STUDENTI
FIT-a
ASSASSINS HTC
OPEN SOURCE
CREED II
DESIRE :DA ili NE
MOBILNI
IGRE
MICROSOFT uslužna platforma namijenjena javnim ustanovama i gradanima
broj 45
jun 2010
JVC VN-V686WPU
Najbrža
kamera
za nadzor
na tržištu
TK-C868WPE
VN-V686WPU
NAGRADNA IGRA printer Samsung ML-1640 i Apacer USB memory stick
Uvod
IMPRESSUM
Izdavač:
”InfoBit” d.o.o
Izvršni direktor:
Zoran Jelić
Glavni i odgovorni urednik:
Zoran Jelić
Redakcija:
Mario Erceg
Danilo Tomčić
Branimir Bukilić
Vladimir Gazivoda
Tehnički urednik:
Budimir Bukilić
Saradnici:
Ivana Jelić
Dženan Strujić
Goran Jelić
Željka Račić
Marija Vešović
Ivan Radunović
Dimitrije Drašković
Elmir Đoković
Krajem 2007. godine smo u saradnji sa portalom www.
montenegrowebaward.com organizovali izbor za najbolji sajt ICT
kompanija. Pobjednik u ovom malom takmičenju je bio portal
sada već pod drugim imenom. Oni koji redovno pročitaju i mali
dio magazina koji im postaje sve manje zanimljiv mogu da se
sjete da tada i na današnji dan taj portal skoro isto izgleda i ima
malo više funkcija. Ako pokušaju da se prisjete i prvih pet onda
će shvatiti da su i oni ostali skoro isti. Pomenuti portal-saradnik
u ovom projektu već duže vremena ne postoji. Odlična ideja
i odlična realizacija. Negdje je postojao problem. Definitivno
Zoran Jelić
nije problem bio kod pokretača ideje. Poenta ovog uvoda je
ukazivanje na loše stanje na web prostoru Crne Gore. Imamo
Glavni i odgovorni
najpopularniji domen u svjetskim okvirima a to i ne znamo. Ako urednik
želimo nešto da pronađemo što je vezano za naš prostor, neku
najjednostavniju servisnu informaciju nećemo pronaći i svemoćni Google jednostavno nema
baš materijala o Crnoj Gori.
Crnogorci mogu biti zahvalni na pojavi Joomla! sistema, poznatijeg kod nas kao Đomla
ili Džomla, jer preko 90% novih čak i najobičnijih sajtova se radi u ovom sistemu. Čak su
i vaskrsnuli sajtovi koji nude šarenilo banera gdje su postavljeni loši logotipi uspješnih
kompanija koje eto žele i da ulože u taj Internet marketing. Sve ovo ne bi bilo loše da ima
ikakvog efekta. Koristiti Joomla! sistem ili bilo koji drugi za predstavljanje kompanije ili firme
ili piljare gdje se u par godina ne promijeni nijedna informacija je malo više nego žalosno.
Čerge od sajtova koje su kao poslovni imenici i kojih ima par desetina a skoro nijedan ne
nudi prave informacije je i možda malo gore od prve pojave. Web stručnjaci kojih ima u
Crnoj Gori naravno su zaduženi da ponekad narodski rečeno pljunu po svemu tome iako su
oni kreirali ovaj prostor. Naravno oni su najviše novca zaradili i naravno najviše znanja imali
i opet zaboravili da urade nešto korisno za svoju sredinu. Oni će pametovati kao što svi vole
činjeti ili raditi na ovim prostorima, a uraditi nešto je ipak malo teže. Sada će neko krenuti
u prekorijevanje i našeg web prostora jer već par mjeseci možete vidjeti najavu za naredni
broj i par šarenih sličica. Poslije dvobroja jul-avgust promijenićemo i to, ali ko je imao snage
da čita prethodne brojeve BITa i dosadne uvode shvatiće o čemu se radi.
Da nije sve tako sivo i sablasno u aktuelnostima ovog broja imate jednu novu web lokaciju
koja vam i može koristiti.
Adresa:
II crnogorskog
bataljona A8, Podgorica
Web adresa:
www.bit.me
E-mail:
[email protected]
Štamparija:
3M Makarije
Redakcija i uredništvo
zadržavaju sva prava nad
primljenim materijalom
(putem e-maila, pošte…).
Zabranjeno je reprodukovanje
materijala objavljenih u
magazinu „Bit” bez
saglasnosti uredništva.
Index reklama
desavanja.me....................... 2
vjencaj.me . ........................ 11
Enel PS................................ 11
ETF...................................... 16
e-Mon................................. 29
Multiprint............................ 29
Čikom.................................. 43
IV godina
informacione tehnologije
3
11 najboljih
Uručene nagrade studentima
za projekat „10 za 10“
U prostoriji Kongresne sale hotela
„Podgorica“ 17. maja su uručene
nagrade studentima pobjednicima
javnog konkursa za projekat „10
za 10“. Nagrade za 11 najboljih
od ukupno 37 pristiglih radova,
u iznosu od 2000 eura, uručio je
potpredsjednik Vlade i ministar za
informaciono društvo prof.dr Vujica
Lazović. On je tom prilikom, između
ostalog, rekao:
Crnogorski portal za
osobe sa invaliditetom i
specijalnim potrebama
Jelica Kasalica
Mlađen Mlađenović
Admir Bulut
Igor Ognjanović
Alen Babačić
Ana Popivoda
UM
UM
UM
UM
UM
UCG
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet političkih nauka
“Remote” doktor
Krsto Đorđević
Luka Lazović
Fran Camaj
Danijela Božović
Aleksandar Vuković
Milan Vulović
UCG
UCG
UCG
UCG
UCG
UCG
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Damjan Latinović
Milena Adžić
Nikola Jočić
UCG
UCG
UDG
UDG
Ekonomski fakultet
Ekonomski fakultet
Fakultet pravnih nauka
Fakultet pravnih nauka
Anton Jurovicki
UDG
Danilo Popović
UDG
Andrijana Bogićević
UDG
Crnogorski centar za
elektronsko obrazovanje
(Montenegrin
E-Education Center MEC)
Dženan Strujić
Tripo Matijević
Novak Radulović
Zoran Ćorović
Katica Radulović
UM
UM
UM
UM
UCG
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Fakultet za inf. tehnologije
Filozofski fakultet
Studcity – Podijeli znanje
Ivan Radunović
Andrea Stajkić
UCG
UCG
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
eKomunikacija –
multimedijalni sistem za
komunikaciju i saradnju
putem Interneta
Luka Abazović
UCG
Elektrotehnički fakultet
Focus&Focus
Marko Anđelić
Milutin Pavićević
UCG
UCG
PMF
PMF
Marija Radunović
UDG
Miloš Popović
UDG
Mirko Mijušković
UDG
Aleksa Nenezić
UDG
Slavko Nikolić
UDG
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakultet za informacione
sisteme i tehnologije
Fakultet za informacione
sisteme i tehnologije
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakultet za informacione
sisteme i tehnologije
Nikola Mitrović
Milika Leković
UCG
UCG
Elektrotehnički fakultet
Elektrotehnički fakultet
Sanja Vuković
UDG
Marija Radunović
UDG
Marija Radonjić
UDG
Aleksa Nenezić
UDG
Miloš Popović
UDG
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakul.za međ. ekonomiju,
finansije i biznis
Fakultet za informacione
tehnologije i sisiteme
Prezentovanje,
finansiranje i
implementiranje naučnih
projekata
MontePass
- Ovo je drugi put da se ovim
povodom obraćam. Prošle godine
Ministarstvo za informaciono
društvo je bilo mlado Ministarstvo,
ali sa ozbiljnim ambicijama
definisanim u Strategiji razvoja
informacionog društva do 2013.
godine. Danas, godinu poslije,
mogu da kažem da smo i u
okolnostima globalne ekonomske
krize uspjeli da realizujemo
nekoliko značajnih projekata.
Radi se o projektima iz oblasti
razvoja e-uprave i informatičke
infrastrukture od kojih će uskoro i
građani i privreda moći da osjete
odgovarajuće benefite. Posebnu
pažnju posvetili smo i konstituisanju
odgovarajuće zakonske regulative,
kao i promociji i afirmaciji modernih
tehnologija. Dokaz svega toga su i
brojna priznanja koja dobijamo, a
od Ujedinjenih Nacija Crnoj Gori
pripala je i nagrada za najbrži
napredak ostvaren u oblasti
e-govermenta, koja će nam biti
uručena u Barseloni. Na kraju i
svima Vama koji ste nagrađeni
želim da u ime Ministarstva za
informaciono društvo i svoje lično
ime čestitam na urađenom.
Pored prof.dr Vujice Lazovića
prisutnim gostima, nagrađenim
studentima i predstavnicima medija
obratio se i pomoćnik ministra
za informaciono društvo g-din
Radule Novović. Inače, na ovaj
način, Ministarstvo za informaciono
društvo obilježilo je 17.maj,
svjetski Dan telekomunikacija i
informacionog društva, a projekat
je realizovan i zbog želje za daljom
promocijom informacionog društva
među studentima crnogorskih
univerziteta.
U sljedećem broju ćemo predstaviti
projekte dobitnika nagrade.
4
informacione tehnologije
Implementacija
geografskih
informacionih sistema
(GIS) u Crnoj Gori
Digitalni katastarski plan
podzemnih instalacija
sa adresnim modelom
grada Podgorice
Real-Time Sistem obrade
transakcija
Aleksandra Radunović
Fakultet za informacione
sisteme i tehnologije
Fakultet za međunarodnu
ekonomiju, finansije i
biznis
Fakultet humanističkih
studija – Diplomatija
april2010
Promocija Pravosudnog informacionog
sistema
U kongresnoj sali „Apart Hotel Premier“ 7.juna je održana
promocija Pravosudnog informacionog sistema (PRIS). Ovo
je prvi sistem te vrste koji je uspostavljen u regionu, a i šire.
Tom prilikom prisutnima se obratio potpredsjednik Vlade
i ministar za
informaciono
društvo prof.dr
Vujica Lazović.
Takođe su
se prilikom
promocije
ovog važnog
sistema obratili
i ministar
pravde u Vladi
Crne Gore g-din
Miraš Radović, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore Vesna
Medenica, kao i Vrhovni državni tužilac g-đa Ranka Čarapić i
menadžer ekspertskog tima Anica Obradović.
Na seminaru su obrađene sljedeće teme:
- Regulatorni izazovi u novom okruženju elektrosnkih
komunikacija
- Pokretačke politike u eri širokopojasnog Interneta
- Izazovi i mogućnosti za regulatore i kreatore politike u
oblasti elektrosnkih komunikacije
- Konkurentske aktivnosti operatora za razvojem
servisa mobilnog širokopojasnog pristupa
- Uticaj novih tehnologija na sektor elektronskih
komunikacija
- Izazovi u vremenu konvergencije servisa
- Novi servisi i aplikacije sadržaja
Novito Internet trgovine
Novito tim je intezivno radio na razvoju novih kanala
prodaje i jedan od njih upravo je završen, a na naše
zadovoljstvo to je NOVITO Internet prodavnica sa
potpuno novom koncepcijski i kreativno osmišljenom web
prezentacijom.
U nekom od narednih brojeva ćemo vam detaljno
predstaviti ovaj sistem.
Predviđanje budućih ICT ekosistema
U Budvi u hotelu Mogren je u periodu od 16-18 juna
održan seminar ‘’Predviđanje budućih ICT ekosistema’’
u organizaciji agencije za elektronske komunikacije i
poštansku djelatnost i Ministarstvo za informaciono društvo
u saradnji sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije
(ITU) i INA Akademijom.
Prilikom kreiranja i kasnije sprovođenja u dijeloprojekta
angažovane su kompanije koje imaju dugogodišnje iskustvo
u kreiranju online trgovine u evropskom okruženju.
Kompanija koja je najviše zaslužna za programerski i
dizajnerski dio je Mass Vision iz Beograda.
Ušteda vremena i novca su danas ključni momenti
savremenog čovjeka. Ova prodavnica je upravo ono što žele
ljudi koji imaju malo vremena a mnogo obaveza.
Na otvaranju seminara su govorili Zoran Sekulić,
izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i
poštansku djelatnost, Radule Novović pomoćnik ministra
za informaciono društvo, Srđan Mihaljević, pomoćnik
ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i Maria
Grouztidou predstavnica INA Akademije.
