BOSANSKA ETNIČKA ŠKOLA SYDNEY
1.Zašto je važno usvajanje rezolucije o
Srebrenici u Parlamentu Australije?
2. Kakvu bi Bosnu i Hercegovinu
željeli vidjeti u budućnosti ?
3. Šta vi lično, ovog momenta možete
ponuditi današnjoj BiH?
BROJ 3
1. APRIL 2012
S T R A N A
2
ZVONO
U OVOM BROJU
205 Bringelly Rd
Leppington
2179 NSW Australia
Phone 0450079697
E- mail
[email protected]
Glavna i odgovorna urednica
Elma Husić
Urednica Dječijeg kutka:
Senada Hurić
Novinari:
Maida Kulić Vugdalić
Amir Bukić
MAIDA KULIĆ VUGDALIĆ
Predsjednica školskog odbora 2012.
4
UPOZNAJTE UČITELJICE I ŠKOLSKI
ODBOR U 2012. GODINI
5
IZ UČIONICA
Senada Hurić, Maida Kulić Vugdalić
8
ŠKOLA KONAČNO NAŠLA DOM U
ABHCA LEPPINGTON Elma Husić
13
INTERVJU Dr. DAMIR ARNAUT AMBASADOR BiH U KANBERI
Maida Kulić Vugdalić
14
TRIBINA ZNAČAJ I ZNAČENJE RE19
ZOLUCIJE O SREBRENICI Amir Bukić
Lektori:
Omer Ajan
Maida Kulić Vugdalić
Fotografije:
Emin Šerifović
Senad Dulić
Senada Hurić
Elvis Vugdalić
Ajka Bašić
Zvono je magazin volontera i entuzijasta
škole, koji ovim načinom informisanja
žele animirati prijatelje BiH, bosanskog
jezika i kulture da uzmu aktivno učešće
u očuvanju svog porijekla i u
obrazovanju mlađih generacija. Otvoren
je za sve priloge koji su u skladu sa
ciljevima i vrijednostima magazina i
škole.
ZVONO PITA Elma Husić
22
INTERVJU
HAF. SULEJMAN BUGARI
Elma Husić
26
O SEVDALINCI
piše Maida Kulić Vugdalić
30
O BOSANSKOJ ŠKOLI VIKTORIJE
piše Sead Omerović
34
PREMIER'S HARMONY DINNER
Maida Kulić Vugdalić
36
LEBA LASIKA TONGAN / FIJIAN
LANGUAGE SCHOOL Elma Husić
39
DJEČIJI KUTAK
Zvono je besplatan magazin, distribucija
lista kao i distribucija članaka je
dozvoljena bez prethodne najave.
Distribucija treba da bude u skladu sa
zakonom o informisanju i autorskim
pravima Australije. Distribuirani članci
trebaju biti objavljeni sa imenom autora
kao i s napomenom da je članak preuzet
iz Zvona.
Svi oni, koji se kao volonteri žele
aktivno priključiti redakciji magazina
neka se jave na jednu od gornjih adresa.
VEZENI MOST
NASIHA KAPIDŽIĆ HADŽIĆ
Senada Hurić
40
IZ NARODNE KNJIŽEVNOSTI
Pitalice, Poslovice, Zagonetke
Elma Husić
44
GRAMATIKA RIJEČICA "li "
Seanda Hurić
46
NACRTAJ I OBOJI
SPRING Maida Kulić Vugdalić
48
Posjetite našu veb stranicu
www.bes.org.au/english
S T R A N A
3
Nova školska godina je otpočela lijepo,
Australski paralment je jednoglasno usvojio
rezoluciju o Srebrenici. Polahko ali sigurno
svakim danom naša BiH jača, zahvaljujući
nama njenim građanima u BiH i u diaspori.
Ovim usvajanjem se pokazalo da je
savremena australijska građanska država
svjesna opasnosti od povampirenja fašizma i
šovinizma.
18.3.2012., formiran je novi Školski odbor čija je predsjednica
Maida Kulić Vugdalić. Ovom prilikom, kao bivša predsjednica
odbora iz 2011., želim vam se zahvaliti što sam imala priliku raditi
na projektima, koji su po mom mišljenju i te kako važni za opstanak
prije svega Bošnjaka pa onda i BiH. Sve najljepše i puno uspjeha u
budućem radu želim Maidi,Elvisu i Senadi. Izuzetna mi je čast i
zadovljstvo da i dalje budem član Školskog odbora.
