GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
Promjena vlasti
u Danskoj:
Danskoj:
Dolaze li
bolja
vremena
za strance?
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Amer Delić
Delić:
“Moja
povezanost
sa BiH je
uvijek bila
velika”
Dr. Ismet Ovčina,
direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke BiH :
“NUB BiH dostojno predstavlja BiH
i obogaćuje izdavačku produkciju”
produkciju”
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 1
Sretno putovanje uz
Vašu Papalinu!!!
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
stoji Vam na raspolaganju!
Sve informacije i rezervacije na telefone:
2
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
UVODNIK
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I OKTOBAR 2011 I BROJ 18 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
Promjena vlasti
u Danskoj:
Danskoj:
Dolaze li
bolja
vremena
za strance?
Sa BH Glas-om
u Pariz da bodrimo
bh fudbalere!
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
Amer Delić
Delić:
“Moja
povezanost
sa BiH je
uvijek bila
velika”
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
Dr. Ismet Ovčina,
direktor Nacionalne i univerzitetstke biblioteke BiH :
“NUB BiH dostojno predstavlja BiH
i obogaćuje izdavačku produkciju”
produkciju”
ISSN: 1904-5433
BH Glas
Bosnisk nyhedsblad
Broj /Nr.: 18
Oktobar 2011.
Glavni i
odgovorni urednik:
Fadil ]atovi}
Izvr{ni i
grafi~ki urednik:
Emir Ov~ina
Ure|uje
redakcijski kolegij
Saradnici:
Vezuv Ba{i}
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Sabrija Ov~ina
Amila Smajlagi}
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
Mirza Vranj (Sarajevo)
P
arlamentarni izbori u Danskoj su
zavr{eni. Prvi put, u historiji Danske,
premijer je dama. Medijska politi~ka
zvijezda, prva dama Socijaldemokratske partije,
Helle Thoring Schmit, nova je premijerka Danske. Prilog o parlamentarnim izborima u
Danskoj pripremio je na{ saradnik Arben Deliu.
Za priloge iz na{e domovine, Bosne i
Hercegovine, pobrinuo se na{ saradnik Idriz
Hod‘i}. Na{im ~itaocima predstavio je dr.
Ismeta Ov~inu, direktora Nacionalne i
univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
iz Sarajeva. Svaki ~ovjek razmi{lja i traga za
svojim korjenima. Tako je i familija Akbabe, iz
Turske, do{la da upozna zemlju svojih
pradjedova.
U Hillerødu je odr‘an Davis cup me~
Danska - Bosna i Hercegovina. Medijski
pokrovitelj na{im najboljim teniserima bio je i
na{ BH Glas. BH tenis je na putu velikog
[email protected]
4
AKTUELNOSTI
Adresa Redakcije:
Norremarken 6
7330 Brande
5
DOLAZE LI BOLJA VREMENA ZA
STRANCE?
Telefon: 81710622
6
Konto broj:
6884 121 866
Reg. br.: 9559
(Nordea bank)
TRADICIJA, OD STIDA I NE ZNANJA
DO
PONOSA
8
KADA SE
MLADOST
RAZMAHNE
E-mail: [email protected]
Web stranica:
www.bhglas.com
[tampa:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica
Distribucija:
Hamdija Breko
Sado Breko
Arnelija ]erimagi}
Fikret Hamzi}
Amir Hasanagi}
Vejsil Ibrahimovi}
uspjeha, a za sve to su «krivci» na{i
reprezentativci, predvo|eni selektorom na{e
reprezentacije, gospodinom Davorom
Vrani}em. Prilog sa ovog turnira i razgovor sa
na{im najboljim teniserom pripremili su na{i
saradnici Benjamin Daji} i Almira [i{i}.
Nogomet, najva‘nija sporedna stvar na
svijetu, ovaj put nas vodi u Pariz. BH Glas je
spontano u{ao u ovaj projekat. Zastava BH
Glasa putuje u Pariz. Hvala svima koji su dali
podr{ku i svoj doprinos u realizaciji ovog, za
nas, izazovnog projekta. Procjenjuje se, da }e
podr{ku na{oj reprezentaciji dati oko deset
hiljada fanatikosa BH nogometa.
Za kraj, hvala svim distributerima za
dosada{nje zalaganje. Hvala svim saradnicima
i na{im novim i starim sponzorima koji su, i
ovaj put, dali svoj doprinos u realizaciji 18. broja
na{eg i va{eg lista. Nadam se da }ete i u ovom
broju na}i ne{to za sebe. Ugodno ~itanje!
9
„STAV“NOVO
IME ZA
[email protected]
ISKORAK
DR. ISMET OV^INA: „NUB BiH
DOSTOJNO PREDSTAVLJA BiH I
OBOGACUJE IZDAVA^KU
PRODUKCIJU“
9 12
AGBABI]I IZ BiH I AKBABE IZ TURSKE
PRVI PUT NA
OKUPU
NAKON 100
GODINA
14
16
ARTERIOSKLEROZA _
STVRDNJAVANJEARTERIJA
6
10 [email protected] LI
HUMANOST ZAUSTAVITI
VRIJEME?
11 TIHO UMIRANJE JEDNOG NARODA
BH TENIS NA 18
PUTU
VELIKOG
USPJEHA
AMER DELI]: „MOJA POVEZANOST
SA BiH JE UVIJEK BILA VELIKA“
19
POTVRDA BOSNJACKE AUTOMNOSTI
U OKVIRU OSMANSKOG CARSTVA
21
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA
Veoma va‘no upozorenje
starim deviznim {tedi{ama
B
Prevela i priredila: Almira [i{i}
H Glas ‘eli informisati sve
svoje ~itaoce ali i sve druge
BH gra|ane u Danskoj o novom
roku za verifikovanje stare devizne {tednje. Oglas o novom roku objavilo je Ministarstvo finansija Federacije
BiH i odnosi se samo na staru deviznu
{tednju u bankama
sa podru~ja Federacije BiH. Ovo se ne
odnosi na staru
deviznu {tednju Ljubljanske banke, Invest banke kao i
drugih stranih banaka koje su
djelovale na podru~ju BiH. Novi
rok te
te~~e od 1. augusta i zaklju~uje se sa 31. oktobrom 201
1.
2011.
godine. Prijave se mogu obaviti
Dvojezi~na djeca
nejednako
raspore|ena u
{kolama
15. sep. 2011
Danci nastoje da svoju djecu
{alju u {kole koje poha|aju i djeca
razli~itih kultura. Me|utim, roditelji danske djece ve} nakon godinu
dana ispisuju svoju djecu iz doti~nih {kola. Razlog tome, kako se
tvrdi, je nestru~nost i veoma slab
anga‘man oko djece. Otkako je
2005. godine u komuni u Kopenhagenu ustanovljeno ~ak i do 80
% djece stranog porijekla u lokalnim {kolama, od tada se po novoj
strategiji radi da se i stranci u {to
ve}em broju rasporede po drugim
danskim {kolama.
Direktorica {kole „Rådmandsgades Skole“ na Nørrebro-u u Kopenhagenu, Lise Egholm, bi voljela
da komuna pod prisilom rasporedi
djecu stranog porijekla u razli~ite
danske {kole, jer su i dalje stacionirani na jednom mjestu u ve}ini.
Lise Egholm tvrdi da bi se u komuni
trebala donijeti odluka tako {to bi
svaka {kola primila samo do 50 %
dvojezi~ne djece. Na~elnik za djecu
i mlade u Kopenhagenu, Anne
Vang, se ne sla`e sa Lise Egholm te
dodaje da su {kole ti organi koji bi
se, pomo}u stru~nog profiliranja,
trebali potruditi da na neki na~in
zadr`e dansku djecu u {kolama gdje
su ve}inska dvojezi~na djeca.
4
u organizacionim jedinicama AFIP
d.d. Sarajevo i FIP d.d. Mostar koje
se nalaze u svim ve}im gradovima
u Federaciji. Zahtjev se mo‘e predati li~no ili se mo‘e opunomo}iti
drugo lice da obavi prijavu. Za podno{enje zahtjeva potre-bno
je popuni obrasce objavljene u slu‘benim
novinama Federacije BiH te dostaviti
odgovaraju}u dokumentaciju kojom se dokazuje
stara devizna {tednja kao i kopiju
li~nih dokumenata. Pored svega
ovoga mora se otvoriti ba-nkovni
ra~un u nekoj od poslovnih banaka
u BiH. Svi podaci mogu se na}i
na web stranici: www.fmf.gov.ba
Muslimani sumnjaju
u dansko halal meso
12. sep. 2011
Muslimani su i u Danskoj i u
inostranstvu dugi niz godina jeli
dansko meso, koje se prodavalo
kao halal meso, a koje ustvari nije
bilo halal. Islamska vjerska zajednica tvrdi da su mnoge danske
klaonice – ~ak odobrene od Halal
Komiteta – koristile metodu klanja
‘ivotinja, koje nisu bile po pro-pisima halal klanja, pa se iz tog razloga ‘ele osigurati da se ovo vi{e
ne ponovi. Islamska vjerska zajednica zajedno sa 35 drugih muslimanskih udru‘enja ‘eli oformiti jedan nezavisan organ, koji bi kontrolisao klanje po propisima halal
metode.
Klaonice i mesnice moraju biti
priznate od Islamskog Kulturnog
Centra (koji izdaje certifikate za halal meso) da bi mogle prodavati halal meso. Me|utim, prema podacima Islamskog Kulturnog Centra,
mnoge su klaonice godinama obnavljale svoj certifikat usprkos pogre{nog na~ina klanja, tj. sa tzv. specijalnim pi{toljem. Ovakvim postupkom se ‘ivotinja „uspava“
odnosno „onesvijesti“, {to nije halal klanje. Islamski Kulturni Centar
je zbog ove sumnje povukao certifikate iz nekih klaonica.
Udru‘enje Danskih Klaonica
odbija svaku kritiku, jer smatraju
da su po{tovali propise halal klanja
i misle da je ovo samo novo
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
poo{travanje pravila od strane Islamske vjerske zajednice, izjavio je
{ef Udru‘enja Henrik Bunkenborg.
Svjestan je da postoji i ta mogu}nost da islamske zemlje nemaju
povjerenje u danski eksport mesa
te dodaje da je to do njih.
Islamski Kulturni Centar tako|e odbija kritiku koju je uputila
Islamska vjerska zajednica i smatra
da nije potrebno osnivanje novog
nepristrasnog kontrolnog organa.
„Mi garantujemo da je meso 100
% halal. Iako na{a organizacija postoji u Danskoj ve} dugo godina,
mnoge druge muslimanske organizacije `ele da preuzmu pravo na
izdavanje certifikata za halal meso“, rekao je imam Islamskog
Kulturnog Centra.
12-togodi{njaci se ne
mogu integrisati
08. sep. 2011
13-togodi{nja Nisanur, porijeklom iz Turske, nije dobila dozvolu
da ‘ivi sa ocem u Danskoj. Zavod za
strance je donio tu odluku na osnovu procjene da je se djevoj~ica doselila u Dansku u „kasnoj“ dobi
(odnosno sa 12 godina), pa se iz tog
razloga ne}e mo}i integrisati, iako se
dobro sporazumijeva na danskom
jeziku borave}i u Danskoj samo neko
vrijeme. Od 2005. godine je 796
djece ispod 15 godina starosti dobilo
odbijenicu za spajanje sa roditeljima
zbog istog gore navedenog razloga.
Sve ovo je poteklo od tendencije koju
su doseljenici upra‘njavali.
Naime, radi se o tome da su
doseljenici slali svoju djecu nazad u
domovinu kako bi ih familija „odgojila“ na tradicionalan na~in. Ova
tendencija bi prouzrokovala mnoge
konsekvence za integrisanje djece
koja se ponovo vrati u Dansku nakon
boravka u domovini. Da bi se ovo
izbjeglo, 2004. godine je u Danskoj
usvojen zakon po kojem se sprje~ava
ova tendencija, a s druge strane se
zabranjuje ponovni ulazak djece u
Dansku {to zna~i spajanje sa
roditeljima.
Pri rje{avanju ovakvih predmeta organ vlasti sam donosi odluke o
(ne)spajanju djece sa roditeljima, ne
uzimaju}i u obzir izjave pedagoga,
u~itelja niti stupaju u direktan kontakt sa doti~nom djecom i njihovim
roditeljima. Marianne Jelved,
glasnogovornik za integraciju
Radikalne partije, bi ‘eljela da izmijeni pravila ovog zakona kako ne bi
doticao djecu koja nemaju nikakve
veze sa ovom problematikom
„tradicionalnog odgoja u domovini“.
Lak{e sticanje
dr‘avljanstva
08. sep. 2011
Socijaldemokrati kritikuju sada{nji zakon o dobijanju dr‘avljanstva, jer smatraju da su kriteriji besmisleni, navodi se u Jylland-Posten-u. U Danskoj je veoma te{ko
dobiti stalnu boravi{nu dozvolu, a
dr‘avljanstvo jo{ te‘e. Socijaldemokrati zbog toga ‘ele da smanje
kriterije po kojima }e biti lak{e polo‘iti test za dobijanje dr‘avljanstva. Søren Pind (Venstre) se bunio
zbog ovakvih mogu}ih poduhvata
u budu}nosti. „Prvo ho}e da mijenjaju zakon o spajanju bra~nih drugova koji moraju imati navr{ene 24
godine, onda o stalnoj boravi{noj
dozvoli, pa sad i zakon o dr‘avljanstvu. Pa to je napad na cijelu politiku o strancima“, izjavio je Søren
Pind.
Danska prikupila 110
miliona za Afriku
27. aug. 2011
Na dan prikupljanja novca za
Afriku, u Danskoj je skupljeno
preko 110 miliona kruna. Pored
mno{tva doma}instava, mnoge
firme i organizacije su tako|e
u~estvovale u ovoj nov~anoj
podr{ci. Osim organizacija, poznati muzi~ari i glumci su tako|e
dali svoj dio za napa}ene u Africi.
Novoizabrana ministrica vlade
Helle Thorning-Schmidt i biv{i
ministar vlade Lars Løkke Rasmussen su bili izmislili slogan za
ovu priliku, koji glasi „Podr`ite
Afriku sada“.
Prijete teroristi~kim
napadom na novu
d‘amiju
26. aug. 2011
Nakon {to je odobren plan o
pro{irenju d‘amije Imam Ali u Kopenhagenu, Danci su po~eli sa teroristi~kim prijetnjama. Mnoge
protivni~ke grupe sa vi{e strana i
razne danske antimulimanske grupe su poku{ale da rasplamsaju
mr‘nju prema muslimanima u Danskoj. Na Facebook-u u grupi „Reci NE izgradnji d‘amija u Danskoj“
se direktno apeluje na teror i napad
na d‘amiju Imam Ali, a pored toga
se pristalice ove grupe ohrabruju
da ubijaju muslimane ili da ih hvataju i smje{tavaju u logore kao {to
su tada{nji nacisti radili za vrijeme
2. svjestkog rata.
Odr‘ani parlamentarni izbori u Danskoj:
Promjena vlade i prvi put u historiji ‘ena premijer
Dolaze li bolja
vremena za strance?
U ~etvrtak 15.9.2011. godine u Danskoj su se odr‘ali izbori koji su rezultirali
promjenom vlade. Ovi izbori su po mnogo ~emu historijski doga|aj, izme|u ostalog
i radi toga {to je Danska po prvi put dobila ‘enu, kao premijera. Pored te ~injenice
ovi izbori mogu biti kraj ksenofobi~ne politike Danske narodne partije i pretvaranja
nekada tolerantne Danske, u izoliranu i negostiprimljivu zemlju Evrope. Izbori mogu
biti i novi po~etak saradnje partija, koja je oduvijek karakterisala dansku demokratiju,
umjesto blokpolitke, koja je bila na snazi zadnjih 10 godina
Pi{e: Arben DELIU
P
objeda opozicije, koja se
sastoji od Ujedinjene liste,
Socijalisti~ke narodne partije, Radikalne Venstre partije, na
~elu sa Socijaldemokratama samo
je djelimi~an uspjeh. Iako su socijaldemokrate pobjedile, njihova
pobjeda se mo‘e okarekterisati kao
„Pirova“ pobjeda, po{to je samo
25% danske populacije glasalo za
Socijaldemokrate, {to je najgori
rezultat u zadnjih 100 godina.
Razlozi tome su mnogi, a prije svega
ekonomska politika i politika prema
strancima ali je zasigurno i sam vrh
Socijaldemokrata bitan razlog
ovakvoj „Pirovoj“ pobjedi.
Helle Thorning Schmidt jednostavno nije mogla da osvoji
danska srca. Pored toga njoj su
na{kodile pri~e o namjernom nepla}anju danskoga poreza i iskori{tavanju neoporezivog dijela dohotka njenog mu‘a, na koji nije
imala pravo. Socijaldemokrate,
Socijalisti~ka narodna partija i
Ujedinjena lista su iza{li na izbore
sa obe}anjima o o~uvanju prijepenzionog primanja (efterløn), ali
zbog sna‘nog uticaja Radikala,
koji su zajedno sa Venstre, Konzervativnom narodnom partijom
i Danskom narodnom partijom
donijeli odluku o ukidanju „efterløna“, Socijaldemokratama }e biti
jako te{ko bilo {ta posti}i. Pored
ovoga slijedi izazov balansiranja
izme|u dva suprotna pola politi~koga spektra u okviru sopstvene
koalcije. Na jednoj strani je Ujedinjena lista, koja se sastoji od starih
komunista, trockista i maoista, a
na drugoj, desnoj strani, nalazi se
Radikal venstre, koja je socijal-liberalna partija. U mnogim socijalnim pitanjima i pitanjima vezanim za ekologiju i obrazovanje, te
dvije partije se sla‘u ali puno je
vi{e tema u kojima se ne sla‘u.
Kako }e vladaju}a koalicija
funkcionisati morat }e mo sa~ekati
odgovore u mo‘da skoroj
budu}nosti.
