PANONIAN BEE (PANONSKA PČELA)
PODIZANJE KONKURENTNOSTI PČELARA U PREKOGRANIČNOM PODRUČJU
Projekt traje 24 mjeseca (14.12.2012. - 13.12.2014.).
Osnovni su ciljevi projekta povećanje kompetitivnosti pčelara na prekograničnom
području Srbije i Hrvatske, udruživanje i povezivanje pčelara te poboljšanje standarda
proizvodnje meda i zdravlja pčela u skladu sa standardima EU-a. Sve navedeno treba
rezultirati poboljšanjem ekonomskog razvoja na prekograničnom području Srbije i
Hrvatske.
Od sudionika projekta iz Republike Hrvatske vodeći je nositelj Osječko-baranjska županija,
a lokalni su partneri Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Regionalni klaster pčelara “Roj”. Za Republiku Srbiju prekogranični
je nositelj projekta Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad” iz Novog Sada, a lokalni je
partner NEC - Novosadski ekološki centar.
Ciljne su skupine projekta proizvođači meda, članovi pčelarskih udruga i znanstveno-istra-
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
živačke ustanove, a krajnji su korisnici trgovci i distributeri meda i proizvoda od meda,
proizvođači opreme za proizvodnju meda i uzgoj pčela te lokalne zajednice u prekograničnom području.
Glavne su aktivnosti projekta kreiranje baze podataka s informacijama o aktivnostima
pčelara i proizvođača meda, kontrola kvalitete meda i zdravlja pčela s obiju strana granice,
dodjela SMS vaga za ukupno 40 pčelara te dodjela opreme 91 pčelaru početniku.
Očekivani su rezultati projekta sljedeći:
- izrada funkcionalne baze podataka o postojećim resursima u proizvodnji meda
i uzgoju pčela
- ispitivanje kvalitete meda i zdravlja pčela u Hrvatskoj i Srbiji
- formiranje klastera pčelara u Srbiji
- održavanje radionica za pčelare u Hrvatskoj i Srbiji
- izrada programa za monitoring proizvodnje meda SMS vagama
- organizacija Regionalne konferencije pčelara u Osijeku uza sudjelovanje
zemalja iz regije
- upoznavanje pčelara s dobrom praksom proizvodnje meda u Republici Češkoj.
Članovi su projektnog tima iz Hrvatske iz Osječko-Baranjske županije Silva Wendling,
rukovoditeljica projekta, Ilija Pranjić, koordinator projekta, Nika Šiprak, projekt-asistentica, i Nikola Grizelj, financijski menadžer.
Članovi su projektnog tima iz Srbije s Naučnog instituta za veterinarstvo “Novi Sad” prof.
dr. Miroslav Ćirković, rukovoditelj projekta, dr. Sara Savić, koordinatorica projekta, Jelena
Babić, edukatorica, Jovan Kvaščev, menadžer za financije, i Milivoje Odanović, projekt-asistent iz Novosadskog ekološkog centra.
SADRŽAJ
Rezultati obavljenih aktivnosti kontrole meda i zdravstvenog stanja
pčela po projektu „Panonska pčela“ na području Srbije prekogranične
regije sa Hrvatskom
Jelena Babic, Brankica Kartalović, Biljana Božić, Jelena Petrović, Sara Savić,
Polaček Vladimir, Miroslav Ćirković
Zaštita zemljopisnog podrijetla: primjer slovenskoga meda
1
7
Kvaliteta meda i metode određivanja
13
Rezidue organohlornih pesticida i antibiotika u različitim vrstama
meda poreklom iz prekograničnog područja Srbije sa Hrvatskom
17
Monitoring populacije Varroa destructor u košnici
22
Tropileloza i etinioza
29
Rojenje i razrojavanje pčela
36
Senzorska analiza u ocjeni kvalitete meda
42
the
7
Informacioni sistem SMS vaga u službi pčelara podunavske regije
45
by
Mojca Korošec i Jasna Bertoncelj
1
Poticaji u pčelarstvu u EU i Austriji – sadašnje stanje i trendovi
47
Organsko pčelarenje – izazovi i perspektiva
51
Medonosne paše na području hrvatske
60
Principi dobre pčelarske prakse
69
Digitalna sms vaga kao suvremeni alat na pčelinjaku
71
Ljiljana Primorac
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
European
Union
Brankica Kartalović, Nadežda Prica, Milica Živkov-Baloš, Jelena Babić, Miroslav Ćirković
Marin Kovačić
Kazimir Matović
Ivan Pihler
Nada Vahčić
Milan Kovačević
Wolfgang D. I. Messner
Nebojša Nedić
Dragan Bubalo
Goran Mirjanić
Zlatko Puškadija
13
17
22
29
36
42
45
47
51
60
69
71
REZULTATI OBAVLJENIH
AKTIVNOSTI KONTROLE MEDA
I ZDRAVSTVENOG STANJA PČELA PO
PROJEKTU „PANONSKA PČELA“ NA
PODRUČJU SRBIJE PREKOGRANIČNE
REGIJE SA HRVATSKOM
1
Jelena Babic, Brankica Kartalović, Biljana Božić, Jelena Petrović,
Sara Savić, Polaček Vladimir, Miroslav Ćirković
Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Rumenački put 20, Novi Sad, Republika
Srbija, e-mail: [email protected]
Kratak sadržaj
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Kako bi organizovali proizvodnju
u kojoj bi se rizici od zagađenja
pčelinjih
proizvoda
štetnim
materijama sveli na najmanju
moguću
uvesti
meru,
sistem
potrebno
je
samokontrole
u lancu “od paše do trpeze”
koji je zasnovan upravo na
analizi rizika (od procene rizika,
upravlјanja rizikom i razmeni
informacija
o
riziku
između
svih učesnika sistema bezbednosti meda u celini: državenauke- proizvođača- potrošača
i javnosti). Uvidevši potencijal
razvoja pčelarstva u prekograničnoj oblasti i kvalitet i održivost Projekta „Panonska pčelaUmrežavanje pčelara i usklađivanje standarda u proizvodnji
kvaliteta meda i zdravlja pčela,
povećana količina materija nera-
za koju je bio zadužen Naučni
stvorljivih u vodi kod 22 uzorka.
institut za veterinarstvo „Novi
Povećan
HMF
je
detektovan
Sad“. Tom prilikom utvrđeno je
kod ukupno 13 uzoraka, prisu-
stanje zdravlja pčela na ukupno
stvo rezidua antibiotika kod 5
63 pčelinjaka (210 uzoraka), kao
uzoraka, povećan sadržaj vode
i kvalitet 227 uzoraka meda.
kod 2 uzorka, a u drugoj godini
Dobijeni rezultati pokazuju da na
kada je počela primena HPLC
našem podneblju još uvek nema
metode, detektovan je povećan
etinioze i tropipeloze, dok su
sadržaj
spore Nosema spp detektovane
uzorku meda. Prisustvo rezidua
u 42,48% uzoraka, Varroa destru-
organohlornih pesticida je prona-
ctor
u
21,43%,
Paenibacillus
larvae kod 2 uzorka, a Ascosphaera apis, odnosno u jednom
društvu
je
dijagnostikovano
krečno leglo. Do kraja projekta
će biti poznati i rezultati ispitivanja prisustva virusa kod pčela.
Kontrola kvaliteta meda je podrazumevala sledeće analize: senzo-
saharoze
u
jednom
đeno u bagremovom, lipovom,
suncokretovom,
šumskom
livadskom
medu.
i
Detektovano
je prisustvo više različitih organohlornih pesticida, s tim da je
lindan bio najzastupljeniji u svim
vrstama meda, ali sadržaj lindana
u uzorcima nije prelazio količinu
od 50ug/kg. Povećano prisustvo
teških metala je pronađeno kod
meda i zdravlјa pčela sa EU
rika, prisustvo plesni i kvasaca,
standardima, s cilјem prekogra-
prisustvo rezidua pesticida, teških
8 uzoraka.
ničnog
razvoja“,
metala i antibiotika, hidroksime-
Prirodni uslovi, umerena konti-
ocenjivači projekata za prekogra-
tilfurfural (HMF), sadržaj vode,
nentalna
ničnu saradnju Hrvatska- Srbija
pepeo, materije nerastvoljive u
biljnog i životinjskog sveta pred-
su
kofinansirajuća
vodi, mineralne materije, kise-
stavljaju takoreći idealne uslove
sredstva za realizaciju istog.
lost, sadržaj fruktoze, saharoze,
za bavljenje pčelarstvom i dobi-
Jedna od aktivnosti pri projektu
glukoze i redukovanih šećera.
janje kvalitetnih i bezbednih
„Panonska pčela“ jeste i kontrola
Najčešće nepravilnosti su bile
pčelinjih proizvoda.
ekonomskog
odobrili
klima
i
bogatsvo
2
Potencijal za dobijanjem ovakvo
Med i drugi pčelinji proizvodi se
sa EU standardima, s cilјem
visoko cenjenih proizvoda je
smatraju
prekograničnog
neophodno iskoristiti i saču-
čistim proizvodima. Međutim,
razvoja“,
vati brend kvalitetnog meda sa
danas
za
ovog prekograničnog područja
proizvode u okruženju koje je
Hrvatska-
na tržištu kako domaćem, tako i
zagađeno
kofinansirajuća
inostranom.
zagađenja. U poslednje vreme
prirodnim, zdravim i
se
pčelinji
proizvodi
različitim
izvorima
vest o „kontaminiranom medu“
je prisutna u svim medijima.
UVOD
Takve poruke mogu naruštiti
Vreme u kojem živimo bi se
moglo nazvati “bezgraničnom
trkom za profitom” koje za
-
Provided
by
the
European
Union
posledicu ima opštu destrukciju
prirode, zanemarivanje ekologije, etike i morala. Dinamično
povećanje
je
broja
propraćeno
stanovništa
potrebom
za
povećanjem prirodnih resursa
dobar imidž meda, a pčelarstvo
može postati veoma ugrožena
delatnost. Kako bi organizovali
proizvodnju u kojoj bi se rizici
od
zagađenja
pčelinjih
proi-
zvoda štetnim materijama sveli
na
najmanju
moguću
meru,
potrebno je uvesti sistem samokontrole u lancu “od paše do
trpeze” koji je zasnovan upravo
ekonomskog
ocenjivači
projekata
prekograničnu
saradnju
Srbija
su
odobrili
sredstva
za
realizaciju istog. Vodeći nosilac
ovog projekta je Osječko-baranjska
županija,
sa
partne-
rima Regionalnom razvojnom
agencijom Slavonije i Baranje i
Regionalnim klasterom pčelara
“Roj” iz Osijeka, a prekogranični
partneri iz Republike Srbije su
Naučni institut za veterinarstvo
“Novi Sad” i Novosadski ekološki
centar. Sve aktivnosti predviđene ovim projektom se realizuju u periodu od decembra
2012.
do
decembra
2014.
i hrane, kojih je, kao što i sami
na analizi rizika (od procene
znamo, sve manje. Borba za
rizika,
opstanak i napadi na prirodne
razmeni informacija o riziku
Naučni institut za veterinarstvo
resurse
između svih učesnika sistema
„Novi Sad“, kao partner na ovom
bezbednosti
celini:
projektu je imao za zadatak da
proizvođača-
obavi kontrolu kvaliteta meda
potrošača i javnosti). U ovom
i zdravlja pčela u Srbiji, tj. u
lancu pčelari se uklјučuju uvođe-
prekograničnoj regiji Srbije sa
njem smernica „Dobre pčelarske
Hrvatskom.
te
je
ne
biraju
upravlјanje
sredstva,
preostalim
prirodnim resursima od velikog
značaja
za
našu
budućnost.
Mnogi rizici koji mogu da imaju
štetan uticaj za lјudsko zdravlјe
su vezani za hranu. Trovanje
hranom je u poslednje vreme sve
češće. A nekontrolisana primena
polјoprivrednih hemikalija, zaga-
B e e
šćena upotreba aditiva, hormona
Pa n o n i an
đenje životne sredine, neovla-
subjekti, mikrobiološki rizici i
i antibiotika, slabo edukovani
loše rukovanje hranom u lancu
ishrane
doprinesu
mogu
pojavi
značajno
da
potencijalne
opasnosti po zdravlјe lјudi.
upravlјanja
države-
rizikom
meda
nauke-
u
i
godine.
prakse“ i tako podstiču tehnološki
razvoj
i
produktivnost
pčelarstva, a najveći rezultat je
Materijal i metode
dobijanje poverenja potrošača,
Kontrola
što je danas veoma značajno za
uspeh na globalnom tržištu.
kvaliteta
meda
i
zdravlja pčela je podeljena u dve
faze: prva kontrola je obavljena
razvoja
u u prvoj godini implementacije
prekograničnoj
projekta, u periodu od maja do
oblasti i kvalitet i održivost
septembra nakon što su defini-
Projekta
pčela-
sani kriterijumi izbora pčelara.
Umrežavanje pčelara i uskla-
Druga kontrola je bila u drugoj
đivanje
proi-
godini implementacije projekta,
zvodnji meda i zdravlјa pčela
nakon obavljenih radionica i
Uvidevši
potencijal
pčelarstva
u
„Panonska
standarda
u
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
3
nabavke opreme koja je omogu-
Paenibacillus larvae metodama
prisustvo plesni i kvasaca, prisu-
ćila nova i sofisticiranija ispiti-
koje su predložene od strane
stvo rezidua pesticida, teških
vanja. S obzirom na vremenske
OIE
metala
neprilike koje su zahvatile naše
prisustvo virusa kod pčela, ali i
simetilfurfural
podnevlje ove godine, period
kod Varroa destructor, moleku-
vode, pepeo, materije nerastvo-
od juna-septembra je bio sa
larnom metodom PCR rađeni su:
ljive u vodi, mineralne materije,
jako malo sunčanih dana, a
virus mešinastog legla (sacbrood
kiselost i sadržaj redukovanih
septembar
polovina
virus
(SBV)),
šećera. Nakon nabavke HPLC
oktobra su bili sa nešto više
sanih
krila
sunčanih dana. S tim u vezi,
virus (DWV)), kašmirski virus
je omogućeno i određivanje
kontrola pčelinjaka se u drugoj
(Kashmir bee virus (KBV)), virus
sadržaja fruktoze, saharoze i
godini implementacije projekta
akutne paralize pčela (acute
glukoze. Osim toga, novonabav-
vršila i u septembru i u oktobru.
bee
ljeni aparat omogućava i detek-
Tom prilikom utvrđeno je stanje
virus crnih matičnjaka (black
zdravlja pčela na ukupno 63
queen cell virus (BQCV)) i virus
pčelinjaka (210 uzoraka), kao i
hronične paralize pčela (chronic
kvalitet 227 uzoraka meda.
bee paralysis virus (CBPV)).
Rezultati i diskusija
Za
implementa-
Kontrola kvaliteta meda je izvr-
Zimski gubici kolonija Apis melli-
cije projekta, izvršen je uvid na
šena u laboratoriji Odelјenja za
zdravstveno
pčeli-
mikrobiološka i senzorska ispi-
njaka, od toga u prvoj godini 36,
tivanja namirnica i u laboratoriji
a u drugoj 27 pčelinjaka. Nakon
Odelјenja za ispitivanje kvaliteta
kliničkog
pčeli-
namirnica i hrane za životinje,
njacima, uzorkovane su pčele,
Naučnog instituta za veterinar-
podnjače, saće i med po potrebi
stvo „Novi Sad“. Med je poticao
tj. po proceni na osnovi uvida
iz dva izvora: med koji su sami
u kliničko stanje društava. Svi
vlasnici donosili na ispitivanje
uzorci su propisno upakovani
u „NIV-NS“ i med koji su članovi
u tegle od plastike i adekvatno
projektnog
obeleženi.
uzorkovanja
pčela” ispred NIV-NS“ uzorko-
koje smo sami obavljali na pčeli-
vali na licu mesta proizvodnje.
njacima, na ispitivanje u labora-
Svi uzorci meda bili su propisno
torije „Naučnog instituta za vete-
upakovani u tegle od stakla ili
rinarstvo „Novi Sad““su uzorke
plastike i adekvatno obeleženi.
donosili i sami vlasnici. U labora-
Odabrani uzorci su bili različitog
toriji Odeljenja za kliničku bakte-
geografskog
riologiju, mikologiju i parazitolo-
područje Srbije sa Hrvatskom)
giju „Naučnog instituta za vete-
i botaničkog porekla (bagre-
rinarstvo „Novi Sad““ su uzorci
movom, lipov, livadski, šumski,
pregledani na prisustvo Varroa
cvetni i mešani med). Kontrola
(Neumann i sar, 2010); gubitak
destructor,
tumida,
kvaliteta meda je podrazume-
genetičkog diverziteta i gubitak
Tropilaelaps spp, Nosema spp,
vala sledeće analize: senzorika,
habitata (Neumann i sar, 2010).
dve
i
prva
godine
stanje
pregleda
Osim
63
na
Aethina
(http://www.oie.int/).
virus
deformi-
(deformed
paralysis
virus
tima
Na
wing
(ABPV)),
“Panonska
(prekogranično
aparata,
i
antibiotika,
u
(HMF),
našoj
hidroksadržaj
laboratoriji
ciju HMF po standardima EU.
fera u USA su značajni od 2006.
godine i iznose oko 30% po
godini nakon prezimljavanja, u
Evropi se procenat zimskih gubitaka kreće od 1,8 do 53%, na
Bliskom istoku od 10 do 85 %
(Neumann i sar, 2010). Najveći
broj istraživača veruje da je
uzročnik zimskih gubitaka i CCD
(Colony Colaps Disorder) je multifaktorijalan i podrazumeva patogene, stres i izloženost pesticidima (VanEngelsdorp i sar, 2009;
Neumann i sar, 2010; Ostiguy i
sar, 2014). Mogući uzroci gubitaka pčelinjih društava su: virusi
(Berthoud i sar, 2010; Carreck
i sar, 2010a); Nosema ceranae
(Paxton, 2010); Varroa destructor
(Carreck i sar, 2010b), ali i pesticidi (Chauzat i sar, 2010b; Medrzycki i sar, 2010); efekti akaricida
4
Mapa 1. Rasprostranjenost Aethina tumida u Italiji na dan 29.
oktobar 2014. godine
biotika je pregledano je 184 uzoraka
različitih vrsta meda, od čega je 5
uzoraka bilo pozitivno na prisustvo
rezidua antibiotika sa inhibicijom
rasta većom od 4mm. Dakle, 2,71%
uzoraka.
U teške metale se ubrajaju svi
metali koji imaju gustinu veću
od 5 g/cm3, što znači 5 puta
veću gustine od vode. Nisu svi
teški metali ujedno i toksični. U
toksične metale ubrajamo one
koji nisu biogeni i deluju isklju-
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
čivo toksično, a to su Cd, Cr, Hg,
Pb, As. Njihove koncentracije u
tlu i vodi su osnovni pokazatelj
izvor: https://sites.anses.fr/en/minisite/abeilles/eurl-bee-health-home
zagađenja spoljašnje sredine.
Dobijeni rezultati pokazuju da
Uloga izloženosti pčela pesti-
zuju da je povećena koncen-
na našem podneblju još uvek
cidima se smatra jednom od
nema etinioze i tropipeloze iako
najvećih
briga
predstavljaju opasnost (mapa
moguće
interakcije
1.). Spore Nosema spp su detektovane u 42,48% uzoraka, Varroa
destructor u 21,43%, Paenibacillus larvae kod 2 uzorka, a Ascosphaera apis, odnosno u jednom
društvu
je
dijagnostikovano
pčelara
Mnoga su istraživanja poka-
zbog
pesticida
i patogena koja ima uticaj na
osalabljene pčele (Ostiguy i sar,
2014). Rezultati naših istraživanja su pokazali da nestručna
i nesavesna upotreba pesticida
dovodi i do njihovog prisustva u
tracija teških metala prisutna u
područjima razvijene industrije,
prometa, otpada, aerodroma,
železničkih
pruga
i
puteva.
Industrija je pri tome najveći
zagađivač zbog velikog broja
izvora zagađenja. Sva ta zagađenenja lancem ishrane mogu
dospeti i do čoveka. Teški metali
pčelinjim proizvodima. Prisustvo
se nakupljaju u organizmu i
rezidua organohlornih pesticida
ometaju metabolizam i njegovu
je pronađeno u bagremovom,
ravnotežu (Bišćan i sar, 2010).
lipovom, suncokretovom, livad-
Metodom slučajnog izbora, 49
Naši rezultati se poklapaju sa
skom i šumskom medu. Detek-
uzoraka je pregledano na prisu-
rezultatima drugih autora prika-
tovano je prisustvo više različitih
stvo teških metala. Kod 2 uzorka
zuju da je nozemoza bolest
organohlornih pesticida, s tim
je bila povećana količina bakra,
ogromnih razmera, da je jedna
da je lindan bio najzastupljeniji u
kod 3 uzorka kadmijum, jedan
svim vrstama meda.
uzorak je prelazio dozvoljene
krečno leglo. Rezultati prisustva
virusa još uvek nisu poznati, biće
do završetka projekta.
od
najrasprostranjenih
i
da
granice gvožđa, jedan olova i
gotovo nema uzoraka u kojima
Prisustvo
nije pronađen uzročnik noze-
je
moze (Botías et all, 2011; Babić,
lipovom, suncokretovom, mešanom
Najčešće nepravilnosti su bile
2012).
i šumskim medu. Na prisustvo anti-
povećana količina materija nera-
rezidua
pronađeno
u
antibiotika
bagremovom,
jedan cinka.
5
stvorljivih u vodi kod 22 uzorka.
skom i drugim stranim tržištima
Povećan HMF je detektovan kod
zahvalјujući našem geografskom
ukupno 13 uzoraka, povećan
položaju, klimi, bogatstvu flore i
sadržaj vode kod 2 uzorka, a
faune i velikom broju sunčanih
u drugoj godini kada je počela
dana. Moramo biti svesni da
primena HPLC metode, detek-
potrošač želi da kupi bilo koji
tovan je i povećan sadržaj saha-
proizvod, a posebno prehram-
roze u jednom uzorku meda.
beni, lepo upakovan, kvalitetan i
Ono što pčelare najviše interesuje jeste problem povišene
koncentracije HMF u medu koji
daje
indikaciju
pregrevanja,
skladištenja u lošim uslovima ili
tarius
Commission
(Alinorm
01/25, 2000) i Evropska Unija
da koncentracija HMF u medu
obično ne bi trebalo da prelazi
80 ili 40 mg / kg (Zappalàa I sar,
2005). Uzorci sa povećanom
vrednošću HMF ukazuju na to da
the
došlo do povećanja vrednosti
2004, Dugalic-Vrndić i sar. 2010,
B e e
-
by
je uzorak prekomerno zagrevan
ili da je iz ranijih zaliha meda pa
Pa n o n i an
prolazi rigoroznu kontrolu. Ovaj
zahtev pčelar će ispuniti ako
savesno vodi svoj pčelinjak, drži
ga u prirodnoj, zdravoj sredini i
koristi samo dozvolјene i standardizovane metode u radu sa
pčelama.
(Direktiva 110 / 2001) su utvrdili
Provided
European
Union
starosti meda. I Codex Alimen-
prepoznatlјive robne marke koja
je usled skladištenja i stajanja
(Cervantes i sar. 2000, Tosi i sar.
2011, Knego, 2012).
Zaključak
Prekogranična
regija
Srbi-
ja-Hrvatska je još uvek bogata
zdravim i nezagađenim prostorima, a na pčelarima ostaje da
što pre i što bolјe savladaju
dobru tehnološku praksu što će
svakako doprineti pobolјšanju
kvaliteta
pčelinjih
proizvoda
koji su veoma cenjeni na evrop-
Literatura
Alinorm 01/25 (2000): Report of the
seventh session of theCodex
Commitee on sugars, Codex
ALimentarius Commission, London
Babić J (2012): Uticaj broja spora
Nosema apis/ceranae na razvoj
pčelinjeg društva, master rad,
Departman za veterinarsku medicinu, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Berthoud H, Imdorf A, Haueter M,
Radloff S, Neumann P (2010):
Virus infections and winter losses
of honey bee colonies (Apis mellifera). Journal of Apicultural Research 49 (1): 60-65
Bišćan V, Cindrić I (2010): Teški metali
u hrani, 3. Međunarodni stručnoznanstveni skup ˝Zaštita na radu i
zaštita zdravlja˝, Tiskara Galović,
Duga Resa
Botías C, Martín-Hernández R, Días
J, García-Palencia P, Matabuena
M, Juarranz A, Barrios L, Aránzazu M, Nanetti A, Hige M, (2012):
The effect of induced queen replacement on Nosema spp. infe-
6
ction in honey bee (Apis mellifera
iberiensis) colonies, Environmental
Microbiology, 14 (4): 845–859
Carreck N L, Ball B V, Martin S J
(2010a): The epidemiology of
cloudy wing virus infections in
honey bee colonies in the UK.
Journal of Apicultural Research 49
(1): 66-71
Cervantes M A, Gonzales Novelo S
A, Sauri duch E (2000): Effect of
the temporary thermic treatment of
honey on variation of the quality of
the same during storage, Apiacta,
35 (4): 162 – 170
Dugalić-Vrndić N, Kečkeš J, Mladenović M (2011): The authencity of
honey in relation to quality parameters. Biotechology in Animal
Husbandry,
3rd
International
congress“New Perspectives and
Challenges of Sustainable Livestock Production“ Belgrade, Republic of Serbia,Vol. 27, 1771-1778.
Dugalić-Vrndić N, Kečkeš J, Mladenović M, Nedić N (2010): Starost
pčelinjeg meda i kvalitet, XV Savetovanje o biotehnologiji, Univerzitet
u Kragujevcu Agronomski fakultet u
Čačku.
the
by
Council Directive 2001/110/EC of 20
December 2001 relating to honey
Provided
European
Union
Carreck N L, Ball B V, Martin S J
(2010b): Honey bee colony collapse
and changes in viral prevalence
associated with Varroa destructor.
Journal of Apicultural Research 49
(1): 93-94
Pa n o n i an
B e e
-
http://www.oie.int/ (20.10.2014.)
https://sites.anses.fr/en/minisite/
abeilles/eurl-bee-health-home
(20.10.2014)
Knego A (2012): Influence of storage
conditions on HMF content in
honey, Graduation thesis, University studies, Ljubljana
Medrycki P, Sgolastra F, Bortolotti L,
Bogo G, Tosi S, Padovani E, Porrini
C, Sabatini A G (2010): Influence
of brood rearing temperature
on honey bee development and
susceptibility to poisoning by pesticides, Journal of Apicultural Research 49 (1): 52-59
Neumann P, Carreck N L (2010):
Honey bee colony losses, Journal
of Apicultural Research, 49 (1): 1-6
Ostiguy N, Eitzer B (2014): Overwintered brood comb honey: colony
exposure to pesticide residues,
Journal of Apicultural Research 53
(3): 413-421
Paxton R J (2010): Does infection by
Nosema ceranae cause “Colony
Collapse Disorder” in honey bees
(Apis mellifera)?, Journal of Apicultural Research 49 (1): 80-84
Tosi E, Ciappini M, Re E, Lucero H
(2002): Honey thermal treatment
effects on hydroxymethylfurfural
content. Food Chem, 77, 71–74.
VanEngelsdrop
D,
Evans
JD,
Saegerman C, Mullin C, Haubruge
E, Nguyen BK, Frazier J, Cox-Foster D, Chen Y, Underwood R,
Tarpy DR, Pettis JS (2009): Colony
Collapse Disorder: a descriptive
study. PLoS ONE, 4(8): e6481.
Zappalàa M, Fallicoa B, Arenaa E,
Verzerab A (2005): Methods for the
determination of HMF in honey: a
comparison, 16 (3): 273–277
ZAŠTITA ZEMLJOPISNOG
PODRIJETLA:
PRIMJER SLOVENSKOGA MEDA
7
Mojca Korošec i Jasna Bertoncelj
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, e-mail: [email protected]
Med je prirodna hrana, a sastav
od ostalih zaslađivača koji se
med koji ima nepravilno nave-
meda se mijenja ovisno o bota-
koriste u prehrani pa je često
deno zemljopisno podrijetlo ili
ničkom i zemljopisnom podri-
predmet prijevare s dodacima
oznaku zaštite, ako uopće nije
jetlu te godini proizvodnje. Med
jeftinih tvari.
proizveden na tom području.
Oznaka podrijetla na deklara-
se ubraja u namirnice za koje
zakonodavstvo nalaže obvezno
podrijetla. U slučaju „zemalja
podrijetla“ nije potrebno navo-
Značajke pojedine vrste meda
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
označavanje zemlje ili zemalja
Pa n o n i an
ciji ne služi potrošačima da bi
Kakvoća i podrijetlo
meda
diti pojedine države nego se
koriste tri različita navoda ovisno
o tome da li je med proizveden
u državama članicama EU ili u
državama koje nisu članice EU.
Osim toga, naziv „med“ se može
također
nadopuniti
oznakom
koja se odnosi na regionalno,
teritorijalno
ili
topografsko
podrijetlo, ako med u cijelosti
potječe iz tog područja (Direktiva 2001/110/EC, 2002). Oznaka
podrijetla
meda
na
deklara-
saznali
nego
dobivaju se detaljnom karakterizacijom prema fizikalno-kemijskim, senzorskim i peludnim
svojstvima za koje nam treba
veći broj uzoraka svake vrste
meda proizvedenog u različitim
godinama. Na taj način dobivamo srednju vrijednost nekog
parametra i raspona te tako
ocjenjujemo
kakvoću
svakog
uzorka meda. Kvaliteta meda
se prvenstveno ocjenjuje prema
parametrima
definiranim
u
odakle
med
usmjerava
potječe,
potrošačevu
pozornost na (posebna) svojstva
proizvoda. Van der Lans i sur.
(2001) utvrdili su na primjeru
ekstra djevičanskog maslinovog
ulja iz dvije talijanske pokrajine
da informacija o zemljopisnom
podrijetlu
šačima
potvrdu
proizvoda
zapravo
kakvoće
potro-
predstavlja
proizvoda.
Značajan utjecaj oznake zaštite
u okviru Europskog programa
(Zaštićena oznaka izvornosti, ZOI
i Zaštićena oznaka zemljopisnog
podrijetla, ZOZP) nije potvrđena.
Isto tako, na primjeru španjol-
ciji ne služi potrošačima da bi
Prilogu europske direktive o
saznali
potječe,
medu (Direktiva 2001/110/EC,
potrošačevu
2002), međutim, oni sigurno
pozornost na (posebna) svoj-
nisu dovoljni za cjelovitu ocjenu
stva proizvoda. Zbog visokog
kvalitete ili autentičnosti meda.
sadržaja šećera, med se prven-
U krivotvoreni med ubrajamo
stveno koristi kao zaslađivač, ali
također
obzirom na neke spojeve koje
mjerno pogrešno označen med.
sadrži, ima i drugi značaj kao
dvije skupine, i to na one koji se
Poznato je da su određene
odluče na kupovinu na temelju
što su, primjerice, prebiotično,
vrste meda više cijenjene od
zemljopisnog podrijetla koje je
antimikrobno i antioksidativno
drugih i da prehrambeni proi-
označeno na proizvodu, i na one
djelovanje. Taj prirodni zasla-
zvodi s oznakom zemljopisnog
koji imaju nešto više prihode te
đivač – zbog načina proizvodnje i
podrijetla obično postižu višu
im je potvrda kvalitete i autentič-
svojstava, ima znatno višu cijenu
cijenu. Krivotvoren med je svaki
nosti uglavnom znak ZOI i ZOZP.
nego
odakle
usmjerava
med
namjerno
ili
nena-
skog pršuta, Resano i sur. (2012)
su utvrdili da na poželjnost i prioritet odabira pršuta više utjecaja
ima regionalno podrijetlo nego
država podrijetla. Također, utvrdili su da se potrošači u skladu
s kupovinom pršuta dijele na
8
Metode za
provjeravanje
točnosti označavanja
zemljopisnog
podrijetla
žavao je značajno više rubidija
ljike i heljde, dok med medećeg
Namjerno
cvrčka (Metcalfa pruinosa) u
ranje
dušika (δ15N) i sumpora (δ34S)
posljednje vrijeme ne proizvode.
često je kod jeftinog meda, koji
Osim navedenih vrsta meda, za
potječe iz neeuropskih država
Sloveniju je značajan miješani
ili europskih država, koji imaju
nektarni – cvjetni med i med iz
oznaku
mješavine medljike-medljikovac.
zemljopisne oznake iako to nije
Na
prirodno-zemljopi-
opravdano (ZOI ili ZOZP.). Za
snog obilježja, Sloveniju dije-
utvrđivanje zemljopisnog podri-
limo na četiri makroregije, i to
jetla meda koristi se peludna
na alpsku, panonsku, dinarsku i
analiza, iako je manje pouzdana
sredozemnu. Neke vrste meda
za uzorke meda iz regija koje
su značajne za sve četiri makro-
nisu jako udaljene (Bogdanov
regije, dok su za ostale vrste
i Martin, 2002.). Osim peludne
meda pogodni uvjeti za proi-
analize, provode se još i analize
zvodnju samo u jednoj ili dvije
fizikalno-kemijskih
makroregije. Istraživanjima koja
koje zahtijevaju propisi, prolina
su provedena od 2004. do 2011.,
i ugljikohidrata u kombinaciji s
željeli smo utvrditi razlikuje li se
multivarijantnom
sastav slovenskog meda istog
analizom (Karabournioti i sur.,
botaničkog podrijetla (primje-
2006; Kropf i sur. 2009;. Castro-
rice, bagremov med) obzirom
Vázquez i sur. 2010.). Pri odre-
na makroregiju u kojoj je proi-
đivanju
zveden. Nadalje, pitali smo se
jetla može biti koristan i odnos
razlikuje li se slovenski med od
između pojedinih aminokiselina,
meda istog botaničkog podrijetla
iako su rezultati pouzdani samo
koji potječe iz drugih zemalja. Za
za med iste botaničke vrste s
istraživanje je prikupljeno više
različitih zemljopisnih područja
od 600 uzoraka sedam vrsta
(Ruoff i Bogdanov, 2004.). Med
slovenskog
(bagremov,
iste botaničke vrste s različitih
lipov, med kestena, smreke, jele,
područja može se razlikovati
cvjetni i šumski) i 70 uzoraka
prema sastavu pojedinih eleme-
bagremovog, lipovog, cvjetnog
nata, što smo također odredili
i šumskog meda stranog podri-
kod nektarnih vrsta slovenskog
Tablica 1 prikazuje parametre
jetla koji su bili na slovenskom
meda. Primjerice, kestenov med
koji su bitni za provjeravanje
tržištu.
s panonskog područja sadr-
botaničkog i zemljopisnog podri-
U
Sloveniji
postoji
nekoliko
vrsta meda: bagremov, lipov,
med kestena, smreke i jele. U
nešto manjim količinama pčelari
također proizvode med od divljih
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
trešanja, uljane repice,
osnovi
meda
raše-
pogrešno
zemljopisnog
zaštite
nego med iz dinarske ili alpske
makroregije (Kropf, 2009.; Kropf
i sur., 2010.).