Uvođenje bosanskog jezika u srednje škole NSW je danas
uspješna prošlost, istorija, koja je dokumentirana i arhivirana.
Idemo dalje.
Sadašnjost bosanskog jezika u srednjim školama NSW nije baš
tako uspješana. Zbog nedovoljnog broja upisanih učenika u 2012
nije oformljen razred bosanskog jezika pri Subotnjoj školi jezika
(Saturday Sch). Obzirom da je bosanski jezik kao izborni predmet
prvi put ponuđen u 2012., u Subotnjoj školi su pokazali
razumjevanje za ovu tromost zajednice, odlučili su pružiti još jednu
šansu BiH učenicima od 7 do 10 razreda, tako što će bosanski
jezik kao izborni predmet biti ponovo ponuđen na upis u 2013
godini.
Ove godine je pokrenut projekat dopisne nastave, za učenike koji
zbog geografskih udaljenosti ili drugih
obaveza ne mogu redovno pohađati
nastavu u Bosanskoj etničkoj školi.
Pozdrav, do idućeg broja Elma Husić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4
Maida Kulić - Vugdalić Predsjednica Školskog odbora 2012.
Već smo uveliko zakoračili u školsku 2012.
godinu i Bosanska etnička škola na
području Sidneja će uskoro završiti prvo
tromjesečje, koje je proteklo u veseloj i
radnoj atmosferi. Nova školska godina nam
je, osim učenja i rada, donijela i dosta
promijena. Nastava se počela odvijati u
novim učionicama i novoj lokaciji, preciznije
Bosansko-Hercegovačkom kulturnom
centru u Leppingtonu. Koristim ovu priliku
da se zahvalim svim volonterima, koji su bili
zaslužni da se učionice urede i osposobe
za rad. Škola je po prvi put dobila i svoju
biblioteku, također pri Centru, koja će,
iskreno se nadam, vremenom rasti i služiti
trenutnoj i svim budućim generacijama. Jos
jedna novina je i formiranje novog Školskog
Odbora i njegov zadatak je da
vjerodostojno nastavi put prethodnog u želji
i nastojanju da očuva reputaciju Bosanske
etničke škole i ostane dosljedan ispravnim
ciljevima u svrhu njene dobrobiti.
Zahvaljujem se gospođi Elmi Husić, bivšoj
predsjednici, što je ostala sa nama kao
urednica magazina “ Zvono”, a uz to i član
novog Školskog odbora, zajedno sa
Edinom Husićem. Riječi zahvale moram
uputiti i redovnoj učiteljici Senadi Hurić, uz
Azru Kulić i Nefu Alić, koje će biti uz nas
kao rezervne učiteljice u ovoj školskoj
godini. Zatekli smo i par ambicioznih
projekata u razvoju, poput dopisne škole,
što je veoma bitan i koristan elemenat za
sve naše polaznike i za koji ćemo se
svesrdno zalagati da bi bio doveden do
svoje realizacije. Uz ovaj, kao nova
predsjednica težit ću ka slijedećim
ciljevima ; očuvanje bosanske tradicije i
kulture sa akcentom na učenje
standardnog bosanskog jezika, povećanje
trenutnog broja učenika što bi moglo i
rezultirati formiranjem razreda bosanskog
jezika u uzrastu od 7. do 10. razreda, pri
Subotnjoj školi jezika, održavanje
webstranice Škole prvenstveno uz pomoć
potpredsjednika Elvisa Vugdalića, koji je
Z V O N O
zadužen i za
ovu oblast,
organiziranje
dodatnog
kursa
bosanskog
jezika za
odrasle
osobe,
organiziranje
različitih
manifestacija
i eksurzija na
kojima bi se
učenici,
roditelji i svi prijatelji Bosanske etničke
škole mogli družiti i razmijenjivati iskustva.
Htjela bih takodjer naglasiti da će Školski
odbor biti otvoren za saradnju sa svim
našim organizacijama, drugim školama
bosanskog jezika širom Australije, te
sugestije pojedinaca.
Iskoristit ću još jednom priliku da pozovem
sve potencijalne učenike da nam se
priključe, jer će upis ostati otvoren cijele
godine, ovaj poziv se odnosi na redovnu i
dopisnu nastavu. Dovoljno je da se javite
na broj mobilnog telefona 0415385668 ili
na email [email protected] i
vaše ime će biti registrirano uz više
informacija o nastavi bosanskog jezika.
