treba da se, u savladavanju krize okredne tzv. realnom sektoru, medju kojim komponentama poljoprivredi
pripada jedno od vodećih mjesta, pa čak i inicijalno. Pojedini njeni segmenti (ratarstvo, npr, mogu dati efekte i za
pola godine). Čini se da stara narodna izreka: „nema hljeba bez motike“, treba da dobije svoju modernu afiramciju,
primjerenu savremenim znanjima i tehničko-tehnološkim mogućnostima u ovoj oblasti. Zato treba da koristimo
domaću pamet, zajedno sa iskustvima drugih. Poljoprivreda, na novim osnovama, je snažan generator skladnog
regionalnog razvoja i uklanjanja regionalnih razlika. Slogan: „poljoprivredom do bogatog društva“, može da bude
vodilja u njenom daljem razvoju i vodjenju i strategija i parcijalnih politika.
III
I pored značajnih pomaka, koji se vode sa držvanog nivoa, kao segmenta ekonomske politike u poljoprivredei, postoji značajan prostor za pokretanje postojećih resursa i stvaranja novih. Ti resursi su u svim granama poljopirvrede.
Neki od njih su znatno ruinirani (pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u urbano, gubljenje tradicionalnih zanata u
ovoj oblasti) i dr. No, da bi sagledali stanje u ovoj oblasti treba se osvrnuti na neke važne statističke pokazatelje. Svi
oni su dati prema Statističkom godišnjaku Monstat, 2009. godine.
Statistički se poljoprivreda vodi zajedno sa lovom, šumarstvom i ribarstvom i učestvuje u stvaranju BDP oko 6,5%.
Činjenica o zajedničkom praćenju sa navedenim djelatnostima onemogućava egzaktan zaključak o njenom stvaranom doprinosu u stvaranju GDP. Pa i pored toga, a na osnovu raspoloživih podtaka, može se izvesti zaključak da
njihovo učešće nije adekvatno potencijalima koje ima Crna Gora.
Precizan broj ljudi koji, na direktan ili indirektan način „žive“ od poljoprivrede statistika nije do sada utvrdila. Ukupan
broj zaposlenih u poljoprivredi u 2008. godini je 996 radnika, od čega u prduzećima 947 i zadrugama 47. radnika.
U 2008. godini lančani index ukupne poljoprivredne proizvodnje je bio 110. Posebno su imale rast biljna proizvodnja,
ribarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo (izmedju 120 i 124). Privatna gazdinstva su imala rast takodje od 10%. Obradive
povrsine iznose 516. hilj. Ha i smanjene su u odnosu na 2004. godinu za oko 2.000ha. Od toga su privatna gazdinstva
imala 348.hilj ha ili 68%. ; oranice i bašte su u istoj, tj. 2008. godini bile zastupljene sa 45.hil. ha ili svega 8,7%. Požnjevene površine pšenice su u istoj godini iznosile svega 826ha; raži oko 200h i ovsa oko 220ha, ječma 787ha itd!
Od 2004 do 2008 godine broj goveda je smanjen sa 116 hilj. na 100. hilj ili 6.000 komada, ovaca sa 256. hilj. Na 209.
hiljada. Ili za 47.000 i td.
U 2009. godini poljoprivreda je, za razliku od većine grana (navedimo samo da je industrijska proizvodnja imala
negativnu stopu rasta od oko 30%) poveća obim aktivnosti.
4
Svakako treba pozitivnim ocijeniti citavi spektar aktivnosti koji se vodi poslednjih nekoliko godina u oblasti poljoprivrede, kao što su: agro budžet (koji u 2010 godini iznosi 18,7 mil. eura), razni oblici budžetske podršle, stimulacije,
Strategija razvoja u ovoj oblasti, nacionalni programi i dr., ali dugorčni negativistički odnos prema poljoprivredi traži
vrijeme za „ispravaljanje“. Sjetimo se nekih od parola: „svi u industriju“, „ uči sine da ne bi radio“ i sl. Zahvaljujući ogromnim migracijama, izgubljeni su mnogi tradicionalni „ZANATi„, po kojima smo bili prepoznatljivi u Crnoj Gori. Kao
rezultat toga imamo činejnicu da je poljoprivreda bila jedan od rijetkih sektora, koji je u prošloj godini zabilježio rast.
Zato jedna od ključnih državni strategija mora biti: Povećanje obima i promjena strukture poljprivredne proizvodnje.
1
Osnov ovog teksta predstavalja Uvodno izlaganje na Sjednici Savjeta, posvećenog poljoprivredi, marta 2010.
IV
Crna Gora treba da donese više nacionalnih strategija u pojedinim oblastima poljoprivrede, kako bi potencijalni nosioci biznisa imali orijentir za njihove poslovne odluke.Kamatne stope moraju biti diferencirane i znatno nieže, a razliku
da plati država! Podsticajne mjere moraju biti stalno prisutne, sve do bespovranih sredstava, samo da se neki oblici
proizvodnje, za koji postoji tržišna tražnja, pospiješe i razviju. U tome je sprega nauke sa biznisom neophodna. Poluga:
poljoprivreda-turizam, kao zajedničkni nacionalni biznis, mora biti zajedno sa s malim i srednjim preduzećaima okosnica budućeg privrednog razvoja.Naročito taj pravac treba da dodje do izražaja u oblasti ruralnog rturizma, za koji
je Sjeverni dio Crne Gore, a polazeći od svjetskih trendova u razvoju turzma, prosto predodredjen, narodski rečeno
„Bogom dat“. Organski proizvodi ostvaruju 3-5 puta veću prodajnu cijenu od onih koji to nijesu. Radionice, na kojim će
biti obrazovani ljudi za razne oblike i kvalitete proizvodnje, treba da budu inicijalna kapisla razvoja u ovoj oblasti.
V
Vrijeme ekstenzivne poljoprivrede je prošlost! Zato se mora ostvariti tzv. lanac proizvodnje i prometa, počev od primarne poljoprivredne proizvodnje, do savremene tehnologije, ambalaže, pakovanja i deklaracija o proizvodu. U tom
procesu doći će do brendiranja pojediih autohtonih proizvoda, ali ne kao deklarativno izražavanje, već kao rezultat
sazrijvanja i prcesa i prepoznavanja proizvoda od strane potrošača. Povezivanje proizvodjača i trgovaca u klastere
vodiće njhovoj ukupnoj efikasanosti i potpunijem zadovolajvanju potreba stanovništva.
VI
Država mora zaštititi domaće proizvodjače ne od konkurencije, već od dampinga koji je bio prisutan kod nekih
poljoprivrednih proizvoda (krompir, paradajz i dr.). Proizvodjač mora da unaprijed ima informacije o plasmanu, za
koji mu, pod odredjenim uslovima, garantuje država! Sve više treba kopirati agrarnu politiku u razvijenim zemljama,
posebnu zbog našeg stava o ulasku u EU i harmonizacije zakonodavstva u ovoj oblasti.. Naša agrarna reforma i restrukturiranje u poljoprivredi treba da bude kontinuirani zadatak, bez vremenskog ograničenja.
VII
Država treba da vodi računa o strategijskim aktivnostima u ovoj oblasti, medju kojima su važni Strateški pravci
razvoja1 i to:
a. Povećanje obima poljoprivredne proizvodnje.
b. Poseban akcenat staviti na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje na sjeveru Crne Gore.
c. Podržati investicije u razvoj sela, uključujući infrastrukturu.
d. Dati punu podršku razvoju voćarstva, podizanju novih vinograda i posebnu pažnju obratiti na očuvanje i revitalizaciju maslinarstva.
e. Jačati razvoj biljne proizvodnje posebno povrtarstva i voćarstva i razvijati dobru tržišnu infrastrukturu čime bi se
stvorila mogućnost skladištenja i čuvanja svježih proizvoda, kao i njihov plasman kroz duži vremenski period.
f. Intenzivirati proizvodnju u zaštićenom prostoru (plastenicima) čime se umanjuju rizici nepovoljnog spoljnog
uticaja i stvara mogućnost proširenja proizvodnje različitih kultura.
g. Povećati stočni fond.
h. Poboljšati konkurentnost modernizacijom proizvodnje.
i. Podsticati razvoj proizvodnje kod porodičnih gazdinstava putem različite investicione podrške radi stvaranja
zdrave konkurencije na domaćem tržištu, poboljšanja kvaliteta proizvodnje, očuvanja proizvodnje tradicionalnih proizvoda kojima se ujedno može obogatiti turistička ponuda.
VIII
Kako riješiti problem neobradivih površina? To je veoma složen problem. Državni cilj mora biti da se resusi koriste. U
tom smislu treba organizovati okrugle stolove uz prisustvo domaćih i stranih eksperata. Ali, evo i jedne od ideja: za
neobradjenu površinu platiti višestruko veći porez. Vlasnik može dati zemljište u zakup i biti oslobodjen poreza. On
može zemlju dati u zakup ili besplatno korišćenje državi, koja će je dati nosiocu proizvodnje. Tako će izbjeći plaćanje
poreza. Komisije ( ili neka druga državna tijerla) na nivou lokalnih zajednica će evidentirati proizvodnju.
Na kraju, generalni stav može da bude da naši poljoprivredni resursi koji, za sada, nijesu dovoljnio iskorišćeni, jedna
od snažnih poluga razvoja Crne Gore, ne samo za izlazak iz krize, nego i oslonac za gradjenje bogatog društva, kome
treba svi da težimo..
1
Preporuke Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku u 2010. godini, CBCG, 2010.
5
Ekonomska kriza i investicije u znanje1
dr Maja Baćović
Abstract
S
tabilan dugoročni ekonomski rast danas
najrazvijenijih zemalja u svijetu posledica je
snažnog tehnološkog progresa i visokog nivoa
ulaganja u obrazovanje. Globalizacija svjetskog tržišta učinila je da najrazvijeniji postavljaju standarde, ne samo kvaliteta proizvoda
već i troškova proizvodnje i poslovanja. Primjena savremenih tehnologija u manje razvijenim ekonomijama podstaknuta je rastom FDI i izmještanjem proizvodnje (outsourcing).
Ipak, bez obzira na izazove sa kojima se ekonomisti suočavaju danas, ne treba zaboraviti fundamentalne principe koji su obezbijedili stabilan dugoročni rast razvijenim ekonomijama.
Determinante ekonomskog rasta
Ekonomski rast determinisan je nizom faktora, koji kroz
set institucija, politika i ostalih varijabli opredjeljuju
nivo produktivnosti. Nivo produktivnosti uslovljava
nivo dohotka, tj. standard građana.
Izvori rasta mogu se grupisati u tri kategorije1:
Globalna finansijska kriza rezultirala je smanjenjem
investiranja i zaposlenosti na globalnom nivou ali i
smanjenjem rashoda za investicije u humani kapital i
istraživanja na nivou pojedinih država. Može li ekonomija ostvariti pozitivne stope rasta u dugom roku na
sve konkurentnijem globalnom tržištu bez unapređenja kvaliteta postojećih proizvoda, proizvodnje novih,
i unapređenja tehnologija koje će uticati na veću cjenovnu konkurentnost i osvajanje novih tržišta? Ukoliko domaća ekonomija ima nizak nivo štednje i investicioni potencijal, kako privući strane investicije ako
domaće tržište radne snage nije konkurentno?
Ključne riječi: Razvoj, Znanje, Humani capital, Produktivnost
Uvod
Globalna ekonomija se suočava sa krupnim izazovima,
možda čak i najvećim u poslednjih nekoliko decenija.
Finansijska kriza, inicijalno nastala u SAD-u, veoma
brzo se prenijela na sve ekonomije svijeta. Ekonomska
recesija je pravilo, a ne izuzetak u 2009. godini, i mjereno promjenom BDP-a na svjetskom nivou, ostvaren je
pad od 2.5%. Potrošačka tražnja opada, izvoz takođe,
strane direktne investicije su značajno redukovane,
nezaposlenost raste ali i intenzitet protekcionističkih
mjera. Dodatno, finansijska nelikvidnost je u manjoj
ili većoj mjeri problem sa kojim se suočavaju svi ekonomski akteri.
U svijetlu novih dešavanja, donošenje ekonomskih odluka i definisanje strategija postalo je izazov. Širom svijeta aktivna uloga države raste, slučajevi nacionalizacije
banaka su sve češći, subvencije i intervencije države u
ekonomiji postaju praksa.
1
6
Izvod i rada za skup: Kriza i razvoj, IDN, Beograd, jun 2010
1. Determinante značajne za ekonomije čiji je rast
uslovljen korišćenjem faktora proizvodnje;
2. Determinante koje utiču na rast preko rasta efektivnosti;
3. Determinante koje putem inovacija podstiču rast.
U prvu grupu spadaju sledeće komponente: institucije,
infrastruktura, makroekonomska stabilnost i zdravstvo i
osnovno obrazovanje.
Rastu efektivnosti doprinose: visoko obrazovanje i obuka, efikasnost tržišta roba, efikasnost tržišta rada, finansijsko tržište, tehnološki razvoj i veličina tržišta.
Inovacije (istraživanja i razvoj) i sofisticiranost poslovanja jesu faktori rasta razvijenih zemalja.
Značaj ovih komponenti je različit u različitim stadijumima ekonomskog razvoja. Prema klasifikaciji WEF-a2,
u prvoj fazi razvoja ekonomije (BDP pc <2,000 $), dominantni izvori rasta pripadaju grupi faktora proizvodnje.
Dostizanjem nivoa BDP pc od 3,000-9,000 $, determinante efektivnosti opredjeljuju rast. Inovativni faktori
dobijaju na snazi u ekonomijama u kojima je BDP pc
veći od 17,000 $. Ekonomije koje se nalaze na nivou
između definisanih grupa, smatraju se trazicionim zemljama.
Ekonomija Crne Gore, sa BDP pc približno od 7,000 $
(2009), pripada grupi zemalja na čiji rast presudno djeluju determinante koje će opredijeliti rast efikasnosti.
Slična je situacija i sa ostalim ekonomijama u regionu.
U ovom radu se analiziraju sledeće determinante koje
doprinose ekonomskom rastu preko rasta efektivnosti, i to:
Tipologija prisutna u analizi konkurentnosti ekonomija koju sprovodi Svjetski ekonomski
forum
World Economic Forum
1
2
1. Visoko obrazovanje i trening. Kvalitetno visoko obrazovanje i obuka su ključni faktor koji omogućava ekonomijama da se pomjere sa nivoa jednostavnih proizvodnih procesa i primarnih proizvoda. Ovo naročito dolazi do
izražaja u globalizovanoj ekonomiji, gdje se rast dešava u onim sredinama u kojima visoko stručni i obrazovani
pojedinci imaju mogućnost brzog prilagođavanja neprekidnim promjenama na tržištu. Uočava se značaj kontinuiranog osposobljavanja zaposlenih i koncepta doživotnog učenja.
2. Tehnološka opremljenost i korišćenje tehnoloških dostignuća. Tehnološke promjene i inovacije koje doprinose rastu produktivnosti su galopirajuće. Izazov zemalja u razvoju je da imaju potencijal da prihvate i koriste nove
tehnologije, i prednosti njihove upotrebe ugrade u rast produktivnosti, a zatim i rast dohotka.
Znanje i ekonomski rast u teoriji i praksi
Ekonomska teorija pruža niz dokaza koju ukazuju na snažnu vezu između ekspanzije naučnog i tehničkog znanja
koje omogućava rast produktivnosti i stabilan rast dohotka u dugom roku. G. Becker ukazuje na značaj investiranja
u humani kapital (obrazovanje,
obuka teorija
i usavršavanje
zaposlenih)
rastukazuju
produktivnosti
i dohotka.
Ekonomska
pruža niz
dokaza za
koju
na snažnu
vezu D. Romer (2001),
u analizi uticaja akumulacije
znanja na ekonomski
ukazuje na
mogućnost
je jedan od rast
razloga niskog nivoa
izmeñu ekspanzije
naučnog rast,
i tehničkog
znanja
koje da
omogućava
produktivnosti
stabilannjihovo
rast dohotka
u dugom
roku.
Becker tehnologija.
ukazuje na
dohotka manje razvijenih
zemaljai upravo
neumijeće
korišćenja
većG.
razvijenih
značaj investiranja u humani kapital (obrazovanje, obuka i usavršavanje
zaposlenih) za rast produktivnosti i dohotka. D. Romer (2001), u analizi uticaja
Iskustvo pokazuje akumulacije
da sve zemljeznanja
koje bilježe
stabilne stope
ekonomskog
rasta investiraju
značajna
na ekonomski
rast, ukazuje
na mogućnost
da je jedan
od sredstva u obrazovanje i obuku radne
snage.
razloga
niskog nivoa dohotka manje razvijenih zemalja upravo njihovo
neumijeće korišćenja već razvijenih tehnologija.
Iskustvo
zemljeobrazovanja
koje bilježe
Empririjski nalazi E. Denisona
(1985)pokazuje
pokazuju da
da jesve
rast nivoa
radnestabilne
snage u stope
SAD doprinio četvrtini
ekonomskog rasta investiraju značajna sredstva u obrazovanje i obuku radne
ukupnog ekonomskog
rasta ostvarenog u periodu od 1929-1982.
snage.
Empririjski nalazi E. Denisona (1985) pokazuju da je rast nivoa
obrazovanja radne snage u SAD doprinio četvrtini ukupnog ekonomskog rasta
ostvarenog u periodu od 1929-1982.
Trendovi ulaganja u znanje i produktivnost
Produktivnost i BDP per
capita ulaganja
su u direktnoj
vezi.i Stoga,
ekonomski razvoj je moguć jedino ukoliko dođe do rasta
Trendovi
u znanje
produktivnost
produktivnosti.
Produktivnost i BDP per capita su u direktnoj vezi. Stoga, ekonomski
razvoj
je
moguć jedino
ukolikorastom
doñe do
rasta produktivnosti.
Investicije u znanje su prvenstveno
motivisane
produktivnosti,
kroz inovacije koje unapređuju postojeću
Investicije u znanje su prvenstveno motivisane rastom produktivnosti,
tehnologiju, edukaciju
zaposlenih
i
korišćenje
dostignuća
informacionih
tehnologija.
kroz inovacije koje unapreñuju postojeću tehnologiju, edukaciju zaposlenih i
korišćenje dostignuća informacionih tehnologija.
Istraživanja
su lideri
u sferi investicija
u znanje ove ekonomije
Istraživanja OECD pokazuju
da su lideriOECD
u sferi pokazuju
investicija da
u znanje
najrazvijenije
zemlje. Istovremeno,
oveu ekonomije
bilježe konstantan rast
bilježe konstantannajrazvijenije
rast investicijazemlje.
u znanje,Istovremeno,
mjeren učešćem
BDP.
investicija u znanje, mjeren učešćem u BDP.
1. Investicije
znanje za
za odabrane
zemlje,
kaokao
% od%
BDP
SlikaSlika
1. Investicije
u uznanje
odabrane
zemlje,
od BDP
Izvor: OECD factbook 2009.
Izvor: OECD factbook 2009.
Najveće stope rasta bilježe SAD i Finska, koje su istovremeno i
Najveće stope rasta
bilježe SAD
Finska, koje
su istovremeno
i ekonomije sa najvišim nivoom produktivnosti.
ekonomije
sainajvišim
nivoom
produktivnosti.
Manje razvijene ekonomije investiraju značajno niži dio BDP-a u znanje
(slika 2)
7
Manje razvijene ekonomije investiraju značajno niži dio BDP-a u znanje (slika 2)
Slika 2. Investicije
u znanje kao % od BDP, , 2004 ili poslednji raspoloživi podatak
Slika 2. Investicije u znanje kao % od BDP,, 2004 ili poslednji raspoloživi podatak
Slika 2. Investicije u znanje kao % od BDP, , 2004 ili poslednji raspoloživi podatak
Izvor: OECD factbook 2009.
Izvor:
OECD factbook
2009.
Izvor:
OECD
factbook
2009.
Poreñenje nivoa BDP-a per capita i produktivnosti u SAD sa ostalim
Poređenje ekonomijama
nivoa Poreñenje
BDP-a perpokazuje
capita
i produktivnosti
u SAD
sa ostalim
ekonomijama
pokazuje
odstupanja
nivoa
BDP-a per
capita
i produktivnosti
u SAD značajna
sa ostalim
značajna
odstupanja
(slika
3).
(slika 3). ekonomijama pokazuje značajna odstupanja (slika 3).
Slika 3: Dohodak i produktivnost, procenat odstupanja u odnosu na SAD, 2007
3: Dohodak
i produktivnost,procenat
procenat odstupanja
u odnosu
na SAD,
2007 2007
Slika Slika
3: Dohodak
i produktivnost,
odstupanja
u odnosu
na SAD,
Izvor: OECD factbook 2009.
Odstupanje od nivoa produktivnosti gotovo linearno odgovara
odstupanju od nivoa dohotka
u analiziranim
zemljama.
Izvor:
OECD factbook
2009.
To dalje znači da je rastIzvor:
produktivnosti
ključni faktor koji će opredijeliti
OECD factbook 2009.
ekonomski
razvoj, aod
rast nivoa
produktivnosti
nije mogućgotovo
bez investicija
u znanje,
Odstupanje
produktivnosti
linearno
odgovara
bilo
u
dijelu
obrazovanja
ili
ulaganja
u
istraživanja
koja
će
rezultirati
Odstupanje
od
nivoa
produktivnosti
gotovo
linearno
odgovara
odstupanju
od
nivoa
dohotka
u analiziranim
odstupanju od nivoa dohotka u analiziranim zemljama.
inovacijama
i
tehnološkom
napretku.
zemljama.
8
To dalje znači da je rast produktivnosti ključni faktor koji će opredijeliti
ekonomski
rast produktivnosti
nije moguć bez investicija u znanje,
Humanirazvoj,
kapital a
i strane
direktne investicije
To dalje bilo
znači da
rast produktivnosti
ključniilifaktor
koji će opredijeliti
ekonomski razvoj,
rast produktivnosti
u jedijelu
obrazovanja
ulaganja
u istraživanja
koja aće
rezultirati nije
moguć bez
investicija
u
znanje,
bilo
u
dijelu
obrazovanja
ili
ulaganja
u
istraživanja
koja
će
rezultirati
inovacijama i
inovacijama i tehnološkom napretku.
tehnološkom napretku.
Humani kapital i strane direktne investicije
4
Humani kapital i strane direktne investicije
Literatura o formaciji humanog kapitala i stranim direktnim investicijama daje odgovore na nekoliko ključnih pitanja
koja ukazuju na snažnu međuzavisnost3.
U cilju privlačenja bilo kog oblika SDI, zemlje domaćini moraju imati stanovništvo sa minimum osnovnim nivoom
obrazovanja. Tip humanog kapitala očigledno zavisi od tipa SDI koje zemlja domaćin želi da privuče. Ukoliko su cilj
multinacionalne kompanije koje stvaraju visoki nivo dodajne vrijednosti, neophodan je kadar na nivou tercijarnog
obrazovanja takav da zadovoljava tražnju na tržištu rada. U tom cilju neoohodna je saradnja korporacija i univerziteta i fleksibilnost obrazovnih programa.
Multinacionalne kompanije mogu doprinijeti uvećanju stoka humanog kapitala u zemlji obezbjeđujući trening za
zaposlene, ali i podržavajući institucije visokog obrazovanja. Mala i srednja preduzeća obično ulažu mnogo manje u
obrazovanje zaposlenih u odnosu na velika domaća preduzeća i multinacionalne kompanije. Ključni razlog je nedostatak informacija, finansijskih sredstava i nemogućnost zadržavanja obučenih kadrova.
Multinacionalne kompanije doprinose transferu tehnologije kroz razne kanale: edukacija zaposlenih, migracije radne snage, vertikalno i horizontalno povezivanje itd. Sposobnost zemlje domaćina da apsorbuje nove tehnologije je prednost.
Državne politike su važna komponenta podrške investicijama u humani kapital, kroz podršku treninzima, minimizaciju
finansijskih ograničenja i podršku multinacionalnim kompanijama u procesu investiranja u domaći humani kapital.
Na kraju, ne postoje snažni empirijski dokazi o direktnom sinergetskom efektu između SDI, investicija u humani
kapital i transfera tehnologije. Politike koje podržavaju fleksibilne strategije investiranja u humani kapital bazirane
na tražnji, multinacionalne kompanije u visoko profitabilnim područjima i koordinaciju i podršku obrazovanju i treningu, imaju veće šanse da postignu ovaj sinergetski efekat.
Trendovi ulaganja u humani kapital
Investicije u tercijarno obrazovanje bilježe rast u najvećem broju zemalja u svijetu, uz napomenu da postoje različite
tendencije rashoda za obrazovanje u apsolutnim iznosima i rashoda za obrazovanje po studentu.
Teoirjske i empirijske analize pokazuju da rast rashoda za obrazovanje po studentu upravo doprinosi rastu kvaliteta
obrazovanja, odnosno humanog kapitala.
Slika 4. Stopa realnog rasta rashoda za tercijarno obrazovanje, 2000 = 100,
Slika 4. Stopa realnog rasta rashoda
za tercijarno obrazovanje, 2000 = 100, 2005
2005
Izvor:Izvor:
OECD
factbook
OECD
factbook2009.
2009.
3
K.Miyamoto: Human Capital Formation and Foreign Direct Investment in Developing Countries, OECD working paper no. 211, July 2003.
Najveći broj ekonomija u svijetu bilježi rast i broja studenata ali i
rashoda za obrazovanje, dok se odnos (rashodi/student) u manje razvijenim
ekonomijama smanjuje, zbog velike ekspanzije broja studenata koju
nedovoljno prati rast finansijskih sredstava.
9
Najveći broj ekonomija u svijetu bilježi rast i broja
studenata ali i rashoda za obrazovanje, dok se odnos
(rashodi/student) u manje razvijenim ekonomijama
smanjuje, zbog velike ekspanzije broja studenata koju
nedovoljno prati rast finansijskih sredstava.
Pored investicija u tercijarno obrazovanje, uočen je značaj koncepta doživotnog učenja i investicija u obuku
radne snage.
Značaj specijalističkih treninga i ulaganja u ljudske resurse prepoznat je u zemljama EU, o čemu govore statistički podaci. U prosjeku, na nivou 27 zemalja članica
EU, broj zaposlenih starosne dobi od 25-64 godine, koji
učestvuju u specijalističkim treninzima je 33%, dok 49%
kompanija obezbjeđuje pohađanje specijalističkih kurseva, od čega su 54% interno a 89% eksterno organizovani kursevi i trening programi.
Prema poslednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog
foruma6, sve ekonomije u regionu rangirane su veoma
nisko po kriterijumima: visoko obrazovanje i trening i
mogućnost korišćenja tehnoloških dostignuća. Od 133
analizirane ekonomije, u regionu je najbolje rangirana
Hrvatska (56 odnosno 43 mjesto), zatim Crna Gora (57
i 45), dok su ostale zemlje na znatno nižim pozicijama:
BiH (86 i 95), Srbija (76 i 78), Makedonija (70 i 52), Albanija (90 i 89). Analiza inovativnosti je pokazala još lošije
rezultate.
Ukoliko žele biti konkurentne na evropskom prvenstveno, a zatim i na globalnom tržištu, ekonomijama svih
zemalja u regionu potrebne su značajne investicije u
humani kapital, ali i u istraživanja koja će podspiješiti
inovativnost.
Za investicije u znanje potrebna su
značajna sredstva. Svjetska finansijska kriza učinila ih je
oskudnijim. Ipak, da li
je rešenje smanjenje
rashoda za obrazovanje ili je neophodno shvatiti da će u eri
znanja jedino investicije u humani kapital i
nove tehnologije
omogućiti
ekonomski
rast? Odgovor je, teorijski i empirijski
dokazano, jasan.
Zaključak
Globalna kriza rezultirala je padom proizvodnje i dohotka
u najvećem broju zemalja u
svijetu. Dok
se na svjetskom nivou
procjenjuje pad
od 2.5%4,
na nivou
zemalja
Evropske
unije procjenjuje se
da je recesija
dostigla nivo od
5% BDP5. Ipak, uz
odgovarajuće mjere, negativan trend je
moguće zaustaviti i vratiti
ekonomije na put rasta. Iskustva post-kriznih perioda pokazuju da je ekonomskim politikama moguće
spriječiti devastaciju humanog kapitala i podspiješiti
rast produktivnosti, što jeste ključni pokretač ekonomskog rasta.
4
10
5
World Economic Forum
Gert Jan Koopman and Istvàn P. Székely
6
World Economic Forum: The Global Competitiveness Report 2009–2010
Po receptu majstora sa Harvarda
S
mr Bojana Popović
mr Vladimir Vulić
vjesni činjenice da se u procesu obrazovanja na Ekonomskom fakultetu Podgorica, uprkos najboljoj
strukturi predavačkog kadra, ne možemo oslanjati isključivo na sopstvene snage, odlučili smo da nastavimo dobru praksu uključivanja vodećih predavača iz regiona i iz svijeta u redovan proces nastave, ali i u
brojne dodatne aktivnosti kao što su: seminari, prezentacije, radionice i sl.
Imajući u vidu dobru saradnju koju tim saradnika sa Ekonomskog fakulteta ima sa profesorom J.B.Kassarjianom,
a koju su ostvarili kroz zapaženo učešće na programima škole IEDC Bled School of Management - Discover
Management Programme (DMP) i CEEMANa - International Management Teachers Academy (IMTA), pokazali
smo želju da tu saradnju institucionalizujemo i profesora Kassarjiana uključimo u proces nastave na našem fakultetu.
Zbog velikog broja obaveza profesora Kassarjiana, već početkom januara 2010. godine Bojana Popović i Vladimir Vulić
su počeli pregovore sa profesorom oko njegovog dolaska u Crnu Goru u drugoj polovini aprila.
J.B. Kassarjian, profesor menadžmenta na Babson College, SAD, profesor emeritus na IMD-Lausanne, Švajcarska, jedan
je od svjetski priznatih stručnjaka za liderstvo i upravljanje promjenama. Ranije je bio i profesor na Harvardskoj školi
biznisa, kada je, između ostalog, radio i na uspostavljanju poslovnih škola pod okriljem ove institucije u Iranu i na
Filipinima. JB Kassarjian je napisao jednu knjigu i veliki broj radova objavljenih širom svijeta. Njegov paket studijskih
slučajeva, Sony Europa (A), (B) i (C), dobio je nagradu EFMD kao najbolji studijski slučaj u oblasti upravljanja promjenama u 1999. godini. JB Kassarjian je angažovan i kao konsultant većeg broja privatnih i javnih organizacija u Sjevernoj
i Južnoj Americi, Evropi, Bliskom Istoku i Aziji, posebno u oblastima upravljanja promjenama, strategijskog restrukturiranja i izgradnje timova zaduženih za strategijsko upravljanje. Od 2003. godine predaje na Međunarodnoj akademiji
za razvoj profesora menadžmenta (IMTA), gdje je zadužen za disciplinu Liderstvo i upravljanje promjenama.
Ekonomski fakultet je organizovao seriju različitih aktivnosti sa profesorom J.B.Kassarjianom:

Predavanje na temu “The Challenge of Leading Change in a Turbulent World” profesor Kassarjian održao je 22. aprila
pred prepunom salom studenata Ekonomskog fakulteta. Oko 200 studenata svih godina Ekonomskog fakulteta,
Studija menadžmenta i Postdiplomskih studija imalo je priliku da čuje savremene teorijske koncepte iz oblasti upravljanja promjenama, ali i da se upozna sa brojnim primjerima iz konsultatske prakse profesora Kassarjiana. Studenti
11
Prikaz knjige:
su bili opčinjeni energijom kojom je JB zračio i svojim
aktivnim učešćem su doprinijeli da ovaj događaj bude
pun pogodak! Profesor Kassarjian im je na kraju poručio - „Svi vi, u jednom trenuntku svog života... POKRENITE nešto! To može biti preduzeće, škola, kafić, klub...
Nije važno. Pokrenite nešto što ne bi postojalo da ga
niste vi stvorili. Smatram da najveće šanse za razvoj u
Crnoj Gori nemaju stare, velike, trome kompanije, već
upravo mala i srednja preduzeća!“

Profesor Kassarjian je sa 70 studenata IV godine akademskih studija, usmjerenja Preduzetništvo i usmjerenja Marketing, obrađivao njegov nagrađeni paket
studijskih slučajeva, Sony Europa (A), (B) i (C). To je
bio prvi put u istoriji visokoškolskog obrazovanja u
Crnoj Gori da profesor sa Harvardske škole biznisa
održi analizu studije slučaja po zvaničnoj metodologiji ove prestižne obrazovne institucije. Studenti su
bili oduševljeni primjenom ovog nastavnog metoda
i predložili su da se ubuduće analiza studije slučaja
češće koristi na našem fakultetu.