Analizom
deklaripodrijetla
podrijetla
i
parametara
statističkom
zemljopisnog
podri-
vodika
stabilnih
(δ2H),
izotopa
ugljika
(δ13C),
u proteinima izoliranim iz meda
iz 20 europskih regija, utvrđeno
je da su vrijednosti usko povezane s zemljopisnim područjem.
Razlikama između istih vrsta
meda
iz
različitih
regija
su
najviše doprinjeli δ13C i δ34S
u proteinima meda (Schellenberg i sur., 2010.). Vezu između
zemljopisnog područja i δ13C
potvrdili su i drugi istraživači
(Anklam, 1998.; Wang i Li, 2011.),
a u slovenskom medu, između
ostalog, je utvrđena kod bagremovog meda iz tri makroregije
te kod vrsta meda koje potječu
samo
iz
pojedinih
makrore-
gija. To je u skladu s teorijom,
tj. da vrijednost δ13Cproteina
raste s brojem sunčanih dana
i
prosječnom
te se smanjuje
temperaturom
s porastom
vlage u zraku. Naš med divlje
trešnje (-22,9 ‰) nastao je u
primorskom području gdje je
veća prosječna temperatura i
ima više sunčanih dana, dok su
uzorci meda smreke (-26,0 ‰)
potekli iz alpske i predalpske
zone (Kropf i sur., 2010; Korošec,
2012.)
9
jetla meda. Osim postojećih
se na
fizikalno-kemijskih metoda, za
uzoraka različitih vrsta. Poje-
vanja predlažemo protokol za
provjeravanje
dini laboratoriji interno ali i na
provjeru
podrijetla također se pronalaze
nacionalnoj
ranog zemljopisnog podrijetla
brze i nedestruktivne metode,
analitičke podatke u veliku naci-
(Slika 1) pri čemu uzorak meda
kao što je nuklearna magnetna
onalnu bazu podataka. Korište-
mora u potpunosti biti u skladu
njem tih podataka i multivari-
sa zahtjevima Direktive (EU) o
jantnom statističkom metodom,
medu (2002.). Proučavali smo
koja se koristi pri obradi velike
mogućnost razlikovanja odre-
količine
se
đene vrste meda proizvedene
provjeriti botaničko i zemljo-
u Sloveniji i iste vrste meda koji
pisno podrijetlo uzoraka meda.
je proizveden u nekoj drugoj
Uspoređujući analitičke podatke
europskoj
za pojedine parametre stranih i
zemlji. Slovenski uzorci meda
slovenskih uzoraka meda, otkrili
namjerno nisu podjeljeni prema
smo da se ove dvije skupine
zemljopisnoj
meda
u
Sloveniji imamo med sa zašti-
sadržaju melecitoze, rafinoze,
čenim zemljopisnim podrijetlom
glukoze,
erloze,
maltotrioze,
označen kao „Slovenski med“,
sadržaju
ukupnih
monosaha-
kojemu je protokol provjera-
rezonanca
Consonni
upotrijebili
zemljopisnog
(NMR),
i
koju
Cagliani
za
su
(2008.)
karakterizaciju
cvjetnog i bagremovog meda iz
različitih regija, te spektroskopija
u infracrvenom području (NIR;
Woodcock i sur., 2009.). Čačić
Union
nosa. Utvrđene su razlike kod
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
može li se razlikovati bagremov
European
i sur. (2009.) provjeravali su
med od meda kestena različitog
zemljopisnog
podrijetla
analizom pomoću elektronskog
onih uzoraka meda koji potječu
iz udaljenijih krajeva.
analizama
razini
podataka,
uglavnom
većeg broja
prikupljaju
može
razlikuju
rida i aminokiselina te odnosu
rima stabilnih izotopa ugljika u
metri kakvoće meda temelje
medu.
Tablica 1. Parametri u medu bitni za provjeru botaničkog i zemljopisnog podrijetla
Botaničko
podrijetlo
Zemljopisno
podrijetlo
senzorska svojstva
+
+/-
melisopalinološka svojstva
+
+
električna provodnost
+
+/-
aktivnost dijastaze i invertaze
+
sadržaj bjelančevina
+
sadržaj aminokiselina (prolin)
+
sadržaj ugljikohidrata i njihov omjer
+
sadržaj pojedinih elemenata
+
parametri boje (L*a*b*)
+
+
rezultata
ispravnosti
ili
istražideklari-
neeuropskoj
regiji,
pošto
u
vanja i namijenjen.
+
+
δ13Cproteini δ13Nproteini
+
+
Slovenski med s
europskom zaštitom
Europsko zakonodavstvo omogućuje da se poljoprivredni i
prehrambeni proizvodi proizvedeni ili prerađeni u određenim
zemljopisnim
područjima
ili
napravljeni prema tradicionalnoj
recepturi mogu zaštititi. Takvi
proizvodi se moraju od sličnih
razlikovati po karakteristikama
kao što su proizvodni proces,
sastav, a pored toga proizvo-
δ13Cmed
biomarkeri (neki hlapivi i fenolni spojevi)
temelju
između pojedinih šećera i omje-
Zakonski određeni i ostali para-
Parameter
Na
đače dodatno kontrolira i certifikacijsko tijelo. Nova uredba
(Uredba (EU) 1151/2012) uz već
poznate oznake kvalitete ZOI,
ZOZP i zajamčeno tradicionalni
specijalitet (ZTS) također pruža
10
još jednu razinu sustava kvali-
prisutnost
medljike
izmjene uključujući i detaljni
tete, koji proizvođačima omogu-
što rezultira povišenom elek-
opis obilježja predloženih vrsta
ćuju da svoje proizvode sa
tiričnom
vodljivošću
meda.
specifičnim svojstvima prodaju
ujedno
uz
kao
senzorska
proizvode
sa
dodanom
karakteristična
svojstva
obilježje
Obzirom
na
povoljni
utjecaj okoliša (suha klima, stalni
vjetrovi, crveno terra rosa tlo i
tipična vegetacija) podnositelji
U Europskoj uniji je registrirano
ćava razlikovanje od istih vrsta
zahtjeva su dopunili senzorske
meda s drugog područja. Sve
opise različitih vrsta meda tog
vrste
oznake zemljopisnog podrijetla
(ZOZP), a svi ostali zaštićene
oznake izvornosti (ZOI). Portugal
i Španjolska su prve oznake
Union
već 1996. godine.
European
zaštite za svoje medove dobili
Kočevski šumski med (medlji-
the
je
meda ovog područja i omogu-
zemalja. Sedam ih nosi zaštićene
by
koja
vrijednošću.
29 različitih vrsta meda iz 8
Prvi slovenski med sa europskom
oznakom
zaštite
je
kovac) ZOI. Udruženje Kočevski
med je prijavu podnjelo 2004.
godine a proizvod je registriran
ZOI
2011. godine. Kočevski
šumskog
područja navodima minimalnog
meda s oznakom izvornosti ZOI
udjela peludi biljke po kojoj
trebale bi imati najviše 18,6%
med nosi ime i popisom biljaka
vode i 10 mg/kg hidroksime-
čija pelud je često prisutna u
tilfurfurala
Senzorska
toj vrsti meda. Kraški med ZOI
analiza toga meda obuhvaća
registriran je 2013. te obuhvaća
vrednovanje
bagremov,
Kočevskog
(HMF).
izgleda,
mirisa,
lipov,
okusa i arome s metodom bodo-
šumski,
vanja pri čemu se podrazumjeva
rašeljke (Prunus mahaleb), divlje
da oznaku Kočevski šumski med
trešnje te primorskog vriska
ZOP može dobiti med koji je
(Satureja montana). Med s ovog
dobio najmanje 9,5 bodova od
područja ne smije imati više od
mogućih 12 (Kočevski gozdni
18% vode i 15 mg/kg HMF-a.
med ZOP, 2009.).
Metoda vrednovanja senzorskih
Slično prethodnome, dugotrajan
jelov, smrekov i šumski med s
proces
šireg područja Kočevske koja
kooridnacije zahtjeva vođen je
Konačno
pripada
i
med,
med
svojstava ista je kao i za Kočevski
šumski med obuhvaća lipov,
komplementarnosti
cvijetni
kestenov,
med ZOI.
u
studenom
2013.
makrore-
za dobivanje oznake Kraškog
godine registriran je Slovenski
giji. Budući da je prodručje
meda ZOI. Prva specifikacija
med
bogato pokriveno šumama za
je podnesena 2006. godine ali
vanja oznake zaštite zemljo-
sve je uzorke karakteristična
je Europska komisija zatražila
pisnog podrijetla pred Europ-
dinarskoj
ZOZP.
Postupak
dobi-
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
elmenata
Slika 1. Prijedlog analiza za protokol provjere zemljopisnog podrijetla meda u Sloveniji (Korošec, 2012.)
11
skom komisijom je bio kraći, no
Europi.
specifikacije su se duže vrijeme
meda
usklađivale
istraživanja predstavljeni u pret-
na
nacionalnoj
razini. Pri tome se na početku
Također,
opravdavaju
registraciju
rezultati
hodnim poglavljima rada.
posebno prosuđivala prihvatljivost meda za dobivanje oznake
ZOZP i stjecanje znanstveno
utemeljenih činjenica o originalnosti toga meda u usporedbi
sa drugim medom iz šire regije.
Pod oznakom Slovenski med
ZOZP može se prodavati med
bagrema, kestena, jele, smreke,
zveden isključivo na teritoriju
Republike
Slovenije.
Fizikalno
kemijske, senzorske i peludne
karakteristike navedenih vrsta
meda su rezultat dugogodišnjeg
istraživanja s namjerom karakterizacije najčešćih vrsta meda
u Sloveniji. Karakteristike meda
koji nosi ovu oznaku su nizak
sadržaj vode (manje od 18,6%)
i HMF-a (manje od 15 mg/
by
kg), prisutnost peludi kestena
u većini uzoraka i pčelarenje
Provided
the
European
Union
cvjetni, šumski i lipov med proi-
(ČZS, 2008.).
isključivo sa kranjskim pčelama
Sustav
unutarnje
kontrole
meda je nadogradnja sustava
kontrole u okviru robne marke
Pa n o n i an
B e e
-
pod oznakom „Slovenski med“
iz koje je izrasla ideja za registraciju ZOZP. Razlog inzistiranja
na zaštiti je bila potreba veće
prepoznatljivosti
slovenskog
meda među domaćim kupcima
obzirom na prisutnost cjenovno
pristupačnijeg uvoznog meda
(često upitne kvalitete) i priznavanje slovenskog pčelarstva u
Literatura
Anklam E. 1998. A review of the
analytical methods to determine the
geographical and botanical origin
of honey. Food Chemistry, 63, 4:
549-562
Bogdanov S., Martin P. 2002. Honey
authenticity. Mitteilungen aus dem
Gebiete der Lebensmitteluntersuchung und Hygiene, 93: 232-254
Castro-Vázquez L., Díaz-Maroto M.C.,
de Torres C., Pérez-Coello M.S.
2010. Effect of geographical origin
on the chemical and sensory characteristics of chestnut honeys. Food
Research International, 43, 10:
2335-2340
Čačić F., Primorac L., Kenjerić D.,
Benedetti S., Mandić L.M. 2009.
Application of electronic nose in
honey geographical origin characterisation. Journal of Central
European Agriculture, 10, 1: 19-26
ČZS. 2008. Specifikacija za “Slovenski
med” ZGO. Lukovica, Čebelarska
zveza Slovenije: 23 str.
Direktiva Sveta 2001/110/ES z dne
20. decembra 2001 o medu. 2002.
Uradni list Evropskih skupnosti, 45,
L10: 47-52
Karabournioti S., Thrasyvoulou A.,
Eleftheriou E.P. 2006. A model
for predicting geographic origin of
honey from the same floral source.
Journal of Apicultural Research, 45,
3: 117-124
Kočevski gozdni med ZOP. Specifikacija. 2009. Združenje Kočevski
med. http://www.kocevski-med.si/
media/med.pdf
12
Korošec M. 2012. Določitev fizikalnih
in kemijskih parametrov za ugotavljanje pristnosti medu. Doktorska
disertacija. Ljubljana, Biotehniška
fakulteta, Oddelek za živilstvo: 148
str.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Kropf U. 2009. Elementna in izotopska
sestava medu iz različnih geografskih regij Slovenije. Doktorska
disertacija. Ljubljana, Biotehniška
fakulteta, Oddelek za živilstvo: 200
str.
Kropf U., Korošec M., Bertoncelj J.,
Ogrinc N., Nečemer M., Kump P.,
Golob T. 2010. Determination of
the geographical origin of Slovenian black locust, lime and chestnut
honey. Food Chemistry, 121, 3:
839-846
Resano H., Sanjuán A.I., Albisu L.M.
2012. Consumers’ response to
the EU quality policy allowing for
heterogeneous preferences. Food
Policy, 37, 4: 355-365
Ruoff K., Bogdanov S. 2004. Authenticity of honey and other bee
products. Apiacta, 38: 317-327
Schellenberg A., Chmielus S., Schlicht
C., Camin F., Perini M., Bontempo
L., Heinrich K.,
Kelly S.D.,
Rossmann A., Thomas F., Jamin
E., Horacek M. 2010. Multielement
stable isotope ratios (H, C, N, S)
of honey from different European
regions. Food Chemistry, 121, 3:
770-777
Uredba (EU) št. 1151/2012 z dne 21.
novembra 2012 o shemah kakovosti kmetijskih proizvodov in živill.
2012. Uradni list Evropske unije L
343: 1-29
van der Lans I.A., van Ittersum K., De
Cicco A., Loseby M. 2001. The role
of the region of origin and EU certificates of origin in consumer evaluation of food products. European
Review of Agricultural Economics,
28, 4: 451-477
Wang J., Kliks M.M., Qu W., Jun
S., Shi G., Li Q.X. 2009. Rapid
determination of the geographical
origin of honey based on protein
fingerprinting and barcoding using
MALDI TOF MS. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 57, 21:
10081-10088
Wang J., Li Q.X. 2011. Chemical
composition,
characterization,
and differentiation of honey botanical and geographical origins.
V: Advances in food and nutrition
research. Vol. 62. Steve L. T. (ed.).
London, Academic Press: 89-137.
Woodcock T., Downey G., O’Donnell
C.P. 2009. Near infrared spectral
fingerprinting for confirmation of
claimed PDO provenance of honey.
Food Chemistry, 114, 2: 742-746
KVALITETA MEDA I METODE
ODREĐIVANJA
13
Ljiljana Primorac
Sveučilište Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek,
e-mail: [email protected]
Med se tisućama godina koristi
pogrešno med smatrati preza-
trgovini. Osim maksimalne koli-
kao hrana, ali i kao lijek. Tisu-
sićenim šećernim sirupom, jer
čine vode, definirane su granice
ćama godina med se smatra
osim šećera med sadrži enzime,
za
nečim posebnim, proizvodom
aminokiseline, organske kise-
meda od medljikovca obzirom
vrhunske kvalitete. To govori i
line, minerale, antibakterijske
na vodljivost i količinu šećera,
njegovo ime slično na mnogim
tvari, flavonoide i velik broj
granice za saharozu i vodljivost
jezicima
spojeva koji doprinose komplek-
nekih vrsta nektarnog meda, te
prijevodu znači više no dobro
snoj
granice za utvrđivanje kvalitete
ili najbolje (Dustman, 1993). I
1998).
koje
u
slobodnom
danas govorimo o medu kao o
posebnom proizvodu, mnoga
su istraživanja poduzeta s ciljem
da upoznamo njegov sastav,
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
da saznamo što čini njegovu
kvalitetu.
Glavni sastojak meda su ugljikohidrati (95 % - 99,9 % suhe tvari),
pri čemu su glavnina monosaharidi D-fruktoza i D-glukoza
koji su odgovorni za slatkoću,
energetsku vrijednost i fizikalne
karakteristike
meda
(White,
2000). Osim monosaharida u
medu je identificirano još oko
25 različitih disaharida, trisaharida i oligosaharida. (Anklam i
Radovic, 2002; Ruiz-Matutei sur.,
2010) Mnogih od tih ugljikohidrata nema u nektaru već su
formirani tijekom zrenja i skladištenja djelovanjem enzima te
kiselina u medu (White, 2000).
aromi
meda
(Anklam,
razlikovanje
nektarnog
meda obzirom na uvjete proce-
Sastav meda i njegova svojstva
ovise prvenstveno o botaničkom
podrijetlu, ali utjecaj imaju i
geografski položaj (sastav tla,
floristički
metil furfural i dijastatski broj),
no nema kriterija za utvrđivanje
botaničkog podrijetla meda.
klimatski
Botaničko podrijetlo meda je
uvjeti, pasmina pčele te uvjeti
jedan od glavnih atributa kvali-
procesiranja i daljnjeg ruko-
tete, sa značajnim utjecajem
vanja medom (Singhal i sur.,
na cijenu. U zemljama poput
1997). Ukupno gledano, kombi-
Italije, Španjolske i Francuske
nacija i zastupljenost različitih
još
komponenti daju svakom medu
polovina meda na tržištu imala
specifična svojstva. U Europi
označeno botaničko podrijetlo.
ima preko 100 botaničkih vrsta
Pojedine zemlje su postavile
od kojih se proizvodi uniflorni
vlastite zahtjeve za monoflorni
med, ogroman je raspon boja,
med koji služe za
mirisa, i okusa meda. Premda
kvalitete unutar zemlje, a kako
ova raznolikost može predstav-
se razlikuju, to može dovesti
ljati problem kada se gleda s
do problema prilikom uvoza
aspekta
( Persano Oddo i Bogdanov,
tete,
sastav),
siranja i skladištenja (hidroksi-
standardizacije
ona
rezultira
kvali-
velikom
ponudom i mogućnošću izbora
za potrošača.
je
prije
desetak
godina
kontrolu
2004).
Prema
standardu
Codexa
Alimentariusa (Codex Alimenta-
Voda je nakon ugljikohidrata
U cilju zaštite interesa potrošača,
rius Commission, 2001), direk-
drugi značajan sastojak meda.
dani su osnovni ili minimalni
tivi (Council of the European
Nalazi se u količini od 13 % - 25
zahtjevi,
kojima med mora
Union, 2002) odnosno Pravilniku
% zavisno o sezonskim i klimat-
odgovarati u Europskoj uniji
o medu (MPRRR, 2009) med se
skim uvjetima i značajno utječe
(Council of the European Union,
može označiti prema cvjetnom
na fizikalna svojstva (viskoznost,
2002), a u velikoj mjeri se podu-
ili botaničkom izvoru ako je u
kristalizacija,
kao
daraju sa zahtjevima standarda
potpunosti ili najvećim dijelom
i na trajnost meda (White i
Codexa Alimentariusa (Codex
proizveden iz tog izvora i ima fizi-
Doner, 1980). Iako više od 95
Alimentarius Commission, 2001)
kalno-kemijska, organoleptička
% suhe tvari čine šećeri, bilo bi
koji vrijede u međunarodnoj
i mikroskopska svojstva koja
gustoća),
14
odgovaraju navedenom izvoru.
lako pokvariti senzorske karak-
Posljednjih dvadesetak godina
Iz same definicije uniflornog
teristike«laganog» meda, poput
provedena su brojna istraživanja
meda proizlazi da se uniflornost
bagrema,
količine
u nastojanju da se pronađe ili
utvrđuje kombinacijom rezultata
laganog/nearomatičnog nektara
jednostavna tehnika, ili speci-
fizikalno-kemijskih, te senzorske
nemaju ili imaju mali utjecaj na
fični
i melisopalinološke analize.Taj
med jače arome (Persano Oddo
nosti, koji bi omogućili jedno-
pristup je opravdan jer uzima u
i Bogdanov, 2004).
stavno i nedvojbeno utvrđivanje
obzir sve aspekte sukladnosti.
Definirati
uniflorni
med
nije
zahtjevna,
materijal, nema analize koja bi
ulogu u identifikaciji botaničkog
dala precizno udio određenog
podrijetla, i ocjeni kvalitete meda.
Union
European
the
by
Provided
jedan med uniflorni, odnosno
poliflorni
(Persano
Oddo
i
Bogdanov, 2004). U svrhu određivanja botaničkog podrijetla,
osnovnom je smatrana peludna
analiza, koja se sastoji od mikroskopske identifikacije peludnih
zrnaca na osnovi njihovih morfoloških svojstava, i prebrojavanja.
Brojni su problemi pak vezani
za peludnu analizu, od iskustva
analitičara pa do činjenice da
količina peludi iz više razloga nije
proporcionalna količini nektara.
Osim već poznate razlike između
biljaka, podjele na vrste koje
imaju podzastupljenu i one koje
imaju
nadzastupljenu
pelud,
i unutar pojedine biljne vrste
-
analiza koja je i sama vrlo
lagano. Ne postoji referentnti
nirati precizno točku od koje je
B e e
veće
Upravo zbog toga, senzorska
nektara u medu, te je teško defi-
Pa n o n i an
dok
postoji značajna varijabilnost.
S druge pak strane, ukupna
podudarnost sa tipičnim senzorskim profilom je značajnija od
Za
ima
određivanje
nezamjenjivu
botaničkog
podrijetla može se koristiti rekla-
sastojci/markeri
botaničkog
dena
su
uniflor-
podrijetla.
Prove-
istraživanja
velikog
broja parametara-sastava flavonoida, ugljikohidrata, aminokiselina, minerala, hlapivih komponenata, korištene su i brojne
napredne
analitičke
tehnike:
GC-MS, HPLC, IR spektroskopija,
tivno velik broj fizikalno-kemij-
i td. Dobiven je uvid u mnoge
skih parametara koji spadaju u
sastojke i specifičnosti pojedinih
„rutinsku kontrolu“: boja, elek-
vrsta meda, ali zbog prirodne
trična provodnost, vrsta i koli-
variabilnosti u sastavu meda
čina šećera, posebno fruktoza/
nije
glukoza odnos, optička aktiv-
markere za svaki med i identifi-
nost, pH, kiselost, udio prolina
cirati precizne granice između
moguće
naći
specifične
i aktivost enzima, no najkori-
uniflornih i poliflornih medova
sniji su električna provodnost
(Anklam, 1998; Bogdanov i sur.,
i F/G odnos. Optička aktivnost
2004). S ciljem da se olakša utvr-
je brza metoda za razlikovanje
đivanje
nektornog meda od medljikovca,
meda Međunarodna komisija
a aktivnost enzima se može
za med (International Honey
koristiti za karakterizaciju samo
Commission) sakupila je i obja-
svježih medova. Dakle, svi ovi
vila podatke melisopalinoloških,
parametri kad se slože ukazuju
senzorskih te fizikalnokemijskih
s određenom sigurnošću na
analiza 15 vrsta monoflornog
vrstu meda, a sigurnost iden-
meda Europe, tzv «opisne liste»
tifikacije se može povećati ako
(Persano Oddo i Piro, 2004).
se podaci obrade multivarijantnom analizom (Bogdanov i sur.,
2004).
botaničkog
podrijetla
Botaničko podrijetlo meda povezano je ne samo sa organoleptičkim svojstvima, već i s nutri-
fiksiranog postotka pojedinog
Naravno
karakteriza-
tivnim i terapeutskim svojstvima
nektara koji nastojimo povezati
cija meda, određivanje bota-
da
je
meda. S nutritivnog aspekta
s peludnom analizom. Poznato
ničkog podrijetla na ovaj način
med je izvrstan izvor energije,
je da prisutnost male količine
zahtjevan posao, koji podrazu-
pogotovo za djecu i sportaše, te
jako aromatičnog nektara može
mijeva i dosta stručnog osoblja.
drugih sastojaka koji, premda
15
se nalaze u malim količinama
isključivo unutar toga područja.
šači biraju i kupuju med, a to
ili u tragovima, imaju brojne
(Council of the European Union,
su nutritivna, organoleptička i
nutritivne
2002, MPSRR, 2009). U određi-
terapeutska svojstva povezana s
vanju zemljopisnog podrijetla
botaničkim podrijetlom, zemljo-
koriste se melisopalinološka i
pisno podrijetlo te još neka svoj-
niz kemijskih analiza, a djelo-
stva poput načina proizvodnje
mično
i
biološke
efekte
(Bogdanov i sur., 2008).
Još su najstarije civilizacije koristile med u liječenju i zacjeljivanju
rana,
kožnih
bolesti,
ublažavanje kašlja, bolesti očiju.
Mnogobrojne
studije
suvre-
mene medicine nastoje dokazati
i objasniti pozitivne učinke meda
na zdravlje. Jedno od najranije
uočenih
pozitivnih
svojstava
na
mikroorganizme,
mnoga
istraživanja su dokazala da med
djeluje baktericidno i bakteriostatski na širok spektar bakterija, od kojih su mnoge patogene. Inhibicijski djeluje čak na
neke vrste koje su razvile rezistentnost na antibiotike (Flanjak,
Terapeutska
svojstva
meda također su jedan aspekt
utječe na izbor i kupovinu meda,
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
the
2012).
by
European
Union
meda je inhibicijsko djelovanje
kvalitete meda, osobina koja
baš kao i zemljopisno podrijetlo.
Danas,
pojedinac
kupnje
hrane
prilikom
veliku
pozor-
nost posvećuje podrijetlu. U
zapadnoj
jeklom
Latinske
Europi
sa
med
Dalekog
Amerike
pori-
Istoka
ima
i
nižu
cijenu od lokalno proizvedenog
meda, a postoje i razlike između
zemalja i regija unutar Europske
unije (Rouff i Bogdanov, 2004).
Osim navođenja zemlje podri-
analiza.
ili „prirodnosti“, odnosno činje-
Med iz različitih dijelova svijeta
i
senzorska
nice da med mora ostati onakav
ima specifičan spektar peludi
kako su ga pčele proizvele. Za
biljaka koje rastu na navedenom
ocjenu kvalitete koristi se velik
području, što omogućava razli-
broj metoda, melisopalinološke,
kovanje, ali je metoda nepouz-
fizikalno-kemijske i senzorske,
dana za med s bliskih područja,
proporcionalno
sa slabo izraženim razlikama.
sastava i kvalitete meda.
kompleksnosti
Razvijeni su i specijalni programi
za analizu peludi kombinirani sa
statističkom obradom podataka
koji su uspješno korišteni i za
analizu meda iz bližih područja.
Pri
određivanju
zemljopisnog
podrijetla koriste se i podaci o
aminokiselinama, flavonoidima
i drugim sastojcima meda obrađeni statističkim alatima (Rouff
i Bogdanov, 2004).
Zadnjih
desetak godina razvoj instrumentalnih
tehnika
doveo
je
do velikog napretka u određivanju zemljopisnog podrijetla,
multielementarna
analiza
te
analiza omjera stabilnih izotopa
(13C/ 12C, 15N/ 14N, 18O/16O,
34S/ 32S te 87Sr/86Sr ) kombinirane sa statističkim alatima
omogućavaju
visoku
pouzda-
nost u određivanju zemljopisnog podrijetla (Drivelos i Georgiou, 2012; Schellenberg, 2010;
Kropf i sur., 2010).
jetla, med se može označiti
I na kraju, što je kvaliteta meda?
prema zemljopisnoj ili topograf-
Kvalitetu meda čine sva ona
skoj regiji, ako je proizveden
svojstva prema kojima potro-
Literatura
Anklam E: A review of the analytical
methods to determine the geographical and botanical origin of honey.
Food Chemistry 63:549-562, 1998.
Anklam E, Radovic B: Suitable
analytical methods for determining the origin of European honey.
American Laboratory News 33:6064, 2001.
Bogdanov S, Rouff K, Persano Oddo
L: Physico-chemical methods for
the characterisation of unifloral
honeys: a review. Apidologie
35:S4-S17, 2004.
Bogdanov S, Jurendić T, Sieber R,
GallmannP: Honey for Nutrition
and Health: a Review. American
Journal of the College of Nutrition
27: 677-689, 2008.
Codex Alimentarius Commission:
Revised Codex Standard for honey.
Alinorm, 19-26, 2001.
Council of the European Union: Council
Directive 2001/110/EC of Dec 20,
2001, relating to honey. Official
Journal of European Community
L10:47-52, 2002.
Drivelos S.A., Georgiou C.A. Multi-element
and
multi-isotope-ratio
16
analysis to determine the geographical origin of foods in the European
Union. Trends in Analytical Chemistry 40:38-51, 2012.
Dustman JH : Honey, quality and its
control. American Bee Juornal 133:
648-652,1993.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Flanjak I: Antioksidativni kapacitet
meda i promjene tijekom procesiranja i skladištenja. Doktorski
rad, Sveučilište Josipa Jurja
Stossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek,
2012.
Kropf U, Korošec M, Bertoncelj J,
Ogrinc N, Nečemer M, Kump P,
Golob T. Determination of the
geographical origin of Slovenian
black locust, lime and chestnut
honey. Food Chemistry 121:839846, 2010.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja: Pravilnik o medu.
Narodne novine 93, 2009.
Persano Oddo L, Bogdanov S: Determination of honey botanical origin:
problems and issues. Apidologie
35:S2-S3, 2004.
Persano Oddo L, Piro R: Main
European unifloral honeys:descriptive sheets. Apidologie 35:S38S81, 2004.
Ruoff K, Bogdanov S: Authenticity
of honey and other bee products.
Apiacta 38: 317- 327, 2004.
Ruiz-Matute AI, Brokl M, Soria AC,
Sanz ML, Martínez-Castro I: Gas
chromatographic-mass spectrometric characterisation of tri- and tetrasaccharides in honey. Food Chemistry 120:637-642, 2010.
Schellenberg A, Chmielus S, Schlicht
C, Camin F, Perini M, Bontempo L,
Heinrich K, Kelly SD,
Rossmann A, Thomas F, Jamin E,
Horacek M. Multielement stable
isotope ratios (H, C, N, S) of honey
from different European regions.
Food Chemistry 121, 3:770-777,
2010.
Singhal RS, Kulkarni PR, Rege DV:
Honey: Quality Criteria. In Handbook of indices of food quality.
Woodhead Publishing Limited,
Cambridge, 358-379, 1997.
White, JW, Doner LW: Honey composition and properties. Beekeeping
in the United States: Agriculture
Handbook 335:82-91, 1980.
White JW: Honey. In The Hive and
the Honey Bee. Dadant &Sons,
Hamilton, Illinois, 869- 918, 2000.
REZIDUE ORGANOHLORNIH
PESTICIDA I ANTIBIOTIKA U
RAZLIČITIM VRSTAMA MEDA
POREKLOM IZ PREKOGRANIČNOG
PODRUČJA SRBIJE SA HRVATSKOM
17
Brankica Kartalović, Nadežda Prica, Milica Živkov-Baloš, Jelena
Babić, Miroslav Ćirković
Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Rumenački put 20, Novi Sad, Srbija, e-mail:
[email protected]
UVOD
dr.
Prirodni med je jedan od veoma
traženih i cenjenih prirodnih
proizvoda, zbog njegovih jedinvitih osobina. Ove osobine se
pripisuju uticaju različitih grupa
supstanci koje med sadrži. Širom
sveta,
danas
se
odgajanjem
medonosnih pčela bavi oko 40
miliona ljudi, sa oko 50 miliona
pčelinjih društava, gde se proizvede oko 850 hiljada tona meda
(Pihler, 2011). Srbija je u donjem
delu lestvice među zemljama
izvoznicama meda. Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), u Srbiji
je, 2012. godine, bilo ukupno
647.000 pčelinjih košnica.
Izvori
kontaminacije
2011).
eliminisati
sve
zagađivače
i
meda
toksične supstance iz meda.
se mogu podeliti na konta-
S obzirom da se pčele kreću
minante iz spoljašnje sredine
u prostoru prečnika do 6km,
u koje spadaju teški metali,
njihovi proizvodi se smatraju
radioaktivni
organski
pouzdanim indikatorima konta-
zagađivači (polihlorovani bife-
minacije okoline njihove košnice
nili, PCB), pesticidi (insekticidi,
(Lebedev i sar, 2004).
izotopi,
fungicidi, herbicidi i baktericidi),
patogene bakterije i genetički
modifikovani organizmi. Drugu
grupu čine kontaminanti koji
se koriste u pčelarstvu, među
koje spadaju akaricidi (lipofilne
sintetičke supstance i netoksične substance, kao što su
organske kiseline i komponente
esencijalnih
ulja),
antibiotici
(najčešće korišćeni su tetraciklini, streptomicin, sulfonamidi,
hloramfenkol)
i
paradihloro-
Pesticidi
su
hemijska
jedi-
njenja ili smeše čija se funkcija
ogleda u otklanjanju, suzbijanju
i uništavanju biljnih i drugih
štetočina. Delovanje pesticida
na biocenoze i životnu sredinu
u celini je veoma složen i raznovrstan. Upotreba pesticida je
široko rasprostranjena, ali vrlo
često bez adekvatne kontrole.