Istovremeno ne smije se zaboraviti da je i sada{nja opozicija,
koju predstavlja biv{a vlada,
sastavljena od partija koje imaju
jako razli~ite stavove i poglede na
svijet. Iako Lars Løkke, sada biv{i
premijer Danske, poku{ava da
ustroji opoziciju i poka‘e Danskoj
da oni stoje kao jedan, to mu ne}e
biti nimalo lako. Liberalna alijansa
sa svojim ultraliberalnim pogledima na dansko dru{tvo mo‘e im
u tome i pomo}i i odmo}i. Ona
mo‘e privu}i mnoge ubije|ene liberale ali mo‘e istovremeno
upla{iti mnoge glasa~e, koji se
nalaze u sredini politi~koga spektra i koji ‘ele da zadr‘e blagostanje danske socijalne dr‘ave.
Ako Venstre bude znala balansirati, onda }e mo}i zadr‘ati i jedne i druge. Problem }e biti ‘elja
Danske narodne partije da dominira politikom Danske i slabosti
dobro posrnule Konzervativne
narodne partije. Danska narodna
partija zna vrlo dobro da mora biti
vidljiva, ako ne ‘eli da njezin
jedini adut izlapi, a to je najstro‘ija
politika prema strancima, u Evropi. Vrlo je lako za o~ekivati da }e
Danska narodna partija iskazati ‘elju za saradnju sa Socijaldemokratama, naprimjer na polju „efterløna“, za uzvrat da Socijaldemokrati ne diraju zakone donesene na
polju politike prema strancima. To
je veoma mogu} scenario obzirom
da je Socijaldemokratama bitno da
ispune obe}anje iz predizborne i
izborne kampanje. Na‘alost to je
scenario koji nikako ne bi odgovarao nama strancima.
Pored Danske narodne partije,
Venstre }e imati problema i sa Konzervativnom narodnom partijom,
koja zbog svojih katastrofalnih
rezultata na izborima mora u~initi
sve da bi bolje pro{la na narednim
izborima. To zna~i, da se Konzervativna narodna partija, mora boriti sa Liberalnom alijansom i Danskom narodnom partijom za {to
ja~e glasa~ko tijelo. Taj konflikt
mo‘e imati destruktivan uticaj na
koaliciju opozicije. U kojem
pravcu }e se sve ovo odvijati, bit
}e veoma zanimljivo vidjeti.
Najzanimljivije za nas strance
je to, da li }e se politika prema strancima promijeniti dolaskom nove
vlade. Odgovor je i da i ne. Bilo
kakvo poo{travanje politike prema strancima je ne mogu}e sa sada{njim izgledom danskoga parlamenta, ali istovremno, to ne zna~i
da }e se dosada{nje odluke promijeniti. Kako smo ve} naveli, ako
Socijaldemokrate ‘ele da sprije~e
ukidanje „efterløna“, onda }e mo-
rati zamoliti Dansku narodnu partiju za potrebne mandate, po{to
te mandate ne}e dobiti od
Radikala koji su za ukidanje
„efterløna“. Ako Danska narodna
partija pristane, onda je sto posto
sigurno da }e njen uslov biti
nediranje ve} donesenih odluka
na polju politike prema strancima.
Mnoge strane novine kao
Welt, Zeit, Le Monde, New York
Times i jo{ neke druge, su sa zanimanjem pratile izbore u Danskoj.
Svi su izvukli jedinstven zaklju~ak, a to je da rezultati danskih
izbora, predstavljaju po~etak raskidanja sa pro{lo{}u i dominacijom najuticajnije desni~arske
nacionalisti~ke partije u zapadnome svijetu, Danske narodne
partije. Odlazak Danske narodne
partije u opoziciju predstavlja
mogu}nost za novi po~etak u Danskoj i Skandinaviji, ali taj
po~etak ne}e do}i sam od sebe.
Ako ‘elimo da Danska i Skandinavija opet budu centri tolerancije, onda je potrebno da se svi
stranci, a posebno mi Bosanci jo{
aktivnije ukjlu~imo u gra|enje
su‘ivota, ja~anje tolerancije i promjene stavova prema strancima u
danskome dru{tvu. Nama je jasno
da smo mi umorni. Pobjegli smo
od rata, a zadnjih 18-19 godina
smo proveli bore}i se da sebi stvorimo novi dom, te da ne izgubimo
vezu sa domovinom. Malo je
energije preostalo za neke nove
borbe, ali na‘alost ‘ivimo u vremenu gdje se donese odluke koje
}e biti presudne za budu}e generacije i zbog toga se moramo probuditi iz dubokoga sna, koji nas
~ini pasivnim.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 5
KONTRAVERZE I KONTRASTI
Tradicija, od stida i ne znanja do ponosa
Svima nam je poznato, na koji na~in i sa kakvim ushi}enjem Danci, bez obzira kojoj politi~ko-ideolo{koj opciji pripadali,
do~ekuju svoje religijske praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs (Påske). BH Glas-ov saradnik je ove godine imao priliku da bude u
na{oj jednoj i jedinoj domovini, nama svima dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi i do‘ivi, da li i kako ideolo~ko-politi~ka
ubje|enja kod na{ih vlastodr‘aca i obi~nih ljudi uti~u na tradiciju slavljenja Bo{nja~kog velikog blagdana Bajrama
Pi{e: Sabrija OV^INA
M
i, koji ‘ivimo i radimo u
Danskoj, svjedoci smo na
koji na~in i sa kakvim
ushi}enjem Danci do~ekuju svoje religijske praznike Bo‘i} (Jul) i Uskrs
(Påske). Sve je u znaku tih praznika:
i na ulici, i u {koli, i na radnom mjestu, u banci, po{ti, bolnici, obi~noj
trgovini, u avlijama i na prozorima
svake ku}e i svakog stana. Atmosfera je fantasti~na. Osmjeh na licima ljudi, kud god da do|ete. Oki}eni
izlozi u trgovinama, osvijetljeni i za
te prilike ekstra umiveni, ure|eni i
dekorisani trgovi i ulice, sredstva javnog prevoza, sve ukazuje na skora{nji dolazak blagdana. Svjetlost
svuda. Crkve ekstra osvijetljene,
drve}e ispred ku}a sa stotinama malih upaljenih lampica, poruke „Sretan Bo‘i}“(God Jul) i „Sretan
Uskrs“(God Påske) svuda.
Elektronski i printani mediji puni su natpisa o tim praznicima, danima i mjesecima prije blagdana. Radio i tv emituju prigodne zabavno6
edukativne programe za djecu i odrasle. Muzi~ki urednici odabiraju muziku i pjesme koji slave i veli~aju
blagdane. „Dobar ti Bo`i}“(God Jul)
ili „Sretan Uskrs“(God Påske) ~uje
se svuda: od vrti}a i {kole, preko radnih mjesta do stara~kih domova.
^estitke se upu}uju svima, jednako
i onima koji slave, kao i onima koji
ne slave blagdane. Dr`avnim zastavama svuda se ma{e, a ispred svake
zvani~ne institucije, ali i privatne ku}e, vihore se visoko podignute zastave. Da, tako to rade Danci. I jo{ bolje. Ti isti Danci, koji za sebe ka`u
da nisu religiozni, pogotovu da nisu
konzervativno religiozni, da imaju
moderne poglede na religiju i da je
prilago|avaju modernim, globalnim
prilikama. A ipak, sve i svuda u zemlji je u znaku religijskih praznika
Bo`i}a i Uskrsa. Danci se ponose time, bez obzira da li su vjernici, polu
vjernici ili ateisti. I bez obzira kojoj
politi~koj stranci ili ideologiji pripadaju. To je dio njih kao naroda, njihovog identiteta, tradicije, nacionalne
svijesti i dr`avnosti. To ih ve`e,
u~vr{}uje, sjedinjuje, i daje im snagu
da sa trostrukim elanom izgra|uju
svoju zemlju.
BH Glas-ov saradnik je ove godine imao priliku da bude u na{oj jednoj i jedinoj domovini, nama svima
dragoj Bosni i Hercegovini, i da vidi
i do‘ivi kako mi Bosanci i Hercegovci, Bo{njaci, do‘ivljavamo i slavimo na{ veliki blagdan Bajram. Naravno, sve relevantne ~injenice oko
politi~ke i ekonomske situacije u na-
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
{oj zemlji su uzete u obzir prilikom
pisanja ovoga teksta, kao i na{a objektivno, relativno mlada, i jo{ u pubertetskom razvoju bo{nja~ka nacionalna svijest. Ipak, te{ko je na}i rije}i
opravdanja, da recimo, u Konjicu,
gradu sa apsolutnom bo{nja~kom
ve}inom, nije bilo niti jednog jedinog plakata sa ~estitkom za Bajram,
ili u Hrasnici kod Sarajeva, gdje se
Bajram vidno ispisanom porukom
~estitao gra|anima i prije agresije na
na{u domovinu. Trebalo se provozati
na desetine i stotine kilometara, da
bi se tek u srcu Sarajeva, u blizini
Ba{~ar{ije, moglo pro~itati: „Sretan
Bajram“(Bajram [erif Mubarek Olsun)! Jablanica i Zenica su pozitivni
izuzeci. Odgovor na pitanje, za{to lokalne op{tinske vlasti ne ~estitaju
blagdane gra|anima, pa makar i simboli~nim natpisom iznad ceste u
gradu, neki gra|ani nalaze u promjenama op{tinskih politi~kih struktura
(na~elnika), gdje bosansko-hercegova~ki socijaldemokrati Bo{njaci
zbog svoje politi~ko-ideolo{ke ubije|enosti, jednostavno to ne mogu ili
ne ‘ele da urade.
Na ‘alost, niti u jednoj banci,
po{ti, ili trgovini koju je posjetio BH
Glas-ov saradnik dan prije Bajrama
nije se mogao uo~iti ili osjetiti dolazak nastupaju}eg bo{nja~kog blagdana. Sve je izgledalo isto, nikakvih
dekoracija ili natpisa, a slu‘benici i
trgovci su djelovali na ‘alost, umorni, pomalo tu‘ni i standardno ne ljubazni. Ulice i trgovi su bili puni pasa
lutalica, koji ih dodatno prljaju i
zaga|uju, a istodobno i pla{e
nedu‘ne gra|ane. Nigdje, na ‘alost,
o~ekivanog bajramskog dekora niti
bajramskih ~estitanja.
Ipak, ~injenica da je veliki broj
mladih ljudi klanjao Bajram namaz,
kao i prelijepi bajramski koncert u
Skenderiji gdje se okupilo vi{e hiljada ve}inom mladih ljudi, ulijeva
nadu da }e se blagdani slaviti i do‘ivljavati druga~ije u budu}nosti u
na{oj Bosni i Hercegiovini. Bo{njaci
u tome imaju dobru i bogatu tradiciju, na kojoj bi joj mogli pozavidjeti
i Danci. Tu tradiciju ne trebaju sputavati vlastodr{ci. Generacije nekada{njih ateisti~ki odgojenih komunista, koji su bez sumnje suodgovorni
za pomanjkanje blagdanske tradicije
u bosanskim gradovima, biolo{ki }e
nestati i vlast }e preuzeti mladi ljudi,
koji se ne}e stidjeti svoje religije i
tradicije. Naprotiv, oni }e nastaviti
da izgra|uju svoju svijest o pripadnosti bo{nja~kom narodu, islamskoj religiji i bosanskoj tradiciji, a
politi~ke i ideolo{ke razlike bit }e im
potpuno ne bitne. Bitna }e biti samo
svijest o pripadnosti narodu koji ima
bogatu tradiciju, moroljubivu religiju i svoju suverenu dr‘avu.
Nadati se, da }e i na{i sugra|ani
i kom{ije, mladi bosansko-hercegova~ki pravoslavci i katolici obilje‘avati svoje religijske praznike u duhu
njihove bosansko-hercegova~ke
kr{}anske tradicije, i na taj na~in doprinositi oboga}enju kulturne i religijske tradiciju zajedni~ke nam domovine Bosne i Hercegovine.
NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA
Danski propisi u praksi (7)
Randers: Sve~ano obilje‘en bajram
Socijalna pomo}
Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila
sistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model.
Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje socijalne pomo}i
(socialhjælp/kontanthjælp) osobama kojima je ta pomo}
neophodna. Gra|ani u Danskoj su zakonom ekonomski
osigurani u slu~aju potrebe za pomo}i, na primjer prilikom
nezaposlenosti, bolesti, gubitka imovine, razvoda, starosti itd
Pi{e: Sabrija OV^INA
U
U
Randersu je, u povodu Bajramskih praznika, uprili~ena sve~anost
kojoj su prisustvovali mnogobrojni gosti. Sve~anost je otvorena
izvo|enjem ilahija i kasida koje je interpretirao lokalni hor. Nakon tog
dijela programa gosti su se zabavljali uz igru i pjesmu do kasno u no}.
Vokalni i instrumentalni solista iz Kopenhagena u~inio je sve da se prisutni
dobro zabave, a tome je doprinjela i dobra ponuda bifea sa samo jednim
jelom, bosanskim }evapima, te bogatim izborom raznovrsnih
bezalkoholnih pi}a. Sve~anosti je prisustvovalo mnogo na{ih gradjana,
iz svih krajeva Jyllanda, a sva mjesta u sali bila su popunjena.
Viborg: Organizovano bajramsko sijelo
U
Viborgu je, u povodu Bajrama, organizovano prigodno Bajram
sko sijelo. Skromnim programom, tombolom i muzikom za igru,
obilje‘en je ovaj zna~ajan praznik bo{nja~kog naroda. Ovoj sve~anosti nije
prisustvovalo mnogo na{ih gra|ana ali to ipak nije umanjilo veselu atmosferu
koja je ovom prilikom vladala. Vokalni solista i njegova instrumentalna pratnja
u~inili su sve da odr‘e dobru i veselu atmosferu. Sve~anosti je prisustvovalo
vi{e na{ih gra|ana iz drugih krajeva Jyllanda nego iz samog Viborga.
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, primijetili ste da smo u toku obrade
razli~itih tematskih cjelina; obradili smo naknadu za bolovanje
(sygedagepenge), rehabilitaciju
(revalidering), flexjob (fleksjob),
dotakli se generalno svih vrsta
penzija (pensioner), obradili smo
penzije regulisane zakonom (førtidspension, folkepension, brøkpension), u pro{lom broju smo
pisali o radnim i privatnim
penzijama i na~inu ostvarivanja
istih. Ovoga puta nam je fokus
na socijalnoj pomo}i.
Godine 1976 Danski Parlament usvaja zakon o pomo}i
(bistandslov) koji je kasnije poslu‘io kao osnova za socijalne
reforme provedene u narednim
godinama. Pomo} se finansirala kroz pla}anje poreza, kao {to
je slu~aj i sada, a svi oni koji su
imali potrebu za pomo}i mogli su
se obratiti socijalnom odjelu u
op{tini (socialforvaltning i kommunen). Zakon je odredio visinu
pomo}i i omogu}io svima onima
kojima je pomo} bila potrebna,
da na jednom mjestu zatra‘e i
dobiju pomo} u slu~aju ne zaposlenosti, bolesti, gubitka imovine,
razvoda itd. Zakon je do‘ivio niz
izmjena i dopuna, a potpuno je
zamijenjen 1998 godine zakonom
o servisu (serviceloven) i trenutno
va‘e}im zakonom o aktivnoj
socijalnoj politici (lov om aktiv
socialpolitik).
Socijalna pomo} u Danskoj
je regulisana zakonom o aktivnoj socijalnoj politici (lov om
aktiv socialpolitik) i zakonom o
zapo{ljavanju (beskæftigelseslov). Socijalnu pomo} mogu
zatra‘iti sve odrasle osobe koje
borave legalno u Danskoj, dakle
dr‘avljani Danske (danske statsborgere), dr‘avljani ostalih skandinavskih zemalja (skandinaviske borgere), stranci koji imaju zakonom regulisanu dozvolu
boravka (opholdstilladelse), kao i
dr‘avljani zemalja evropske unije
pod odre|enim uslovima. Socijalna
pomo} pokriva tro{kove za stanarinu, grijanje, elektri~nu energiju,
vodu, hranu, odje}u, obu}u, higijenu i ostalo. Iznos koji se ispla}uje
zavisi od godina starosti, bra~nog
i imovinskog stanja i obaveze izdr‘avanja maloljetne djece ili supru‘nika. Socijalna pomo} se ispla}uje
zadnjeg radnog dana na kraju svakog kalendarskog mjeseca.
Ako jedna osoba koja je navr{ila 18 godina nije u stanju da na|e zaposlenje i izdr‘ava sebe i svoju porodicu, a nije u toku obrazovanja koje omogu}ava primanje dr‘avne potpore (SU-støtte), nema
sredstava ili imovine koja prelazi
vrijednost od 10.000 DKK, mo‘e
se zatra‘iti socijalna pomo} u centru za rad (jobcenter) u op{tini
(kommune) u kojoj doti~na osoba
‘ivi. Bra~ni drugovi imaju po zakonu obavezu me|usobnog izdr‘avanja i pomaganja. Nevjen~ani partneri u bra~noj zajednici, bez obzira imaju li zajedni~ku djecu ili ne,
ne podlije‘u zakonskoj obavezi
me|usobnog izdr‘avanja i pomaganja. Osoba koja je zatra‘ila socijalnu pomo} treba biti na raspolaganju tr‘i{tu rada, to jest aktivno
tra‘iti i prihvatiti ponu|eni posao.
Op{tina mo‘e odrediti isplatu jednokratne pomo}i (engangshjælp)
prije isplate socijalne pomo}i, osobama koje prvi put zatra‘e socijalnu pomo} a koje nemaju sredstava
za ‘ivot.
Osobe koje su boravile 7 (sedam) godina u zadnjih 8 (osam) godina u Danskoj(Danmark), Grenlandu (Grønland) ili Farskim ostrvima (Færøerne) ostvaruju pravo na
punu socijalnu pomo} (kontanthjælp). Osobe koje su boravile
manje od sedam godina u zadnjih
8 godina u Danskoj ostvaruju pravo na umanjenu socijalnu pomo}
(starthjælp). [ta to zna~i, koliko je
to novaca i kako se mo‘e promijeniti, BH Glas }e pisati u narednom broju.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 7
DANSKA
Pri~e o obi~nim ljudima: Sanjin Haji}
Kada se mladost razmahne
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
Z
adovooljstvo je pisati o
malim, obi~nim ljudima ali
je posebno zadovoljstvo pisati o mladim, obi~nim ljudima, a
posebno kada ih ‘ivotni putevi vode
neobi~nim stazama. Do sada smo
predstavili mnogo obi~nih ljudi, naj~e{}e starijih ili onih u srednjim godinama, koji se od drugih ljudi
izdvajaju po ne~em neobi~nom.