NOVITO Internet prodavnica je novo prodajno mjesto
Novito maloprodajne mreže, koje će inicijalno da obuhvati
preko 3000 proizvoda. Ovo je jedina Internet prodavnica
u Crnoj Gori koja će prodavati prehrambene proizvode
i drugu robu široke potrošnje. Besplatna dostava će se
oganizovati inicijalno na teritoriji Opštine Podgorica, a
vremenom će se proširiti i na druge gradove u zemlji.
Prednosti Novito online kupovine su očigledne, kao i prije
svega što funkcioniše na mreži. Jednostavan pristup,
besplatna dostava, raznovrsnost ponude, mogućnost
da sugerišete na sadržaj ponude, kreiranje listi najčešće
www.mid.gov.me
IV godina
informacione tehnologije
5
Stari dobri –radio
kupovanih proizvoda kao i mnoge druge pogodnosti, omogućavaju
korisniku brzu i efikasnu kupovinu.
Plaćanja korisnik može ostvariti na više načina: plaćanjem
pouzećem, platnom karticom, e- banking-om, Novito Friendly
karticom ili žiralno.
Logistikča podrška je tako organizovana da isti dan kada naručite
(sem vikendom) dobijate kupljene proizvode.
Pored prodavnice na novom portalu pronaćićete mnoštvo kao
što su savjeti iz kulinarstva, zdravog života, tekstovi poznatih
nutricionista, somelijera i drugih interesantnih sagovornika.
Tu su stranice namijenjene zapošljavanju, vijestima iz poslovanja
kompanije, marktinga kao i društveno odgovornom radu.
Nadamo se da će korisnici Interneta u Crnoj Gori posvetiti pažnje i
uštedjeti sebi vremena trgujući u online prodavnici.
Počeo II kamp mladih informatičara
Ministarstvo za informaciono društvo organizovalo je drugi po redu
kamp za mlade informatičare koji se održava na Ivanovim koritima
u periodu od 22. juna do 10. jula ove godine. U kampu se nalazi 30
učenika završnih razreda osnovih škola iz cijele Crne Gore koji će se
obučavati za rad na računarima po ECDL standardima.
Ovaj kamp mladih informatičara u organizaciji Ministarstva
za informaciono društvo predstavlja nastavak projekta koji je
realizovan u januaru mjesecu ove godine, kada je takođe 30 učenika
pohađalo ovu nastavu i nakon toga dobilo ECDL indekse .
Kamp je u odmaralištu na Ivanovim koritima svečano otvoren
danas, a tom prilikom prisutnima se obratio pomoćnik ministra za
informaciono društvo g-din Radule Novović.
- Ministarstvo za informaciono društvo obezbjedilo je polaznicima
ovog kampa sve neophodne uslove kako bi zadovoljilo standarde
nephodne za organizaciju kvalitetnog kampa. Bićete ovdje u prilici
da zahvaljujući Vašim predavačima steknete neophodna znanja
kako bi uspješno položili kasniji test i ja se iskreno nadam da ćete
u tome biti jednako uspješni kao i Vaši prethodnici. Svi oni su sa
maksimalnim brojem poena uspješno završili obuku i dobili ECDL
sertifikate, a ja zaista ne sumnjam da ćete i Vi biti jednako uspješni.
Pored toga ja Vam želim da se ovdje i družite, steknete nova
prijateljstva koja ćete nastaviti i poslije ovoga kampa. Još jednom
Vas sve srdačno pozdravljam i u ime svih nas iz Ministarstva za
informaciono društvo želim puno uspjeha – rekao je Novović.
6
informacione tehnologije
Moja fascinacija elektronikom
je počela „ispitivanjam“ radija
lampaša, kad su me fascinirale
triode, elektronske cijevi i ona
lampica, indikator prijema,
koje su kao rezulatat davale
muziku , doduše u mono tehnici
, ali fantastičnog zvuka. Kao
Elmir Đoković radoznalo dijete bio sam - malo
je reći zadivljen. Kasnije sam
postao svjestan one rečenice da su te čudne
sprave, za koje mnogi misle da su „bez duše“
zapravo pokušaj ostvarenja ljudskih snova , i to je
možda najtačnija definicija tehnike.
Zanači „krivac“ što sam u moje vrijeme kasnih
osamdesetih upisao „teški“,“opuč“, „komunistički
strogi“ studij elektronike bio je radio.
Ti divni stari radio oldtajmeri imaju i svoju logiku i
estetiku, kako mi reče jedan prijatelj muzičar.
Vidjevši jednu elektronsku šemu koja ga podsjeti
na čudnu estetku kreaciju. Na njemu sam često
slušao džez emisiju Radio Zagreba, koja i danas
ide – Sa džez podijuma. Na tom lampašu, što ga je
kupio moj đed davnih pedesetih godina slušao sam
recimo razne radio prenose utakmica i muziku,
muziku, muziku. Bijaša to proizvod RIZ-a - Zagreb.
Naravno, napretkom elektronike pojavio se
famozni radio prijemnik „tranzistor“, nazvan
po elektronskom „čudu“ šesdesetih godina
tranzistoru. Bio je prenosiv, kao današnji lap top,
za one mlađe koji takav radio možda nikad nijesu
vidjeli. Na njemu sam onako ispod jastuka pred
spavanje „tumarao“ radio stanicama od BBCa
do recimo Radio Teherana, od rock zvuka do
fenomenalne orijnetalne muzike. Taj tranzistor
donio je moj stari sa nekog putovanja po Rusiji i
imao je neki čudan naziv ispisan ćirilicom.
Zamislite kakav je divan osjećaj kad onako pred
spavanje slušate stare dobre „Indekse „ na radio
Sarajevu , ili pak famoznu najavu noćnog programa
radija Beograd „jednoj ženi“
Pojavom chipa, kompjutera, a zatim Interneta
repertoar se proširio. Mogao sam pratiti bukavalno
sve radio stanice što postoje ne planeti, u
fantastičnoj tehnici prenosa zvuka.
Pored toga što možete slušati radijske sadržaje,
po svojoj volji i ćeifu dok „visite „ na kompjuteru,
preporučujem da budete malio i romantični i
staromodni i dok ide muzika sa kompjutera čitate
knjigu, ali ne onu eletronsku, ili pak papirnate
novine ili naprosto radite bilo što. Tako je i ljepeše i
romantičnije, zar ne?
To je baš ono što nedostaje savremenim
elektronskim spavicama-malo duše.
Možete slušati baš sve tipove muzike i infomacije
sa svih strana svijeta. Predlažem da budete „ s
muzikom do podne„ sjetih se nekadašnje emisije
radija Titograd koje će se stariji čitaoci Bita
odmah sjetiti, ili pak one druge koje ide i sad
„A sada klasiku ,molim“ ili nikad prevaziđenog
„Rokenrolera“ što ga je emitovala naša nekad
jedina nacionalna radio stanica koju danas eto zovu
Javni servis.
Dakle od svih sadržaja što nam in Internet
nudi, slike, reklame,raznorazne korisne, a više
beskorisne informacije koje nam „pune„ mozak
glasam za muziku.
Želim Vam ugodan prijemJ)
februar2010
Dobitnici iz
prošlog broja
Štampač
Samsung ml1640
Radusinović Mirjana
Podgorica
Apacer
USB hub
Željko Raković
Podgorica
IV godina
Apacer Handy
Steno AH110
Apacer V211 USB 2.0
PC Webcam
informacione tehnologije
7
MINISTARSTVO ZA
INFORMACIONO DRUŠTVO
ICT za sve
U cilju promovisanja informacionog društva i
povećavanja informatičke pismenosti, Ministarstvo za
informaciono društvo i ICT kompanije iz Crne Gore,
sproveli su donatorsku akciju prikupljanja računara
za opremanje škola na seoskom području sjeverne
Crne Gore, kao i udžbenika iz ove oblasti. U ovoj akciji
prikupili su određeni broj računara koji je podijeljen
školama. Kriterijum za podjelu bio je broj učenika po
školama, kao i da li škola posjeduje računare.
Razlog zašto ponavljamo ovaj tekst je želja da
skrenemo pažnju i dijelu društva koji nije učestvovao
u akciji. Digitalni jaz u Crnoj Gori je smanjen makar
za broj računara koji je podijeljen. Sa ovom akcijom
ne treba stati već nastaviti i obradovati neke druge
osnovce. Podjela računara po opštinama:
Opština
Naziv osnovne škole
Broj
računara
Broj
kompleta
(4 knjige)
Pljevlja (12)
1.Jakub Kubur, Boljanići
2.Mile Peruničić ,Maoče
3. Radoje Kontić ,Gradac
4.Mataruge , Mataruge
5.Živko Džuver, Bobovo
3
3
2
2
2
3
3
2
2
2
1.Jovan Ćorović, Gornja Bukovica
1.Vuk Knežević, Njegovuđa
1.Bajo Pivljanjin, Donja Brezna
2.Bećko Jovović, Plužine
3
3
2
2
3
3
2
2
1.Radomir Rakočević, Prošćenje
2.Milan Rakočević, Lepenac
1.Mojsije Stevanović, Manastir Morača
2.Vojin Čepić, Dragovića Polje
3.Dr J. Vešović, Bare Kraljske
3
3
2
2
2
3
3
2
2
2
1.Aleksa Bećo Đilas, Ravna Rijeka
2.Braća Ribar, Zaton
3.Šukrija Međedović, Godijevo
1.Polica, Polica
2.Mahmut Adrović, Petnjica
3.Vukajlo Kukalj, Šekular
4.Vladislav R. Korać, Štitari
1.Bać, Bać
2.Miroslav Đurović, Bašče
1.Milić Keljanović, Konjuhe
2.Bajo Jojić, Kralje Andrijevica
1.Petar Dedović, Gornja Ržanica
Murino
2.Hajro Šahmanović, Plav
2
2
2
2
4
2
3
4
2
2
2
2
2
2
2
4
2
3
4
2
2
2
2
2
2
2
Šavnik (3)
Žabljak (3)
Plužine (4)
Mojkovac (6)
Kolašin (6)
B. Polje (6)
Berane (11)
Rožaje (6)
Andrijevica (4)
Plav (4)
8
informacione tehnologije
jul2010
aktuelnosti
Ukoliko želite da se vaš
objekat (firma, ustanova...)
nađe na
jedinoj interaktivnoj mapi
Podgorice
pošaljite nam informacije
(slika, link lokacije)
na mail
[email protected]
IV godina
Napomena:
Ova usluga je besplatna
informacione tehnologije
9
Maliciozni softveri
detektovani
na Internetu
Maliciozni softveri
detektovani na
korisničkim računarima
aktuelnosti
10
Pozicija
Promjena pozicije Ime
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
0
0 0 0 9 -1 -1 0 0 0 0 1 New
New
1 New
New
New
-2 -8 Net-Worm.Win32.Kido.ir
339585
Virus.Win32.Sality.aa 210257
Net-Worm.Win32.Kido.ih 201746
Net-Worm.Win32.Kido.iq 169017
Trojan.JS.Agent.bhr 161414
Worm.Win32.FlyStudio.cu 127835
Virus.Win32.Virut.ce 70189
Trojan-Downloader.Win32.VB.eql 66486
Worm.Win32.Mabezat.b 54866
Trojan-Dropper.Win32.Flystud.yo 50490
Worm.Win32.AutoIt.tc 47044
Packed.Win32.Krap.l 44056
Trojan.JS.Iframe.lq 38658
Trojan.Win32.Agent2.cqzi 35423
Trojan.Win32.Autoit.ci 34670
Trojan-GameThief.Win32.Magania.dbtv 31066
Trojan-Downloader.Win32.Geral.cnh 30225
Trojan.JS.Zapchast.dv 29592
Virus.Win32.Induc.a 28522
Exploit.JS.CVE-2010-0806.e 27606
Broj zaraženih
računara
Pozicija
Promjena pozicije Ime
Broj pokušanih
downloada
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
New
New
New
New
New
New
-2 -6 -5 New
-2 New
New
5 2 -4 New
-2 -6 New
Trojan-Clicker.JS.Iframe.bb Exploit.Java.CVE-2010-0886.a Trojan.JS.Redirector.cq Exploit.Java.Agent.f Trojan.JS.Agent.bhr Exploit.Java.CVE-2009-3867.d not-a-virus:AdWare.Win32.FunWeb.q Exploit.JS.CVE-2010-0806.i Exploit.JS.CVE-2010-0806.b Trojan.JS.Zapchast.dv Trojan-Clicker.JS.Agent.ma Trojan.JS.Iframe.lq Trojan-Downloader.JS.Agent.fig not-a-virus:AdWare.Win32.Shopper.l Exploit.JS.CVE-2010-0806.e Trojan.JS.Redirector.l Trojan.JS.Redirector.cj not-a-virus:AdWare.Win32.Boran.z Trojan-Dropper.Win32.VB.amlh Exploit.JS.Pdfka.chw 397667
244126
194285
108869
107202
85120
82309
79192
76093
73442
68033
59109
56820
50497
50442
50043
47179
43514
43366
42362
informacione tehnologije
jun2010
aktuelnosti
IV godina
informacione tehnologije
11
Branimir Bukilić
12
informacione tehnologije
februar2010
IV godina
informacione tehnologije
13
Elektrotehnički fakultet
u Podgorici
Elektrotehnički fakultet u Podgorici
osnovan je 1961. godine kao jedna od
prvih jedinica Univerziteta Crne Gore.