Na samom kraju, poželjet ću mnogo
uspjeha svim, kako trenutnim tako i
budućim, polaznicima Bosanske etničke
škole uz izreku...”Vrijediš onoliko koliko
jezika govoriš”.
Srdačno,
Maida Kulić-Vugdalić (25.03.12.-Sidnej)
B R 3
S T R A N A
Maida Kulić Vugdalić je rođena u
Sarajevu. U rodnom gradu je pohađala, i
završila, Prvu gimnaziju – Odsjek
bibliotekarstvo. Tokom školovanja je
zavoljela poeziju, te pročitala mnoge i
napisala prve pjesme. Ta ljubav ju je
opredijelila i za studije na sarajevskom
Filozofskom fakultetu, gdje je upisala
Historiju jezika i književnosti
Južnoslavenskih naroda. U njezin index
upisane su izuzetno visoke ocjene, ali je,
nažalost, nakon što je kompletirala prve
dvije i upisala treću godinu, 1995. godine
morala prekinuti studije, jer joj je obitelj
odlučila da život nastavi u Australiji.
5
što joj je aktuelno zanimanje, do
novinarskog angažmana u programu
Radija SBS na bosanskom jeziku. Sva ta
područja ujedinila je jedna neizmjerna
ljubav prema jeziku i knjizi.
Pisanje poezije odgovor je Maide Vugdalić,
rođene Kulić, na sve ono što se dešava oko
nje i u njoj, za nju, jednom riječju –
neminovnost.
Trenutačno živi sa porodicom u Sydneyu,
ali, veoma često, boravi i u rodnom
Sarajevu.
Izvor
Pretražujem srebrnu zbirku uspomena,
Kulići su se nastanili u Sydneyu, a Maida
nadajući se da ću pronaći tebe,
nastavila školovanje na Odsjeku Slavistike
Sveučilišta Macquarie. Željna znanja, Maida jer sve slatke slutnje što mi dade
još drhte u grudima.
Kulić, udana Vugdalić, krunisala je studije
kao magistra. Na kraju poslijediplomskih
Nije važno gdje smo
studija, uspješno je odbranila radnju
dok je isto plavetnilo iznad nas,
„Aspekti i tehnike prevođenja poezije i
kratke proze“. „Usputno“ je, međutim, stekla jer moja ljubav, satkana od strepnje,
i diplomu kvalificiranog usmenog i pismenog pronaći će pravi put.
tumača za engleski, bosanski i hrvatski
jezik. Spektar njezinih zanimanja veoma je Bez straha, tragovi me vode
do izvora duše tvoje,
širok, od bibliotekarke, što je njezin prvi,
jer upravo tu se i moja duša kupa
studentski, posao, preko predavačice
bistrom vodom smiraja.
engleskog i bosanskog jezika, koju pamti i
nekoliko generacija polaznika Bosanske
etničke škole u Sydney-u, pa prevoditeljice, Maida Kulic-Vugdalić
Z V O N O
1
A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
6
Senada Hurić Glavna učiteljica
Senada Pandžo Hurić je rođena u Ulogu
gdje završava osnovnu školu, a srednju
Građevinsko-hidrotehničku u Sarajevu.
Početkom 1992. godine, Senada i
Senadina porodica su protjerani iz Uloga.
Zajedno sa porodicom se nastanjuje na
području Općine Konjic.
Senada svoje prvo iskustvo u učionici stiče
tokom rata, kada zbog nedostatka stručnog
nastavnog kadra počinje raditi kao učiteljica
na području Hercegovačko-Neretvanskog
kantona. Motivisana željom da
omogući djeci da u ratnim uslovima dobiju
kakvo takvo školovanje, Senada hoda po
nekoliko kilometara od sela do sela. Uprkos
hladnim ratnim zimama, neadekvatnim
učionicama, granatama koje su je pratile na
putu do posla Senada je zavoljela djecu i
posao učiteljice.
Z V O N O
Po završetku rata
opredjeljuje se za poziv
učiteljice. Upisuje i
uspješno završava
studije u Mostaru
na Univerzitetu "
Džemal Bijedić” na
Odsjeku razredne nastave i dobija zvanje
nastavnice razredne nastave.
Poslije završenih studija radi u osnovnim
školama u Ilijašu i Srednjem. U ovim
školama Senada vodi razne sekcije, a kao
koordinator je bila uključena u više
projekata na području Kantona Sarajevo.