Poznato je da veliki broj pesticda
ima veoma štetan uticaj na
zdravlje ljudi i životinja. Dosta
osobine,
benzen (za kontrolu voštanog
parametri
moljca i hemijskih repelenata).
prvenstveno
Za razliku od većine zagađu-
zavise od geografskog porekla
jućih supstanci koje se u životnu
i vrste biljaka od kojih je med
sredinu unose bez određenog
Antibiotici mogu dospeti u med
U
cilja,
proizvodnje
meda,
Fizičkohemijske
odnosno
meda,
je teško utvrditi poreklo pesticida u medu, kao i nivo njihovog
uticaja na zdravlje ljudi.
B e e
kvaliteta
osnovni
napravljen.
sa
primenom antibiotika u lečenju
prerade,
namerom da pomognu čoveku
i preventivi bolesti pčela, ali
Pa n o n i an
-
Provided
by
the
European
Union
stvenih, vrlo hranljivih i leko-
(Pecev-Marinković,
prometa i čuvanja, med se
- povećanjem prinosa u poljopri-
preko biljnog nektara i polena
može
„obogatiti“
vredi, voćarstvu, vinogradarstvu
(Babić,
stranim supstancama kao što
i šumarstvu suzbijanjem štetnih
tetraciklini i sulfonamidi se često
su toksični elementi, hormoni,
mikroorganizama (Stajkovac i
koriste u pčelarstvu kao terape-
rezidue pesticida, radioaktivni
sar, 2009). Raznim tehnološkim
utski tretman za zaštitu pčela
izotopi, patogene bakterije i
procesima prerade, nije moguće
(Iancu i sar, 2012). Osim njih,
neželjeno
postupcima
pesticidi
se
unose
2014).
Streptomicin,
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
18
koriste se još i eritromicin, linkomicin, monenzin, enrofloksacin i
dr. (Babić, 2014). Evropska unija
zabranjuje primenu antibiotika
za bakterijska oboljenja pčela,
izuzev za evropsku kugu u tzv.
„Kaskadnom sistemu“, a iz te
košnice koja je tretirana nema
vrcanja meda, tako da ne postoji
definisan
MRL
(Maximum
Residue Limits) za prisustvo
antibiotika u medu (EEC Regulation 2377/90 i amandmani).
Standard Codex Alimentarius
za med (12-1981) u sekciji 4.2.
gde su definisani MRL za pesticide i veterinarske lekova, ne
definiše MRL za antibiotike (Apić
i sar., 2014). U Srbiji je takođe
upotreba antibiotika u pčelarstvu za suzbijanje bakterijskih
oboljenja zabranjena (Pravilnik
o količinama pesticida, metala
i metaloida i drugih otrovnih
supstancija, hemioterapeutika,
anabolika i drugih supstancija
koje se mogu nalaziti u namirnicama (Sl. list SRJ 5/92, 11/92,
32/2002)). I pored zabrane,
među pčelarima se još uvek
mogu naći oni koji koriste antibotike što za posledicu ima
nekontrolisanu pojavu rezidua
antibiotika u medu i širenje
bolesti.
sa EU standardima, s cilјem
koristi Quechers metoda. Quec-
prekograničnog
ekonomskog
hers metoda omogućuje brzu,
razvoja“ u periodu od decembra
efikasnu, jeftinu i jednostavnu
2012. godine do oktobra 2014.
pripremu
godine
(traje
do
uzoraka
uz
kori-
decembra
šćenje ekstrakcionih tuba i soli
2014. godine) je pregledano
koje potpomažu ekstrakciju u
184 uzoraka meda na prisustvo
acetonitrilu. Postupak prečišća-
rezidua antibiotika u laborato-
vanja uzoraka je takođe unap-
riji Odelјenja za mikrobiološka i
ređen
senzorska ispitivanja namirnica
SPE punjenja koja ne zahtevaju
i 60 uzoraka meda na prisustvo
kondicioniranje. Prečišćavanje se
rezidua pesticida u laboratoriji
odvija jednostavnim prenosom
Odelјenja za ispitivanje kvaliteta
supernenta u tubu za centrifugi-
namirnica i hrane za životinje,
ranje u kojoj se nalaze potrebni
Naučnog instituta za veterinar-
adsorbensi za uklanjanje interfe-
stvo „Novi Sad“. Med je poticao
renci. Nakon postupka centrifu-
iz dva izvora: med koji su sami
giranja se dobija bistar ekstrakt
vlasnici donosili na ispitivanje
koji je spreman za analiziranje
u „NIV-NS“ i med koji su članovi
na gasnom hromatografu. Odre-
projektnog
“Panonska
đivanje rezidua pesticida je izve-
pčela” ispred NIV-NS“ uzorko-
deno korišćenjem Agilent Tech-
vali na licu mesta proizvodnje.
nology
Svi uzorci meda bili su propisno
sa elektronskom jonizacijom i
upakovani u tegle od stakla ili
kvadropolnim
plastike i adekvatno obeleženi.
zavisnosti od parametara metode
Odabrani uzorci su bili različitog
za analiziranje na gasnom hroma-
geografskog
tima
korišćenjem
GCMSD
disperznih
7890B/5977A
detektorom.
U
(prekogranično
torgrafu vreme trajanja kvantifi-
područje Srbije sa Hrvatskom)
kacije ispitivanog kontaminenta
i botaničkog porekla (bagre-
ne traje duže od 1h.
movom, lipov, livadski, šumski,
cvetni i mešani med).
Analiza
sena
antibiotika
je
mikrobiološkom
izvrskri-
Za utvrđivanje prisustva rezidua
ning metodom „Modifikovana
pesticida u medu korišćena je
metoda 4 ploče“ (EUR 15127-
multirezidualna GC-MS tehnika,
EN) kod 184 uzoraka meda.
koja
identifikaciju
Dobijeni rezultati su statistički
Materijal i metode
rada
i kvantifikaciju dvadeset orga-
obrađeni i prikazani deskrip-
nohlornih pesticida istovremeno.
tivnom statistikom. Ukoliko su
Unutar
Za razliku od ranijih godina kada
u uzorku prisutne antimikrobne
je postupak pripreme uzoraka
aktivne rezidue antibiotika u
trajao od 12 do 18h zavisno
zoni difuzije ekstrakta meda
od
u podlozi neće biti prisutan
projekta
„Panonska
pčela- Umrežavanje pčelara i
usklađivanje standarda u proizvodnji meda i zdravlјa pčela
omogućava
ispitivanog
kontaminenta,
danas se za pripremu uzoraka
rast
test
mikroorganizma
tj.
19
uočiće se zona inhibicije. Širina
tovom, livadskom i šumskom
cidnih rezidua. Sadržaj lindana u
zone inhibicije se meri od ivice
medu. Detektovano je prisustvo
uzorcima nije prelazio količinu
otvora u agaru do granice rasta
više
od 50ug/kg.
test mikroorganizma. Dobijeni
pesticida, s tim da je lindan bio
rezultati
najzastupljeniji u svim vrstama
su
statistički
obra-
đeni i prikazani deskriptivnom
statistikom.
Cilj ispitivanje je bio da se utvrdi
da li su, i u kojoj meri su prisutne
rezidue pesticida i antibiotika
u različitim vrstama meda iz
Panonske regije.
meda
različitih
(Tabela
organohlornih
1,
Tabela
2)
Pored njega, u neznatnim količinama je detektovano prisustvo
aldrina, šuma DDD derivata i
endosulfana. Od dvadeset ispitanih organohlornih pesticida,
utrvđeno je da je lindan najfrekventnijii
u
svim
uzorcima.
Union
Rezultati i diskusija
u suncokretovom medu je 73%,
Prisustvo rezidua organohlornih
medu 85%, bagremovom medu
pesticida je pronađeno u bagre-
97% i livadskom medu sa 73% u
European
Procenat zastupljenosti lindana
movom,
odnosu na ukupan sadrzaj pesti-
lipovom,
suncokre-
sumskom medu 58%, lipovom
Tabela 1. Sadržaj organohlornih pesticida u različitim vrstama meda
identiteta
zasnovana
na
the
pesticida
poređenu
spekta posmatranog pesticida
i njegovih referentnih jona u
uzorku sa standadima koristeći
spektar biblioteka u gasnom
hromatografu. Ostali pesticidi su
detektovani u statistički neznačajnim količinama.
Na
prisustvo
antibiotika
je
pregledano je 184 uzoraka različitih vrsta meda, od čega je 5
uzoraka bilo pozitivno na prisustvo rezidua antibiotika sa inhibicijom rasta većom od 4mm.
Dakle, 2,71% uzoraka. Prisustvo
rezidua antibiotika je pronađeno u bagremovom, lipovom,
šumskim
mešanom
medu.
i
Analizirajući
razlike u frekvenciji broja pozi-
by
tivnih uzoraka različitih vrsta
meda, ustanovljeno je da ne
postoji
Provided
B e e
je
suncokretovom,
statistički
značajna
razlika u učestalosti frekvencija
pozitivnih uzoraka između različitih vrsta meda (p>0,05).
Tabela 2. Sadržaj lindana u različitim vrstama meda
Pa n o n i an
Potvrda
Diskusija
Rezultati naših istraživanja su
pokazali da nestručna i nesavesna
upotreba
pesticida
dovodi i do njihovog prisustva
u pčelinjim proizvodima. Prisustvo pesticida ne samo da utiče
na kvalitet meda nego i na
zdravlje ljudi. Pesticidi su proi-
20
zvodi hemijskog ili biološkog
Rezultati
porekla
namenjeni
se podudaraju i sa podacima
spektrometrijom
Union
European
the
by
Provided
B e e
su
naših
istraživanja
tika HPLC metodom, masenom
i
LC/MS
značajnih
iz literature kada je u pitanju
(Liquid
biljaka i životinja od korova,
prisustvo rezidua antibiotika u
spectrometry). Ove tehnike su
bolesti, štetnih insekata, grinja
medu i ukazuju da se i dalje u
osetljive, ponovljive, pouzdane
i drugih štetnih organizama.
pčelarstvu
antibiotici.
i veoma korisne za detekciju
Pod štetnošću se podrazumeva
Ovakva nestručna, nesavesna,
antibiotika i drugih lekova, jer
ekonomska šteta ljudskoj poljo-
nekontrolisana
protivza-
pomažu u kvantifikaciji prisustva
privredi industriji - smanjenje
konita
antibiotika
veoma male količine antibio-
prinosa
ili
dobijene
hrane.
zaštiti
Pa n o n i an
koji
ekonomski
koriste
upotreba
i
chromatography–mass
dovodi do njihovog prisustva u
tika u uzorku. Primenom HPLC
kori-
pčelinjim proizvodima, te ove
metode se postavlja brza, tačna
šćenje pesticida sa sobom nosi
veoma poželjne i dragocene
i specifična detekcija prisutne
negativne posledice na ekosi-
proizvode čini neupotrebljivim
stem u kome se primenjuje i
(Plavša i sar, 2005). Antibiotici
vrste antibiotika u uzorcima (Zai
okolne ekosisteme. Smanjenje
kao što su gentamicin, eritro-
upotrebe pesticida je jedan od
micin,
temelja održive poljoprivrede i
streptomicin, ofloksacin i sulfo-
ideja održivog razvojа. Rezultati
namidi su takođe zabeleženi
naših istrzivanja se podudaraju
u upotrebi u pčerstvu, rezidue
i sa rezultataima iz literature.
ovih antibiotika imaju toksične,
Sadržaj lindana u uzorcima nije
akutne i hronične efekte na
prelazio kolicinu od 50ug/kg, što
zdravlje ljudi i takođe utiču na
je u skladu i sa ispitivanjima koja
efikasnost i kvalitet meda. U
su sprovedena u Španiji gde je
suštini, poluživot antibiotika je
od svih ispitanih uzoraka, čak
dug tako da može uzrokovati
57% uzoraka sadržalo lindan u
toksične efekte kod potrošača
količini od 57ug/kg (Fernandez i
(Zai i sar, 2013). „Modifikovana
sar, 1995). Novija istraživanja u
metoda 4 ploče“ predstavlja
Španiji i Portugaliji su pokazala
skrining metodu, pomoću koje
da se sadržaj lindana u medu
se ne može detektovati ni vrsta
povecao tokom godina, tako da
ni količina antibiotika koji je
njegov sadržaj na osnovu spro-
prisutan u uzorku meda. U
vedenih ispitivanja 2004. godine
primeni su različite tehnike za
iznosio i do 4.3ug/g (Beatriz i
detekciju i kvantifikaciju anti-
sar, 2004). U Americi je takođe
biotika u medu. Uglavnom se
na osnovu sprovedenog istra-
koriste Biochip array Technology
živanja utvrđeno da su u medu
i Thin Layer Chromatography
najprisutnije
lindana.
(TLC), a primenjuju se i druge
Cak u 50% ispitanih uzoraka
biološke metode, kao i ELISA
lindan je detektovan u kolici-
metoda. Poslednja istraživanja
nama oko 4.8ug/kg (Johnson i
su razvila validan, jednostavan i
Sprovedena ispitivanja na 60
sar, 2010)
brz metod za detekciju antibio-
uzoraka meda na pesticidne
količine/kvaliteta
Svako
rezidue
penicilin,
tetraciklin,
i sar, 2013). LC/MS metoda se
pokazala kao jednostavna, brza,
pouzdana i dovoljno senzitivna
za rutinsku upotrebu u laboratorijskom radu (Krivoklavek
i sar, 2005). ELISA tehnika je
jednostavno, specifično osetljivo
i moćno sredstvo za selektivnu
detekciju
supstanci
u
trago-
vima u fiziološkim, biološkim,
ekološkim uzorcim (Jeon i sar,
2008 ). Dakle, ovom metodom
je omogućeno efikasno određivanje
ciljnih
kompleksnom
molekula
uzorku,
u
bez
dugotrajne ekstrakcije uzorka
(Jeon i sar, 2008).
Zaključak
Više ne postoje izgovori da
analize dugo traju, da su skupe,
postoji samo istina da je zdrav
med onaj med koji je analiziran
i za koji imamo potvrdu da je
bezbedan za upotrebu.
21
ostatke
su
potvdile
njihovo
prisustvo u količinama koje su
ispod granica toksičnosti.
Naša istraživanja potvrđuju da
je lindan najzastupljeniji organohlorni pesticid u medu, kao
što je istaknuto u istraživanjima
drugih autora u zapadno evropskim zemljama.
Utvđene
količine
lindana
u
različitim vrstama meda upozoravaju na povećano prisustvo
Imajući u vidu u uvodu navedene činjenice o zabrani korišćenja antibiotika u pčelarstvu,
uvek nedovoljno kontrolisanu
cida u tragovima i rezidua antibi-
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
European
dobijeni rezultati ukazuju na još
the
Union
lindana u životnoj sredini.
upotrebu preparata u pčelarstvu i nedovoljno razvijenu svest
kod pčelara.
Zbog prisustva ostataka pestiotika u različitim vrstama meda,
neophodno je raditi praćenja
kvalitatinog
i
kvantitativnog
stanja kontaminenata u medu,
kako bi med sačuvao svoje
visoko kotirano mesto među
prirodnim proizvodima.
Literatura
Albero B, Saa Nchez-Brunete C, Tadeo
J L (2004): Analysis of pesticides
in honey by solid-phase extraction
and gas chromatography-mass
spectrometry, J Agric Food Chem.,
52 (19): 5828-35.
Babić J (2014): Kvalitet meda u
prometu,
Naučni
institut
za
veterinarstvo „Novi Sad“, ISBN
978-86-82871-33-0
EEC Regulation 2377/90
Fernandez Muino A F, Sancho M T,
Simal Gandara J, Creus Vidal JM,
Huidobro JF, Simal Lozano J A
(1995): Organochlorine pesticide
residues in Galician (NW Spain)
honeys, Apidiologie, 26: 33-38
Girish K,
Mohammad Kunhi A A
(2013): Microbial degradation of
gamma- hexachlorocyclohexane
(lindane), African Journal of microbiology research, 7 (17): 16351643
Iancu R, Oprean L, Tita M, Lengyel
E, Codoi V, Boicean A, Scheider A
(2012): Physical-Chemical Analysis
and Antibiotic Content of Polyflora Honey in Romania, Bulletin
UASVM Animal Science and Biotechnologies 69 (1-2)
Jeon M, Paeng I R (2008): Quantitative
detection of tetracycline residues
in honey by a simple sensitive
immuno assay, Analityca Chimica
Acta, 626 (2):180-185
Johnson S, Jadon N ( 2010): Antibiotic
Residues in Honey. Report. Centre
for Sience and Enviroment, New
Delhi, India
Krivohlavek A, Šmit Z, Baštinac M,
Žuntar I, Plavšic-Plavšic F (2005):
The determination of sulfonamides
in honey by High Performance
Liquid Chromatography – MASS
spectromerty method (LC/MS).
Journal of Separation Science 28
(13): 1434-1439
Lebedev VI, Murashova E (2004):
Ekologicheskaja cistota produktov
pcelovodstvoch, Pcelovodstvo, 82:
42-44
Pecev-Marinković E (2011): Razvoj i
primena kinetickih metoda analize
za kvantitativno odredivanje pojedinih pesticida, Doktorska disertacija, Prirodno-matematički fakultet
Niš
Pihler (2011): Genetičke i morfometrijske karakteristike dva tipa
kranjske pčele, doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu
Plavša N, Đuričić B, Petrović J,
Stojanov I, Dovenska S (2005):
Epizootiološka situacija i značaj
ranog otkrivanja američke kuge
pčelinjeg legla, Zbornik radova
Symposium on Veterinary, Clinical
Pathology and Therapy CLINICA
VETERINARIA and Conference
for Ovine and Caprine Production,
Symposium on Animal Reproduction, Ohrid, 204-209.
Pravilnik o količinama pesticida,
metala i metaloida i drugih otrovnih
supstancija,
hemioterapeutika,
anabolika i drugih supstancija koje
se mogu nalaziti u namirnicama (Sl.
list SRJ 5/92, 11/92, 32/2002).
Stajkovac J, Amidžić B, Biočanin J
(2009): Pesticidi I izvori zagađenja
u životnoj sredini I značaj remedijacije u sanaciji kontaminacije, 1st
International Conference ″ECOLOGICAL SAFETY IN POST-MODERN ENVIRONMENT″ 26-27.
Juny, Banja Luka, RS, BiH
Zai I U M, Rehman K, Hussain A and
Shafqatullah (2013): Detection and
quantification of antibiotics resiues
in honey samples by Chromatographic techniques, Midlle-East
journal of Scientific Research 14
(5:683-687, ISSN 1990-9233)
www.spos.rs (25.10.2013)
MONITORING POPULACIJE
VARROA DESTRUCTOR U
KOŠNICI
22
Marin Kovačić
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Kralja Petra Svačića 1d,
31000 Osijek, Republika Hrvatska, e-mail: [email protected]
Uvod
Varroa
destructor
(Anderson
i Trueman, 2000) je ektoparazit na medonosnoj pčeli (Apis
mellifera) koja uzrokuje varoozu
- nametničku bolest pčelinjeg
legla i odraslih pčela. Danas se
smatra jednim od glavnih uzroč-
-
Provided
by
the
European
Union
nika gubitaka pčelinjih zajednica
u svijetu. Grinja varoa je otkrivena prije 110 godina na Azijskoj
samo tri napadaju pčelinje zajed-
grinje
nice, a samo dvije se uspješno
ličinke i odrasle pčele određene
razmnožavaju. I upravo se u
dobi. Tako odrasle grinje ulaze
sposobnosti
razmnožavanja
varoe tj. plodnosti varoe, po
nekim
znanstvenicima,
krije
ključ otpornosti pčela na varou.
Plodnost varoe definira se kao
sposobnost
odrasle
jedinke
uzgojiti barem jednu sparenu
kćerku prije izlijeganja pčele.
lociraju
i
parazitiraju
u leglo u točno određenom
trenutku, 15-20 sati prije zaklapanja radiličkog, odnosno 40-50
sati prije zaklapanja trutovskog
legla. Poznato je također da
grinje 8 do 12 puta više ulaze u
trutovsko nego radiličko leglo.
Također varoe preferiraju pčele
njegovateljice 3 do 12 dana
medonosnoj pčeli (Apis cerana)
starosti
na Javi u Indoneziji i nazvana
1997). Nakon ulazka u leglo
Varroa jacobsoni (Oudemans,
(mogući je ulazak i više varoa u
1904). Ne zna se kada je točno
jednu stanicu), grinja zaranja u
hranu ličinke gdje se skriva do
grinja prešla na Europsku medonosnu
pčelu
(Apis
zatvaranja legla. Ličinka pojede
mellifera),
ostatak hrane i oslobađa grinju
no sigurno se dogodilo nakon
unošenja
Europske
pčele
koja se zatim hrani hemolimfom
u
ličinke. Prvo jaje varoa zaliježe
Aziju. U Japanu se zaraženost
60 sati nakon zaklapanja stanice,
A. mellifere s varoom prvi puta
spominje 1957. zatim u Hong
Kongu (1962) i Filipinima (1963).
U europskom dijelu Rusije varoa
se prvi puta pojavila 1949, oko
1960. u Bugarskoj te oko 1970. u
Hrvatskoj. Selidbom pčela, varoa
se vrlo brzo raširila na svom
Slika 1. V. jacobsoni (a i b),
V. destructor (c i d).
Izvor: Anderson i Trueman (2000):
Varroa jacobsoni (Acari: Varroidae)
is more than one species
a zatim svakih 30 sati snese po
jedno jaje. Prvo jaje je neoplođeno i iz njega se razvija muška
jedinka, dok su sva ostala jaja
oplođena i razvijaju se ženske
jedinke.
Nakon
izlijeganja
iz
jajeta, varoa se razvija od ličinke,
Razvojni ciklus varroe
preko protonimfe i deutonimfe
Ciklus
do odrasle jedinke (slika 2).
varoe
B e e
razmnožavanja
i Amerike.
Anderson i Trueman 2000-te
Uz pomoć kairomona (kemijska
Pa n o n i an
novom domaćinu diljem Europe
(Kuenen i Calderone,
godine, u svom radu korigiraju
komponenta
ime nametnika Varroa Jacobsoni
način
na A. melliferi u Varroa destru-
komunikacije
i
grinje pare se unutar stanice
ctor (slika 1.), te navode da od
donosi korist primaocu kemij-
gdje su se izlegle. Nakon izli-
poznatih 20 genotipova varoe,
skog signala (Rajchard, 2013.))
jeganja pčele, odrasle ženske
počinje ulaskom u leglo pčele.
koja
međusobne
kod
predstavlja
kemijske
životinja
Razvojni ciklus od jajeta do
odrasle jedinke traje 5,5 dana
kod ženskih, odnosno 6,5 dana
kod muških jedinki. Spolno zrele
Slika 2. Razvojni ciklus varoe u leglu pčele radilice i truta
Izvor: Dietman i sur. (2013): Standard methods for varroa research
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
23
jedinke varoe izlaze skupa s
njom, dok muške i nezrele
ženske jedinke ostaju u stanici
i ugibaju. Što znači da se cjelokupno
potomstvo
varoe
ne
uspije razviti. U prosjeku, grinja
proizvede 1,8 kćerki u radiličkom leglu, odnosno 2,7 kćerki
Praćenje populacije
varoe u košnici
lako i brzo širi unutar i između
Svake godine veliki broj pčelinjih
košnica, a na područjima velike
zajednica diljem svijeta strada
zbog vjerovanja pčelara u pravovremene tretmane sredstvima
za borbu protiv varooze, bez
pčelinjaka
zahvaljujući
zalije-
tanju pčela, grabeži i selidbi
zaraženosti
grinjama,
zdrava
zajednica kroz nekoliko mjeseci
može posatati jako zaražena
(Frey i Rosenkranz, 2014). Zato
u trutovkom leglu. Ovi brojevi su
prethodnog praćenja kretanja
je vrlo važno znati točno stanje
relativno mali, a ukoliko uklju-
populacije varoe u zajednici, kao
o broju varoa u zajednicama na
čimo činjenicu da samo 22 %
ni praćenja djelovanja samog
svim pčelinjacima i brojati varoe
varoa ulazi dva puta u ciklus,
sredstva. Učinkovitost kontrole
tijekom cijele godine. Pravovre-
dolazimo do zaključka da je
broja varoe u košnicama ovisi o
mena spoznaja o broju varoa u
stopa
učestalosti i pouzdanosti kori-
zajednici omogućava pravovre-
štenih metoda. Varoa se vrlo
menu reakciju pčelara.
reproduktivnosti
relativno niska.
varoe
24
Lee i sur. (2010) tvrde kako je
za utvrđivanje zaraženosti pčelinjaka
nametnikom
pregledati
8
potrebno
zajednica,
bez
obzira na broj košnica na pčelinjaku. Preporuka u Hrvatskoj
je pregled 10% pčelinjih zajednica na pčelinjaku. Svaki pčelinjak kontrolira se kao zasebna
kontrolna
jedinica,
jer
zara-
ženost zajednica na različitim
pčelinjacima može biti različita.
Prilikom odabira zajednica za
obzir stanje zajednice i radnje
koje su obavljene sa zajednicom
tijekom godine. U monitoring
različitih tipova, kako ne bi
bezmatci ili zajednice u rojid-
stekli lažni dojam ukoliko bi u
pregled bile uključene zajednice
istog profila, primjerice samo
razrojene ili izrojene zajednice,
benom nagonu (Puškadija i sur.,
2004.). Preporuka je odabrati
pčelinjaku, posebno one s kraja
nekoliko
Pa n o n i an
B e e
Provided
zajednice s različitih lokacija na
-
by
European
je poželjno uključiti zajednice
the
Union
kontrolu potrebno je uzeti u
redova, te iznadprosječno jake ili
slabe zajednice.
u pčelinjoj zajednici koristimo
metoda.
kada
je kroz 7 dana palo 10 varoa,
Brojanje
imamo 171-186 varoa. Nakon
prirodnog
dnevnog
pada varoe je praćenje dnevnog
pada grinja kroz tri do četiri
tjedna
na
umetku
mrežaste
podnice. Kontrola se provodi u
proljetnom dijelu godine i dobro
ju je provoditi 3-4 tjedna radi
dobivanja pouzdanih rezultata
(Büchler i sur, 2010). Metoda nije
invazivna za pčele i nema utjecaj
na pčelinju zajednicu. Međutim
metoda je pouzdana ukoliko se
redovito ponavlja uz bilježenje
rezultata i praćenja trendova
kretanja količine otpalih nametnika. Sama podnica mora imati
mrežasti pod kako pčele ne bi
mogle čistiti umetak od otpalih
varoa. Brojanje grinja na umetku
u podnici može biti otežano
ukoliko umetak prethodno nije
očišćen o prijašnjih nečistoća.
S toga je potrebno na početku
monitoringa umetak očistiti i
premazati s uljem kako bi se spriječilo odnošenje grinja od strane
mrava. Ovakav način praćenja
Za praćenje broja nametnika
proljeća,
Kontrola varoe na
umetku u mrežastoj
podnici
je
Tijekom
zaraženost
broja varoa ne odgovara svima
jer je potrebno više puta dolaziti na pčelinjak a na rezultat je
potrebno čekati 7 dana.
dnevni pad je 10/7 = 1,43
varoa. Taj broj pomnožimo sa
120-130 i dobijemo da u društvu
dobivenog rezultata, može se
pravilno
pristupiti
primjeni
tretmana ukoliko je potrebno,
odnosno može se izbjeći nepotrebni tretman.
Seleći
pčelari
brojanje
na
umetku u košnici mogu izvršiti u
proljeće, dok su zajednice još u
zimovniku ili nakon povratka sa
često udaljenih pčelinjih paša.
Ukoliko je na umetku nemoguće
utvrditi točan broj otpalih varoa
zbog velike količine nečistoća,
točan broj se može utvrditi na
slijedeći način:
• Cjelokupni sadržaj umetka
sušiti 24 sata
• Potopiti
s
industrijskim
alkoholom
• Mješati 1 minutu. Ukoliko
ima
voska
i
propolisa
mješati 10-20 minuta
• Na kraju grinje isplivaju na
površinu alkohola
Brojanje
pada
varoe
nakon
tretmana također se vrši na
umetku mrežaste podnice. Prije
provođenja tretmana podnicu
je potrebno pripremiti na pret-
mala, najbolja metoda za uvid u
Kod kontrole prirodnog dnevnog
hodno opisani način. Ovisno o
broj varoa u zajednici je prirodni
pada varoe bilježi se broj otpalih
vrsti tretmana na varou koji se
dnevni pad na umetku u mreža-
varoa i broj dana monitoringa.
provodi, broj otpalih grinja je
stoj
ljeta,
Broj grinja u zajednici dobije
moguće provjeriti dan nakon
najpouzdaniji rezultati dobiju se
se množenjem dnevnog pada
tretmana
brojanjem grinja na pčelama i u
sa 120-130 (u razdoblju legla
amitraz) ili 7 i više dana nakon
leglu.
u
provedbe
podnici.
Tijekom
zajednici).
Konkretno,
ako
(oksalna
tretmana.
kiselina,
Na
taj
25
način se provjerava učinkovi-
kantu s lijevkom. Nakon otre-
mrežicu (slika 4), šećer u prahu,
tost tretmana i invadiranost
sanja uzorak se stavlja u mjernu
žlica i dvostruko sito.
zajednica s varoom, a točan broj
posudu. Osime otresanja, pčele
grinja u zajednici nije moguće
se mogu skupiti i direktno s
dobiti (slika 3).
okvira u mjernu posudu. Prilikom
bilo kojeg načina uzorkovanja,
potrebno je paziti na prisutnost matice na okviru. Nakon
uzimanja uzorka, potrebno je
odvojiti grinje s pčela. Za to
Slika 3. Pad varoe na umetku
mrežaste
podnice
nakon
tretmana
Izvor: Marin Kovačić
Brojanje varoa na
odraslim pčelama
the
by
Varoa
-
gdje
ostavi 3 do 4 minute. Tegla s
pčelama se zatim kroz mrežasti
poklopac otresa par minuta na
sitno sito (doljnji dio dvostrukog
sita) kroz koje varoe ne mogu
propasti.
Nakon
što
prestanu
ispadati
iz
varoe
uzorka,
Metoda sa šećerom u
prahu
pčele se vraćaju u košnicu i
Jednostavna, učinkovita i nein-
varoa (npr. 17) s brojem pčela u
vazivna metoda brojanja namet-
uzorku (300) dolazimo do broja
nika
pčelama.
zaraženosti varoa na odraslim
Za ovaj način brojanja varoe
pčelama (npr. (17/300)x100 = 6
potrebno je: posuda s modi-
varoa na 100 pčela, što je 6 %
ficiranim poklopcem koji ima
zaraženosti).
Slika 4. Modificirani poklopac
za istresanje varoe s pčela
Slika 5. Otpala varoa s pčela
na situ
izvor: Marin Kovačić
izvor: Marin Kovačić
na
odraslim
prebrojavaju se varoe na situ
(slika 5). Djeljenjem broja otpalih
uzorak pčela iz plodišnog dijela,
je
zaraženost
grinjama
veća nego u medišnom dijelu.
preferira
mlade
pčele
(3-12 dana starosti) koje se
uglavnom zadržavaju na leglu.
Naravno, prilikom uzorkovanja
potrebno je paziti da se ne ubije
matica. Uzima se uzorak pčela
od 100 ml, gdje stane oko 300
B e e
3 jušne žlice šećera u prahu i
varoa prisutnih na uzorku odraslih pčela. Preporuka je uzimati
Pa n o n i an
stavlja se u staklenku, ubaci se
Ovom metodom broji se količina
Provided
European
Union
postoji nekoliko metoda:
Uzorak od približno 300 pčela
pčela. Ukoliko se koristi posuda
veća od 100 ml, potrebno ju je
napuniti s vodom i obilježiti na
posudi koliko prostora zauzima
Tablica 1. Broj otpalih varroa na 100 ml pčela, dr. Ralph Büchler,
Bieneninstitut Kirchhain
Kontrolno razdoblje
volumen od 100 ml. Uzorak
Zajednica nije ugrožena
pčela uzima se otresanjem pčela
Uskoro potreban tretman
s okvira na najlonsku foliju ili u
Nadmašena dopuštena količina, hitan tretman
Srpanj Kolovoz
Rujan
<5
< 10
< 15
5 - 25
10 - 25
15 - 25
>25
26
Nakon utvrđivanja broja otpalih
ukupan broj otvorenih stanica.
u 200 stanica legla imamo 10
varoa,
s
Za dobivanje zaraženosti broj
nametnika, znači da u 15.000
pčelarskog instituta u Kirch-
stanica s nametnikom dijeli se
stanica
hainu (Bieneninstitut Kirchhain)
s brojem ukupnih stanica (npr.
(15.000*0,05=750).
preporuča postupke sa zajed-
18 pronađenih varoa na 210
ukupno 1.950 varoa 1. kolovoza.
nicom prema tablici 1.
stanica (18/210) x 100 = 9 varoa
Ako znamo da će svaka varoa za
na 100 stanica legla).
20 dana dati 1,7 kćerki, 10. rujna
dr.