Ovaj put }emo predstaviti sasvim mladog ~ovjeka, koji je sa svojih
tek proteklih dvadesetak godina, zaslu‘io
da se o njemu pi{e kao
o obi~nom ~ovjeku koji
t o
8
ipak nije.
Sanjin Haji} ro|en je jednog
majskog dana 1991. Godine u Banjaluci. Nije napunio ni dvije godine
dana kada su ga roditelji morali povesti u izbjegli{tvo. Slike iz djetinjstva nisu se stigle ni formirati, a
on se obreo u Danskoj, koja mu je
pru‘ila priliku da odrasta u miru i
normalnom okru‘enju. Ovdje je
zavr{io osnovno {kolovanje, a zatim
je po{ao na automehani~arski zanat.
Problemi sa pronala‘enjem prakse
od toga su ga udaljili te ga gurnuli u
vode muzike, njegove ljubavi od malih nogu. U Århusu je zavr{io {kolu
za muzi~ki menad‘ment te stekao
diplomu preofesionalnog disk
d‘okeja ili kako to mladi popularno
ka‘u Di-D‘ija, {to mu daje pravo i
mogu}niost da radi kao profesionalni
DJ, u javnim institucijama.
Sanjin je trenutno zaposlen u
mljekarskoj industriji Arla u Holstebru, gdje radi kao vilju{karista, a ~eka termin za upis u ekonomsku {kolu u Koldingu, koju je samo zapo~eo
nakon zavr{etka {kolovanja u
Århusu. Vikendima radi kao DJ u
no}nom klubu „Tredserne“ u Søndervigu {to mu omogu}uje da finansira svoje druge hobije, koji zahtjevaju zna~ajna finansijska
sredstva. Njegova prva i prava ljubav, ipak, je muzika. U svom,
savremeno opremljenom, studiju ovaj
mladi ~ovjek
radi i stvara.
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Stvara novu muziku, uglavnom
zabavnu, onu koje vole svi mladi
ljudi na svijetu. Komponuje ili bolje
re}i prekomponuje etno muziku u
savremeni ritam. Kada zavr{i neko
od tih svojih djela onda se iz njegovog studija ~uju tonovi starih bosanskih sevdalinki, presvu~eni u
neko novo, modernije ruho. Svako
sa na{ih podru~ja, ko je tamo `ivio
svoju mladost, lako mo`e prepoznati sevdalinku, koja slu`i kao
podloga nekoj novoj, savremenoj
zabavnoj muzici. U ku}i roditelja,
sa kojima jo{ uvijek `ivi, izgradio
je pravi moderan muzi~ki studio sa
opremom velike vrijednosti, koju
svakodnevno koristi za stvaranje tih
njegovih djela. O ovom njegovom
stvarala{tvu tek }e se ~uti.
Sanjinova druga ljubav je zvuk
i buka motora, kako onih od motocikla tako i automobilskog motora.
U rijetkim trenucima slobodnog
vremena odlazi na terene za motokros gdje trenira motokros vo‘nju.
Brzina motora i priroda kroz koju,
sa njim sastavljen juri, podi‘u mu
adrenalin i ~ine mu ‘ivot uzbudljivim. Nema takmi~arskih ambicija
niti ‘elje za postizanjem vrhunskih
rezultata u tom sportu ali u‘ivanje
koje mu on pru‘a ispunjava ga do
dna du{e i ~ini sretnim i opu{tenim.
Drugi zvuk motora naveo ga je da
nabavi jedan stari BMV automobil
i da ga po~ne dotjerivati po svojim
zahtjevima, sa ciljem da postane
vlasnik izuzetno jakog i dobrog au-
tomobila, sa karakteristikama koje
vole svi mladi ljudi. I to mu je po{lo
za rukom jer sada je vlasnik prekrasnog automobila, kojem nedostaje samo jo{ malo pa da postane
pravi ljepotan na ~etiri to~ka. Ve}
ga je registrovao i na njemu obavlja
posljednje, zavr{ne zahvate.
Sanjinovi roditelji su na njega
izuzetno ponosni. Od djetinjstva je
samostalan, a tu osobinu aktivno
prenosi i na mla|eg brata. Voli oti}i
u Banjaluku, rodno mjesto, koje nije
iz djetinjstva ni zapamtio. U njega
je usadjena ljubav prema Bosni i on
joj je otvoren cijelim svojim mladim
srcem. Nau~en je da dobro zna gdje
su mu i koji su mu korjeni, da svoju
postojbinu voli i poma‘e joj koliko
i kako mo‘e. Govori bosanski jezik
bez ikakvih problema i stranog
naglaska. Prizna da ga ponekad
iznenadi neka na{a rije~, koju nije
ranije ~uo, ali se ne stidi da upita
{ta ta rije~ zna~i.
U trenucima opu{tanja i odmora
voli da pogleda neki dobar film sa
prijateljima ili da slu{a muziku koju
rado slu{aju svi mladi na svijetu.
Ima mnogo prijatelja prvenstveno
Danaca, a odrastao je sa Anesom i
Alenom koje izuzetno voli i cijeni i
sa kojima dijeli ljubav prema svojoj
domovini.
Ovom mladom i nadarenom
~ovjeku po‘elimo jo{ mnogo lijepih
i sretnih dana. Neka ostane onakav
kakav je sada, obi~an ~ovjek koji
rade ne{to zaista neobi~no.
Predstavljamo: Omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense
„Stav“ - novo ime za sna`niji iskorak
Gotovo da i ne postoji neko sa podru~ja na{e domovine, Bosne i Hercegovine, nastanjen na ostrvu Fyn, a da nije
~uo za omladinsko udru‘enje „Bonus“ iz Odense. Nemala BH zajednica u gradu Odense mo‘e sa ponosom
ista}i da je iznjedrila jednu mladu i jaku omladinsku organizaciju koja zaslu‘uje veliki respekt
Pi{e: Mensur GRACA
S
va na{a BH udru‘enja s
vremena na vrijeme zapadaju u pote{ko}e ali i organizacione krize, iz kojih se ponekad
jako te{ko povratiti na pravi put. To
se de{avalo gotovo svima ali ne i
„Bonusu“. Mo‘da su to u ovoj
organizaciji znali vje{to prikriti, a
ako i jesu onda je to dokaz njihove
sposobnosti i dovitljivosti. Bonusovaca kao {to rekoh ima svugdje i
ni jedan projekat u gradu Odensi
nije protekao a da njihovi ~lanovi
nisu bili organizatori ili suorganizatori. Posebno su bili aktivni u realizaciji njihovog najja~eg projekta:
„Razglasaj“, kada su poku{ali jednom vi{emjese~nom kampanjom,
animirati BH gra|ane u Danskoj, da
se u {to ve}em broju odazovu na
izbore u BiH, 2010-te godine. Trud
se svakako isplatio imaju}i u vidu
informaciju da se broj glasa~a iz
Danske, za izbore u domovini, pove}ao. Vi{egodi{nja tendencija
pada broja bira~a iz Danske zaustavljena je, izme|u ostalog, zahvaljuju}i „Bonusu“ i projektu“ Razglasaj“.
BH udru‘enja iz Odense ve}
nekoliko godina za redom
na sve~an na~in obilje‘avaju
zna~ajne datume iz istorije
BiH. Svakako su najva‘niji
1. Mart - Dan nezavisnosti i
25. novembar - Dan dr‘avnosti Bosne i Hercegovine.
Glavna pokreta~ka snaga u
organizaciji ovih proslava je svakako
„Bonus“. Ako bismo nabrajali projekte, u kojima je u~estvovao „Bonus“, onda bi ova jedna stranica
sasvim sigurno bila nedovoljna.
Na „Bonusovce“ i njihov rad s
pravom smo ponosni na{i ljudi u
Odensi te nas je iskreno za~udila
nedavna odluka uprave, o promijeni imena „Bonus“ u „STAV“ Odense. Mnogima nije bilo jasno za{to
se sada mijenja ime koje je postalo
prepoznatljivo i koje se nekako svima nama uvuklo pod ko`u. Iz razgovora sa upravom dana{njeg
„STAVA“ moglo se saznati, da je
promjena imena sadr`ana u `elji za
sna`nim iskorakom u organizaciji
i djelovanju Bonusa odnosno sada
ve} STAVA. Od njih smo saznali da
je ova odluka veoma dobro izana-
^lanice uprave STAV-a (slijeva): Majda Pajevi} (fond „Rejse“), sekretarica Merima Durakovi}, predsjednica Denisa D`ankovi},
potpredsjednica Aida Zaklan, blagajnica Amra Rizvanovi}
lizirana i razmotrena prije nego {to
je done{ena. Iako je „Bonus“ Odense imao ogromnu podr{ku od strane starijih, u ne maloj BH zajednici
u Odensi, a i {ire, kod mladih je ipak
imao lo{ ugled i negativne konotacije. U udru`enju su se bezbroj puta
raspitivali o tome, {ta omladina misli o „Bonusu“. Odgovori su se
uglavnom svodili na to da je „Bonus“ prepoznatljiv po organizaciji
raznih, uglavnom neozbiljnih aran`mana. U „Bonusu to nisu mogli
prihvatiti obzirom da su u posljednje dvije godine radili, punom
parom, na nizu jako bitnih i velikih
projekata, od velikog zna~aja za cijelu BH zajednicu u Danskoj. Istovremeno su preuzeli ogromnu
odgovornost i osnovali krovnu
organizaciju, na podru~ju Danske,
sa 4 ostala udru`enja, {to je zahtijevalo puno rada, posebno u fazi osnivanja. Upravo ova kritika od strane
omladine ukazala im je da na{a
omladina tra`i ne{to vi{e i na jo{
ve}em nivou, te da nisu zadovoljni
dosada{njim funkcionisanjem „Bonusa“, koji postoji ve} 15 godina.
Ocijenjeno je da su bili u pravu, da
mladima trebaju novi i druga~iji
sadr`aji primjereni njihovom na~inu i stilu `ivota, da su njihove potrebe znatno ve}e od organizovanja proslava i obilje`avanja jubileja
te su se radi toga i odlu~ili za promjene. Sve ove informacije dobili
smo od najodgovornije osobe, potpredsjednika ovog udr`enja, Aide
Zaklan.
STAV - Odense sa
parolom „Uzmi stvar u
svoje ruke“ poru~uje:
[email protected] biti ve}i, `elimo
imati svoj stav, `elimo
prekinuti pasivnost na{e
omladine, probuditi ih i
pozvati da nam se pridru`e, jer }emo tada biti jo{
ja~i, posebno u o~uvanju na{eg identiteta, predstavljanju na{e domovine i prezentiranju na{e kulture prema Dancima, kao i jo{ mnogo toga. Mi }emo naravno i dalje
imati socijalne i dru{tvene anga`mane, gdje }emo raditi na okupljanju na{e omladine radi zajedni~kog dru`enja ali ne `elimo da nam
puko dru`enje bude glavna preokupacija. @elimo mnogo, mnogo vi{e
od toga. Svi oni koji `ele da saznaju
ne{to vi{e o nama mogu posjetiti na{u stranicu na Facebook-u. Nadamo se da }emo dobiti veliku podr{ku
na{ih sugra|ana i da }e nas novi logo biti prepoznatljiv kao simbol
zalaganja i simbol onih koji rade za
dobrobit svoje zajednice i domovine
Bosne i Hercegovine“.
Vrijedna uprava „STAVA“ koja pored svojih obaveza na fakuktetima i u privatnom `ivotu, uspijeva dosta vremena odvojiti za BH
zajednicu, zaslu`uje da se spomenu
i njihova imena. Upravu sa~injavaju: predsjednik Denisa D`ankovi}, potpredsjednik Aida Zaklan,blagajnik Amra Rizvanovi},
sekretarica Merima Durakovi} te
Majda Pajevi} zadu`ena za fond
„Rejse“ (pronala`enje sponzora).
„Bonus“ kao ime {to se Odense
ti~e odlazi dakle u istoriju a mladi
se okre}emo „STAVU“ i novim
izazovima. Da li }e novi iskorak biti
sna`niji niko ne mo`e pouzdano
znati. Jedino {to se zna, to je da snage, volje i iskustva svakako imaju.
Nek im je sretno i hairli.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 9
DANSKA
Humani ljudi: Hajrudin Ba‘dar
Mo‘e li humanost zaustaviti vrijeme?
^ovjek je samo ~ovjek ali ima ljudi koji svojim ‘ivotnim djelima, ma kako ona mala ili velika bila, dokazuju da
~ovjek ipak nije samo ~ovjek, te da mo‘e biti i mnogo vi{e od toga. Kada neko svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu
pomaganja drugima, posebno onima kojima je pomo} neophodna, onda ga moramo svrstati u ljude koji nisu
samo obi~ni ljudi. Oni to svakodnevno pokazuju i dokazuju, a plodove njihovog djelovanja osjete oni najugro‘eniji,
koji bi bez tu|e pomo}i bili osu|eni na nepostojanje
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
^
ovjek je samo ~ovjek ali
ima ljudi koji svojim
‘ivotnim djelima, ma
kako ona mala ili velika bila,
dokazuju da ~ovjek ipak nije
samo ~ovjek, te da mo‘e biti i
mnogo vi{e od toga. Kada neko
svoj cijeli ‘ivot stavi u slu‘bu
pomaganja drugima, posebno
onima kojima je pomo} neophodna, onda ga moramo svrstati
u ljude koji nisu samo obi~ni ljudi. Oni to svakodnevno pokazuju
i dokazuju, a plodove njihovog
djelovanja osjete oni najugro‘eniji, koji bi bez tu|e pomo}i bili
osu|eni na nepostojanje.
Hajrudina Ba‘dara sigurno
mo‘emo svrstati u grupu ljudi,
koji su svoj ‘ivot usmjerili ka
vje~nosti, kroz pomaganje ljudima u stanju u kojem nisu u
mogu}nosti brinuti za samog
sebe, a veoma ~esto i za svoju porodicu. Ovim novinskim ~lankom
poku{at }e mo na{im ~itaocima
pribli‘iti njegov lik i humano
djelo.
Hajrudin Ba‘dar ro|en je
9.9.1936. godine u Vi{egradu.
Rodni grad nije dobro ni zapamtio, a radi preseljenja roditelja, obreo se u Br~kom, posavskom gradu koji }e obilje‘iti
cijelo njegovo postojanje i ‘ivot.
U tom gradu, Hajrudin rije{io one
najva‘nije ‘ivotne probleme, koje
mora rije{iti svaki mlad ~ovjek
ako ‘eli ‘ivjeti normalnim ‘ivotom. Tu se i{kolovao, dobio zaposlenje, prona{ao bra~nog druga i
rije{io stambeno pitanje. Tu je
dobio i dvoje zlatne djece, kako
to sam ka‘e, te stekao sve uslove
da ‘ivi mirnim i sretnim ‘ivotom
sve do njegovog kraja. Me|utim
neki pomra~eni umovi iz na{e
domovine, potpomognuti istim
takvim monstrumima iz susjedne
nam zemlje nisu mu to dopustili.
Ratne strahote nisu predmet ove
pri~e, a i sam Hajrudin ih se nerado sje}a. Uostalom malo kome
nisu poznata stradanja Bo{njaka
u Br~kom pa ih ne treba ovdje ni
opisivati.
Hajrudin je nedavno proslavio pedest godina braka sa vjernom ‘ivotnom saputnicom,
suprugom D‘evahirom. Bez nje
njegov ‘ivot ne bi bio isti. Uporno
i vjerno ga prati i hrabri ga u
njegovoj humanoj misiji.
Kada je protjeran sa rodne
grude i kada je morao ostaviti sve
ono {to je stvarao mukotrpnim
radom, sa porodicom se obreo u
Danskoj, u azilantskom centru
Strelev. Ve} tada mu je postalo
jasno da se na{ao u sredini ~ije
resurse treba iskoristiti da se pomogne drugima, ljudima njegove
sudbine ali koji su silom prilika
ostali u domovini. Pokrenuo je
mnogo akcija prikupljanja pomo}i, a to mu je postalo sastavni
dio ‘ivota. Kada se za stalno naselio u Vardama odlu~io je da sa
time mora nastaviti. U~inio je to i
iz razloga {to je shvatio da }e
poma‘u}i drugima, pomo}i i
samome sebi.
Aktivnost odr‘ava vitalnost i
poma‘e mu da zaustavi vrijeme.
A vrijeme kao da je za njega zaista
i stalo. Ni danas mu nije te{ko pokucati na svaka vrata gdje prona|e ime ljudi sa na{ih prostora,
ne samo u Vardama, gradu gdje
‘ivi, nego i u mnogim drugim
mjestima u okolini pa i u velikom
gradu Esbjergu. Pokuca Hajrudin
na svaka vrata, uljudno i smireno
objasni za{to je do{ao, pedantno
evidentira {ta je za uzvrat dobio i
onda se mirno vrati svojoj ku}i,
sretan postignutim, a ponekad i
‘alostan kada do‘ivi da ga neko
odbije u njegovoj humanoj misiji.
Ka‘e da je malo takvih ljudi, a ve}
se nau~io da njihova vrata {iroko
zaobilazi. Zna da su to ljudi koji
su sitne du{e, misle samo o sebi,
a nevolje drugih njih ne zanimaju.
Oni ga ni u jednom momentu nisu
zaustavili u njegovoj humanoj
misiji. Naprotiv, to mu daje podstrek da se jo{ vi{e anga‘uje i jo{
upornije prikuplja pomo}, namjenjenu onima kojima je ona neophodna. Najve}i dio onog {to prikupi povjeri humanitarnoj organizaciji Most-Bro, svjestan da }e
tim putem pomo} oti}i na pravo
mjesto. Ova humanitarna organizacija prihvatila ga je kao svog
najaktivnijeg ~lana, na terenu.