2005 se udaje i dolazi u Sydney. Od 2011.
uključuje se u volonterski rad Bosanske
etničke škole u odjeljenjima Fairfield i
Liverpool, prvo kao asistent, a onda kao
učiteljica. Pomaže u uređivanju školskog
lista “Školsko zvono“.
Uređuje sekcije; Dječiji
kutak, Gramatika
Bosanskog jezika,
Iz narodne književnost
i radi na izradi radnih
listova koje koriste
učenici u Bosanskoj
etničkoj školi u
Sydneyu tokom
izvođenju nastave. Rad
sa djecom joj
predstavlja veliko
zadovoljstvo. Živi sa
porodicom u Sydney-u.
B R .
3
S T R A N A
7
Školski odbor 2012
Elvis Vugdalić Potpredsjednik i Glasnogo- moja djeca znaju svoje porijeklo i jezik, ne
vornik odbora je rođen u Zenici, nakon
samo zbog komunikacije sa rodbinom u
završenog školovanja radi u IT industriji,
BiH, već i zbog druženja sa drugom djecom
najveći dio života do dolaska u Australiju
bosanskog porijekla.
proveo je u Sarajevu. Poslije dolaska u
Australiju, 2004. godine usavršava engleski Edin Husić odbornik, rođen sam u
jezik, i dalje radeći u oblasti IT industrije
Sarajevu. Volontiram u školi, jer želim dati
kao freelancer, počinje se baviti
svoj skromni doprinos očuvanju bosanskog
ugostiteljstvom i trenutno radi kao
jezika i kulture u Australiji.
manadžer jednog ugostiteljskog objekta.
Volonterstvom se bavio u Bosni i
Elma Husic odbornica rođena sam u
Hercegovini kao predavač na kursevima iz
Pljevljima a odrasla u Sarajevu. 1995 sam
raznih oblasti informatike: osnove
došla u
korištenja
računara,
Australiju.
Microsoft
Izuzetno mi je
Office paket,
drago da su na
Word,
čelu novog
Access,
odbora Maida i
Power Point,
Elvis Vugdalić.
Excel,
To su mladi
postavljanje i
održavanje
ljudi koji znaju i
računarskih
mogu.
mreža na
Windows NT
Smatram da
A. Halilović E. Husić
E. Husić,
S. Šišić
E. Vugdalić
4.0,
lideri imaju rok
postavljanje i
trajanja, da bi zajednica išla naprijed treba
održavanje mreža na Widows 2000,
osnove programiranja, izrada web stranica dati priliku novim ljudima i idejama. Lidere
ma kakvi oni bili uspješni ili neuspješni ne
u Microsoft Front Page, i izrada web
treba zaboravljati, treba učiti iz njihovih
stranica u Macromedia Dreamweaweru.
Bosanskoj etničkoj školi se priključio ove
iskustava. Oni su istorija, gdje uz dužno
godine sa željom da pruži svoj doprinos i
poštovanje treba i da ostanu.
pomogne školi u oblastima svoje stručne
spreme.
Mislim, da ono što volonterski uradimo za
zajednicu, trebamo ostaviti zajednici. Ko ne
Samed Šišić odbornik
može halaliti svoj rad i ostaviti ga drugome
Školskom odboru sam se sigurno najviše
da nastavi dalje sa novim elanom i idejama,
priključio zbog moje djece, da bi oni mogli
neka ne volontira, to je bolje i za njega i za
pravilno naučiti bosanski jezik. Što se tiče
zajednicu.
volonterskog rada, uvijek sam spreman
pomoći bilo kojoj bosanskoj organizaciji,
Omer Ayan Koordinator sa ABHCA želio
bez obzira na to da li sam njezin član ili ne.
sam pomoći da se bosanski
jezik konačno uvede u školski
Azra Halilović odbornica
sistem NSW i da se u ABHCA
Imam dvije kćerke, koje idu u Bosansku
centru opreme učionice i
etničku školu. Za mene je vrlo važno da
prostorija za biblioteku.