Na samom početku, organizovane
su studije energetike, a ubrzo potom
nastavna djelatnost na Fakultetu proširena
je otvaranjem studija elektronike.
Vremenom su se u okviru ovih studija
razvijale različite oblasti i usmjerenja,
tako da danas akademski studijski
programi nose nazive: Studijski program
za energetiku i automatiku i Studijski
program za elektroniku, telekomunikacije
i računare.
Prateći potrebe privrede i tržišta rada,
na Elektrotehničkom fakultetu su 1996.
godine osnovane dvogodišnje Studije
primijenjenog računarstva. Osnovni cilj
ovog studijskog programa je edukovanje
stručnjaka koji će efikasno obavljati
praktične poslove vezane za računarsku, informatičku i
telekomunikacionu djelatnost. Pimjenom novog zakona
o visokom obrazovanju (u duhu Bolonjske deklaracije)
studije su 2004. godine proširene na trogodišnje. Ujedno
iste godine, Elektrotehnički fakultet uvodi Bolonjski sistem
studiranja i na akademskim studijskim programima.
Ove godine Elektrotehnički fakultet
upisuje jubilarnu 50-tu generaciju
studenata. Fakultet raspolaže brojnim
moderno opremljenim laboratorijama
među kojima su:
Laboratorija za obradu signala,
Laboratorija za telekomunikacije,
Laboratorija za multimedije, Laboratorija
za elektroenergetske sisteme, Laboratorija
za automatiku, Laboratorija za integrisane
mikrosisteme i arhitekture računarskih
sistema, Laboratorija za električne
mašine i postrojenja, Laboratorija za
elektroniku. Osim toga Fakultet raspolaže
sa tri računarske sale sa blizu 300 mjesta,
opremljene savremenim računarima,
svakodnevno dostupnih studentima.
Nastava se izvodi u velikom amfitetaru sa
400 mjesta, kao i u 4 manja amfiteatra
kapaciteta od po 150 mjesta.
Elektrotehnički fakultet u Podgorici prepoznatljiv je širom
svijeta. Naime, Fakultet ima saradnju sa univerzitetima
iz brojnih evropskih zemalja (Francuska, Njemačka,
Velika Britanija, Rusija, Austrija, Švajcarska, Italija,
Holandija, Grčka, Srbija, Hrvatska, Slovenija, itd), kao i sa
univerzitetima u SAD, Kanadi i Japanu.
Ono čime se Fakultet može izuzetno pohvaliti i što
predstavlja jedan od osnovnih elemenata bogate saradnje
sa inostranim fakultetima je naučno-istraživački rad.
Kvalitet naučno-istraživačke djelatnosti je potvrđen
velikim brojem naučnih radova objavljenih u prestižnim
svjetskim časopisima, kao što su časopisi iz IEEE edicije.
Naime, u posljednjih 5 godina u međunarodnim naučnim
časopisima objavljeno je preko 100 radova, te se u
pojedinim oblastima istraživanja svrstava među eminentne
visokoškolske ustanove u Evropi. Ujedno, na međunarodnim
kongresima i konferencijama je prezentovano više stotina
radova. Profesori sa Fakulteta su urednici vodećih svjetskih
IEEE časopisa, a često su i članovi komisija za odbranu
doktorskih disertacija u Francuskoj, Australiji, Holandiji, itd.
Pored osnovnih studija na Elektrotehničkom fakultetu se
organizuju i akademske magistarske i doktorske studije, kao
i magistarske studije primijenjenog računarstva.
Do sada je na Fakultetu diplomiralo blizu 3000 studenata,
koji predstavljaju vodeću snagu razvoja naše zemlje u
oblastima računarstva, telekomunikacija, elektronike
i energetike. Trenutno na Fakultetu studira blizu 2000
studenata.
14
informacione tehnologije
Napomenimo da se na Elektrotehničkom fakultetu
realizuju i brojni domaći i međunarodni projekti, sa ciljem
poboljšanja standarda u obrazovanju i nauci.
Na kraju naglasimo da studenti na Elektrotehničkom
fakultetu imaju priliku da studiraju u ugodnom ambijentu
koji su gradile brojne generacije, tokom pola vijeka
postojanja Fakulteta. Njegujući dobre odnose i uspješnu
saradnju sa fakultetima u inostranstvu, studentima
se često pruža mogućnost da učestvuju u programima
mobilnosti i razmjene. Tako je tokom protekle godine 25
studenata Elektrotehničkog fakulteta boravilo na Fakultetu
primijenjenih nauka u Bonu.
jun2010
IV godina
informacione tehnologije
15
16
informacione tehnologije
jun2010
Maja Simonović,
Microsoft Montenegro
Microsoft uslužna platforma
namijenjena javnim institucijama i
građanima (CSP) - rješenja i mogućnosti
primjene u Crnoj Gori
Svijet u kome živimo se mijenja nevjerovatnom brzinom,
pa su zahtjevi građana i poslovnog sektora sve veći u smislu
poboljšanja usluga koje im pruža državna uprava. S tim u
vezi, Microsoft korporacija je napravila niz rješenja koja
olakšavaju komunikaciju između organa državne uprave,
s jedne strane, i građana i poslovnog sektora, s druge.
Jedno od takvih rješenja jeste i Microsoft uslužna platforma
namijenjena javnim institucijama i građanima (Microsoft
Citizen Service Platform).
Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim
institucijama i građanima (CSP) predstavlja rješenje koje
pomaže vladi i lokalnim samoupravama u rješavanju
jedinstvenih poslovnih izazova. Cilj ovog rada jeste da
se objasni kako CSP čini organe uprave efikasnijim, a
servise namijenjene građanima i poslovnim subjektima
jednostavnijim i na koji način ovo rješenje može naći svoju
primjenu u Crnoj Gori.
Vlada, kao institucija, ne može služiti svojim građanima,
već su ljudi koji rade u njoj odgovorni za usluge koje im se
pružaju. CSP omogućava da vladini službenici bolje služe
svojim zajednicama, jer predstavlja intuitivnu, snažnu
tehnologiju, koja je daleko od tradicionalne birokratije, a
koja dovodi do bolje saradnje, automatizovanih procesa,
pojednostavljenog upravljanja i radikalno poboljšava
iskustvo.
Microsoftove tehnologije omogućavaju interoperabilnost
između velikog broja kombinacija sistema, uređaja i
podataka, što državnim službenicima olakšava pregled i
dovodi do njihove veće angažovanosti. Ove tehnologije,
takođe, olakšavaju komunikaciju, dijeljenje informacija i čine
efikasnijim zajednički rad, bilo kada i sa bilo koje lokacije.
Ključne mogućnosti koje pruža CSP se mogu koristiti u
različitim organima i njihovim odjeljenjima, kako bi se
osigurale što fleksibilnije usluge za građane, konzistentniji
sistemi za klijente, pojednostavljena IT okruženja i smanjili
troškovi.
IV godina
Microsoft kao podrška u razvoju
informacionog društva u svijetu i kod
nas
Informacione i komunikacione tehnologije predstavljaju
važan faktor u razvoju ekonomija i poboljšanju života
građana širom svijeta. Napredne tehnologije pomažu
organima državne uprave da unaprijede i modernizuju
svoje usluge, kako bi na najbolji mogući način ispunili
očekivanja svojih građana. Zbog svega ovoga, vlade
mnogih zemalja prepoznale su ICT kao pomoć u
ostvarivanju svojih ciljeva i politika. U sve naprednijem
i modernijem društvu, upotreba novih tehnologija
će omogućiti državama da razviju svoje ekonomije,
čineći ih konkurentnim na globalnom tržištu. U
tim naporima Microsoft rješenja mogu im biti od
velike pomoći. Kroz javno-privatna partnerstva
sa vladama širom svijeta, korporacija Microsoft
obezbjeđuje rješenja, znanja i alate za
ostvarivanje bolje komunikacije između
državnih službenika i građana.
Microsoft, zajedno sa svojim partnerima,
nudi najinovativnija i najdinamičnija
rješenja za podršku razvoju informacionih
društava. Fleksibilna rješenja osiguravaju
isti stepen produktivnosti kako u online,
tako i offline okruženju.
U crnogorskoj državnoj upravi postoji
očigledan problem nepovezanosti
informacionih sistema institucija,
kao i nedovoljne razvijenosti servisa
za građane i poslovne subjekte. Vlada
Crne Gore prepoznala je mogućnosti
koje donosi upotreba informacionih i
komunikacionih tehnologija u državnoj upravi za
postizanje što većeg stepena efikasnosti i transparentnosti
u odnosu sa građanima i privredom. Kako su pred javnom
upravom u Crnoj Gori postavljeni jasni zadaci, Microsoftova
rješenja i usluge mogu pomoći u njenoj digitalizaciji i učiniti
je ne-hijerarhijski organizovanom, interaktivnijom, a njene
servise dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici.
informacione tehnologije
17
To će službenicima omogućiti uživanje u svim prednostima
napredne komunikacije, saradnje i potpuno razvijenim
računovodstvenim aplikacijama, bez obzira na uređaj ili vezu.
Microsoft sve ovo nadopunjuje sofisticiranom
sinhronizacijom, čuvanjem podataka i razvijenim sigurnosnim
mogućnostima. Jedna od prednosti Microsoftovih servisa
i rješenja jeste i stručna podrška i resursi koje obezbjeđuju
klijentima, što omogućava smanjenje rizika i ulaganja.
Microsoftova rješenja se lako integrišu s postojećim IT
sistemima, što dovodi da uspostavljanja novih načina
poslovanja i pružanja boljih usluga građanima.
Microsoft uslužna platforma namijenjena
javnim institucijama i građanima (CSP)
Microsoft uslužna platforma namijenjena javnim
institucijama i građanima (CSP) predstavlja rješenje koje
pomaže javnom sektoru da brže pruža usluge građanima
putem interneta. Ovo rješenje olakšava komunikaciju s
građanima, ubrzava procese i, zahvaljujući tome, štedi
vrijeme i novac. Citizen Service platforma je rezultat saradnje
Microsofta sa partnerima iz brojnih zemalja i razvijena je
kako bi se odgovorilo na potrebe koje su se javile u organima
državne uprave širom svijeta, kao i da bi se građanima u
različitim regionima pružile usluge na najvišem nivou.
Organi državne uprave su pod stalnim pritiskom da
poboljšaju usluge koje pružaju građanima, a da, pritom, ne
povećaju troškove. CSP, osim, dakle, što dovodi do smanjenja
troškova, još i povećava efikasnost, daje veću fleksibilnost i
podršku širokom spektru organizacija, a podržava i vlade koje
žele koristiti e-Government pristup, s namjerom da zadovolje
svoje ključne
poslovne
izazove,
poboljšaju
efikasnost
procesa, a sve
na temelju
osnovnih
Microsoft
tehnologija.
Slika 1 P
oslovni prioriteti menadžera u javnom sektoru;
Microsoft
Na osnovu istraživanja koje je uradila Microsoft korporacija
(slika 1), osnovna dva prioriteta koje imaju menadžeri
u javnom sektoru odnose se na povećanje efikasnosti i
uvođenje servisa za građane. Microsoft Citizen Service
Platforma omogućava vladi da transformiše svoje servise
pomoću informacionih i komunikacionih tehnologija
(ICT), brže i ekonomičnije, a unaprjeđuje i pružanje
usluga. Microsoft platforme za pružanje usluga građanima
povezuju ljude i sisteme i utiču na poboljšanje saradnje u
smislu donošenja odluka. CSP koristi postojeće platforme
kao polazište, a omogućava i povezivanje sa postojećim
aplikacijama, što opet utiče na smanjenje troškova. Ova
18
informacione tehnologije
platforma, dakle, omogućava širok izbor aplikacija, što
dozvoljava odabir onih koje najbolje zadovoljavaju sve
potrebe državne uprave.