Zato, kada vam Hajrudin pokuca
ili pozvoni na vrata, znajte da vam
je do{ao vjetar, onaj bosanski, da
vas zamoli da i vi pomognete, da
humanitarna pomo}, no{ena njegovom snagom, do|e do onih
kojima je neophodno potrebna. A
danas je na{oj domovini, Bosni i
Hercegovini i te kako potrebna
svaka vrsta pomo}i. To na{eg
Hajrudina ~ini jo{ ve}im i boljim
~ovjekom.
Kada vam Hajrudin
pokuca ili pozvoni
na vrata, znajte da
vam je do{ao vjetar,
onaj bosanski, da vas
zamoli da i vi
pomognete, da
humanitarna pomo},
no{ena njegovom
snagom, do|e do
onih kojima je
neophodno potrebna
10
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Nevidljiva tragedija Bosne i Hercegovine i njene dijaspore
Tiho umiranje jednog naroda
Pi{e: Arben DELIU
J
edna od najve}ih tragedija
bosanskog naroda desila se
u toku rata i agresije na
Bosnu i Hercegovinu u periodu
od 1992. do 1995. godine. Skoro
200.000 mrtvih i oko milion i petsto hiljada izbjeglica posljedica su
agresije na na{u domovinu. O‘iljci na tijelu i vje~ite rane na du{i,
ne{to su {to ve}ina pre‘ivjelih
nosi sa sobom. U ovim, najnovijim vremenima, svjedoci smo
nove tragedije, koja nije povezana niti sa genocidom niti sa progonima, ali koja nije ni{ta manje
katastrofalna, a omogu}uje je pasivnost na{e vlade u domovini.
Na pragu smo gubitka gotovo
svih mladih Bosanaca koji se
danas nalaze u dijaspori. Ogromna barijera, koja se stvorila
izme|u onih koji su spas za sebe
i svoje najbli‘e na{li u izbjegli{tvu i onih koji su ostali u domovini i pre‘ivjeli sve ratne strahote,
upakovani u nezainteresovanost
vlasti u domovini za dijasporom,
isto je toliko kobna za Bosnu kao
i onaj, prethodni rat. Posljedice te
katastrofe ne}e u po~etku biti vidljive kao posljedice rata, ali }e
zato posljedice te nove, nastupaju}e tragedije biti isto toliko kobne, te }e se dugotrajno odraziti
na ukupnu kako demografsku
tako i politi~ku sliku u Bosni i
Hercegovini.
Nerazumjevanje dijaspore i
njenih problema dovelo je do toga, da mnogi u Bosni i Hercegovini preziru ljude iz dijaspore,
zato {to mnogi na{i ljudi, iz
inostravnstva dolaze naj~e{}e
samo u vrijeme odmora, da se
hvali{u koliko su uspje{ni i koliko
su novaca zaradili, u vremenima
dok su oni u Bosni i Hercegovini
umirali od granata ili gladi. Na‘alost, u tome ima djelimi~no istine, obzirom da mnogi na{i ljudi
pate od dokazivanja i ‘ude da u
Bosni poka‘u koliko su uspje{ni,
iako mo‘da na zapadu provode
ostatak godine, te{ko rade}i i {tede}i da bi se, u samo taj jedan
mjesec dana u Bosni, provodili
kao kraljevi. Suprotno od toga,
na{a draga rodbina u Bosni po
pravilu zaboravlja da je ve}ina
izbjeglica imala izrazito te‘ak ‘ivot u izbjegli~kim kampovima,
pun neizvjesnosti i straha, pun
poni‘enja i nerazumjevanja, a uz
sve to sve ih je pritiskala briga za
najbli‘e u Bosni i Hercegovini. Pored ovoga, mnogi su u izbjegli{tvo
do{li sa te{kim traumama iz rata,
izazvanim zlodjelima agresora.
Veoma ~esto, na{e ljude u domovini, pa i najbli‘u familiju, zanima samo kolike su plate na zapadu, koliko od ro|aka mogu dobiti, na sve mogu}e na~ine prikazuju te{ku situaciju i neima{tinu
u kojoj se nalaze. Na‘alost, tu se
sve i zavr{ava. Ta vrsta komuni-
kacije je dovela do toga da smo
se otu|ili jedni od drugih i da se
samo podnosimo. Na{im ljudima
u domovini dijaspora je neophodna jer sa sobom donosi novac,
koji itekako vrijedi bosanskoj
ekonomiji, a nama izbjeglicama
je domovina potrebna kao biljki
korijen, iz kojeg crpi ‘ivot.
Tragedija se ogleda u tome
{to suo~eni sa takvim odnosom,
mnogi mladi ljudi u dijaspori gube interes za Bosnom i Hercegovinom, a njihova vizija domovine
nije realnost nego slika koju su
izgradili u izbjegli{tvu, slika koja
je produkt roditeljske pri~e i nostalgije i vrlo ~esto osje}aja nepripadnosti kako toj roditeljskoj domovini tako i zemlji u kojoj ‘ive.
Bosna i Hercegovina ne mo‘e ni
da shvati ni da prihvati da su njene
izbjeglice u tragediji koja nas je
zadesila 1992-1995 godine, poslije rata dobili priliku koji su morali iskoristiti. Ovdje se radi o potencijalu koji Bosna i Hercegovina gubi. Zapad je odavno shvatio da najve}i resursi, koji vode u
bolju budu}nost, le‘e u znanju i
pameti, dok u na{oj domovini to
nikako ne mogu da shvate. Na
desetine je hiljada na{ih mladih
ljudi, koji su zavr{ili {kolovanje
na univerzitetima ili su stekli
visoka stru~na znanja na zapadu.
Stekli su znanje koje Bosni i Hercegovini zlata vrijedi. Pored toga
ti ljudi su potencijal, koji Bosna i
Hercegovina mo‘e iskoristiti u
sopstvenom promovisanju na zapadu, u cilju ostvarivanja zna~ajnih politi~kih i ekonomskih ciljeva. Na‘alost, kao da ne postoji
mnogo ljudi koji to mogu uvidjeti
i prihvatiti. Sve se svodi na: „koju
korist imam ja od toga“.
Mo‘da je najve}a tragedija
na{ega naroda {to na{i politi~ari,
~esto polupismeni, ne mogu
vidjeti perspektivu, koja zahtjeva
jedan du‘i vremenski period,
nego su fokusirani samo na kratkovidne i time kratkotrajne rezultate. Nije samo Bosna ta koja
mo‘e imati korist od dijaspore,
nego i dijaspora mo‘e imati korist od Bosne. Poznavanje jezika,
politi~kih, ekonomskih i socijalnih zbivanja u Bosni i biv{oj Jugoslaviji, daje mnogim na{im ljudima prednost nad njihovim sugra|anima dancima, {ve|anima,
amerikancima itd. Dijaspora je
most Bosne prema zapadu i ako
se taj most ne bude odr‘avao, on
}e se sru{iti i pasti u vodu i onda }e
Bosnu pogoditi jo{ jedna tragedija,
koja se itekako mo‘e porediti sa
posljedicama rata. Nadajmo se da
}e Bosna i Hercegovina kao i
dijaspora uvidjeti koliko mi jedni
drugima trebamo i koliki potencijal
imamo. Nadajmo se da }emo to
uvidjeti prije nego {to bude previ{e
kasno i da }e se nevidljiva tragedija
i tiho umiranje jednog naroda
pretvoriti u bolji po~etak.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 11
INTERVJU
INTERVJU
Dr. Ismet Ov~ina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
„NUB BiH dostojno predstavlja BiH
i oboga}uje izdava~ku produkciju“
Najprije, nastojimo
postati prepoznatljivi u
okolini, ne vi{e po
razaranju, ve} po
neophodnosti,
korisnosti i
pouzdanosti za
sada{nji i budu}i razvoj
kulture i duhovnosti
svih naroda i gra|ana u
BiH. Nastojimo
NUBBiH pribli‘iti
naj{irem krugu
stanovnika, svakom
pojedincu kojem je
potrebno znanje.
NUBBiH slijedi svoju
viziju, educira
bibliote~ki kadar,
osavremenjuje
informati~ku tehnologiju, razvija
bibliote~ko–
informacioni sistem,
dostojno predstavlja
BiH u me|unarodnim
strukovnim
asocijacijama
12
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Razgovarao:
Idriz [email protected]]
Gospodine Ov~ina, ro|eni
ste u Bile}i, 1957. godine.
Sje}ate li se svog djetinjastva
i koje Vas uspomene ve‘u sa
zavi~ajem?
OV^INA
OV^INA: U stvari, ja sam
ro|en u mjestu Zau{je, Bile}a. Vrlo se ‘ivo sje}am svog
djetinjstva, i uvijek se sla‘em
da se u ‘ivotu mo‘e sti}i i do
mnogih slavnih destinacija,
ali ljepotu zavi~aja ne}e{ nigdje na}i. U mom zavi~aju je
najljep{e plavetnilo neba na
svijetu i gdje god putujem
poku{avam to na}i. Tada se
uglavnom ‘ivjelo u te‘im
uslovima, ali to nismo osje}ali. Vodio nas je optimizam.
Posebno se sje}am svojih roditelja i svoje porodice. Otac
je umro rano, u mojoj 14 godini, a majka se hrabro borila
izvode}i nas sve na pravi put.
Naravno, sje}am se {kolskih
dana, od osnovne {kole do
gimnazije, svojih u~itelja i
u~iteljica, najvi{e u~itelja u
prvim razredima {kole Gojka
Manovi}a, te profesora i profesorica, a najvi{e svog dragog razrednika iz gimnazije
prof. Moma Papi}a koji je,
na‘alost, rano umro. Moj
zadatak u porodici bio je da
dobro u~im, a ostalih poslova
u ku}i i oko ku}e bio sam dosta oslobo|en, za mene su ih
„radile“ sestre jer sam bio njihov jedini i najmla|i brat. Svi
u porodici smo se puno voljeli a i danas je tako. Studentski dani u zavi~aju, gdje sam
~esto i{ao, tako|er su nezaboravni, kao i ljetni turniri u
fudbalu u kojima je ekipa FK
„Zau{je“ kontinuirano i sa
uspjehom nastupala. Jednom
smo bili i tre}i. Ali, bilo je to
ne{to vi{e od fudbala, igra i
zabava. Dosta sam vezan za zavi~aj
i danas, u prosjeku jedanput u dva
mjeseca, idem u zavi~aj da se sjetim
i napunim akumulatore. S obzirom
na to da je sve sru{eno u na{em
mjestu (Zau{je), vra}am se u pravilu
isti dan u Sarajevo. Nikad ne}u
zaboraviti tu‘ni osje}aj svojih malih
sinova (8 god. i 6 god.) kada su prije
tri godine vidjeli mjesto i ku}u, tj.
ome|inu, gdje im je ro|en otac. Ali
zavi~aj je samo jedan.
Kakav je bio Va{ prvi utisak u
susretu sa «gradom nad gradovima», {eher - Sarajevom?
OV^INA: Sarajevo je grad sa
otvorenom du{om i srcem koji
svakoga prihvata prijateljski.
Uvijek sam se osje}ao kao da sam
ro|en u njemu. To mo‘e samo
Sarajevo. Sarajevo mi je omogu}ilo uspjeh u ‘ivotu, Sarajevo
je sada i moja ljubav.
Sa 32 godine ste magistrirali na
Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Koja je tema Va{e magistarske radnje?
OV^INA: Odgovornost SKJ za
procjenu politi~ko-bezbjednosne
situacije.
Doktorirali ste 2004. godine. Je
li tema Va{e doktorske disertacije vezana za oblast bibliote~ke
djelatnosti ili oblast politologije?
OV^INA: To je tema iz politologije jer sam i magistrirao i doktorirao na Fakultetu politi~kih nauka
u Sarajevu. „Bosna i Bo{njaci u
nacionalnoj ideologiji banske
Hrvatske“, tema je moje doktorske disertacije, {to }e poslije biti
osnova moje knjige.
Aktivni ste javni, kulturni i sportski djelatnik. Mo‘ete li ne{to
re}i o svom anga‘manu u zakonodavnim tijelima Op}ine
Stari Grad Sarajevo, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo?
OV^INA
OV^INA: Bio sam u ratno-poratnom periodu odbornik i vije}nik
u Op}ini Stari Grad Sarajevo, zamjenik predsjedavaju}eg i predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Stari
Grad Sarajevo (u ratnom periodu
i ~lan Predsjedni{tva Op}ine Stari
Grad Sarajevo), vije}nik u Gradskom vije}u Grada Sarajeva, ~lan
Izvr{nog odbora Grada Sarajeva,
te poslanik prelazne Skup{tine
Kantona Sarajevo.
^ega se rado sje}ate iz perioda
1994.-1996. godina, kada ste
obavljali funkciju ~lana Izvr{nog odbora Grada Sarajeva?
OV^INA
OV^INA: Te{ko se sje}ati ne~eg
dobrog iz tog apokalipti~nog vre-
mena. Ali bilo je i toga. Posebno
se i danas sje}am energije, u tom
te{kom vremenu, i uvjerenosti da
se borite za ispravnu stvar, svoju
dr‘avu BiH. Taj anga‘man u posebnim ratnim uslovima smatram
za sebe posebno ~asnim. Naravno,
sje}am se i dobrih gestova mnogih
ljudi koji su pomagali drugima.
U oktobru 2005. godine imenovani ste na funkciju direktora
Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
[ta je bio prioritet Va{e aktivnosti
na toj funkciji tada, a {ta danas?
OV^INA: Rje{avanje statusa
NUBBiH bio je i ostao strate{ki
cilj moga anga‘mana, kao jedne
od institucija kulture od zna~aja
za BiH. Naravno, djelovanje u
okviru mogu}eg bila je i sada je
na{a realnost, ali mi se anga‘ujemo u datom prostoru i vremenu
uvijek gledaju}i optimisti~ki
naprijed, dostojno prezentuju}i
bibliote~ku djelatnost i potrebu za
novim znanjem.
Vi ste glavni i odgovorni urednik ~asopisa «Bosniaka».
Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o
sadr‘aju tog ~asopisa?
OV^INA: To je jedini bosanskohercegova~ki ~asopis u bibliote~ko – informacijskoj oblasti
indeksiran u bazi podataka
CEEAS (Central & Eastern European Academic Source) svjetski
poznatog informacionog servisa
EBSCOhost, te u C.E.E.O.L.
(Central and Eastern European
Online Library) bazi podataka.
Dobitnik je nagrade za ~asopis
Udru‘enja izdava~a i knji‘ara BiH
na sarajevskom Sajmu knjiga i
u~ila (2009.), na koju je izdava~
NUBBiH posebno ponosan.
^lan ste Senata Univerziteta u
Sarajevu. Mo‘ete li nam malo
pribli‘iti nadle‘nosti Senata?
OV^INA
OV^INA: Dobra prilika da vas
nazivaju senatorom. To je tijelo
koje donosi strate{ke odluke za
razvoj Univerziteta u Sarajevu i
visokog obrazovanja.
Objavili ste nekoliko knjiga i
vi{e od 30 nau~nih radova. Jedna od Va{ih knjiga nosi naslov
«Bosna i Bo{njaci u hrvatskoj
politici (1878.-1914.)», druga je
«VIJE]NICA – prepoznatljivi simbol NUBBiH», a tre}a «Politi~ke stranke i demokratija».
Spremate li jo{ neka iznena|enja ~itala~koj publici, koja prati
Va{ nau~ni i dru{tveni anga‘man?
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u razgovoru sa dr. Ismetom Ov~inom
OV^INA
OV^INA: Ja sam u me|uvremenu izdao i knjigu „Biblioteka
izme|u stvarnog i mogu}eg“. Bio
sam koautor, zajedno sa svojim
saradnicima u , jo{ 2-3 publikacije
koje se odnose na bibliote~koinformacijsku struku, bibliotekarstvo, i one, nadam se, doprinose
promociji kulturnog naslje|a BiH.
Tako|er radim na jednoj knjizi sa
radnim naslovom „Putovanja – saznanja“, ona }e ubrzo ugledati
svjetlost dana.
Mo‘ete li, u kratkim crtama,
predstaviti projekat «Novi bibliote~ki servisi na univerzitetima Zapadnog Balkana», 2010.
godine, koji ste predstavili na Konferenciji u Tirani, pro{le godine?
OV^INA: To je projekat u okviru
TEMPUS projekta, a ja sam na
Konferenciji u Tirani govorio i o
tom projektu i o zna~aju COBISSa za bibliote~ko – informati~ke sisteme u regiji. Ina~e, TEMPUS X5
program evropske unije koji poma‘e reformu i modernizaciju visokog obrazovanja u partnerskim
zemljama i jedan je od najstarijih
i najuspje{nijih programa saradnje
u Evropskoj uniji.
[ta za Vas zna~i titula «Akademski ambasador», koju Vam je
dodijelio presti‘ni Univerzitet
«Carlo Bo», iz Urbina - Italija,
20. 10. 2010. godine?
OV^INA: Ah, to je zaista bilo
izvrsno, iznena|uju}e. Ova titula
i obavezuje, a za ilustraciju, Univerzitet „Carlo Bo“ je osnovan
1506. godine, i jedan je od najstarijih javnih univerziteta u Italiji.
Grad Urbino nije veliki, ali je ~injenica da danas ima vi{e studenata nego stanovnika. Vrlo sam
po~astvovan ovom titulom i atmo-
sferom u gradu Urbino povodom
tog doga|aja.
Javna ustanova, na ~ijem ste
~elu, nedavno je obilje‘ila 65.
ro|endan, sa respektabilnim
rezultatima, ali i sa nerije{enim
pravnim statusom i finansiranjem njene djelatnosti. Kako
vidite NUBBiH u budu}nosti?
OV^INA: Najprije, nastojimo
postati prepoznatljivi u okolini, ne
vi{e po razaranju, ve} po neophodnosti, korisnosti i pouzdanosti za
sada{nji i budu}i razvoj kulture i
duhovnosti svih naroda i gra|ana
u BiH. Nastojimo NUBBiH pribli‘iti naj{irem krugu stanovnika,
svakom pojedincu kojem je potrebno znanje. NUBBiH slijedi svoju
viziju, educira bibliote~ki kadar,
osavremenjuje informati~ku tehnologiju, razvija bibliote~ko–
informacioni sistem, dostojno
predstavlja BiH u me|unarodnim
strukovnim asocijacijama (IFLA,
CENL, TEL, LIBER, ISSN itd) i
oboga}uje izdava~ku produkciju.