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
EDIN HUISĆ
S T R A N A
8
Iz učionica
Učenici u prvom
odjeljenju ( od 1.
do 3. razreda osnovne škole)
ovog tromjesečja
su učili o tome
kako predstaviti
sebe i druge, o
osnovama kulture i lijepog ponašanja. Takodjer smo naučili i
abecedu, a
upoznali se i sa
bojama, kao i
životinjskim i
biljnim svijetom u moru. Posvetili ski jezik. Lijepo se druže i pravo
smo jedan dio časa i razgovara- je uživanje raditi sa njima.
jući o Danu harmonije i pokušali
shvatiti zašto se slavi u Australiji
i šta je to multikulturalno
društvo. Završili smo sa kratkim
sastavom –Reci nešto o sebi-.
Djeca su izuzetno uživala učeći i
pjevajući pjesmu “Djeca su vojska najjača”. Idućeg tromjesečja
ćemo se posvetiti učenju o našoj
porodici i porijeklu, uz mnogo
drugih lekcija i sadržaja.
U mladjem razredu, koji trenutno
broji sedam učenika, svi
mališani su izuzetno nadareni i
imaju veliku želju da uče bosan-
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
Ovom prilikom želim ih
posebno pohvaliti, a njihova
imena su: Elma Basić, Šejla
Suhopoljac, Mak Vugdalić, Me-
Z V O N O
9
dina Halilović, Erna Hadziahmetović, Nedim i Armin Hurić.
Učiteljica
Maida Kulić Vugdalić
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
1 0
Ove godine Bosanska etnička
škola je otpočela rad u svojim
U sljedećem tromjesečju ćemo
učionicama u Leppington-u.
raditi geografiju BiH.
Učenici su dobili nove učionice i
školsku biblioteku. Moji učenici
su od trećeg do šestog razreda.
U prvom tromjesečju smo učili o
lijepom ponašanju na javnim
mjestima npr. u restoranu,
autobusu, prodavnici koristeći
lijepe riječi izvolite, hvala,
izvini, molim, prijatno. Učenici
su pisali prezentaciju o sebi,
koristeći razne oblike
prezentacije, pisali i crtali
pozivnice. Učili abecedu, pisanje
i izgovor glasova č,ć, dž i đ i
vodili debatu: ZA i PROTIV
oglašavanja na facebook: u.
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
Želim pohvaliti svoje
učenike: Ademović Almu,
Dulić Amira, Gagula
Adnana, Hadžiahmetović
Medinu, Halilović Adnu,
Kalić Muhameda, Pašalić
Adnu, Pašalić Belmu i
Šišić Arnela, koji redovno
dolaze i marljivo rade i
uče. Njihov moto je
učenje i očuvanje
bosanskog jezika i
kulture u Australiji.
Učiteljica Senada Hurić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
1 1
S T R A N A
1 2
PROSLAVA 1. MARTA DANA NEZVISNOSTI BiH .ABHCA LEPPINGTON UČENICI RECETUJU
PJESMU "DJECA SU VOJSKA NAJJAČA"
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
1 3
Škola dočekala 18 rođendan s bibliotekom i učionicama
u ABHCA Leppington
U zadnje dvije godine BEŠ je
imala odličnu saradnju i jaku
podršku od strane ABHCA.
Kao rezultat te saradnje škola
je dobila na korištenje dvije
učionice i prostoriju za
biblioteku u ABHCA
Leppington. Po prvi put u 18
godina svog postojanja škola
je otpočela novu školsku
godinu u svojim učionicama.
Vjerujemo da je ovo važan
događaj za zajednicu.
Useljavanje škole u ABHCA
treba da doprinese očuvanju i promociji
bosanskog jezika, kulture, kompaktnosti
BiH zajednice i stvaranju jedinstvenog
kulturološkog jezgra BIH zajednica Sidneja.
Amina, Haris, Edin i Elma Husić,
Jasmin Ef. Bekrić
Ibro Suhopoljac
Maida Kulić Vugdalić,
Derviš Dedo Halilović,
Emin Šerifović,
Hajro Kamenjašević
Ana i Željko Matić
Učenici, nastavnici, roditelji i školski odbor
se zahvaljuju menadžmentu ABHCA,
volonterima (koji su učestvovali u
opremanju školskih prostorija )i donatorima. Elma Husić
Gospodin Hasib i gospođa Samida
Kamenjašević su donirali stolice i stolove
za učionice.
Hasib i Samida
Kamenjašević
Volonteri (koji su učestvovali u
opremanju učionica i biblioteke:) Enes
Smajović, Enes Dračić, Edham
Merdanić, Samed Šišić, Edin Zulović,
Edinu Husić, Omer Ajan, Admir (Ado)
Sefić, Esad Kalender, Suada Smajović,
hadžija Mehmed Čardaklija i Hajro
Kamenjaš.