Ralph
Büchler
Pošto
Ispiranje pčela
Skupi se uzorak od 300 pčela
na ranije opisani način. Uzorak
se stavlja u teglu u koju se ulije
voda s malo sredstva za pranje
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
posuđa. Sadržaj se miješa 20
sekundi kako bi varoe otpale s
pčela. Zatim se pčele istresaju na
dvostruko sito i ispiru s mlazom
vode. Ispere se i tegla kako bi se
pokupile
eventualne
zaostale
varoe. Ispiranjem pod laganim
mlazom vode, varoe otpadaju
s pčela i padaju na donje sitnije
sito. Otpale varoe sa sita se otresaju na bijeli papir gdje se lako
varoa
radije
ulazi
u
750
varoa
Što
je
u košnici će biti 5.700 varoa!
trutovsko leglo, puno su veće
Jednostavan i brz način izračuna
mogućnosti za njihovim prona-
procjene zaraženosti zajednice
laskom u trutovskom nego u
varoom napravili su Lee i sur
radiličkom
Zaraženost
(2010.). Oni su proveli opsežno
legla grinjama na većem uzorku
istraživanje u kojem zaključuju
legla određuje se na slijedeći
kako je broj otpalih varoa sa živih
način:
pčela, ukoliko je leglo prisutno u
• Otvoriti
leglu.
legla
zajednici, potrebno pomnožiti
nožem ili vilicom i izvaditi
s korekcijskim faktorom 2 kako
kukuljice
bi se dobio postotak zaraženosti
• Ispirati
poklopce
kukuljice
kroz
zajednice. Znači, ako je prilikom
dvostruko sito sa toplom
kontrole nametnika na uzorku
vodom kroz 2-3 minute
od 300 pčela palo 6 nametnika,
• Prebrojati varoe na drugom
situ
mogu prebrojati. Dobiveni broj
Što nam govori podatak da je
nametnika djeli se s brojem
na 100 pčela 6 varoa ili u 200
pčela i množi sa 100 (npr. 13
stanica legla 18 varoa? Ukoliko
otpalih varoa / 300 pčela = 0,043
znamo koliko je pčela i legla u
x 100 = 4,3 varoe na 100 pčela).
košnici tada nam puno govori.
Primjer: 1. kolovoza metodom
Kontrola varoe u leglu
imamo
šećera u prahu izbrojali smo 6
nametnika na 100 pčela, a poje-
zaraženost na pčelama je 2%
(6/3=2). Ukoliko je u zajednici
prisutno leglo, broj se pomnoži s
2 (2*2=4) i jednostavno se dobije
podatak da je postotak zaraženosti zajednice varoom 4%.
Pčele otporne na
varou
Ovom kontrolom broji se koli-
dinačnim brojanjem varoe u
Značajan
čina varoe u zaklopljenom leglu.
leglu našli smo 10 varoa u 200
nametnika
dio
Preporuča se kontrolirati uzorak
stanica legla. Brojanjem pčela
budućnosti oslanjat će se na
od 200 stanica zatvorenog legla.
i legla procjenili smo 20.000
selektivni uzgoj pčela otpornih
Svaka stanica se otvara, kontro-
pčela i 15.000 stanica legla u
na varou. Dr. John Keffus iz Fran-
lira prisutnost varoe i bilježi
košnici. Koliko imamo varoa
cuske uspio je svojim načinom
rezultat. Prisutnost se očitava
u košnici? Ako na 100 pčela
selekcije dobiti pčele otporne na
viđenjem same varoe ili ostataka
imamo 6 nametnika, znači da
varou. Iz njegovog “Bond testa”,
karakterističnog bijelog fecesa
na 20.000 pčela imamo 1.200
koji
u stanici. Zatim se prebroji
varoa (20.000*0,06=1.200). Ako
puštanje nametniku da uništi
V.
predstavlja
borbe
protiv
destructor
u
jednostavno
27
odlučno može donijeti ispravnu
odluku o daljnjim postupcima
u borbi protiv varoe.S toga je
monitoring populacije varoe u
zajednici i na pčelinjaku jedan
od najvažnijih pčelarskih zadataka. Jer „tko ne broji varoe,
brojat će prazne košnice!“
Literatura
Slika 6. Usporedba legla zaraženog varoom koje je na 24 sata bilo
izloženo VSH pčelama i “običnim” pčelama.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
izvor: Harris i sur. (2010)
neotporne zajednice i zatim se
zaklapanja legla dodan “običnoj”
preživjele odabiru za daljnje
zajednici bez VSH svojstava, a
razmnožavanje, proizašla je “soft
s desne je okvir koji je dodan
bond test” metoda selekcije,
zajednici s VSH svojstvom. 24
koja se danas pomalo provodi
sata nakon dodavanja, okvir
u Hrvatskoj. Ona podrazumjeva
su izvadili iz zajednica. Bijele
brojanje varoe kroz cijelu godinu
i uvođenje tretmana tek kada
je to neophodno. Ukoliko nije
potrebno, tretman se ne provodi
i samo zajednice bez varoe idu
dalje u selekciju.
Drugi poznati primjer otpornosti
na varou je proveden u SAD-u.
Harbo i Harris su selekcijom
uzgojili pčele koje su sposobne
točke na leglu su otklopljene
ličinke. Ravne linije na sredini
legla su otklapane stanice radi
brojanja varoe u leglu (58 varoa
na 100 stanica legla). Vrlo lako
se uočava da je zajednica s VSH
pčelama (desni okvir na slici)
otvorila puno više legla nego
kontrolna zajednica.
ukloniti varoe iz poklopljenog
Zaključak
legla. Oni su dokazali da odre-
Predložene
đene pčele otvaraju zaklopljeno
leglo u kojem je varoa i tako
spriječavaju
njeno
razmno-
metode
mogu
uzorkopomoći
pčelaru da dobiju bolju procjena
žavanje. To su nazvali Varoa
broja varoe na pčelinjaku, a s
specifična higijena -VSH (Varroa
time i lakšu odluku o potrebnom
sensitive hygiene). Na slici 6. su
tretmanu
okviri zaraženi s varoom. S lijeve
pčelar zna koliko u košnici ima
strane je okvir koji je nakon
pčela, legla i varoe, vrlo lako i
zajednica.
Büchler, R., Berg, S., Le Conte, Y.
(2010): Breeding for resistance to
Varroa destructor in Europe. Apidologie 41(3): 393-408
Calderone, N. W., i R. M. Turcotte
(1998): Development of sampling
methods for estimating levels
ofVarroa jacobsoni (Acari: Varroidae) infestation in colonies of Apis
mellifera (Hymenoptera: Apidae). J.
Econ. Entomol. 91:851 – 863
Delaplane, K., i W. M. Hood (1997):
Effects of delayed acaricide
treatment in honey bee colonies
parasitized by Varroa jacobsoniand
a late-season treatment threshold
for the southern USA. Journal of
Apicultural Research 36:125-132.
Delaplane, K. (2014): For the love of
bees and beekeeping. American
Bee Journal, 154(11): 1239-1241
vanja, zajedno s dobrim vođenje
evidencije,
Anderson, D.L. i Trueman, J.W.H
(2000): Varroa jacobsoni (Acari:
Varroidae) is more than one
species. Experimental and Applied
Acarology 24:165-189
Ukoliko
Dietemann,
V.,Pflugfelder,
J.,
Anderson, D., Charrière, J.D.,
Chejanovsky, N., Dainat, B.,De
Miranda, J., Delaplane, K; Dillier,
F-X.,Fuchs, S., Gallmann, P.,
Gauthier, L., Imdorf, A., Koeniger,
N., Kralj, J., Meikle, W., Pettis, J.,
Rosenkranz, P., Sammataro, D.,
Smith, D., Yañez, O.,; Neumann,
P. (2012): Varroa destructor: research avenues towards sustainable
control. Journal of Apicultural Research 51: 125-132
28
Dietemann, V., Nazzi, F., Martin, S.J.,
Anderson, D.L., Locke, B., Delaplane, K.S., Wauquiez, Q., Tannahill, C., Frey, E., Ziegelmann, B.,
Rosenkranz, P., i Ellis, J.D. (2013):
Standard methods for varroa research. Journal of Apicultural Research 52:(1)
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Frey, E., Rosenkranz, P. (2014):
Autumn Invasion Rates of Varroa
destructor (Mesostigmata: Varroidae) Into Honey Bee (Hymenoptera: Apidae) Colonies and the
Resulting Increase in Mite Populations. Journal of Economic Entomology 107(2):508-515
Fries, I., Aarhus, A., Hansen, H.,
Korpela, S. (1991): Comparisons
of diagnostic methods for detection of Varroa jacobsoni in honey
bee (Apis mellifera) colonies at low
infestation levels. Experimental and
Applied Acarology 10:279-287
Harbo, J.R., Harris, J.W. (1999): Selecting honey bees for resistance to
Varroa jacobsoni. Apidologie, 30:
183-196
Harbo, H. i Harris, J.V. (2005): Suppressed mite reproduction explained
by the behaviour of adult bees.
Journal of Apicultural Research
44:21-23
Harris, J., Danka, R., Villa, J (2010):
Selecting for Varroa Sensitive
Hygiene.
[online]
http://www.
extension.org/pages/30984/
selecting-for-varroa-sensitiv e - h y g i e n e # . V F o o 4 P m G 9 8 F.
[5.11.2014.]
Kefuss, J. (2011): World varroa
challenge,
Toulouse,
France.
American Bee Journal, 151(1):
63-65
Kuenen L.P.S. i Calderone N.W.
(1997): Transfers of Varroa mites
from newly emerged bees: preferences for age and function-specific
adult bees (Hymenoptera: Apidae).
J. Ins. Behav. 10: 213–228.
Lee, K., Reuter, G. i Spivak, M. (2010):
Standardized sampling plan to
detect varroa density in colonies and apiaries. American Bee
Journal, 150 (12):1151-1155
Pernal, S., Baird, D., Birmingham, A.,
Higo, H., Slessor, K. i Winston, M.
(2005): Semiochemicals Influencing the Host-finding Behaviour of
Varroa Destructor. Experimental
& Applied Acarology, Kluwer
Academic Publishers, 37:1-26
Puškadija, Z., Bubalo, D., Dražić, M.,
Kezić, N. (2004): Varooza - kontrola
alternativnim pristupom. Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek
Rajchard, J. (2013): Kairomones –
important substances in interspecific communication in vertebrates:
a review. Veterinarni Medicina,
58(11):561–566
Root, A.I., Shimanuki, H., Flottum,
K., Harman, A. (2006): The ABC
& XYZ of Bee Culture: An encyclopedia pertaining to thescientific
and practical culture of honey bees.
41st edition – 1st printing. Medina,
Ohio. 547-556.
Rosenkranz, P., Aumeier, P., Ziegelmann, B. (2010): Biology and
control of Varroa destructor. J
Invertebr Pathol103: S96-119
29
TROPILELOZA I ETINIOZA
Kazimir Matović
Veterinarski specijalisticki institut ‘’Kraljevo’’, Kraljevo, Žicka 34, 36000 Kraljevo, Srbija,
e-mail: [email protected]
TROPILELOZA
(Tropilaelaps spp.)
Tropileloza je parazitska bolest
Tropilelaps može zajedno paraoko
zitirati sa varoom. Mužjak i
dovodi do oštećenja pčelinjeg
nedelju dana. Ženka polaže jaja
nekoliko (najčešće 2-3) ženki
ovog roda uzročnika bolesti,
Union
na Filipinima, 1961. godine.
Izvori bolesti i putevi
prenošenja
Razvoj
Postoje najmanje četiri vrste
European
varoe. Uzročnik je pri put opisan
legla, ne i odraslih pčela, koja
legla (malformacije larvi i lutki).
a kod pčela parazitiraju Tropilaelaps
clareae
i Tropilaelaps
mercedesae.
parazita
traje
(najčešće 4) pored larve pčele
neposredno
pre
poklapanja
ćelije. Parazit ima veći afinitet
prema trutovskom leglu tako da
ovo leglo može biti skoro 100%
pokriveno parazitima.
Uzročnik bolesti
Uzročnik je grinja vidljiva golim
okom, crvenkasto braon boje,
Bolest
je
prisutna
u
Indiji,
Pakistanu, Avganistanu, Filipinima,
se hrane hemolimfom larvi i
lutki pčela i ozbiljno ih oštećuju.
Odrasli paraziti napuštaju ćeliju
sa odraslom pčelom.
Bolest se može širiti prometom
pčelinjih
zajednica,
(kupopro-
daja rojeva, matica), spajanjem
Maleziji, Vijetnamu. Nije
dužine oko 1 mm, širine oko 0.4
dokazana na području evrop-
mm, izduženog oblika, ima četiri
skog kontinenta.
pčelinjih zajednica, gubljenjem
orjentacije
pčela,
grabežom,
hvatanjem “divljih” rojeva.
Znaci bolesti
Usled infestacije Tropilelapsom
dolazi do nepravilnog razvoja
by
the
para nogu i nešto je manja od
legla, uginuća ili malformacije
Provided
mladih pčela, deformiteta krila,
abdomena/zatka, nedostatka ili
deformiteta nogu, puzenja pčela
po košnici, letu i travi. Uzročnik
može
učestvovati
u
širenju
virusnih, bakterijskih i miko-
-
tičnih uzročnika bolesti pčeli-
Pa n o n i an
B e e
njeg legla/pčela. Kod prisustva
bolesti može uginuti i do 50%
larvi. Povećanje broja otvorenih
poklopaca saća često je rezultat
sanitarne aktivnosti pčela čistaSlika 1. Tropilaelaps clareae, preuzeto iz O.I.E. (Manual of Diagnostic Tests and Vaccines for Terrestrial Animals). Seventh Edition,
Paris 2012., photo by J. Waddell
čica koje pokušavaju da očiste
obolele/uginule larve, lutke i
mlade pčele.
30
tropileloze.
Svaki
put
kod
kontrole pada varoe i/ili dijagnostičkog tretiranja protiv varoe
treba pregledati podnjaču i na
prisustvo
Tropilaelaps
odnosno
utvrditi
grinje
eventualno
prisustvo parazita.
Slika 2, 3. Tropilaelaps na larvi (desno) i lutki (levo) medonosne
pčele, preuzeto iz O.I.E. (Manual of Diagnostic Tests and Vaccines
for Terrestrial Animals). Seventh Edition, Paris 2012., photo by D.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Anderson & W. Ritter
Opstanak parazita na odrasloj
može govoriti o prisutvu uzroč-
pčeli je dosta kratak (1-2 dana)
nika tropileloze.
jer parazit ne može probiti
hitinsku opnu odraslih pčela i
hraniti se.
Za utvrđivanje parazita na odraslim
pčelama
neophodno
je
sakupiti oko 100-200 živih pčela
u teglu. Skinuti poklopac i u
teglu naprskati sprej koji sadrži
Otkrivanje,
sprečavanje i
suzbijanje bolesti
Dijagnoza
postaviti
bolesti
na
etar. Kao alternativa etru, može
se koristiti 70% alkohol, rastvor
sapuna u vodi (sapunica), šećer
se
osnovu
može
kliničke
slike, a potvrda nalazom parazita.
Od
velikog
je
značaja
prisustvo antivarozne podnjače
gde
se
odrasli
mogu
paraziti
videti uginuli,
pa
se
tako
bolest može otkriti praćenjem
varoe
sa
(pregledom
podnjače).
Slika 4. Varroa, desno & Tropilaelaps, levo, preuzeto od
Agencije za istraživanje hrane i
zaštitu životne sredine, SAD-a,
photo by Z. Huang
otpadaka
Dijagnoza
se
postavlja nalazom parazita na
leglu i pčelama. Posle otvaranja
ćelija saća i pronalaska razvojnih
ali i odraslih oblika parazita
može se postaviti rana dija-
u prahu ili brašno. Ako se koristi
etar protresti zatvorenu teglu
oko 10 sekundi; grinje će ostati
zalepljene na zidovima tegle.
Ako se koristi alkohol ili sapunica, po protresanju procediti
sadržaj kroz grublju pamučnu
krpu ili cediljku i utvrditi prisustvo grinja u tečnom delu sadržaja. Kod korišćenja šećera ili
brašna u više navrata (na 2
minuta) protresti teglu, zatvorenu pamučnom krpom, a iza
toga krpu istresti na beo papir i
brojati parazite.
gnoza. Prisustvo na saću dugih,
Sva
crvenkasto braon boje grinja,
borbi protiv Varroa-e destructor
dužine oko 1 mm, takođe nam
deluju i na uzročnika
sredstva
primenjena
u
Tropileloza se nalazi na listi
bolesti pčela koje su obavezne
za prijavljivanje svetskoj zdravstvenoj organizaciji za zaštitu
zdravlja
životinja,
(O.I.E.)
pa
je tako obavezna
kontrola
i
parazita
praćenje
ovog
(Commision Decision 2003/881/
EC &
2004/2016/EC). I kod nas je u
merama sprečavanja, suzbijanja
i
iskorenjivanja
ove bolesti
uključena zakonska regulativa.
31
Bibliografija
Anderson D.L. & Morgan M.J. (2007).
Genetic and morphological variation of bee-parasitic Tropilaelaps
mites (Acari: Laelapidae): new
and re-defined species. Exp. Appl.
Acarol., 43, 1–24.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Atwal A.S. & Goyal N.P. (1971). Infestations Of Honeybee Colonies
With Tropilaelaps, And Its Control.
J. Apic.Res., 10, 137–142.
Burgett D.M. & Kitprasert C. (1990).
Evaluation Of Apistan™ As A
Control For Tropilaelaps Clareae
(Acari: Laelapidae), An Asian
Honey Bee Brood Mite Parasite.
Am. Bee J., 130, 51–53.
Koeniger G., Koeniger N., Anderson
D.L., Lekprayoon C. & Tingek S.
(2002). Mites From Debris And
Sealed Brood Cells Of Apis Dorsata
Colonies In Sabah, (Borneo)
Malaysia, Including A New Haplotype Of Varroa Jacobsoni. Apidologie, 33, 15–24.
Lubinevski Y., Stern Y., Slabezki Y.,
Lenski Y. ,Ben Yossef H. & Gerson
U. (1988). Control Of Varroa
Jacobsoni
And Tropilaelaps
Clareae Mites Using Mavrik Under
Subtropical And Tropical Climates.
Am. Bee J.,128, 48–52.
O.I.E. (Manual Of Diagnostic Tests And
Vaccines For Terrestrial Animals).
Seventh Edition, Paris 2012.
Burgett M., Akratanakul P. & Morse
R.A. (1983). Tropilaelaps Clareae:
A Parasite Of Honeybees In Southeast Asia. Bee World, 64, 25–28.
Ostiguy N. & Sammataro D. (2000). A
Simplified Technique For Counting
Varroa Sticky Boards. Apidologie,
31, 707–716.
Delfinado-Baker M. & Baker E.W.
(1982). A New Species Of Tropilaelaps Parasitic On Honey Bees. Am.
Bee J., 122, 416–417.
Pongthep A. (1990). Bee Mites. Fao
Agricultural Services Bulletin 68/4.
Food And Agriculture Organization
Of The United Nations, Rome, Italy.
Garg R., Sharma O.P. & Dogra G.S.
(1984). Formic Acid: An Effective
Acaricide Against Tropilaelaps
Clareae Delfinado & Baker (Laelapidae: Acarina) And Its Effect On
The Brood And Longevity Of Honey
Bees. Am. Bee J., 124, 736–738.
Hoppe H., Ritter W. & Stephen E.
(1989). The Control Of Parasitic
Bee Mites: Varroa Jacobsoni
Andtropilaelaps
Clareae
With
Formic Acid. Am. Bee J., 129,
739–742.
Rath W., Boecking O. & Drescher
W. (1995). The Phenomena Of
Simultaneous Infestation Of Apis
Meliferea In Asia With The Parasitic Mites Varroa Jacobsoni Oud,
And Tropilaelaps Clareae Delfinado And Barker. Am.Bee J., 135,
125–127.
Ritter W. & Schneider-Ritter U. (1988).
Differences In Biology And Means
Of Controlling Varroa Jacobsoni
And Tropilaelaps Clareae, Two
Novel Parasitic Mites Of Apis Mellifera. In: Africanized Honey Bees
And Bee Mites, Needham G.R.,
Page R.E. Jr., Delfinado-Baker M.&
Bowman C.E., Eds. Ellis Horwood,
Chichester, Uk, 387–395.
Sammataro D., Gerson U. & Needham
G.R. (2000). Parasitic Mites Of
Honey Bees: Life History, Implication And Impact. Ann. Rev.
Entomol., 45, 519–548.
Wilde J. (2000). How Long Can Tropilaelaps Clareae Survive On Adult
Honeybee Workers? In: Proceedings Of The Euroconference On
Molecular Mechanisms Of Disease
Tolerance In Honeybees (Momedito), Held In Kralupy Near Prague,
Czech Republic, 17–19 October
2000. Bee Research Institute, Dol,
Czech Republic, 217–221.
Wilde J. (2000). Varroa Destructor And
Tropilaelaps Clareae In Apis Meliferea Colonies In Nepal. In:Proceedings Of The Euroconference On
Molecular Mechanisms Of Disease
Tolerance In Honeybees (Momedito), Held In Kralupy Near Prague,
Czech Republic, 17–19 October
2000. Bee Research Institute, Dol,
Czech Republic, 223–238.
Woyke J. (1987). Length Of Stay Of
The Parasitic Mite Tropilaelaps
Clareae Outside Sealed Honeybee
Brood Cells As A Basis For Its Effective Control. J. Apic. Res., 26,
104–109.
Woyke J. (1993). Practical Control
Method Of The Parasitic Bee Mite
Tropilaelaps Clareae. Am. Bee J.,
133, 510–511.
32
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
ETINIOZA
(Mala košnička buba,
Small hive beetle,
Aethina tumida)
Etinioza je parazitska bolest
pčelinjih zajednica. Uzročnik
bolesti je Aethina tumida
(mala košnička buba). Odrasli
i razvojni oblik (larva) parazita
hrani se medom, polenom i
pčelinjim leglom, izazivajući pri
tome uginuće legla, fermentaciju
meda
i
destrukciju
satnih osnova. Sve to dovodi
do uništenja pčelinjeg legla, a
ne retko i prinudnog rojenja
pčelinjih zajednica. Uzročnik
često pravi velike probleme u
centrima za vrcanje i čuvanje
meda. Prisustvo parazita je
češće na područjima sa visokim
temperaturama i velikom vlažnošću vazduha nego u mestima
niže temperature i manje
vlažnosti
vazduha.
Odrasli
oblik je najaktivniji na temperaturi od 30 °C, na 21 °C aktivnost joj je smanjena, a ispod
18 oC Aethina tumida postaje
potpuno inaktivna i spas traži u
klubetu.
košnice jer joj smeta sunčeva
svetlost. Životni vek je oko 6
meseci, može živeti i godinu
Izvori bolesti i putevi
prenošenja
dana, a može da leti na udalje-
Odraslu jedinku privlači voće
nosti do 10 km. Ima jak oklop
(grožđe,
pa je tako zaštićena od najjačeg
grejpfrut, dinja, banane, jabuke
pčelinjeg oružja, uboda.
i
kivi, mango, avokado,
bostan),
na
njemu
mala
Slika 1, 2. Mala košnička buba (Aethina tumida) leđna (desno) i
trbušna (levo) strana, preuzeto University of Florida, photo by L. J.
Buss & J. Ratikan
Uzročnik je prvi put otkriven
u Južnoj Africi. Godine 1996.
godine
zvanično
je
registro-
vana prvi put u Sjedinjenim
Američkim Državama. U Egiptu
je dokazana 2000., a u Australiji
i Kanadi 2002. godine.
U Portugaliji je 2004. godine,
na uveženim maticama, u kavezima, utvrđeno prisustvo jaja
i larvi Aethina-e tumida-e, ovo
Razvoj parazita traje od 3-12
nedelja zavino od hrane, temperaturnih i uslova vlage koji su
područje bilo pod karantinom,
neophodni za razvoj parazita.
košnička buba može polagati
jaja, pa je uvozom ovog voća
povećana opasnost od unošenja
uzročnika etinioze u zemlju.
Bolest se može širiti prometom
pčelinjih
za
zajednica,
oprašivanje,
bumbara
trgovinom
pčelinjim proizvodima (vosak,
med), opremom, kontejnerima
i prevoznim sredstvima, kao i
porodajom zemlje (komposta)
vezano za trgovinu biljem.
pošiljka uništena, a uzročnik
Odnos muških i ženskih jedinki
više nikada nije dokazan u
je uglavnom isti, a ženke su
Evropi.
septembra
nešto duže od mužjaka. Ženke
2014. godine, u lučkom gradu
u toku života mogu položiti i
Gioia Tauro, na području Italije,
preko 1000 jaja. Štete za pčelinju
regiji Kalabrije, na postavljenim
zajednicu su izražene kod prisu-
Odrasli parazit/buba je dužine
nukleusima pčelinih zajednica
stva velikog broja buba. Jaja
5mm, širine 3mm, tamno braon
(“klopkama”) utvrđeno je prisu-
male košničke bube su biserno
do crne boje. Brzo se kreće i
stvo odraslih oblika Aethina-e
sive boje, izduženo okruglasta,
krije po pukotinama i uglovima
tumida-e.
liče na jaja pčela, a veličine su
Uzročnik bolesti
Meseca
33
Slika 3. Larva male košničke bube (Aethina tumida), preuzeto University of Florida, photo by J. D. Ellis
2/3 pčelinjeg jaja. Odrasli oblici
Aethina-e
jaja
u
pukotinama
košnice, otpatcima na podnjači
ili unutar ćelija saća. Razvoj jaja
se odvija isključivo na vlažnosti
iznad 50%. Larve su beličaste
boje, duguljaste i izgleda larvi
voskovog
moljca.
Optimalna
temperatura razvoja i preživljavanja larvi je 30 °C, a na 10 °C
propadaju. Dužine su oko 1 cm,
imaju tri para nogu i karakteristične bodlje na leđnim delovima tela.
Provided
B e e
Pa n o n i an
Slika 4, 5. Larve male košničke bube (Aethina tumida) na saću i
medu, preuzeto University of Florida, photo by J. D. Ellis & M. Dykes
Ovakav med je nepodesan za
ishranu
medonosnih
pčela
i
ljudi. Kada dostignu zrelost (kraj
razvojnog ciklusa), larve puze
iz košnice čak i do 200 m, imaju
by
the
European
Union
položu
tumida-e najčešće
afinitet ka svetlosti, traže vlažnu
Znaci bolesti
Larve
Aethina-e
hrane
medom,
mladim
larvama
zemlju, kopaju tunele u njoj i
tumida-e
polenom,
se
i
nastavlja svoj razvoj preko stadijuma lutke, mlade i odrasle bube.
medonosne
Preobražaj traje od 15 do 100
pčele. Fecesom zagađuju med,
dana u zavisnosti od trenutka
menjaju mu boju, dovode do
postizanja
fermentacije tako da med ima
karakterističan miris, “miris trule
pomorandže”. Oštećuju vosak,
a posebno izgrađeno mlado
saće. Na oštećenom saću dolazi
optimalnih
uslova
metamorfoze u zemlji (sastav
zemljišta, temperatura i vlaga), a
iza toga odrasla jedinka se posle
sedam dana vraća u košnicu.
Otkrivanje,
sprečavanje i
suzbijanje bolesti
Infestacija
bubom
malom
može
košničkom
se
prepoznati
direktnim pregledom oštećenja
nastalih
u
košnici,
nalazom
jaja, larvi i odraslih oblika ovog
parazita. Dijagnoza se postavlja
pregledom
poklopne
daske,
satonoše ramova i pregledom
popdnjače.
Rana dijagnostika se postavlja
otvaranjem košnice i nalazom
odraslih parazita na poklopnoj
dasci, podjači ili unutar satnih
do pojave sluzi usled fermenta-
Temperatura ispod - 12 °C ubija
osnova.
cije meda tako da saće izgleda
sve stadijume parazita u toku 24
započinje
vlažno, sluzavo i “blista/sjaji”.
časa.
daske
Pregled
košnice
otvaranjem
koja
se
se
krovne
postavlja
na
34
hvatalice, veličine 15x15 cm,
koje se takođe postavljaju na
podnjaču, zadržavaju 2-3 dana, a
zatim brzo izvlače i broje odrasli
oblici parazita.
Često se u okolini pčelinjaka,
u vidu
``klopki``, postavljaju
flaše u koje se dodaje jabukovo sirće koje deluje atraktantno/privlači parazite i mineralno ili biljno ulje u kom bube
uginjavaju.
Union
U terapiji se koriste dozvoljena
sredstva u borbi protiv varoze.
Korišćeni akaricidi mogu se koristiti i kao sredstva za utvrđivanje
European
ovog
parazita
(dijagnostička
tretiranja).
U suzbijanju razvojnih oblika
parazita
može
se
koristiti
i
the
Aethina tumida se nalazi na
by
tretman zemljišta akaricidima.
koje su obavezne za prijav-
listi
Provided
svetlosti. I izvlačenjem pojedi-
“prevrće”,
načnih ramova može se utvrditi
a zatim skidanjem nastavaka
prisustva larvi odnosno odraslih
B e e
zemlju naopačke pored košnice
-
ljivanje
Slika 6. Razvojni ciklus male košničke bube (Aethina tumida), preuzeto J. Zawislak, University of Arkansas Division of Agriculture
Pa n o n i an
uzročnika
i tela koji se takođe okreću
“prevrću”
naopačke
preko
parazita. Znatno jednostavniji
način u dijagnostici je postav-
krovne daske. U roku od neko-
ljanje
na
podnjaču
posuda,
liko minuta moguće je videti
``klopki`` čiji su otvori mali za
odrasle oblike male košničke
ulazak pčela, a dovoljno veliki
bube kao beže i pokušavaju da
za ulazak buba gde se one kriju.
se sakriju od direktne sunčeve
Danas se koriste i kartonske
za
bolesti
svetskoj
zaštitu
pčela
organizaciji
zdravlja
životinja,
(O.I.E.) pa je tako obavezna
kontrola
i
praćenje
ovog
parazita
(Commision
Deci-
sion 2003/881/EC & 2004/2016/
EC). I kod nas je u merama
sprečavanja, suzbijanja i iskorenjivanja ove bolesti uključena
zakonska regulativa.
35
Bibliografija
Ellis J.D. (2005). Reviewing The Confinement Of Small Hive Beetles
(Aethina Tumida) By Western
Honey Bees (Apis Mellifera). Bee
World, 86 (3), 56–62.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Ellis J.D. & Delaplane K.S. (2006).
The Effects Of Habitat Type, Apilifevar™, And Screened Bottom
Boards On Small Hive Beetle
(Aethina Tumida) Entry Into Honey
Bee (Apis Mellifera) Colonies. Am.
Bee J., 146 (5), 537–539.
Ellis J.D., Delaplane K.S., Cline A. &
Mchugh J.V. (2008). The Association Of Multiple Sap Beetle Species
(Coleoptera:
Nitidulidae)
With
Western Honey Bee (Apis Mellifera) Colonies In North America.
J. Apic. Res. Bee World, 47 (3),
188–189.
Ellis J.D., Delaplane K.S., Hepburn
H.R. & Elzen P.J. (2002a). Controlling Small Hive Beetles (Aethina
Tumida Murray) In Honey Bee
(Apis Mellifera) Colonies Using A
Modified Hive Entrance. Am. Bee
J., 142 (4), 288–290.
Ellis J.D., Delaplane K.S. & Hood
W.M. (2001). Small Hive Beetle
(Aethina Tumida) Weight, Gross
Biometry, And Sex Proportion at
Three Locations In The Southeastern United States. Am. Bee J.,
142 (7),520–522.
Ellis J.D. & Hepburn H.R. (2006). An
Ecological Digest Of The Small
Hive Beetle (Aethina Tumida), A
Symbiont In Honey Bee Colonies
(Apis Mellifera). Insectes Sociaux,
53, 8–19.
Ellis J.D., Hepburn H.R., Delaplane K.,
Neumann P. & Elzen P.J. (2003).
The Effects Of Adult Small Hive
Beetles, Aethina Tumida (Coleoptera: Nitidulidae), On Nests
And Flight Activity Of Cape And
European Honey Bees (Apis Mellifera). Apidologie, 34, 399–408.
Ellis J.D., Hepburn H.R., Luckmann B.
& Elzen P.J. (2004). The Effects Of
Soil Type, Moisture, And Density
On Pupation Success Of Aethina
Tumida (Coleoptera: Nitidulidae).
Environ. Entomol., 33, 794–798.
Neumann P. & Elzen P.J. (2004). The
Biology Of The Small Hive Beetle
(Aethina Tumida, Coleoptera: Nitidulidae): Gaps In Our Knowledge
Of An Invasive Species. Apidologie,
35, 229–247.
Ellis J.D., Neumann P., Hepburn H.R.
& Elzen P.J. (2002b). Longevity And
Reproductive Success Of Aethina
Tumida (Coleoptera: Nitidulidae)
Fed Different Natural Diets. J.
Econ. Entomol., 95 (5), 902–907.
Neumann P. & Ritter W. (2004). A
Scientific Note On The Association
of Cychramus Luteus (Coleoptera:
Nitidulidae) With Honeybee (Apis
Mellifera) Colonies. Apidologie,35,
665–666.
Elzen P.J., Baxter J.R., Westervelt D.,
Randall C., Delaplane K.S.,Cutts L.
& Wilson W.T. (1999). Field Control
And Biology Studies of a New Pest
Species, Aethina Tumida Murray
(Coleoptera, Nitidulidae) Attacking European Honey Bees In The
Western Hemisphere. Apidologie,
30, 361–366.
O.I.E. (Manual Of Diagnostic Tests And
Vaccines For Terrestrial Animals).
Seventh Edition, Paris 2012.
Hepburn H.R. & Radloff S.E. (1998).
Honeybees of Africa. Springer
Verlag, Berlin, Heidelberg, New
York.
Hood M.W. (2004). The Small Hive
Beetle, Aethina Tumida: A Review.
Bee World, 85, 51–59.
Kozak P. (2010). Small Hive Beetle.
Infosheet, Ontario Ministry Of Agriculture, Food And Rural Affairs,
September, 4 Pp.
Lundie A.E. (1940). The Small Hive
Beetle Aethina Tumida, Science
Bulletin 220, Dep. Agr. Forestry,
Government
Printer,
Pretoria,
South Africa.
Murray A. (1867). List of Coleoptera
Received From Old Calabar. Ann.
Magazine Nat. Hist., London, 19,
167–179.
Neumann P. & Ellis J.D. (2008). The
Small Hive Beetle (Aethina Tumida
Murray, Coleoptera: Nitidulidae):
Distribution, Biology And Control Of
An Invasive Species. J. Apic. Res.
Bee World, 47 (3), 181–183.
O.I.E. World Animal Health Information, 2014., Weekly disease information, Vol. 27. No 37-45.
Pettis J. & Shimanuki H. (2000).