@elite li ne{to poru~iti nasim
~itaocima?
OV^INA
OV^INA: Nikad ne zaboravite
zavi~aj, bez obzira {to ‘ivite u dobro ure|enim sistemima gdje su
materijalni i drugi uslovi ‘ivota
apsolutno na jednom zavidnom
nivou. Naravno, svima ‘elim puno
sre}e i u tim integracijskim
procesima. Gledajmo u budu}nost, ne zaboravimo pro{lost.
Hvala Vam velika na vremenu
odvojenom za ovaj razgovor.
@elim Vam dobro zdravlje i
puno uspjeha u Va{em daljem
radu.
OV^INA
OV^INA: Hvala, tako|er, Vama
i Va{em anga‘manu.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 13
FOTO [email protected]
Akbabe iz Turske s Inijazom Agbabi}em i njegovim bratom
Agbabi}i iz BiH i Akbabe iz Turske
prvi put na okupu nakon 100 godina
Tekst i foto: Idriz [email protected]]
U
selu Lokve, op}ina
Had‘i}i, Bosna i
Hercegovina, svoj novi
dom sagradili su Inijaz i Razija
Akbabi} (Agbabi}), koji privremeno ‘ive u dalekoj zemlji Danskoj. @ive}i na hladnom sjeveru
oni nisu izgubili ni ljudsku toplinu, ni privr‘enost porodi~nim i
rodbinskim vezama. Trebinjac i
Ga~anka imaju svoje imanje i staru porodi~nu ku}u u @upi, kod
Trebinja, a ratni vihor 1992. godine ih je odnio u Dansku.
Svaki ~ovjek, prije ili kasnije,
po~inje da razmi{lja i sanja o svojim korijenima i svom porodi~nom stablu. Tako je i Inijaz po~eo
tragati za svojim srodnicima koji
su u vrijeme balkanskih ratova
iselili u Tursku, kao i mnogi drugi
Bo{njaci. U tome mu je pomogao
imam u Trebinju, Husein ef. Hod‘i}. Tako, eto, nakon stotinu godina, u selo Lokve, 21. maja 2011.
godine, kod Inijaza i Razije stigo{e dragi musafiri, ro|aci – Akbabe, iz Turske (Karamursel).
Na ovom porodi~nom sijelu i
dru‘enju okupili su se: Halil
14
(1947), Salih (1950), Ibrahim
(1955) i Sertan (1980). Oni ‘ive u
gradu Karamurselu, u regiji Kocaeli (Kod‘eli), a zadr‘ali su prezime AKBABA, od 1934. godine.
Sertan je sin Salihov, a pripada
dvanaestoj generaciji potomaka
ove znamenite loze Akbabi}a. Zavr{io je Marmara Univerzitet i pri
zavr{etku je doktorskog studija iz
oblasti me|unarodnih odnosa, na
istom univerzitetu. Govori engleski i turski, a bosanski jo{ nije nau~io. Ro|aci su mu obe}ali da }e
ga nau~iti bosanski.
Njihov predak je Murat Akbabi}, za kojeg vele da je bio kapetan
Klobu~ke kapetanije, {to se dijelom poklapa sa navodima histori~ara Hamdije Kre{evljakovi}a,
tj. da su kapetani Klobu~ke kapetanije bili iz porodice Akbabi}a,
koji su se u Trebinje doselili iz Risna. U po~etku su ‘ivjeli svi zajedno, a kasnije su se podijelili u
dvije gupe, od kojih se jedna naselila u Mahalu-Lastvu, a druga u
@upu. Halil Akbabi}, sin Alija i
unuk Murata Akbabi}a, 1911. godine, odselio je u Tursku. Tada je
imao tri sina (Mustafu, Omera i
Aliju), a u Turskoj su mu se rodili
sin Selim (1914) i k}erka Emina.
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Najmla|i Selimov sin, Ibrahim Akbaba, ro|en je u Karamurselu, dok su njegova tri brata (Halil, Salih i D‘evad) ro|eni na selu,
u blizini tog grada.
Evo, {ta za «BH Glas» ka‘e
Ibrahim - bey, ovim povodom:
«Govor smo sa~uvali preko nene
i majke. Kada sam po{ao u {kolu
nisam znao turski jezik, pa sam tri
mjeseca u~io sa djecom moga
ad‘e (amid‘e, op. a.)». Ibrahim
prikuplja podatke o porodi~noj lozi Akbabi}a, te je i{ao i u Risan,
rodno mjesto svojih predaka, da
poku{a upotpuniti mozaik porodi~nog stabla. Od Ibrahima saznajemo da je po jedna porodica sa prezimenom Akbaba, naseljena u
Istanbulu i Australiji, a sve ostale
u Karamurselu.
Uz ove drage musafire iz Turske na sijelu su bili brat, sestra i
bliski srodnici Inijaza Agbabi}a.
Bila je to nezaboravna prilika za
razmjenu mi{ljenja o ‘ivotu u Turskoj i Bosni, ali i u Danskoj, gdje
se nalazi veliki broj porodica iz
Trebinja i Gacka, te iz drugih mjesta u BiH. Sav radostan i uzbu|en
ovim susretom i dru‘enjem, Inijaz
Agbabi}, govori: «Kad sam imao
20 godina vukla me je ‘elja da sa-
znam ne{to vi{e o mojoj porodici
i o srodnicima koji su se iselili u
Tursku. Ima ne{to {to stvarno volim i ‘elja mi se ispunila. Kada
sam odnio donaciju za izgradnju
d‘amije u Trebinju, uz kahvu sa
Husein ef. Hod‘i}em, razgovarao
sam o Akbabi}ima, a ef. Hod‘i}
je tra‘io da mu na jednoj fotografiji poka‘em moga rahmetli
oca. Obe}ao mi je pomo}i da
stupim u kontakt sa mojim srodnicima u Turskoj i uskoro mi donio jedno pismo od ro|aka Ibrahima, sa brojem telefona. Mu~io
sam se kako da nazovem, jer ne
znam turski, a ni engleski jezik.
Odlu~io sam i birao Ibrahimov
broj. Javila se njegova k}erka i kada sam izgovorio prezime Agbabi}, ona je ushi}eno po~ela dozivati oca, govore}i mu – brat,
brat... Javio se Ibrahim i kada je
nazvao selam shvatio sam da govori bosanski. Laknulo mi je. Bilo
je to za Bajram pro{le godine. Od
tada smo ~esto u telefonskim kontaktima, koji su rezultirali njihovim dolaskom u Sarajevo i ovim
prelijepim susretom i nesvakida{njim dru‘enjem...». Organizatori
ovog sijela, Inijaz i Razija Akbabi}, bili si izvrsni doma}ini.
Halil, Ibrahim i Sertan Akbaba
Inijaz Agbabi} i njegov zet, uz ra‘anj za goste
Bosanska sofra za musafire iz Turske
Prvi zdesna: Salih Akbaba iz Turske
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 15
DOM, ZDRAVLJE I PORODICA
rije
k o j e
opskrbljuju
srce, mo‘e do}i do angine pektoris ili sr~anog
infarkta. Posljedice
se mogu osje}ati ~ak
i u prstima na nogama
i rukama, ili u dijelovima ekstremiteta, ako
arterioskleroza onemogu}ava dotok krvi, kojom
se hrane ta tkiva. Arterioskleroza tako|e mo‘e
uticati na to kako bubrezi
pro~i{}avaju otpadne
materije iz krvi i tako doprinijeti otkazivanju rada
bubrega.
Oboljenja srca (3)
ARTERIOSKLEROZA
stvrdnjavanje arterija
Priprema: Bahrija [I[I]
- Bolest nema nikakvih simptoma, pogotovo na po~etku procesa
- Mo‘e dovesti do mnogo problema na koje ukazuju neki simptomi kao {to su vrtoglavica i
gr~evi u nogama, a sve to mo‘e
dovesti do ishemije (nedovoljan
protok krvi) kao i o{te}enja
bubrega.
Usljed arterioskleroze ili
stvrdnjavanja arterija, arterije u
tijelu gube svoj elasticitet. Holesterol se najprije sakuplja poput
malih masnih naslaga na stijenkama arterija. Kako toga ima
sve vi{e, nastaju deblje naslage
koje se zovu ateromi (plak ). S
vremenom se taj sloj stvrdne, te
~ini arterije krutima. Tada postaju
16
manje sposobne za {irenje i stezanje, {to ina~e doprinosi kontrolisanju pritiska i koli~ine krvotoka.
Faktori, kao {to su visok nivo
holesterola, visok krvni pritisak,
dijabetes i pu{enje ubrzavaju proces „stvrdnjavanja“.
Pomanjkanje elasti~nosti arterija mo‘e smanjiti dotok krvi, pogotovo kada su arterije djelimi~no
ili potpuno za~epljene plakom. Do
najte‘ih o{te}enja ne dolazi u samim arterijama, ve} u organu kojeg arterija opskrbljuje krvlju i kisikom. Za~epljenje krvne ‘ile koja
vodi u mozak mo‘e izazvati vrtoglavicu, kratkotrajne napade ishemije ili mo‘dani udar, te oboljela
osoba mo‘e ostati paralizirana ili
izgubiti sposobnost govora. Kad
je ograni~en dotok krvi kroz arte-
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Pretrage
Vjerovatno }e trebati
napraviti krvne pretrage, rendgensko snimanje srca i plu}a
i elektrokardiogram. Mo‘da }e
biti potrebna pomnija
prou~avanja arterija,
kao {to je Dopplerova
ehokardiografija
(vrsta
ultrazvu~nog snimanja srca) i kateterska angiografija (vrsta snimanja krvnih
sudova, gdje se sondom dolazi do
su‘enog dijela krvnog suda, ubrizgava se kontrastna materija, a sve
se vidi na monitoru rendgena).
Lije~enje
Mogu}nosti lije~enja arterioskleroze pove}ale su se tokom posljednjih deset godina. U mnogim
se slu~ajevima mo‘e napraviti perkutana transluminalna angioplastika ({irenje krvnih sudova balonom)
kako bi se s unutra{nje strane pro{irila su‘ena podru~ja arterija. Sastoji
se od uno{enja balonskog katetera
do mjesta gdje je arterija za~epljena. Potom se balon napuhne, priti{}e plak uza stijenku arterije i ponovo je otvara. Postupak se naj~e{}e koristi za koronarne arterije
koje krvlju opskrubljuju srce.
Razvijaju se i druge, srodne, tehnike lije~enja arterioskleroze, kao {to je upotreba malih
metalnih opruga, ili metalnih umetaka (stent), da bi ‘ila ostala otvorena nakon angioplastike. Krvne
se ‘ile iznutra mogu o~istiti la-
serom.
Ve} vi{e godina primjenjuje se
tehnika uklanjanje plaka iz arterije
(endarterektomija). Novija, laserska tehnologija nije se pokazala
onako dramati~no boljom kako su
se ljudi nadali, ali to se jo{ uvijek
istra‘uje pa }e mo‘da u budu}nosti biti korisnija. Endarterektomija
se naj~e{}e primjenjuje u karotidnim arterijama koje prolaze kroz
vrat te glavu opskrbljuju krvlju.
Mo‘e se napraviti operacija
premo{tenja (bypass) kojom se
transplantira vena ili arterija, tako
da krv mo‘e zaobi}i za~epljeno
mjesto. Naj~e{}e se primjenjuje na
koronarnim arterijama, iako se
premosnica (bypass) katkad stavlja i na velike arterije u rukama
ili nogama. Taj hirur{ki zahvat je
postao prili~no siguran i uobi~ajen. Operacija premo{tenja sinteti~kim materijalima mo‘e skrenuti
krv oko ve}ih za~epljenih podru~ja. Sve navedene tehnike ubla‘avaju simptome, ali ne mogu produ‘iti ‘ivot, a obi~no ih treba ponavljati. Bypass u prosjeku traje
desetak godina.
Lijekovi se mogu koristiti za
pro{irivanje arterija koje su jo{
uvijek djelimi~no elasti~ne i nisu
se sasvim „stvrdnule“ tako da krv
mo`e cirkulisati. Lijek pod nazivom pentoxifylline katkad mo`e
pobolj{ati protok krvi tako da
omek{a crvene krvne stanice dok
klize kroz vrlo uska podru~ja malenih arterija. Antikoagulacije se
tako|e mogu koristiti za prevenciju formiranja ugru{aka i nastajanja
ve}eg o{te}enja.
Preventiva
Prevenciji arterioskleroze
mo‘e se doprinijeti bavljenjem gimnastikom, konzumiranjem zdrave i nemasne hrane i izbjegavanjem pu{enja. Kod dijabeti~ara,
~e{}e kontrolisanje nivoa {e}era u
krvi mo‘e smanjiti opasnost, a posebno je zna~ajno smanjivanje
nivoa holesterola u krvi i lije~enje
visokog krvnog pritiska.
@ene koje su pro{le menopauzu ~esto imaju ni‘i nivo holesterola sa visokom gusto}om lipoproteina (HDL – vrsta takozvanog
dobrog holesterola) koji {titi od
sr~anog infarkta. Kod ‘ena koje
su pro{le menopauzu, hormonska
terapija mo‘e smanjiti opasnost od
sr~anog infarkta odr‘avanjem visokog nivoa HDL holesterola.
J
abuka je kraljica jeseni i zato
ne propustite zapo~eti zdravu
naviku da pojedete barem
jednu jabuku dnevno. Uvjerite se
sa ovih ~etiri razloga i zagrizite
jednu jabuku ve} danas, prenosi
Tportal.
1. Malo kalorija, puno vitamina
U jednoj vo}ki srednje veli~ine sadr‘ano je ~ak 4 grama topivog vlakna, {to su velike koli~ine
za skromnu koli~inu kalorija {to
jabuku ~ini slatkim me|uobrokom
koji vas lako mo‘e zasititi. Vo}ka
srednje veli~ine ra~una se kao
jedna {oljica vo}a, pa ste, kad
pojedete jednu jabuku, na dobrom
putu da konzumirate preporu~enu
dnevnu dozu vo}a koja za odrasle
osobe iznosi dvije {oljice na prosje~noj dijeti od 2,000 kalorija.
Jabuke su dobar izbor vitamina C
potrebnog za odr‘avanje imuniteta tijela: jedna vo}ka osigurat }e
vam 14 posto dnevne vrijednosti
tog vitamina. Jabuka }e vas zasititi
sa malo kalorija, pa mo‘e pomo}i
u odr‘avanju vitkosti.
2. Ja~a srce, uni{tava holesterol
Zdrava navika
^etiri dobra razloga za{to
biste trebali jesti jabuke
Idealna kombinacija: jabuka daje puno korisnih
tvari i malo kalorija
Jedno je istra‘ivanje utvrdilo
kako su ‘ene koje su konzumirale
jabuku dnevno uspjele, uz mr{anje
i odr‘avanje vitkosti, smanjiti ho-
Male kulinarske vje{tine
lesterol i markere koji su pokazivali sr~ane bolesti. Jabuka sadr‘i
antioksidanse i pektin (vrstu vlakna) za koje se smatra da imaju
Poku{ajte jela pripremiti druga~ije
]evap~i}i i pljeskavice
Priprema: Amila SMAJLAGI]
Z
a mnoge je nalak{e oti}i u Aldi
i kupiti }evape , a jeste li poku{ali ipak bar jednom napraviti ih
sami? Dobila sam ovaj recept , probala ga i vi{e ne odustajem i ne mijenjam ni{ta. A da me malo ‘elja mine
i umirim ova razmi{ljanja o na{oj
lijepoj zemlji, morala sam }evape
upotpuniti lepinama-somu-nima.
Nadam se da }ete biti uspje{ni u
pripravljanju ovih na{ih poslastica i
da }e vam se ku}om ili dvori{tem
ra{iriti miris na{e Bosne.
]evap~i}i
Sastojci:
1 kg nemasnog fa{iranog
gove|eg mesa
6 velikih ka{ika prezle
1/2 ~a{e mlijeka
1 velika ka{ika soli
1/3 male ka{ike sode bikarbone
1/2 male ka-{ike bi-ber-a
Priprema: Pomije{ati prezlu, so,
sodu bikarbonu, biber i mlijeko.
Dodati u hladno meso. Da, va‘no je da je meso jako hladno!
Izmije{ati sve jako dobro da se za~ini
rasporede.
Meso mo‘e odstojati, ali u zadnje vrijeme ja odmah oblikujem i
pljeskavice i }evape i nema nikakvih
problema.Garantujem da se meso
ne}e lijepiti za ro{tilj i da }e biti
ukusno i so~no.
Dodatno, za pljeskavice se mo‘e
ubaciti crvene paprike, rendanog sira,
sitno sjeckanog bijelog i crvenog
luka, ljute papri~ice itd...
Eksperimenti{ite sa ja~inom vatre, mada ja preporu~ujem laganiju i
ako
je
mogu}e
drveni
ugalj.
koristan uticaj na zdravlje srca.
Brojna istra‘ivanja pokazuju da
jabuka dnevno smanjuje rizik od
kardiovaskularnih i sr~anih bolesti, te da smanjuje rizik od mo‘danog udara. Anbtioksidansi u
jabuci spre~avaju oksidaciju LDL
holesterola.
3. Borac protiv dijabetesa
Ljudi koji jedu jabuke mogu
manje }e vjerovatno patiti od metaboli~kog sindroma, koktela simptoma povezanih sa pove}anim
rizikom od sr~anih bolesti i dijabetesa. Jedno je od istra‘ivanja
utvrdilo kako osobe koje redovno
jedu jabuku imaju ni‘i nivo C-reaktivnog proteina, markera upale
~ija prisutnost u krvi upu}uje na
pove}ani rizik bolesti srca i
dijabetesa.
4. ^ini vas izdr‘ljivim
Pojedete li jabuku prije nego
vje‘banja pove}at }ete izdr‘ljivost
za vrijeme vje‘banja. Jabuka dostavlja u krv antioksidans kvercetin, koji poti~e izdr‘ljivost tako {to
plu}ima daje vi{e kisika na raspolaganje, pi{e Huffington Post.