CSP je osmišljen tako da ponudi odgovarajuće servise za
veliki broj vladinih organizacija. Organizacija od 10-20
zaposlenih može koristiti Windows Live platformu koja
omogućava potpuno hostovanje web stranice, koja će nuditi
jednostavne informacija građanima. Vrlo velike organizacije,
pa čak i manje nacionalne vlade, mogu koristiti sve aspekte
CSP okvira kao način ubrzavanja, odnosno poboljšavanja
usluga elektronske vlade.
Benefiti koje donosi Microsoft uslužna platforma
namijenjena javnim institucijama i građanima su veliki, a
mogu se sažeti u sljedećem:
a. Bolji kvalitet servisa (građani – integrisani servis,
privreda – brži administrativni procesi);
b. Osposobljeniji službenici i veća produktivnost
organizacije i
c. Povećana transparentnost
Postoji deset ključnih izazova sa kojima se suočava svaka
državna uprava, a to su: poboljšanje usluga, povećanje
operativne efikasnosti, izvještavanje i bezbjednost
informacija, korišćenje tehnologija, povećavanje
produktivnosti zaposlenih, saradnja u radu i dijeljenje
servisa, socijalna njega, standardizacije edukacije, podrška
lokalnoj ekonomiji i zaštita životne sredine. Microsoft nudi
rješenja kao što su portali za građane i privredne subjekte,
interaktivne forme, elektronsko plaćanje, pozivni centri,
geografski informacioni sistemi, interni portal, objedinjene
komunikacije,
upravljanje
slučajevima,
upravljanje
dokumentima,
upravljanje
finansijama
i finansijsko
izvještavanje.
Slika 2 Infrastruktura; Microsoft
CSP platforma predstavlja skup servera, alatki
i predložaka koje čine da vlade na jednostavan
način izlaze u susret potrebama svojih građana,
omogućavajući im siguran online pristup obrascima.
Microsoft nudi širok izbor softverskih proizvoda i online usluga koje podupiru Citizen Service Platformu. Ovi
proizvodi i usluge grupisani su u pet ključnih područja. Prva
tri područja pokrivaju više tradicionalne infrastrukturne
proizvode, dok druga dva područja uključuju nova Microsoft
rješenja poput Microsoft Dynamics, Windows Live i
Microsoft Office Live.
Microsoft je razvio model za osiguravanje ekonomičnosti IT
sistema, pod nazivom Optimizacija Infrastrukture. On dijeli
infrastrukturu na tri elementa:
jun2010
Core Infrastructure - pomaže korisnicima bolje
razumijevanje, veću sigurnost i bolje upravljanje
i dinamičnost jezgra IT infrastrukture koja će im
omogućiti da smanje svoje ukupne IT troškove i bolje
iskoriste IT resurse. Tipični proizvodi za ovo područje
su: Windows Server, Windows Vista, Microsoft
SystemCenter.
Češka danas isporučuje poboljšane, građanski orijentisane,
usluge putem svog e-Government portala i sa većim
kapacitetom podržava širi raspon usluga. Rezultati ovog
projekta su nevjerovatni, pa tako u Češkoj već nekoliko
godina postoji javni sektor koji na napredan način sprovodi
on-line poreske i transakcije u vezi sa socijalnom sigurnošću.
Business Productivity Infrastructure - kompletan
skup tehnologija koje pomažu pojednostavljenju
upravljanja i kontrole sadržaja, podataka i procesa u
svim područjima organizacije. Tipični proizvodi unutar
područja poslovne produktivnosti su: Microsoft Office
sistem, Microsoft Office SharePoint Server, Microsoft
Exchange, Microsoft PerformancePoint.
Application Platform Infrastructure – omogućava IT
organizacijama alatke koje će im pomoći da razumiju
i usvoje fleksibilnije i okretnije aplikacione platforme.
Tipični proizvodi unutar ovog područja su: Microsoft
SQL Server, Microsoft BizTalk Server, Microsoft Visual
Studio.
Microsoft Dynamics pruža integrisana rješenja za
upravljanje finansijama, ljudskim resursima, odnosima
sa građanima, sredstvima i donacijama, kao i za pružanje
usluga. Microsoftov Windows Live ™ i Microsoft ® Office
Live predstavljaju servise koji se odnose na pojedince i mala
preduzeća. Windows Live okuplja sve elemnte potrebne
pojedincima u digitalnom svijetu, a Office Live pomaže malim
preduzećima u online poslovanju, što može biti iskorišteno i
u manjim organima državne uprave.
Transformacija javne uprave u Češkoj
Ministarstvo informatike u Češkoj osnovano je 2003. godine,
kao središnja organizacija odgovorna za ICT, telekomunikacije
i poštansku djelatnost. Kako bez centralizovanog rješenja
korisnici nijesu mogli pristupiti servisima elektronske vlade,
Ministarstvo informatike odlučilo je je da napravi jedinstveno
rješenje za obavljanje on-line transakcija između javnog
sektora, s jedne i pojedinca i organizacija, s druge strane.
Takođe, odlučili su da stvore jasno definisan standard
interoperabilnosti za razvoj lokalnog softvera.
U saradnji sa Microsoftovim odjeljenjem za usluge (Microsoft
Services), Ministarstvo je realizovalo projekat, koji se temelji
na rješenju britanske vlade. Za samo tri godine, projekat
je dao veliki doprinos razvoju elektronske vlade u Češkoj.
Do jula 2006. registrovano je preko 50 000 korisnika i
napravljeno je preko 800 000 on-line unosa, što predstavlja
oko 10 miliona elektronskih obrazaca.
Važan aspekt ovog rješenja za Češku bilo je stvaranje “jedne
tačke unosa”, što je omogućilo korisnicima da komuniciraju
sa javnom upravom kroz jednu pristupnu tačku. Sistem je
napravljen tako da može da prolazi kroz kontinuiran razvoj,
zbog pridruživanja sve većeg broja vladinih agencija i rasta
zahtjeva za novim uslugama, zahvaljujući upotrebi najnovijih
interoperabilnih Microsoft tehnologija.
IV godina
Slika 3 Elektronski obrasci u Češkoj; Microsoft
Uz implementaciju elektronske transakcije usluga, pojedinci
i organizacije mogu podnositi i registrovati dokumenta, 24
časa na dan, bez posjete određenom odjeljenju ili pošti.
Oni su, takođe, u mogućnosti da odmah saznaju da li je
njihov dokument prihvaćen ili odbijen. Uz automatsko
upravljanje procesima za elektronsko podnošenje,
informacije primljene od strane državnih organa su
kvalitetnije.
U prvih sedam mjeseci 2006, češki e-government gateway
(http://portal.gov.cz), omogućio je vladinim odjeljenjima da
obrade više elektronskih obrazaca (396 869) nego u cijeloj
2005. godini (394 849), a ove brojke dovele su do toga da se
poveća sama popularnost javne uprave u Češkoj i povjerenje
građana u nju, a značajno je povećana i javna svijest o
elektronskom potpisu.
Bez obzira na veličinu organizacije, Citizen Service Platforma
pomaže da dobijete najbolje iz vašeg IT sistema, smanjite
troškove, a građanima i kompanijama obezbijedite brzu i
kompletnu uslugu. Specifičnost ove platforme jeste i u tome
što se može kombinovati kako bi zadovoljila zahtjeve na
hiljade raznih državnih organizacija širom svijeta.
Takođe, CSP obezbjeđuje softver koji je prilagodljiv za
implementaciju lokalnih partnerskih rješenja. Ova platforma
omogućava i donošenje fleksibilnih odluka vladama o samoj
arhitekturi sistema. CSP je dizajniran tako da zadovoljava
potrebe ljudi i da uzima u obzir planirane buduće razvoje.
Rezultat implementacije ove uslužne platforme jeste
jednostavniji život za sve. Kod zaposlenih u javnom sektoru
se povećava produktivnost, kod građana i privrednih
subjekata zadovoljstvo dostupnim servisima, a menadžeri u
javnom sektoru dobijaju podršku u donošenju odluka.
informacione tehnologije
19
Apacer V211 USB2.0
Nova web kamera koja nam stiže iz Apacera
V211 USB2.0 ima sve u jednom, veoma
zanimljiva, lijepog i prijatnog dizajna koji se
uklapa da li sa vašim laptopom ili novim lcd
monitorom.
Kompanija koja nam je poznata po
memorijskim modulima, predstavila je svoju
novu web kameru koja predstavlja jedan
od boljih modela na današnjem tržištu. Za
korišćenje Apacerove V211 kamere nećete
morati da instalirate drajvere, a dobijate
pravih 1.3 megapiksela videa i mogućnost
snimanja fotografije do 5.2 megapiksela.
V211 je interesantno dizajnirana sa
fleksibilnim vratom, novom ogledalskom
površinom i dugmetom za slikanje. Web
kamera pored toga ima i ugrađen mikrofon
i omogućava efekte pomoću softvera koji
se uz nju dobija. Uz softver koji dobijete uz
kameru veoma lako ćete je koristiti
V211 je plug-and-play uređaj koji ne zahtjeva
USB 2.0 drajver tokom instalacije. V211
može da prikaže ‘preview function’ direktno
na MSN-u, Skype-u, QQ i Yahoo-u, pa tako
predstavlja odličan izbor preve “user-friendly”
web kamere na tržištu.
V211 USB 2.0 ima pravu rezoluciju od 1.3
megapiksela, omogućavajući ekstremno oštru
i jasnu sliku. Osim toga, V211 ima odlične
mogućnosi snimanja fiksne slike koje podržavaju
razne dimenzije slike do 2560×2048. Softver koji se
dobija uz kameru omogućava specijalne video
efekte kao što su embosing, riblje oko, sniping i
mozaik, kao i specijalne frame efekte za fiksnu
sliku. Dugme za slikanje je ugrađeno na vrh
kućišta.
Fleksibilni vrat omogućava okretanje 360 stepeni
horizontalno i 120 stepeni po vertikali, uređaj
lako može da se montira ili podesi da zadovolji
svako okruženje. Može reći da će ova kamer
zadovoljiti i one iz grupe zahtjevnih korisnika.
Apacer Handy Steno AH110
Otporan, ultra tanak i lagan,
objedinjuje moderan stil i
praktičnost. AH110 je kompaktan
i lagan, što ga čini izuzetno
portabilnim.
Na kućištu je izgraviran Apacer
logo, i dobijate delikatan lančić,
tako da AH110 nije samo izdržljiv
USB fleš drajv nego i nosi sa sobom
određenu estetsku vrijednot tako da
će zadovoljiti i one koji ma je bitan
aspekt izgleda.
Možete ga lako nositi
naokolo prikačenog za
mobilni telefon, privezak za
ključeve ili na torbi.
Dostupan je i u crnoj
i u beloj boji, tako da
se savršeno uklapa sa
bilo kojim high-tech ili
tradicionalnim priborom
koji neko može imati sa sobom.
Jednostavna kolor paleta i moderan
dizajn spoljašnjosti odgovaraju
onima koji pored funkcionalnosti
traže i izgled
Apacer primenjuje
tehnologiju Chip On Board
(COB), koja efikasno
smanjuje veličinu USB-a.
COB tehnologija savršeno
stapa memorijski čip sa
štampanom pločom u
spoljnjem kućištu, pa je
AH110 vodootporan, zaštićen od
prašine i otporan na udarce fleš
disk. Sa ovom tehnologijom, ne
samo da je AH110 lagan, nego je
takođe i otporan i pouzdan izbor za
korisnike.
AH110 ima širok spektar kapaciteta
od 2GB do 16GB kako bi zadovoljio
potrebe raznih korisnika. Sa ACE
softverom za kompresiju koji se
sa njim dobija, korisnik može da
poveća korisni kapacitet i do 500%.
20
informacione tehnologije
jun2010
IT BERZA
ION CAUTION
UT
CA
N
IO
UT
CA
N
IO
UT
CA
N
IO
UT
CA
N
IO
CAUTION CAUTION CAUT
Poštovani čitaoci,
potrudili smo se i
u ovom broju i
kontaktirali
smo
umjesto Vas
kompanije
koje se bave
prodajom
računara i i
računarskih
komponenti, i
izdvojili po pet
artikala iz njihovog
asortimana, koji su
najinteresantniji po
njihovom mišljenju.
U IT berzi su
zastupljene
kompanije koje
su odgovorile na
naš mail koji smo
im uputili sa molbom
da nam pošalju
cjenovnik:
Modro,
NecaCom,
Jabbuka
Boy electronic,
Neutron i
ITS.