Observations On The Small Hive
Beetle, Aethina Tumida, Murray, In
The United States. Am. Bee J., 140,
152–155.
Schaefer M., Pettis J.S., Ritter W
& Neumann P. (2008). A Simple
Method For Quantitative Diagnosis
Of Small Hive Beetles, Aethina
Tumida, In The Field. Apidologie,
39, 564–565.
Schmolke M.D. (1974). A Study Of
Aethina Tumida: The Small Hive
Beetle, Project Report, University
Of Rhodesia, Zimbabwe, Pp. 178.
Spiewok S. & Neumann P. (2006).
Cryptic Low-Level Reproduction Of
Small Hive Beetles In Honeybee
Colonies. J. Apic. Res., 45, 47–48.
36
ROJENJE I RAZROJAVANJE PČELA
Ivan Pihler
Poljoprivredni Fakultet Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, e-mail:[email protected]
Rojenje pčelinjih društava pred-
tično pčelarstvo, kako raznim
stavlja prirodan način razmno-
postupcima uticati na formi-
vima košnice pčele osećaju
žavanja
inse-
ranje jakih pčelinjih zajednica,
donekle obezmatičeno pa
kata i kao takav je omogućio
već za vreme ranih prolećnih
njihovo
deseti-
paša, i u takvoj formi ih održa-
nama miliona godina. U proš-
vati tokom cele aktivne sezone.
losti su se pčelari oslanjali na
Cilj je u društvima održati dobro
prirodani nagon za rajenjem
radno raspoloženje, kako bi one
pčela da bi umnožavali pčelinja
maksimalno
prikupile maksimalne količine
društva. U suštini to je bio i
viškova meda i drugih pčelinjih
društava,
jedini mogući način umnoža-
proizvoda.
ovih
socijalnih
preživljavanje
do toga da se u nekim delo-
izgrađuju matičnjake,
• Nemogućnost
ventiliranja košnice,
• Duži kišni period u vreme
Union
European
zadnjih 200 godina, a posebno
ono kakvo poznajemo u poslednjih 50 godina, ne ide pod ruku
sa prirodnim rojenjem pčela.
Razlozi za ovo su mnogobrojni:
• Pčrlinje
društvo
izlazi
iz
radnog raspoloženja te se
smanjuju prinosi svih pčelinjih proizvoda,
jer pčelar ne može biti
bi ih uhvatio i adekvatno
-
by
• Prirodni roj se često izgubi
Provided
the
saćem. Moderno pčelarstvo, u
satalno na pčelinjaku da
prihvatio,
• Neka društva se preterani
izroje te u starki nebude
dovoljno pčela za uspešnu
proizvodnju a često ostanu i
Pa n o n i an
B e e
bez matice,
• Ceo proces je van kontrole
pčelara i prepušten nizu
razvijenih
onemogućava
izletnicama
košnice
vanja u uslovima gajenja pčela
u košnicama sa nepokretnim
dovoljnog
i
napuštanje
normalan
rad,
zbog čega im se život produžava, pa se pčelinja zajed-
Uzroci pojave rojevnog
nagona
nica dodatno uvećava,
• Prisustvo
stare
matice,
Rojevni nagon predstavlja instin-
koja prirodno luči manje
ktivno ponašanje pčela i zato
količine feromona te tako
je njegovo suzbijanje tehno-
podstiče pčele na izgradnju
loški veoma zahtevno. Da bi
matičnjaka,
smo znali kako sprečiti rijenje
• Prisustvo matice sa genetski
moramo znati šta do njega
izraženim nagonom za raje-
dovodi. Osnovni uzroci pojave
njem, koji prenosi i na svoje
rojevnog nagona su sledeći:
potomstvo.
• Mali prostor u košnici u
odnosu na jačinu pčelinjeg
društva,
• Blokada
plodišta
unetim
Sprečavanje rojevnog
nagona
nektarom i polenom,
• Nedostatak slobodnih ćelija
za polaganje jaja, nektara i
polena,
Da bi smo sprečili rojevni
nagon
moramo
preduprediti
faktore koji do njega dovode.
zaposlenja
Osnovno je da vodimo računa
mladih pčela na nagovanju
o blagovremenom proširivanju
legla i izgradnji saća,
prostora u košnici, dodavanjem
• Nemogućnost
normalnog
novih tela sa saćem, kako bi
kretanja matice i pčela po
pčele i na vrhuncu svog razvoja,
košnici zbog velike brojnosti
i
Upravo iz napred navedenih
pčela, pa se samim tim i
nektara i polena, imale dovoljno
razloga možda je i najveće
prenošenje matičnog fero-
prostora za svoj smeštaj i odla-
umeće, kada je u pitanju prak-
mona smanjuje, što dovodi
ganje unete hrane, kao i za
sretnih
ili
nesretnih
okolnosti...
• Nemogućnost
pri
maksimalnim
unosima
37
dalji razvoj legla. Još pre dosti-
Za
viška
prethodno
zanja vrhunca razvoja, košnicu
meda
ćemo
problem će biti znatno ublažen.
treba proširiti, kako bi brojne
dodavati medišna tela. Kada
U svakom slučaju treba, odmah
pčele fizički mogle da se smeste
počne intenzivniji unos nektara
po ukazivanju povoljne prilike,
unutra.
ne smemo čekati da sav raspo-
društva pregledati i, ako nije već
loživi
kasno, preduzeti odgovarajuće
Da
bismo
plodišnog
sprečili
blokadu
prostora
unetim
polenom i nektarom, kada naslutimo ovu opasnost, iz plodišta
ćemo izvaditi 2 rama sa medom
(po jedan krajnji), i umesto njih
dodati 2 rama sa satnim osnovama, koje stavljamo, po jedan
Union
deo plodišta će biti rasterećen
Provided
by
the
Time ćemo i mlade pčele zapo-
European
levo i desno, kao predposlednji.
sliti i na izgradnji saća, koje
će
izletnice
puniti
medom,
odnosno polenom, a centralni
i matici omogućeno polaganje
jaja. Ovom prilikom ne treba
prostor
medišta
bude
napunjen, već kada je 2/3 prvog
medišnog tela puno, treba ispod
njega (iznad plodišta) dodati
novo medišno telo sa praznim
saćem. Ako dobra paša i dalje
traje, pčele će brzo da dopunjavaju gornje medište i istovremeno da odlažu nektar u
donje, novododato. Po potrebi,
ne čekajući da donje medišno
telo bude potpuno napunjeno,
dodaćemo ispod njega novo.
Moramo se truditi da uvek
bude 1/3 praznog prostora u
medišnom
telu
neposredno
iznad plodišta.
stavljati u centar legla, jer bi
Da bi se sprečilo pregrevanje
ih pčele, zbog izobilja nektara
i polena u prirodi, instiktivno
napunile
hranom,
pre
nego
što bi matica uspela da ih
zaleže. Time bi, i onako skučeni
prostor legla, bio pregrađen, i
matica bi se orijentisala samo
na jednu stranu, pa bismo,
već složenu situaciju, dodatno
unutrašnjosti
opisane
radnje,
mere.
Ono što pčelar sigurno može
da učini, to je da redovnom
zamenom
matica
predupredi
pojavu rojevog nagona zbog
prisustva stare matice. Uobičajeno je menjanje matica posle
dve godine starosti. Međutim,
zbog ovog razloga, najbolje je
matice menjati svake godine.
Time ćemo, uz ostale navedene
radnje, znatno ublažiti mogućnost pojave rojevog nagona.
Pri ovome, treba da koristimo
matice koje nemaju genetski
izražen nagon za rojenjem.
košnice,
zbog
prekomernog izlaganja suncu,
treba da se trudimo da ih uvek,
kada je to moguće, postavljamo
tako da se u najtoplijem delu
dana nalaze u hladovini. Pri
tome treba maksimalno proširiti leta, uklanjanjem regulatora,
Pčelinja društva se retko roje
kada je u njima prisutna matica
koja ima manje od godinu dana
starosti. Ako matice u zajednicama menjamo u avgustu, one
će naredne godine, u sezoni
rojenja, biti mlađe od godinu
dana.
a ako je podnjača mrežasta
U nekim državama, sa toplom
izvući fioku. Ako koristimo krov-
klimom, gde aktivna pčelarska
operaciju
zbeg možemo ukloniti poklopne
sezona nikada ne prestaje, i gde
možemo, po potrebi, ponoviti
daske i omogućiti dodatnu venti-
se veoma intenzivno pčelari, sa
posle nekoliko dana. Izvađene
laciju kroz škrge krova.
velikim brojem seoba, pojedini
-
Prethodno
B e e
smeštanja
blagovremeno
ramove sa satnim osnovama
iskomplikovali.
Pa n o n i an
potrebe
opisanu
krajnje ramove sa medom čuvaćemo u magacinu. Oni će nam
dobro doći kasnije, pri planskom
formiranju rojeva.
Naj manje mogućnosti u sprečavanju pojave rojevog nagona
imamo kada je u pitanju duži
pčelari menjaju matice u društvima dva puta godišnje u želji
da onemoguće rojenje.
kišni period. Međutim, ako su
Dosta pouzdan metod elimini-
blagovremeno
sanja mogućnosti pojave rojevog
preduzimane
38
nagona
predstavlja
zamena
kako treba, mogućnost pojave
pažnjom
rojevog nagona je isključena,
sigurno
držati
proizvodna
isključili
mogućnost
pojave nagona za rojenjem kod
tih društava, treba sinhronizovati poslove oko njihove seobe
i
dobijanja
matičnjaka.
visokokvalitetnih
Početak
uzgoja
matičnjaka treba podesiti tako
Union
da oni budu zreli za dodavanje,
nekoliko dana pošto društva
odselimo na pašu.
Izjutra, trinaestog dana starosti
matičnjaka, odlazimo kod odseljenih
društava.
Matičnjake
odnosimo na ramu, na kome
su i uzgajani, u nukleusu sa 2
a ujedno smo izvršili i zamenu
starih matica. Proteći će nekoliko dana bez polaganja novih
jaja, dok se mlade matice ne
oplode i pronesu. Kraći period
u košnicama neće biti mladog
legla koje pčele treba da hrane,
a radni elan u prisustvu mlade
the
by
Provided
Po našem nahođenju, matice
mukotrpan posao, ali se isplati.
ćemo ili likvidirati ili one najkvalitetnije stavljati u kaveze sa
hranom i pčelama pratiljama,
pa ih čuvati u malim društvima
pored svih preventivnih mera
neko društvo uđe u rojidbeni
nagon. Ako se to desi osnovno
učinjeno tamo gde to nama
bez polaganja jaja neće se bitno
odgovara.
odraziti na formu društava jer će
Grubu ali brzu vizuelnu kontrolu
mlade visokokvalitetne matice
pojave
to nadoknaditi.
na osnovu započetih ili već
proces rojevog nagona, a mi to
matice i uklanjamo ih. To je
prirodu. Ne čudi onda da i
veći prinos meda. Kratak period
ako je u nekoj košnici započeo
ljenim društvima pronalazimo
razmnožavanja i širenja kroz
(rojenje), ili pak da to bude
pčelama u nukleusu, koji u ovom
Po dolasku na teren, u odse-
je to prirodan način njihovog
tom periodu će mo imati znatno
se neko društvo neće rojiti. Jer,
juću temperaturu matičnjacim
koju je tešku suzbiti obzirom da
lisano izletanje pčela iz košnice
možemo biti potpuno sigurni da
odnosno da održava odgovara-
nagon pčela instinktivna pojava
je da probamo izbeći nekontro-
matice. Ram sa matičnjacima
slučaju ima ulogu inkubatora,
Već je napomenuto da je rojevni
pa pošto nema ishrane legla, u
Primenom i ove metode ne
smeštamo između ramova sa
Postupci sa pčelinjim
društvima u kojima se
javio rojevni nagon
kvalitetne matice je na vrhuncu,
rama punih pčela, naravno bez
-
European
postižemo
cima. Ne mogu se pod stalnom
udaljenu pašu. Da bismo skoro
B e e
operacijom
više efekata. Ako smo sve uradili
društva koja su odseljena na
Pa n o n i an
Ovom
starih matica zrelim matičnja-
ne primetimo pri oduzimanju
starih matica, on će se i nastaviti
i roj izleteti sa prvoizvedenom
maticom.
Kada se desi da, pored svih
preduzetih radnji i mera predostrožnosti, neko pčelinje društvo
dobije nagon za rojenje postoje
treba primeniti neki od postupaka za saniranje takvog stanja.
nagona
za
rojenjem,
izgrađenih rojevih matičnjaka,
možemo izvršiti delimičnim ili
potpunim
podizanjem
prvog
tela iznad plodišta, i uvidom
da li na donjoj ivici satova na
tom telu ima matičnjaka, Kod
košnica nastavljača rojevi matičnjaci se često pojavljuju baš na
tim mestima. Na jednom ramu
može da ima 15-20 matičnjaka,
a ukupno u košnici 40, pa i
više, različitih starosti, najčešće
raspoređenih po obodu saća.
Ako
primetimo
matičnjake,
i
zatvorene
onda
možemo
očekivati da se to društvo uskoro
roji. Ako je vreme pogodno,
kao rezervne. Nakon 24 časa
najduže za 2-3 dana prvi roj će
obezmatičenim društvima doda-
izaći. Ako ne želimo da u tom
jemo zrele matičnjake, koje smo
društvu
poneli.
već hoćemo da dozvolimo da
nešto
preduzimamo,
39
se ono prirodno razroji, onda
Kada već govorimo o kavezu
Ako nismo imali na raspolaganju
treba da dežuramo i čekamo da
za sprečavanje odlaska roja od
3 rama sa zatvorenim matičnja-
roj izađe, pa ako budemo imali
košnice, treba reći da je on u
cima, već ih je bilo, na primer,
sreće da to i primetimo i da se
neku ruku nehumana naprava,
više komada samo na jednom
on uhvati za granu nekog obli-
jer pčelama onemogućava, kada
ramu, onda ćemo prvo naseliti
žnjeg drveta, onda ćemo ga sa
već počnu, da potpuno odigraju
košnice sa ramovima sa leglom,
nje skinuti i smestiti u košnicu.
najveličanstveniji čin u svom
hranom i pčelama, pa ćemo na
Kada
životu - rojenje.
kraju
društvo
dobije
rojevi
nagon, na leto njegove košnice
možemo
postaviti
kavez
za
sprečavanje odlaska roja, koji
je izrađen od matične rešetke.
Korišćenjem ovog kaveza ne
-
Provided
by
the
European
Union
sprečavamo rojenje zajednice,
B e e
primetimo
rojeve
matičnjake
zatvorene
a
društvo
se još nije rojilo, možemo ga u
tome preduhitriti i sami planski
razrojiti kako nam to odgovara.
skalpelom
ih
formiranim
između
ramova.
nukleusima,
Matičnjake
isecamo nešto šire nego što su
oni sami, vodeći računa da ih pri
isecanju i dodavanju ne deformi-
U toj košnici je dosta pčela i teže
šemo, odnosno ne povredimo.
je pronaći maticu. Ako je prona-
Novoformiranim društvima ih
đemo treba je sa jednim ramom
dodajemo postavljajući ih ispod
legla, na kome nema matič-
satonoša, blago ih stiskajući
njaka i ramom hrane, sa pripa-
satovima, vodeći računa da sam
sa njima, vratiti i okačiti za pole-
dajućim pčelama, premestiti u
matičnjak postavimo u prirodni,
taljku, odnosno kavez u kome
praznu košnicu, koju postav-
vertikalni položaj, pri čemu saće
je matica. Te pčele smeštamo u
ljamo na novo mesto. Između
ne sme da ga dodiruje.
praznu košnicu kao prirodni roj,
ta dva rama treba staviti ram sa
tako što kavez otvaramo kako
satnom osnovom. U tu košnicu
Ram iz koga smo isecali matič-
bismo sa pčelama u podmet-
zatim treba sa još jednog rama
nutu košnicu ubacili i maticu.
stresti pčele i zatvoriti je. Zatim
Možemo i bez otvaranja kaveza,
iz košnice koja je dobila rojevi
prvo da smestimo pčele, a zatim
nagon oduzimamo još 2 rama
da
kavez,
sa leglom i jedan sa hranom,
uhvatimo maticu i dodamo je
sve sa pripadajućim pčelama,
roju.
i stavljamo ih u sledeću praznu
Problem
košnicu.
već sprečavamo odlazak roja
od košnice. Matica, koja krene
sa rojem, ostaće zarobljena u
kavezu, pa će se pčele izletelog
roja, kada osete da matica nije
pažljivo
otvorimo
njak, ostavljamo u košnici na
starom mestu. Ako u početku
ovog posla, zbog brojnosti pčela
nismo uspeli da pronađemo
maticu u košnici, podelićemo
je na već opisani način na 4
dela, pri čemu u svakom od njih
treba da ima poklopljen matič-
bar jedan zatvoren matičnjak.
njak. Tamo gde se bude zatekla,
polaže jaja i dosta „smrša“ pa po
I u ovu košnicu treba dodatno
matica će uništiti matičnjak i
nekada postoji mogućnost i da
stresti pčele sa još jednog rama.
nastaviti da i dalje obavlja svoju
se provuče kroz rešetku kaveza
Istu
da
nastane
zato što matica pred rojenje
i ode sa rojem. Slična situacija je
i sa nesparenim maticama, koje
odlaze sa drugim i trećim rojem.
radnju
tome
bar još jedan zatvoren matič-
računa da na jednom ramu ima
može
Pri
njake, na kome treba da ima
vodimo
dobija manje hrane, prestaje da
Pa n o n i an
Kada
tapetarskim
iseći po jedan matičnjak i dodati
ponavljamo
još
funkciju.
jednom formirajući na isti način
Kada u formiranim nukleusima
i treći nukleus, vodeći računa
mlade matice pronesu, treba
da i u staroj košnici ostane neki
dodati po jedan ram sa satnom
matičnjak.
osnovom, po potrebi prihranji-
40
vati i nastaviti sa razvojem isto
koji smo prethodno uzeli iz
Kada pčele uđu u rojevni nagon
kao i kada su rojevi u pitanju.
ovog plodišta, stavljamo ram sa
može se vršiti uništavanje matič-
Ta društva će se do jeseni
satnom osnovom. Gornje leto,
njaka .To je mukotrpan a nepo-
razviti u srednje jake zajed-
koje postoji na matičnoj rešetki,
uzdan
nice,
biće
rojenja. Pažnji obično promakne
sposobne
za
uspešno
Pčele, koje smo stresli ispred
makloj fazi, tako da su matič-
košnice, ulaze na donje leto
njaci već formirani, a ne želimo
gde u novom plodištu nalaze
da
maticu sa jednim ramom legla
to
društvo
razrojavamo,
za medober, onda to možemo
Provided
by
the
European
Union
postići metodom odvajanja legla
od matice. U prazno plodište
treba staviti 9 ramova sa satnim
osnovama.
Deseto,
prazno
mesto se formira u sredini
plodišta.
Ovako
pripremljeno
plodište stavljamo na podnjaču
društva koje ima rojevi nagon,
pošto
smo
njegovo
plodište
uklonili i stavili pored prethodnog mesta. U plodištu uklonjenog
društva
pronalazimo
ram sa maticom i sa pripadajućim pčelama ga stavljamo u
sredinu plodišta sa osnovama,
kao deseti ram. Na to plodište
odmah
stavljamo
uokvirenu
matičnu rešetku sa letom iznad
nje. Preko rešetke stavljamo
i pčelama. Ostalo su ramovi sa
satnim osnovama. Stvorena je
situacija kao da je prirodni roj
sa maticom strešen u košnicu
sa satnim osnovama i jednim
uništimo sve započete matičnjake, ne mora da znači da smo
ugasili i rojevi nagon.
Ponovo treba istaći da su matičnjaci
posledica
a
ne
uzrok
rojevog nagona, pa ako odgovarajući uslovi za pojavu rojevog
nagona i dalje postoje pojaviće
se novi matičnjaci.
kroz matičnu rešetku u poluna-
Na kraju treba reći da se i pored
stavak sa medom a odatle idu
gore u staro plodište i pokrivaju
ramove sa leglom. Po potrebi
dodavaćemo
nova
svih napred pomenutih postupaka naka društva na kraju
izroje. To je neminovnost jer
medišna
je to njihov nagon, a na nama
tela. Pošto se u starom plodištu
je da u modernom pčelarstvu
izvede sve leglo, njega i ramove,
našim tehnološkim postupcima
bez pčela, uklanjamo. Na ovaj
učinimo da rojenje bode što
način društvo se praktično izro-
ređe ili kontrolisano.
jilo ali su sve pčele opet u okviru
iste zajednice.
Sprečavanje
rojenja
društva
koje je već dobilo rojevi nagon
možemo postići ako ga postavimo na mesto neke slabije
medom, koga u to vreme ima.
njegovo mesto. Sve izletnice iz
Na ovaj polunastavak stavljamo
društva sa rojevim nagonom će
staro plodište sa svojih 9 ramova
ući u slabiju zajednicu i pojačati
sa leglom i medom. Prethodno
je a društvo koje je dobilo rojevi
sve pčele sa ovih ramova stre-
nagon će znatno oslabiti, zbog
semo na čaršaf postavljen ispred
čega će se u njemu rojevi nagon
košnice, pri čemu uništimo i sve
ugasiti. Ovo se može praktiko-
rojeve matičnjake na ovim sato-
vati samo tokom jakog pašnog
vima. Umesto desetog rama,
perioda.
pčelama
da se društvo roji, a i ako
ramom legla. Deo pčela prolazi
pčelinje zajednice a nju na
sa
sprečavanja
neki matičnjak, što je dovoljno
i
polunastavak
-
15
Ako je rojidbeni nagon u pood-
punoj formi i koristimo i dalje
B e e
narednih
dana.
već hoćemo da ga sačuvamo u
Pa n o n i an
zatvoreno
prezimljavanje. postupak
Literatura
Kulinčević
J.
(2012):
Pčelarstvo. Partenon, Beograd, ISBN
978-86-7157-580-5.
Pihler I. (2012): Genetičke i morfometrijske karakteristike dva tipa
kranjske pčele. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet Novi
Sad, Departman za stočarstvo,
UDK: 565.79(043.3)
Ruttner F. (1992): Naturgeschichte der
Honigbienen, Ehrenwirth Verlag
GmbH, München.
Umeljić V. (2006): Pčelarstvo. Kolor
pres, Lapovo, ISBN 86-901835-4-X
41
Uzunov A. (2007): Raznovidnost na
medonosnite pčeli (Apis mellifera L.)
na teritorijata na Republika Makedonija. Magistarski trud, Fakultet za
zemjodelski nauki i hrana Skopje,
UDK: 638.123(497.7)(043).
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Wess K. (2002): The Little Book of
Bees. Copernicus Books, New
York, ISBN 0-387-95252-7.
Wilson, E.O. (1971): The Insect Societies. Harvard University Press:
Cambridge.
Winston M.L. (1991): The Biology
of The Honey Bee. University
Burnaby, British Columbia, ISSBN
0-674-07409-2.
SENZORSKA ANALIZA
U OCJENI KVALITETE MEDA
42
Nada Vahčić
Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno biotehnološki fakultet, e-mail:[email protected]
Općenito o senzorskoj
procjeni i njenom
značaju
kušača” što u osnovi s današnjeg
na
gledišta senzorskih analiza pred-
priznatih
stavljaju subjektivni test, s inter-
stvenoj literaturi a može trajati
Danas bilo koja analiza prehram-
pretacijom punom predrasuda.
od nekoliko tjedana do neko-
Znanstveni i ozbiljniji pristup
liko mjeseci, ovisno o stupnju
odnosno
izobrazbe i usmjerenja.
benog
proizvoda,
provedena
kao dio rutinske kontrole u fizikalno-kemijskom
laboratoriju
proizvođača ili napravljena u
analitičkom
laboratoriju
ovla-
štenom za obavljanje analiza
i
superanaliza
uporabe,
i
predmeta
uključuje
tri
opće
bitno
različita elementa analize: utvrđivanje zdravstvene ispravnosti
odnosno mikrobiološke kvalitete prehrambenog proizvoda,
utvrđivanje
fizikalno-kemijskih
parametara kvalitete i senzorsku
procjenu
definiciji
the
Prema
Američkog instituta za prehram-
by
proizvoda.
prehrambenog
senzorska analiza je znanstvena
Provided
European
Union
proizvoda
prehrambenih
analizira i interpretira reakcije
benu tehnologiju iz 1975. god.
disciplina
koja
potiče,
mjeri,
B e e
senzorskih
prošlog stoljeća u Americi s
i
znan-
hrana američkoj vojsci. Danas
se senzorske analize koriste u
Prema Pravilniku o medu (N.N.
kontroli kvalitete, razvoju i istraživanju, osiguranju kvalitete, ne
93/09) med jest sladak, gust,
viskozni, tekući ili kristalizirani
samo prehrambene i kozme-
proizvod što ga medonosne
tičke industrije, industrije mirisa
pčele (Apis mellifera) proizvode
već i u područjima poput zaštite
od nektara medonosnih biljaka
okoliša, proizvodnji potrepština
ili sekreta živih dijelova biljaka
za osobnu higijenu, testiranju
ili izlučevina kukaca koji sišu na
čistih kemikalija ili dijagnostici-
živim dijelovima biljaka, koje
ranju bolesti.
pčele sakupljaju, dodaju mu
Senzorske
analize
smatraju
senzorske analitičare mjernim
instrumentom koji je s jedne
strane jako varijabilan i vrlo
sklon pristranosti, ali s druge
strane oni su jedini instrumenti
zapažaju osjetilima vida, mirisa,
mjere tako da moramo minimi-
okusa, dodira i sluha.
zirati varijabilnosti i kontrolirati
se može konzumirati, u različitim
standarda
Senzorska procjena
meda
naporima da se osigura poželjna
koji će mjeriti ono što želimo da
procjena hrane, vode i svega što
međunarodno
analiza započinje 40.-tih godina
onih karakteristika hrane koje se
Može se reći da senzorska
Pa n o n i an
razvoj
nekoliko
pristranost
koristeći
najbolje
postojeće tehnike u psihologiji i
psihofizici.
vlastite specifične tvari, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća
do sazrijevanja. Već iz same
definicije
proizlaze
senzorske
značajke pri ocjenjivanju kvalitete meda biti intenzitet slatkoće, viskoznost koja će ovisiti
o količini vode koja je također
definirana u prilogu 2 istog
Pravilnika, a činjenica da može
biti tekući ili kristalizirani proizvod upućuje na potrebu postojanja dvaju vrsta obrazaca za
oblicima, postoji od kad je čovje-
Stoga formiranje panel grupe
senzorsku ocjenu meda budući
čanstva. Početkom dvadesetog
zahtjeva
postupke
da med kristalizacijom mijenja
stoljeća već postoji termin orga-
odabira, školovanja, treninga,
i boju i konzistenciju. U prilogu
noleptičkog testiranja u industriji
monitoringa i motivacije, bez
2
hrane, pića i kozmetike te grada-
obzira na činjenicu koje će
dene su varijacije u boji meda,
cija vina, čaja, kave, maslaca,
testove kasnije koristiti u radu.
konzistencija i aroma. Dakle,
ribe od strane “profesionalnih
Školovanje
senzorska analiza dio je ocjene
posebne
je
utemeljeno
Pravilnika
o
medu
nave-
43
kvalitete meda. Prema Pravil-
senzorsku
i
i jedna značajka za trigeminalni
niku o kakvoći uniflornog meda
grijanje meda te dulje skladi-
osjet (pikantost). Od talijanskih
(N.N. 122/09) uniflorni med se
štenje pri višim temperaturama.
istraživanja značajan je doprinos
može označiti prema određenoj
biljnoj vrsti ako u netopljivom
sedimentu
sadrži
najmanje
Pravilnikom propisan postotak
peludnih
zrnaca
iste
biljne
vrste, uz naznaku da kod meda
lipe, kadulje, meda agruma i
lavande taj postotak može biti
i manji ali uz postojanje karakterističnih
senzorskih
svoj-
Provided
by
the
European
Union
stava meda za određenu biljnu
vrste (miris, okus, boja). Prema
tome i sukladno ovom Pravilniku senzorska analiza dio je
procjene kvalitete meda. Budući
da za neke vrste meda fizikalno-kemijske analize ne podastiru dovoljno karakterističnih
vrijednosti
senzorska
analiza
je i tada neizostavna u procjeni
kvalitete meda.
Boja, okus i miris najvažnija
su senzorska svojstva meda i
ponajviše ovise o biljnom podrijetlu meda te o uvjetima prerade
i čuvanja, a njihova analiza
ima značajnu ulogu u definiranju ukupnih svojstava meda.
Rezultati senzorskog ispitivanja
Pa n o n i an
B e e
-
mogu ukazati i na neka patvo-
procjenu
utječe
Prve senzorske procjene meda
tradicionalnim tehnikama započinje Gonnet sa suradnicima
u Francuskoj a njegove ideja
odmah prihvaćaju i nastavljaju
talijanski znanstvenici. Do danas
brojna su istraživanja napravljena na tom području. Najznačajnija bi bila ona posvećena
razvoju specifičnog senzorskog
riječnika za med i metodologije
njegove
procjene.
Tako
Anupama i suradnici razvijaju
posebni riječnik kojim opisuju
aromu indijskog meda. Gonzales
i de Lorenzo razvijaju skalu za
boju, osnovne okuse i značajke
teksture za medove centralne
Španjolske.
Galan-Soldevilla
sa suradnicima razvija riječnik
za
cvjetni
med.
Istraživanje
započinje formiranjem preliminarnog riječnika koji sadrži 102
jezična pojma kojim se opisuju
okus, tekstura, aroma i trigeminalni osjeti. Koristeći analizu
glavnih komponenata odabire
15 pojmove kojima se medovi
mogu međusobno razlikovati te
od Piana i suradnika u suradnji
sa IHC. Cilj jednog od njihovih
istraživanja
bio
je
napraviti
prijedlog za standardnu rutinsku
metodu procjene meda baziranu na ISO standardima. Prva
faza je bila uspostava jedinstvenog riječnika koji se odnosi
na sve pojmove i termine koji
se koriste za opisivanje europskih monoflornih medova, osim
mirisa i arome za koje je belgijski
tim
znanstvenika
također
u
suradnji sa IHC razvio poznati
„kotač mirisa i aroma u medu”.
Rezultat cijelog istraživanja je
obrazac za senzorsku procjenu
europskog monoflornog meda.
Korištenje navedenog obrasca
pretpostavlja da će senzorsku
procjenu
izvoditi
senzorski
analitičari trenirani predhodno
prema
ISO
standardima,
u
uvjetima pripreme uzoraka i
provedbe
procjene
također
prema ISO standardima. Danas
u znanstvenoj literaturi najviše
je radova u kojima je senzorska
procjena
nekom
meda
od
opisnih
provedena
(deskrip-
opisati njihove glavne značajke.
tivnih) metoda uz predhodni
renje dodavanjem šećera, dobi-
Tako su četiri značajke mirisa
odabir
vanje meda hranjenjem pčela
(sveukupni
šećerom te deklariranje neod-
na zrelo voće, na zelenu travu
govarajuće vrste meda obzirom
i slatko) tri pojma za teksturu
na botaničko podrijetlo. Također
meda
je moguće utvrditi i kontamina-
zrnato) šest za okus (sveopći
ciju stranim tvarima, mirisima,
intenzitet, cvjetni, po zrelom
U stručnoj praksi u RH situacija
okusima i slično. Na sveukupnu
voću, kiseo, gorak i sladak okus)
je drugačija. Do prije nekoliko
renja meda kao što su patvo-
intenzitet,
(viskozno,
cvjetni,
gumasto
i
specifičnih
senzorskih
svojstava koja će najbolje poslužiti pri identifikaciji botaničkog
ili geografskog podrijetla meda.
Istraživanja hrvatskih znanstvenika slijede takva istraživanja.
44
godina u uporabi na brojnim
natjecanjima u kvaliteti meda
koristile su se različite bodovne
liste slične bodovnim listama
korištenim i u široj regiji. Na
inicijativu Hrvatskog pčelarskog
saveza u prosincu 2010. godine
donesen je Pravilnik ocjenjivanja kvalitete meda na svim
natjecanjima u RH koji propisuje korištenje sustava bodovanja s 20 ponderiranih bodova,
a koji ujedno osim senzorskih
i HMF u medu. Razvijene su 4
vrste bodovnih lista ovisno da li
je med sklon brzoj kristakizaciji
ili ne, te da li je med multiflorni
ili kremasti. Svako senzorsko
svojstvo pojedine vrste meda
(čistoća, kristalizacija, bistrina,
konzistencija,
pojava
pjene,
finoća kristala, boja, miris, okus)
ocjenjuje se ocjenom 0 do 5 koja
se množi s faktorom značaja koji
stvo, a kreće se u rasponu od 0,4
također se ocjenjuju obzirom na
-
by
je različit za svako pojedino svoj-
Provided
the
European
Union
svojstava vrednuje i udjel vode
do 1,6. Udjel vode i udjel HMF-a
količini (niže vrijednosti donose
veću ocjenu) te imaju svoj faktor
značaja.
Navedeni
B e e
je
dobro prihvaćen u praksi i zasad
se nisu pokazali nikakvi nedostaci te metodologije.
Pa n o n i an
sustav
Literatura
Anupama, D., Bhat, K.K., Sapna, V.K.
(2003) Sensory and physico-chemical properties of commercial
samples of honey. Food Res. Int.
36, 183-191.
Bogdanov, S. (2010) The book of
honey. www.bee-hexagon.net
Bruneau, E., Barbier, E., Gallez, L.M.,
Guyot-Declerck, C. (2000) La roue
des aromes des miels. Abeilles
&Cie 77, 16-23.
Galan-Soldevilla, H., Ruiz-PerezCacho, M.P., Serrano Jimenez,
S., Jordal Villarejo, M., Bentabol
Manzanares, A. (2005) Development of a preliminary sensory
lexicon for floral honey. Food
Quality and Preference 16, 71-77.