To je sada stvar vje‘be na putu do titule
eksperta.
Elem, ovaj recept je za nas koji
stvarno u‘ivamo u ro{tilju i pravljenju doma}ih }evapa. Da li je meso
mje{avina jagnjetine i govedine, kao
i da li je od obraza, vrata, potrbu{ine
i ple}ke, to ja stvarno neznam, niti
}u i}i po mesnicama da saznam.
Somuni ili lepinje
Kako jesti }evape bez pravih
bosanskih lepina? Vrlo te{ko idu niz
grlo uz tost ili danski crni kruh
(gotovo nikako). Zato vam ovaj puta
poklanjam i recept za najbolje
somune – lepinje.
Sastojci:
1
kg.bra{na
2
su-
pene ka{ike kvasca
250 ml.mlijeka
1 supena ka{ika {e}era
1 ~ajna ka{ika soli
}ujrukoti}a(}urukot)
Priprema Kvasac pomije{ati sa
{e}erom i uz malo topla mlijeka
staviti da uskvasa.
Bra-{no i so prosijati, dodati
kvasac i sa preostalim mlijekom i
vodom zakuhati tijesto. Dobro uraditi
rukama, uvijek povla~e}i rukom sa
vanjske strane tijesta ka unutra{njosti,
dok se ne dobije veoma glatko i
mekano tijesto. Ostaviti tijesto da
naraste duplo a zatim prekuhati, te
ponovo ostaviti da nadolazi oko pola
sata.
Na dobro pobra{njenu povr{inu
tijesto polagano staviti i bez
prekuhavanja podijeliti na 6 dijelova.
Rukom zatim lagano oblikovati
loptice, malo pritisnuti prstima
okolo-krajeve somuna i polagano
po~eti razvla~iti.
Veoma je bitno da somun razvla~ite
samo sa krajeva, a ne sa sredine. Ja
obi~no u jednoj ruci (na dlanu) dr‘im
somun a drugom razvla~im. Malom
~a~kalicom za ra‘nji}e, predhodno
namo}enoj u vodu na somunu praviti
rombove, malo somun umiti sa vodom
i posuti preko curukoticu. Rernu
zagrijati na 250 stepeni i somune pe}i
5-7 minuta, (na plehu koji se grije u
rerni) dok ne porumene. Somuni se
napu{u i to je znak da su gotovi.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 17
SPORT
SPORT
Impresije sa Davis Cup me~a Danska-BiH i opis generalnog stanja bh. tenisa
Bh. tenis na putu velikog uspjeha
Detalj sa jednog od me~eva Danske i BiH na
Davis cupu u Hillerødu (Foto: Almira [I[I])
Teniska euforija zalazi zadnjih nekoliko godina sve dublje na podru~je Balkana i zauzima sve vi{e i Bosnu i
Hercegovinu. Velike zasluge za to pripadaju pojedincima koji pod zastavom na{e zemlje u zadnje vrijeme
posti‘u sve zna~ajnije rezultate i tako bude interes za bijeli sport u svim slojevima bh. stanovni{tva, a
pogotovo me|u mla|ima koji sve vi{e hrle ka teniskim terenima
Pi{e: Benjamin DAJI]
D
o sada su se na{i sugra|ani putem tv- prijemnika divili stranim svjetskim asovima me|u kojima je bilo
i njihovih sunarodnjaka koji su
predstavljali boje susjednih nam
dr‘ava, ali doga|aji u posljednjih
godinu dana nagovje{tavaju nove
tendencije. Mervana Jugi}-Salki}
je ve} godinama prisutno ime na
velikim teniskim priredbama, {to
tako|e va‘i i za Amera Deli}a,
dok Damir D‘umhur zvani~no
nosi titulu evropskog juniorskog
prvaka, a Mirza Ba{i} i Aldin [etki} slove za veoma perspektivne
mlade igra~e koji su se ve} probili
me|u 500 najboljih na svijetu.
Od kada su snage na{ih najboljih tenisera ujedinjene u jednu
ekipu teniska reprezentacija BiH
je po~ela nizati zapa‘ene uspjehe.
Od 2009. zabilje‘eno je 9 pobjeda,
ostvaren je ulazak u Grupu II i nakon pobjeda nad Marokom i Estonijom izboren je me~ za ulazak u
Grupu I (iznad koje se jo{ samo
nalazi Svjetska Liga). Popri{te
duela za plasman u Grupu I u
septembru teku}e godine bila je
hala Teniskog kluba Hillerød, a
protivnik doma}in reprezentacija
18
Danske. Iako Danska ima du‘u i i
bogatiju tenisku tradiciju od BiH
koja izme|u ostalog bilje‘i igranje
reprezentacije u Svjetskoj Ligi u
dva navrata, danski izbornik Kenneth Carlsen (me|u 50 najboljih
igra~a na svijetu u 1990-im) je na
konferenciji za {tampu pred po~etak me~a ulogu favorita prepustio
na{oj selekciji.
Prvoga dana je rezultat bio
izjedna~en nakon {to je najbolji
danski igra~ Frederik Nielsen pobijedio Aldina [etki}a u tri seta, a
Amer Deli} uz puno vi{e muke nego {to se to o~ekivalo savladao
Martina Pedersena sa 3-2. Mnogo
toga je nazna~avalo da bi drugi
dan me~a i susret dublova mogao
odnijeti odlu~uju}u prevagu u
kona~nom ishodu. Ameru Deli}u
i Ismaru Gor~i}u suprotstavili su
se Frederik Nielsen i Thomas Kromann. Nakon dugog i iscrpljuju}eg me~a koji je obilovao uzbu|enjima, preokretima i majstorskim potezima vi{e snage i koncentracije je pokazao danski duo i
ovaj veoma zanimljivi me~ priveo
u svoju korist u pet setova. Pred
zadnji dan i posljednja dva susreta
danska prednost od 2-1 je izgledala solidno, ali ne i nedosti‘no.
Optimizam u na{em taboru je bio
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
podgrijan sigurnom, maksimalnom pobijedom Amera Deli}a
nad Frederikom Nielsenom, i {anse za ukupnu pobjedu BiH pred
posljednji susret su postale vi{e
nego izgledne. U odlu~uju}em duelu snage su odmjerili Damir D‘umhur i Martin Pedersen. Po~elo je
odli~no po na{eg predstavnika koji je dobio prvi set, ali je Danac
ve} od drugog seta krenuo puno
sna‘nije i odlu~nije i bio bolji u
naredna tri seta. Danska je time
pobijedila 3-2 i obezbijedila sebi
mjesto u Grupi I.
Ova prilika za uspinjanje na{e
teniske reprezentacije na jo{ vi{i
nivo je tako ostala neostvarena, ali
po svemu vi|enom u ova tri dana
u Hillerødu i generalno u zadnje
dvije godine mjesta za pesimizam
ne smije biti. To potvr|uju i rije~i
selektora na{e reprezentacije, Davora Vrani}a, u izjavi za na{ list:
„Ovo {to je u~injeno u zadnjih par
godina je ogroman uspjeh. Sko~ili
smo iz Grupe III u Grupu II i
izborili finalni me~ za ulazak u
Grupu I. U Tuzli smo u julu organizirali me~ protiv Estonije koji je
ispunjavao najvi{e standarde i zahtjeve za odr`avanje me~eva Davis Cupa. Po~eli smo u na{oj zemlji organizirati me|unarodne tu-
rnire koji sve vi{e po~inju privla~iti poznata teniska imena. Sve su
to prvi, ali veliki i zna~ajni koraci
ka etabliranju tenisa u BiH i postavljanju na{e zemlje na svjetsku
tenisku kartu.“
Pored opisanog napretka i pozitivnog pomjeranja mora se biti
svjestan i pote{ko}a u ovom procesu i manjkavosti u radu nadle`nih dr`avnih organa, u vezi ~ega
selektor u nastavku dodaje: „Sve
ovo {to je do sada napravljeno rezultat je inicijative pojedinaca i jedne male grupe ljudi. Na duge staze to je neodr`ivo i neophodna je
potpora od strane dr`avnih institucija. Na{ u~inak pokazuje da tenis
u BiH ima perspektivu i da zaslu`uje ve}u pomo} i ulaganja.“
Da uspjesi bh. tenisa nisu pro{li neopa‘eno pokazalo je interesovanje za me~ u Tuzli protiv
Estonije, a i za ovaj u Hillerødu.
Me|u nekoliko stotina gledalaca
veliki dio su sa~injavali navija~i
BiH koji su zastavama i neumornim navijanjem bodrili na{e
tenisere u sva tri dana. Nadamo se
da }e uskoro i vlastodr{ci u na{oj
zemlji uvidjeti ono {to ve} razumjeli obi~ni gledaoci – vrhunski
tenis je stigao u BiH sa namjerom
da tu ostane.
Razgovor: Amer Deli}, najbolji bh. teniser:
„Moja povezanost sa BiH
je uvijek bila velika“
Razgovarali: Benjamin DAJI]
& Almira [I[I]
U
centru pa‘nje teniskih
zbivanja u BiH u posljednih godinu dana svakako je Amer Deli}. Momak koji je
ro|en u Tuzli prije 29 godina, a koji
je 1996. sa roditeljima emigrirao u
SAD, u grad Jacksonville koji je i
danas mjesto boravka njega i njegove porodice. Osim toga {to je najbolje rangirani bh. teniser na trenutno 223. mjestu svjetske teniske ATP
liste Amer je interesantan i zna~ajan
u sportskim krugovima u BiH i po
tome {to je promijenio sportsko dr‘avljanstvo. Do pro{le godine Deli} je
zvani~no bio ameri~ki igra~, ali onda
je zatra‘io i dobio dozvolu od teniskih autoriteta u SAD-u da mo‘e
predstavljati svoju rodnu BiH u Davis Cup me~evima. Danas je neizbje‘ni i najupe~atljiviji dio igra~kog kadra teniske bh. reprezentacije. Kao i skoro uvijek, smirenog
pona{anja i prijatnog raspolo‘enja za
BH Glas je pristao dati kra}i intervju
nakon susreta dublova u okviru Davis Cup me~a izme|u Danske i BiH
u Hillerødu koji je odlu~ivao o
plasmanu u svjetsku tenisku Grupu I.
Veoma tijesan i naporan me~ u kome Ismar Gor~i} i ti na‘alost niste
uspijeli donijeti prednost na{em
timu. Kako ocjenjujete na{e {anse
pred sutra{nja dva zavr{na me~a?
DELI]: Te‘ak me~. Na‘alost nismo
uspjeli odnijeti pobjedu iako je
po~etak me~a bio veoma dobar po
nas. Danci su se pokazali kao dobri
suparnici i na kraju su uz kvalitet i
sre}u pobijedili. Bilo je nekoliko loptica koje su bile na granici, ali su
oti{le u njihovu korist. Da je sre}a
bila malo vi{e na na{oj strani mo‘da
bi smo i mi na kraju iz me~a iza{li
kao pobjednici jer sveukupna razlika
je danas bila zaista mala. Ali sutra
su na programu jo{ dva me~a i ni{ta
jo{ nije odlu~eno. Oni vode sa 2-1,
ali ja ne sumnjam da mi na kraju ipak
mo‘emo slaviti. Ne mogu obe}ati to,
ali mogu da }emo dati sve od sebe
da dobijemo oba me~a i tako BiH
plasiramo u Grupu I.
Na{ novinar Benjamin Daji} u dru{tvu sa teniserom Amerom
Deli}em (Foto: Almira [I[I])
Ti si danas prvi igra~ ove reprezentacije, ali donedavno je sve izgledalo druga~ije. Kako i iz kojih razloga je do{lo do tvog spajanja sa reprezentacijom tvoje rodne zemlje?
DELI]: Moja ‘elja za igranjem za
BiH je oduvijek postojala. Ve} du‘e
vremena sam imao kontakte sa
predstavnicima TS BiH i dao sam im
do znanja da ja ‘elim pomo}i, ali da
mora sazrijeti vrijeme za to. Morao
sam prvo sebe obezbijediti. Ipak ja
sam teniski profesionalac i ‘ivim od
igranja tenisa. Kada sam dosegao
neke od svojih ciljeva bio sam slobodniji da se mogu upustiti u borbu
za tra‘enje promjene sportskog dr‘avljanstva i da mogu igrati me~eve
Davis Cupa od kojih igra~i nemaju
materijalne koristi, ali su izlo‘eni riziku od povrje|ivanja. U me|uvremenu su i neke stvari u TS BiH dovedene u bolji red i poprimljen je profesionalniji izgled tako da je i sa te strane u~injenio sve da mogu zaigrati za
BiH. Ameri~ki teniski savez je pokazao razumijevanje za moj zahtjev i
nisu mi pravili nikakve probleme.
Pro{le godine sam protiv Portugala
zaigrao po prvi puta za na{u selekciju
i to je bio zaista jedan veliki trenutak za mene.
Kakav je bio i kakav je danas tvoj
odnos prema BiH i o koliko povezanosti se mo‘e pri~ati na tom
planu?
DELI]: Ja sam zajedno sa svojom
porodicom oduvijek bio i ostao usko
povezan sa BiH. Svake godine posjetim svoj rodni grad i na{u zemlju i provedem tu neko vrijeme u ovisnosti o
tome koliko mi profesionalne obaveze
to dozvoljavaju. Tamo i dalje imam
veliki broj u‘e i {ire familije sa kojima
odr‘avam kontakt. Pored toga u Jacksonvilleu gdje ‘ivim danas je
nastanjeno 20 000-ak hiljada na{ih
zemljaka i sa mnogima od njih moja
porodica i ja gajimo jako dobre i bliske
veze. U mojoj porodici smo uvijek
dr‘ali do odr‘avanja na{e bh. kulture i
tradicije tako da obilje‘avanje bajrama
i drugih kulturnih i dr‘avnih manifestacija kod nas spada u sasvim
uobi~ajene i normalne navike.
Po{to si ti momak koji je svoj put
izgradio van svoje mati~ne zemlje
za na{e mla|e nara{taje u bosanskoj dijaspori od posebnog interesa
je na~in na koji si do{ao do svog
sada{njeg statusa jer upravo velikom dijelu te populacije si postao
pozitivni uzor. Kako si se uspio
probiti na veliku sportsku scenu
kao migrant?
DELI]:
DELI]:Moram priznati da to i nije
bilo tako lahko. Kada sam se sa porodicom doselio u SAD nisam znao
gotovo niti jedne rije~i engleskog, ali
sam u torbi sa sobom ponijeo reket.
Samo uklapanje u novo dru{tvo u vezi kog ima{ veoma malo predznanja
je veoma mukotrpan put i meni bi
sigurno bio jo{ te‘i nego {to je bio
da nisam bio uporan u svojim nastojanjima. Vjerovao sam da mogu
ostvariti svoje ‘elje kroz sport. U srednjoj {koli i na univerzitetu sam svojim radom i kvalitetom natjerao svoju okolinu da me prihvati. Kao stranac mora{ pokazati dodatnu dozu
istrajnosti. To je jedini na~in da se
izbori{ za ravnopravnost u pogledima na tebe. Meni je to uspjelo, a siguran sam da }e i mnogima drugima
koji vuku korijene iz na{e domovine,
a ‘ive van nje.
Reci nam za kraj ne{to o tvojim
ambicijama na teniskom polju u
narednih nekoliko godina.
DELI]:
DELI]:Trenutno se nalazim me|u
250 najboljih igra~a na svijetu, ali
to nije polo‘aj koji me zadovoljava.
Znam da mogu bolje i nastoja}u to
dokazati. U najboljim sam teniskim
godinama i nadam se ulasku me|u
100 najboljih. Tu sam se prije nekoliko godina i nalazio, ali me te‘a povrjeda koljena udaljila od terena na
du‘e vrijeme i poremetila mi daljnje
napredovanje. S reprezentacijom
BiH se ‘elim plasirati u Grupu I i
mislim da imamo kvalitet da se tu i
du‘e vremena zadr‘imo. Na kraju
pozdravljam sve ~itaoce BH glasa i
‘elim se zahvaliti svima koji nas
bodre u ovom me~u protiv Danske.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 19
KULTURA I UMJETNOST
IN MEMORIAM: Umjetnik, knji‘evnik i Akademik - Ned‘ad Ibri{imovi} (1940.-2011.)
BH knji‘evnost je izgubila svoga
knji‘evnog maga, a BiH, svoga velikog sina
N
a bosanskohercegova~kom nebu, svojom
gordo{}u, sijao je kao
zvijezda, u ~ijem bljesku su se
prelamala njegova umije}a i dostignu}a u umjetnosti i knji‘evnosti. Iza njega su ostali blistavi umjetni~ki tragovi, posebno
njegova knji‘evna djela, koja su
ga svrstala u velikane bosanskohercegova~ke pisane rije~i, a nekim svojim romanima je nadma{io i bosanskohercegova~ke
prostore. Punim srcem je volio
Bosnu i Hercegovinu, svoju
zemlju, }ilimom zastrtu...
Kako god je uspje{no vajao,
jo{ uspje{nije je djelovao kao profesionalni knji‘evnik. Uz deset
samostalnih izlo‘bi, uspje{no je
obavljao nastavni~ku i uredni~ku
funkciju u «Na{im danima» i
«Oslobo|enju». Bio je predsjednik Dru{tva pisaca BiH i glavni
i odgovorni urednik ~asopisa za
Roman «Vje~nik» njegovo remek – djelo, do‘ivjelo je osam izdanja, sa ukupnim tira‘om od 12.000 primjeraka
knji‘evnost «@ivot». Njegova
knji‘evna djela su prevo|ena na
mnoge evropske jezike. Roman
«Vje~nik» njegovo je remek –
djelo, koje je do‘ivjelo osam izdanja, sa ukupnim tira‘om od
12.000 primjeraka. Bio je kandidovan od Dru{tva pisaca BiH
za Nobelovu nagradu za knji‘evnost. Dobitnik je velikog broja
presti‘nih nagrada i priznanja,
me|u kojima i [estoaprilske nagrade Grada Sarajeva, za roman
«Ugursuz». Bio je ~lan Akademije nauka i umjetnosti BiH i jedan
od utemeljiva~a Bo{nja~ke Akademije nauka i umjetnosti
(BANU).