Nadamo se većem
odzivu kompanija
u sledećem broju.
Cijene su date
sa PDV-om
USB Lampa
(stona lampa na USB, prostor za baterije)
15
USB Grijac
USB grijac za kafu
(pakovanje kutijica)
10
USB usisivač
Za ciscenje tastature, laptopa itd… Boje: plava, žuta, roza
10
Racunar MSI
WIND TOP
AE2020M
Kompletan racunar integrisan u jedno kuciste sa ekranom osjetljivim na dodir:
Touch screen 20”WSXGA/T4500/GF9300/3GB/320GB/DVD-RW/GLAN/WLAN/CAM/6-in-1//
W7HP/Bl
699
Notebook
Compaq 610
T5870
Intel Core2 Duo Processor T5870, 2.00 GHz, 2 MB L2 cache, 800 MHz FSB, FreeDOS, Mobile
Intel GME965 chipset, (1 x 1024 + 1 x 2048) MB DDR2, HDD 320 GB 7200 rpm, SATA DVD+/RW SuperMulti DL LightScribe Drive, Starting at 2.49 kg, 56K modem, Intel 802.11a/b/g/
draft-n, Bluetooth® 2.1+EDR, Marvell Ethernet (10/100 NIC), 1 ExpressCard/34 slot, 1
Secure Digital (SD)/MultiMedia Card (MMC) slot, 3 USB 2.0 ports, VGA, stereo microphone
in, stereo headphone/line out, Mobile Intel Graphics Media Accelerator X3100, up to
384MB shared, 15.6” LED HD 16:9 widescreen BrightView (1366 x 768 resolution), 2 MP
webcam, High Definition Audio, mono speaker, integrated microphone, Full-sized keyboard,
6-cell (47 WHr) Li-Ion battery, up to 5 h
499
www.itscg.me
22
B. Bracanovića br. 58, tel/fax: 020 648-612, [email protected]
Toshiba
Satellite
L500-1XU
Intel Core i3-330M 2.13GHz
(3MB L3 Cache), 3072MB
(3GB) DDR3 1066MHz, 320GB
SATA 7200rpm, 15.6” LED HD
BrightView (1366 x 768), Intel
GMA HM55 graphics
625,00
HP 610s
T5870
Intel Core2 Duo T5870, 2.00
GHz, 2 MB L2 cache, 800 MHz
FSB, FreeDOS, Mobile Intel
GME965 chipset, HDD 320 GB
7200 rpm, 2.49 kg , Bluetooth®
2.1+EDR, 1 ExpressCard/34
slot, VGA, Mobile Intel GMA
X3100, up to 384MB shared,
15.6” LED HD,6-cell (47 WHr)
Li-Ion battery, up to 5 h, torba, 1
godina garancije
480,00
ASUS K50CSX002X
ASUS K50C-SX002X Intel
Celeron C220 (1.2Ghz),
2048MB DDR2 (800MHz),
250GB(5400rpm), 15.6”
(1366x768) CSV, DVD-SM,
NVshare, G-LAN, Wi-fi Atheros,
1.3MPixel Camera, no OS
370,00
Displeji za
notebook
Za sve tipove lap top računara
od 80170
Adapteri za
Notebook
Svih voltaža i amperaža (nisu
univerzalni)
informacione tehnologije
Od 30
BOYELECTRONIC
ITS
Studentska 2, tel: 020-264-852, [email protected]
www.boyelectronic.co.me
www.modro.me
MODRO
Adresa: Dalmatinska 24, 81000 Podgorica, +382 20 219 490, Showroom: Njegoševa 9, +382 20 664 136
ASUS
299.99
NOTEBOOK AS EEE
PC 1005P-BLK024S,
Intel, Atom, N270,
1,66 GHz, 1x 1024 MB,
10,1’’, 1024x600, SATA
160 GB, Windows® 7
Starter, IGM, 1x 10/100
Ethernet,802.11a/b/g/n,
ne, USB 2.0 3, 1,27 kg
SWEEX
Internet chat
pack,Lighweight
headset+WebCam
18.00
HGPC
HG PC 3 in 1,
multimedia keyboard
+Mouse +Speaker Black
19.00
199.99
Samsung MULTIFUNCTION
PRINTER SCX-4623F,
22 str/min, 24 str/min,
1200x1200 dpi, 64 MB,
SPL, 250 listova, USB,
Mjesečni ciklus 12000
str., Tip skenera flatbed,
ADF 40 str., Fax 33,6
Kbps, Toner MLT-D1052S,
MLT-1052L
Samsung MONITOR 19 SM 943SN
, 18,5’’, 16:9, 1360x768,
300 cd/m2, dc 50000:1,
170 °, 160 °, 5 ms,
TCO’03, Boja crna
95.00
jun2010
MacBook
White
13” LED backlit wide; 1280 x 800 piksela, 2.26 GHz Intel Core 2 Duo, 2 GB 1066 MHz DDR3,
3MB shared L2 cache (up to 4 GB), 250 GB hard drive, 5400 rpm, 8x double-layer Super
Drive, NVIDIA GeForce 9400M sa 256MB shared DDR3 SDRAM, do 7 sati trajanja baterije,
robusno “unibody” kućište od polikarbonata, 2x USB 2.0; iSigh kamera; mikrofon; zvučnici;
MiniDisplayPort support for DVI, dual-link DVI, VGA video; Airport Extreme (802.11n);
Bluetooth 2.1 + EDR; 10/100/1000 BASE-T , 2.13 kg, Mac OS X 10.6 Snow Leopard i iLife
paket, podrška za Windows
1049.00
iMac 21”
21,5” LED-backlit gossy 16:9 widescreen TFT active-matrix; 1920 x 1080 piksela, 3.06 GHz
Intel Core 2 Duo, 4 GB 1066 MHz DDR3 SDRAM, 3MB shared L2 cache (up to 8GB), 500
GB Serial ATA, 7200 rpm, Slot-loading 8x SuperDrive, 4x double-layer burning (DVD±R DL/
DVD±RW/CD-RW), NVIDIA GeForce 9400M sa 256MB shared DDR3, 4 x USB 2.0; FireWire
800; SD card slot; iSight kamera; MiniDisplayPort support for DVI, dual-link DVI, VGA video;
Stereo zvučnici, mikrofon, Built-in 10/100/1000BASE-T; Built-in AirPort Extreme 802.11n
Wi-Fi wireless; Bluetooth 2.1 + EDR, Bežična tastatura i “Magic” miš, Mac OS X 10.6 Snow
Leopard i iLife paket, podrška za Windows
1299.00
iPhone 3G S
32 GB
Memorija: 32GB flash drive memorije, Ekran: 3.5” widescreen Multi-Touch ekran; 480
x 320-piksela rezolucija sa 163 ppi, Standardi: UMTS/HSDPA (850, 1900, 2100 MHz);
GSM/EDGE (850, 900, 1800, 1900 MHz); Wi-Fi (802.11b/g); Bluetooth 2.1 + EDR wireless
tehnologija, Assisted GPS; Digitalni kompas; Wi-Fi; Cellular, Kamera: 3 megapiksela;
Autofokus; Geografski tagovi za fotografije; Videosnimanje, VGA rezolucija sa 30 sličica u
sekundi, Senzori: akcelerometarski; blizine; okolnog osvjetljenja, 115,5 mm x 62,1 mm x
12,3 mm - 135 g, stereo slušalice s mikrofonom; Dock Connector na USB kabl; USB punjač;
Dokumentacija; Tkanina za čišćenje i poliranje; Alat za izbacivanje SIM kartice
Od
149.00
do
719.00
iPod nano
8GB: 2,000 pjesama; 8 sati videa; 7,000 fotografija, 16GB: 4,000 pjesama; 16 sati videa;
14,000 fotografija, 2.2” TFT display; 240 x 376-piksel rezolucija sa 204 ppi, Video Zapis:
H.264 VGA video, 640 x 480 pixels, do 30 fps sa AAC audiom, 15 real-time specijalnih
efekata: Sepia, Black and White, X-Ray, Film, Grain, Thermal, Security Cam, Cyborg,
Bulge, Kaleido, Motion Blur, Mirror, Light Tunnel, Dent, Stretch, and Twirl, Baterija: Audio
Playback: do 24 sata, Video Playback: do 5 sati, Navigacija: Click Wheel + VoiceOver, 90.7
x 38.7 x 6.2 mm; 36.4 grama, Srebrna, Crna, Ljubičasta; Plava; Zelena; Narandžasta, Roza,
slušalice; USB 2.0 kabl; Dock adapter
169.00 i
199.00
iWork
software
paket
iWork je Apple-ov paket aplikacija za rad sa tekstovima, brojkama i prezentacijama. Sastoji
se iz tri aplikacije: Pages, Numbers i Keynote. Pages -Zahvaljujući naprednim alatima za
pisanje i jednostavnom kreiranju izgleda stranice, dokumenti u Pages programu su tako
impresivni da se ne mogu opisati riječima. Numbers -Iskoristite sve što možete iz podataka
Numbers programom, zahvaljujući formulama koje je jednostavno izraditi, grafikonima
u jednom kliku te kategorizaciji tablica. Keynote -Nove filmske animacije, prelazi i efekti
u Keynote programu garantuju da će ih publika gledati bez daha. iWork je jednostavan
i intuitivan. Otvarajte, mijenjajte i šaljite e-poštom datoteke Microsoft Office programa
jer iWork je kompatibilan. iWork.com B opcija vam omogućava da dokumente dijelite na
jednostavan, pametan i bezbijedan način.
89.00
www.jabbuka.com
JABBUKA
N 42º 26’ 31,8” E 19º 15’ 41,3”, Bokeška br. 6, tel/fax: +382 20 665 663, +382 67 447 407, [email protected]
4-u-1 “Genius” komplet: multimedijalna tastara, optički miš, stereo
zvučnici i web kamera
22,90
Rotronic USB
Adapter set
Rotronic USB set adaptera za sve vrste USB priključaka na računaru.
Set od 9 adaptera.
13,00
SonicGear
TatooDuo 2, 2.1
sistem zvučnika
Veoma kvalitetan sistem zvučnika za kućnu upotrebu. Bass Driver
2x4inch,Satellite Driver 2x(3inch+1inch). Total system power 40w
42,00
Trust SoundForce
2.1 Pro
Elegantni sistem zvučnika za računar, sa ukupnom snagom od 24w RMS
30,00
Digitalna satelitska kartica za ugradnju u računar, prijem open
air kanala i kodovanih kanala sa satelita Astra, HotBird i drugi. U
kompletu dolazi sa daljinskim upravljačem
89,00
TechniSat SkyStar 2
TV DVB kartica
IV godina
Neutron
Genius KMSW
[email protected]
NecaCom
Radosava Burica 125, 069 031 258
Toner za
HP12a
26
Toner za
HP15a
26
Toner za
HP36a
33
Kertridz ZA
HP 21
13
Kertridz ZA
HP 22
18.5
informacione tehnologije
23
W
W
W
i
v
o
k
n
i
l
i
n
t
n
a
(t)s
e
)
n
(
r
e
t
n
i
http://www.miniclip.com/games/
vuvuzela-shoot-out/en/
Interesantna flash igrica sa osvrtom na
nus pojavu Svjetskog prvenstva u Južnoj
Africi
http://www.avon.rs/
Ženski dio populacije će sigurno
naći nešto interesantno na portalu
renomirane kozmetičke kuće
http://www.miniclip.com/games/en/
Brojne flash igrice raznih profila za
online igranje. Uživajte u izboru.
http://www.prekoveze.me/
Portal na kojem se objavljuju oglasi
za slobodna radna mjesta. Možete se
prijaviti na maillistu i dobijati redovna
obavještenja o novim oglasima.
http://www.opensubtitles.org/sr
Velika baza prevoda filmova na srpski
jezik, skoro da nema filma da ovdje ne
postoji prevod, probajte..
http://www.tutorijali.net/
Tutorijali sa primjerima za Word,
Photoshop, PHP, Visual Basic ...
http://www.raftingtarom.org.rs/
Na sajtu je moguće rezervisati rafting
Tarom i upoznati se sa ostalim
mogućnostima..
24
informacione tehnologije
jun2010
Danilo
Tomčić
Ukoliko neki mlađi
korisnici dođu u
posjed ovog modela,
najinteresantnije će im
biti „žive“ pozadine, dok
napredniji korisnici neće
na njih obraćati mnogo
pažnje
HTC Desire je
opremljen kamerom
od 5 megapiksela,
maksimalne rezolucije
od 2592 x 1936 piksela,
sa auto-focusom i LED
blicem
IV godina
HTC Desire
HTC je uvijek
pravio dobre
uređaje, a nikad
se nije plašio
konkurencije.