U saradnji sa Ministarstvom za informaciono društvo,
Vlade Crne Gore, 23. aprila je organizovan seminar na
komercijalnoj osnovi „Leadership and Entrepreneurship in Turbulent Times“. U vrijeme velikih promjena,
uključujući i globalnu krizu, sa čijim izazovima svijet
u cjelini, pa i svaka država posebno, tek treba da se
izbori, pitanja vezana za upravljanje promjenama,
liderstvo i razvoj preduzetništva dolaze u prvi plan.
Ova pitanja suočena su sa velikim izazovima, ali i
velikim šansama i prilikama za uspješan razvoj i prilagođavanje zahtjevima koji proističu iz dinamičnih
promjena i turbulentnih uslova. Seminaru je prisustvovalo oko 100 učesnika iz Vlade Crne Gore i vodećih crnogorskih ICT kompanija.
Da bi boravak profesora Kassarjiana bio što zanimljiviji,
navedene aktivnosti su kombinovane sa brojnim izletima i druženjima. Profesor Kassarjian je imao priliku da
upozna prirodne ljepote Crne Gore i da posjeti: Budvu,
Kotor, Ulcinj, Njeguše, Cetinje i Virpazar.
12
Gostovanje profesora Kassarjiana predstavlja još jedan
u nizu koraka koje Ekonomski fakultet preduzima kako
bi učvrstio vodeću poziciju na polju visokog obrazovanja u Crnoj Gori, ali i poboljšao ugled koji ima u međunarodnom okruženju, imajući u vidu renome profesora
Kassarjiana i činjenicu da je predavač na akademiji koju
organizuje udruženje 180 institucija iz 43 države Evrope, Sjeverne i Južne Amerike i Azije.
R
Doc. dr Dragan Lajović
ičard Senet je profesor sociologije na MIT u SAD-u
i na London School of Economics u Velikoj Britaniji. Gostujući je profesor na nekoliko svjetski značajnih univerziteta. Jedan je od vodećih društvenih teoretičara modernog doba. Prevođen je na sve vodeće svjetske jezike
a 2007 godine je dobio Hegelovu nagradu za doprinos
savremenoj naučno-kritičkoj misli.
U svojoj knjizi “Kultura novog kapitalizma” daje osvrt
na raznovrsne fenomene perom iskusnog analitičara
i predavača. U prvi plan svog opusa umjesto kapitalizma stavlja kulturu. Kad kaže “kultura”, misli na njeno
antropološko značenje više nego na umjetničko. Kakve
vrijednosti i djela mogu održati ljude zajedno dok se raščlanjuju institucije u kojima žive?
Samo određena vrsta ljudskog bića može uspjeti u
nestabilnim, fragmentarnim društvenim uslovima. Ta
idealna osoba morala bi da odgovori na tri izazova,
smatra autor.
Prvi izazov je vrijeme: kako upravljati kratkotrajnim odnosima i samim sobom pri prelasku sa jednog zadatka
na drugi, s jednog mjesta na drugo. Ako institucije više
ne nude dugoročni okvir, pojedinac možda mora improvizovati svoju životnu priču ili čak ostati bez ijednog
održivog osjećaja samog sebe.
Drugi izazov je talenat: kako razviti nove vještine, kako
izbaciti na površinu potencijalne sposobnosti dok se
zahtjevi realnosti mijenjaju. U savremenoj ekonomiji
životni vijek mnogih vještina je kratak. U tehnologiji i
prirodnim naukama, kao i u naprednim oblicima proizvodnje, neophodno je da radnici idu na prekvalifikaciju na svakih osam ili dvanaest godina. Talenat je
takođe stvar kulture. Sve jasniji društveni poredak
suprostavlja se idealu zanatskog umijeća, tj. savladavanju i dobrom obavljanju samo jednog posla;
takva posvećenost često može razorno djelovati na ekonomiju. Umjesto zanatskog umijeća,
savremena kultura promoviše ideju o meritokratiji koja slavi potencijalnu sposobnost a ne
ostvarene uspjehe.
Treći izazov proističe iz pomenuta dva. Tiče
se predaje – kako se odvojiti od prošlosti.
Direktorka jedne dinamične kompanije
nedavno je izjavila kako u njenoj organizaciji niko nema svoje mjesto, te da
određene zasluge iz prošlosti nijednom
zaposlenom ne donose garantovan
Ričard Senet «Kultura novog kapitalizma»
položaj. Kako bi se na tu izjavu moglo pozitivno odgovoriti? Za to je neophodno posjedovati određenu crtu ličnosti,
onu pomoću koje se manje vrednuje predhodno stečeno čovjekovo iskustvo. Ta crta ličnosti više je svojstvena potrošaču koji je uvijek željan novih stvari i odbacuje stara iako savršeno upotrebljiva dobra, nego vlasniku koji ljubomorno
čuva ono što već posjeduje.
Autor pokazuje kako društvo traga za tom idealnom osobom. Dok procjenjuje tu potragu, on iskoračuje van okvira
svoje struke. To je, blago rečeno, neobična osoba – usmjerena na kratke rokove i potencijalne sposobnosti, voljna da
odbaci predhodno iskustvo. Većina ljudi nije takva; treba im čvrsta životna priča, ponosni su što su dobri u određenoj
oblasti i vrednuju iskustvo koje su tokom života stekli. Stoga kulturni ideal neophodan u novim institucijama nanosi
štetu mnogim ljudima koji ih nastanjuju.
Poglavlja koja slijede u knjizi “ Kultura novog kapitalizma” obrađuju tri teme: kako se institucije mijenjaju; u kakvoj
su vezi bojazan pojedinca da će postati suvišan ili biti ostavljen i talenat u “društvu vještina”; kakva je veza između
potrošačkog ponašanja i političkih stavova. Institucionalne promjene koje profesor opisuje odnose se samo na najsavremeniji segment ekonomije: visoku tehnologiju, globalno finansijsko poslovanje, te nove uslužne firme koje
imaju najmanje tri hiljade zaposlenih. Većina stanovnika Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope ne radi u takvim firmama. Ipak, kulturni uticaj tog malog segmenta ekonomije nije srazmjeran njegovoj veličini. Te nove institucije ukazuju
na novo mišljenje o ličnim vještinama i sposobnostima; kombinovana formula institucije i sposobnosti uobličava
potrošačku kulturu; potrošačko ponašanje utiče na politiku, naročito na progresivnu politiku. Autor izvodi zaključak
o kulturi kao cjelini na osnovu malog dijela društva, samo zato što su avatari određene vrste kapitalizma ubijedili
toliko mnogo ljudi da je put koji oni predlažu pravi put u budućnost.
Apostoli novog kapitalizma tvrde kako njihova verzija ove tri teme – rada, talenta i potrošnje – nudi više
slobode u savremenom društvu, fluidne slobode, “tekuću modernost”, kako je prigodno nazvao filozof Zigmunt Bauman (Zygmunt Bauman). Autorova rasprava s njim ne
svodi se na to je li njihova verzija novog realna; obrasci institucija,
vještina i potrošnja uistinu su se promijenili. Senetov stav
je da te promjene nijesu oslobodile ljude.
Vidjeli smo zašto je u institucionalnoj odanosti posvećenost tako rijetka pojava u novom kapitalizmu. Takvo osjećanje bi bilo iracionalno – kako možete biti posvećeni instituciji koja nije posvećena Vama?! Posvećenost je podjednako
teško naći i u receptu nove kulture za talenat. Mentalna mobilnost izbjegava da se bilo čemu dublje posveti. Sposobnost je
usmjerena na operativnu tehniku, na rješavanje a ne na otkrivanje problema. To znači da se osoba ne angažuje u stvarnosti koja
je van njene kontrole.
Na stranicama ove knjige profesor Senet je pokušao da istraži sledeći paradoks: novi poredak moći koja je stečena kroz nikad površniju
kulturu. Pošto ljudi mogu naći uporište u životu samo tako što će raditi
nešto dobro zarad same stvari koju rade, autor tvrdi da to ukazuje na
krhkost trijumfa površnosti u poslu, u školama i u politici. Možda bi revolt protiv takve blijede kulture mogao donijeti sledeću novu stranicu.
Djelo “Kultura novog kapitalizma” svojim pristupom otvara čitaocu mogućnost jedne nove spoznaje sistema koji je protokom vremena dokazao
svu svoju održivost. Da li je kriza kao imanentnost ovom vremenu potvrdila
ili demantovala teze autora ostaje na kreativnom tumačenju onih kojima je
knjiga namijenjena.
13
IMTA Alumni goes to Romania
Milenko Gudić
T
he 5th IMTA Alumni Conference on Integrating Business Practice into Teaching was held on 19-22 May
2010 at the A. I. Cuza University of Iasi in Romania. It also included the Seminar on Effective Teaching
Philosophy, Strategy and Methods, Seminar on Simulation Methodologies: A Pedagogical View, and the
International Teaching Week.
After the opening speeches, Prof. Daniel Glaser-Segura, Director of International Education, Texas A&M
University, Houston, USA, started the IMTA Alumni conference events with a presentation on Bologna
Process in Romania: What We Know and Where Do we Go?
Joe Pons’ seminar on Simulation Methodologies: A Pedagogical View was a highlight of the event. While IMTA Alumni
had another opportunity to enjoy his lecturing, for other participants it was really a discovery, which will undoubtedly
contribute to even greater interest for IMTA within A.I. Cuza University and other institutions in Romania.
I was glad to see that the audience also enjoyed very much the International Teaching Week and the respective
lecturing of Liviu Drugus (IMTA 2002) on Changing Management: From Scientific Management via Management Science
to Management as a Theory of Human Action, Yulia Leevik (IMTA 2007) on Analysis of the Quality of Financial Statements,
Rima Valantiejiene (IMTA 2007) on Does Learning make Us More Happy?, and myself on the Entrepreneurship on the
Wave of Crisis and Change.
We all witnessed that the organizing team headed by Silviu Ursu (IMTA 2007) and his colleagues, Catalin Clipa (IMTA
2007), Ioana Ciotir, Andrei Nestian, Iulian Ihnatov (all three IMTA 2009), and Sorin Anton (IMTA 2008) and others,
invested a lot of efforts and care. This enabled us to learn a lot from the content of the events and feel like at home.
I do believe that their institution has all the reasons to be proud of and happy for having such excellent faculty
members. They will be the ones who will add new value and successfully continue the 160-year-old tradition of their
distinguished institution.
I was also impressed by the quality of other faculty and PhD students who participated in the events. I hope we will
soon see them in the future editions of IMTA and other programs and events organized by CEEMAN.
IMTA alumni from A.I. Cuza University of Iasi have set new standards for the IMTA Alumni conferences. The same
applies for a most wonderful social program which has given us a unique opportunity to learn more about fascinating
history and culture of Romania and to experience warm hospitality of its people.
14
GEM projekat Crna Gora
C
mr Stana Kalezić, Koordinator projekta GEM Crna Gora – IRF CG AD
ijeneći značaj istraživanja preduzetničke aktivnosti u Crnoj Gori, ali sa jednog potpuno drugačijeg aspekta, a koristeći se kriterijumima procjene preduzetništva koji su važeći za razvijene zemlje svijeta, Ekonomski fakultet je sa institucijama partnerima u martu 2010. godine aplicirao i dobio članstvo za učešće u
GEM konzorcijumu.
The Global Entrepreneurship Monitor (GEM) je neprofitni, akademsko-istraživački konzorcijum koji ima za
cilj sprovođenje visoko-kvalitetnog naučnog internacionalnog istraživanja. GEM vodi najveću jedinstvenu
studiju u svijetu koja pokriva preduzetničke aktivnosti. Preko 120 istraživača aktivno učestvuje u GEM projektu.
U 2005.godini Nacionalni Tim, koji čine London Business School i Babson College kao konzorcijum, etablirao se kao
nezavisna, neprofitna kompanija zvana Global Entrepreneurship Research Association (GERA) da bi nadgledala GEM
operacije. Iniciran 1999.godine sa 10 država, GEM 2009. je vodio istraživanja u 54 države (između ostalih Hrvatska,
Bosna i Hercegovina, Srbija, itd). GERA je sada vlasnik GEM brenda.
GEM Istraživanje ima tri glavna cilja:
- Da ocjeni razlike u nivoima preduzetništva između zemalja;
- Da otkrije faktore koje determinišu nivo preduzetničke aktivnosti;
- Da identifikuje strategije koje bi mogle da poboljšaju nivo preduzetničkih aktivnosti.
Glavni je cilj ovog projekta jeste praćenje i razvijanje indikatora kojima se mjeri preduzetnička aktivnost. GEM projekt
svake godine rezultira objavljivanjem indikatora ukupne poduzetničke aktivnosti i preduzetničke okoline, u obliku
izvještaja globalnih rezultata (svih uključenih zemalja), kao i izvještajem analize nacionalne poduzetničke aktivnosti
svake pojedine zemlje uključene u projekt.
Kako je Crna Gora jedina zemlja Zapadnog Balkana u kojoj projekat GEM-a nije sproveden, to je od izuzetnog značaja za njen budući razvoj sprovođenje jednog ovakvog istraživanja. Posebno u svijetlu usklađivanja sa aktuelnim
globalnim metodologijama koje imaju za cilj da sektor malih i srednjih preduzeća, kao strateški važan segment nacionalne ekonomije, učine kompatiblinim iskustvima iz bližeg i daljeg okruženja. Rezultati i preporuke GEM istraživanja naročito će doći do značaja u budućem koncipiranju strateški važnih ciljeva i instrumenata ekonomske politike
Crne Gore.
Kao glavni nosioci budućih aktivnosti istraživanja GEM-a određene su sljedeće institucije:
Ekonomski fakultet - Naučni lider,
Kao Intitucije partneri u ovom projektu određene su:
Investiciono-razvojni Fond Crne Gore AD (IRF CG AD);
Ministarstvo ekonomije CG;
Direkcija za razvoj MSP;
Zavod za zapošljavanje CG;
Privredna komora CG.
Ekonomski fakultet Podgorica je aganžovanjem Agencije za ispitivanje javnog mnjenja zvanično otpočeo istaživanje
nivoa preduzetničke aktivnosti u Crnoj Gori i to na uzorku od 2.000 ispitanika. Standardizovana Anketa GEM Crna
Gora struktuirana je u 7 poglavlja i 60 pitanja. Anketa je prevedena na crnogorski jezik i kao takva pripremljena za
postupak anketiranja.
Preliminirani rezultati ove ankete biće poznati krajem oktobra, a do kraja tekuće godine biće verifikovana finalna
verzija istraživanja, koje bi trebalo da pokaže koliko je preduzetništvo u Crnoj Gori razvijeno, ali i da pruži mogućnost
poređenja sa ostalim zemljama u kojima se takođe sprovodi GEM projekat.
15
u Crnoj Gori razvijeno, ali i da pruži mogućnost poređenja sa ostalim
ma se takođe sprovodi GEM projekat.
ress konferencija – GEM Crna Gora - 20.05.2010.godine
Press konferencija – GEM Crna Gora - 20.05.2010.
“U procesima prilagođavanja crnogorske ekonomije
standardima Evropske unije, preduzetništvo ima odlučujuću ulogu jer angažuje sopstvene resurse, od ljudskih do finansijskih. Preduzetnički kapacitet zemlje ne
zavisi samo od pojedinca, nego i uslova i ambijenta koji
moraju doprinijeti ostvarivanju individualne preduzetničke inicijative. Učestovanje u globalnom monitoringu
preduzetništva omogućiće Crnoj Gori da se pridruži grupi zemalja među kojima su i najbogatije zemlje svijeta,
a koje su preduzetništvo prepoznale kao glavni fokus
svojih javnih politika i ekonomskog razvoja.” - Ministar
ekonomije Branko Vujović
„U stanju tranzicije u Crnoj Gori zaboravlja se na preduzetnički duh, i najviše se insistira na traženju pomoći od drProjekt je vrloekonomije
opsežan, a sastoji
se od prikupljanja
i analiziranja
podataka iz 3 različita izvora: Adult Population
prilagođavanjažave...
crnogorske
standardima
Evropske
unije,
survey
Odrasli
u
preduzetništu;
National
Expert
Survey
Standardizovani
ima odlučujuću ulogu jer angažuje sopstvene resurse, od ljudskih doupitnik koji ispunjavaju nacionalni eksperti
- Eksperti
se biraju
ili profesionalno
predstavnika
financijskog sektora, ulagača, vlaeduzetnički kapacitet
zemlje
neizmeđu
zavisimedijski
samo od
pojedinca,eksponiranih
nego i uslova
i
dinih činovnika,
uglednih
preduzetnika ipreduzetničke
profesora; Širok spektar
standardizovanih nacionalnih indikatora”- Dekan
moraju doprinijeti
ostvarivanju
individualne
inicijative.
Ekonomskog preduzetništva
fakulteta, Prof. dr Milorad
Jovović Crnoj Gori da se
globalnom monitoringu
omogućiće
zemalja među kojima su i najbogatije zemlje svijeta, a koje su
prepoznale kao glavni fokus svojih javnih politika i ekonomskog razvoja.”
nomije Branko Vujović
cije u Crnoj Gori zaboravlja se na preduzetnički duh, i najviše se insistira
moći od države... Projekt je vrlo opsežan, a sastoji se od prikupljanja i
dataka iz 3 različita izvora: Adult Population survey - Odrasli u
National Expert Survey - Standardizovani upitnik koji ispunjavaju
perti - Eksperti se biraju između medijski ili profesionalno eksponiranih
nancijskog sektora, ulagača, vladinih činovnika, uglednih preduzetnika i
k spektar standardizovanih nacionalnih indikatora"- Dekan Ekonomskog
dr Milorad Jovović
2
16
A team from Singapore wins the Challenge:
Future 2009/10 competition
Olga Veligurska
O
n May 18, the winners of the Challenge:Future global student competition 2009/2010 have been announced at the Gala and Awards ceremony held in Bled
under the honorary patronage of the President of the
Republic of Slovenia, Dr. Danilo Türk.
The EUR 20,000 prize went to team Backcasters - Chen
Sin Tan and Yen Ching Liew from National University of
Singapore, who have impressed the members of the
judging panel with their innovative, feasible, and sustainable solution for New Metro Interior Design. The
winners have also presented their solution in front of
about 200 Gala attendees, including business leaders,
government representatives, and media, while the
event was followed via live video transmission by about
1,500 viewers from all over the world.
Winners of each of the three Finals challenges were also
announced during the Gala:
• Breakthrough Idea challenge winners: Backcasters,
National University of Singapore
• IdeaLab challenge winners: SureViva, National University of Singapore
• IEDC challenge winners: 180 Degrees, University of
Sydney
Each of the winners have received scholarships for
the Discover Management Program summer school at
the IEDC-Bled School of Management.
The National University of Singapore has also received
the Most Innovative School award for the achievements
and activity of its students on the competition’s online
platform, while the following top 10 Most Innovative
Schools have made it to the Hall of Fame:
• Faculty of Economics Podgorica, Montenegro
• ESCA Ecole de Management, Morocco
• Information Systems Management Institute (ISMA),
Latvia
• Izmir University of Economics, Turkey
• UDG, Podgorica, Montenegro
• University of Sydney, Australia
• Irkutsk State University Baikal School of International
Business, Russia
• American University in Bulgaria
• Singapore Management University
• Warsaw School of Economics, Poland
In its first year of existence, Challenge:Future,
a global youth competition and online community for innovation and sustainability, has
united over 14,000 students from close to
1,000 universities and more than 180 countries, exceeding expectations of the three founding partners - Third Millennium Knowledge
sustainability lab, IEDC-Bled School of Management
and CEEMAN management development association
(all three based in Slovenia).
The Finals that took place in Bled, Slovenia from May
14-18 consisted of a number of activities for the finalists
and selected Challenge:Future community representatives, and included many guest speakers, lectures and
debates, outdoor activities, discussions on the future of
the competition, and of course, the final presentations
by the competitors. Videos of the final presentations,
Summit speakers, as well as Gala addreses (including
keynotes by Joel A. Barker, futurist and best-selling author and Donald J. Johnston, OECD Secretary-General
from 1996 to 2006), will be available on CEEMAN and
Challenge:Future websites.
For more information on Challenge: Future please visit
www.challengefuture.org
17
Kako sam unaprijedila nastavni program
iz Ekonomike
dr Mirjana Kuljak
T
ek sada, kada je program iz predmeta Ekonomika unaprijeđen, a povodom publikovanja
našeg časopisa Preduzetništvo, osjećam zadovoljstvo zbog ostvarenja ideje. Sve do sada,
osnovna snaga koja me vodila nije bila novac,
bila je znatiželja i želja za poboljšavanjem
onoga što radim, sve do granica najboljeg, za
potrebe znanja koje smatram da je nedostajuće
i neophodno u ovdašnjim uslovima poslovanja. Nisam
se rukovodila ni nekim određenim metodom, već iskustvom, poznavanjem materije, potrebom naše stvarnosti i intuicijom.
Naime, iz godine u godinu sadržaj predmeta Ekonomika
bio je tradicionalan – ono što je u literaturi obuhvaćeno
neoklasičnom teorijom firme. Udžbenička literatura
koja se na našim jezickim prostorima mogla naći samo
je ovlaš dotakla novija znanja koja su od 1990-tih godina nastala na Zapadu, ali koja su za potrebe zemalja u
tranziciji od kritičnog značaja. Radi se o onom korpusu
znanja koji se u zapadnoj literaturi nalazi pod nazivom
organizaciona ekonomija ili nova institucionalna ekonomija. Zašto je ovo znanje bitno za probleme sa kojima se suočava društvo u tranziciji? Zato što se pokazalo
(prilično kasno) da neizgrađenost formalnih institucija
i njihovo neadekvatno funkcionisanje, pored problema
vladavine prava, korupcije i organizovanog kriminala,
povećava troškove poslovanja koji su svojstveni za tržisni sistem – transakcione troškove, koji nastaju usled
toga što se transakcije na tržistu inputa i autputa (ne)
obavljaju putem ugovora.
Budući da ovaj korpus znanja i na zapadnim univerzitetima nije dio standardnih nastavnih planova, a znajući
da je teoriju koja predstavlja polazište ovog znanja prezentirao još 1937. godine Ronald Coase, prosto nisam
sebi htjela da dozvolim strah koji bi iz baksuza mogao
da mi upropasti ono što sam kao sliku imala u glavi – da
ono što se danas zove organizacionom ekonomijom,
odnosno novom institucionalnom ekonomijom, ubacim u standardni program na našem Fakultetu. Naravno, trebalo je vremenski preklopiti prevođenje i objavljivanje udžbenika sa mojim izborom u zvanje docenta,
kada formalno dobijam i obavezu da utičem na kreiranje nastavnog programa.
ta (koji će, sretnici, imati priliku da koriste ovo znanje,
ne znajući da ih je dlaka dijelila da ostanu u mraku
neoklasične teorije), iskrsao je banalan problem – organizacija nastave kad na predmetu rade dva nastavnika i uklapanje sadržaja nastavne discipline (Ekonomike) sa programom za koji je Fakultet dobio odobrenje prilikom akreditacije (ovdje ću pomenuti, za one
kojima je možda palo na pamet, da zaštita vlasničkih
prava može da bude prepreka za inovacije i preduzetništvo). Znate, bila sam spremna da umrem sa slikom
koju sam imala u glavi, kao kapetan broda kada brod
tone. Znači, ni po koju cijenu nisam htjela da odustanem. Znate koliko je trajalo to moje lijeganje svake
noći sa idejom koju sam par godina razvijala i sprovodila, da bih je sada držala kao što dijete drži plišanog
medu? Skoro 4 mjeseca.
Odaću vam tajnu, prekršila sam pravilo – vjerujem da
sam program inovirala bar za koji procenat više nego
što je to po akreditaciji „dopušteno” (do 30%). I znate
što imam na to da kažem? Akreditacija ubija inovaciju.
Sad, sudite mi, ali nisam htjela da odolim. To bi bilo isto
kao da me osudite da dišem sa 10% kapaciteta pluća
ili da auto koji ima 150 ks i 2000 kubika vozim 30 km/h
četvrtom brzinom po čistom putu.
Ako ste student, vjerovatno niste ništa od ovoga mogli
da osjetite, ali ste proizvod dobili, i to ste prihvatili zdravo za gotovo, kao ispit koji treba položiti, kao internet
sa kojim ste se rodili. Međutim, ja ću pratiti dalji život
tog proizvoda i kakvu će upotrebu naći. Suvišno je reći
da mi je sada u glavi nova slika, makar jedna, na kojoj
da bi se ostvarila, treba raditi godinu, dvije, tri, a ako se
steknu okolnosti, i ona će ugledati svjetlo dana. Ja ću,
svakako, sa njom živjeti svaki dan, kao Ikar.
Pomislim, da je više intelektualnih preduzetnika, stvari
bi se brže mijenjale. Ni na tom polju ne mirujem – socijalno preduzetništvo, na kojem se angažujete da stvari
mijenjate na društvenom nivou, ne za novac, već za zadovoljstvo da živite svoj san. Na wikipediji možete naći
objašnjenje ovog pojma, a u njemu ćete možda i sebe
prepoznati:
Social entrepreneurship is the work of a social entrepreneur. A social entrepreneur is someone who recognizes a social problem and uses entrepreneurial principles to organize, create, and manage a venture to make social change. Whereas a
18
I sve je išlo kako treba, knjiga je bila odabrana, prevedena, publikovana, moj izbor u zvanje docenta završen, ali kao što to obično biva, kad je sve bilo spremno
da se „pusti u pogon” sa novom generacijom studena-
business entrepreneur typically measures performance in profit and return, a social
entrepreneur focuses on creating social capital. Thus, the main aim of social entrepreneurship is to further social and environmental goals.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Social_entrepreneurship, 03.06.2010.)
Hej Šan na Expo-u 2010.
N
Ivana Pejović
ji hao!
Poziv za Expo 2010. se dogodio sasvim neočekivano, i u pravo vrijeme. Posao informatora koji će predstavljati Crnu Goru na najvećem svjetskom sajmu je prilika koja se nije dala propustiti. Uprkos iskustvu u radu
sa strancima, poznavanju drugih kultura i običaja, od samog starta sam bila svjesna činjenice da je Kina
jednostavno drugačiji svijet. Uslijedile su brojne pripreme za posao koji slijedi, a blok predavanja o načinu
života, ljudima, njihovom mentalitetu i navikama je samo ulivao neku vrstu straha i bojazni prema svijetu
sa kojim treba da se susretnemo. Ipak, avanturistički duh je jedva čekao da se suoči sa novim izazovima.
I prvi utisak nakon slijetanja na Šangajski aerodrom Pudong ne može da se poredi sa utiskom koji ostavljaju evropske
metropole, ali svakako je iznenađenje bilo pozitivno. Sve je ukazivalo na to da se radi o potpuno drugačijem gradu,
ali ni u jednom trenutku nijesam imala osjećaj da se nalazim u komunističkoj sredini sa svim karakteristikama koje se
očekuje od takvog društvenog uređenja. Nemoguće je opisati sve te ogromne nebodere, različitih dimenzija i oblika,
ogromne ulice, nevjerovatne mostove i bezbroj ostalih građevina koje jednostavno ne mogu da poredim ni sa jednim
gradom do sada. Sa druge strane, u Šangaju postoje mjesta koja su van svakog urbanog i savremenog shvatanja života, ali to ne umanjuje osjećaj modernog grada, kojeg u jednom danu obiđe vise milliona turista iz čitavog svijeta.
Expo 2010 Shanghai, China predstavlja jednu od najvećih svjetskih događaja od 1851.godine kada je ova izložba bila
održana u Londonu i imala je za cilj da predstavi različitost i napredak svih država učesnica u ekonomskom, tehnološkom, naučnom i kulturnom smislu. Cilj je i dan danas isti, a tema sajma se mijenja u zavisnosti od države domaćina.
Expo 2010. ima za temu Better city, better life, sa ciljem da se reprezentuje zajednička želja cijelog ljudskog roda za
boljim životom u budućim urbanim sredinama. Gotovo svaki paviljon je koncipiran tako da predstavlja spoj obrazovne, sa jedne, i zabavne platforme sa druge strane, vodeći računa da posjetioci osjete miješanje različitih kultura u
gradovima, ekonomski prosperitet, inovacije u nauci i tehnologijama, interakciju između urbanih i ruralnih područja.
Crna Gora je jedna od učesnica ovogodišnjeg sajma. Sama pojava Crne Gore na ovako velikom i prestižnom događaju je velika čast, izazov i odgovornost. Cilj Crne Gore jeste da svojim učestvovanjem pokaže svoj položaj, očara
i osvoji posjetioce i skrene njihovu pažnju svojom prirodnom ljepotom. Paviljon je koncipiran tako da omogućava
putovanje kroz cijelu zemlju, tokom kojeg će posjetilac doživjeti istoriju, kulturnu baštinu i fascinantnu divlju ljepo-
19
tu Crne Gore. Od savršene panorame visokih planinskih
vrhova, posjetilac prolazi kroz naglašeno zelenilo šuma.
Na kraju stiže do obale, gdje otkriva predivne plaže i
očaravajuće gradove. Opet se nadopunjuju ambijenti
drevnog i savremenog. Zavodljive slike i nagla pretapanja mnogolikih predjela svjedoče o nevjerovatnim
potencijalima Crne Gore. Gostovanje crnogorskog folklornog ansambla i balerina u Šangaju, povodom obilježavanja nacionalnog dana naše zemlje, je bio pravi
potez, jer su Kinezi bili oduševljeni našim performerima, njihovom ljepotom i crnogorskom nošnjom. I zaista
jeste veliki izazov privući veliki broj posjetilaca imajući
u vidu činjenicu da su među učesnicima najveće svjetske sile, ali ako se kao parameter koristi broj posjetilaca
našeg paviljona, onda je sigurno da Hej Šan takođe privlači pažnju i da će se nakon završetka izložbe broj ljudi
koji znaju o Crnoj Gori sigurno povećati, a naša misija
kao ambasadora biti ispunjena.
Ne znam da li je prevelik zalogaj opisivati paviljone poput Kineskog, Japanskog, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Južne Koreje, Rusije, Amerike, Australije, Kanade, Brazila, Njemačke, Švajcarske, Danske,
Velike Britanjie, Italije, Francuske, Španije, i mnoštvo
drugih koji svojim velelepnim građevinskim izdanjima
ostavljaju bez daha čak i one koji su laici
po pitanju arhitekture, ali se definitivno
ne može kriti oduševljenje pojedinim
paviljonima, performansima, temama i
ostalim njihovim sadržajima.
Šangaj. Biser Orijenta. Grad kontradiktornosti. Grad koji važi za finansijski, ekonomski, komercijalni centar,
ali i grad u kojem možete da osjetite
tračak tradicionalnog duha, ono što
turisti vole da nazovu tipično kineskim.
U Šangaju se ne odmara. U Šangaju se
živi život punim plućima, i ukoliko nijeste “zarobljeni” poslovnim obavezama,
svaki slobodni trenutak se koristi za nove
pustolovine, kojih, vjerovali ili ne, ima nebrojeno mnogo.
20
Mišljenja sam da je nemoguće riječima opisati najpoznatija mjesta u Šangaju. To se jednostavno
mora osjetiti. Nije čar u velelepnim oblakoderima, i njihovim nevjerovatnim i do sada neviđenim arhitektonskim dizajnima, već
jednostavno u vazduhu koji očarava,
mami, i stvara neopisivo drugačiji osje-
ćaj. Vjerovatno je tajna u drugačijoj kulturi, narodu, stilu
života. Često ćete čuti kako turisti kažu:”Kinezi su čudo.”
I zaista jesu. Svakodnevni kontakt sa njima može da Vas
dovede do ludila, jer stvari su onako kako oni kažu, a
ne onako kako Vi pokušavate da im objasnite. Oni imaju
svoja pravila i nadređene i ne postoji način da se uradi
suprotno od onog kako je propisano. Iako nijesu open
minded (ili bar ne ostavljaju takav utisak) u radu sa turistima zaista znaju da budu veoma ljubazni i naklonjeni,
samo se treba naoružati strpljenjem, jer proces može da
potraje. Jedna od naučenih stvari jeste da u Kini morate
naučiti da čekate.
Za mlade ljude Šangaj je pravi izbor. Mnoštvo interesantnih zbivanja i događaja su normalna stvar, a svakog
dana se sadržaj upotpunjava. Za ljubitelje dobrog provoda Šangaj je definitivno pravo mjesto. Najinteresantniji momenat ovog tipa je bilo fenomenalno otkriće
kluba M1nt, prvog svjetskog akcionarskog kluba.
Osjećaj moći i utisak kao da živite film je neizostavan
u Šangaju. U Šangaju borave ljudi iz cijelog svijeta.
Najmoćniji i najuticaniji ljudi svjetske scene. Šangaj je
mjesto gdje se okupljaju oštroumni, slobodoumni, glamurozni ljudi okrenuti poslovnom napretku. Šangaj je
biznis - leglo inovacija, ideja, najnovijih i najuspješnijih
tehnologija, centar u kojem posluju najpoznatiji svjetski
brendovi. Šangaj
je mjesto koje pruža
mnoštvo mogućnosti, samo treba opipati tržište i uspjeh
je zagarantovan.
Respekt, ali ne na svoju štetu
Š
ta god da napišem u donjim redovima, u nezahvalnoj ulozi nekoga ko treba da istakne svoja dostignuća,
(a obično ih taj neko usput, onako propisno, ishvali),
vjerovatno da nikad ne bih zamijenio svoj jasno izgrađen stav da snažno vjerujem sebi. Pa tako, vjerujem
da među vama ima više onih koji neće na ovaj tekst
gledati pod svjetlom utiska da njega piše neko ko nije
mnogo stariji od vas i da je malo rano da vas baš on
uči životnim mudrostima. A i da samo nekoliko vas bez
tog utiska pročita ovaj tekst, biću zadovoljan.
S obzirom da sada pišem za časopis čija je čitalačka
publika pred krajem studija, počeću od tog perioda.
Dakle, u vašoj koži bio sam 2005. godine, kao student
Smjera Preduzetništvo, generacije čiji je broj indeksa
počinjao sa 01/ i unazad. Moram da priznam da je to
period studija na kojem sam naučio ubjedljivo (podvukao bih to deset puta) najviše stvari. Mislim da je
razlog tome što se tek na smjerovima ljudi upućuju u
manje grupe, koje, neuporedivo više od gomile u kojoj se do tad nalaze, otkrivaju sve vrline, ali i još jače,
sve njihove praznine. A od ovog momenta pa nadalje,
vaš rad će biti, bili toga svjesni ili ne, pod jakom lupom
velikog broja ljudi, koji nemaju dodira sa potpuno fer
provjerama znanja i sposobnosti kakve praktikuju profesori na fakultetu.
Želja da se istaknem u takvim okolnostima natjerala
me je da vrlo ozbiljno priđem ispitu za zvanje brokera,
dilera i investicionog menadžera koji je organizovan
u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti rne
Gore u proljeće 2005. godine. Ispit nije bio obavezan
i sjećam se da ga je ogroman broj studenata izbjegavao, jer su tada imali „bitnijih ispita za polaganje“.
Shvatio sam da tu ima potencijala većeg od bilo kojeg
tadašnjeg ispita. Nakon što sam ga položio, dobio sam
šansu da boravim na praksi u Monte Adria Broker-Dileru, najvećoj brokerskoj kući u Crnoj Gori. Po završetku
prakse, ponuđen mi je i posao brokera koji sam prihvatio iako još uvijek nisam imao završen fakultet. Kad se
sjetim prvog radnog dana, i danas me hvata jeza. Bio
sam ubjedljivo najmlađi u organizaciji koja nije imala
dvasetogodišnjake među zaposlenima. A oni su bili
usred jednog velikog posla, koji je nekome ko to gleda spolja poput mene, ličio na lansiranje spejs-šatla.
Ipak, vjerovao sam da nema razloga da ja ne savladam
taj posao podjednako dobro, a i bolje nego svi oni.
Godinu i po dana kasnije, upravo sam ja organizovao
najveću pojedinačnu transakciju u istoriji crnogorskog
tržišta kapitala – kupoprodaju Crnogorske komercijalne banke u vrijednosti od 105 miliona eura.
Slaven Popović
Nakon toga, dobio sam ponudu da postanem
investicioni menadžer Fonda zajedničkog ulaganja „Western Balkan Investment Fund“, sa
osnivačkim kapitalom od 10 miliona eura, čiji
su investitori dominantno sa prostora Amerike, Italije i regiona Zapadnog Balkana. Iako
nije bilo lako napustiti mjesto na kojem sam
se jako dobro osjećao i imao uspjeha, shvatio
sam da je to, ipak, korak naprijed i prihvatio sam
ponudu. Portfolio Fonda danas se sastoji od hartija od
vrijednosti sa tržišta regiona Zapadnog Balkana, Istočne
i Zapadne Evrope. Uporedo sa ovim poslom, opredijelio
sam se za polaganje ispita koje organizuje američki CFA
Institute, najprestižnija zajednica stručnjaka u oblasti
investicionih finansija na svijetu i u junu 2009. godine,
položio sam prvi od tri stepena ovog veoma zahtjevnog
programa. Danas imam gotovo identičnu situaciju kao
kod polaganja ispita za brokere: ljudi na to gledaju kao
na nešto što odudara od mainstreama, jer detaljno učenje o finansijskim instrumentima koji ni u najavi ne postoje u Crnoj Gori djeluje kao gubljenje vremena. Ipak,
moj primjer pokazuje da se znanje o pojavama sa Zapada traži i u Crnoj Gori, i to baš od investitora sa istog
tog Zapada.
Ovo me vraća na priču o svojoj „golobradosti“ sa početka. Ja iskreno vjerujem da se od svakoga može nešto
naučiti, a u današnje doba kada se informacije razmjenjuju brže nego ikad, od ljudi vaših godina -mnogo. Moj
je savjet da stalno budete svjesni tuđe rigidnosti, a svoje fleksibilnosti.
21
Preduzetničke studentske organizacije
M.Sc. Mladen Radišić
Slučaj Evropskog udruženja studenata
Industrijskog inženjerstva i menadžmenta - ESTIEM
Uvod
M
eđunarodne studentske organizacije u Evropi u poslednjih nekoliko godina dobijaju sve više na značaju u akademskim krugovima. Kroz stručna usavršavanja i prisustvo na internacionalnim seminarima, letnjim školama, trening kursevima i takmičenjima, studenti imaju mogućnost boravka na drugim evropskim
univerzitetima. Iskustva koja ovim putem studenti stiču su od presudnog značaja za poređenje sopstvenih studijskih
programa sa najelitnijim visokoobrazovnim institucijama na Starom kontinentu.
Prihvatanjem i uvođenjem bolonjskog procesa, univerziteti širom Evrope su se obavezali na ispunjavanje određenih
standarda i normi. Kako bi se proces implementacije osnovnih načela bolonjske deklaracije što ravnomernije odvijao
na velikom broju univerziteta, neophodna je saradnja, kako na nivou nastavnog osoblja, tako i na nivou studentskih
organizacija, a naročito organizacija koje se fokusiraju na određenu naučnu oblast.
U ovom radu će biti objašnjeni vidovi saradnje na nivou međunarodnih studentskih organizacija i biće istaknut njihov značaj u procesu mobilnosti studenata, koji suštinski predstavlja jedan od osnovnih postulata bolonjske deklaracije. Takođe, na konkretnom primeru studentske organizacije ESTIEM (Evropsko udruženje studenata industrijskog
inženjerstva i menadžmenta) biće prikazan model međunarodne studentske saradnje i usavršavanja kroz participaciju na mnogobrojnim akademskim događajima koji se odvijaju na više od 60 univerziteta u Evropi.
Mobilnost studenata u bolonjskom procesu
Bolonjska deklaracija, potpisana 1999. godine, ima za cilj da u prvom, desetogodišnjem periodu svoga postojanja
obezbedi promene na nivou visokog obrazovanja u Evropi koje se ogledaju u: [1]
• Kreiranju evropskog prostora visokog obrazovanja - European Higher Education Area (EHEA),
• Povećanoj mobilnosti studenata i diplomaca kroz Evropu, i
• Omogućavanju evropskim univerzitetima da budu privlačniji internacionalnim studentima u odnosu na univerzitete u Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Analizirajući dva fokusa povećane mobilnosti studenata, koji se odnose na omogućavanje razvoja mulitikulturalnih
veština kod studenata i povećanje kvaliteta univerziteta, može se zaključiti da bolonjski proces podstiče studentsku
inicijativu. [2] Kako povećana mobilnost studenata predstavlja jedan od primarnih ciljeva bolonjske deklaracije, jedna
od logičnih pretpostavki uspešnog ostvarenja ovog cilja je međunarodna studentska saradnja. Značajno je napomenuti da Evropska Komisija, kao regulatorno telo Evropske Unije, shvata značaj bolonjskog procesa u reformi visokog
obrazovanja u Evropi i pruža napore da implementacija procesa bude što efikasnija. [3] Kroz finansijsku podršku aktivnostima međunarodnih studentskih organizacija, Evropska Komisija uzima aktivno učešće u implementaciji osnovnih
načela bolonjske deklaracije time što omogućava studentima da razmenjuju iskustva sa kolegama iz drugih evropskih
zemalja.
ESTIEM i njegov model međunarodne studentske saradnje
ESTIEM (European Students of Industrial Engineering and Management) predstavlja najveću evropsku organizaciju
specijalizovanu za studente odgovarajućeg profila. Ono što ovu organizaciju čini posebnom je multidisciplinaran
pristup i preduzetnički karakter same organizacije. Naime, pored studenata inženjerstva, organizacija je otvorena i
za studente evropskih univerziteta na kojima se izučavaju menadžment i ekonomija kao naučne oblasti.
22
Osnovan je 1990. godine od strane studenata sa nekoliko univerziteta širom Evrope, a sedište mu se nalazi na Tehničkom Univerzitetu Eindhoven, Holandija. Vremenom, za 20 godina postojanja, organizacija je postala jedna od
najvećih u Evropi i broji 26 zemalja sa lokalnim grupama na 64 univerziteta. ESTIEM je osnovan kako bi pomogao i
povećao komunikaciju između studenata i univerziteta koji imaju slične programe širom Evrope. Koncept studija industrijskog inženjerstva i menadžmenta počiva na integraciji razumevanja tehnologije i upravljačkih (menadžment)
sposobnosti, odnosno studije nude analitičke sposobnosti, inženjersko znanje i menadžment iskustvo, što pomaže
studentima da obavljaju posao i u isto vreme razumeju tehnologiju. Na slici 1. prikazana je teritorijalna raspodeljenost lokalnih grupa unutar ESTIEM-a, gde se lako može uočiti da je ova organizacija prisutna skoro u svakom kutku
najstarijeg kontinenta.
“ESTIEM is an exciting network of open-minded students with a professional approach.”
Iz prethodne misije studentske organizacije jasno se mogu uočiti osnovne vrednosti ESTIEM-a. Pre svega, ESTIEM
predstavlja mrežu (network) u kojoj studenti imaju mogućnost da kroz putovanja i posete drugim univerzitetima
spoznaju nešto novo i uporede svoje IIM studijske programe. Ovo je od velikog značaja i za kreatore studijskih programa jer su u mogućnosti da od studenata čuju kako se to radi na drugim evropskim univerzitetima i na taj način
konstantno unapređuju nastavni proces. Takođe, ESTIEM okuplja proaktivne i slobodoumne studente (open-minded
students). To su studenti koji su spremni na promene i koji rado prihvataju nove i savremene koncepte iz date oblasti.
Na kraju, to su studenti koji imaju profesionalan pristup (professional approach) prema svojim univerzitetima i profesorima, prema poslovnim ljudima sa kojima imaju priliku da sarađuju, ali i prema svojim nastavnim programima za
koja su, u saradnjim sa svojim profesorima, stalno spremni na usavršavanja. [6]
Organizacija ESTIEM-a i međunarodni studentski događaji
Na globalnom nivou, ESTIEM funkcioniše tako da njegov rad, pored petoro članova Odbora (Board), vode Projekti
(Projects) i Komiteti (Committees). Svaki od projekata i komiteta ima svog lidera, koji se menjaju na godinu dana, i
zadužen je za posebnu oblast delovanja organizacije. Projekti su zaduženi za organizaciju događaja svih karaktera,
dok komiteti postoje kao dugoročna podrška centralnom nivou ESTIEM-a. Postoji pet velikih finansijski samoodrživih projekata, koji su prikazani u tabeli 1.
Tabela 1. Projekti unutar studentske organizacije ESTIEM
Projekat
Broj
događaja/izdanja
godišnje
Broj studenata
uključenih u rad
Opis projekta
TIMES
od 50 do 60
1.000
TIMES (Tournament In Management and Engineering
Skills) predstavlja najveće takmičenje u rešavanju
inženjerskih i menadžerskih studija slučaja u Evropi sa
tradicijom dugom 17 godina
Vision
seminars
od 12 do 15
450
Serija seminara koji se svake godine održavaju pod
zajedničkom temom, ali organizovanih na različitim
ESTIEM univerzitetima
Summer
Academy
2
50
Letnja škola koja se organizuje dva puta godišnje, pod
nadzorom eminentnih akademskih lidera
ESTIEM
Magazine
2
20
Bavi se izdavanjem časopisa organizacije, koji se publikuje
dva puta godišnje
Europe 3D
od 3 do 5
250
Upoznavanje zemalja Evrope, sa tri stanovišta: ekonomija,
kultura i politika
Vision projekat predstavlja seriju seminara koji se svake godine održavaju. U pitanju je između 12 i 15 seminara
godišnje, pod zajedničkom temom, ali organizovanih na različitim ESTIEM univerzitetima. Svake godine se bira nova
tema, povezana sa oblasti industrijsko inženjerstvo i menadžment, od strane projektnog tima. Lepota Vision seminara je u tome što svaka lokalna grupa ima jedinstven pogled na generalnu temu, te studenti imaju pravo da biraju
koji univerzitet žele da posete.
23
Vision seminar nudi predavanja, radionice i studije slučaja koje drže profesori, ali i poslovni ljudi iz prakse. Takođe,
učesnici seminara posećuju kompanije, što je veoma važno za studente da vide kako se znanje, koje se stiče tokom studiranja industrijskog inženjerstva i menadžmenta, može i praktično primeniti. Međutim, pored akademskog, seminari
imaju i kulturni i zabavni karakter, što potvrđuje jedan od osnovnih postulata ESTIEM-a: saradnja evropskih studenata.
Summer Academy predstavlja ESTIEM-ovu letnju školu koja se organizuje dva puta godišnje tokom letnjeg perioda.
Letnja akademija je osmišljena kako bi studenti mogli da provedu 15 dana tokom letnjih raspusta kako bi bili u mogućnosti da diskutuju i debatuju o raznim temama iz oblasti sa svojim kolegama, a sve pod nadzorom akademskih
lidera. U poslednjih nekoliko godina, akademski lideri su Prof. Jim Platts, Cambridge University, Velika Britanija i
Prof. Dietrich Brandt, University of Technology (RWTH), Aachen, Nemačka. Dvojica reminentnih stručnjaka iz oblasti
organizacije proizvodnih sistema, liderstva i komunikacionih veština garantuju studentima dodatno neprocenjivo
usavršavanje iz datih oblasti.
ESTIEM Magazine predstavlja jedan od projekata ESTIEM-a koji se bavi izdavanjem časopisa organizacije, koji se publikuje dva puta godišnje. Studenti industrijskog inženjerstva i menažmenta su još pre više od jedne decenije shvatili
značaj komuniciranja sa javnošću, kao i značaj vizuelnog prisustva na univerzitetima i u potencijalnim kompanijama
kao partnerima, te su stoga počeli da izdaju časopis koji se vremenom razvijao u ozbiljan magazin koji se bavi problematikom industrijskog inženjerstva i menadžmenta.
Europe 3D je najmlađi projekat unutar organizacije. Razvijen pre nešto više od dve godine, ovaj projekat organizuje
nekoliko godišnjih događaja sa ciljem boljeg upoznavanja zemlje domaćina. Ceo koncept počiva na tri stuba: ekonomija, kultura i politika. Naime, provodeći nekoliko dana u jednoj zemlji, učesnici imaju mogućnost da upoznaju tu
zemlju iz tri najznačajnija životna ugla. Potreba za kreiranjem ovakvog projekta rodila se upravo zbog sve veće mobilnosti studenata industrijskog inženjerstva i menadžmenta, koji tokom svojih studija, ali i nakon diplomiranja, sve
više imaju šansu da borave u drugim zemljama, kako bi se dodatno obrazovali ili napredovali u svojoj profesionalnoj
karijeri. Organizovanjem predavanja i poseta kompanijama i državnim institucijama, kao i mnogobrojnim kulturnim
manifestacijama specifičnim za svaku zemlju, studenti su u prilici da se bolje upoznaju sa zemljom u kojoj će se naći
u bliskoj budućnosti.
TIMES - najveće studentsko Case Study takmičenje evrope
Najznačajniji projekat studentske organizacije ESTIEM svakako je TIMES (Tournament In Management and Engineering Skills). TIMES predstavlja najveće takmičenje u rešavanju inženjerskih i menadžerskih studija slučaja u Evropi sa
tradicijom dugom 16 godina.
Takmičenje se izvodi u tri faze. Prvu fazu čine lokalne kvalifikacije. Na više od 55 lokalnih grupa (univerziteta) širom
Evrope studenti (u timovima od 3-4 člana) se na svojim fakultetima takmiče protiv kolega, kako bi se odredio tim koji
će predstavljati univerzitet na polufinalnim takmičenjima. Drugu fazu čine polufinala. Svake godine TIMES projektni
tim odredi šest univerziteta koji će imati tu čast da organizuju polufinalna takmičenja. Ovih šest polufinala je raspoređeno prema regionima Skandinavija, Turska, Centralna Evropa, Južna Evropa, Zapadna Evropa i Istočna Evropa,
što daje celokupnu sliku o tome koliko je rasprostranjeno ovo takmičenje. Samo pobednička ekipa ima pravo da se
takmiči na finalnom takmičenju (za lokaciju finalnog turnira glasa skupština ESTIEM-a) koje na kraju okupi šest najboljih ekipa u Evropi. Svake godine na ovom takmičenju učestvuje više od 250 timova, odnosno oko 1.000 studenta
industrijskog inženjerstva i menadžmenta iz cele Evrope. Na slici 3. prikazan je primer koncepta takmičenja.
24
Kroz ovo takmičenje studenti mogu najbolje da pokažu koliko su sposobni da znanje stečeno na studijama industrijskog inženjerstva i menadžmenta primene na konkretnim poslovnim problemima zadatim od strane kompanija,
sponzora takmičenja. U pitanju su problemi sa kojima se kompanije susreću i koji su iz različitih sektora organizacije
(proizvodni, marketing, finansijski, ljudski resursi, itd.). Kroz ovakvo takmičenje studenti na velika vrata ulaze u biznis
i pre samog diplomiranja.
Zaključak
Mobilnost studenata, kao jedan od osnovnih ciljeva i postulata bolonjske deklaracije, u poslednjih nekoliko godina
postaje sve intenzivnije i dinamičnije. Studenti odlučuju da provedu određen period svog školovanja u inostranstvu
i na univerzitetima koji im nude najprivlačnije studijske programe. Međunarodne strukovne studentske organizacije,
kroz svoje aktivnosti, umnogome olakšavaju proces donošenja odluke kod studenata kada je reč o izboru visokoobrazovne institucije, ali i zemlje u kojoj će se provesti određeni vremenski period. Studenti imaju prilike da posete
druge univerzitete i da sa svojim kolegama razmenjuju iskustva kada je reč o načinima studiranja.
U ovom radu je prikazan konkretan model funkcionisanja studentske organizacije ESTIEM i raznolikost njenih akademskih događaja. Takođe, naglašena je činjenica da univerziteti i njihove studentske organizacije shvataju značaj
ovakvog vida saradnje za svoju konkurentnost. Sama činjenica da studenti svojom organizacijom ispoljavaju preduzetnički karakter i proaktivan pristup ukazuje na potrebu dodatne podrške menadžmenta univerziteta i fakulteta
ovakvom studentskom aktivizmu.
Buduća istraživanja mogu biti orijentisana na studijske programe univerziteta koji su najposećeniji u programima
mobilnosti studenata, kako bi se uočilo šta studenti industrijskog inženjerstva i menadžmenta širom Evrope smatraju najkvalitetnijim, kada je reč o studijskim i akademskim programima tog profila.
25
Regionalne master studije iz preduzetništva
mr Dušan Dobromirov, M.Sc. Mladen Radišić,
Slučaj UNESCO Katedre za studije preduzetništva
Univerziteta u Novom Sadu
Uvod
P
reduzetništvo u poslednjih nekoliko godina postaje značajna naučna i obrazovna disciplina kojoj se
dosta pažnje posvećuje na fakultetskim i univerzitetskim studijskim programima. Upravo iz tog razloga
mnoge visokoobrazovne institucije uvode studijske programe iz preduzetništva, kako na nivou osnovnih i
diplomskih akademskih studija, tako i na nivou postdiplomskih i specijalističkih studija.
Univerzitet u Novom Sadu u svom sastavu ima brojne visokoškolske jedinice bez statusa pravnog lica i jednu od njih
predstavlja UNESCO Katedra za studije preduzetništva, osnovana 2006. godine.
Osnivanje, ciljevi i aktivnosti Katedre
UNESCO katedra za studije preduzetništva (UNESCO Chair for Entrepreneurial Studies - UCES) na Univerzitetu u
Novom Sadu je deo UNWIN programa Ujedinjenih Nacija (UN) koji je osnovan 1992. godine u svrhu podsticanja
obrazovanja, istraživanja i razmene nastavnika i istraživača i predstavlja platformu za razmenu informacija u svim
najvažnijim područjima nadležnosti UNESCO-a. Sa svojim radom na Univerzitetu Katedra intenzivno počinje u prvoj polovini 2007. godine, iako je osnovana skoro doginu dana pre. Prvu generaciju studenata upisuje u školskoj
2009/2010 godini, kada se stiču svi uslovi da Katedra obavlja obrazovnu delatnost kao nezavisna jedinica unutar
Univerziteta u Novom Sadu.
UCES teži da postane centar izvrsnosti u obrazovanju i istraživanju u oblasti preduzetništva i zbog toga želi da radi
na izgradnji kapaciteta na različitim nivoima kao što je:
• Profesionalni i lični razvoj studenata i nastavnika (regionalne konferencije, letnje škole, radionice organizovane
zajedno sa međunarodnim regionalnim partnerima na području preduzetništva);
• Razvoj i promocija preduzetničke kulture među studentima i mlađim osobljem kao i u širem okruženju (organizovanje javnih predavanja iz preduzetništva i drugih oblika učenja do kraja života – Long Life Learning na Univerzitetu, radionica, seminara, konferencija, treninga organizovanih sa privrednim komorama, nevladinim organizacijama i drugim stejkholderima, publikacije, udžbenici i drugi materijali za promociju preduzetništva);
• Investiranje u obrazovne i istraživačke resurse (od infrastrukture do materijala za učenje i istraživanje, baze podataka, knjiga, časopisa);
• Razvoj usluga za profesionalnu orijentaciju studenata;
• Razvoj odnosa između univerziteta i ALUMNI uključivanjem bivših studenata u nastavu i istraživačke projekte
kao dragoceni resurs (putem razmene iskustava i dobre prakse) kao i finansijskih izvora (zasnovanih na “vraćanju”
»Preduzetnik«
onoga štoČasopis
su bivši studenti
dobili od svog Univerziteta).
Ekonomski fakultet Podgorica
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
UNESCO katedra za studije preduzetništva ima podršku Nacionalne komisije za UNESCO Republike Srbije i jedna je
od 634 UNESCO katedre koje postoje na svetu u okviru razlicitih oblasti delovanja. Zajedno sa UNESCO Katedrom za
preduzetničke studije na Univerzitetu “J.J.Strossmayer” u Osijeku, Hrvatska, UCES je jedina takva katedra u regionu
Jugoistočne Evrope. UCES takođe postaje deo nedavno formirane mreže UNESCO katedri iz preduzetništva pod rukovodstvom UNESCO katedre za preduzetnišvo i međukulturalni menadžment na Univerzitetu primenjenih nauka
u Gelsenkirhenu, Nemačka.
26
Slika 1. Logo UNESCO Katedre za studije preduzetništva
Slika 1. Logo UNESCO Katedre za studije preduzetništva
kao ujedinica
u organizacionoj
strukturiu Novom
Univerziteta
u Novom
Sadu
bavi se,
pored
UCES UCES
kao jedinica
organizacionoj
strukturi Univerziteta
Sadu bavi
se, pored
sprovođenja
obrazovne
sprovoñenja
obrazovne
delatnosti,
mmnogobrojnim
aktivnostima
kako
sa
domaćim,
tako
sa
delatnosti, mmnogobrojnim aktivnostima kako sa domaćim, tako i sa internacionalnim partnerima. Diplomskei akainternacionalnim
partnerima.
Diplomske
akademske
master
studije
iz
preduzetništva
demske - master studije iz preduzetništva predstavljaju osnovnu obrazovnu delatnost Katedre.
predstavljaju osnovnu obrazovnu delatnost Katedre.
Studije
i
Predavanja
 Diplomske
akademske 
master studije
 Organizacija
predavanja
na temu
preduzetništva i
menadžmenta
Izdavaštvo
i
Istraživanja
 