Umro je u 71. godini, u Sarajevu. D‘enaza je obavljena 16.
septembra 2011. godine, u haremu Gazi Husrev-begove d‘amije, a ukopan je u haremu Ferhad-pa{ine d‘amije u Sarajevu,
gradu u kome je ro|en. Bosanskohrcegova~ka knji‘evnost je
izgubila svoga knji‘evnog maga,
a Bosna i Hercegovina, svoga
velikog sina, umjetnika, knji‘evnika i akademika, Ned‘ada Ibri{imovi}a. Neka je rahmet njegovoj plemenitoj du{i.
Idriz [email protected]]
IN MEMORIAM: Pjesnik i knji‘evnik - Meho Barakovi} (1945. – 2011.)
Iz njega je progovorila izbjegli~ka muka i nostalgija
^
ovjek koji je prkosio
vremenu i u nevrijeme,
pjesnik i saradnik
Bosanske po{te, Meho Barakovi}, i Banjalu~anin i Trebinjac,
umro je u Geteborgu, u 66. godini. Njegov knji‘evni, pjesni~ki
opus, zapo~et je njegovom prvom
zbirkom pjesama naslova «Azil»,
1972. godine, ~iji je izdava~ bila
izdava~ka ku}a «Veselin Masle{a», u Sarajevu. A onda su se
po~ele nizati njegove knjige,
jedna za drugom, dvadeset sedam
naslova.
Bio je zaljubljenik Mostara,
Trebinja, Plava i Geteborga.
Svaki od ovih gradova do‘ivljao
je na sebi svojstven na~in. U
egzilu, u Plavu, napisao je pet
knjiga. Za Mehu Barakovi}a
«ima Plava, nema zaborava». O
Trebinju je napisao besmrtnu
pjesmu «Bio sam u Trebinju». Iz
njega je progovorila izbjegli~ka
20
Bio je u Trebinju i Trebinje je bilo i ostalo u njemu. Njegova sraslost
sa ovim gradom, pobijedila je njegove progonitelje, zbog njegove
pjesme «Nije vi{e Trebinje»
muka i nostalgija, poslije toliko
godina, u susretu ~ovjeka s njegovim gradom. Bio je u Trebinju
i Trebinje je bilo i ostalo u njemu.
Njegova sraslost sa ovim gradom,
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
pobijedila je njegove progonitelje, zbog njegove pjesme «Nije
vi{e Trebinje». Gorka je spoznaja
Barakovi}eva je da je Trebinje i
dalje bez Simetrije i bez Ravno-
te‘e i da ne li~i na Sebe i na «na{e
uspomene». Ali, Barakovi} je
htio vjerovati da }e Ljepota ovog
grada poraziti onu Grmljavinu,
onu Crninu, onaj nevidljivi
Nesklad, onu Tamu {to je u grad
do{la, {to se u ljudskom oku
nastanila i podrugljivo se smije i
Traje...I, kao da je ‘elio svoj susret s Trebinjem i kada umre, pa je
napisao.
»Trebinje moje, bi}e grada
i kada Umrem
i kad se Mrtav pod tvoje Nebo
i pod tvoju rasko{nu
Kro{nju vratim
Da}e Bog
da tako i bude»
[tamparska boja njegove
posljednje knjige jo{ se nije ni
osu{ila, a njegov se ‘ivot ugasio,
daleko od njegove rodne grude.
Neka je rahmet njegovoj dobroj,
ljudskoj i pjesni~koj du{i.
Idriz [email protected]]
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (6): Banjalu~ki boj 1737.
Potvrda bo{nja~ke autonomnosti
u okviru Osmanskog carstva
Pi{e: Benjamin DAJI]
P
rva polovina 18. vijeka je
bila vrijeme podmaklog i
osjetnog slabljenja Osmanske imperije. Austrija, kao
najve}a evropska i kr{}anska sila
toga doba, ocijenila je da ona
treba zauzeti sve teritorije u
Evropi na kojima je Osmansko
carstvo imalo uspostavljenu svoju
vlast. Prva na redu bila je Bosna.
Iza Po‘areva~koga mira
(1718.) vladao je prili~an mir na
austrijsko-turskim granicama. Ali
u to vrijeme bijesnili su turskoperzijski i tursko-ruski ratovi u
koje su Bo{njaci u znatnom broju
slali svoju vojsku i trpjeli prili~ne
gubitke. Bosanska vojska je bila
prorije|ena u ovim ratovima, a i
kuga, koja je 1732. bijesnila, pa
zatim i glad, u~inile su tako|e
svoje da uzdrmaju sigurnost Bosne. Ba{ u tako te{ko vrijeme bosanskim vezirom 1735. postao je
biv{i veliki vezir Ali-pa{a He}imoglu, jedan od najvaljanijih i
najenergi~nijih namjesnika {to ih
je Bosna imala. O Ali-pa{i, tom
odli~nom dr‘avniku i vojskovo|i,
i zapadni i turski izvori govore
samo najbolje.
Tokom 1737. dolazili su od
pograni~nih bosanskih kapetana
glasovi veziru Ali-pa{i u Travnik
da se sprema velika careva vojska
od preko 14 000 vojnika u Bosnu.
On je javio velikom veziru vijest
o tim pripremama, ali mu je od
njega stigao nalog da se dr‘i pasivno kako ne bi dao povoda da
se poremeti mir izme|u Turske i
Austrije. Iz Stambola je jo{ bilo
dojavljeno da sultan i osmanska
vojska ne mogu pomo}i Bosni jer
su zauzeti velikim ratom sa Rusijom, kao i to da se austrijskoj vojsci ne treba pru‘ati otpor i da im
treba dopustiti da zauzmu {to god
ho}e jer }e oni, kad prilike budu
bolje, biti istjerani iz Bosne i sve
zauzeto biti povra}eno.
Za~u|en ovakvim odgovorom
Ali-pa{a He}imoglu sazvao je savjet bo{nja~kih prvaka, takozvano
Ajansko vije}e. Bo{njaci su
odlu~ili da ne poslu{aju sultana i
centralne vlasti iz Stambola. [irom
Bosne poslat je poziv da se vojska
di‘e i kupi, a Travni~ko polje je
progla{eno zbornim mjestom.
Zabilje‘eno je da je energi~ni Alipa{a naredio da svako „ima ustati
na oru‘je“ uklju~uju}i ~ak i imame
i kadije, jednom rje~ju „ko god
mo‘e sablju pasati“. Ubrzo je na
Travni~kom polju bilo skupljeno
gotovo 10 000 vojnika.
Da bi lak{e zauzela Bosnu
Austrija je odlu~ila da prvo prekine njenu vezu sa Carigradom.
U tom cilju austrijska vojska je
23. jula 1737. stigla do Ni{a,
velike i va‘ne osmanske utrvde.
Poslije zauzimanja ni{ke tvr|ave, odakle se turska posada bez
borbe povukla, srpski pobunjeni~ki
i hajdu~ki odredi zaposjeli su Novi
Pazar 28. jula jer je su i
novopazarsku tvr|avu bili napustili
turski posadnici. Time je bila
prekinuta veza Bosne sa drugim
dijelovima Osmanske imperije.
Do prvih sukoba izme|u bo{nja~kih i austrijskih snaga do{lo
je kod Lje{nice na desnoj obali
Drine i kod Stare Ostrovice na lijevoj obali Une gdje su Bo{njaci
nanijeli Austrijancima dva te{ka
poraza. Do glavnog boja do{lo je
pod Banjom Lukom. Grad je
Ilustracija otpora Bo{njaka austrougarskoj okupaciji
odolijevao austrijskoj opsadi od
24. jula do 4. augusta. Toga dana
po~eo je odlu~uju}i boj. U pet
frontralnih juri{a Bo{njaci su potpuno razbili austrijske ~ete i natjerali ih u pani~an bijeg preko Vrbasa u kom se utopio veliki broj austrijskih vojnika. Zabilje‘en je i
zna~ajan podatak da je u ovoj bici
u~estvovao i odre|eni broj bo{nja~kih ‘ena. Odmah nakon Banjalu~kog boja Ali-pa{a je pohitao u Sarajevo kako bi organizirao
osloba|anje Novog Pazara, {to se
i dogodilo 24. augusta ~ime je Bosna ponovo postala povezana sa
unutra{njo{}u carstva.
Bo{njacima je na pobjedi ~estitao li~no sultan Mahmud I, i to
ne slu‘benim fermanom, nego svojim svojeru~nim pismom upu}enim
Ali-pa{i kome je na dar poslao
sablju i ogrta~. Uz to je prilo‘io i
nov~anu pomo} o{te}enima kojom
bi se bar malo ubla‘ile ekonomske
i druge nevolje Bosne i Bo{njaka.
Ovu veliku, po Bosnu i Bo{njake sudbonosnu, pobjedu u
Banjalu~kom boju izvojevali su
sami Bo{njaci jer u njihovj vojsci
nije bilo niti jednog osmanskog
vojnika. Ovaj izvanredni uspjeh
uvjerio je Bo{njake da mogu braniti svoju zemlju i bez osmanskih
trupa. Bosna je od tada po mnogim histori~arima neformalno postala „dr`ava u dr`avi“, a Sarajevo kao najve}i centar obrta
„trgovinsko-esnafska republika“,
zbog ~ega se pobjeda kod Banja
Luke smatra jednom od prelomnih ta~aka u historiji BiH.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Dje~aka umjesto majke doji krava
Jednog dje~aka iz Kambod‘e
umjesto majke doji krava. Dje~akov djed ispri~ao je kako su njegovi roditelji oti{li iz sela u potrazi za poslom zbog ~ega je njegov 20-mjese~ni unuk djelomi~no
othranjen kravljim mlijekom.
Dje~ak Tha Sophat po~eo je sisati
kravu nakon {to je vidio kako to
radi tele. Njegov ga je djed maknuo od krave, no, nakon {to se
dje~ak po~eo buniti ostavio ga je
da sisa, pi{e AP. Otada je dje~ak
pio kravlje mlijeko izravno iz njezinog vimena, jednom do dvaput
na dan. Djed je ispri~ao kako kravi
ne smeta dje~akovo sisanje, ali
strahuje {to }e re}i ljudi iz sela.
Krenuo u osnovnu
{kolu u 78. godini
snici novog rekorda uspjeh dugovje~nog zajedni~kog ‘ivota pripisuju njihovom optimizmu i ‘elji da
izbjegnu sporove. „Ljudi moraju
da shvate da uzajamno moraju da
dijele svoju radost i tugu „, rekao
je Hjun Van Lak za „News 24“.
Jedan nepismeni 78-godi{nji
Bugarin prvi put je krenuo u osnovnu {kolu u Bugarskoj, javila je
agencija BTA. Apostol Stojanov,
koji ‘ivi sam u selu Popovci, nikada u ‘ivotu nije i{ao u {kolu. On je
zajedno sa 430 u~enika od {est i sedam godina koji su kao i on upisani
u prvi razred osnovne {kole, krenuo
u {kolu u susjednom gradu
Gabrovu. Kazao je da se pla{i matematike, ali da o~ekuje pomo} svojih nastavnika. Stari u~enik ne}e
dolaziti svaki dan u {kolu, u~it }e
kod ku}e, a u {kolu }e dolaziti kada
su kontrolni testovi i ispitivanja.
Proslavili 82 godine
u braku
Vijetnamski bra~ni par oborio
je svjetski rekord po trajanju braka,
proslaviv{i 82 godine zajedni~kog
‘ivota. Hujn Van Lak, koji ima 110
godina i 106-godi{nja Ngujen Ti
Lan vjen~ali su se 1929. godine.
Oni bi uskoro mogli da budu upisani u Ginisovu knjigu rekorda po
du‘ini zajedni~kog bra~nog ‘ivota,
objavio je „News 24“. Ovaj dugovje~ni bra~ni par oborio je rekord
koji je do pro{le godine dr‘ao ameri~ki bra~ni par Fisher koji je bio u
bra~noj zajednici punih 86 godina
sve dok ih smrt nije razdvojila. Vla22
Invalidskim
kolicima vozio
autocestom u
suprotnom smjeru
Postariji Norve‘anin u alkoholiziranom stanju priveden je jer se
svojim invalidskim kolicima na
elektri~ni pogon vozio autocestom u
suprotnom smjeru. Neimenovani 84godi{njak priveden je nedaleko od
svog doma u Porsgrunnu nakon {to
je krenuo autocestom i pro{ao tunel
dug 184 metara te nastavio voziti u
suprotnom smjeru dok ga nije privela
policija koju su obavijestili voza~i
automobila.’Bio je vidno alkoholiziran’, rekao je ~elnik lokalne prometne policije koja mu je oduzela
voza~ku dozvolu na mjestu doga|aja
i provela testiranje na alkohol. Zakoni
o motornim vozilima ne primjenjuju
se na invalidska kolica te policija
razmatra na koji na~in oduzeti
prekr{itelju voza~ku dozvolu na dulje
razdoblje. On }e morati platiti
nov~anu kaznu jer je prometovanje
autocestom zabranjeno pje{acima i
invalidskim kolicima.
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
Djevoj~ici u trbuhu
pona{li fetus veli~ina
12 centimetara!
Trajekt se nasukao
jer je kapetan
zaglavio u WC-u
Upla{ena majka dovela je svoju jednomjese~nu k}erku na pregled u bolnicu u Rijadu u Saudijskoj Arabiji. Ubrzo nakon poro|aja djevoj~ica je stalno povra}ala,
imala problema sa stolicom, a stomak joj je natekao. Rezultati ljekarskih testova su pokazali da se u
stomaku djevoj~ice nalazi fetus! Odmah po dolasku u bolnicu primjetili smo kako je bebin stomak
neobi~no veliki. Testovi su pokazali kako je u njoj mrtvi fetus.
Odmah smo je pripremili za operaciju. Nakon tri sata iz njene smo
trbu{ne {upljine odstranili fetus
veli~ine 12 centimetara, koji je te‘io 460 grama - rekao je za „Emirates247“ doktor Saleh al Nassar,
prenosi Blic. Ovo nije prvi ovakav
slu~aj. Naime, prije tri godine tako|e je zabilje‘en isti slu~aj u Saudijskoj Arabiji. Doktori su na
ultrazvu~nom pregledu otkrili kako
je jednogodi{nja djevoj~ica trudna.
Bebu su roditelji dovezli u bolnicu
zbog abnormalno naglog rasta
trbuha. Stru~njaci su ovaj neobi~ni
slu~aj objasnili medicinskom pojavom - fetus in fetu. Majka je za~ela blizance, ali se jedan fetus
omotao oko drugog. Djevoj~ica se
tako rodila sa fetusom svoje bliznakinje u utrobi, koji je nastavio
da raste. Ljekari ka‘u da onaj
zarobljeni mo‘e godinama da ‘ivi
i rasti u trbuhu kao „parazit“, sve
dok ne izraste toliko da po~ne da
{teti svom doma}inu.
Finski trajekt nasukao se jer je
kapetan zaglavio u WC-u, objavila
je obalna stra‘a. Jedan ~lan posade
uspio je usporiti turisti~ki brod, ali
je plovilo s 54 putnika udarilo o
stijenu blizu obale u Helsinkiju.
Kapetan nije mogao iza}i iz toaleta
jer se zaglavila brava na vratima te
je zazivao u pomo}. Neki putnici
pro{li su s ogrebotinama, a razbijeno je i dosta posu|a. „Zaglavio
je u WC-u. Kada je ~lan posade
uspio otvoriti vrata, bilo je prekasno“, rekao je policijski inspektor
Jan Sundell.
Najstarija ‘ena na
svijetu proslavila
115. ro|endan
@ivahna starica Besi Kuper proslavila je 115. ro|endan u mjestu
Monro u D‘ord‘iji, prenijeli su
mediji. Besi je od juna ove godine
zvani~no najstarija ‘ena na svijetu.
Kuperova, koja jeproslavila svoj
ro|endan u stara~kom domu, dobrog
je zdravlja i mnogo spava, izjavili su
~lanovi njene porodice. „Mama se jo{
svega sje}a i veoma jasno razmi{lja
i govori“, rekao je njen sin Sidni Kuper (76). Ova starica je ro|ena 1896.
godine u Tenesiju, a 1924. godine
preselila se u D‘ord‘iju gdje je radila
kao u~iteljica.Kuperova je 26. osoba
na svijetu koja je do‘ivjela 115. godinu. Na svijetu ima 85 ljudi koji
imaju iznad 110 godina i to su
uglavnom ‘ene.
Iz dvije materice
rodila dvije
bebe
Rinku Devi (28) iz grada Patna
u Indiji rodila je najneobi~nije blizance na svijetu - dva dje~aka koja
su se razvijala u posebnim matericama! Rinku je mislila da nosi
obi~ne blizance i nije znala da ima
dvije materice, a za svoje stanje saznala je tek poslije poro|aja, koji
je protekao u najboljem redu. Ispitivanja u bolnici su kasnije pokazala da je jedna beba za~eta mjesec
dana prije druge, pi{e Kuirir.
Najve}a glavica luka na svijetu
Najve}a glavica
luka na svijetu te{ka
je 8,15 kilograma, a
proizveo ju je britanski
poljoprivrednik Peter
Glazebrook. Ovaj penzioner iz sjeveroisto~nog engleskog grada Njuarka posjeduje ve}
tri rekorda
za najve}i krompir, pa{ka-nat i
cve-
klu. Glazebrook je kazao da je tajna
njegovog uspjeha u pa‘nji koju
po sve}uje biljkama, koriste}i
najnovija tehnolo{ka iskustva i
obezbje|uju}i im
dovoljno svjetla
i adekvatnu
temperaturu.
Guske ~uvari u
brazilskom zatvoru
Progutao dijamant
vrijedan 12.000 evra
Pretrpani zatvor „Sobral“ na
sjeveroistoku Brazila dodali su novi bezbjednosni prsten protiv bjekstva zatvorenika - dvije guske. Jedan od ~uvara zatvora „Sobral“ Velingon Pisanko rekao je lokalnim
medijima da guske prave veliku
buku kada primjete „~udne pokrete. “Prema njegovim rije~ima, guske se kre}u unutar zatvora i poma`u ~uvarima pri uo~avanju izbijanja nasilja me|u zara}enim bandama u ovoj pretrpanoj ustanovi.