Gonnet M., Vache, G. (1979) Technique de degustation des miels et
recherche d’un systeme de notation et de classification objectif pour
apprecier leur qualite par l’analyse
sensorielle. Apimoddia Int. Apic.
Congr., Athens, 499-506.
Gonzales M., de Lorenzo, C. (2002)
Calidad Sensorial de las mieles
de Madrid: (I) Configuracion de
un grupo de cata y obtencion de
escalas normalizadas. Alimentaria
97, 97-102.
Hrvatski pčelarski savez (2010)
Pravilnik ocjenjivanja kvalitete
meda na svim natjecanjima u RH.
www.pcela.hr
Krell, R. (1996) Value-added products
from beekeeping. Ch. 2. FAO Agricultural Services Bulletin No. 124.
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i
ruralnog razvoja (2009) Pravilnik o
medu. Narodne novine 93/09.
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i
ruralnog razvoja (2009) Pravilnik o
kakvoći uniflornog meda. Narodne
novine 122/09.
Piana, M.L., Persano Oddo, L.,
Bentabol,
A.,
Bruneau,
E.,
Bogdanov, S., Guyot Declerck, C.
(2004) Sensory analysis applied to
honey: state of art. Apidologie 35,
S26-S37.
Persano Oddo, L. et all. (2004) main
European unifloral honeys:descriptive sheets. Apidologie 35,
S38-S81.
Škenderov, S., Ivanov. C. (1986)
Pčelinji proizvodi i njihovo korišćenje (preveli Stamenović, B.,
Ivanova. K., Petrov, J.) Nolit,
Beograd.
INFORMACIONI SISTEM SMS
VAGA U SLUŽBI PČELARA
PODUNAVSKE REGIJE
45
Milan Kovačević
e-mail: [email protected]
Informacioni sistem
SMS vaga u službi
pčelara podunavske
regije
Današnji
svet
pčelarenja
koje
pčelara.
se
umnogome
Računari
su
danas prisutni u gotovo svakoj
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
sferi nasih života. Takav trend
se preneo i na svet pčelarstva.
Nagli razvoj tehnologije, doveo
je
do
jeftinijih
elektronskih
komponenti, a to je dovelo do
mnogih pomoćnih elektronskih
uređaja koje svakodnevno koristimo i koji nam olakšavaju život.
U
pčelarstvu
napredak
od
najkorisniji
tzv. frontend-a. To u principu
dana
doživele
nekoliko
revizija. Najveći broj pčelara
uglavnom
koristi
improvizo-
vane vage, tj. vage koje su
namenjene
za
druge
svrhe.
Merne ćelije vage se razlikuju
od vage do vage, i od potrebe
do potrebe. Time se razlikuju i
njihove cene. Postoje oblasti gde
je potrebna velika preciznost
merenja
(u
većini
slučajeva
merenje treba da pokaže što
precizniji rezultat), a u pčelarstvu su danas prisutne vage
koje uglavnom imaju istu gresku
merenja +-25-50g, što je za nas
pčelare prihvatljivo odstupanje.
razvoja
To je kompromis odnosa cene
tehnologije se vidi na primeru
i performansi tih mernih ćelija.
težinskih vaga. Pčelarska vaga,
Druga revizija, i velika revolu-
kao
svakog
cija vaga su bile sms vage, koje
pčelara koji seli košnice (a u
su uz elektronski GSM modul
manjoj meri i koji ne seli), je
mogle da jave vlasniku/pčelaru
postala preka potreba u današ-
u
najkorisniji
brzog
takve podatke mogu dati.
njeg
olakšavaju život i rad savremenih
đenog i novo-razvijenog softvera
Pčelarske vage su do današ-
sve više oslanja na moderne
tehnologije
značajan, a vage nam upravo
alat
znači da će sada sve vagice moći
da komuniciraju sa centralnim
serverom tj. međusobno, što do
sada nije bio slučaj. Svaka vaga
je radila kao samostalan nezavistan uređaj. Sve ovo znači da
je do sada pčelar kao pojedinac
jedini imao benefita od sms vage
u koju je investirao, što je ok.
Međutim, cela pčelarska zajednica nije imala neke velike koristi
od svega toga, jer je poznanstvo i odnos sa pčelarom-vlasnikom bio uslov za dobijanje
ili nedobijanje tačne informacije o trenutnom stanju vage
na terenu. To će se sve promeniti novim informacionim sistemima koji su u povoju, a od kojih
će srpska i hrvatska pčelarska
zajednica imati velike koristi, a
kasnije verovatno i ostali pčelari
koji prepoznaju kakve benefite
nude ovakvi informatički sistemi.
je
Sve informacije će biti transpa-
njem svetu pčelarstva gde je
trenutna težina košnice na vagi.
rentne i vidljive na sajtu. Svaki
jako bitno pratiti napredak na
I treća revizija koja tek dobija
pčelar će u svakom trenutnku
dnevnom nivou (pogotovo u
na važnosti, a koja se trenutno
moći da proveri trenutno stanje
vreme pašnog perioda). Kako je
probija
usku
pašnih terena. Pokrivenost će
bitno pratiti napredovanje, tako
saradnju pčelara i programera
u početku biti ograničena, što
je bitno pratiti i kaliranje košnice
jesu modifikovane sms vage
zavisi od broja sms vaga koje će
(što može biti korisno tokom
koje su objedinjene u jedinstven
se distribuirati, ali će vremenom
noći i perioda mirovanja pčela
informacioni sistem. Modifiko-
svakako rasti. Za početak je
– zima). Čovečanstvo generalno
vane sms vagice su u principu
plan da se pokriju glavne paše.
zna jako malo podataka o funk-
iste kao i sms vagice po pitanju
Sistem je modularan i njegovo
cionisanju pčelinjih zajednica,
tehničke specifikacije tj. koristi
proširenje je vrlo jednostavno.
te je zato svaki podatak više koji
se sličan hardver. Unapređenje
Dodavanje nove vage je jedno-
možemo da dobijemo mnogo
je prisutno na strani unapre-
stavno i jeftino.
svakom
na
trenutku
tržištu,
koja
uz
46
Najbolja stvar kod ovog sistema
informacionog
je cena, a cena je 0. Naime ceo
sajtu kalstera panonska pčela
projekat je finansiran od strane
se mogu pogledati informacije
evropske unije i ovo je jako
o
dobar primer kako treba isko-
temperaturi
ristiti pare koje evropa plasira
košnice, kao i geografske loka-
kroz razne projekte u Srbiju i
cije: www.panonianbee.com na
regionu. Kada kažem da je cena
kome, takođe, možete pratiti i
nula dinara to mislim na cenu
sve ostale novosti u vezi sa sms
koju pčelar plaća za ovu sms
vagicama.
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
vagu i za uspostavljanje celog
unosu,
sistema.
vlažnosti
unutar
Na
vazduha,
i
van
POTICAJI U PČELARSTVU
U EU I AUSTRIJI
– SADAŠNJE STANJE I TRENDOVI
47
Wolfgang D. I. Messner
“Agrarmarkt Austria”, Dresdner Straße 70, 1200 WIEN, Austria
e-mail: [email protected]
mora se provoditi na osnovama
Općenito
Pčelaru u principu stoje na
raspolaganju
tri
izvora
poti-
cajnih sredstava:
•
sredstva
iz
Propisa
br.1305/2013.
đivanju
o
(EU)
unapre-
poljoprivrednog
razvoja temeljem europskih
Svaka
zemlja
članica
subvencionirati
pčelara
može
na
temelju predloženog programa,
primjerice
o
“Unapređenju
konkurentnosti”,
naglaskom
s
na
posebnim
građevinske
zahvate, uređenje prostora za
tinšku
cijski podupirati, ukoliko nisu
-
Provided
the
vrcanje ili zajedničku markeopremu.
Građevinski
radovi također se mogu finanspomenuti u dolje navedenim
potporama za pčelarstvo temeljem Propisa (EU) br. 1308.
•
i
Ako se ovi preduvjeti ispune,
trenutno svaki pčelar dobiva
poticaj od 25 € / pčelinjoj zajednici, pri čemu je maksimalan
broj financiranih zajednica 1000.
•
poticaji u pčelarstvu prema
Propisu (EU) 1308/2013.
B e e
Pa n o n i an
moraju raspolagati s najmanje
Uključeni
u
ovaj
program
države članice mogu izraditi
trogodišnje programe, za čije
financiranje
Europska
Unija
izdvaja maksimalno do 50%.
Za konkretnu provedbu i tijek
potpore,
Austrija
je
donijela
“Posebne smjernice / Unapređenje pčelarstva”.
se o njoj biti najviše govora
u ovom radu.
•
Pravni temelji za davanje
Propisom Vijeća br. 1308/2013.
reguliraju
se
sva
područja
uređenja tržišta, između stalog
od žitarica preko šećera, vina
i dudovog svilca do sektora
pčelarstva.
opisao kao grana poljoprivrede
i heterogenošću i razasutošću
pojedinih lokacija te same proizvodnje i marketinga”.
Poseban naglasak stavlja se na
varoozu i njezino suzbijanje.
Radi
osiguranja
fiskalnoj godini 2013./2014. na
raspolaganju za u n a p r e đ e n j e
pčelarstva 33,10 milijuna €, od
čega 1,06 milijuna € otpada na
Hrvatsku, a 0,81 na Austriju. U
prošlom
fiskalnom
razdoblju
isplaćeno je ukupno 1, 623 mili-
Ovim je propisom pčelarstvo je
2 ha poljoprivrednog zemljišta,
Financiranje
Na području Unije bilo je u
poticaja u pčelarstvu
uvjeta proizvodnje i prinosa, kao
poljoprivrede:
jednoznačno je određeno da
mjeri na razini EU. Stoga će
potpora
ekološke
U članku 55. ovoga propisa
vlastite nacionalne pravne akte,
koja se “odlikuje r a z n o l i k o š ć u
unapređivanje
nalnog pčelarstva.
Radi se o daleko najvažnijoj
postojeći nacionalni programi
U Austriji: austrijski program
za
uzgoja
biti permanentno kontrolirana.
ruralnog razvoja:
by
European
Union
poljoprivrednih fondova i
biološko-dinamičkog
učinkovite
i
juna €, pri čemu je EU pokrila
50%, Republika Austrija 30%, a
ostalo savezne pokrajine.
Mjere za dobivanje
potpore na području
unapređivanja
pčelarstva
Konkretne mjere, iz programa
koje trebaju obrađivati sukladno
održive primjene uloženih sred-
prihvaćenih
visokim ekološkim zahtjevima.
stava od zemalja članica traži
potpore, taksativno su nabro-
Osim toga, proizvodnja meda
se i program razvoja nacio-
jane u propisu 1308/2013.:
za
dobivanje
Union
njih deset godina ciljano se
dok Pčelarski savez i Savez za
provodi unapređenje,
koje
nabavke u pčelarstvu zasebno
je u razdoblju davanja potpore
mogu predati zahtjev za potporu
2013./2014. dosegnulo najviši
velikim organizacijama,
stupanj u povijesti s
Potpora pčelarima mora imati
djeluju na razini pokrajina.
podnositelja zahtjeva.
održivo
na
-
Provided
the
a) Tehnička potpora
u pčelarstvu
i pčelarskim
organizacijama
by
Grafikon 1. Podjela sredstava potpore u Europskoj uniji - stanje u 2012. godini
European
48
djelovanje
permanentnog
području
u
proizvodnje
B e e
i
marketinga.
Stoga
u
smislu
poboljšanja
proizvodnje kvalitetnog meda
Austrija daje potpore za s t r o jeve, posude i postrojenja za
punjenje te posude za skladištenje od nehrđajućeg
Pa n o n i an
obliku
poboljšanja
čelika.
5 5 0
Pod “tehničkom pomoći” podrazumijeva se i pokrivanje troškova pčelarskim organizacijama,
koje se između ostalog same
bave unapređenjem i zastupanjem interesa pčelara.
U Austriji se iz ove stavke isplaćuju
skupini nalazi krovna udruga
koji provode mjere suzbijanja
austrijskih pčelarskih
nametnika
orga-
K tome se izdvajaju i značajna
sredstva za stručna predavanja,
pokrajinskih organizacija i Savez
tečajeve i seminare.
za nabavke u
kraj
dugogodišnjem
trendu
b) Suzbijanje
nametnika i bolesti u
košnicama, posebice
varooze
Što se tiče Austrije, u ovoj se
nizacija (Pčelarski savez s 9
Kako bi se učinkovito stalo na
koje
pčelarstvu), die
“Biene Österreich” („Austrijska
pčela“).
troškovi
stručnjacima
Varroa
destructor
kod drugih pčelara. U okviru
profilakse
američke
gnji-
loće pčelinjeg legla kontrolu
sumnjivih
pčelinjih
zajednica
na terenu obavlja specijalno
zastarjelosti, a time i smanji-
Njezini
materijalni
troškovi
vanju broja pčelara, u posljed-
pokriveni su s do 80% potpore,
obučeno osoblje, što je pokriveno ovom stavkom potpore.
49
c) Racionalizacija
ispaše u pčelarstvu
Naš program za unapređivanje
pčelarstva u odnosu na ispašu
predviđa strojeve za transport
košnica od i do mjesta ispaše,
kao i dizalice (podizna postolja,
viljuškare).
e) Pružanje pomoći u
obnavljanju pčelinjeg
fonda EU
uzeti u obzir uzgojne mjere, pod
h) Poboljšanje
kvalitete proizvoda
u smislu korištenja
proizvodnog
potencijala na tržištu
kojima se u Austriji podrazumi-
Obje stavke trenutno se dora-
jevaju troškovi za provjeru proi-
đuju sukladno odgovarajućim
zvodnosti i ocjena uzgojne vrijed-
prijedlozima.
Pod ovom se točkom mogu
Provided
by
the
European
Union
nosti. Ova mogućnost dobivanja
d) Mjere za potporu
laboratorijima za
analizu, koji ispituju
pčelarske proizvode
s ciljem pružanja
potpore pčelaru u
marketingu i porastu
vrijednosti proizvoda
inicijativu upućena laboratori-
f) Suradnja s
organizacijama koje
su se specijalizirale za
provođenje programa
primijenjenog
istraživanja na
području pčelarstva i
pčelinjih proizvoda
jima; nikako one analize, čije je
Ne smije se nikako smetnuti
U načelu potporu će dobiti sva
ispitivanja koja su na vlastitu
provođenje zakonski propisano.
B e e
s uma da projekt može dobiti
U Austriji nudi se pet različitih
potporu tek onda, ako se bazira
“paketa ispitivanja” meda koje
na primijenjenim istraživanja.
obuhvaćaju uobičajene
para-
To ne uključuje uobičajene aktiv-
metre. Paket 5 obuhvaća senzo-
nosti praćenja ili ispitivanja, čije
ričku provjeru, sadržaj vode,
HMF vrijednost, pH
i
električnu
vrijednost
vodljivost,
para-
metre kojima mora udovoljiti
Pa n o n i an
potpore nije korištena u 2013.
med, kako bi mu bila dodijeljen
je provođenje zakonski propisano u nekoj od zemalja članica.
Prethodnim
propisom
nisu
obuhvaćene sljedeće stavke:
Trendovi
Unapređenje pčelarstva odvija
se, u odnosu na ostale mjere na
području poljoprivrede, pomoću
relativno skromnih sredstava,
ali je sektor pčelarstva zauzeo
značajno mjesto u svijesti donositelja odluka u EU.
Stoga se može pretpostaviti da
će se ove smjernice unapređivanja
nastaviti
i
tijekom
tekućeg programskog razdoblja
(2013.-2016.).
Europska komisija tražit će u godinama koje slijede od svih zemalja
članica, uz preciznu definiciju
plana unapređivanja i konkretnu
kontrolu uspješnosti mjera. Ona
se mora temeljiti na mjerljivim
kriterijima. Stoga bi takve kriterije
trebalo već sada osmisliti i izraditi prema specifičnostima svake
zemlje (npr.: gustoća, struktura
“Austrijska oznaka kvalitete” .
g) Marketinška
istraživanja
poslovanja, razvoj razina kvalitete, uspjesi u suzbijanju bolesti i
njihovoj prevenciji).
50
U Austriji se korištenje poticaja
like 382 000 pčelinjih zajednica
u pčelarstvu povećalo, tako da
manje od 4000t meda.
je posljednjih godina financijski
okvir, kojega je osigurala EU, bio
potpuno iscrpljen.
Ipak, na grafičkom prikazu 2
vidljivo je značajno povećanje
zahtjeva na području potpore za
U 2013. godini zabilježen je
male strojeve, ali i za potpore za
širom Austrije loš prinos meda.
pčelare početnike.
-
Provided
by
the
European
Union
25 500 pčelara proizvelo je otpri-
Grafikon 2. Struktura poticaja u Austriji: investicije, niža razina
opreme i novi pčelari
Sukladno tome, isplaćen iznos potpora u Austriji u razdoblju
2013./2014. činilo je:
Tehnička potpora u pčelarstvu i pčelarskim organizacijama
Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama
12.888,00 €
Racionalizacija ispaše u pčelarstvu
55.250,01 €
Mjere za potporu laboratorijima za analizu
Pružanje pomoći u obnavljanju pčelinjeg fonda EU
B e e
Primijenjeno istraživanje na području pčelarstva
Pa n o n i an
956.105,80 €
414.182,19 €
0,0 €
185.000,00 €
1.623.426,00 €
ORGANSKO PČELARENJE
– IZAZOVI I PERSPEKTIVA
51
Nebojša Nedić
Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, e-mail: [email protected]
Proizvodnja meda u svetu je u
đivačima, u saradnji sa pčela-
primer količina antioksidanasa
2011. godini iznosila oko 1.63
rima koji poštuju tehnologiju
veća u usevima iz organske
miliona
organske
koji
proizvodnje nego onim proizve-
zvodnju imala je Kina sa 446.000
imaju interes da se bave organ-
denim u konvencionalnoj proi-
tona (oko 27%), a sledi Evropska
skim pčelarstvom.
zvodnji (Baranski et al., 2014).
tona.
Najveću
proi-
Unija sa 217.000 tona (oko 13%).
Trgovina medom se u svetu
odvija sa približno 20% njegove
svetske proizvodnje. Tako se u
2011. godini izvezlo oko 335.000
tona, od čega je Kina bila najveći
meda
sa
100.000
tona. Teritorije gde se u 2011.
godini uvezla najveća količina
meda bile su Evropska Unija sa
Savremeni potrošač u Evropi
ima razvijenu svest i materijalne
predispozicije
da
ishranu. Trend je koristiti funk-
by
Provided
-
naći
njihovog kvalitativnog sastava.
»health-promoting properties«)
milijardi dolara, a u 2011. godini
kao što je to na primer prisu-
ostvaren je promet od 63,8 mili-
stvo antioksidanasa u medu
jardi dolara što je više od 4 puta
ili nekoj drugoj hrani. Evropski
u samo 12 godina.
Med
potrošači su veoma skeptični
prema nastojanju proizvodnje
i upotrebe sintetički proizvedene hrane (CBI, Trends and
Procenjena
veličina
tržišta
organske proizvodnje zemalja
bivše
Jugoslavije
(Srbija,
Hrvatska, Slovenija, BiH, Makedonija,
Crna
Gora)
u
2010.
prirodna
godini iznosila je 120 miliona
supstanca i svim svojim karak-
eura, od čega je u Srbiji ostvaren
teristikama se uklapa u potrebe
obrt od oko 40 miliona eura. U
na tržištu hrane. Sa atributom
regionu Istočne Evrope za kupo-
organskog proizvoda on pruža
vinu organske hrane najviše
skoj Uniji postoje ograničavajući
svojevrsnu garanciju potroša-
izdvaja potrošač u Sloveniji (17
faktori za organsko pčelarstvo
čima, a pčelaru dodatnu vred-
€), zatim u Hrvatskoj (9 €), slede
i
nost proizvoda na tržištu.
potrošači iz Srbije sa 5 €, BiH i
godina raste potreba za hranom
iz organske proizvodnje kao i
broj specijalizovanih radnji u
kojima se ona prodaje. U Evrop-
prema
izveštaju
European
Commission DG Agriculture and
Rural Development (2013) oni
leže u prisustvu varoe (tj. načinu
B e e
moglo
naučno utemeljenje u pogledu
u 1999. godini iznosio je 15,2
učinila je da u Evropi poslednjih
Pa n o n i an
poljoprivrede
Ukupan promet organske hrane
segments for honey, 2011).
zdravlju i potreba da se obezbedi
druge proizvode iz organske
stveno promotivna svojstva (tzv.
zdravstveno bezbedna hrana,
Povećana briga o sopstvenom
Može se očekivati da bi se i za
cionalnu hranu koja ima zdrav-
sa 133.434 tona i Azija sa 64.660
tona (Report 0593, 2013).
bira
namirnice koje koristi za svoju
European
147.326 tona, Severna Amerika
i
the
Union
izvoznik
proizvodnje
borbe protiv nje) i nedostatku
teritorija koje odgovaraju uslovima za organsko pčelarstvo.
je
potpuno
U praksi se vrlo oprezno govori
o uporednom kvalitetu hrane
proizvedene
iz
konvencio-
Crne Gore sa 1 € (Jansen B. and
Schaer, 2012).
Potreba
za
zdravstveno
nalne i organske poljoprivrede.
bezbednim pčelinjim proizvo-
Uglavnom su i zvanične prepo-
dima i dobrobiti pčela uticala je
ruke proizvođačima da se za
na razvoj organskog pčelarstva
Zato je proizvodnja organskih
hranu iz organske proizvodnje
u svetu. Organsko pčelarstvo
pčelinjih proizvoda moguća u
ne sme isticati njen poseban
je na različitom nivou razvoja
regionima koji nisu opterećeni
kvalitet. Medjutim, nova istraži-
u Evropi. Prednjači Italija sa
organskim i neorganskim zaga-
vanja u svetu ukazuju da je na
oko 100.000 košnica u organ-
52
skoj proizvodnji ili oko 8% od
dao je i Zakon o podsticajima u
usvajanje Nacionalnog akcionog
ukupnog broja košnica u ovoj
poljoprivredi i ruralnom razvoju
plana razvoja organske proi-
zemlji. Slede Španija sa 57.600
(2013) i prateća uredba po kojoj
zvodnje 2012-2016 i Strategije
košnica i Nemačka sa oko 25.000
je prvi put u 2014. godini uveden
poljoprivrede i ruralnog razvoja
pčelinjih zajednica u organskom
osnovni podsticaji od 500 RSD/
Republike Srbije (2014-2024) u
košnici pčela – koji se uvećava
kojoj se akcenat stavlja na inte-
za 40% odnosno na 700 RSD/
gralnu i organsku poljoprivredu.
pčelarstvu (Garibay et al., 2011).
U Srbiji je organska pčelarska
proizvodnja još uvek zastupljena
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
u
malom
obimu.
U
2014.
košnici u organskom pčelarstvu
(1 € = 119,5 din.).
Pored
državnih
Savez
pčelarskih
institucija
i
organizacija
godini u Srbiji je 1337 pčelinjih
Prvi
u
Srbije kao strukovna organiza-
društava bilo u statusu konver-
postupku sertifikacije je kontakt
cija doprinosi razvoju ideje o
zije u organsku pčelarsku proi-
sa nekom od kontrolnih organi-
zdravstveno bezbednim pčeli-
zvodnju, a 603 pčelinjih društava
zacija koje je ovlastilo resorno
njim proizvodima i stvaranju
bilo je sertifikovano za ovu vrstu
Ministarstvo poljoprivrede. Na
prepoznatljivog proizvoda što je
proizvodnje.
osnovu
formulara
rezultiralo izradom priručnika
utvrđivanje
Dobra pčelarska praksa u okviru
ispunjenosti uslova na terenu
projekta »Reka meda« a koje je
i kreće se najpre sa periodom
pripremio i publikovao SPOS
konverzije,
(2014) u saradnji sa EU i Austrij-
i
Zakonska regulativa
i podrška ideji
organskog pčelarstva
Na razvoj organske poljoprivrede
i
početak
organskog
pčelarstva u Srbiji pozitivno su
delovale institucionalne mere
stvaranja zakonodavnog okvira
ove
vrste
proizvodnje.
Set
zakonskih i podzakonskih regulativa o organskom pčelarstvu
(2000-2009) prethodio je donošenju Zakona o organskoj proizvodnji (2010) i na osnovu njega
Pravilnika o kontroli i sertifikaciji
u organskoj proizvodnji i metodama
organske
proizvodnje
(2011). Oba ova dokumenta, a
korak
koji
pčelari
prijavnog
podataka
sledi
koji
za
organsko
pčelarstvo iznosi jednu godinu
skom razvojnom agencijom.
a po potrebi se može produžiti. Cena za proces sertifikacije
varira i uglavnom zavisi od broja
pčelinjih društava koji se želi
sertifikovati za organsku proizvodnju, broja lokacija (npr. da li
se pčelari stacionarno ili na više
lokacija) i dr. Nakon uspešno
ispunjenih
uslova
i
perioda
konverzije može se preći u
status organskog proizvođača.
Tada
ovlašćena
kontrolna
organizacija izdaje sertifikat za
organski proizvod koji važi jednu
godinu od dana izdavanja.
Izbor rase pčela i
formiranje pčelinjaka
Pravilnikom o kontroli i sertifikaciji u organskoj proizvodnji
i
metodama
organske
proi-
zvodnje (Sl. glasnik RS, broj
48/11) ukazuje se da se na teritoriji Srbije za gajenje koriste
lokalno adaptirane rase ili sojevi
životinja koje su najvitalnije u
datim uslovima gajenja. Za zasnivanje pčelinjih društava u organskoj proizvodnji dozvoljeno je
posebno Pravilnik iz 2011. g.,
Stimulativni efekat razvoju ideje
koristiti podvrstu medonosnih
sadrže i važne odredbe i metode
organske poljoprivrede bilo je
pčela Apis mellifera carnica.
organskog pčelarstva harmoni-
osnivanje
udru-
Ova pčela je po svojim karak-
zovane sa Regulativama Saveta
ženja »Serbia organica« (2009) i
teristikama u svetskom vrhu.
(EC) br. 834/2007 i br. 889/2008.
Nacionalnog stručnog saveta za
Zbog prirodne bliske raspro-
Pozitivan doprinos pčelarstvu
organsku poljoprivredu (2011),
stranjenosti
Nacionalnog
druge
podvrste
53
Apis mellifera macedonica, ali i
antropogenog faktora prisutno
je i odredjeno mešanje ove dve
podvrste na terenu (Nedić i sar.,
2014.). Treba imati u vidu da su
ove dve podvrste blisko povezane i pripadaju centralno Mediteranskoj grupi pčela zajedno sa
A. m. sicula, A. m. ligustica i A. m.
cecropia.
U organskoj stočarskoj proizvodnji koriste se životinje koje
se rađaju i uzgajaju na poljopri-
Provided
by
the
European
Union
vrednom gazdinstvu koje primenjuje metode organske proizvodnje. U organskom uzgajanju
pčela godišnje se radi obnavljanja pčelinjaka može zameniti
10% matica i rojeva, sa maticama
i rojevima iz konvencionalne
proizvodnje. Unešene matice i
rojevi smeštaju se u košnice sa
organskim saćem ili organskim
satnim osnovama. Kada pčele
iz organske proizvodnje nisu
dostupne usled visoke smrtnosti
koja je izazvana zdravstvenim
razlozima ili vanrednim okolnostima, kao i u vanrednim situacijama, može se ponovo formirati ili obnoviti pčelinjak pčelama
iz konvencionalne proizvodnje
Pa n o n i an
B e e
-
u cilju održavanja ili ponovnog
uspostavljanja organske proizvodnje. Postoje nagoveštaji da
će se novim regulativama EU
zahtevati da 100% inputa bude
organskog porekla uključujući
seme, životinje i dr.
Poreklo voska
u košnicama u
organskom pčelarstvu
uslovima,
Najveću brigu pčelarima koji
u pčelinje društvo u toku voćne
ulaze
u
proces
organskog
zamena
starog
zadaje
saća
organ-
skim voskom u košnici. Zbog
permanentnog
korišćenja
hemijsko-sintetičkih
akaricida
u borbi protiv varoe štetne
rezidue
zaostaju
u
vosku
i
nakon nekog vremena migriraju iz voska u med. Po pravilu
vosak u organskom pčelinjaku
treba da potiče iz organskih
proizvodnih jedinica. Ako se
nabavlja u vidu organskih satnih
osnova na tržištu njegova cena
je izuzetno visoka u poređenju
sa cenom za konvencionalne
satne osnove. Međutim, u određenim
slučajevima
pčelarima
je data mogućnost da koriste
pčelinji
vosak
iz
konvencio-
nalne proizvodnje i to ako na
tržištu nema pčelinjeg voska iz
organske proizvodnje, uz dokaz
da konvencionalni vosak nije
kontaminiran supstancama koje
nisu odobrene za organsku proizvodnju i pod uslovom da potiče
od voštano mednih poklopčića.
Postupak zamene starog saća
sa satnim osnovama iz organske
proizvodnje može trajati duže
od jedne godine (period konverzije u organskom pčelarstvu
traje
jednu
procesa
godinu).
zamene
pčelinjeg
cima i dr. Najbolje je da se
sertifikacije
pčelarstva
jačinom
društva, apitehničkim postup-
Dužina
organskim
voskom uslovljena je pašnim
organske satne osnove ubacuju
paše kada pčele grade radilične
ćelije pravilnog oblika. U slučaju
hladnog i kišovitog proleća, kada
izostane priliv prirodne hrane u
košnici, izgradnja dodatih organskih satnih osnova ide veoma
sporo i uglavnom je razlog da
se period konverzije produži
na više od jedne godine. Bez
obzira na tip košnice koji se
koristi, mora se voditi računa
da se usled previše brzog dodavanja satnih osnova u proleće i
želje da se što pre one izgrade
ne izazove prehlada pčelinjeg
legla i stagnacija u razvoju pčelinjeg društva. Dodate ramove
sa
organskim
satnim
osno-
vama najbolje je jasno obeležiti utiskivanjem vrelog žiga u
osnovu rama, tako da ne dodje
do greške u procesu zamene
voska. Za ožičavanje ramova
treba
koristiti
prohromsku
žicu jer je ona dugotrajnija i ne
izaziva kontaminaciju pčelinjih
proizvoda kao što ta mogućnost
postoji ako koristimo pocinkovanu žicu. Postoji i nepogodnost
jer je skuplja u odnosu na pocinkovanu žicu, ali sagledavajući
njene prednosti treba nastojati
da se ona ustali u upotrebi na
organskom pčelinjaku.
54
Izbor košnica u
organskom pčelarstvu
košnica u pogledu organskog
tnog prenosa štetnih rezidua
pčelarstva imaju svoje specifič-
sadržanog u saću iz jednog u
Košnice treba da budu naprav-
nosti koje mogu biti opredelju-
drugi deo košnice. Ramovi u
juće za pčelara sa kojim tipom da
plodištu su dovoljno duboki da
krene u organsku proizvodnju.
na njima pčele naprave solidnu
Za LR košnicu se kaže da je ona
mednu kapu, tako da matica
namenjena
intenzivnom
nerado prelazi u medište i neki
načinu pčelarenja. Ista dimen-
pčelari i ne koriste matičnu
zija nastavaka (tela) i ramova
rešetku.
ljene od prirodnih materijala koji
ne mogu da dovedu do zagađenja životne sredine ili pčelinjih proizvoda. U njima se mogu
koristiti samo prirodni materijali
kao što su propolis, vosak, biljna
ulja, osim kada je upotreba
drugih
proizvoda
neophodna
radi sprečavanja bolesti i vete-
-
Provided
by
the
European
Union
rinarskog lečenja. Uglavnom se
B e e
daske se prostor u DB plodištu
može suziti ili proširiti prema
žaja nastavaka ili ramova naro-
potrebi i proceni razvoja pčeli-
čito je prisutna u proleće kada
njeg društva. Medišno saće iz DB
se želi pospešiti razvoj pčelinje
kiseline u borbi protiv grinje
u obzir da se premeštanjem
varoe i preparati na biljnoj bazi.
okvira iz jednog u drugi nastavak
Spoljna površina košnice štiti
vrši prenošenje i supstanci koje
bojom
napravljenom
od
prirodnih komponenti i ne sme
da sadrži štetne materije koje bi
kontaminirale životnu sredinu
ili pčelinje proizvode. Ove boje
su uglavnom na vodenoj bazi
i poseduju deklaraciju da ih je
moguće upotrebiti u ekološkoj
proizvodnji, tako da ne predstavljaju rizik za zagađenje životne
sredine ili proizvoda. Košnice
koje su već korišćene mogu se
koristiti u osnivanju organskog
pčelinjaka i mogu se reparirati
u skladu sa napred navedenim
košnice može se obaviti temperaturnim tretmanom (otvorenim
plamenom, vrelom vodom) ili
pregradne
u njima omogućavaju rotaciju
zajednice. Međutim, treba uzeti
se
Pomoću
istih. Ova operacija izmene polo-
u košnici primenjuju organske
pravilima. Čišćenje i dezinfekcija
Pa n o n i an
vrlo
su se uglavnom zadržale u vosku
na ramovima koji su se nalazili u
plodištu, jer se i sredstva protiv
varoe dodaju u tom delu. Zato se
kod LR košnice sa kojima se ulazi
u proces organske proizvodnje
preporučuje pojačana briga da
se sav konvencionalni vosak
sistematski
zameni.
Kod
DB
košnica standardna je upotreba
plodišta u kome je smešteno
12
ramova
(novija
varijanta
sa 10 ramova) i dva polumedišta koji su sezonski deo ove
košnice i dodaju se na plodište
oko sedam dana pred početak
medobranja.
medobranja
Nakon
sezone
polumedišta
se
skidaju i odlažu u magacin. Zbog
košnica po pravilu ne napada
voštani moljac, manje stari i
sporije menja boju. U poluramovima med brže sazreva i
moguće je bolje iskorišćavanje
slabije medonosne paše. Prednost je i što se u polunastavcima
može organizovati proizvodnja
meda u saću. Polunastavak je
manje mase u poređenju sa
nastavcima koji se koriste kod
LR nastavljače i zato lakši za
manipulaciju. Postoje i određeni
nedostaci i to da je ova košnica
teža za selidbu i da nije moguć
rad nastavcima (telima) kao što
je to slučaj kod LR košnice.