Ovaj put iz
HTC-a stiže HTC
Desire, koji se bez
ikakve sumnje
može smjestiti u
kategoriju najboljih
5 telefona trenutno
dostupnih na tržištu.
Kao i prethodni
HTC modeli i Desire
posjeduje HTC
Sense korisnički
interfejs, koji je
kod starijih modela
znao da zadaje
glavobolje. Desire je
brži i mnogo bolji od
nekadašnjih modela,
pa je samim tim i HTC
Sense fantastičan. Pravo
je zadovoljstvo koristiti
ga. Veliki broj opcija je
ponuđen korisniku, od
raznih widgeta, pa sve
do sedam homescreen
strana koje uređujete
po želji. Ukoliko neki
mlađi korisnici dođu u
posjed ovog modela,
najinteresantnije će
im biti „žive“ pozadine,
dok napredniji korisnici
neće na njih obraćati
mnogo pažnje. Widgeti su
zaista korisni, a svaki od
njih pisjeduje barem dvije
svoje verzije, widget za
časovnik može da prikaže
čak dvanaest različitih
verzija. Imenik kod ovog
modela je odlično urađen,
podsjeća na one koji se
koriste kod HTC TouchFLO,
ali mu uveliko poboljšava
funkcionalnost. Uz vaše
kontakte možete dodati
veliki broj informacija, a
sve se odvija brže i lakše
u odnosu na druge vrste
imenika. Kvalitet zvuka je
veoma dobar, bez ikakvog
šuma, a jačina
zvuka je
tolika da
uopšte ne
morate
u bučnim
okruženjima povećavati
zvuk na maksimum. Prijem
signala je na vrhunskom
nivou. Jačina samog
zvučnika je najbolja kada
su u pitanju uređaji ovakve
vrste, za klasu je ispred
svih. Kucanje SMS i ostalih
poruka je dovedeno do
savršenstva. Za kucanje
imate na raspolaganju
nekoliko tastatura, a
najbolje se pokazala full
QWERTY tastatura
posao. Audio kvalitet je
na visokom nivou i ovaj
uređaj je sigurno najbolje
all-around rešenje kada je
zvuk u pitanju. HTC Desire
je opremljen kamerom od
5 megapiksela, maksimalne
rezolucije od 2592 x 1936
piksela, sa auto-focusom
i LED blicem. Kvalitet
fotografija napravljen ovom
kamerom je na zavidnom
nivou. HTC Desire nudi
u landscape modu. Čak će
i korisnici sa nešto debljim
prstima moći bez problema
da kucaju tekst. Galerija
fotografija je laka za
korišćenje, pregledanje se
lagano obavlja, a uvedena
je i zum opcija koja se
koristi na isti način kao i
kod Iphone-a. Video plejer
je smješten u podfolderu
galerije posjeduje osnovne
funkcije. Sposoban je da
prikaže MP4 formate bez
ikakvih problema. DivX
i XviD formati za sada
nijesu podržani, ali HTC
je obećao da će uskoro
ponuditi podršku za te
formate. Muzički plejer
i FM radio su takođe sa
osnovnim funkcijama
i dobro obavljaju svoj
kompletnu konektivnost
koja je moguća na uređaju
ovakve vrste. Surfovanje
internetom predstavlja
pravo zadovljstvo, najviše
zahvaljući odličnom
browseru koji ima i podršku
za flash. Tu je i QuickOffice
koji nudi pregled office
fajlova. AMOLED ekran
na dodir od 3.7 inča,
procesor od 1GHz, 576
MB RAM i 512 MB ROM,
kamera od 5 megapiksela,
Android 2.1 operativni
sistem i veliki broj drugih
stvari, svrstavaju HTC
Desire u sami vrh ponude.
Među prvih pet uređaja
je sigurno, a možda je po
svemu onome što nudi i
po cijeni, najbolja moguća
kupovina.
informacione tehnologije
25
Autor: Ivan Knežević, student prve godine Fakulteta za informacione tehnologije,
Univerzitet Mediteran Podgorica
Kompanije koje, u sadašnjoj ekonomko-tehnološkoj
situaciji u svijetu, razvijaju i komercijalizuju open source
software (OSS), moraju posebno obratiti pažnju na različite
elemente, među kojima je vjerovatno najvažnija jedna
“urođena” osobina slobodnog softera: činjenice da može
biti modifikovan od strane bilo koga i da nije podložan
copyright-u, da stimuliše stalna poboljšanja i inovacije
u odsjeku istraživanja i razvoja, ubrzavajući na taj način
ukupan tehnološki progres. Dakle, možemo reći da se
osnovne prednosti OSS-a baziraju na ubrzanom procesu
inovacije, pristupačnosti ovakve vrste softvera i neznatnim
troškovima održavanja.
Ove kompanije, međutim, moraju biti u stanju da pružaju
konstantnu pomoć i tehničku podršku svojim korisnicima
da bi softver održavali operativnim ne prodajući licence
za njegovo korišćenje; i zaista, finalni korisnik želi taj
softver koristiti sa što većom efikasnošću; iz ovog razloga,
poslovna strategija ovih kompanija mora se fokusirati na
post-prodajnim uslugama: servisu, instalaciji i podršci,
personalizaciji softvera (prilagođavanje finalnog proizvoda
specifičnim potrebama klijenta) i obuci osoblja zaduženog
za korišćenje softvera, pružajući na taj način brojne
usluge marketinški primamljivo projektovane kao “paket”
slobodnog softvera i “problem sloving” podrške koja stoji
iza njegove realizacije. Pod tim se najpre podrazumijeva
opskrbljivanje finalnih korisnika odgovarajućim priručnicima,
digitalnom podrškom, organizovanje kurseva i eventualno
kreiranje dodatnih alata; ovdje, naročito dolazi do izražaja
povjerenje OSS modela u internet-zajednicu, koja, imajući
uvid u source kod softvera (što ujedno garantuje i potpunu
transparentnost njegove funkcionalnosti), može aktivno
učestvovati u brzom rješavanju eventualnih problema koji
bi se mogli pojaviti prilikom korišćenja softvera, a zatim ih
učiniti dostupnim svima na globalnoj mreži.
Karakteristike slobodnog softvera koje predstavljaju
prednosti za firme koje ga izaberu su brojne: sigurnost,
fleksibilnost, mogućnost korišćenja softvera za različite
ciljeve, mogućnost izučavanja i modifikovanja source
koda i njegovo prilagođavanje ličnim potrebama kao i
pristupačnost softvera manjim kompanijama kojima, često
skup, licenciran softver može predstavljati veliki finansijski
izdatak. Kako licencirani software zabranjuje kreiranje bilo
kakvih modifikacija unutar samog softvera, osim u slučaju
dobijanja eksplicitnog odobrenja od strane kompanije
koja ga je proizvela i licencirala, sloboda modifikovanja
OSS-a predstavlja njegovu najsnažniju tačku u odnosu na
licencirani softver.
Prije donošenja odluke o korišćenju slobodnog ili
26
informacione tehnologije
Open source: da ili ne?
Kritika i šanse sa kojima
se susreću kompanije
koje razvijaju i
komercijalizuju “open
source” softver i one
koje moraju odlučiti da
li prihvatiti ovu vrstu
software-a ili ne
licenciranog softvera vlasnik kompanije mora imati na umu
različite faktore koji mogu uticati na efikasnost kompanije
u slučaju izbora prve ili druge vrste softvera. Prvi faktor je
svakako rasprostranjenost softvera: ako softver predstavlja
standard u određenim krugovima, donosiće benefite u
vidu pozitivnih mrežnih eksternalija, jer postaje referentna
tačka svih koji se bave sličnim biznisom. Open Source
softver najčešće ne predstavlja standard, jer im licencirani
softver, shodno većim finansijskim ulaganjima (kako
inicijalnim, tako i marketinškim), sa lakoćom preuzima tu
titulu, međutim, rizikuje da prouzrokuje takozvani “lock-in”
efekat, tj. u slučaju nepravilnosti u radu može blokirati cijeli
proizvodni proces. Pored toga, sudbina aplikacija i podataka
memorisanih u licenciranom softveru zavise u potpunosti
od kreatora tog softvera, a kreator tog softvera je najčešće
i vlasnik licence i može odlučiti (sa potencijalnom štetom
po klijenta) da li će posvetiti više ili manje vremena daljem
razvoju tog proizvoda, može ga čak u potpunosti napustiti
da bi se posvetio razvoju drugog softvera, može tražiti
prekomjerne nadoknade za svoj rad, ili, u krajnjem slučaju,
može u potpunosti izaći sa tržišta. OSS model sprečava
stvaranje monopola sa strane proizvođača softvera i
dozvoljava veći stepen kontrole sa strane klijenta, i shodno
tome, veću nezavisnost. Dozvoljava mnogo bržu ispravku
grešaka i na taj način garantuje neprekidnost proizvodnog
procesa.
jun2010
Mentor: D
ženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet
Mediteran Podgorica
Drugi važan faktor u izboru softvera je svakako kvalitet:
kompanije koje se bave komercijalnim razvojem softvera se
baziraju na većoj početnoj investiciji u odnosu na softver
razvijan po open source modelu, međutim, OSS može
računati na mnogo veće ljudske resurse, u vidu stotina
kompetentnih eksperata koji učestvuju u njegovom
projektnom razvoju, testiranju i dokumentovanju, čiji glavni
motiv nije finansijska dobit, već funkcionalnost finalnog
proizvoda. OSS je, shodno tome, najčešće ispred ostalih
u tehnološkom smislu, dobro je dokumentovan, stabilan i
siguran. OSS su efikasniji jer stvaraju raznolikost i stimulišu
autoselekciju, i zaista, u slučaju pojave bilo kakvih problema,
korisnik može ući u neku kolaborativnu zajednicu i samim
tim doprineti daljem razvoju sistema, uživajući sve moguće
pogodnosti koje proizilaze iz tog zajedničkog doprinosa, ili
se može obratiti distributorima tog softvera koji će raditi na
ispravljanju grešaka.
Pa ipak, moramo uzeti u obzir problem kompatibilnosti
aplikacija sa slobodnim ili licenciranim softverom, mada
nam danas OSS omogućava da otvorimo dokumente
kreirane različitim aplikacijama, i ako ne reprodukuju
poptuno isti rezultat zbog tajnih konfiguracija licenciranog
softvera. Takođe, OSS čuva dokumente u otvorenom
formatu koji omogućava njihovo otvaranje u bilo kom
programu za vizualizaciju tog tipa dokumenata. OSS
predstavlja vrlo efikasan mrežni sistem jer generiše
vezu, prenos i razmjenu znanja između velikog broja
korisnika olakšavajući na taj način objavljivanje sadržaja,
i postepeno transformiše cijeli sistem iz statičkog odnosa
(odnos prodavac-klijent) ka dinamičkom (gdje svako može
doprinijeti razvoju projekta).
Ušteda u ekonomskom smislu je očigledna, a da i ne
spominjemo veći stepen svijesti krajnjih korisnika
u korišćenju računara; ovako ušteđen novac, može
biti profitabilno reinvestiran u obuku zaposlenih i
menadžmenta, a ulaganje u ljude je svakako značajnije
od ulaganja u licencirani softver. OSS model, takođe
smanjuje troškove istraživanja i razvoja uvodeći elemenat
diversifikacije ponuđača na bazi kvalitet/kvantitet, olakšava i
favorizuje širenje i razmjenu tehnologija i rešenja, garantuje
zaštitu pohranjenih podataka i poboljšava sliku kompanije
u cjelini. Ekonomsko poređenje između OSS i licenciranog
modela mora se napraviti uzimajući u obzir ne samo
početne troškove već i ukupne troškove vlasništva (Total
IV godina
Cost of Ownership - TCO). Pored troškova licenciranja,
u TCO se uračunavaju i usluge podrške u projektovanju,
ispitivanja, testiranja, korišćenja i istraživanja, obuke kao i
troškovi migracije i instalacije sistema kao i menadžmenta.
Zahvaljujući nižim cijenama licenci, budžet organizacije
može predvideti veće troškove usluga, a time, u teoriji, i veći
kvalitet istih. Dakle, ne mora da znači da je TCO open source
rješenja uvijek manji od onog licenciranog, međutim pruža
veću fleksibilnost u raspodjeli budžeta.