 Sprovoñenje
brojnih
istraživanja o
preduzetničkim
sklonostima i
uticaju
univerziteta na
razvoj
preduzetništva
Projekti
i
Meñunarodna
saradnja
 



 Globalna nedelja
preduzetništva i
razni studentski
projekti
 Regionalne
master studije iz
preduzetinštva u
školskoj
2009/2010 godini
Slika 2. Aktivnosti UNESCO Katedre za studije preduzetništva
Slika 2. Aktivnosti UNESCO Katedre za studije preduzetništva
Pored Pored
master studija,
obrazovnu
Katedra
sprovodi i Katedra
kroz organizaciju
brojnih
predavanja
na temu
mastersvoju
studija,
svojudelatnost
obrazovnu
delatnost
sprovodi
i kroz
organizaciju
preduzetništva
i menadžmenta
od svog osnivanja.
Predavači su iz redova
nastavnika,
uspešnih
brojnih predavanja
na temujošpreduzetništva
i menadžmenta
još od univerzitetskih
svog osnivanja.
Predavači
su
preduzetnika,
ali
i
ljudi
koji
se
bave
podrškom
preduzetničkih
ideja
i
projekata.
iz redova univerzitetskih nastavnika, uspešnih preduzetnika, ali i ljudi koji se bave podrškom
preduzetničkih ideja i projekata.
3. REGIONALNE MASTER STUDIJE IZ PREDUZETNIŠTVA - POSPEŠIVANJE
PREDUZETNIČKOG KAPACITETA MEðU STUDENTIMA REGIONA
Regionalne master studije iz preduzetništva - pospešivanje preduzetničkog kapaciteta
među studentima regiona
Ideja master programa
Ideja master programa
2
Po prvi put u školskoj 2009/2010 godini UNESCO Katedra počela je sa izvođenjem diplomskih akademskih - master
studija iz preduzetništva. Studijski program Preduzetništvo je nov studijski program u celom regionu, kreiran u okviru regionalnog projekta “Regionalni razvoj privatnog sektora (PSD 2) na Zapadnom Balkanu”, koji je Katedra pokrenula zajedno sa svojim partnerom SPARK, neprofitnom organizacijom iz Holandije koja pruža podršku obrazovanju
i razvoju preduzetništva u zemljama Balkana i koja je obezbedila određeni broj stipendija za najbolje kandidate.
Takođe, još četiri regionalna univerziteta iz tri zemlje učestvuju u sprovođenju ovog studijskog programa, kako sa
svojim nastavnim kadrom, tako i sa studentima koji su stekli bachelor dilpome na tim univerzitetima.
U želji da stimuliše inovativne (potencijalne) preduzetnike u regionu i ojača regionalnu preduzetničku saradnju,
UNESCO Katedra za studije preduzetništva teži kreiranju preduzetničke kulture i organizovanju vodećeg programa
iz oblasti preduzetništva na ovim prostorima. Ovaj program predviđen je za znatiželjne studente koji su spremni
preuzeti rizik i koji tragaju za novim izazovima, uspešnom timskom radu, novim mogućnostima u svojim budućim
aktivnostima i koji su spremni da aktivno utiču na promene u svojoj okolini.
27
najbolje kandidate. Takoñe, još četiri regionalna univerziteta iz tri zemlje učestvuju u
sprovoñenju ovog studijskog programa, kako sa svojim nastavnim kadrom, tako i sa studentima
koji su stekli bachelor dilpome na tim univerzitetima.
U želji da stimuliše inovativne (potencijalne) preduzetnike u regionu i ojača regionalnu
preduzetničku saradnju, UNESCO Katedra za studije preduzetništva teži kreiranju
preduzetničke kulture i organizovanju vodećeg programa iz oblasti preduzetništva na ovim
prostorima. Ovaj program predviñen je za znatiželjne studente koji su spremni preuzeti rizik i
koji
za novim izizazovima,
uspešnom
timskom
radu, novim
mogućnostima
u svojim
Po
prvitragaju
put, pet univerziteta
regiona zajednički
su formirali
i implementirali
jednogodišnji
Master program
iz prebudućim
aktivnostima
i
koji
su
spremni
da
aktivno
utiču
na
promene
u
svojoj
okolini.
duzetništva, koji nosi 60 ESPB. U kooperaciji sa organizacijom SPARK i ekspertom iz oblasti preduzetništva sa univerPo prvi put, pet univerziteta iz regiona zajednički su formirali i implementirali jednogodišnji
ziteta Nyenrode, Holandija, profesori i saradnici su kreirali program studija koji se sastoji iz osam predmeta, koji su
Master program iz preduzetništva, koji nosi 60 ESPB. U kooperaciji sa organizacijom SPARK i
podeljeni u dva modula.
ekspertom iz oblasti preduzetništva sa univerziteta Nyenrode, Holandija, profesori i saradnici su
kreirali program studija koji se sastoji iz osam predmeta, koji su podeljeni u dva modula.
PredmetiPredmeti
i modulii moduli
mastermaster
studijastudija
Studije
preduzetništva
su interdisciplinarni,
visokoškolskivisokoškolski
obrazovni program
za studente
koji žele
se usmere
Studije
preduzetništva
su interdisciplinarni,
obrazovni
program
za da
studente
kojika
sticanju
i praktičnih
znanja teorijskih
iz oblasti preduzetništva,
koja postaje
sve značajnija
oblast izučavanja
i obrazožele dateorijskih
se usmere
ka sticanju
i praktičnih znanja
iz oblasti
preduzetništva,
koja postaje
sve značajnija
oblastuniverzitetima
izučavanja iširom
obrazovanja
na mnogobrojnim univerzitetima širom sveta.
vanja
na mnogobrojnim
sveta.
Slika 3. Predmeti i moduli master studija
Slika 3. Predmeti i moduli master studija
Ciljevi studijskog programa su:
• Sticanje
o preduzetništvu;
Ciljeviznanja
studijskog
programa su:
• Afirmisanje
interdisciplinarnog
pristupa;
 Sticanje
znanja o preduzetništvu;
• Aktivno
uključivanje interdisciplinarnog
studenata u proces nastave;
 Afirmisanje
pristupa;
• Osposobljavanje
studenata za uspešniji
timski
i samostalan
rad u ovoj oblasti;
 Aktivno uključivanje
studenata
u proces
nastave;
• Formiranje znanja i veština za proučavanje i istraživanje tema iz date oblasti.
3
Studenti i nastavnici u školskoj 2009/2010 godini
Kako je ideja UNESCO Katedre za studije preduzetništva i organizacije SPARK bila pokretanje regionalnog master
programa iz preduzetništva, učesnici koji realizuju program studija dolaze sa pet regionalnih univerziteta. Pored domaćina Univerziteta u Novom Sadu, na kojem se odvijaju predavanja tokom školske 2009/2010 godine, u realizaciji
učestvuju pojedini fakulteti, koji u svojim studijskim programima imaju kurseve iz preduzetništva, i to sa univerziteta
iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.
28
Ovakav regionalni master program iz preduzetništva pokrenut je po prvi put u regionu Zapadnog Balkana i samim
tim je veoma interesantan za studente različitih profila koji su studirali na pomenutim univerzitetima. Svaki od univerziteta partnera imao je svoje predstavnike među 24 studenta (Srbija 10, Makedonija 6, Crna Gora 5 i Bosna i Hercegovina 3) koji su upisali ovaj studijski program i gde je struktura studenata u smislu prethodno završenih studija
bila veoma raznolika. Ovaj program, pored svoje regionalne komponente, ima i tu prednost da se nastava realizuje
na engleskom jeziku i studenti svoje master radove takođe pišu na engleskom jeziku. Organizacija SPARK je za prvoplasirane tri kandidata iz svake zemlje selekcionog procesa obezbedila stipendije koje su korištene za troškove
školarine, putovanja i boravka u Novom Sadu.
Pored studenata koji su završili osnovne studije na partnerskim univerzitetima, određeni broj studenata dolazi i sa
drugih univerziteta iz regionalnih zemalja. Sa druge strane, profesori i asistenti koji su učestvovali u ovom programu
dolaze sa partnerskih univerziteta i zajednički su učestvovali u pripremi studijskog programa i realizaciji nastave,
koja su se odvijala unapred određenim vikendima, i to petkom (17 - 20.30h) i subotom (10 - 13.30h). Ovakvom realizacijom nastave studentima koji su zaposleni i koji dolaze iz celog regiona u Novi Sad omogućeno je normalno
praćenje nastave i boravak u Novom Sadu.
Umesto zaključka
UNESCO Katedra organizovaće svoje jednogodišnje diplomske akademske
- master studije i u školskoj 2010/2011 godini. Zajedno sa svojim partnerskim univerzitetima, UNESCO Katedra nastavlja sa pospešivanjem preduzetničkih sposobnosti studenata i aktivan je učesnik
u promovisanju preduzetničke kulture regiona. Dosadašnje
iskustvo u radu sa studentima pokazalo je da im je neohodno obrazovanje iz oblasti preduzetništva koje će im u
budućnosti umnogome olakšati da se brže prilagode dinamičnom poslovnom okruženju i uspešno
vode svoje poslovne poduhvate.
29
Predstavljamo: Agencija za nadzor osiguranja
mr Lidija Jauković
Regulatorna institucija za sektor osiguranja Crne Gore
B
itno izmijenjeno poslovno okruženje u poslednjih nekoliko godina dovelo je do suočavanja osiguravajućih kompanija sa brojnim izazovima i rastućim rizicima, i istovremeno doprinijelo da se kapital i solventnost osiguravača u odnosu na preuzete obaveze nađu u fokusu pažnje kako akcionara i osiguranika, tako
i države i njenih nadzornih organa. Karakteristike djelatnosti osiguranja zahtijevaju permanentan i adekvatan nadzor nad radom subjekata na tržištu osiguranja, u cilju obezbjeđenja finansijski stabilnog sektora
osiguranja. Nadzor nad radom osiguravajućih kompanija, baziran na zakonskoj i podzakonskoj regulativi,
omogućava pravovremenu identifikaciju kompanija koje se suočavaju sa problemima u svom poslovanju u
cilju blagovremenog rješavanja istih, čime se obezbjeđuje stabilnost i dalji razvoj tržišta osiguranja.
U skladu sa Zakonom o osiguranju1 početkom 2008. godine je otpočela sa radom Agencija za nadzor osiguranja, kao
nadležna institucija za kontrolu sektora osiguranja Crne Gore, koja je samostalna u vršenju poslova iz svog djelokruga. Agencija za nadzor osiguranja vrši nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje; afilijacija stranih društava
za osiguranje; društava za posredovanje u osiguranju; društava za zastupanje u osiguranju i agencija za pružanje
drugih usluga u osiguranju. Kontrolne aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja obuhvataju:

finansijski nadzor poslovanja društava za osiguranje (kontrola finansijskih izvještaja; kontrola adekvatnosti obračuna tehničkih rezervi u cilju formiranja dovoljnog iznosa sredstava za izvršavanje preuzetih obaveza itd);

investicioni nadzor (kontrola načina vrednovanja imovine, kontrola ulaganja sredstava rezervi po namjeni i strukturi, kontrola poštovanja propisanih ograničenja za ulaganje sredstava tehničkih rezervi i jedne trećine garantnih
rezervi itd);

institucionalni nadzor (kontrola stanja i promjene pravnog statusa osiguravajućih kompanija kao i promjene u njihovoj vlasničkoj strukturi, kontrola poštovanja zakonske regulative po pitanju obezbjeđenja minimalnog iznosa
osnovnog kapitala, analiza kadrovske osposobljenosti itd.).
Aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja, tokom prve dvije godine postojanja, bile su usmjerene u pravcu poboljšanja opštih performansi crnogorskog tržišta osiguranja uspostavljanjem adekvatnog regulatornog okvira za oblast
osiguranja, proaktivnom supervizijom poslovanja društava za osiguranje i jačanjem saradnje sa međunarodnim institucijama, stručnim tijelima i asocijacijama. Namjera ovog regulatora jeste da permanentnom i proaktivnom kontrolom poslovanja subjekata na tržištu osiguranja Crne Gore, utiče na stvaranje finansijski zdravog sektora osiguranja i na obezbjeđenje adekvatne zaštite interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja.
Zakonski okvir za oblast osiguranja u Crnoj Gori zaokružen je donošenjem Zakona o osiguranju, Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju i Zakona o stečaju i likvidaciji društava za osiguranje. Takođe, u cilju uskađivanja
regulative sektora osiguranja sa direktivama Evropske unije i principima Međunarodnog udruženja supervizora osiguranja, tokom prethodne dvije godine Agencija je usvojila čitav set pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima
se reguliše djelatnost osiguranja u Crnoj Gori.
U uslovima krize i narastajućih izazova novog okruženja, Agencija za nadzor osiguranja je sprovodila permanentnu
i proaktivnu superviziju nad poslovanjem društava za osiguranje, koja je rezultirala identifikovanjem procjene i načina upravljanja poslovnim rizicima od strane osiguravajućih kompanija kao i kvalitetnom procjenom adekvatnosti
sistema internih kontrola društava za osiguranje. Agencija za nadzor osiguranja je u toku 2009. godine sprovela
neposredne i posredne kontrole nad radom društava za osiguranje u Crnoj Gori, u cilju utvrđivanja usklađenosti
poslovanja društava sa važećom zakonskom i podzakonskom regulativom u Crnoj Gori, analize realnosti procjene
tehničkih rezervi, načina upravljanja imovinom i obavezama osiguravajućih kompanija, likvidnosti, solventnosti i
efikasnosti izvršavanja preuzetih obaveza osiguravajućih kompanija.
Globalna i regionalna finansijska kriza dovela je do usporavanja ekonomskog rasta Crne Gore u 2009. godini, kao i do
smanjenja profitabilnosti u sektoru osiguranja. Permanentna kontrola 11 osiguravajućih kompanija2 koje su poslovale na tržištu osiguranja Crne Gore u 2009. godini, usklađivanje poslovanja društava sa zakonskom i podzakonskom
regulativom i usporavanje rasta bruto premije osiguranja rezultirali su ukupnim gubitkom sektora osiguranja Crne
30
1
“Službeni list RCG” br. 78/06 i 19/07;
2
Krajem 2009. godine Agencija za nadzor osiguranja je, iz razloga zakonske neusklađenosti, jednom društvu oduzela dozvolu za obavljanje poslova osiguranja.
Gore u 2009. godini od oko 9,199 miliona €3. Ostvareni gubitak je imao posledično dejstvo na pad ukupnog kapitala
osiguravajućih društava u 2009. godini za 33,85% u odnosu na kraj 2008. godine, kao i na pad garantnih rezervi
društava za 19,68%.
Bruto fakturisana premija osiguranja na nivou sektora osiguranja Crne Gore u 2009. godini je iznosila oko 65,570
miliona eura, što predstavlja rast od 8,24% u odnosu na 2008. godinu. Takođe, 2009. godinu karalteriše rast učešća
bruto fakturisane premije osiguranja u bruto društvenom proizvodu (sa 1,81% u 2008. na 2,18% u 2009. godini) kao
i bruto premije po glavi stanovnika (sa 97,67€ u 2008. na 104,35€ u 2009. godini). Dakle, i pored djelimičnog uticaja
finansijske krize, u toku 2009. godine tržište osiguranja je ostvarilo rast, iako su u ovom trenutku pokazatelji razvoja
sektora osiguranja u Crnoj
ispod prosjeka
razvijenih
zemalja, članica
unije.
GrafikGori
br.1 značajno
: Učešće društava
za osiguranje
u bruto fakturisanoj
premiji u Evropske
2009. godini
Statistički
ukazuju
da je posljednjih
prisutan
trend urasta
Grafik br.1:
Učešćepodaci
društava
za osiguranje
u brutogodina
fakturisanoj
premiji
2009.i razvoja
godini
tržišta osiguranja u Crnoj Gori koji se, izmeñu ostalog, ogleda kroz:
 rast
fakturisane godina
premije osiguranja;
Statistički podaci ukazuju
dabruto
je posljednjih
prisutan trend rasta i razvoja tržišta osiguranja u Crnoj Gori koji
 razvoj životnog osiguranja u Crnoj Gori;
se, između ostalog, ogleda
kroz:
 ponudu proizvoda osiguranja na kvalitetan i transaparentan način;

rast bruto fakturisane
premije osiguranja;
 povećanje
broja društava za osiguranje, društava za zastupanje i posredovanje u
osiguranju;

razvoj životnog osiguranja
u Crnoj Gori;
 smanjenje koncentracije tržišta osiguranja tj. povećanje konkurencije i efikasnosti

ponudu proizvoda osiguranja
na kvalitetan i transaparentan način;
tržišta osiguranja;

rast
tehničkih
rezervidruštava
osiguravajućih
kompanija;i posredovanje u osiguranju;

povećanje broja društava za osiguranje,
za zastupanje
 rast akcijskog kapitala osiguravajućih kompanija;

smanjenje koncentracije
tržišta osiguranja tj. povećanje konkurencije i efikasnosti tržišta osiguranja;
 obezbjeñenje solventnosti i likvidnosti osiguravajućih kompanija.

rast tehničkih rezervi osiguravajućih kompanija;
zaključitikompanija;
da formiranje Agencije za nadzor osiguranja u Crnoj Gori

rast akcijskog kapitalaMožemo
osiguravajućih
predstavlja značajan korak ka ureñenju crnogorskog tržišta osiguranja i obezbjeñenju

obezbjeđenje solventnosti
i likvidnosti
osiguravajućih
razvoja djelatnosti
osiguranja
u Crnoj Gori.kompanija.
Drugim riječima, za formiranje i održavanje
stabilnog tržišta osiguranja, neophodno je postojanje jakih regulatornih institucija, koje
putem kontinuiranog i sveobuhvatnog nadzora prate i podržavaju djelovanje tržišne
Možemo zaključitidiscipline.
da formiranje
Agencije za nadzor osiguranja u Crnoj Gori predstavlja značajan korak ka uređenju
Samo na taj način se može obezbjediti da osiguravajuće kompanije
crnogorskog tržišta
osiguranja
i obezbjeđenju
djelatnosti
osiguranja
Crnoj Gori. Drugim
izvršavaju
osnovnu
svrhu svograzvoja
postojanja
i poslovanja,
a to je u
blagovremena
naknadariječima, za formiosiguranicima,
korisnicima neophodno
osiguranja i trećim
oštećenimjakih
licima.
ranje i održavanještete
stabilnog
tržišta osiguranja,
je postojanje
regulatornih institucija, koje putem
Kretanja na tržištu osiguranja Crne Gore u 2009. godini ukazuju na činjenicu da
kontinuiranog i sveobuhvatnog
nadzora prate
podržavaju
djelovanje
discipline.Crne
Samo
na taj način se može
je ekonomsko-finansijska
kriza iimala
indirektan
uticaj na tržišne
sektor osiguranja
Gore,
sa efektima na
usporavanje
njegovog
rasta i razvoja,
što će
se prema iočekivanjima
obezbjediti da osiguravajuće
kompanije
izvršavaju
osnovnu
svrhu svog
postojanja
poslovanja, asato je blagovremetržišta nastaviti i u toku 2010. godine. Za očekivati je da će aktivnosti Agencije u
na naknada štete osiguranicima,
korisnicima osiguranja i trećim oštećenim licima.
3
Kretanja na tržištu osiguranja Crne Gore u 2009. godini ukazuju na činjenicu da je ekonomsko-finansijska kriza imala indirektan uticaj na sektor osiguranja Crne Gore, sa efektima na usporavanje njegovog rasta i razvoja, što će se
prema očekivanjima sa tržišta nastaviti i u toku 2010. godine. Za očekivati je da će aktivnosti Agencije u narednom
periodu biti usmjerene na dalje poboljšanje opštih performansi tržišta osiguranja putem unapređenja i usklađivanja
regulative oblasti osiguranja sa direktivama Evropske unije, sprovođenjem nadzora u skladu sa evropskim preporukama i standardima, a u saradnji sa osiguravajućim društvima, institucijama iz finansijskog sistema kao i drugim
regulatornim tijelima za oblast osiguranja.
3
prema preliminarnim pokazateljima poslovanja društava na tržištu osiguranja Crne Gore za 2009. godinu, izvor: Agencija za nadzor osiguranja;
31
Predstavljamo: Investiciono razvojni fond CG A.D.
Predrag Poček – izvršni direktor
P
restankom rada Fonda za razvoj CG kao
njegov pravni naslenik 31.03.2010. godine
počeo je sa radom novoformirani Investiciono razvojni fonda Crne Gore A.D.
Investiciono razvojni fond Crne Gore A.D.
osnovan je kao jednočlano akcionarsko
društvo u skladu sa odredbama Zakona o
Investiciono razvojnom Fondu Crne Gore i Zakona o privrednim društvima («Sl. list RCG», br. 06/02,
«Sl. list CG», br. 17/07 i 80/08 ). Fond je pravno lice koje
posluje samostalno i svoju djelatnost obavlja pod uslovima i na način utvrđen pomenutim Zakonom, Statutom i
opštim aktima Fonda. Prava i dužnosti osnivača Fonda u
skladu sa Zakonom vrši Vlada Crne Gore. Fond za svoje
obaveze odgovara svojom imovinom. Za obaveze Fonda bezuslovno i neopozivo garantuje Vlada Crne Gore.
Investiciono razvojni fond CG A.D. može biti član, osnivač i/ili akcionar, domaćih i međunarodnih finansijskih
institucija, privrednih društava u Crnoj Gori i u inostranstvu, uz saglasnost Vlade. Akti poslovne politike Fonda,
utvrđuju se u skladu sa ekonomskom politikom i strateškim dokumentima Vlade.
Fond je osnovan sa ciljem podsticanja i ubrzanja privrednog razvoja Crne Gore i to kroz: okončanje procesa privatizacije prodajom kapitala stečenog u procesu
svojinske transformacije, podršku mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima, podršku infrastrukturnim projektima, projektima vodosnabdijevanja,
tretmana otpadnih voda i zaštite životne sredine, kao i
finansiranje projekata od lokalnog, regionalnog i državnog značaja. Osnivanjem Investiciono razvojnog Fonda
Vlada Crne Gore je obezbijedila efikasan mehanizam za
podršku privrednom razvoju, posebno imajući u vidu
aktuelnu ekonomsko-finansijsku krizu.
32
Osnivački kapital Fonda čine:
• novčana sredstva Fonda za razvoj Crne Gore;
• akcije i vlasnički udjeli u preduzećima u kojima
Fond za razvoj Republike Crne Gore ima određeni
procenat vlasništva;
• potraživanja po osnovu prethodno plasiranih kredita Fonda za razvoj Republike Crne Gore;
• potraživanja po osnovu obveznica;
• nepokretnosti i oprema koja je u vlasništvu Fonda
za razvoj Republike Crne Gore;
• sredstva Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća namijenjena finansiranju
• razvoja malih i srednjih preduzeća;
U cilju preciznog utvrđivanja vrijednosti imovine Fonda za razvoj RCG izvršena je cjelokupna procjena iste.
Na dan 31. 01.2010. godine ukupni kapital koji se po
transformaciji prenosi na novoformirani Investiciono
razvojni fond iznosio je 93.233.679,84€ (gotovina i
ekvivalenti, HOV, investicioni krediti, zemljište, poslovni
prostor, oprema, investicione nekretnine).
Nadalje, Odlukom Vlade Crne Gore, Investiciono razvojnom fondu AD uplaćena su novčana sredstva Direkcije
za razvoj MSP u obliku preuzetih plasiranih kreditita i
oročenih depozita u iznosu od 6,636,420.65€. Konačno, osnivački kapital Investiciono razvojnog fonda AD
čine zbirno sredstva Fonda za razvoj i Direkcije za MSP.
Ova vrijednost je umanjena za obaveze po osnovu Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećemju u korist Fond za restituciju, pa je vrijednost početnog kapitala IRF-a iznosila 97,520,352.03€.
Kapital Fonda u skladu sa Zakonom može se povećati
dodatnim ulozima osnivača, tj. Vlade Crne Gore. Takođe
akcionarski kapital može se povećati i iz sredstava rezervi i neraspoređene dobiti Fonda, pod uslovom da to
nije u suprotnosti sa namjenom sredstava rezervi.
Djelatnost Fonda je:
1) odobravanje kredita i izdavanje garancija kojima
se:
- podstiče osnivanje i razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetnika;
- pruža podrška i realizuju programi saradnje na:

infrastrukturnim projektima,

projektima vodosnabdijevanja,

tretmana otpadnih voda

i projektima unapređenja zaštite životne sredine;
- finansiraju projekti od lokalnog, regionalnog i državnog značaja;
- podstiče izvoz;
- podstiče zapošljavanje;
2) poslovi vezani za prodaju kapitala u portfelju
Fonda;
3) ostali poslovi kojima se obezbjeđuje podrška
ekonomskom razvoju u skladu sa Zakonom.
Kriterijumi i uslovi korišćenja sredstava Fonda utvrđuju se aktima poslovne politike Fonda. Fond donosi godišnji plan rada, finansijski plan i srednjoročni program
rada, uz saglasnost Vlade.
U svojoj kreditno-garantnoj aktivnosti Investiciono razvojni Fond prednost daje projektima po prioritetima
definisanim u Srednjoročnom programu rada, a korisnici mogu biti preduzetnici i mala i srednja preduzeća,
a u slučaju finansiranja infrastrukturih projekata javna
preduzeća i lokalne uprave. Kreditno-garantna politika
Investiciono razvojnog Fonda CG je posebno usmjerena na stalnom unapređenju zaposlenosti i finansiranju
projekata iz manje razvijenih područja. Investiciono
razvojni Fond CG nije profitno orjentisan, ali funkcioniše na principu samoodrživosti. Srednjoročnim programom rada i Godišnjim planom rada definisana su polja
finansijske podrške Investiciono- razvojnog Fonda:
- Kreditne linije koje će IRF realizovati posredstvom i
uz saradnju poslovnih banaka, kao i direktno sa korisnicima kredita;
- Izdavanje svih tipova garancija privrednim subjektima koji posluju na teritoriji Crne Gore.
Godišnjim planom rada za 2010. godinu, definisan je
finansijski potencijal za obavljanje finansijske podrške
od strane Investiciono razvojnog fonda od 17 mil €, od
čega je 12 mil € predviđeno za kreditiranje i 5 mil € za
garantni potencijal.
Investiciono razvojni fond nastoji, u cilju uspješnije realizacije projekata i postizanja efekata u oblastima koje
su strateški važne u slučajevima dugoročnih investicionih kredita (posredstvom i uz garancije poslovnih banaka i direktnih aranžmana), odobravati stimulacije u
slučaju:
- realizacije projekta u opštinama sjevernog regiona,
- zapošljavanju više od 5 novih lica,
- izvozne orjentisanosti preduzeća,
- inovativnog karaktera proizvoda - usluga.
na trzištu novca i kapitala a sve u skladu sa Zakonom i
aktima poslovne politike Fonda i uz saglasnost Vlade.
Takođe, u skladu sa Zakonom i aktima poslovne politike Fonda i uz saglasnost Vlade, Investiviono racvojni
fond CG može da kupuje i prodaje hartije od vrijednosti,
udjele, na domaćem i inostranom tržistu.
Akcije koje su u portfleju IRF-a naslijeđene su od Fonda
za razvoj. Riječ je o hartijama od vrijednosti koje je Fond
stekao kroz proces svojinsko upravljačke transformacije. Namjera je da se u saradnji sa ostalim državnim institucijama u što skorijem vremenskom intervalu privatizuju cjelokupni portfolio i na taj način stavi u funkciju
investicione aktivnosti Fonda.
U prvoj godini poslovanja, pred Investiciono razvojnim
Fondom se nalazi niz zadataka. Uspostavljanje efikasne
i ekonomične organizacije sa stručnim ljudskim resursima koji može odgovoriti zahtjevima institucije, definisanje programa i korisnika programa podrške, softversko i kadrovsko osvježavanje institucije, uspostavljanje
saradnje sa odgovarajućim privrednim društvima i institucijama kako domaćeg tako i međunarodnog karaktera i sl.
Stimulacije će se ogledati kroz smanjenja kamatne stope za 1% na godišnjem nivou, produženje roka otplate
za 1. godinu i produženje grace perioda za 6. mjeseci.
Jednako važan oblik investicione aktivosti Fonda odnosi se na finasiranje infrastrukturnih i ekoloških projekata
lokalnih uprava. Finansiranje projekata opština vrši se
otkupom obveznica koje emituju lokalne uprave kao i
kreditnom aktivnošću posredstvom banaka. Ovaj oblik
investicione aktivnosti prisutan je od 2006. godine i pokazao se kao dobar i efikasan instrument za rješavanje
strateški važnih infrastrukturnih i ekoloških projekata
Opština na teritoriji Crne Gore.
Značajno je napomenuti da u cilju što boljeg izvršenja
investicione funkcije, Fond može koristiti međunarodne fondove, zaduživati se u Crnoj Gori i u inostranstvu
33
Posjeta studenata preduzetništva Baru
Armin Lucević
U
torak 11. maj, posle ranih jutarnjih predavanja i prezentacija seminarskih radova krenuli smo u akademsku posetu Baru. Kompletnu organizaciju posete na sebe je preuzeo šef
našeg smera prof. Dragan Lajović. Planirano
je da obiđemo značajne biznis i administrativne institucije.
Posle interesantnog i uzbudljivog puta stigli
smo u Bar oko 12h. Prva u nizu bila je poseta Business
Start-Up Centre - u. Toplu dobrodošlicu priredila nam
je direktorka BSC Bar - Ivana Tomašević i podpredsednik opštine Dragan Simović; a profesor Dragan Lajović
je održao uvodnu reč. Ivana Tomašević i njene kolege
su nam kroz prezentaciju i diskusiju objasnili šta je u
stvari BSC Bar i čime se bavi. Da je njihova misija da
postanu uspešan i fleksibilan sistem za podršku malim
preduzećima. A da je njihov osnovni cilj, da zajedno sa
četiri Biznis centra u regiji, obezbede otvaranje novih
radnih mesta i ekonomski napredak.
Obišli smo firme koje posluju u biznis inkubatoru, pričali sa zaposlenima i pripremali teren za potencijalnu
saradnju u budućnosti. Predstavnici BSc Bar su bili ljubazni i odgovarali na mnoga naša pitanja, kako o poslovanju samog inkubatora, tako i o stanarima koji su
u njemu.
U 13h bila je zakazana konferencija u opštini Bar. Uređen prostor, klimatizovana koferencijska sala i nasmejana lica ljudi obećavali su ugodan boravak. Profesor
Lajović nam je predstavio gradonačelnika opštine
Bar - Žarka Pavićevića. On nam se obratio ne skrivajuci zadovoljskvo što je domaćin grupi intelektualaca
- budućih preduzetnika, nadajući se da će bar neko od
nas, maldih i preduzimljivih ljudi, odpočeti i voditi svoj
biznis u Baru. Jer, smatra Pavićević, Bar je opština koja
najviše ulaže u eliminisanje biznis barijera i podsticanje preduzetništva.
34
Zbog poslovnih obaveza, gradonačelnik i profesor Lajović su morali da nas napuste. Shvatili smo šta znače
organizovanost, iskustvo, i zananje našeg profesora.
Reč je preuzeo glavni administrator projekta ’giljotina
propisa ’ Zoran Radojičić. Gospodin Radojičić se potrudio da nam objasni koji je cilj ovog projekta, i koji su
to benefiti koje Bar, a i cela Crna Gora mogu imati od
njegove uspešne realizacije. Spomenuta je i elektronska opština, projekat budućnosti! Korištenje novih IT
tehnologija u administrativne svrhe, omogućiće građanima opštine Bar bržu dostupnost podataka i efi-
kasniju politiku ubiranja administrativnih taksi. To u
praksi znači da će zahtevi građana biti obrađeni u roku
od pola sata od trenutka podnošenja, što je značajan
pomak u odnosu na zakonski garantovani rok od 15
dana. Posle interesantnog izlaganja, Zoran Radojičić
se potrudio da odgovari na pitanja vezana za konačno
rešavanje odpadnih voda i odlaganja čvrstog odpada
koji su decenijski problem ove regije, iako to nije njegov sektor delovanja.
Barska plovidba bila je naše sledeće odredište. Oko
12h u holu „Marine“ nas je sačekalo ljubazno osoblje
restorana. Sproveli su nas do konferencijske sale, gde
smo imali prijatnu prezentaciju A.D. Barska Plovidba.
Finansijsku situaciju preduzeća objasnio nam je jedan
od izvršnih direktora Dr. Radovan Orlandić. On nas je
uputio u misiju i cilj poslovanja, i uverio nas da je za
dosadanji uspeh preduzeća pre svega zaslužan kvalitetni menadžment. Posle prigodnog koktela, nastavili smo dalje, ali ovaj put ka istorijskim destinacijama
grada Bara.
Ni tehnički problemi oko auta, ni radovi na putu nisu
mogli sprečiti nas, mlade preduzetnike, da obiđemo i
najudaljenije delove Bara i slikamo se na zidinama tvrđave. Šetnju strmim ulicama starog grada završili smo
dogovorom da se spustimo nazad u centar, ručamo, i
krenemo polako za Podgoricu.
Ručak u restoranu `Samba` bio je pravi mediteranski!
Orada spremljena na tradicionalni način, kao i morski
plodovi iznenadili su neke od kolega. Posle kratkog
ubeđivanja, od strane redovnih konzumenata primorske hrane, kontinentalci su uspeli da zaborave na
tradicionalnu kontinentalnu kuhinju i pokušaju bar na
trenutak da uživaju u laganoj primorskoj kužini. Na terasi restorana, sa pogledom na barsku obalu, nastavili
smo ispijati kafu i vino; naravno, priče i šale cele ekipe
smera preduzetništva bile su nezaobilazne. Došlo je
vreme i za polazak...
Poseta lučkom gradu bila je jedno neverovatno iskustvo! Iako sam ranije posećivao Bar, ovaj put sam ga video u jednom sasvim drugom svetlu. Videli smo nove
stvari, čuli neke nove ljude, proširili smo naše vidike; a
što je najbitnije, međusobno smo se zbližili, i razumeli
da smer nije knjiga, već društvo!
Posebnu zahvalnost dugujemo profesoru Lajoviću na
ovako lepo i svrsishodno osmišljenoj i organizovanoj
akademskoj poseti u pravom smislu reči.
Najbolji Biznis planovi studenata
I godine generacije 2009/10
mr Radivoje Drobnjak
J
edna od nastavnih aktivnosti, koja predstavlja i svojevrsnu provjeru znanja na predmetu Biznis, na I godini, jeste i pisanje Biznis plana. Cilj ove aktivnosti jeste da se studenti upoznaju sa značajem koji biznis plan
ima u razvijanju preduzetničke ideje, a samim tim i postavljanja biznisa na „stabilne noge“.
Kao i ranijih godina, studenti su pokazali veliko interesovanje i inovativnost u idejama koje su kandidovali
kao prijekte, elaborirajući ih u formi Biznis plana. Zadatak, nimalo lak, ocijeniti najbolje od njih. Tim koji
izvodi ovu nastavnu disciplinu je u nekoliko iteracija definisao jedan značajan broj Biznis planova i odabrao
najbolje među njima. Ove godine to su:
1. Prodaja i servis sistema za prečišćavanje vode – Milorad Šestović;
2. Proizvodnja solarnih sistema – Borka Miketić i
3. Uzgoj kalifornijskih glista – Tijana Rakočević.
Upućujemo najiskrenije čestitke našim dragim kolegama, koji su nam zadali jako težak zadatak, ali i podigli nivo koji
će morati “preskočiti” oni koji će se ove godine upisati na naš fakultet. Nama ostaje da se nadamo ostvarenju ovih
veoma originalinih i jako kvalitetnih ideja, uz iskreno nadanje da će kolege svoje ideje ostvariti u praksi i tako dokazati svoje ambicije i kvalitet.
Gostujuće predavanje:
G-din Aleksandar Damjanović,
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini Crne Gore
M
Ivan Martinović
oram navesti, prije svega, da je G-din Damjanović pristupio svom gostujućem predavanju, isključivo
sa ekonomskog stanovištva. Njegova nesebična priča o svom životnom iskustvu na mene je ostavila jak
utisak. Način njegovog izlaganja je bio veoma inspirativan, motivišući i mene i moje kolege da se uključimo u cjelokupnu priču i postavljanju raznih pitanja. Govorio nam je o svom poslovnom angažmanu iz
tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, pa sve do seminara koje je donedavno pohađao, a tiču se Evropskih integracija. Između ostalog, dio pitanja koja smo mi postavljali bila su vezana i za njegovu političku
karijeru. Njegovo uplitanje u političke vode počelo je sasvim neočekivano i neplanirano. Vjerovatno vođen
vremenom i nekim promjenama on je svoju političku karijeru započeo u jednoj od političkih stranaka Crne
Gore. Iz mog ugla, ekonomija i politika su međusobno isprepletani, međutim i pored toga moguće je napraviti distinkciju. Moj ukus mi govori, da je politika obrnuto proporcionalna ekonomiji, odnosno da jedna disciplina,
zasigurno poništava drugu. Mislim da je veoma teško baviti se objema i biti uspješan u svojoj životnoj karijeri. To bi
možda bila jedna i jedina sugestija gospodinu Damjanoviću. Sto se tiče samog predavanja, ono je proteklo u sasvim
opuštenoj atmosferi, kakvu inače karakterise naš smjer. Ova priča podarila mi je novo iskustvo, i sigurno potvrdila još
neke moje stavove o samoj vezi politike i ekonomije. Mislim i nadam se da je i ostalim studentima našeg smjera ova,
nesvakidašnja tema, pomogla u pronalaženju sopstvenih prioriteta, a onim budućim biti smjernica da donesu jednu
od najvažnijih odluka – Šta STUDIRATI???
35
I feel sLOVEnia
Marko Tufegdžić
C
hallenge:future je međunarodno studentsko on-lajn takmičenje u zajedničkoj organizaciji Third
Millennium Knowledge, Poslovne škole IEDC Bled i CEEMAN-a. Ekipa Challengers (Izazivači) sastavljena
od studenata Ekonomskog fakulteta u Podgorici (Jana Tošković (student postdiplome), Ivan Radević
(student postdiplome), Miodrag Vujović (student III godine) i ja (student III godine)) je ušla u polufinale
ovog takmičenja. Kao predstavnik ekipe Challengers sam pozvan da prisustvujem završnom događaju, koji
se odrzavao na Bledu od 13. do 19. maja.
Kad sam se prijavljivao nisam mogao ni da slutim da ću imati priliku da prisustvujem takvom spektaklu!
Organizatori su iskoristili svoju energiju, znanje i iskustvo da omoguće svakom od nas prijatan boravak i
mogućnost da steknemo nova znanja i proširimo mrežu kontakata. Cilj je bio da se prevaziđu nacionalne vjerske i
rasne razlike i on je u potpunosti realizovan, što potvrđuje činjenica da su se na istom mjestu nasli Pakistanci i Indijci,
Turci i Jermeni.
Završna konferencija se sastojala iz tri dijela: Bootcamp, Summit i Gala.
Prvi dio završne konferencije „Bootcamp“ bio je organizovan u tri dana. Na samom početku je bilo zvanično
predstavljanje učesnika - finalista i studenata gostiju. Zatim smo imali priliku da slušamo niz impresivnih predavača,
koji su pokušali da dodatno razviju naše poznavanje principa održivog razvoja i dali nam preporuke kako da te principe
primijenimo u našim zemljama. Poseban utisak na sve je ostavila dr Lučka Kajfez Bogataj jer nas je upoznala sa pojmom
virtuelne vode i ukazala nam na neracionalno ponašanje ljudi kada je u pitanju eksploatacija prirodnih bogatstava
naše planete. Navela nam je par frapantnih činjenica, kao
na primjer: za proizodnju jedne pamučne majice potroši se
2.700 litara ’virtuelne vode’, za proizvodnju čizburgera se
potroši preko 14.000 litara ’virtuelne vode’...
U cilju poboljšanja komunikacije među učesnicima završne
konferencije, Bootcamp je obuhvatio i niz zabavnih
sadržaja čiji je cilj bio izgradnja tima. Straža Adventure
Park ću uvijek pamtiti kao mjesto na kojem sam savladao
svoj strah od visine prolazeći kroz različite nivoe prepreka,
baš kao u vojnom kampu. Zabavni sadržaj se odnosio i
na posjetu predsjedničkoj rezidenciji Josipa Broza Tita i
čuvenom Blejskom gradu (Bledskoj tvrđavi).
„Summit“ je u fokusu imao rješavanje problema slabe povezanosti ljudi širom svijeta i sagledavanje odgovornosti
stvaranja bolje budućnosti za čovječanstvo. Tako su neke od tema koje su bile diskutovane nosile sljedeće nazive:
„Stvaranje povezanog svijeta“ (Creating a Connected World),„Izazovi koje nosi odgovornost za budućnost“ (Challenges
of the Responsible Future), a svoje viđenje je sa nama podijelio i predsjednik kompanije Koka-Kola za Centralnu i
Južnu Evropu, Majkl Hol Džohensen (Michael Holm Johansen). Poseban doprinos Samitu smo dali i mi – studenti sa
svojim individualnim shvatanjem problema i prijedlozima za njihovo rješavanje.
Inovativni mladi ljudi, poslovni lideri, predavači, zvaničnici vlade i mediji iz svih krajeva svijeta, došli su 18. maja 2010.
godine na Bled, pod pokroviteljstvom predjsednika republike Slovenije dr Danila Turka.
Pored impresivnih govornika i sjajne šanse za upoznavanje i povezivanje, Gala je bila frhunac osmomjesečne “borbe”
studenata za inovacijom i održivom budućnošću.:-) 936 univerziteta i poslovnih škola iz 184 države je uzelo učešće.
Najboljima među nama uručena je nagrada od 20.000 eura. Nacionalnom univerzitetu Singapur uručena je nagrada
za najinovativniju školu u takmičenju, a Ekonomskom fakultetu Podgorica je pripalo drugo mjesto.
36
Na kraju bih želio da se zahvalim Ekonomskom fakultetu Podgorica na podršci, organizatorima challenge:futurea i
svim sponzorima, a posebnu zahvalnost dugujem Olgi Veligurskoj.
Od mašte do inovativnih rješenja
O
d mašte preko kreativnih prijedloga do inovativnih
rješenja… To su faze procesa na kojem se zasniva globalno onlajn takmičenje studenata Challenge:Future u
kojem je moj tim „Challengers“ imao šansu da učestvuje
i predstavlja svoju zemlju i fakultet u polufinalu.
Challengers tim čine studenti Ekonomskog fakulteta
Podgorica: Ivan Radević (student postdiplomskih studija), Jana Tošković (student postdiplomskih studija),
Marko Tufegdžić (student III godine) i Miodrag Vujović
(student III godine). Već od prvog dana takmičenja,
naša saradnja je bila na najvišem nivou što nam je omogućilo da posvetimo onoliko pažnje takmičenju koliko
je bilo potrebno, a da, pritom, ne zapostavljamo svoje
privatne obaveze i obaveze na fakultetu. Naravno, nismo uvijek svi mogli da izdvojimo dovoljno vremena
za sastanak uživo. U takvim situacijama smo nastojali
da iskoristimo sve prednosti savremene informacione i
komunikacione tehnologije – sastajali smo se u virtuelnom svijetu kako bismo u realnom vremenu iznosili
svoje zamisli i dobijali kritike na njih.
Prva faza procesa – mašta – je rezultirala brojnim prijedlozima od strane svih članova tima (što je kasnije pokazalo i naše inovativno rješenje). Preduzeli smo sve kako
bismo radili u ambijentu koji podstiče misao i maštu
– najprije smo svaki prijedlog ozbiljno razmatrali i zapisivali; sljedeći korak je bilo eliminisanje prijedloga za
koje smo smatrali da nisu adekvatni za realizaciju naših
glavnih ciljeva i prihvatanje onih koji jesu, i treći korak je
predstavljao završno oblikovanje kreativnog prijedloga
koji je bio naš put do polufinala.
Jana Tošković
njem konkurentske prednosti itd. U ovoj fazi
smo bili oslabljeni jer je Miodrag, dragocjen
član našeg tima, otišao na studijski boravak
u Rigu (Letoniji), na pet mjeseci, zahvaljujući
jednom od brojnih programa međunarodne
saradnje koje naš fakultet ima… Međutim,
uprkos početnoj zabrinutosti zbog odlaska
jednog člana tima, ubrzo smo povratili motivaciju – čak je i uvećali – i počeli sa svojim planiranim aktivnostima.
Iskoristili smo znanje stečeno na fakultetu i pokrenuli
agresivnu promotivnu kampanju na internetu kojom
smo, prije svega, targetirali mlade ljude iz Crne Gore i
regiona, a zatim i iz drugih krajeva svijeta. Kampanja je
uključivala sljedeće društvene medije: Facebook (kreiranje fan pagea i direktni kontakt sa prijateljima), Twitter
(redovno ažuriranje statusa kako bismo bili sigurni da
svi oni koji nas prate vide poruku) i razne onlajn forume.
Naravno, koristili smo i direktni kontakt sa publikom putem e-maila i telefona. Rezultat - prvo mjesto u svijetu
po glasovima publike i osmo mjesto po ukupnom broju
glasova!
Bila je to velika pobjeda za nas, jer smo pokazali da nije
bitna veličina zemlje iz koje dolazimo, niti njen stepen
razvijenosti… Bitno je ono što mi imamo da
ponudimo svijetu – naš kreativni potencijal, energiju, obrazovanje,
znanje, vještine i sposobnost kooperacije!
Teško je opisati uzbuđenje koje smo osjećali jer smo
dobili još jednu priliku da prezentujemo našu ideju.
Zadatak u polufinalu je bilo upravo konačno
iznošenje našeg inovativnog rješenja, sa definisanim ciljnim tržištem, načinom realizacije,
procjenom tražnje,
utvrđiva-
37
Podgorica In Your Pocket
Marko Mirović
D
avne 1992. godine u jednoj pivnici u Litvaniji rodila se ideja o gradskim vodičima „In
Your Pocket“. Grad po grad, država po država,
danas se In Your Pocket vodiči objavljuju u nešto više od 120 gradova u 24 evropske zemlje.
Vodeći izvor informacija za strane posjetioce
u nekom gradu, čuveni The New York Times je
nazvao neprocjenjivim.
Crna Gora je posljednja zemlja na Balkanu koja je dobila
svoj In Your Pocket pod čijim se imenom u Evropi
u prošloj godini štampalo blizu
4.000.000 primjeraka vodiča. Uskoro
stižu i dva noviteta. In Your
Pocket vodiči
za iPhone, kao i
implementacija
Google Maps na
našem sajtu, pa će
biti veoma lako vidjeti tačnu lokaciju
svih objekata koji su
pomenuti u vodiču.
Ideju za Podgorica
In Your Pocket dobio
sam u Sloveniji, gdje
sam proveo nezaboravnih devet dana na
Discover Management
Programu u organizaciji
poslovne škole IEDC Bled
School of Management.
Na taj program, koji je bio
sjajno i inspirativno iskustvo, pošao sam umnogome
zahvaljujući pismu preporuke sa Ekonomskog fakulteta
Podgorica.
Kada sam prelistao Bled In Your
Pocket odlučio sam da se raspitam da li ga već neko radi u Crnoj Gori. Srećom nisam
morao dugo da istražujem, pa sam par mjeseci posle
povratka iz Slovenije i ja postao dio In Your Pocket priče,
kao rukovodilac projekta za Crnu Goru.
38
Ako jednom riječju treba da opišem svoj posao u In
Your Pocket-u upotrijebio bih riječ „dinamičan“. Postaviti na noge biznis u zemlji u kojoj većina ljudi nikad nije
čula za vas nije ni malo lako. Mnogo priče, ubjeđivanja,
odbijanja i podnošenja stvari na koje po nekad ne možete da utičete. Upravo sada sam dobio priliku da iskoristim i primijenim znanja koja sam stekao na Studijama
menadžmenta Ekonomskog fakulteta Podgorica, iako
za najviše situacija u kojima se nalazim nema rješenja
u knjigama.
Najvažnije kod uspostavljanja novog biznisa je ne
obeshrabriti se uprkos
svim preprekama i odbijanjima, i to baš od strane ljudi za koje mislite
da će biti oduševljeni
projektom. Ipak, studije su mi dale osnovne
temelje na kojima i
dalje gradim znanja
u vremenu superbrzih promjena.
Jer, kako mi je i
sam Isak Adižes
rekao kada sam
ga upoznao prije dvije godine
u
Podgorici
da bez teorijskog temelja
nema dobre
praktike. A
Ekonomski fakultet
Podgorica
je
pravo
mjesto za
sticanje
znanja
bez kojih se ipak ne može
u biznis. Ekonomski fakultet ide u korak sa
promjenama, i uvijek se mijenja na bolje. Što se tiče In
Your Pocketa u Crnoj Gori, priča će se nastaviti drugim
brojem za Podgoricu u avgustu 2010. godine, a sljedeće
godine ćemo Pocket porodici dodati još neki crnogorski grad.
Ko će zaposliti Facebook pijanice?
G
lavni grad Norveške, Oslo, mi je ostao u lijepom
sjećanju, jer sam tamo bio na svom prvom službenom
putu! Davne 2003. godine, svega deset mjeseci nakon
što sam počeo da radim na Ekonomskom fakultetu
Podgorica kao demonstrator, dobio sam priliku da sa
kolegama Nikolom Vulićem (mojim bratom) i Tamarom Backović, obavim studijski boravak na Univerzitetu
NTNU (Norges teknisk-naturvitenskapelige universitet)
u Trondhajmu. Oslo je bio posljednja stanica na našem
boravku i usavršavanju u Norveškoj.
Oslo je poznat kao jedan od najvećih svjetskih centara
pomorske industrije, ali i kao zvanično najskuplji grad na
svijetu u 2009. godini! Broj stanovnika Osla se povećava po stopi od 2% godišnje, što ga čini najbrže rastućim
glavnim gradom u Evropi. Oslo je i grad u kojem se organizuje ”Gulltaggen” (The Golden Tag) - najveći događaj
u oblasti elektronskog poslovanja u Skandinaviji i jedan
od najvećih događaja ovog tipa u Evropi. Tokom posljednjih 11 godina koliko se održava, Gulltaggen je postao najznačajniji događaj za sve one koje žele da uspiju
u novom svijetu digitalnog menadžmenta i marketinga.
Gulltaggen se sastoji od tri konferencije i više od 20 radionica i seminara, na kojem predavanja izvodi preko 30
vrhunskih svjetskih predavača u oblasti menadžmenta,
preduzetništva, inovacija, kreativnosti, strategije, internet marketinga i liderstva. Krajem aprila 2010. godine,
oko 1.500 stručnjaka iz čitavog svijeta je učestvovalo u
radu Gulltaggena.
Organizatori su se potrudili da opravdaju titulu najskuplje svjetske prestonice, pa je kotizacija za Gulltaggen
2010 iznosila više od 1.500 eura! Ipak, pokazali su razumijevanje za moju veliku želju da učestvujem, pa su mi
kao studentu doktorskih studija i jedinom prijavljenom
iz Crne Gore, ponudili značajnu stipendiju. Zahvaljujući
velikodušnom gestu domaćina i podršci Ekonomskog
fakulteta, dobio sam priliku da učestvujem u ovom
mr Vladimir Vulić
globalnom spektaklu savremene nauke o menadžmentu.
Najveće zvijezde Gulltaggena 2010 su, nesumnjivo, bili legendarni britanski preduzetnik i
osnivač grupacije Virgin, Sir Richard Branson
i Guy Kawasaki, američki preduzetnik, venture kapitalista i autor nekoliko globalnih biznis
bestselera.
Sir Richard Branson, veliki fan moje omiljene teniserke,
Ane Ivanović, nas je u svom inspirativnom govoru podsjetio da suština biznisa nije u lakoj zaradi, nego u nastojanju da ljude i svijet oko sebe učinimo boljim. Istakao je
da ljudi koji ulaze u biznis sa pitanjem “Kako mogu jednostavno da zaradim veliki novac?“ ga vjerovatno nikada