Područje gde je
moguće postaviti
pčelinjak u organskoj
proizvodnji
različite dimenzije ramova u
Područje na kome se nalazi
plodištu i polumedištima ovde
„organski pčelinjak“ mora odgo-
Dva dominantna tipa košnica
uglavnom ne dolazi do direk-
varati uslovima organske proi-
u Srbiji su Langstrot Rut (LR) i
tnog mešanja saća iz plodišta i
zvodnje i upisuje se u evidenciju
Dadan Blat (DB) Ova dva tipa
medišta, a zato nema ni direk-
zajedno sa evidencionim brojem
mehaničkim tretmanom.
55
pčelinjih društava. Proizvođač
do glavne paše, a koju u regio-
narednog perioda skladištenja
dostavlja ovlašćenoj organiza-
nalnim uslovima uglavnom čini
nektara ili medljike u košnicu.
ciji mapu sa spiskom lokacija
bagrem. Iz tih razloga treba se
U
na kojima se nalaze košnice. Za
pripremiti za selidbu pčelinjih
moguće je hraniti pčele medom,
postavljanje pčelinjaka u organ-
društava na više lokaliteta, s tim
šećernim sirupom ili šećerom iz
skoj proizvodnji treba izabrati
da se ispuni uslov da svi novi
organske proizvodnje i tokom
one
lokaliteti
dugotrajnih vanrednih vremen-
lokacije
koje
pčelama
obezbeđuju dobru nektarsku i
polensku pašu. Pčelinja društva
u organskoj proizvodnji treba
postavljati tako da u opsegu
od 3 km od lokacije pčelinjaka,
izvori nektara i polena potiču od
Provided
by
the
European
Union
biljaka iz organske proizvodnje
ili prirodne samonikle vegetacije
i biljaka iz konvencionalne proizvodnje koje su tretirane sredstvima dozvoljenim u organskoj proizvodnji i na dovoljnoj
udaljenosti od izvora koji mogu
da dovedu
do kontaminacije
pčelinjih proizvoda i da ugroze
zdravlje pčela.
Veliki izazov za pčelare koji
krenu u organsko pčelarstvo
predstavlja izbor odgovarajuće
lokacije sa dobrom medonosnom
pašom.
Sagledavajući
zahteve organskog pčelarstva
u prvoj godini treba nasto-
B e e
ispunjavati
skih
Takođe, je neophodno da se
okolnosti koje onemogućavaju
kontrolor iz odabrane kontrolne
proizvodnju nektara ili medljike,
organizacije na vreme upozna
a u cilju održavanja ili ponovnog
sa planovima selidbe i da ima
uspostavljanja organske proi-
uvid u uslove koji vladaju na
zvodnje. Proizvođač evidentira
lokacijama gde će se pčelinjak
preseliti.
Područja nacionalnih parkova
i zaštićenih prirodnih dobara
u Srbiji su pogodni lokaliteti
za bavljenje organskim pčelarstvom, jer su ove zone već ispitane i zaštićene od degradacije. Postoje i brojni lokaliteti,
posebno u brdsko planinskim
delu zemlje, koji su zbog poljoprivrede koja je u duhu tradicionalnih vrednosti i bez intenzivne
primene
hemijsko
sintetiških
materija u zaštiti useva, pogodni
za organsko pčelarenje.
nepogoda
pčelarstvu
uslove za organsko pčelarstvo.
ili
vanrednih
podatke o ishrani pčela (vrstu
i
količinu
proizvoda,
datum
primene i košnice u kojima je
korišćen
proizvod).
Uzimajući
u obzir da je cena kilograma
šećera iz organske proizvodnje
više puta skuplji od konzumnog
šećera, pčelarima se u organskoj
proizvodnji ne isplati ova vrsta
prehrane pčela. Zato se vrlo
dobro može iskoristiti manipulacija sa polunastavkom. Primer
u praksi predstavlja g-din Zoran
Radosavljević pčelar sa najvećim
brojem košnica u Srbiji (1400
društava) od kojih je 280 u
sistemu organskog pčelarstva.
U slučaju nedostatka hrane vrši
jati da se, ako to prirodni
Ishrana i pojenje pčela
se dodavanje polunastavka sa
U uslovima organskog pčela-
pčele ne trpe med ispod sebe
renja pčele se mogu hraniti
one ga prenose i smeštaju u
medom,
sirupom
plodišne ramove praveći tako
maslačka preko odlične voćne
ili šećerom iz organske proi-
solidnu mednu kapu za zimo-
paše. Osim potrebe medonosne
zvodnje ako je njihov opstanak
vanje. U proleće se stimulativna
paše da bi se uspešno zamenio
ugrožen
vremenskih
prihrana ne može vršiti šećernim
konvencionalni
uslovi
dozvole,
zameni
što
više konvencionalnog voska u
Pa n o n i an
moraju
organskom
košnici. Ovo iziskuje odličnu
prolećnu pašu počev od drena,
leske,
vrbe,
mrtve
koprive,
šećernim
usled
medom ispod plodišta i pošto
uslova, i to samo u periodu
sirupom spravljenim od konzu-
i polen su nam neophodni za
između
ekstrakcije
mnog šečera iz trgovine. Zato se
uspešan razvoj pčelinjeg društva
meda i 15 dana pre početka
ponovo mogu koristiti ramovi sa
vosak,
nektar
poslednje
56
medom iz organske proizvodnje
na kojima ima nešto meda (slika
1), tako što se taj med otvara
pčelarskom viljuškom, a pčele ga
dalje prenose, ili se jednostavno
ovi ramovi dodaju preko zbega
(slika 2) da ih pčele očiste i na taj
način budu stimulisane na bolji
razvoj.
Prevencija i lečenje
pčela
pčelarenja postoji u izboru i
U sistemu organskog pčelar-
tretman protiv grinje Varroa
stva odgajivanje bi trebalo da
se zasniva na izboru vitalnih
i otpornih pčela sa što manje
intervencija čoveka. Potrebno
je
sprovoditi
kontrole
mere
redovne
zdravstvenog
stanja
pčela, redovnoj obnovi voska,
Union
European
the
by
trebaju beležiti sa dodatnim
informacijama
po
potrebi
zaustavljanja zaraze moguće je
uništavanje trutovskog legla.
Biološki metod borbe protiv
srednim plamenom. Ako se i
varoe sastoji se u odstranjivanju
pored
preventivnih
trutovskog legla i postavljanju
mera pčelinja društva razbole
okvira građevnjaka. Na taj način
ili zaraze, treba odmah otpočeti
se
sa njihovim lečenjem i ako je
uništi i pretapanjem saća se
potrebno, izolovati ih u posebne
može dobiti čist vosak.
primene
pčelinjake,
a
pri
njihovom
lečenju mogu se koristiti veteri-
lekova. Ako se za lečenje koriste
Provided
B e e
Pa n o n i an
ulja ili kamfora. Tremani se
je čišćenje pod parom ili nepo-
zvodnja i promet veterinarskih
hemijski sintetizovani alopatski
proizvodi,
pčelinja
tokom perioda
društva
lečenja treba
da budu smeštena u izolovane
pročisnog leta pčele treba navići
i oksalne kiseline kao i mentola,
timola, kamfora i eukaliptusovog
zaraze varoom, a samo radi
sima kojima se uređuju proi-
što ranije u proleće. Nakon
šćenje mravlje, mlečne, sirćetne
fekciji materijala i opreme.
narski lekovi u skladu sa propi-
Postavljanje pojila je neophodno
destructor dozvoljeno je kori-
(primer tabela 1 i 2). U slučaju
dezinfikovati na način kao što
Slika 2. Dodavanje rama sa
otvorenim medom preko
zbega (Radosavljević Z.)
suzbijanje pčelinjih bolesti. Za
zameni matica, redovnoj dezinPčelinjaci se mogu mehanički
Slika 1. Otvaranje mednih
poklopaca u cilju stimulacije
pčela (Radosavljević Z.)
primeni sredstava i metoda za
pčelinjake i sav vosak
treba
zameniti voskom koji je dobijen
iz organske proizvodnje, posle
čega ta pčelinja društva treba
uključiti u jednogodišnji period
konverzije, osim ako se u lečenju
koriste dozvoljeni proizvodi.
Ako
određeni
se
procenat
uporede
namenjene
varoe
preopruke
konvencionalnom
tretmanu protiv varoe i onih u
organskom pčelarstvu može se
zaključiti da postoje velike sličnosti jer se i u jednom i drugom
prilazu
organskih
oksalne
ohrabruje
kiselina,
kiseline
u
primena
naročito
zimskom
periodu i ovaj način borbe protiv
varoe je u velikoj primeni na
pčelinjacima u Srbiji.
Nedostatak u borbi protiv varoe
u organskom pčelarstvu predstavlja visoka cena preparata
koji imaju predznak ekoloških
(pravljenih uglavnom na bazi
da koriste kontrolisane izvore
Najveća razlika između konven-
timola) i koji ako nisu regre-
pijaće vode.
cionalnog i organskog načina
sirani od strane države teško
57
Tabela 1. Bolesti pčela/štetočina – tretman
Pčelar:
Jedinstveni kod:
Br.
košnice
Datum
Bolesti/
šteto čine
Naziv
medikamenta
Aktivna
sup stanca
Doza
Period
trajanja
tretmana
Primena*
Trajanje karence
* Način primene npr. isparivač i dr..
Tabela 2. Izveštaj o nabavci medikamenta
-
Provided
by
the
European
Union
Datum
Račun br.
B e e
Završetak tretmana
mogu naći pravu primenu na
jala koji ne mogu da dovedu do
košnica,
organskim ili konvencionalnim
kontaminacije životne sredine
sa 51 do 100 košnica i »profe-
pčelinjacima. Biološka metoda je
ili pčelinjih proizvoda. Za skladi-
sionalne« pčelare sa preko 100
limitirane efikasnosti i sa druge
štenje meda, zbog visokih mate-
košnica. U kalkulaciji isplativosti
strane traži dosta vremena da bi
rijalnih izdataka za prohromsku
bavljenja
se sprovela na pčelinjacima.
ambalažu, daleko je jeftinije
stvom treba uzeti u obzir da
korišćenje
su prinosi manji u poredjenju
Proces centrifugiranja
i ambalažiranja meda
Ekstrakcija,
tj.
centrifugiranje
meda, se ne može vršiti iz saća u
plastične
amba-
ekstrakcije ne mogu se koristiti
zvodnjom. Ukoliko se stacio-
može skladištiti hrana. Za mala
narno pčelari može se očekivati
pakovanja
uglavnom samo jedna glavna
neprevaziđena
je
se pozicioniranjem pčelinjaka
Na
(datum vrcanja, vrsta meda, količina i sl.).
proi-
paša, mada ima primera da
staklena ambalaža.
zetim merama prilikom vađenja,
proizvoda, kao i o vrcanju meda
konvencionalnom
pčelar-
adekvatna potvrda da se u nju
da evidentira podatke o predu-
odbijanje insekata. Pčelar treba
organskom
sa
Isplativost bavljenja
organskim
pčelarstvom
hemijska sintetička sredstva za
»poluprofesionalne«
laže ali za nju treba da postoji
kome se nalazi leglo, a prilikom
prerade i skladištenja pčelinjih
Pa n o n i an
Početak tretmana
osnovu
reprezentativnog
istraživanja u studiji »Analiza
potencijala razvoja organskog
pčelarstva u Nišavskom i Pirot-
mogu koristiti i dve glavne
paše ali je ovo ipak ređi slučaj.
Takođe, u praksi postoji slučaj
da pčelar u organskom pčelarenju ostvaruje iste prinose kao
i kod konvencionalnog pčelarenja zahvljujući selidbi i dobro
odabranim lokalitetima.
skom okrugu« radi respekta-
Autori studije su u obzir uzeli da
Oprema za otklapanje, centri-
bilnijeg proračuna, pčelari su
se ostvaruju prinosi za oko 20%
fugiranje, kao i prateća oprema
podeljeni
kategorije
manji od uobičajenih u konven-
i posude za čuvanje i ambala-
na »amaterske« pčelare do 20
cionalnom pčelarenju da bi se
žiranje treba da je od materi-
košnica, »male« sa 21 do 50
što realnije prikazale moguć-
u
četiri
58
Tabela 3. Ukupni prihodi i rashodi pčelara koji se bave organskom proizvodnjom, na godišnjem nivou, po
intervalnim grupama (u RSD) (Ševarlić i sar., 2014)
Broj košnica
u pčelinjaku
(grupa)
Prihodi
Rashodi – prema
konvencionalnoj
proizvodnji
Procenjeni
troškovi
sertifikacije
Procenjeni troškovi
zamene satnih
osnova
Ukupni rashodi
Razlika
(prihodirashodi)
Do 20
97.597
50.892
60.000
21.600
132.492
-34.895
21 do 50
340.718
108.199
70.000
64.800
242.999
97.720
51 do 100
711.147
196.938
80.000
126.000
402.938
308.209
Preko 100
1.483.194
472.868
90.000
275.400
838.268
644.926
*1€=119,51 dinara
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
nosti.
Pa n o n i an
organske
grupne
sertifikacije.
proizvodnje je cena proizvoda
Specifičnost
ostalim
grupama
koja može biti za 10-20% veća
ekonomski je opravdano baviti
od konvencionalnog proizvoda.
se organskim pčelarstvom.
U
svim
(tabela
3)
Da bi se organski med plasirao
po višoj ceni mora se raditi na
razvoju ovog tržišta i na stvaranju potrošača koji su spremni
Postoje
da plate odgovarajuću cenu za
predispozicije
ovaj proizvod. U kalkulaciji prika-
pčelarskoj
zanoj u tabeli 3 pretpostavljena
za razvoj organskog pčelarstva.
je viša cena organskog meda za
Velike površine pod samoniklom
10%.
florom i potencijal u medono-
troškovi na bazi procena anketiranih pčelara, a koji su pretpostavljeni na bazi konvencionalnog pčelarstva. Ovome su
pridodati i troškovi sertifikacije
koji značajno doprinose povećanju ukupnih rashoda i predstavljaju
jedan
od
osnovnih
razloga
vežih
rashoda
od
prihoda u grupi pčelara do 20
neophodne
i
prirodne
kapaciteti
proizvodnoj
u
praksi
snoj pčeli koja odlično koristi
pašne uslove uz odgovarajuće
apitehničke mere, treba iskoristiti za angažovanje u proizvodnji organskog meda.
Treba
uzeti
u
obzir
da
je
organska proizvodnja zahtevna,
jer od pčelara traži izmene u
tehnologiji pčelarenja i finansijska ulaganja u proizvodnji i
sertifikaciji.
košnica. Međutim, ova grupa
Međutim, na kraju se dobija
pčelara može smanjiti rashode
prepoznatljiv
ako
proizvod
sa
bi
troškove
sertifikacije
dodatnom vrednošću i povere-
podelila
ulaskom
u
njem od strane potrošača a koji
proces
kacije i metodama za dobijanje
organskih proizvoda.
Literatura
Zaključak
U obračun su uračunati i drugi
je garantovan sistemom sertifi-
Baranski, M., Srednicka-Tober, D.,
Volakakis, et al. (2014): Higher
antioxidant concentrations and less
cadmium and pesticide residues in
organically-grown crops: a systematic literature review and metaanalyses. British Journal of Nutrition, 1-18.
CBI, Trends and segments for honey
(2011): 1-5.
European Commission DG Agriculture
and Rural Development; Evaluation of measures for the apiculture
sector (2013): 1-172.
Garibay, S., Ganz, P., Vandame, R.,
Broeker U., Bogdanov S. (2011):
Organic beekeeping: Opportunities and Risks. In The World of
Organic Agriculture, Statistics and
Emerging Trends IFOAM and FIBL:
94-101.
Jansen, B., Schaer, B. (2012): A
glimpse on organic markets in
Eastern Europe. Biofach. http://
orgprints.org/22345/7/gauvrit-schaer-2013-biofach.pdf
59
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Nedić N., Mathew Francis R., Stanisavljević Lj., Pihler I., Kezić N.,
Bendixen C., Kryger P. (2104):
Detecting population admixture
in honey bees of Serbia. Journal
of Apicultural Research 53 (2):
303-313.
Ševarlić M., Nedić N., Nikolić M., Aćić
S., Spasojević V., Ilić N., Vasiljević
Z., Radojević B. (2014): Projekat
„Pčelarstvo kao alternativa nezaposlenosti i stabilna osnova za
održivi razvoj u pograničnom
bugarsko-srpskom regionu“, koji
se kofinansira od strane Evropske
unije (EU) preko IPA Cross-border
programa, studija Analiza potencijala razvoja organskog pčelarstva
u Nišavskom i Pirotskom okrugu;
izradili članovi tima Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara
Srbije (SPITS) (materijal u pripremi
za štampu i objavljivanje).
Pravilnik o kontroli i sertifikaciji u
organskoj proizvodnji i metodama
organske proizvodnje (Sl. glasnik
RS br. 48/11).
Report 0593; Report from the Commission to the European Parliament
and the Council on the Implementation of the Measures Concerning
the Apiculture Sector of Council
Regulation (EC) No 1234/2007
(2013): 1-11.
Zakon o organskoj proizvodnji (Sl.
glasnik RS 30/10)
MEDONOSNE PAŠE NA
PODRUČJU HRVATSKE
60
Dragan Bubalo
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i
specijalnu zoologiju, Svetošimunska cesta 25, 10000. Zagreb, e-mail: [email protected]
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
U
meda
medu, dok su sastojine lipovih
nentalnom se klimatu mogu
uz kvalitetnu pasminu pčele,
procesu
nastanka
šuma s područja Virovitičko-po-
razlikovati biljne vrste nizinskog i
zatim čovjeka, koji će proizvod
dravske i Bjelovarsko-bilogorske
gorskog, a u primorskom, medi-
pripremiti za tržište, prirodni je
županije preduvjet proizvodnje
teranskog i submediteranskog
potencijal određenog područja
reprezentativnog lipovog meda.
područja.
od velikog značaja. Tu se prije
Također, niti u jednoj od medi-
svega misli na floristički sastav
teranskih
i vremenske uvjete, koji uvelike
kadulja ne raste na tako velikim
Uvjeti medenja
utječu na varijabilnost meda.
površinama
flori,
Na količinu i kakvoću nektara
Različitosti koje imamo u klima-
kao u našoj jadranskoj regiji.
utječu mnogi čimbenici, koji se
zonalnom
biocenološkom
Osim meda od ljekovite kadulje
mogu podijeliti na unutarnje i
rasporedu predstavljaju jedin-
u mediteranskom je podne-
vanjske.
stveno
blju
i
nacionalno
bogatstvo
koje se u Europi rijetko može
naći. Stoga je za vrednovanje
meda od bitnog značaja lokalitet
koji se povezuje sa specifičnim
florističkim sastavom s kojih
pčele skupljaju nektar ili mednu
rosu. Bioraznolikost medonosnih biljnih svojti iz različitih
klimatsko-zemljopisnih
regija
Hrvatske (Panonska, Gorska i
Jadranska) pruža veliki poten-
zemalja,
u
moguće
ljekovita
nativnoj
proizvesti
med
od drače, vrijesa i vriska, te na
ograničenim lokacijama med od
mandarine, ružmarina i planike.
Osim
proizvodnje
navedenih
nektarnih vrsta meda u Gorskoj
je
regiji
pojedinih
godina
moguće proizvesti crnogorični
medljikovac (medun) od jele i
smreke, te u Panonskoj regiji
bjelogorični od hrasta, vrbe i
još od nekih neutvrđenih biljnih
Unutarnji
(nasljedni)
čimbe-
nici povezani su s anatomskim
svojstvima, kao što su volumen
nektarnog tkiva, veličina nektarija i broj nektarnih puči (Sammataro i sur., 1985). Također na
izlučivanje nektara utječu dob,
spol i dozrelost cvijeta. Tako lipa,
izlučuje dvostruko više nektara
u stadiju razvoja ženskog dijela
cvijeta u odnosu na muški. Kod
jednodomnih biljnih vrsta kod
cijal za proizvodnju specifičnih
vrsta.
i uobičajenih vrsta meda, gdje
Prema Šimiću (1980), u našoj
med od bagrema, lipe i kestena
muški i ženski cvjetovi također
zemlji ima oko 200 do 250 biljnih
spadaju u zastupljenije vrste
mogu postojati razlike. Primjer
vrsta s kojih pčele skupljaju
meda
tržištu.
imamo
nektar. Pored autohtonih u našu
(Cucurbitaceae) gdje ženski cvje-
Područje Krapinsko-zagorske i
su floru unesene i određene
tovi krastavca (Cucumis sativus
Istarske županije predstavljaju
alohtone biljne vrste. Neke su
L.) proizvode 3 do 4 puta više
specifična
na
hrvatskom
područja
obzirom
kojih se na istoj biljci nalaze
u
porodici
bundeve
od njih (bagrem, amorfa, zlato-
nektara od muških cvjetova.
što
šipka) po količinama izlučenog
Međutim,
se i ogleda u prepoznatljivosti
nektara vrlo značajne. U klimat-
dvodomna vrsta i gdje postoje
bagremova meda. Na osnovu
skom pogledu postoje vrlo jasne
ženske i muške biljke situacija je
preliminarnih
istraživanja
razlike između kontinentalnog i
obrnuta. Muške mace proizvode
na
bagremove
područje
sastojine
kod
vrbe
koja
je
Sisačko-moslavačke,
primorskog područja Hrvatske,
više nektara od ženskih. Vršni
Karlovačke i Istarske županije
koje uvjetuju prirodnu raspro-
cvjetovi na stablu lipe izlučuju
prepoznato je po kestenovu
stranjenost biljnih vrsta. U konti-
manje nektara od onih smje-
61
štenih na nižim granama, ali
Insolacija (ozračenost sunčevim
je koncentracija šećera veća u
zrakama) također uvelike utječe
vršnim cvjetovima.
na medonosno bilje jer se samo
Od vanjskih čimbenika na proizvodnju nektara utječu vrijeme i tlo.
Tlo, svojim kemijskim sastavom,
teksturom, temperaturom i kapacitetom za vodu uvelike utječu
na razvoj biljke. Lagana su tla
zračnija i toplija pa u sezoni s
pravilnim rasporedom oborina
pružaju idealne uvjete za rast
biljke. Međutim, njihov kapacitet
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
zadržavanja vode je negativnost u
sušnim sezonama. Teška tla zadržavaju bolje vodu u sušnim godinama, ali zbog slabe propusnosti
u vlažnim godinama može doći
dovoljnom sunčevom energijom
postiže visoka razina fotosinteze, koja posredno utječe na
povećano izlučivanje nektara.
Na medenje utječe i strujanje
zraka, pa gdje su ona stalna i
jaka ni najmedonosnije biljke
ne mede. Suhi i topli vjetrovi
ubrzavaju cvatnju, osuše cvjetove i time skraćuju razdoblje
medenja.
Vjetar
nepovoljno
utječe i na iskorištavanje paše
tako da slab vjetar ometa pčele
u letu, a jači onemogućava
izlijetanje.
do smanjenja temperature i proz-
Navedeni čimbenici djeluju zajed-
račnosti ispod optimalne razine.
nički. Kao optimalni se uvjeti
Na proces izlučivanja nektara
mnogo utječe temperatura i
vlažnost zraka. Najpovoljnijom
se temperaturom smatra da je
noću iznad 10 °C, a danju od
18 do 32 °C. U uvjetima kad je
relativna vlažnost zraka visoka,
izlučivanje je nektara jače, ali
za izlučivanje nektara za većinu
medonoša uzimaju da je temperatura zraka 20 - 30 °C, bez vjetra
i s dovoljno vlažnosti u tlu i zraku.
Svako odstupanje jednog ili više
navedenih čimbenika smanjuje
više ili manje izlučivanje nektara,
dvije nektarije, a skupljeni su u
muške i ženske mace (slika 1).
Dnevni se unos nektara može
kretati od 1 do 2 kg po zajednici.
Vrba iva (S. caprea L.) listopadni je
grm ili malo stablo do 7 m visine.
Žuti muški cvjetovi su skupljeni
u jajaste mace, dok su ženske
mace valjkaste sa sivom osi.
Sve vrbe uglavnom cvatu u
ožujku ili travnju, istovremeno
ili nakon listanja. Cvatnja traje
20-ak dana. Dobro mede i daju
dosta peludi. Ponekad unos
može biti do 15 kg meda. Zanimljive su pčelama što se u rujnu
može pojaviti i medna rosa.
Vrbe su rasprostranjene uz
sve velike rijeke i riječne doline
u Hrvatskoj, rastu uz kanale,
nasipe, na zapuštenim i brežuljkastim
predjelima,
gotovo
svuda. Oko 20.000 hektara
vrbove šume nalaze se u Podunavlju i Podravini, a velike se
površine nalaze u Kopačkom ritu
i Lonjskom polju (Bučar, 2008).
a time i prinosa meda.
s manjim sadržajem šećera,
dok je u obrnutoj situaciji izlučivanje slabije, ali je koncentracija
šećera
viša.
Razlog
tomu je higroskopnost šećera
u nektaru. Nektar upija više
vlage iz zasićene atmosfere
nego iz suhog zraka. Poglavito
se to odnosi na otvorene cvjetove kod kojih je nektar izložen.
Medenju većini biljaka odgovara vlažnost zraka od 60 do 80
%, a tla od 50 do 60 %.
Kronološki slijed
medonosnih paša u
nizinskom području
Hrvatske
Ranoproljetne medonosne paše
Vrbova paša
Bijela vrba (Salix alba L.) je oko
25 m visoko listopadno stablo.
Dvodomna je vrsta. Cvjetovi su
zlatnožute boje, pri osnovi imaju
Slika 1. Vrba
62
Paša na uljanoj repici
Uljana repica (Brassica napus
L. var. oleifera DC.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta
biljka. Cvjetovi su dvospolni,
svijetložute boje (slika 2). Vrlo
je značajna medonosna biljna
vrsta i mnogo doprinosi razvoju
pčelinje zajednice. Prva je paša s
koje pčele mogu skupiti znatne
količine, kako nektara, tako i
peludi. Cvate oko 20 dana. Po
hektaru se količina meda kreće
zajednice mogu skupiti dnevno i
do 5 kg nektara.
razdoblja, oštri pad tempera-
bez premca mu pripada prvo
ture nije tako štetan. Sljedeće
mjesto. Jake zajednice mogu
se štete od mraza mogu dogo-
skupiti po 50 kg nektara, a nisu
diti kad su se pupovi otvorili i
rijetki unosi 10–20 kg nektara
pojavili prvi cvatovi. Zbog toga je
dnevno.
prinos
važno da pčelari prate bagrem
kreće od 20, iznimno u dobrim
Prosječni
se
u šumi odmah nakon pupanja.
godinama do 40 kg meda po
Ako su mali grozdasti cvatovi
košnici (Šimić, 1980).
vidljivi u pupovima, moguće je
Dobra se paša na bagremu
očekuje ako je krajem prethodne i u proljeću iste godine
tlo primilo dovoljno oborina.
Najpovoljniji uvjeti za pašu su
umjerena vlažnost, naoblaka i
bez vjetra u vrijeme cvatnje, te
temperature iznad 25 °C. Hladni,
sjeverni
vjetrovi
uzrokuju
smanjenje izlučivanja nektara,
sušeći
cvjetove,
dok
južni
vjetrovi, donoseći topao i vlažan
očekivati dobru pašu. U slučaju
da su pupovi smrznuli, sekundarni će pupovi potjerati nakon
listanja i neće osigurati dovoljno
nektara za pčele. Ako pčelari
prate sastojine bagrema samo
nakon cvatnje neće uočiti ove
razlike. Najznačajnije se sastojine bagrema nalaze u Hrvatskom
Zagorju,
unutrašnjosti
Istre, Moslavini, Banovini, Samoborskom gorju, Bilogori, Podravini i stepskoj ravnici Slavonije.
zrak povoljno utječu na njegovo
the
by
Provided
B e e
Pa n o n i an
vaju cvjetni pupovi. Nakon ovog
tople noći (oko 15 °C) i dnevne
European
Union
od 40 do 200 kg. Jake pčelinje
Prema količinama nektara koje
se mogu skupiti s bagrema
izlučivanje. Na pašu bagrema
Slika 2. Uljana repica
značajno utječu vremenski uvjeti
prethodne
godine.
Vrijeme
u ljeti utječe na broj i kvaliProljetne medonosne paše
Bagremova paša
tetu pupova sljedeće godine, a
jesensko vrijeme određuje da
li će se pupovi moći dovoljno
razviti i oduprijeti se zimskim
Slika 3. Bagrem
Obični bagrem (Robinia pseu-
mrazovima.
doacacia L.) je do 25 m visoko
mrazovi mogu značajno sprije-
stablo s glatkim, lomljivim i trno-
čiti ili čak dokrajčiti izlučivanje
vitim granama i dosta rijetkom
nektara. Ipak, najopasniji mara-
Amorfa, bagremac, čivitnjača,
krošnjom. Počinje cvjetati prije
zovi su oni prije pupanja, koji
(Amorpha fruticosa L.) je grm do
listanja. Bijeli, mirisavi cvjetovi
se uvijek poklapaju s cvatnjom
3 (5) m visine. Cvjetovi su tamno-
razvijaju se sredinom svibnja, a
marelice. Mraz u tom razdoblju,
ljubičasti, skupljeni u uspravne,
skupljeni su u viseće, 10-20 cm
utječe na pokretanje sokova, te
7-15 cm duge, vršne grozdaste
duge grozdove (slika 3). Cvatnja
može uzrokovati stvarne štete
cvatove (slika 4). Cvate početkom
traje oko 10–15 dana.
jer se u tom razdoblju smrza-
lipnja (odmah iza bagrema), a
Kasni
proljetni
Paša na amorfi
63
cvatnja traje oko 15 do 20 dana.
lipe, a cvatnja traje 15 do 20
hranivima. Primijećeno je da
Pčele s nje skupljaju nektar, ali
dana. Potencijal se meda kreće
nektariji izlučuju nektar tijekom
što je najvažnije ova biljka daje
od 600 do 1.000 kg po hektaru.
cijelog dana, ali se obilnije izlu-
i puno kvalitetne peludi. Raste
na vlažnim staništima i šumama
pored rijeka. U Hrvatskoj je ima
dosta uz rijeku Odru i Savu (od
Novske do Okučana, od Jasenovca do Stare Gradiške te u
Spačvanskom bazenu).
Srebrnolisna
lipa
(T.
tomen-
tosa Moench) je stablo do 30 m
visine. Cvate kasnije i od sitnolisne lipe. Prema literaturnim
podacima
najveći
se
prinosi
meda mogu ostvariti u sastojinama srebrnolisne lipe, te se
kreću od 560 pa do čak 1.200 kg
čivanje događa u ranim jutarnjim satima, počevši od 6:00 pa
do 7:00. U Hrvatskoj su najznačajnija staništa na potezu od
Daruvara do Virovitice. Također,
rasprostranjena je na području
unutrašnjosti Istre, Gorskoj regiji
te području Karlovačke županije.
po hektaru.
Kestenova paša
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
Pitomi kesten (Castanea sativa
Mill.) jednodomna je vrsta s
bujnom krošnjom i visine 20-30
m. Muški su cvjetovi po 2-3
Slika 4. Amorfa
skupljeni u dihazije (vrsta cvata)
koji tvore uspravne, 10-30 cm
duge klasove (slika 6), a pri
Ljetne medonosne
paše
Slika 5. Lipa
Lipova paša
Sa svih vrsta lipa pčele skupljaju
Velelisna lipa (Tilia platyphyllos
manje
Scop.) listopadno je stablo do 40
moguća pojava medne rose
m visoko sa širokom krošnjom.
u svibnju i lipnju. Medenje je
Cvatovi su viseći i s manjim
brojem, tj. većinom 2-3 bijeložutih mirisavih cvjetova (slika
5). Mogući prinosi meda koji se
mogu ostvariti kreću se od 250
njihovoj se osnovi nalaze ženski
velike količine nektara i nešto
peludi.
Također
je
lipe pojedinih godina sporno,
a pogoduju joj staništa u kotlinama.
Također
su
potrebni
topli dani s dovoljno vlage u
cvjetovi.
S
muških
cvjetova
pčele skupljaju obilje peludi, a
sa ženskih nektar. Najprije daje
pelud, a za 5 dana počinje izlučivati i nektar. Cvatnja pojedinog
stabla traje 10 dana, a kako sva
ne počinju cvasti istovremeno
cvatnja se produži na 20 dana.
Izlučivanje
nektara
započinje
pri 20 oC i za vrijeme sunčana
zraku, kao i dovoljno oborina
vremena te traje do prestanka
od srpnja do rujna prethodne
jutarnje
Sitnolisna lipa (T. cordata Ehrh.)
godine. Tlo je također jedan od
značajnog izlučivanja nektara i
je niže stablo (25-30 m) u odnosu
važnijih čimbenika koji utječe
samim time jake paše je oblačno
na krupnolisnu lipu, sa širokom i
na medenje lipe. Općenito, lipe
vrijeme s visokom relativnom
gusto razgranjenom, duguljasto
koje se nalaze na pjeskovitim
vlažnošću zraka i temperatu-
jajastom krošnjom. U cvatu je
tlima izlučuju manje nektara u
rama od 22 do 28oC. Kiša je vrlo
veći broj žućkastozelenih cvje-
odnosu na lipe koje rastu na
štetna za medenje jer značajno
tova, većinom 5-7. Cvate 14
zbijenijim tlima s dovoljno vlage
ispire nektar s cvjetova. Koli-
dana kasnije od krupnolisne
u tlu i samim time bogatijim na
čina meda, ovisno o godini,
do 800 kg po hektaru.
rose.