Predvi|eni kapacitet zatvora su 153
zatvorenika. U zatvoru ih je trenutno smje{teno 255.
[panjolska policija priop}ila je
da je nestali dijamant, vrijedan oko
12.000 eura, prona|en u trbuhu
osumnji~enog za njegovu kra|u.
Kra|u je prijavio jedan britanski
turista koji je policiji ispri~ao da
su mu torbu sa skupocjenim kamenom otela dva lijepo odjevena mu{karca prilikom ulaska u restoran
na pla‘i u ljetovali{tu Marbella.
Policija je kasnije zaustavila automobil s ~etvoricom mu{karaca s
kriminalnim dosjeom i prona{la
ukradenu ta{nu u kolima. Policajcima nije promaklo kada je jedan
od osumnji~enih stavio ruku na
usta, kao da ne{to skriva. Odmah
je odveden u bolnicu gdje je rendgen snimak pokazao da mu je dijamant u trbuhu.
Zavezao se za {arene
balone i u 12 sati
preletio preko Alpa
Avanturist Jonathan Trappe
(38) iz SAD-a, koji je balonom
punjenim helijem preletio La Manche, ponovno se odva‘io te je zavezan za balone preletio Alpe. Postao je prvi ~ovjek koji je takvom
tehnikom preletio Alpe, javlja Daily Mail. Jonathan je bio zavezan
za 54 {arena balona punjena helijem, a tako je letio 12 sati. - Vjerovatno bih poginuo da sam pao. Ne
zbog toga jer me ulovio mrak, nego
zato jer je teren jako nepregledan i
ne bih imao gdje sletjeti - ispri~ao
je avanturist. Dodaje kako se najvi{e bojao dok je letio kraj granice
Francuske i Italije. Isti~e i kako je
gledao zalazak sunca na visini od
4500 metara.
Kubanac pre‘ivio
{est puta udar groma
Jedan Kubanac pre‘ivio je {est
puta udar groma zbog ~ega je dobio
nadimak „gromobran“, pi{e kubanska {tampa.Horhe Markes (62)
ispri~ao je da ga je grom prvi pu
udario 5. juna 1982, dok je bio na
traktoru.“Sru{io sam se potpuno
uko~en, pukle su mi bubne opne, a
desnu {aku neko vrijeme nisam
mogao da pomjerim“, naveo je. Zadobio je i opekotine na le|ima a iz
kutnjaka su mu izletjele plombe.
Grom ga je zatim dva puta udario
1987, pa 1991, 1998. i 13. juna
2005. Niko, kako je rekao, nije
umio da mu objasni za{to toliko
privla~i gromove.
Na prodaju ku}a sa
kosturom u podrumu
Jedan {vedski agent za nekretnine ima neobi~nu ponudu - ku}u
sa pet soba zajedno sa srednjevjekovnom grobnicom i kosturom u
podrumu. Kako prenosi AP, ku}a
u gradu Visbi na balti~kom ostrvu
Gotland izgra|ena je 1750. godine
na mjestu gde se nekada nalazila
ruska crkva. Grobnica sa kosturom
- koji je vidljiv kroz stakleni pod nalazi se u podrumu.Vlasnik agencije za nekretnine Leif Bertvig rekao je da nema razloga da se potencijalni kupci pla{e kostura, jer on
’le`i u posve}enom tlu i po~iva u
miru“. Rije~ je, najvjerovatnije, o
Rusu koji je umro prije nekih 800
godina. Po~etna cijena za ku}u - i
prate}e detalje - je 4,1 milion kruna
(640.000 dolara).
Trka za
nov~anicama na
autoputu u
Holandiji
Holandskim voza~ima se
ostvarila fantazija da im novac „pada s neba“, kada je iz transportnog
vozila ispao paket s nov~anicama i
otvorio se. Kako prenosi AP, incident je doveo do opasne trke za nov~anicama na veoma prometnom
putu u blizini Mastrihta, gdje su
ljudi zaustavljali vozila na sred
puta kako bi pokupili novac. Policija je, preko svog profila na dru{tvenoj mre‘i “Tviter“, potvrdila da
je “na kratko novac padao sa neba“.
Lokalni novinar rekao je televiziji
NOS da je vidio ljude kako grabe i
u naru~ju nose novac i potom uska~u u automobile i odlaze. Za sada
se ne zna koliko novca je izgubljeno niti kako je ispao iz vozila.
To se desi kad ‘eni
date motor
Ovaj momak je imao dobru volju da svojoj djevojci poka‘e {ta
zna~i ljubav prema dvoto~ka{u,
ali...neke ‘ene ipak nisu stabilne na
„samo“ dva to~ka. Vo‘nja je po~ela
ispred ku}nog praga, a tu se na‘alost i zavr{ila. @ena je dala malo
ja~i gas, motor je posko~io jednom,
zatim drugi put, da bi se na kraju
uzdigao i prevrnuo.Na sre}u, ‘ena
nije ozbiljnije povrije|ena, a njen
dragi je bio tu da joj pomogne, podigne je...ali sigurno ne i da joj da
jo{ jednu {ansu na svom ljubimcu.
Pas pojeo 10.000
dolara vrijedan nakit
iz draguljarnice
Kada je iz draguljarnice u Georgiji nestao 10.000 dolara vrijedan
nakit vlasnici su posumnjali kako krivac mora biti netko ‘unutar ku}e’. Kujici imena Honey Bun draguljarnica
u Albanyju u Georgiji je poput drugog doma. Poznaju je gotovo svi kupci.Jedno popodne suvlasnik Chuck
Roberts na svom je stolu ostavio
vrijedan nakit i oti{ao poslu‘iti mu{teriju koja je u{la u draguljarnicu.
Kada se vratio u ured na podu je le‘ala prazna kutija, a dijelu nakita - ni
traga. Jedini mogu}i krivac bila je
upravo Honey Bun. Vlasnici su je
odvezli lokalnom veterinaru. Rendgenski snimak je vrlo jasno pokazao
nau{nice, a iako se ugljik ne mo‘e
vidjeti na rendgenu, dvije ta~kice
koje je snimak pokazao vrlo vjerovatno su dva nestala jednokaratna
dijamanta. Honey Bun je vrijedan
nakit ‘vratila’ ve} idu}i dan, a neobi~ne prehrambene navike malenog
psi}a privukle su pa‘nju ve}ine svjetskih medija.
Kofer koji vas vozi
Ako ste me|u onima koji
polaze na put u poslednjem trenutku, pa na aerodrom ili stanicu
morate da stignete {to prije, a nemogu}e je izbjegnete saobra}ajne gu‘ve, onda je ovo prava
stvar za vas. Dok je zatvoren to
je najobi~niji lagani kofer. Me|utim,ako ‘urite on se transformi{e u trotinet sa motorom. Zove se „Micro Luggage“, ko{ta
oko 285 eura i prave ga Englezi,
ta~nije firma Micro Scooters.
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 23
SKANDINAVKA BH GLASA
SASTAV:
EMIR
OVČINA
METAR
ZBRIKA
SARAJ.
PJESAMA
KNJIŽEVNIKA PJEVAČICA
SEVDALINKI,
SA SLIKE
MUBERA
NEJAKA
DJECA (Turc.)
STARINSKA
MJERA ZA
POVRŠINU
ARAPSKO
MUŠKO
IME
TOALET,
KLOZET
AR
ITALIJA
VRSTA
MANJE
ŠERPE ZA
KUHANJE
ZBRIKA
PJESAMA
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
“OVERALL”
ULIČNO
ŠETALIŠTE
BH I
ŠVEDSKI
KNJIŽEVNIK
SA SLIKE
UPITNA
ZAMJENICA
VRSTE
VRSTA
RIJEČNE
KAVEZA ZA
RIBE,
HVATANJE
ŠARAN (Mn.)
PTICA
DIO
VAGE
TIHOMIR
ODMILJA,
TIKO
VELIKA
PUSTINJA
U ČILEU
SUPARNIK,
RIVAL
ULJE
(Engl.)
ZBRIKA
PJESAMA
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
VRSTA
DIGITALNE
ŠTAMPE
POSTUPAK
U LIJEČENJU
RANA U
MEDICINI
RADIJ
ČUVENI
ARGENTISKI
FUDBALER,
KLAUDIO
MJESTO
KOD
SANSKOG
MOSTA
KALIJ
ZBRIKA
PJESAMA
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
OKRUGLO
SLOVO
DANSKO
MUŠKO IME
ZADAH IZ USTA (Mn.)
DODJELITI
NAGRADU
ZBRIKA PJESAMA
KNJIŽEVNIKA SA SLIKE
AUSTRIJA
LAJAM
NISON
SMANJITI
BRZINU,
USPORITI
ŠPANSKI
MUSLIMAN,
MAVAR
VRSTA
POVRĆA,
PORILUK,
PRASA
DIO
ŠIVAĆOG
PRIBORA
VRSTA
PTICE
PJEVICE
VAZDUH,
HAVA
MRAK,
TMINA
GOLO,
NEOBUČENO
ZBRIKA
PJESAMA
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
VRSTA
VELIKE
ZMIJE,
PITON
RAZMAŽENO
DIJETE
(Mn.)
MJESTO
U SUDANU,
NA GRANICI
SA ČADOM
GLEDANJE,
SEJIR
(Turc. Mn.)
JEDAN OD
ZBRIKA
SUDACA U
PJESAMA
PODZEMN.
KNJIŽEVNIKA
SVIJETU
SA SLIKE
(Grč. mit.)
“IZVRŠNI
KOMITET”
(Skr.)
PRVO I
POSLJEDNJE
SLOVO
PAMET,
UM
GRAD U
HRVATSKOJ
SELIDBA,
PRESELJENJE
AZOT
RIJEKA U
KONGU
ŽENA KOJA
GOVORI
IKAVSKI
IME NEKAD.
BOKSERA
RUSEVSKOG
TURSKI
PLEMIĆ
NJEMAČKA
FABRIKA ZA
PROIZVODNJU AUTO
DIJELOVA
ČUVANJE
PAKETA U
POŠTI RADI
ISPORUKE
FUDB. KLUB
IZ GRADA
EDIRNE U
TURSKOJ
ŠATORSKO
NASELJE
“AISAN
INSTITUTE
OF TECHNOLOGY”
(Skr.)
RELJA
BAŠIĆ
ŽENSKO
IME,
REMZIJA
“JUG”
MALI RT,
RTAK
“ISTOK”
“LONG
PLEJ”
KISIK
POGODBENI
VEZINK
KUŽAN,
INFEKTIVAN
UMBERTO
EKO
PRVAK,
ŠAMPION
BOLNI
UZVICI,
KRIKOVI
ŽENSKO
IME,
EVITA
JAPAN
URAN
NASTAVAK
TEKSTA
JEDNA
NAŠA
RIJEKA
RJEŠENJE: M, I, ŠTA, HVAT, KORZO, TAKMAC, ATAKAMA, OFSET, OSIPANJE, KRUHARI, KANIĐA, HOMO BALKANIKUS, O, IB, APE, L.N., O, L.P., MAUR, PRAS, IGLA, ŠEVA, ZRAK, TMA, NAGO, AZIL,
UDAV, MAZE, TINI, J, A.Ž., RTIĆ, SEOBA, A.I.T., EDIRNESPOR, I, IKAVKA, ITURI, R.B., AKO, ZARAZAN, REUM, JAUCI, EVA, ...UGE PJESME;
24
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
BH Glas vam predstavlja
tri nove knjige naših autora
Poštovani čitaoci! U toku mjeseca jula, iz štampe su izašle tri nove knjige, čiji su autori naši novinari Idriz Hodžić
iz Sarajeva i Vezuv Bašić iz Ikasta te knjiga naše povremene saradnice Zinete Mešanović, iz Horsensa.
Cijene knjiga su: knjiga Idriza Hodžića 160 kr, a knjige Vezuva Bašića i Zinete Mešanović po 100 kr.
ZA ČITAOCE BH GLASA SVA TRI AUTORA ODOBRILA SU POPUST OD 50%.
„Grom u njedrima Igmana“
Knjiga Idriza Hodžića „Grom u njedrima Igmana“ predstavlja monografiju posvećenu ljudskom divu, gaziji i heroju odbrane Bosne i Hercegovine, Čedi Domuzu. Radjena je uz pedesetu
godišnjicu njegovog rođenja i osamnaestu godišnjicu njegove pogibije.
Knjiga dokumentovano i slikovito govori o hrabrosti čovjeka, koji se suprotstavio podjeli
Bosne i Hercegovine i koji je neopisivim junaštvom, u sastavu Armije BiH, izveo bezbroj akcija
na legendarnom Igmanu. U jednoj od takvih akcija je izgubio život, a sjećanje na njega iznijeli
su njegovi saborci.
Monografija prati njegov životni put i put njegove porodice, od Čedinog rođenja, pa sve do
njegove pogibije.
Knjiga je ilustrovana sa mnogo njegovih fotografija i fortografija njegovih prijatelja i saboraca, a za sve značajne događaje, vezane za njega i njegov život, priloženi su faksimili dokumenata kojima se to potvrđuje.
Promovisana je u Sarajevu na petim medjunarodnim književnim susretima, u hotelu „Radon
Plaza“ sa velikim uspjehom.
Knjiga je štampana u tvrdom povezu na izuzetno kvalitetnom foto papiru.
„Izbjeglička soba“
Knjiga Vezuva Bašića „Izbjeglička soba“ predstavlja zbirku od 64 pjesme, napisane uglavnom u periodu života u izbjegličkom centru ali i dijelom u kasnijem periodu života u Danskoj.
Autor je uspio, kroz stihove, oslikati i ispričati bezbroj teških sudbina naših ljudi, od
tragičnih sudbina silovanih žena, staraca koji se pod svaku cijenu žele vratiti i umrijeti na
svom ognjištu, do ljudi koji su u ratu izgubili, ponekada i cijelu familiju.
Autor je, posmatrajući svoje okruženje, uspio odslikati svu težinu izbjegličkog života,
teško putovanje iz domovine do hladnog sjevera, opisati izbjegličke kampove, izbjegličku
sobu, po kojoj je knjiga i dobila naslov, a veoma često opisuje i konkretne ljude sa stvarnim
imenima.
Ovo je prvi pokušaj, da se ljudima u domovini prikaže teška izbjeglička sudbina, o kojoj
oni najčešće nemaju pravu sliku.
Knjiga je promovisana u Banovićima i Maglaju kao i na na petim medjunarodnim
književnim susretima u hotelu „Radon Plaza“ u Sarajevu, također sa velikim uspjehom.
Knjiga je štampana u tvrdom povezu, na kvalitetnom papiru.
„Bosanski ćilim“
Knjiga Zinete Mešanović „Bosanski ćilim“ njena je druga knjiga poezije. U svojoj knjigi
pjesnikinja se bavi raznim temama, čime iskazuje veoma široko polje svoga interesovanja.
Ona promatra svijet i ljude oko sebe, njihov život i njihove sudbine ali u većini njenih pjesama i sama se nalazi u centru zbivanja.
U pjesmama dotiče i dno života ali i uspone prema suncu opisujući svoj život i osjećaje
ali i osjećaje bliskih joj osoba. Opčinjena je ljepotom svoje domovi-ne Bosne i Hercegovine
ali ne propušta priliku da u svoje stihove ukleše i motive zemlje njenog boravka, Danske. Pa
ipak njena ljubav prema domovini ne prestaje te se istim intenzitetom provlači kroz cijelu
knjigu.
Knjiga je promovisana u njenoj rodnoj Modriči. Rađena je sa tvrdim povezom i na kvalitetnom papiru
Sve tri knjige moći će se kupiti narudžbom preko BH Glasa (koristeći telefon 29721948)
kao i na promocijama koje će se tokom novembra, ove godine, organizovati u više gradova
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 25
u Danskoj.
“KØDLA
ØDLAN
ND ”
halal slagteri
Hel lamme
1 kg
55-60,-
Lammekød
3 kg
120,-
Kalvelår
1 kg
40,Hakket oksekød 3kg
Kalveklump 1kg
Kalvekød
(uden ben) 1kg
80,- 120,-
50,-
Hakket kød
(blandet oksekød
+ lammekød)
3 kg
Kalvekød
(med ben) 3 kg
120,- 120,-
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033
Novo! Novo! Novo!
Nyhed! Nyhed! Nyhed!
MES pizzabar
Adresa/Adresse:
Nørregade 5, 6623 Vorbasse
Telefon: 75333110
Radno vrijeme/Åbninstider:
Mandag - torsdag: 15: 21
Fredag - søndag: 12 :22
26
I BH GLAS I
Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet
Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet
OKTOBAR 2011.
TRANSPORT HAJDAREVIĆ
Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!
Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa
vašom transportnom firmom Hajdarević!
Raspored prihvatanja paketa:
1. u mjesecu u Kopenhagenu
2. --//-- --//-- u Odense
3. --//-- --//-- u Vejle +
Randers
4.--//-- --//-- u
Herning
5. --//-- --//-u Kolding +
Esberg + Ribe +
Tønder +
Søndeborg
Kontakt informacije:
Huso mob.: 0038761149551
tel: 0038733402503
Ševko mob.:
004530592242
Asmira Hajdarević
tel: 0038761736848
Adresa:
Transport
Hajdarević
Naselje Ina 79
71387 Ilijaš (BiH)
o BOS
OS--SKAN
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
Pogrebne usluge
V/S Ismet Ismo Išerić
Bos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)
i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)
za Bosnu i Hercegovinu.
Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,
i sređujemo svu prateću dokumentaciju.
Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,
postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.
Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, Danska
Kontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (BiH)
OKTOBAR 2011. I BH GLAS I 27
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
UW [TP
?1&93.
01&8
QFXST
GNOJQT
_FUN
GW FôST
YJNP
TQFÊJ
9.5
\\\SFPFIP
$/,7(7
.9
1
.9
$/ , 7(7
28
3&0&&U8;JXYJWRFWPX[JO1¹XSNSL)FSRFWP
I BH GLAS I OKTOBAR 2011.
9QK9JQJKF]*RFNQNSKT%SFPFIP
Download

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”