neće steći. Govoreći o uticaju savremenih informacionokomunikacionih tehnologija na svijet biznisa, Branson je
naglasio razliku između industrije i trenutno vladajućeg
poslovnog modela u industriji. Njegova rečenica “Stari
poslovni modeli u muzičkoj industriji su mrtvi, ali je muzička industrija življa nego ikad!” je odzvanjala u konferencijskoj sali dugo nakon što je predavanje završeno.
Predavanje koje sam očekivao sa najvećim nestrpljenjem je bilo “Uloga i umjetnost inoviranja”, Guya Kawasakija, jednog od mojih omiljenih autora. Guy je jedan
od zaposlenih u kompaniji Apple koji su 1984. godine
bili originalno zaduženi za marketing Macintosh personalnog kompjutera. Još kao student sam bio opčinjen
njegovim knjigama “The Macintosh Way” i “Selling the
Dream”, da bih kasnije sa podjednakim uživanjem čitao
njegove nove bestselre, “Tajna uspješnog početka” i
“Reality Check”. Guy nam je predstavio svojih 10 “pravila” za inoviranje, ali i ispričao par anegdota iz svog života kao preduzetnika i kao venture kapitaliste. Njegov
najveći promašaj u životu se desio kada su mu ponudili
mjesto izvršnog direktora kompanije Yahoo!. Odbio je
uz komentar - “Kancelarije su vam suviše daleko da bih
mogao da vozim do tamo svakog dana, a i iskreno ne
vidim kako bi to mogao da postane dobar biznis.”. Ova
odluka ga je koštala oko dvije milijarde dolara! “Da tada
nisam bio toliko glup, danas bih u Oslo došao svojim
privatnim avionom, a Richardu Bransonu bih ponudio
besplatnu vožnju!”, dodao je Guy dok je napuštao binu,
ispraćen ovacijama oduševljene publike.
Veliku pažnju su privukli i vodeći evropski menadžment
mislioci i koautori biznis bestselera “Funky Business” i “Karaoke Capitalism”, Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle,
koji su govorili o tome kako preduzeća mogu da izađu iz
39
Montenegro, Monaco and
aktuelne krize u koju je upala svjetska ekonomija. Istakli
su i jedan značajan paradoks današnjice - da se ljudi sve
više okreću religiji! Kontroverzni profesori menadžmenta iz Švedske su objasnili da se znanje na individualnom
nivou povećava linearno, dok se znanje na nivou društva
povećava eksponencijalno. To dovodi do sve većeg jaza
između znanja na individualnom i društvenom nivou, što
u praksi znači da ljudi iz dana u dan postaju sve gluplji!
Kada ljudi nešto ne znaju, kada ne mogu da shvate što se
dešava u svijetu oko njih, oni počinju da vjeruju.
Najveći kanadski internet marketing stručnjak, Mitch
Joel, je govorio o uticaju savremenih internet tehnologija na upravljanje preduzećem. Istakao je da mu sve
veći broj menadžera za ljudske resurse postavlja pitanje:
“Kako današnji tinejdžeri misle da će naći posao, kada
su njihove slike u pijanom stanju svuda po Facebooku?”
Mitch kaže da to nije pravo pitanje, pa on ovakve menadžere pita sljedeće: “Koga ćete vi zaposliti kada svako
ko se prijavio na vaš konkurs ima na Facebooku sliku u
pijanom stanju?”
Ova prezentacija je napravila sjajan uvod za dinamičan
nastup američkog preduzetnika i jednog od najtraženih
govornika mlađe generacije, Garyja Vaynerchuka, o kojem sam pisao u prošlom broju časopisa “Preduzetnik”.
Gary je ponovo oduševio sve u sali, a njegova najupečatljivija poruka je sigurno bila sljedeća - „Tokom svih ovih
godina, potrošio sam oko šest miliona dolara na promociju svoje prodavnice vina. S druge strane, potrošio sam
svega 20 hiljada dolara na promociju svog ličnog brenda
i svoje emisije o vinu koja se emituje preko interneta. Živimo u vremenu u kojem je prvi put u istoriji moguće da se
sopstvenim radom i trudom borite protiv tuđeg novca!“.
Marketing stručnjak, Richard St. John, je govorio o osam
osobina koje uspješni ljudi imaju kao zajedničke. Izvršni direktor najveće softverske kompanije na svijetu,
Microsoft, Steve Ballmer, je putem video linka održao
kratku prezentaciju o izazovima koje savremeno turbulentno poslovno okruženje postavlja pred kompanije i
menadžere. Od ostalih predavača, posebno su se istakli
Mike Walsh, Ji Lee i Gunther Sommerfeld.
40
Najveći teoretičar menadžmenta u istoriji, Peter Drucker,
je jednom prilikom u intervjuu za ugledni biznis časopis,
“Forbes“, izjavio: “Ja nikada ne predviđam. Ja samo gledam kroz prozor i vidim ono što je vidljivo, ali još uvijek
nije primijećeno.” Gulltaggen 2010 mi je pomogao da
vidim stvari u oblasti digitalnog menadžmenta i marketinga koje su vidljive, ali još uvijek nijesu primijećene.
F
orget, for a moment, about Montenegro in context
of being inside or outside the EU. Forget about protectionism vs. liberalism arguments. This article is not
about that. It is about the business fundamentals and
infrastructure, necessary for any country, that wants
to attract foreign investors (or domestic), to be able to
provide business service as part of hospitality for those
people that wants to put their money into national
economy.
Monaco is a beautiful country. It is small, open to the
sea, exotic - just like Montenegro. In business context,
those two countries are not comparable. Monaco is
designed to attract wealthy people from all around
the world, business people, actors, sportsmen, celebrities and not everybody can be a Monaco citizen. The
most important thing is that those people love being
there. What they love more are low taxes in Monaco.
Can you guess what is the business strategy of this
principality?
Now, let’s take a look at Montenegro. I love my country
but it is the last country where I would put my money in.
Not because there are not enough opportunities. With
everything that is happening with social media (fancy
word, I know), people have more chances then ever.
Every company with well designed online framework
has big chances for success. What we didn’t have before
is described in “The Long Tail” written by the bestselling author Chris Anderson: even the smallest business,
the one completely down “the tail” has every chance
for success thanks to social media, where “everyone is
connected and you are connected to everyone”. More
because of the content available to everyone, less because of technology.
The reason why I saw so many investors “giving up” of
doing business in Montenegro is not the World Economic Crisis. Sure, an international company may have
certain financial problems but at the same time during
crisis every business needs to try harder to sustain, so,
naturally, it seeks for new opportunities in any sense.
The reason they leave Montenegro is because establishing an enterprise is extremely difficult, long and annoying process, with not much put in place. Simply – it
is such a joke! Institutional websites are not organized,
with no or very little information offered, not being
updated for months (sometimes years), with phone
numbers that nobody answers to (not to even mention
e-mails). If there is certain procedure, nobody understands it.
Business Fundamentals
Ivana Đurović
Instead of that, you need to prepare big pile of documentation that your attorney will be processing (and
most of them do not speak English, while taking enormously high commissions). It is easy to establish a company in USA, but for American company to establish
a company in Montenegro it is difficult to meet documentation demand of our institutions, because it is so
robust and undefined. Microsoft is one example. And
who would not want them.
The only thing that attorneys actually do – is saving you
from humiliation in front of those “administrational
workers” that will help you only if they
like you. And I am not EVEN talking about corruption. Just
the obstructions while
you actually are trying to establish
a business and
put money into
the economy.
That’s
not
how
you
become
Monaco.
Here in Salt
Lake City,
USA, I can
establish an
enterprise
online. They
put together
all the information I need, options
and possibilities, links
to different Government
institutions and agencies,
service information, documentation needed and where to get it and, of
course, business start-up fee is being processed online. I do not need to move from my computer. How
about that?
The question is where to we want to be? Do we want
to be isolated, in terms of doing everything possible to
stop investors putting their money into our economy,
or we want to do everything we can so the process of
establishing the enterprise (for domestic and foreign
investors) is so simple and easy that everybody just
love exploring possibilities in Montenegro, instead of
being so covered with bureaucracy weight of
all kinds.
Not to even mention the level of involvement of the Government institutions and organizations “online”. Check out, for example,
Podgorica page on Wikipedia. Whatever you
search on Google, usually it gives you Wikipedia source between first three choices and nobody
(obviously) from Ministry of Tourism or any touristic
organization didn’t bother to update it or make it more
attractive for potential guests, for people that are
actually looking for information about
Montenegro! I mean, C’mon!
Maybe unfortunately, maybe not, there are other
destinations where
you can go for a vacation, especially
now when in
every country,
every
single guest
is so valuable. You
can
not
just put an
advertisement
on
Eurospor t
TV channel,
and consider
your job done.
What I believe (and
you can argue) is a
good way of attract foreign investments is being
open to them (not fictionally,
really). The way we make companies
more attractive for investors, by helping them recognize who we are, putting information together and
using web tools that help us connect, communicate
and expose relevant content out to the world, is just
amazing. Business legislature must be simple and
easy! Everything should be online! You need to welcome big and small companies and individual investors, just like you are welcoming somebody coming to
your home – you put the best things you have on the
table and nicely served! That is the key. I know from
experience.
41
Od eGovernment-a do eDemokratije
mr Tamara Đuričković
V
vrijednosti i potrebe, i samo funkcionisanje, javlja se
prezasićenost web sajtova u mnogim strategijama nastupa i kreiranja eGovernmenta. Tokom takvog procesa, zaboravlja se ključna činjenica šta eGovernment ima
da ponudi, kako zajednici tako i agencijama. Mnoge
agencije i nadležne institucije jasno vide da ovakvim
aktivnostima samo blago »zagrebu po površini« i da su
eGovernment ne predstavlja samo implemenpotrebni jasni reformski procesi kako bi se osigurale sve
taciju sistema novih
promjene koje vlade žele
Za mnoge vlade ESD predstavlja prioritet u
informacionih tehnologija
da preduzmu.
njihovim eGovernment strategijama. Njihov cilj
(ICT). Ono se odnosi na proje da dostavljaju bolje, brže, pouzdanije, ažurnije
Sa druge strane, razvoj
mjenu poslovnih modela i
i jeftinije usluge poslovnom sektoru i društvenoj
eGovernment-a omogućio
procesa u cilju omogućavazajednici. Veoma važan dio ove strategije je razvoj
je vladinim organizacijanja poslovanja na drugačiji
web sajtova vladinih agencija kroz koje vladine
ma pružanje boljih usluga
način, i bolji način. IT pruža
usluge i informacije mogu postati dostupne i
i unapređenje efikasnosti i
rješenja, ali eGovernment
kroz koje građani mogu komunicirati sa vladama.
efektivnosti. U mnogim zese odnosi na promjene naZnačajni napori su preduzeti prilikom kreiranja
mljama, više od 70% ljudi
čina na koji vladine agenciovih sajtova znajući da potecijalni benefiti EDS-a
plaćanje taksi obavlja elekje posluju. Biti »eSpreman«
neće biti realizovani ukoliko sajtovi nisu orijentisani
tronskim putem, na primjer,
i upravljati tranzicijom u
prema korisniku.
i mnoge druge transakcije
eGovernmentu se neće de– od obnavljanja vozačkih
siti samo od sebe. To je veShvatajući prethodno napisano, postavlja se
dozvola i plaćanja parkinoma složen proces i zahtijepitanje: koliko su vladini web sajtovi korisnički
ga do upravljanja vladinim
va preduzimanje pažljivih i
orijentisani?
benefitima – mogu biti reakonkretnih aktivnosti.
lizovane i izvršene online.
- da li su usluge i informacije koje su potrebne
Vlade širom svijeta žele da
U svakom sluičaju, i pored
poslovnim subjektima i građanima dostupni
postave »vodeće trendove«
kontinuirane alokacije vena sajtu?
i izazove u eGovernment vilikog broja izvora, progres
- da li je moguće pristupiti i naći informacije i
zijama koje će drugi pratiti.
u oblasti eGovernmenta u
usluge jednostavno, bez obzira na to da li
Kao odgovor tim aktivnostiprethodnim godinama je
se korisnici nalaze u ruralnim područjima,
ma, vladine agencije mno„postao ravan“, u odnosu
imaju oštećenje vida ili ograničene vještine u
go napora ulažu kako bi rad
kako je to ranije bilo. Mnoge
službenom jeziku?
i poslovanje javnih sektora
nove eGovernment inicija- koji nivo tehnologije ili tehnoloških vještina
»prebacili« u eru informatitive su sa jedne strane geje potreban da bi pristupili ovim sajtovima i
zacije. Na primjer, značajan
nerisale očekivane interese
uslugama?
broj javnih sektora je usmeđu korisnicima ili su omo-koji nivo interaktivnosti je potreban i sl.?
postavio centralni internet
gućile jasne dobitke u opeportal, koji su konstantno
rativnoj efikasnosti. Bilo da riječ o neočekivanim fiskalunapređivali. I na nivou agencije, mnoge vladine agennim ograničenjima, ili o visokim očekivanjima korisnika
cije širom svijeta su imale svoje web sajtove, koje su
zasnovanim na integraciji interneta u njihovom svakodnadograđivale tokom vremena stavljanjem fokusa na
nevnom životu i radu, imperativ jeste upravo činjenica da
aktivnosti kao što su elektronska dostava usluga (elecjavni sektor usavršava svoj pristup eGovenrmentu kako
tronic service delivery – ESD).
bi osigurao da ove inicijative postignu najveći uticaj.
Na prvi pogled, ovo može zvučati veoma impresivno. I
Praksa je pokazala da su tri prepreke ograničile uticaj
jeste u suštini. Ali izazovi i promjene su toliko veliki, i toeGovernment napora: nedjelotvorno upravljanje, neliko su velika očekivanja vlada, da takvi koraci predstavdostatak web podržanih kapaciteta i ne dozvoljavanje
ljaju samo početak mnogo većih inicijativa i aktivnosti.
participacije korisnika u procesu kreiranja aplikacija i
sadržaja.
U cilju da što prije budu prisutni online, bez obzira na
lade širom svijeta su shvatile da je transformacjia od tradicionalne vlade i tradiocionalnog
upravljanja do elektronske vlade najznačajnije
pitanje javne politike našeg vremena. Ali, da li
je ta priča postala realnost? Tačnije, koja je prava/realna priča?
42
Da bi se dostigao sljedeći nivo eGovernment usluga, organizacije moraju da prevaziđu svaku od ovih prepreka. Prvo,
moraju da se pomjere do modela upravljanja u kojem su eGovernment inicijative u vlasništvu poslovnih izvršioca i
podržane odgovarajućim međufunkcionalnim timovima. Drugo, oni moraju da razviju kapacitete/sposobnosti u kritičnim oblastima kao što su marketing, korisnost, Web analitika, i uvid u korisnike. Na kraju, vladine agencije moraju
da promijene način razmišljanja da proaktivno pridobiju građane, poslovne subjekte i druge agencije koje su uključene u
davanje doprinosa ili kreiranje aplikacija i sadržaja.
eDemokratija
Na Forumu o budućnosti Demokratije koji je održan u Madridu prošle godine, a gdje je tema bila eDemokratija,
jedno od ključnih pitanja je bilo i šta je eDemokratija. Generalni sekretar Savjeta Evrope, g-din Teri Dejvis je u svom
govoru ponudio odgovor na to pitanje rekavši: !...mislim da ne postoji bilo šta što se može nazvati elektronskom
demokratijom isto tako kako ne postoji papirna demokratija. Postoje demokratije na papiru, naravno, ali to je drugo
pitanje. Možemo govoriti o e(lektronskom) glasanju, eKampanji, eAdministraciji ili o bilo kojoj drugoj eRiječi koju
možemo zamisliti, ali demokratija je jednostavno i samo demokratija“...
Ipak, informacije i komunikacije su danas u centru bilo koje kulturne, ekonomske i političke aktivnosti u najširem
smislu riječi. Mediji značajno utiču na način donošenja i izvršavanja političkih odluka na lokalnom, državnom ili međunarodnom nivou. Pored radija i TV-a najrasprostranjeniji i najuticajniji medij je Internet, pa je otuda i opravdana
česta rečenica da živimo u eri elektronskih komunikacija i Interneta.
Internet i ICT ubrzano postaju ključna sredstva (alati) koji omogućavaju ne samo pristup informacijama nego umnožavaju komunikacione kanale koji proširuju mogućnosti internera daleko iznad svih do sada ostvarenih performansi.
Na taj način internet postavlja pitanje elementarne (internet) pismenosti savremenog čovjeka, kao preduslova za
ozbiljno bavljenje bilo kojom djelatnošću. Internet ima danas veliki uticaj na sve aspekte života pa tako i na oblast
koja je u širem kontekstu demokratije, odnosno politike i političara. Ako je demokratija slobodni izbor postoji niz
uslova da se u praksi ta sloboda i ostvari. Ti preduslovi moraju biti ostvareni bez obzira na način glasanja putem
glasačkih listića ili pritiskom tastera na računaru, mobilnog telefona ili „mašine za glasanje“. Ključni doprinos ICT za
ostvarenje slobode izbora je taj da tehnologija omogućava korelaciju građana i izabranih predstavnika na bitno kvalitetniji način nego što je to bilo moguće bez interneta. U tom smislu, može se reći da Internet i ICT bitno mijenjaju i
potencijalno poboljšavaju okruženje u kome se odvijaju demokratski procesi.
Digitalna demokratija se može definisati kao demokratija koja odražava informatičko doba, gdje se kroz ICT, posebno Internet, građanima osigurava daleko veći i bolji pristup vladinim organizacijama i informacijama, i pruža
mogućnost brze razmjene informacija između velikog broja ljudi – na taj način se promovišu nevladina udruženja,
udruženja građana i sl. Digitalna demokratija podrazumijeva upotrebu ICT-a kako bi se ojačala moć demokratije, i
posebno kao sredstvo koje omogućava građanima da direktnije sudjeluju u izradi politike. Ona treba da objedini
mogućnosti novog komunikacionog okruženja koje ima moć povećanja kvaliteta jednog učestvovanja u upravljanju. Razvoj eDemokratije će imati zanačajan uticaj tako što će olakšati revitalizaciju društva omogućavajući građanima da usmjeravaju svoje ideje i razmišljanja i uključe ih u proces donošenja odluka.
Iako još uvijek nedovoljno testirano, područje eDemokratije treba da uz upotrebu ICT-a jača demokratski i politički
život države.
Kada su u pitanju kritične tačke, ukupan uspjeh eDemokratije zavisiće dobrim dijelom i o izgradnji povjerenja građana i institucija u tehnologiju, gledajući prije svega s aspekta osiguranja, sigurnosti i povjerljivosti. Pitanje zaštite
prava na privatnost, na intelektualnu svojinu i sl. sve će se više zaoštravati, naročito u zemljama gdje propisi ostanu
neodgovarajući ili nisu uopšte doneseni. Sticanje povjerenja glasača u robusnost i tajnost koju treba da osigura tehnologija, takođe je jedna od kritičnih tačaka uspjeha eDemokratije.
43
mr Radivoje Drobnjak
E
Razvoj društveno odgovornog
poslovanja u Crnoj Gori
konomski fakultet je u saradnji sa Centrom za Razvoj nevladinih Organizacija (CRNVO), u petak 07. Maja
2010. Godine organizovao predavanje na temu „Razvoj
Društveno Odgovornog Poslovanja u Crnoj Gori“ gdje su
učešće uzeli i predstavnici kompanija, koje svoju posebnu pažnju posvećuju upravo ovakvom načinu poslovanja. Kako je riječ o veoma bitnom segmentu poslovanja
svake savremene ali i uspješne kompanije, za naše studente, ovo predavanje je predstavljalo posebno interesovanje, ali i inspiraciju za njihov budući poziv.
44
Miodraga Strugara, koji su odgovorni za sprovođenje
ovakvog koncepta poslovanja u njihovim kompanijama. Studenti, ali i drugi učesnici su imali priliku da čuju
koje se i kakve strategije u poslovanjima ove dvije kompanije primjenjuju kada je crnogorsko tržište u pitanju,
a sve u svijetlu različitih problema sa kojima se telekomunikaciona industrija danas suočava. Kvalitet predavanja je proširen i sveobuhvatnom raspravom, koja je
nažalost bila ograničena vremenskim rokom, koji je čini
se, bio i previše mali da bi se uspješno odgovorilo na sva
pitanja i dileme.
Predavanje je u ime domaćina otvorio Dekan Ekonomskog fakulteta, Doc. dr Milorad Jovović, koji je tom prilikom naglasio važnost jednog ovakvog koncepta i izrazio svoje želje i očekivanja, da će kadrovi koje produkuje fakultet, svoje poslovanje i karijeru u budućnosti graditi na pravilima koje propagira jedan ovakav način ne
samo poslovanja već i življenja. U ime CRNVO-a učesnike i prisutne goste je pozdravila g-đica Marina Vuković,
koja je tom prilikom izrazila zadovoljstvo organizacijom
jednoga ovakvog predavanja, uz želju da se saradnja i
u budućnosti nastavi. Kao uvodničar imao sam priliku
da uvažene goste i studente upoznam sa najbitnijim
teorijskim postavkama, biznis etike i korporativne društvene odgovornosti, od samog nastanka pa do danas.
To predavanje je zapravo bilo samo zagrijavane za priču
i raspravu koja je potom uslijedila.
Predavanje, koje je uz svo dužno poštovanje prema
dragim gostima, imalo najveći odjek među publikom,
koju su većinom činili studenti smjerova Preduzetništvo
i Marketing, je bilo izlaganje g-dina Igora Majera, menadžera kompanije Elko Tim. U veoma interesantnom
i inspirativnom govoru, g-din Majer je prikazao aktivnosti koje njegova kompanija preduzima, prije svega
prema lokalnoj zajednici, odnosno njihovom neposrednom okruženju. Prezentovane aktivnosti su izazvali pravo oduševljenje među studentima, koji su sa brojnim
komentarima i pitanjima dali svoj veliki doprinos ovom
predavanju. Zapravo, čini se da je g-din Majer na najbolji mogući način opisao Mala i Srednja preduzeća i njihov značaj u razvoju koncepta Korporativne Društvene
Odgovornosti.
Kada je ova tematika u pitanju, možemo istaći da se
u Crnoj Gori ovaj koncept primjenjuje najviše u preduzećima i organizacijama koje se nalaze u vlasništvu
inostranih kompanija, koje u svom poslovanju širom
Evrope, ali i svijeta baštine bogata i raznolika iskusustva
iz prakse. S toga je posebna pažnja bila usmjerena, na
izlaganja koja su dali predstavnici dvije najveće telekomunikacione kompanije, ProMontea (od skora Telenor)
g-đa Eleonora Albijanić i Telekoma Crne Gore, g-dina
Ovo predavnje predstavlja samo jedan od načina da
se studentima Ekonomskog fakulteta teorijska znanja
udopune različitim praktičnim primjerima, naročito iz
života crnogorske ekonomije. Ovom prilikom šaljemo
još jednom riječi zahvalnosti svima onima koji su svojim učešćem dali doprinos, a naročito našim uvaženim
gostima iz Telenora, Telekoma Crne Gore i Elko Tima, a
posebna zahvalnost ide inicijatoru predavanja CRNVOu i svakako g-đici Marini Vuković.
Istraživanje sprovedeno nad studetima
prve godine studija
mr Nemanja Nikolić
U
Istraživanje sprovedeno nad studetima prve godine studija
cilju sticanja slike o vještinama
i sposobnostima, te stavovima po pojedinim pitanjima sprovedena je
Istraživanje
sprovedeno nad
studetima
prve godine studija
anketa nad studenatima
polazne
godine Ekonomskog
fakulteta
u Podgorici.
mr Nemanja
Nikolić
mr Nemanja
U cilju Nikolić
sticanja slike o vještinama i sposobnostima, te stavovima po pojedinim
Na narednim stranama
data sprovedena
je analiza rezultata
istraživanja.
pitanjima
je anketa nad
studenatima polazne godine Ekonomskog fakulteta
U cilju sticanja slike o vještinama i sposobnostima, te stavovima po pojedinim
u Podgorici.
pitanjima
sprovedena
je anketa
nadjestudenatima
polazne
godine Ekonomskog fakulteta
Na narednim
stranama
data
analiza rezultata
istraživanja.
Podgorici. se na poznavanje stranih jezika. Možemo reći da studenti na Ekonomskom
Prvo anketno pitanjeu odnosilo
Prvo anketno pitanje odnosilo se na poznavanje stranih jezika. Možemo reći da
Na narednim stranama data je analiza rezultata istraživanja.
na
Ekonomskomstranih
fakultetu
dolaze sa dobrim
poznavanjem
stranih
jezika.
fakultetu dolaze sa studenti
dobrim
poznavanjem
jezika.
46%
studenata
ima
znanje
iz engleskog
Prvo
anketno pitanje
odnosilo
se na Naime,
poznavanje
stranih
jezika. Možemo
reći da
Naime, 46% studenata ima znanje iz engleskog jezika, njih 40% se služi sa dva jezika,
studenti
na
Ekonomskom
fakultetu
dolaze
sa
dobrim
poznavanjem
stranih
jezika.
jezika, njih 40% se služi
se isluži
jezikom i svega
3% sa francuskim jezikom.
11%sa
se dva
služijezika,
ruskim 11%
jezikom
svegaruskim
3% sa francuskim
jezikom.