Preduvjeti
oscilira između 50 do 500 kg po
hektaru, a po košnici od 15 do
25 kg. Među svim biljkama zanimljivim za pčele s kestena pčele
mogu skupiti najveće količine
peludi, čak i do 15 kg. U lipnju je
također moguća pojava medne
rose. Uspijeva na izrazito kiselim
tlima. Najznačajnije se sastojine
nalaze na Zrinskoj i Petrovoj
gori. Također ga ima u okolini
Karlovca, Hrvatskom Zagorju,
na Zagrebačkoj gori i u Požeškoj
kotlini, te na izoliranim područjima u Istri (Oprtalj, Pazin) i kvarnerskom dijelu Istre (Lovran).
Ukupna površina kestenovih
šuma u Hrvatskoj iznosi 27.000
ha. Šume u kojima je kesten
glavna drvenasta vrsta rasprostiru se na 15.000 ha, od čega je
oko 53% površina u državnom, a
47% u privatnom vlasništvu. Na
12.000 ha nalaze se kitnjakove,
bukove i grabove šume u kojima
kesten sudjeluje kao sporedna
dlakavom manje ili više drvenastom
stabljikom.
Cvjetovi
su skupljeni u velike pognute
Paša na metvici
Vodena metvica (Mentha aqua-
i sastavljene od 600 do 1.200
tica L.) je trajnica visoka 20-80
cvjetova
cm. Svijetloljubičasti ili svijetloru-
su
(slika
središnji
7).
U
cvjetovi
glavici
cjevasti
i plodni, a obodni jezičasti i
neplodni. Cvate od srpnja do
kolovoza., a cvatnja traje oko
20 dana i pogoduje joj lijepo
vrijeme s dosta vlage u zraku.
žičasti cvjetovi skupljeni su u
prividne pršljene koji tvore vršni
glavičasti cvat (slika 8), a razvijaju se od srpnja do listopada.
Mirisna metvica (M. pulegium L)
Medi najbolje ujutro, poslije
je trajnica iz koje iz višegodišnjeg
podne slabije, a pred večer se
korijena izraste po više zelja-
medenje nastavlja. Na količinu
stih stabljika do 50 cm visokih.
izlučenog
U gornjoj polovici stabljike, u
nektara
ne
utječe
samo genetska pozadina kulti-
pazušcima
vara i hibrida suncokreta nego i
su plavi ili ljubičasti cvjetovi u
klimatski uvjeti. Količina šećera
obliku pršljenastih cvati (slika
u izlučenom nektaru velikim
dijelom ovisi o temperaturi i
relativnoj vlažnosti zraka. Osim
vremena,
ishrana
i
količina
vode u tlu također utječe na
izlučivanje nektara i koncentraciju šećera kod hibrida, koji
by
vrsta (Bučar, 2008).
Kasno ljetne medonosne paše
glavice promjera 7,7-35,5 cm
se mogu mijenjati ne samo
Provided
the
European
Union
64
unutar hibrida. Prosječno se sa
listova,
smješteni
9). Kao i prethodna vrsta cvijeta
od srpnja do listopada. Cvatnja
traje oko 20 do 30 dana. Prinosi
se po zajednici kreću od 10 do
15 kg meda. Dobrom se pašom
smatra kad pčele sakupe jedno
vrcanje i osiguraju si zimnicu.
između područja sjetve već i
suncokreta može izvrcati oko 25
Pa n o n i an
B e e
-
do 35 kg meda.
Slika 6. Pitomi kesten
Suncokretova paša
Suncokret (Helianthus annuus
L.)
jednogodišnja
biljka
s
visokom,
čvrstom,
je
Slika 7. Suncokret
zeljasta
1-2,5
uspravnom,
m
grubo
Slika 8. Vodena metvica
65
Osim u Lonjskom polju najveće
jer daje obilje nektara i peluda
nosti zraka i aktivnosti nekatrija.
površine metvice nalaze se u
krajem ljeta. Prosječni se prinos
Nektariji kod bršljana svrstani su
Mokrom polju kod Novske, na
meda po zajednici kreće od 11
u nekatrije otvorena tipa te se
Kamarama i Mramorskom polju
do 16 kg.
nektar brzo suši i kristalizira.
ispod Rajića i Okučana.
Kronološki slijed
medonosnih paša u
primorskom području
Hrvatske
Ranoproljetne medonosne
paše
Slika 10. Zlatošipka
Union
koja može dostići visinu i do 30
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
Bršljanova paša
European
Ružmarinova paša
Ružmarin (Rosmarinus officinalis
Bršljan (Hedera helix L.) drvenasta,
Slika 9. Mirisna metvica
(Solidago
adventivnim («zračnim») korijenjem za podlogu. Cvjetovi su
gigantea
Aiton). Podrijetlom je iz Sjeverne
Amerike.
Od
penjačica
m. Pri penjanju se pričvršćuje
Paša na zlatošipki
Zlatošipka
vazdazelena
zlatošipki
ova
je biljna vrsta najveća, može
narasti i do 2 m. U gornjem
se dijelu nalaze žute cvjetne
sitni, žućkastozeleni, složeni u
guste štitaste cvatove koji obično
tvore veće grozdove (slika 11).
Cvate od rujna do studenoga.
Pčele ga masovno posjećuju
zbog nektara i peludi. Glavnina
L.) vazdazeleni je grm sa šibastim ograncima, koji naraste do
2 m visoko. Cvjetovi su ljubičastomodri, rijetko kada bijeli, oko
1 cm dugi smješteni u prividnim
pršljenima
(slika
12).
Cvate
uglavnom od rujna, pa do svibnja,
iako ga tu i tamo možemo naći u
cvatu tijekom cijele godine. Količina se izlučenog nektara dnevno
po cvijetu kreće od 0,8 do 1,1 mg
s koncentracijom šećera od 24,7
do 38,4 % (Ricciardelli D’ Albore,
se bršljanova nektara sastoji
1988). Spada u red vrlo medo-
od glukoze no sadrži fruktozu
nosnih biljaka (> 500 kg/ha),
i saharozu. Sadržaj se šećera
dok kao izvor peludi nije toliko
vlagu u tlu i temperaturu zraka,
kreće u širokom rasponu od 25
značajna. Pojedinih godina, zbog
te za dobru nektarnu pašu
do 81 %, ovisno o relativnoj vlaž-
oštre zime na otocima, procvate
glavice koje tvore veliku piramidalnu metlicu (slika 10). Naime,
ova je biljna vrsta osjetljiva na
zahtjeva temperaturu od 25
početkom ožujka, pa ako se
do 26 oC a najveće se količine
ustali lijepo vrijeme, mogu se
nektara očekuju pri tempera-
ostvariti veći prinosi nego u
turi od 30 oC. Ako se ovi uvjeti
jesen. Cvatnja u proljeće traje
poklope pčele si mogu osigurati
preko 40 dana, no pašu najčešće
zimnicu i također pčelaru osigu-
ometaju vjetrovi te je zbog toga
rati dodatno vrcanje. Veoma
je značajna medonosna biljka
Slika 11. Bršljan
ružmarinova paša dobra, ali vrlo
nesigurna.
66
Najviše ga ima na otocima Visu,
Proljetne medonosne paše
Otranta, ali je središte njezine
Hvaru, Šćedru, Šolti, Korčuli,
Kaduljina paša
rasprostranjenosti
toku Pelješcu, zatim na otoku
Ljekovita kadulja (Salvia offi-
primorja od otoka Krka i Cresa
Žirju, Dugom otoku i Olibu. U
cinalis L.). Vazdazeleni je grm
na sjeveru do planine Biokova
Istri ga ima oko Limskog kanala
s
na jugu.
(Šimić, 1980).
visokim do 70 cm. Dvousnati,
Lastovu i djelomično na poluo-
četverobridnim
u prvom redu na dio Hrvatskog
stabljikama
ljubičasti cvjetovi skupljeni su
Vrijesova paša
Veliki vrijes (Erica arborea L.)
je vazdazeleni, do 4 m visoki
grm. Cvjetovi su bijeli (slika
13) i mirisavi, a pojavljuju se
obično u ožujku. Pčelama pruža,
kako nektarnu, tako i značajnu
peludnu
pašu.
Pojedinih
se
godina može izvrcati do 20 kg
meda po košnici. Kod nas raste
u makijama u priobalju od Istre
do Dubrovačkog primorja i na
većini naših otoka.
Paša na mandarini
prividne klasove (slika 14). Vršni
Mandarina (Citrus unshiu Marc.)
cvat zauzima gotovo polovinu
je vazdazeleno do 3 m visoko
gornjeg dijela stabljike. Prvi se
stablo. Cvjetovi su bijeli, na
cvjetovi otvaraju u donjem dijelu
kratkim stapkama, pojedinačni
cvata i pomiču prema gore. Rana
ili u kratkim grozdovima (slika
kadulja počinje cvjetati koncem
15) i vrlo su mirisavi. Pojava
travnja ili početkom svibnja.
i rast cvjetnih pupova zapo-
Najprije cvate bliže moru, pa se
činje u travnju i svibnju. Cvatnja
pomiče sve dublje u unutraš-
obično počinje u prvim danima
njost prema višim predjelima,
svibnja i traje 16-18 dana. Na
gdje cvatnja završava sredinom
nižim temperaturama cvatnja
lipnja. Utvrđena količina izlu-
počinje kasnije i traje preko
čenog nektara po cvijetu dnevno
30 dana. Najveće izlučivanje
iznosi 3,20 mg s koncentracijom
nektara je pri temperaturi od
šećera od 30,7 % (Ricciardelli D’
28°C i 96 % relativne vlažnosti
Albore, 1988). U povoljnim godi-
zraka. Ako se vrijeme cvatnje
nama kadulja izlučuje velike koli-
odvija u povoljnim klimatskim
čine nektara pa se zato ubraja
uvjetima, prinos meda po pčeli-
među
biljne
njoj zajednici može iznositi i
vrste (200-300 kg/ha). Ljekovita
do 30 kilograma. U povoljnim
je kadulja izraziti predstavnik
godinama manadarina izlučuje
flore krša. Na sjeverozapadu
velike količine nektara pa se
ne prelazi rijeku Soču, a na
zato ubraja među najmedono-
jugoistoku se spušta gotovo do
snije biljne vrste. Obzirom na
Slika 14. Ljekovita kadulja
Slika 15. Mandarina
najmedonosnije
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
u prividne pršljene, a oni u
Slika 12. Ružmarin
ograničeno
Sliika 13. Veliki vrijes
67
izlučivanje nektara svrstana je
Kasno ljetne medonosne paše
je na višim položajima Dinar-
u V. razred (500 kg meda/ha) jer
Vriskova paša
skog krša. Pretežito naseljava
Bijeli vrisak, Primorski vrijesak
1.800 m n.v.
je ustanovljeno da nektariji izlučuju u prosjeku 20 μl nektara,
vjetru izložena mjesta od 200 do
u usporedbi s lucernom koja
(Satureja montana L.) je polugrm
izlučuje 0,8 do 2,4 μl (Vansell i
visine do 40 cm. Cvjetovi su dugi
sur., 1942). Značajne se površine
1 cm. Po 3-7 bijelih cvjetova
(procjena od 2.500 ha) nalaze na
smješteno je u prividne pršljene
potezu Metković-Opuzen-Ploče.
koji tvore prilično gustu metlicu
(slika 17). Vrlo je medonosna
Paša na drači
Drača (Paliurus spina-christi Mill.)
Provided
by
the
European
Union
je bodljikavi listopadni grm oko
3 m visok. Cvjetovi su građeni na
osnovi broja pet, a skupljeni su
paša, ali je zbog česte suše i bure
dosta nesigurna. Cvate u kolovozu i rujnu. Areal se rasprostranjenosti pruža od Hrvatskog
primorja, zaleđa Senja preko
Mnogocvjetni vrijes (E. multiflora
L.) vazdazeleni je polugrm do 1
m visine. Cvjetovi su ružičaste
boje i skupljeni u vršne grozdaste cvatove (slika 19). Cvate
u rujnu i listopadu. Uglavnom je
rasprostranjen na Visu i Hvaru
Like do Dalamatinske zagore.
u sitne zelenkastožute cvatove
smještene u pazušcima listova
(slika 16). Cvate u svibnju i lipnju.
Pčelama je zanimljiva prije svega
zbog nektara, ali s nje mogu
skupiti i ponešto tamnožute
peludi. Dnevni se prinosi kreću
do 3 kg nektara, a u povoljnim
se godinama prinosi kreću od
10 do 15 kg meda po zajednici.
Raste na kamenitim mjestima,
uz putove, u šikarama, među
grmljem, dok je u makiji prilično
rijetka. Kod nas je ima u Istri,
Hrvatskom primorju i Dalmaciji.
Slika 19. Mnogocvjetni vrijes
Slika 17. Bijeli vrisak
Klasoliki vrisak, Planinski vrijesak
(S. subspicata Vis.) polegli je ili
pridignuti polugrm visine 8-20
cm. Po 2-5 ljubičastih cvjetova
nalazi se u gustim prividnim
pršljenima
koji
su
skupljeni
-
poput klasa (slika 18). Zastupljen
Pršljenasti vrijes (E. manipuliflora Salsib.) vazdazeleni je do
1,5 m visoki grm. Cvjetovi su
ružičasti (slika 20). Cvate od
kolovoza do listopada. Pršljenasti i mnogocvjetni vrijes izrazito su medonosne biljne vrste,
tako da se pojedinih godina
mogu ostvariti prinosi od 40
B e e
Pa n o n i an
Vrijesova paša
kg po košnici. Sastavni je dio
makije, a veće se sastojine
nalaze na Braču, Hvaru, Korčuli,
Visu, Stonu, Pelješcu i Dubro-
Slika 16. Drača
vačkom primorju.
Slika 18. Klasoliki vrisak
68
uz smanjenu populaciju pčela u
pčelinjoj zajednici utječu na proizvodnju meda. Kod nas je ima u
Istri i na Lošinju, dok se masovnije pojavljuje na otocima zadarskog arhipelaga, u šibenskome
zaleđu,
na
otocima
Braču,
Hvaru, Visu, Korčuli, na poluo-
Sika 20. Pršljenasti vrijes
toku Pelješcu te u Dubrovačkom
primorju (Šimić, 1980)
Paša na planiki
Planika (Arbutus unedo L.) vazdamože narasti do 10 m visoko.
Bijeli do svijetloružičasti cvjetovi razvijaju se u 5 cm dugim
metličastim
cvatovima
(slika
21). Paša se planike pojavljuje
u dijelu godine (od listopada
do prosinca) kada su uvjeti
medenja izrazito nepovoljni. U
tom su razdoblju niže temperature i izrazito učestali južni
vjetrovi i oborine koje dodatno
Slika 21. Planika
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
zeleni je grm ili niže stablo, koje
Popis literture
Bučar, M. (2008) Medonosne biljke
kontinentalne Hrvatske. Matica
Hrvatska, Petrinja
Ricciardelli D’ Albore, G. (1998) Due
specie officinali di notevole interesse apistico: Rosmarino (Rosmarinus officinalis L.) a Salvia (Salvia
officinalis L.) (Labiatae). L’Ape
Nostra Amica, 4: 18-21
Sammataro, D., Erickson, E.H.Jr.,
Garment, M.B. (1985) Ultrastructure of the sunflower nectary.
Journal Apicultural Research, 24:
150-160
Šimić, F., (1980) Naše medonosno
bilje. Znanje, Zagreb
Vansell, G. H., Watkins, W. G., And
Bishop, R. K. (1942) Orange Nectar
And Pollen In Relation To Bee Activity. Jour. Econ. Ent., 35: 321-323
PRINCIPI DOBRE
PČELARSKE PRAKSE
69
Goran Mirjanić
Poljoprivredni fakultet Banja Luka, BiH, e-mail: [email protected]
Pčelarstvo se može posmatrati
kao jedan lanac u proizvodnji
zdrave hrane za ljudsku populaciju, sa mnoštvo karika. Dovoljno
je da jedna od karika tog lanca,
kao sastavni dio popuca i čitav
proces
proizvodnje
hrane
u
pčelarstvu se zaustavlja, te gubi
na vrijednosti. Da se to ne bi
dešavalo, koristimo se principima dobre pčelarske prakse,
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
koji predstavlja spoj tradicije
i novih tehnoloških saznanja,
a sve u funkciji proizvodnje
zdrave hrane i postizanja visokih
prinosa.
smrti pčelinjih društava;
ili je uopšte nema.
jaka
pčelinja
je i jedan vid samokontrole
od strane pčelara, gdje je sam
pčelar i proizvođač i kontrolor
kvaliteta gotovih pčelinjih proizvoda. Samo na takav način
moguće je izaći slobodno na
tržište i ostvariti profit. Kvalitetnom ishranom čovjek čuva
svoje zdravlje i time prenosi
informacije
mlađoj
populaciji.
Uzroci loše pčelarske prakse su:
1. ne znanje i pretjerano samo-
društva
sa mladim maticama, gdje su
šanse uginuća istih svedene na
saće, grabež). U slučaju pojave
takvih pčelinjih društava, odmah
ih spojiti sa najjačim društvima
na pčelinjaku
pčelinjih društava treba svesti
Kod kupovine rojeva, strogo
na minimum, te je sprovoditi
samo u izuzetnim slučajevima
(klimatske i pašne neprilike). U
pogledu zamjene saća u košnicama, pridržavati se preporuke
u košnici godišnje, jer samo
na taj način je moguće održati
radno
raspoloženje
pčela
i
postići vrhunski kvalitet meda
i voska u košnici. Prilikom rada
na pčelinjaku nipošto sastavne
dijelove košnice (okviri, nastavci,
hranilice i sl.) ne spuštati na
zemlju, nego za te potrebe
koristi pomoćne sanduke i sl.,
kako bi se spriječilo moguće
zagađenje tih dijelova košnice sa
bakterijama i drugim mikroorganizmima, koji se nalaze u okruženju košnica. Kod formiranja
pčelinjaka, strogo voditi računa
statak opreme i slobodnog
da košnice ne bude poredane
vremena;
u jedan red (niz), kao i da iste
plansko
statak matice, loše i iskrivljeno
minimum. Takođe, i prihranu
pouzdanje pčelara, te nedo-
2. ne
društava i spriječiti pojavu slabih
pčelinjih društava (stara i nedo-
Na pčelinjaku je potrebno držati
samo
pčelinjaku treba stalno tokom
sezone pratiti razvoj pčelinjih
5. ne redovna zamjena matica
o zamjeni minimalno 30% saća
Takođe, dobra pčelarska praksa
pozitivne
4. prikrivanje stvarnog uzroka
voditi računa sa kog područja se
nabavljaju i da li na tom području
je
izdana
zabrana
distribu-
cije rojeva i pčelinjih društava
(pojava
karantinskih
bolesti).
Pri tome tražiti stručnu pomoć
prilikom pregleda istih i sačiniti
adekvatnu dokumentaciju, koja
prati kupovinu novih pčelinjih
društava. Osim nabavke rojeva,
za mladog i uspješnog pčelara,
delikatna i presudna je odluka o
lokaciji pčelinjaka. Naime, izbor
mjesta za pčelinjak treba da se
odredi na osnovu nekoliko parametara: bogatstva i raznolikosti
pčelinje paše, blizine vodenih
tokova i naseljenih mjesta, da
postoji zaštita od vjetrova, da u
blizini ne postoje drugi pčelinjaci
(mikrolokacijski do 50 košnica),
da postoje prirodni izvori vode
(po potrebi aktivirati pojilicu za
pčele) i sl.
proširenje
budu obojene u nekoliko boja, tj.
prisilnim
izbjeći tzv. jednobojni pčelinjak.
Sama tehnologija proizvodnje
Na taj način se bitno smanjuje
pčelinjih proizvoda mora da
pčelinjaka
matičnjacima;
mogućnost pojave grabeži na
bude savremena i da odgo-
cama pred zimu (štednja
pčelinjaku,
vori novim trendovima u okru-
prilikom prihrane);
i gubitak matica. Takođe, na
3. nedostatak hrane u košni-
zalijetanje
pčela
ženju.
U
proizvodnji
meda
70
akcenat
treba
staviti
vrcanje
prakse je i dezinfekcija pribora
(cjeđenje)
meda,
tj.
i
Naime, sadržaj vode u medu
plamenom iz ručnom plame-
ne smije da pređe 20% i da su
nika (brenera). Ovaj postupak
okviri iz kojih dobijamo med
je potrebno raditi veoma često
iz medišnog dijela košnice. Na
tokom sezone, pa čak i svakod-
taj načim izbjegavamo moguć-
nevno na kraju radnog dana na
nost kvarenja meda (vrenje) i
pčelinjaku.
opreme
toplom
Time
vodom
i
smanjujemo
kontaminaciju istog (košuljice
mogućnost
od legla, rezidue i sl.). Idelano
bolesti na pčelinjaku (američka
bi bilo da se procesu vrcanja
gnjiloća legla). Takođe, pribor
meda pristupi kada je veliki broj
i opremu ne treba posuđivati
pojave
zarazne
ćelija sa medom poklopljeno
drugim pčelarima, tako da ista
voštanim
ostaje
poklopčićima
(mini-
malno 50-60%). Kod proizvodnje
voska treba voditi računa da
se
razdvoji
proces
otapanja
saća iz plodišta od procesa
otapanja saća iz medišta. Ovim
postupkom se u velikoj mjeri
započinje postupak proizvodnje
dosta čistog voska bez primjesa
i mogućih rezidua, a sa druge
strane
vosak
iz
plodišta
se
by
-
kao
odrediti stepen zrelosti meda.
i sl.). Tome treba dodati i moguć-
namjene (voštane figure, svijeće
nost proizvodnje tzv. djevičanskog voska od voštanih poklopčića prilikom vrcanja, saća sa
okvira građevnjaka i zaperaka,
koji se nalaze u košnici. Na ovaj
način dolazimo do vrlo kvali-
B e e
pčelarima,
sastavni dio dobre pčelarske
može iskoristiti za neke druge
Pa n o n i an
Preporuka
na određivanje momenta za
Provided
the
European
Union
glavni
tetne sirovine za proizvodnju
vlastite satne osnove, a time i do
vrhunskog meda bez rezidua i
drugih primjesa.
uvijek
u
pčelarskom
objektu, u blizini pčelinjaka.
Ovo su samo neke od preporuka pčelarima, kao sastavni
dio
dobre
pčelarske
prakse.
Primjenom predloženih mjera,
stvara
zvodnje
se
mogućnost
vrhunskih
proi-
pčelinjih
proizvoda, namjenjenih velikom
i izbirljivom tržištu. Na takvom
tržištu opstaće samo istrajni
pčelari, ljubitelji pčela i zdrave
hrane, a priroda je ta koja će to
obilato da nagradi.
DIGITALNA SMS VAGA
KAO SUVREMENI ALAT NA
PČELINJAKU
71
Zlatko Puškadija
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Kralja Petra Svačića 1d,
31000 Osijek, Republika Hrvatska, e-mail: [email protected]
Sažetak
Moderno pčelarstvo u svojoj
osnovi podrazumijeva selidbu
košnica radi boljeg iskorištavanja medonosne paše. Digitalna sms vaga smanjuje troš-
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
kove
obilaska
pčelinjaka
na
minimum i istovremeno daje
pčelaru čitav niz podataka koji
mu pomažu u donošenju odluka
važnih
za
tehnološki
proces
proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda. Pčelaru vaga
daje podatke o promjeni u masi
košnice, kao i osnovne meteorološke
podatke
košnici instalirani su senzori za
znatno opterećuje proizvođačku
temperaturu i vlagu zraka kako
cijenu meda.
bi se moglo pratiti prezimljavanje te pravovremeno uočiti
temperaturni skok u proljeće.
alat u pčelarstvu koji značajno
pojeftinjuje
pčelarsku
proi-
Kao dio IPA projekta „Panonian
zvodnju, omogućava brzo uoča-
Bee“
vanje tehnoloških propusta u
prekogranične
Hrvatska-Srbija,
suradnje
kreirana
je
mreža od 20 digitalnih sms
vaga koje svoje podatke šalju
na posebno dizajniranu web
stranicu. Podaci su javni i svima
dostupni,
kako
pčelarima
s
hrvatske tako i pčelarima sa
srpske strane.
izmjerene
u košnici i u njenom okolišu.
Digitalna sms vaga suvremeni je
uzgoju pčelinjih zajednica i na
taj način čini pčelara konkurentnijim na tržištu pčelinjih proizvoda, kako kvantitetom tako i
kvalitetom. Program mjerenja
promjena u masi košnica osigurava pčelaru uvid u kondiciju
i aktivnosti pčelinje zajednice,
vrijeme
početka
i
završetka
Uvod
pčelinje paše, proljetni tempe-
pčelaru daju informacije u tome
Vrijeme izlučivanja nektara, koli-
je li počelo ili završilo medenje i
čina nektara koji će određena
prilike. Dakle, digitalna sms vaga
kada je trenutak da se košnice
medonosna biljka izlučiti, kao
presele na drugu pašu. Nadalje,
i količina meda koju će neka
pčelar
o
pčelinja zajednica proizvesti u
snazi pčelinjih zajednica koje seli
velikoj su ovisnosti o vremen-
i na osnovu toga može progno-
skim prilikama. Kako bi proizveli
zirati uspjeh koji će uslijediti kod
što veće količine meda pčelari
vrcanja meda i prema potrebi
su do sada morali angažirati
mijenjati
značajan dio svoje pčelarske
Promjene
u
dobiva
masi
košnice
informaciju
tehnologiju
uzgoja
raturni
skok,
meteorološke
ne registrira samo promjenu
mase pčelinje zajednice. Ona
je suvremeni alat u pčelarskoj
proizvodnji koji pčelaru daje
vidljiv, kako trenutni tako i dinamični uvid u posljedice koje su
proizašle iz interakcije pčelinje
zajednice i okoliša.
Na
infrasturkture i velik broj radnih
Na području Osječko-baranjske
osnovi dobiveni meteoroloških
sati. Oni su postavljali testne
županije kreirali smo mrežu od
podataka pčelar može donijeti
košnice na lokacije na kojima
20 digitalnih sms vaga. Vage smo
odluku o odlasku na pčelinjak
predviđaju da će neka biljka
rasporedili po cijelom području
ukoliko su oni povoljni. Tijekom
zamediti i redovito ih obila-
županije pazeći pri tom da pokri-
zimovanja
zajednice
zili. Ovakva aktivnost, danas
jemo sve lokalitete na kojima se
unutar pčelinjeg klupka i u
u vrijeme skupih energenata,
nalaze značajnije medonosne
jakih
pčelinjih
zajednica.
pčelinje
72
uljana
štaju košnicu kako bi donijele
kao i temperaturu zraka i rela-
repica, bagrem, lipa, suncokret,
kulture
(voćne
paše,
vodu, nektar, pelud, propolis. U
tivnu vlagu zraka mjerili smo
zlatošiba). Razvijen je jedinstveni
pčelinjoj zajednici 1/3 pčela čine
senzorima koji su spojeni s elek-
software i dizajnirana posebna
pčele sakupljačice, a masa jedne
tronikom vage i koji su pozicioni-
web stranica na kojoj su rezul-
pčele iznosi 0,1g (1kg pčela = 10
rani u košnici i izvan nje.
tati mjerenja prikazani tabelarno
000 pčela) i te podatke uvrstimo
i grafički kako bi bili razumljivi
u formulu: masa košnice u 11:00
korisnicima. Podaci su javni i
– masa u 7:00 (kg) x 10000 = broj
svima dostupni bez naplate.
pčela sakupljačica.
Pčelari na čije pčelinjake smo
Odvaga „B“ je razlika u težini
instalirati košnice morali su biti
su
na
košnice od 19:00 – 11:00 sati i
na
mobilne
tele-
adresu:
http://panonian
bee.dyndns.org:8888/$/.
Temperatura zraka i relativna
njihova obuka, a sama provedba
Odvaga „C“ predstavlja razliku u
se temperatura zraka u pčeli-
masi košnice između 21:00 sati
njem klupku i u košnici mjeri
i 7:00 sati i predstavlja ukupni
samo tijekom zime do pojave
dnevni unos jer se do tada u
tzv.
šalju četiri mjerenja dnevno na
košnicu vrate sve pčele.
Kako je cijeli sustav pušten u rad
server - u 7:00, u 11:00, u 19:00
Ukupan dnevni unos nektara
u travnju tekuće, 2014. godine,
i 21:00 sati i jednu poruku na
(meda) predstavlja razlika masa
mobilni telefon pčelara u 21:00
košnice u 7:00 sati tekućeg dana
sat (shema 1) .
i 7:00 jučerašnjeg dana.
Odvagu „A“ možemo nazvati i
Temperaturu
„brojač pčela“. Naime, u ranim
unutar košnice i unutar pčelinjeg
jutarnjim satima pčele napu-
klupka (u zimskom razdoblju),
projekta
počela
je
krajem
travnja.
Vage su programirane tako da
rano tijekom cijele godine, dok
i
vlagu
zraka
„temperaturnog
skoka“.
ove parametre ćemo mjeriti
tijekom ove zime.
Rezultati mjerenja
obavljenih tijekom
2014. godine
Prema Lodesani, M. i sur. (2013)
Provided
Union
nektara.
European
vlaga zraka mjeri se kontinui-
košnica stacionarno. Izvršena je
the
predstavlja ukupni dnevni unos
slale
fone pčelara ta na server, tj.
by
iskusni pčelari koji pčelare s 50
Sva obavljena mjerenja vage
prostorna raspoređenost vaga
morala
je
zadovoljiti
kriterij
ravnomjerne pokrivenosti, kao i
pokrivenost lokaliteta na kojima
-
se nalaze glavne medonosne
B e e
primijenili u Osječko-baranjskoj
Pa n o n i an
paše. Stoga smo i mi te kriterije
Web sučelje dizajnirano je kako
županiji (slika 1.).
bi se korisnici što lakše snalazili,
a dobivena mjerenja prikazana
Shema 1. Shema dnevnih odvaga digitalne sms vage
su grafički kako bi se mogao
bolje uočiti trend, i tabelarno
73
godinu dana, pokazala potrebu
za korigiranjem ovog parametra.
Naime, zato što smo pozicionirani južnije i istočnije od gore
navedenih regija, potrebno je
mjerenje u 11:00 sati pomaknuti za 90 minuta prije te ovo
mjerenje obaviti u 9:30. Prema
sadašnjim mjerenjima pokazalo
se da se određen broj pčela
vrati u košnicu do preporučenih
11:00 sati. Ostala mjerenja, na
osnovu
naših
jednogodišnjih
istraživanja, mogu se koristiti
Slika 1. Prostorna pokrivenost vagama Osječko-baranjske županije
kako bi se lakše pohranili brojni
logije uzgoja zajednica ukoliko
podaci (slika 2).
su
Odvaga A, koju smo nazvali i
su zajednice slabe. Robin, H.
„brojač pčela“ pokazala se vrlo
mjerenja
pokazala
kako
(2005) u svojim istraživanjima
Robin, H (2005) te Szabo, T. I. i
Mueller, A. E. (1996), tj. kako je
opisano u ovom tekstu.
Uvidom
u
bazu
podataka
možemo vidjeti kako je ove
godine
minimalni
značajni
rast masa košnica na vagama
značajnim alatom u praćenju
za područje Njemačke i Fran-
snage pčelinjih zajednica na
cuske preporučuje da se drugo
osnovu kojeg pčelar može vrlo
mjerenje obavi u 11:00 sati. Za
brzo pristupiti i eventualnom
razliku od navedenog autora,
L.) bio u fenofazi cvatnje (slika
korigiranju primijenjene tehno-
naša mjerenja kroz proteklu
2). Cvatnja medonosnog bilja
bio samo u razdoblju od 2.7.
do 17.7. u vrijeme kada je
suncokret (Helianthus annuus
je zbog izuzetno loših meteoroloških prilika ove godine bila vrlo
Provided
by
the
European
Union
i kod nas kako to preporučuje
otežana te su izostala brojna
mjerenja koja smo očekivali.
B e e
Digitalna sms vaga se tijekom
Pa n o n i an
-
Zaključci na kraju
sezone 2014.
pčelinjaku. Provedena mjerenja
pčelarske sezone 2014. pokazala
izuzetno korisnim alatom na
pokazala su u kojem je dijelu
potrebno prilagoditi rad vage
Slika 2. Prikaz podataka na web stranici
sukladno
našem
podneblju,
te nam dala brojne potrebne
Pa n o n i an
B e e
-
Provided
by
the
European
Union
74
podatke na osnovu kojih pčelari
Osječko-baranjske
županije
mogli donijeti kvalitetne tehnološke odluke na pčelinjacima.
Instalirani sustav 20 digitalnih
sms vaga na području Osječko-baranjske županije pokazao
se jako upotrebljivim kod donošenja odluka o početku i kraju
medonosne paše, tj. o trenutnu
selidbe košnica na pašu i s paše.
Sve prednosti sustava umreženih vaga znatno su smanjile
troškove obilaska pčelinjaka što
pčelare čini konkurentnijim na
tržištu meda.
Kako je pčelarska sezona 2014.
bila izuzetno loša, a zimska
mjerenja nam tek predstoje
očekujemo kako će sve prednosti ovog sustava umreženih
digitalnih sms vaga tek doći do
izražaja.
Literatura
Abrams, G.J. (1957): Beekeeping in
Maryland, Gleanings in Bee Culture
85: 34-35
Lodesani, M., Mutinelli, F., Liberta, A.,
Porrini, C. (2013): The national bee
monitoring network in Italy (20092013). Bulletin of Insectology 66
(1): 160
Robin, H. (2005): BeeWise remote
monitoring of beehive activity
[online], BeeWise. Dostupno na:
http://www.beewise.eu/bee-hive/
beewise_hives_monitoring_gb_
v1.0.pdf [01.09.2014.]
Szabo, T. I. i Mueller, A. E. (1996):
Factors affecting the weight
changes of honey bee colonies. American Bee Journal 136:
417–419.
Download

O predavanjima koja su održana na ovoj završnoj konferenciji,svi