Imati uvid u source kod programa koji se koriste unutar
organizacije, doprinosi većem stepenu bezbjednosti,
naročito u prisustvu podataka osjetljivog tipa. U mnogome
je olakšana unutrašnja kontrola (za koju u slučaju
korišćenja licenciranog software-a se moramo pouzdati u
proizvođača), potraga za eventualnim “back door-ovima”
unutar programa ili neke njegove slabosti koje bi se mogle
iskoristiti u manipulativne svrhe. U principu, OSS je pogodan
u smislu interoperabilnosti, proširene funkcionalnosti
i veće prilagođenosti krajnjem korisniku u odnosu na
licencirani software, dakle možemo reći da omogućava
veću fleksibilnost; uvijek će biti dostupan i ažuriran od
strane internet zajednice ili programera zainteresovanih
za njega, za razliku od licenciranog softvera čilji život zavisi
od odluke proizvođača i trenutnih komercijalnih trendova.
Razmjena podataka i funkcija između različitih proizvoda
implicira realizaciju i implementaciju interface-a, a u slučaju
licenciranog softvera, samo onaj ko poseduje source kod
može primijeniti ove interfejse.
Uprkos ponudi podrške i pomoći od strane distributera još
uvijek na tržištu ne postoji veliko povjerenje u OSS. Glavne
brige IT menadžera se tiču zaštite od kvarova, a u njegovim
očima proizvođači licenciranog softvera imaju viši stepen
povjerenja. Prezentuju se problem slabe skalabilnosti, tj.
nemogućnosti sistema da prati potrebe organizacije da
raste, odnosno smanjuje u skladu sa njom. Tome naročito
doprinosi nedostatak konkretnih poslovnih aplikacija i
nestabilnost tržišta, takođe, trenutni model raspodjele i
distribucije je suviše riskantan, pogotovo na agresivnom
tržištu kao što je IT tržište. Osim toga tu je i problem
nedostatka driver-a. Većina proizvođača perifernih uređaja
ne pravi driver-e za OSS, tako da je lista kompatibilnog
hardvera ograničena na uređaje kojima zajednica open
source programera ima pristup. Dakle, posle lansiranja
novog hardvera na tržište, ponekad mogu proći i mjeseci
prije nego se pojave adekvatni driveri za taj hardver,
naravno, uz pretpostavku da proizvođači tog hardvera daju
na uvid programerima interfejse potrebne za pravljenje
samih driver-a.
informacione tehnologije
27
Google Chrome
Kada se pojavio na tržištu u posljednjem kvartalu 2008.
godine očekivali smo još jedan iskorak u takmičenju
internet browser-a. To smo i dobili.
Koliko je Chrome napredovao djelimično je i dokaz
povjerenje koje je dobio od korisnika.
2010 IE8
IE7
IE6
Firefox Chrome Safari
Maj 16.0% 9.1% 7.1% 46.9% 14.5%
3.5%
Opera
2.2%
Statistika je preuzeta sa sajta www.w3schools.com
Osnovno se nije promjenilo. Izgled je i dalje
minimalistički. Jednostavan za upotrebu i naravno
prilagodljiv vašim potrebama. Tu je i dalje novina
koja je izdvojila Chrome, svaki tab predstavlja
zaseban proces i ono što se često zna desiti da
„zaglave“ pojedine stranice neće značiti da sve
morate zatvoriti i ponovo otvarati već samo
problematični tab.
Za razliku od početka gdje nije bilo dodataka sada
ih ima toliko da i oni najzahtjevniji korisnici mogu
biti zadovoljni. Izgled možete prilagoditi izborom
neke od tema koje su takođe veoma brojne. Među
dodacima može naći dosta beskorisnih ali i onih
koje će vam olakšati svakodnevno korišćenje ovog
Google-ovog proizvoda.
Mogućnost povezivanja i
sinhronizacije sa Google
nalogom je očekivana.
Tako da možete izvršiti sva
podešavanja i prilagođavanja
i pri instalaciji sa bilo
koje lokacije uvijek iste
funkcionalnosti i izgled
browser-a.
Takođe od prije par mjeseci
Google nudi i prevod stranica
koje posjećujete ukoliko nisu na vašem jeziku. Ova
opcija možda vremenom postane i malo dosadnija
dok ne pronađete gdje se isključuje. Pošto je kod
nas veliki problem neznanje enleskog jezika ova
opcija definitivno može biti više nego korisna.
Brzina je na zavidnom nivou, opet moramo
shvatiti da je i odnos prema browser-ima postao
subjektivna stvar pa ćete naići na mnoštvo
istraživanja ko je najbolji i ko je najbrži. Svi oni
koji još nisu isprobali Chrome trebali bi da posjete
www.google.com/chrome i instaliraju ovaj browser i
onda možda počnu koristiti njegove prednosti ako baš
nisu previše vezani za svoj prethodni browser.
28
informacione tehnologije
jun2010
Neko nas
posmatra
JVC VN-V686WPU je najbrža pokretna IP
kamera na svetu.
Japanski proizvođač vrhunskih CCTV kamera
je pokrenuo proizvodnju dva nova modela
super-brze pokretne dan/noć kamere:
Pretplatite
se
i obezbijedite svoj primjerak!!!
- TK-C868WPE (standardna, Hi-Res)
-V
N-V686WPU (IP kamera, Dual-Stream)
Obje kamere pogoni isti revolucionarni
Direct Drive® mehanizam, bez remenova,
točkića, zupčanika i sl. Sve što usporava
kameru ili skraćuje njen vek trajanja je
odstranjeno sa ovih modela. Dodat je i novi
zoom objektiv sa uvećanjem od čak 36 puta!
Pretplata je najsigurniji i najlakši put do
Vašeg primjerka “Bit”-a. Svaki primjerak
šaljemoputem usluga Pošte Crne Gore na
adresu koju navedete.
Kako se pretplatiti?
Telefon:
020 272 816
E-mail:
[email protected]
Adresa: Biznis inkubator
II crnogorskog bataljona A8
81000 Podgorica
Potrebni podaci:
Ime i Prezime
Telefon
Mobilni
PIB (samo za pravna lica)
PREDNOSTI
- J PEG i MPEG-4 dual-stream!
640x480pix, 30fps
- Izmjenjiva brzina pan/tilt pomjeranja od
0.04°/s do 500°/s!
-0
.03° preciznost rotacije (Super Accuracy)
- Super LoLuxTM osjetljivost: 0.5 lx F1.6
- Dan/noć nadzor uz auto IR-cut filter
(dnevno i noćno snimanje)
- ZOOM objektiv 36x
Jedina mana koja se primjećuje kod ovog
hardvera je sporost po pitanju preciznosti
kada se za njom ukaže potreba, ali u 99
odsto slučajeva to ne predstavlja nepremostiv problem.
Fax
e-mail
Kompletna adresa (ulica i broj, grad, poštanski broj)
br. primjeraka
Trajanje pretplate (6 ili 12 mjeseci)
Koliko iznosi pretplata?
6 meseci pravna lica - 15€ (po korisniku)
12 mjeseci pravna lica - 30€ (po korisniku)
Pravna lica se mogu pretplatiti na više korisnika
(potrebno je navesti imena osoba kome su namijenjeni).
Idealna je za profesionalni bezbjednosni
nadzor u velikim zgradama, kao što su
vazdušne luke, željezničke i autobuske
stanice, skladišta, fabrike, konferencijski
centri, univerziteti, prodajna mjesta, kazina,
stadioni, trgovački centri i sl.
IV godina
informacione tehnologije
29
šoljica kafe za
programere
19. dio
Java izuzeci
Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran”,Podgorica
email: [email protected]
Koliko god se trudili da, kao dobar programer, napišete
program koji nema greške, koji nikada neće neočekivano
prestati da radi i koji će moći da se izbori sa svakom
nepredviđenom situacijom, na žalost nećete uspjeti. U
realnosti greške se dešavaju, bilo zbog toga što programer
nije predvidio svaku moguću situaciju ili zbog toga što su te
situacije izvan kontrole programera.
Java obezbjeđuje način da se sa tim situacijama izborite
pomoću izuzetaka. U trenutku kada se desi neka
nepreviđena situacija, Java proizvodi izuzetak (exception).
Izuzeci u Javi su objekti, instance klasa koje nasljeđuju klasu
Throwable. Dakle, kada se desi nepredviđena situacija, Java
kreira objekat tipa Throwable. Ova klasa ima dvije podklase,
Error i Exception. Objekti klase Error su interne greške u
Java okruženju (virtuelnoj mašini). One su rijetke i obično
fatalne i njima se nećete baviti.
Klasa Exception je iz programerskog ugla daleko
interesantnija i korisnija. Podklase klase Exception mogu se
podeliti u dvije grupe:
-izuzeci za vreme izvršavanja (kao što su
ArrayIndexOutofBounds, SecurityException ili
NullPointerException)
- ostali izuzeci (kao što su EOFException i
MalformedURLException)
Prva grupa izuzetaka obično nastaje zbog loše napisanog
koda. Druga grupa izuzetaka nastaje kada se nešto
nepredviđeno dogodi, na primjer kada čitate iz fajla koji se
završi prije nego očekujete ili ukoliko je korisnik unio loš
format podatka (na primjer URL koji nije odgovarajućeg
formata).
Većina izuzetaka se nalazi u paketu java.lang, ali ima ih i u
drugim paketima (java.io i java.net)
Obrada izuzetaka
Ukoliko koristite metode koji proizvode izuzetke, neophodno
je da te izuzetke i obradite u svom kodu. Ukoliko to ne
učinite, kompajler će javiti grešku. Izuzeci se obrađuju
pomoću naredbi try i catch.
try {
// neki kod koji moze
// da proizvede izuzetak e
}
catch (nekiIzuzetak e) {
// kod koji se izvrsava ako se izuzetak javi
}
30
informacione tehnologije
Ovaj blok naredbi praktično znači “probaj da izvršiš neki
kod, a ako se pojavi izuzetak uradi nešto drugo”. Ukoliko
se izuzetak pojavio, biće kreiran objekat neke od podklasa
klase Exception i izvršavaće se kod u catch bloku. To znači
da ćete u okviru catch bloka moći da koristite metode klase
Exception.
Svi izuzeci nasljeđuju klasu Exception. Zato će prethodni
kod biti u stanju da obradi bilo koji izuzetak ukoliko koristite
catch (Exception e). Međutim, ukoliko želite da različite
podklase izuzetaka obrađujete na različite načine,možete da
koristite nekoliko catch blokova.
try {
// neki kod koji moze
// da proizvede izuzetke e1, e2 i e3
}
catch (nekiIzuzetak1 e1) {
// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e1
}
catch (nekiIzuzetak2 e2) {
// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e2
}
catch (nekiIzuzetak3 e3) {
// kod koji se izvrsava ako se javi izuzetak e3
}
U prethodnim primjerima izvršiće se ili blok try ili deo bloka
try i blok catch. Ukoliko postoji nešto što je neophodno da
se izvrši bez obzira da li se izuzetak pojavio ili ne, koristite
naredbu finally. Na primjer
NekiFajl f = new NekiFajl();
if (f.open(“ime fajla”)) {
try {
UradiNesto();
} catch (IOException e) {
// obradi greške
} finally {
f.close();
}
}
Deklarisanje metoda koji prozvode
izuzetke
Ukoliko pišete neki metod i očekujete da mogu da se pojave
sitaucije u kojima izvršavanje metoda ne bi uspjelo, možete
da proizvedete izuzetak pomoću klauzule throws i na taj
način obezbjedite da potencijalni korisnici vašeg metoda
moraju da obrade taj izuzetak. Sintaksa je sledeća
jun2010
public tipMetoda NekiMetod() throws Izuzetak1,
Izuzetak2 { ........
}
Naredba throws samo govori da metod može da proizvede
izuzetak, a ne da će on to zaista i da učini. Izuzetke tipa
Error, kao i izuzetke za vrijeme izvršavanja ne morate da
proizvodite
eksplicitno, obzirom da se već pretpostavlja da oni
mogu da se pojave bilo gdje. Dobar primjer za to je
OutOfMemoryError, koji može da se desi na bilo kom
mjestu u programu i bilo kada i nemoguće ga je predvidjeti.
Ukoliko ipak navedete neki od ovih izuzetaka, korisnici neće
biti obavezni da ih obrade. Obavezno je obraditi samo one
izuzetke koji ne spadaju u navedene dvije grupe.
Prosljeđivanje izuzetaka
Naredbu throws možete da koristite i u drugom slučaju.