Naime, 46% studenata ima znanje iz engleskog jezika, njih 40% se služi sa dva jezika,
11% se služi ruskim jezikom i svega 3% sa francuskim jezikom.
2 jezika.
40%
2 jezika.
40%
Engleski
46%
Engleski
46%
Ruski
11%
Ruski
11%
Francuski
3%
Francuski
3%
Kada je u pitanju poznavanje rada na računaru, takoñe, možemo reći da studenti dolaze
sa
odličnim
poznavanjem
računara.
Čak
69%
anketiranih
svoje
znanje
na računaru
Kada
je u pitanju
poznavanje
rada
na
računaru,
takoñe,
možemo
reći darada
studenti
dolaze
Kada je u pitanju poznavanje
rada
na
računaru,
takođe,
možemo
reći
da studenti
dolaze
sa odličnim poznavanjem
okarakterisalo
je kao dobro,
28% kaoČak
odlično,
a svega 3%svoje
kao znanje
loše. Predmetne
podatke
sa odličnim poznavanjem
računara.
69% anketiranih
rada na računaru
računara. Čak 69% anketiranih
svoje
znanje
rada
na
računaru
okarakterisalo
je
kao
dobro,
28% kao odlično, a svega
islustruje
naredni
grafik.
okarakterisalo
je kao
dobro, 28% kao odlično, a svega 3% kao loše. Predmetne podatke
islustruje
naredni
grafik. naredni grafik.
3% kao loše. Predmetne
podatke
islustruje
Odlična
28%
Odlična
28%
Loša
3%
Loša
3%
Dobra
Dobra
69%
69%
Rezultati istraživanja pokazali su da su studenti u velikom procentu boravili u inostranstvu (ne računajući zemlje
Rezultati istraživanja pokazali su da su studenti u velikom procentu boravili u
bivše SFRJ). U nekoj od
inostranih
više
putabivše
je boravilo
anketiranih,
put
boravilo
je 52% ispitanika,
inostranstvu
(nezemalja
računajući
zemlje
SFRJ). U33%
nekoj
od inostranihjedan
zemalja
više
puta
boravilo
anketiranih,
putboravilo
boravilo jeu 52%
ispitanika, njih 13% dva puta, 1a1
njih 13% dva puta, a je
svega
2%33%
studenata
nijejedan
uopšte
inostranstvu.
svega 2% studenata nije uopšte boravilo u inostranstvu.
Više puta
33%
Dva puta
13%
Nisam
boravio/la u
inostranstvu
2%
Jednom
52%
Svršeni srednjoškolci Ekonomski fakulet u velikom procentu upisuju ne posjedujući
iskustvofakulet
– njih 59%,
23% ispitanika
radiloupisuju
je u nekoj
institucija ili u
preduzeću,
Svršeni srednjoškolciradno
Ekonomski
u velikom
procentu
neod
posjedujući
radno
iskustvo – njih 59%, 23%
dok se 18% bavilo volonterskim radom.
ispitanika radilo je u nekoj od institucija ili u preduzeću, dok se 18% bavilo volonterskim radom.
Volonterski
rad
18%
45
Nemam
radnog
iskustva
59%
Rad u
institucijepreduzeću
23%
Jednom
52%
Dva puta
13%
Svršeni srednjoškolci Ekonomski fakulet u velikom procentu upisuju ne posjedujući
radno iskustvo – njih 59%, 23% ispitanika radilo je u nekoj od institucija ili u preduzeću,
dok se 18% bavilo volonterskim radom.
Volonterski
rad
18%
Nemam
radnog
iskustva
59%
Rad u
institucijepreduzeću
23%
Mladi ljudi su uvidjeli važnost edukacije te 62% namjerava da u narednom periodu
nastavi
sa edukacijom,
namjerava
da ide
od kurseva
Mladi ljudi su uvidjeli
važnost
edukacije 22%
te 62%
namjerava
dauuinostarnsto.
narednomNeki
periodu
nastavizasa edukacijom, 22%
dodatnu kvalifikaciju posjećivaće 13% studenata dok 3% ima neke druge planove.
namjerava da ide u inostarnsto. Neki od kurseva za dodatnu kvalifikaciju posjećivaće 13% studenata dok 3% ima
neke druge planove.
Upisati kurs
za dodatnu
kvalifikaciju
13%kurs
Upisati
za dodatnu
kvalifikaciju
13%
Upisati kurs
za dodatnu
Otići u
kvalifikaciju
inostranstvo
13%
22%
Ostalo
3%
Ostalo
3%
Ostalo
3%
Otići u
2
Nastaviti
školovanje
62%
Nastaviti
inostranstvo
školovanje
Preduzetnički duh studenata
početne godine studija izražen
je u namjeri 41% ispitanika
22%
62%državnih institucija, 28 bi
da otpočne
vlastiti biznis.
Njih studija
29% željelo
bi raditi
od
Preduzetnički duh studenata
početne
godine
izražen
je uu nekoj
namjeri
41% ispitanika da otpočne vlastiti biznis.
svoj profesionalni angažman
Otići u vezalo za privatno preduzeće,
Nastavitia 2% ima neke druge
Njih 29% željelo bi raditi
u kada
nekoj
od
državnih
institucija,
28 bi izražen
svoj
profesionalni
angažman
planove
je zaposlenje
u početne
pitanju.
inostranstvo
školovanje
Preduzetnički
duh
studenata
godine studija
je u namjeri 41%
ispitanika vezalo za privatno
22%
otpočne
vlastiti
biznis.
Njih 29%
željelo bi raditi
u nekoj62%
od državnih institucija, 28 bi
preduzeće, a 2% imada
neke
druge
planove
kada
je zaposlenje
u pitanju.
svoj profesionalni angažman vezalo za privatno
preduzeće, a 2% ima neke druge
Ostalo
U državnoj
2%
planove kada je
zaposlenje
u pitanju.
Preduzetnički
duh
studenata
instituciji početne godine studija izražen je u namjeri 41% ispitanika
da otpočne vlastiti biznis.
29% Njih 29% željelo bi raditi u nekoj od državnih institucija, 28 bi
svoj profesionalni angažman vezalo za privatnoOstalo
preduzeće, a 2% ima neke druge
U državnoj u pitanju.
planove kada je zaposlenje
2%
instituciji
29%
Osnivajući
sopstveni
biznis
U privatnom
U državnoj
41%
preduzeću
instituciji
Osnivajući
29%28%
sopstveni
biznis
U privatnom
Privlačnost glavnog grada Crne Gore za radni angažman i život 41%
uopšte ogleda se u
preduzeću
namjeri 46% studenata28%
da nakon studija svoj život nastavi u Osnivajući
istom. Veliki procenat
ispitanika – 37% po ovom pitanju nije odlučno, a 17% namjerava sopstveni
da se vrati u sredinu iz
biznis
U privatnom
koje su došli i tamo otpočne
svoj radni angažman.
preduzeću
Privlačnost glavnog grada
Crne Gore za radni angažman i život41%
uopšte ogleda se u
namjeri 46% studenata 28%
da nakon studija svoj život nastaviRadni
u istom. Veliki procenat
ispitanika – 37% poSe
ovom
nije odlučno, a 17% namjerava
da se vrati u sredinu iz
vratimpitanju
u
angažman
opštinu
u
koje su došliglavnog
i tamo otpočne
svoj radni
Privlačnost
grada izCrne
Gore angažman.
za radni angažmanzasnujem
i život uopšte
ogleda se u
koje
Podgorici
namjeri 46% studenata
da nakon studija svoj život nastavi
u istom. Veliki procenat
potičem i
46%
Radni
ispitanika – 37% po ovom
tamo pitanju nije odlučno, a 17% namjerava da se vrati u sredinu iz
vratim u
angažman
koje su došli i tamoSe
otpočne
nadjem svoj radni angažman.
opštinu iz
zasnujem
u
Ne znam,
radni
koje
Podgorici
nijesam
Radni
potičem i
46%
siguran/na
Se vratim u
angažman
tamo
37%
opštinu iz
zasnujem
u
nadjem
koje
Podgorici
Ne znam,
radni
potičem i
46%
nijesam
siguran/na
Najveći boj ispitanikatamo
smatra da je do posla najlakše doći uz pomoć
vlastitog CV –ja –
nadjem
37%
45% ispitanika. Veiliki pocenat studenata smatra da će ključnu
Ne ulogu
znam, kod zaposlenja
radni
nijesam
siguran/na
37% vlastitog CV –ja3 –
Najveći boj ispitanika smatra da je do posla najlakše doći uz pomoć
Ostalo
2%
Privlačnost glavnog grada Crne Gore za radni angažman i život uopšte ogleda se u namjeri 46% studenata da nakon
studija svoj život nastavi u istom. Veliki procenat ispitanika – 37% po ovom pitanju nije odlučno, a 17% namjerava da
se vrati u sredinu iz koje su došli i tamo otpočne svoj radni angažman.
45% ispitanika. Veiliki pocenat studenata smatra da će ključnu ulogu kod zaposlenja
Najveći boj ispitanika smatra da je do posla najlakše doći uz pomoć vlastitog CV –ja –
3
46
ispitanika.
pocenat
studenata
da će
ključnu ulogu
kod
zaposlenja
Najveći boj ispitanika45%
smatra
da je Veiliki
do posla
najlakše
doći smatra
uz pomoć
vlastitog
CV –ja
– 45%
ispitanika. Veiliki pocenat
studenata smatra da će ključnu ulogu kod zaposlenja imati lične veze i prijateljstva – 29%, a 26% smatra da put do
3
posla vodi preko objavljanih konkursa.
imati lične veze i prijateljstva – 29%, a 26% smatra da put do posla vodi preko
objavljanih konkursa.
imati lične veze iPomoću
prijateljstva – 29%, a 26% smatra da put do posla vodi preko
objavljanih konkursa.
ličnih i
Slanjem CVja
potecijalnim
poslodavcim
Slanjem
a CVja
45%
potecijalnim
poslodavcim
a
45%
prijateljskih
veza i
Pomoću
poznanstava
ličnih
29%i
prijateljskih
Javljanjem
veza
i
na
poznanstava
objavljene
29%
konkurse
Javljanjem
26%
na
objavljene
Konkurenciju, kaokonkurse
otežavajuću okolnost
anketiranih, 24% smatra
26% da iskustvo ima
kod pronalaženja posla posmatra 50%
glavnu ulogu u pronalaženju posla, 16 %
smatra da okolnost
ne posjeduje
dovoljno
poznanstava
i veza
da bi pronašli
a10% ima
Konkurenciju, kao otežavajuću
kod
pronalaženja
posla
posmatra
50%posao,
anketiranih,
24% smatra da iskustvo
nedefinisan stav po ovom pitanju.
Konkurenciju, posla,
kao otežavajuću
okolnost
kodposjeduje
pronalaženja
posla posmatra
50% i veza da bi pronašli
ima glavnu ulogu u pronalaženju
16 % smatra
da ne
dovoljno
poznanstava
anketiranih, 24% smatra da iskustvo ima glavnu ulogu u pronalaženju posla, 16 %
Konkurencij
posao, a10% ima nedefinisan
po ovomdovoljno
pitanju.
smatra dastav
ne posjeduje
bi pronašli posao, a10% ima
Ostalopoznanstava i veza da
a na tržištu
nepitanju.
nedefinisan stavNepoznam,
ovom
3%
rada
mogu
procijeniti
7%
Ostalo
Ne znam,Nemam
ne
3%
mogu
dovoljno
procijeniti
ličnih i
7%
prijateljskih
50%
Konkurencij
a na tržištu
rada
50% Poslodavci
uglavnom
traže
iskustvo
veza
Nemam
koje
nemam
potrebnih
dovoljno
Poslodavci
24%
ličnih i
uglavnom
prijateljskih
traže
U čemu mladi ljudi vide
vezamotiv za ulazak u sopstveni biznis? Anketno
iskustvo istraživanje je
pokazalo da u privatnom
biznisu 54% anketiranih vidi mogućnost
dobre zarade, njih
potrebnih
koje nemam
19% spremno je da se bave preduzetništvom jer to smatraju interensantnim,
18% cijene
24%
slobodu koju preduzetništvo pruža, a 8% smatra da je to put do visokog društvenog
Ustatusa.
čemu mladi ljudi vide motiv za ulazak u sopstveni biznis? Anketno istraživanje je
pokazalo da u privatnom biznisu 54% anketiranih vidi mogućnost dobre zarade, njih
19%
spremno
je da seubave
preduzetništvom
to smatraju
interensantnim,
18% cijene
U čemu mladi ljudi vide
motiv
za ulazak
sopstveni
biznis? jer
Anketno
istraživanje
je pokazalo
da u privatnom biznisu
slobodu koju preduzetništvo pruža, a 8% smatra da je to put do visokog društvenog
54% anketiranih vidi mogućnost
dobre zarade, njih 19% spremno je da se bave preduzetništvom jer to smatraju
statusa.
interensantnim, 18% cijene slobodu koju preduzetništvo pruža, a 8% smatra da je to put do visokog društvenog
statusa.
Zanimljivost
preduzetništ
va kao
zanimanja
19%
Zanimljivost
Sloboda
preduzetništ
koju
va kao
preduzetništ
zanimanja
vo pruža
19%
18%
Visok
društveni
status
8%
Visok
društveni
status
8%
Ostalo
1%
4
Ostalo
1%
Mogućnost
dobre
zarade
54%
4
Sloboda
Mogućnost
koju
Rezultati predmetnog
istraživanja pokazuju da su godine su dobre
važne za bavljenjem
preduzetništ
biznisom. Čak 51% anketiranih
smatra da je mladim ljudima lakšezarade
uspjeti u biznisu, 32%
vo pruža
54%nije lakše uspjeti u
18% i starijima podjednake, 14% da mladima
smatra da su šanse mladima
Rezultati predmetnog istraživanja pokazuju da su godine su važne za bavljenjem biznisom. Čak 51% anketiranih
biznisu dok 3% nema formirano mišljenje po ovom pitanju.
smatra da je mladim ljudima
lakše uspjeti u biznisu, 32% smatra da su šanse mladima i starijima podjednake, 14% da
Rezultati predmetnog istraživanja pokazuju da su godine su važne za bavljenjem
mladima nije lakše uspjeti
u biznisu
dokanketiranih
3% nema
formirano
mišljenje
po ovom
biznisom.
Čak 51%
smatra
da Nijesam
je mladim
ljudima lakše
uspjeti upitanju.
biznisu, 32%
smatra da su šanse mladima i starijima podjednake,
siguran/na 14% da mladima nije lakše uspjeti u
Ne
biznisu dok 3% nema formirano mišljenje po 3%
ovom pitanju.
14%
Ne
14%
Da
51%
Nijesam
siguran/na
3%
Podjedako
kao i
starijim
osobama
32%
Podjedako
kao i
starijim
osobama
32%
Da
Interesantni su rezultati
dobijeni na pitanje u vezi prednosti/ nedostataka pola osobe za
51%Značajan broj studenata – 52 % smatra da su šanse za uspjeh u
bavljenje biznisom.
biznisu muškarcima i ženama podjedake, da je ženama teže uspjeti u biznisu smatra
29% ispitanika, da je ženama lakše 6%, a 13% nema definisano mišljenje.
Interesantni su rezultati dobijeni na pitanje u vezi prednosti/ nedostataka pola osobe za
bavljenje biznisom. Značajan broj studenata – 52 % smatra da su šanse za uspjeh u
Važnost
preduzetništva
za obrazovanje da
mladih
ljudi istaknuto jeu biznisu
kroz stav
77%
biznisu
muškarcima
i ženama
je
ženama teže uspjeti
smatra
Interesantni su rezultatistudenata
dobijeni
u vezipodjedake,
prednosti/
nedostataka
pola
bavljenje
biznisom. Značajan
dana
sepitanje
preduzetništvom
treba
baviti već
u osobe
srednjoj za
školi,
14%
29% ispitanika,
da
je ženama lakšekao
6%,disciplinom
a 13% nema
definisano
mišljenje.
uvesti
već u osnovnoj
školi,
a 9% da gai ženama
čak treba podjedake,
uvesti u
broj studenata – 52 % smatra
smatradadagasutreba
šanse
za uspjeh
u biznisu
muškarcima
da je ženama teže
predškolskom
obrazovanju.za obrazovanje mladih ljudi istaknuto je kroz stav 77%
Važnost preduzetništva
uspjeti u biznisu smatrastudenata
29% ispitanika,
da
je
ženama
lakše
6%,
a
13%
nema
definisano
mišljenje.
da se preduzetništvom kao disciplinom treba baviti već u srednjoj školi, 14%
smatra da ga treba uvesti već u osnovnoj školi, a 9% da ga čak treba uvesti u
predškolskom obrazovanju.
47
Važnost preduzetništva za obrazovanje mladih ljudi istaknuto je kroz stav 77% studenata da se preduzetništvom kao
disciplinom treba baviti već u srednjoj školi, 14% smatra da ga treba uvesti već u osnovnoj školi, a 9% da ga čak treba
uvesti u predškolskom obrazovanju.
SrednjeSrednješkolsko
školsko
obrazovanje
obrazovanje
77%
Srednje77%
školsko
Treba
ga
Treba ga
obrazovanje
izbaciti
sa
izbaciti
sa
77%
svih
nivoa
svih nivoa
obrazovanja
Treba ga
obrazovanja
0%
izbaciti
0% sa
svih nivoa
obrazovanja
0%
Osnovno
Osnovno
obrazovanje
obrazovanje
14%
14%
Osnovno
obrazovanje
Predškolsko
14%
Predškolsko
obrazovanje
obrazovanje
9%
9%
Predškolsko
obrazovanje
9%
Najveći procenat studenata
sredstva
za 70%
školovanje
dobija
od svojih
26% djelimično
sami finansiraju
Najveći 70%
procenat
studenata
sredstva za
školovanje
dobija roditelja,
od svojih roditelja,
26%
Najveći
procenat
studenata svoje
70% sredstva
za školovanje
dobija
roditelja,
26%
djelimično
sami finansiraju
školovanje,
a svega 4%
radi od
i nasvojih
taj način
finansira
svoje školovanje, a svega
4%
radi
i
na
taj
način
finansira
školovanje.
djelimično
školovanje.sami finansiraju svoje školovanje, a svega 4% radi i na taj način finansira
školovanje.
Najveći procenat studenata 70% sredstva za školovanje dobija od svojih roditelja, 26%
djelimično sami finansiraju
Djeliično odsvoje školovanje, a svega 4% radi i na taj način finansira
Djeliično
od
školovanje.
roditelja,
roditelja,
djelimično
djelimično
od svojih
Djeliično
od
od
svojih
prihoda
roditelja,
prihoda
26%
djelimično
26%
od svojih
Radim i tako
prihoda
Radim
i tako
se školujem;
26%
se školujem;
4%
4%
Radim i tako
se
školujem;
studenata (61%)
4% (61%)
studenata
Roditelja;
Roditelja;
70%
70%
Roditelja;
70%
Najveći broj
namjerava da nakon završenog fakulteta upiše
Najveći
broj studij, važnost specijalističkih
namjerava da
nakoni završenog
fakultetaje upiše
posdiplomski
kurseva
seminara uvidjelo
3 %
posdiplomski
studij,
važnost
specijalističkih
ispitanika, a svega 3% neće nastaviti edukaciju. kurseva i seminara uvidjelo je 3 %
studenata
(61%)
namjerava
da
nakon
završenog
fakulteta
upiše
posdiplomski
ispitanika,
a svega
3% neće(61%)
nastaviti
edukaciju.da nakon završenog fakulteta upiše
Najveći broj
studenata
namjerava
Najveći broj
Neću3%
važnost
i seminara
uvidjelo je
3 %
specijalističkih kursevaposdiplomski
i seminara studij,
uvidjelo
je 3 %specijalističkih
ispitanika, akurseva
svega
neće nastaviti
edukaciju.
studij, važnost
Neću
nastaviti
nastaviti
edukaciju.
edukaciju.
3%
Neću
3%
nastaviti
edukaciju. Pohañajući
3%
Pohañajući
postdiploms
ispitanika, a svega
3%nova
neće nastaviti edukaciju.
Stičući
Stičući
nova
znanja
i
znanja na
i
vještine
vještine
na
kursevima i
Stičući
novai
kursevima
seminarima;
znanja i
seminarima;
36%
vještine
36% na
kursevima i
seminarima;
36%
postdiploms
ki studij;
ki 61%
studij;
Pohañajući
61%
postdiploms
ki studij;
51% 61%
očekuje
Prilikom inicajanog zapsolenja najveći procenat studenata
da zarada bude
Prilikom
najveći
procenat
očekuje
da zarada
viša od inicajanog
500 €, njihzapsolenja
26% bi bilo
zadovoljno
sastudenata
350 €, a51%
u 20%
slučajeva
platabude
nije
viša
od 500 €,
njih a26%
bi 3%
bilobizadovoljno
sa 350
€, a€.u 20% slučajeva plata nije
opredjeljujući
faktor,
svega
bilo zadovoljno
sa 250
opredjeljujući
faktor,zapsolenja
a svega 3%
bi biloprocenat
zadovoljno
sa 250 €.
Prilikom inicajanog
najveći
studenata
51% očekuje da zarada bude
viša od 500 €, njih 26% bi bilo zadovoljno sa 350 €, a u 20% slučajeva plata nije
zapsolenja
najveći
studenata
51%saočekuje
da zarada bude viša
opredjeljujući
faktor, aprocenat
svega 3% bi
bilo zadovoljno
250 €.
Prilikom inicajanog
od 500 €, njih 26% bi
bilo zadovoljno sa 350 €, a u 20% slučajeva plata nije opredjeljujući faktor, a svega 3% bi bilo6 zadovoljno sa 250 €.
6
Nije mi
plata
opredjeljuju
ći faktor
20%
500 i više;
51%
48
6
250;
3%
350;
26%
MENADŽERIJADA 2010 – Više od igre
M
enadžerijada je događaj koji je mnogo više od
druženja i zabave, to je i edukativno-sportska manifestacija studenata svih fakulteta i visokih škola na kojima se
izučava menadžment. Cilj je povezivanje studenata iz regiona, putem brojnih edukativnih i sportskih takmičenja,
ali i druženja koje ostavlja neizbrisive uspomene. Učešće
na ovoj manifestaciji je iz godine u godinu sve veće, a na
ove godine održanoj broj je iznosio preko 2500, čime je
Menadžerijada prerasla u najmasovnije i najatraktivnije
studentsko takmičenje na ovim prostorima. Ova manifestacija okuplja studente koji već godinama, putem edukativnih takmičenja, uspešno pokazuju da menadžment
jeste disciplina koja je ozbiljno shvaćena na ovim prostorima, i da ona kao takva, zaista predstavlja zanimanje
koje će se u budućnosti još više razvijati.
Dolaskom na Menadžerijadu, studentima se pruža prilika da ostvare dva cilja. Prvi cilj se odnosi na iskazivanje
svojih sposobnosti i afiniteta, kako u edukativnim, tako
i u sportskim takmičenjima. Naravno, edukativna takmičenja su prava prilika da svi takmičari, ali i posmatrači,
nauče nešto novo i povećaju fond svog znanja. Drugi
cilj se odnosi na izgradnju neformalne mreže kontakata
sa drugim studentima iz Srbije, ali i regiona. Ovi kontakti, koliko su sada korisni za druženje, u budućnosti će
sigurno biti od koristi za sklapanje poslovnih dogovora. Ne treba zaboraviti da će današnji studenti menadžmenta, ekonomije, organizacije, itd. u budućnosti zauzimati brojne važne pozicije u privrednom životu naše
zemlje, kao i okolnih zemalja.
Sa veoma pozitivnim utiscima, kroz ovaj tekst pokušavam Vama dragi čitaoci, ali prije svega naše drage kolege, prenijeti dio atmosfere koja se riječima teško može
opisati. Mislim da ona stara „Važno je učestvovati“ dobija
na svom značaju kada je Menadžerijada kao takmiče-
mr Radivoje Drobnjak
nje u pitanju. Bilo da ste zainteresovani za takmičenje
u „Kvizu znanja“ ili Vas s druge strane ipak više privlači
„Debata“ o savremenim životnim pitanjima i problemima, ovdje zasigurno možete pronaći svoje mjesto. Kao
kruna svih dešavanja odvija se Case study takmičenje,
koje pruža studentima da iskažu ne samo svoje znanje,
vještine, talenat, već i pravi takmičarski duh, protkan
fer-plejom, kako kod samih ekipa, tako i kod njihovih
navijača. U veoma napornoj, a na trenutke i intezivnoj
atmosferi, ove godine 12 ekipa sa raznih fakulteta od
Subotice do Kragujevca, uzelo je učešće u prikazu rješenja određenog problema (ove godine to je bila promotivna kampanja za upis na UNESCO Master Studije u
Novom Sadu). Studenti su sa veoma kreativnim i jako
zanimljivim pristupima dali veoma težak zadatak žiriju,
koji su ove godine sačinjavali saradnici sa Ekonomskog
fakulteta iz Podgorice, mr Lidija Jauković i mr Radivoje
Drobnjak. Ovo je i za nas bilo jedno veliko iskustvo, sa
mnogo pozitivnih utisaka. Želja nam je da na već narednoj Menadžerijadi učešće uzmu i naše drage kolege, jer
smo apsolutno sigurni da kako kvalitetom, a tako i trudom i marljivošću svakako zaslužuju da budu učesnici
jedne ovakve manifestacije.
Ono što ovaj događaj čini drugačijim u odnosu na druge jesu i sportska takmišenja u raznim disciplinama, što
dodatno ukupnu atmosferu čini mnogo uzbudljivijom i
neizvjesnijom. A poslednji dan Menadžerijade zapravo
predstavlja prvi dan priprema za narednu. Slavlje je svuda i na svakom cošku, jer ne slave samo pobjednici, već
i svi učesnici, što je dokaz da nema poraženih, da nema
gubitnika, jer pobjednik je svak onaj ko je učešćem dao
svoj doprinos. Studenti, profesori, svi na jednom mjestu
i sa istim ciljem, povezati se, sklopiti nova poznanstva,
proširiti vidike, opustiti se, spremiti za nove zadatke i
krenuti u nove pobjede.
49
DISTANCE LEARNING na Ekonomskom fakultetu
Ana Drakulović, Filip Gregl
P
rateći najnovije tehnološke i tržisne trendove Ekonomski fakultet u Podgorici je od
školske 2009/10 godine uveo nov način studiranja – Distance Learning odnosno program
učenja na daljinu.
Program je prije svega namijenjen ljudima koji
su zaposleni ili koji iz bilo kog drugog razloga nijesu u mogućnosti da prisustvuju nastavi
a žele da studiraju. Koncept studiranja je takav
da studenti mogu korišćenjem savremenih
informaciono komunikacionih tehnologija
pratiti predavanja i obavljati sve ostale aktivnosti po nastavnom planu i programu dok su
kolokvijumi i ispiti organizovani isključivo na
fakultetu.
Platforma
Distance Leaning na Ekonomskom fakultetu počiva na
Moodle (skraćenica od Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment ) platformi, e learning sistemu
koji je jedan od najrasprostanjenijih na svijetu, i pruža
ogromne mogućnosti kako za studente tako i za profesore i administraciju, a zasniva se na njihovoj interakciji i saradnji u kreiranju sadržaja. Moodle je open source
platforma što znači da je besplatna i da korisnici mogu
kreirati module i funkcije prema svojim potrebama.
O njegovoj rasprostranjenosti najbolje govori podatak
da je u Januaru 2010 funkcionisalo preko 47 hiljada
Moodle sajtova sa 32 miliona korisnika u 209 zemalja
svijeta na 75 jezika.
Ono što je veoma bitno sa strane korisnika je da se radi
o browser based aplikaciji, odnosno da za je za njeno
korišćenje potrebno posjedovati samo računar sa internet konekcijom i da je vrlo jednostavna odnosno da je
mogu koristiti i studenti sa niskim nivoom informatičke
pismenosti. U slučaju problema sa sistemom studentima je dostupna podrška putem call centra, e-maila i
foruma.
Nastava
Na početku svaki korisnik dobija svoj profil sa korisničkim imenom i šifrom, i može pristupati svojim kursevima
u svakom trenutku sa bilo kojeg računara na svijetu.
50
Studenti prate predavanja koja čine kombinacija audio zapisa sa predavanja i PowerPoint prezentacije koja
se u vidu flash prezentacija postavljaju na sajt dok se
komunikacija sa nastavnim osobljem se odvija na dva
načina:
• putem foruma gdje studenti i profesori mogu postavljaju pitanja i teme za diskusiju i
• putem pricaonice (chat) gdje u prethodno zakazanim terminima studenti i profesori komuniciraju u
realnom vremenu.
Pored predavanja i svakodnevne komunikacije zajedno
sa e-testovima, kvizovima, esejima, vejzbama,domacim
zadacima, audio i video materijalom, člancima iz novina, linkovima, eletronskim knjigama, dobija se kompaktna cjelina koja u potpunosti zamjenjuje boravak na
fakultetu.
Pored ispita i kolokvijuma studenti borave na fakultetu
u prvoj i osmoj sedmici semestra kako bi se upoznali sa
radom na fakultetu i nastavnim kadrom, u međuvremenu koriste prednosti sistema učenja na daljinu, dok su
im naravno vrata fakulteta otvorena u svakom drugom
trenutku.
Iskustva
Ekonomski fakultet nije prvi koji je uveo Distance Learning u Crnu Goru, već nekoliko godina ga koristi Centar
Informacionog Sistema Univerziteta Crne Gore, stoga je
tehnički dio projekta odrađen u potpunosti po ugledu
na njih, doduše sa mnogo većim kapacitetima.
Fakultet je za prvu generaciju planirao da upiše 100-120
studenta, a upisano je 156, što je premašilo sva očekivanja i otvorilo put ka usphjehu projekta. Nakon završene
prve godine, zaključak je da su se i studenti i profesori odlično prihvatili novi sistem i iskoristili sve njegove
mogućnosti i prednosti, a ono što je ipak najbitnije je
da su studenti veoma zadovoljni novim načinom studiranja. Za narednu školsku godinu pored upisa nove
generacije, cilj će biti i unapređenje sistema nekim od
brojnih dodataka koji Moodle platforma pruža.
51
www.ekonomija.ac.me
Download

Regionalne master studije iz preduzetništva