Ukoliko vaš metod koristi neki drugi metod koji može da
proizvede izuzetak, tada ste u obavezi i da ga obradite.
Međutim, ukoliko ne želite da to učinite u tekućem metodu,
možete da ga prosledite dalje. Recimo da pišete metod
procitajFajl() na sljedeći način
public void procitajFajl(imeFajla) {
// pozivanje metoda koji otvara fajl
// i koji moze da proizvede izuzetak
otvoriFajl(imeFajla);
// uradi nesto sa fajlom
.............
}
i pretpostavimo da metod otvoriFajl() može da proizvede
izuzetak, na primjer ukoliko fajl ne postoji. Tada bi kompajler
javio grešku za prethodni kod, obzirom da nigdje niste
obradili mogući izuzetak. Međutim ukoliko upotrebite
naredbu throws na sledeći način
public void procitajFajl(imeFajla) throws Izuzetak {
// pozivanje metoda koji otvara fajl
// i koji moze da proizvede izuzetak
otvoriFajl(imeFajla);
// uradi nesto sa fajlom
.............
}
tada vaš metod procitajFajl() preuzima izuzetak metoda
otvoriFajl() i prosleđuje ga nekom drugom metodu u okviru
koga je pozvan.
IV godina
Proizvođenje izuzetaka
Samo deklarisanje da metod proizvodi izuzetak pomoću
naredbe throws znači da je moguće da izuzetk bude
proizveden. Međutim da bi se to zaista i desilo, u telu
metoda morate zaista i da ga proizvedete. Obzirom da su svi
izuzeci objekti klase Exception, neophodno je kreirati novi
objekat pomoću ključne reči throw.
throw new ServiceNotAvailableException();
U zavisnosti koji tip izuzetaka koristite, konstruktor klase
može da ima i argumente.
throw new ServiceNotAvailableException(“Baza nije
dostupna”);
Onog momenta kada u tijelu metoda proizvedete izuzetak,
metod se napušta, bez izvršavanja daljeg kod (sem onog
u bloku finnaly, ako postoji) i bez vraćanja bilo kakve
vrijednosti.
Kreiranje izuzetaka
Kao što je već rečeno, izuzeci su klase. Prema tome,
da biste kreirali svoj izuzetak, jednostavno treba da
kreirate klasu. Ova klasa bi trebala da naslijedi neku od
postojećih, pa odaberite onaj od postojećih izuzetaka koji
je najbliskiji vašem. Na primjer, ukoliko pravite izuzetak
za loš format ulaznog fajla, bilo bi logično da on nasledi
klasu IOException. Obično klase izuzetaka imaju dva
konstruktora, jedan bez argumenata i jedan sa jednim
String argumentom. Ovaj string predstavlja poruku koja
objašnjava zbog čega je došlo do izuzetka. Zbog toga se u
okviru ovog drugog konstruktora poziva metod super(),
kako bi ta poruka bila obrađena i da bi kasniije mogla da
bude pročitana pomoću metoda koje klasa Throwable
obezbjeđuje. Na primjer,
public class MojPrviIzuzetak extends Exception {
public MojPrviIzuzetak() {
}
public MojPrviIzuzetak(String poruka) {
super(poruka);
}
}
Ili
public class MojPrviIzuzetak extends Exception {
public MojPrviIzuzetak() {
}
public String getMessage(){
return “Moj prvi izuzetak!”;
}
}
informacione tehnologije
31
aktuelnosti
ASSASSIN’S
CREED
II
Danilo Tomčić
32
informacione tehnologije
april2010
aktuelnosti
Ubica se vratio brži, jači, sa novim tehnikama borbe, zove se
Ezio i spreman je na sve kako bi osvetio smrt svojih najbližih.
Assassin’s Creed II avantura nas smješta u doba italijanske
renesanse i prati priču italijanskog plemića, Ezio Auditore,
koji je željan osvete zbog smrti oca i braće. Koristeći Animus,
uređaj koji je napravljen da bi vratio genetičku memoriju,
simpatični šanker Dezmond se vraća u XV vijek. U ulozi Ezia,
prelazite razne misije upoznavajući se sa starim gradovima,
kao što su: Firenca, Rim, Venecija i drugi.
Gameplay igre je veoma sličan kao i u prvoj igri, borite se,
istražujete, šunjate i uživate u italijanskoj arhitekturi. U
igri je zastupljeno oko petnaest različitih tipova
misija i još stotinjak dodatnih, koje su
svaka na svoj način povezane sa glavnim
misijama. Postoji i veliki broj zagonetki
koje morate riješiti da bi ste napredovali,
a one pri kraju igre iziskuju veće napore kako bi
se riješile. Upravljanje sa Eziom je isto kao i upravljanje
sa Altairom iz prve igre jer koriste iste akrobatske poteze,
ali je zato sistem borbe dosta unaprijeđen. Ovaj put
neprijatelje možete hvatati u grif, podići ih i baciti u vodu, a
možete ih udariti glavom ili koljenom. Oružje je takođe
raznovrsno, a možete koristiti i velike čekiće,sjekire
i koplja. Novac ovaj put igra veliku ulogu u
igri. Koristite za plaćanje doktora, kovača
i krojača, a skupljate ga prelazeći misije,
obijajući skrivene kovčege sa novcem ili ga
uzimate iz džepa ubijenih neprijateljskih
vojnika. Tokom igre dolazite u posjed
vile Auditore, koju restaurirate, a oko nje
gradite raznovrsne radnje i tako podižete
cijenu svoje vile i okoline. Svakih dvadeset
minuta igre dobijate određeni broj novca, u
zavisnosti od ukupne vrijednosti vile i grada u
kome se ona nalazi. Ukoliko postanete traženi od
gradskih vlasti, na raspolaganju su vam posteri koje
morate pronaći i pocijepati ih sa zidova, jer to je jedan
od načina da smanjite potražnju za vama. Pored postera,
možete podmićivati određeno lokalno stanovništvo kako bi
prestali da vas pominju ili ubiti određenu osobu koja vas je
spazila i prepoznala.
Razvojni tim Ubisoft Montreal je obratio pažnju na sve
kritike igrača vezane za prvu igru, da bi ovaj put napravio
mnogo bolju i zabavniju avanturu. Assassin’s Creed II je
mnogo kompaktnija igra od prethodne, koja nudi mnogo
više različitih misija, manje konverzacije i dosadnih dugačkih
misija. Sami tok priče je veoma interesantan i svi likovi koje
budete sretali kroz igru su veoma zanimljivi, svaki na svoj
IV godina
način. Glasovna gluma je očajna, italijanski akcenat je loše
urađen, pa je najbolje prebaciti se na italijanski jezik, a oni
koji ga ne znaju nek se ne brinu, jer je svaka riječ titlovana
na engleskom jeziku. Očekivali smo da Assassin’s Creed
II izgleda dobro kao i prva igra, i nijesmo se razočarali.
Ulice su pune prosjaka, trgovaca, sveštenih lica i vojnika.
Zastupljeni su i gradski trgovi, gdje se skuplja najviše
naroda. Renesansno doba je predstavljeno na pravi način.
Ptice se naziru iznad vas dok prolazite gradskim ulicama,
narod uvijek nešto šuška i ogovara, a gusti dimovi se uzdižu
iznad krovova, izlazeći iz vjerno prikazanih građevina. Svaka
lokacija u igri je urađena tako da joj možete prići i stražiti je
iz više uglova, a do raznih destinacija sse može stići na više
načina.
Sve je urađeno tako da igraču nudi mnogo istraživanja, a
skokanje po krovovima je mnogo interesantnije u odnosu
na prvu igru. Potrebno je malo vremena kako bi ste ovladali
Eziovim akrobatskim sposobnostima, ali nakraju se sve
više nego isplati. Pomalo će smetati igračima momenti
kada pred sam kraj misije postanete primijećeni od strane
neprijateljskih vojnika, pa je često bolje pobjeći nego se
upuštati u borbu, koja u zavisnosti od broja neprijatelja
može trajati i po nekoliko minuta. Nekom će se ipak svidjeti
ovakav način igranja, a borbe zaista mogu da donesu veliku
igračku satisfakciju. Ukoliko se odlučite za stealth pristup
igri, biće vam potrebno mnogo pažljivog planiranja, jer i
najmanja greška vas dovodi u nezgodan položaj. Ubačene
kratke video scene su dobro uklopljene i upotpunjuju
ionako veoma dobro osmišljenu priču. Poboljšanje sistema
borbe i dodavanje većeg broja hladnog oružja znači da su
borbe mnogo zahtjevnije i vizuelno ljepše urađene u odnosu
na Assassin’s Creed.
Neprijateljski A.I. zna da bude ponekad nepredvidiv, a nekad
zna da vas iznervira jer način borbe vaših neprijatelja zna
ponekad da se ponavlja. Dodatnih misija ima na pretek,
pa možete birati one koje vam najviše odgovaraju, bilo da
je to trkanje sa protivnikom ili njegova eliminacija. Osim
novca koji zarađujete odrađujući dodatne misije, njihovim
prelaženjem otkrivate i mnoge zanimljive podatke o
likovima u igri. Svaki put kada upoznate nekog novog lika,
možete ući u svoju datoteku i naučiti nešto o njemu. Isti
slučaj je i sa poznatim starim građevinama, pa vas igra u
neku ruku i uči o italijanskoj istoriji iz renesansnog perioda.
Assassin’s Creed II je u svakom pogledu bolja igra od
prethodne i preporuka je za sve igrače. Jedino ostaje utisak,
makar je nama ostao, da je Altair iz prve igre ostao glavni
junak i u ovoj igri, Assassin’s Creed II bi sigurno bio još
zanimljiviji. Altair je ipak neponovljiv.
informacione tehnologije
33
vi pitate, mi odgovaramo
Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjima, možete slati na e-mail adresu: [email protected]
Pitanje 1
Pitanje 2
Poštovani,
imam računar već par godina i koristim stari monitor
sa katodnom cijevi. Zanima me da li je moguće da
zamijenim stari monitor sa novim tankim monitorom i
da li mogu da ugradim dvd?
Kako da zabranim korisnicima da mijenjaju password na
WIndowsu XP?
Odgovor 1
Au, od kad nismo čuli za monitor sa katodnom cijevi. Znači
pretpostavka je da grafička karta podržava LCD monitor
a pošto ste rekli da je računar kod vas par godina ako je
dvije-tri velika vjerovatnoća je da podržava. Moguće je da
će novi monitor imati
DVI priključak pa će
vam zatrebati VGA to
DVI adapter ali njega
je moguće nabaviti u
skoro svim računarskim
radnjama.
Ukoliko grafička ne
podržava tanke monitore
onda je najbolje rješenje naravno nov računar. Što se tiče
DVD uređaja, pretpostavljamo da imate CD uređaj, vrlo
jednostavno umjesto CD uređaja na istoj magistrali zakačite
DVD combo uređaj i to je to.
Odgovor 2
Kliknite na Start pa onda Run.
Ukucajte net user korisnik / passwordchg:no
Pritisnite Enter
(korisnik je stvarni naziv korisnika kome želite da zabranite
promjenu passworda)
I to je to.
Pitanje 3
Kako da deinstaliram Windows XP SP2 sa svog računara?
Odgovor 3
Ne preporučujemo takav korak. Pod hitno instalirajte
Service Pack 3 update na taj Windows iz mali milion razloga
bezbjednosne prirode po vaš računar. Ako još uvijek iz
nekog razloga hoćete da uklonite SP2 update iz vašeg
sistema, uradite sledeće:
Kliknite Start pa Run
Ukucajte appwiz.cpl
Kliknite da selektujete Showupdates check box
Kliknite Windows XP Service Pack 2 pa onda Remove i
pratite dalja uputstva.
Ili može i ovako, Start pa Control Panel pa Add/Remove
Programs..
Pitanje 4
Poštovani,
Računar mi se restartuje kad pokušam da ga ugasim. Ne
nervira me nešto pretjerano jer ga ugasim na dugme ali
ako nije nešto komplikovano možda mi možete pomoći,
hvala unaprijed.
Potrebno je samo povesti računu o položaju jumpera sa
zadnje strane DVD uređaja da bude isti kao i na CD uređaju
koji ste zamijenili.
34
informacione tehnologije
Odgovor 4
Najvjerovatnije Vam je čekirana opcija Automatically restart.
Uradite sledeće:
Kliknite desni klik na My Computer pa Properties pa onda
Advanced tab pa Settings pod Startup and Recovery.
Odčekirajte Automatically restart, moguće je da je to uzrok.
jun2010
Download

Broj: 45 jun 2010