Školska biblioteka trenutno broji 150
knjiga.
Svoje knjige biblioteci su darovali:
Z V O N O
Školska biblioteka. Januar 2012. Radni seminar za
učiteljice: pisanje programa za 2012. razrada
radnih listova za dopisnu školu.
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
1 4
Intervju sa Dr. Damirom Arnautom
Š.Z. Od početka prošle
godine, kada ste preuzeli
dužnost ambasadora
Bosne i Hercegovine u
Australiji, osvojili ste
velike simpatije i
popularnost kod gradjana
bosansko-hercegovačkog
porijekla na području
Australije. Šta je, po
Vašem misljenju, najveći
razlog tome, Vaša
izražena zainteresiranost
za kontakt sa njima, sluh i
razumijevanje za njihove
potrebe i želje, ili pak
spremnost da uradite
mnogo više od Vaših
prethodnika?
29 Maj 2011, Nj.E. Damir Arnaut u posjeti Bosanskoj etničkoj
školi
D.A. Mislim da se samo savršeno dobro
razumijemo iz više razloga. Prije povratka u
Bosnu i Hercegovinu, proveo sam 14
godina u Americi gdje sam završio i srednju
školu i sve studije, a potom sam preko pet
godina proveo radeći kao advokat u
Washingtonu. Na osnovu ličnog iskustva,
dakle, poznajem očekivanja i prioritete bh.
zajednice. Još važnije, navikao sam na
zapadni sistem rada, ne samo po broju sati
koji ulažem u taj rad, već i po pitanju nekih
osnovnih principa. Ja sam, naime, servis
naših građana u Australiji. Ja sam ovdje
zbog njih, a ne obrnuto. Takav odnos
nailazi na odobravanje i entuzijazam naših
građana i onda imamo dobitnu kombinaciju
jer ja pola stvari ne bih mogao završiti bez
velike pomoći naših ljudi u Australiji.
Š.Z. Koliko se Vaša predstava o
Australiji promijenila nakon što ste
proveli odredjeni period vremena živeći
u ovoj zemlji?
D.A. Mislim da je Australija jedna velika
nepoznanica prije no dođete u ovu zemlju.
Z V O N O
Očekivao sam da će biti jako slična
Americi, no razlike postoje. Radi se o
društvu koje je jednakost građana, slobode
i demokratske vrijednosti dovelo gotovo do
maksimuma. Vladini zvaničnici su izuzetno
pristupačni i još mi se nije desilo da ne
dobijem sastanak sa bilo kojim članom
Parlamenta, da ne govorim o ostalim
dužnosnicima. Ljudi nastupaju sa pozicije
da pomognu, a poznavanje Bosne i
Hercegovine je na zavidnom nivou.
Ukratko, jedna zaista lijepa zemlja u kojoj
žive dobri ljudi.
Š.Z. Kakav je Vaš utisak o stanju
Bosansko-Hercegovačke zajednice na
najmanjem kontinentu i kako su se
Bosanci i Hercegovci uklopili u
australsko drustvo?
D.A. Savršeno. Prije svega, iako se radi o
relativno maloj dijaspori u poređenju sa
SAD-om ili Njemačkom, nema većeg grada
u Australiji u kom ne postoji barem jedan
objekat koji je u vlasništvu naših građana.
Ova dijaspora je jedina u svijetu koja je
B R
3
S T R A N A
Bosni i Hercegovini poklonila zgradu
Ambasade, i to u vrijeme kada je broj
naših građana u Australiji bio znatno
manji. Jedina koja je skupila značajna
sredstva za odbranu generala Divjaka.
Pored te neupitne veze sa domovinom,
oni su istovremeno postali vrijedni i
uticajni članovi ovog društva. Gotovo
da nemam sastanak sa predstavnicima
vlasti Australije na kom oni ne pomenu
da je naša zajednica model uspješno
integrisane zajednice. To mi znatno
olakšava posao, ali izaziva i veliki
ponos.
1 5
Walt Secord član Palamenta NSW - Ed Husić član
Parlamenta Australije -Otvaranje zložbe " Sjećanje
ne Srebrenicu '95, posljednji genocid u Evropi"
10/7/11
Šta više, činjenica da je proces počeo u
Š.Z. Na samom početku smo istakli
augustu prošle godine, kada je nacrt
Vašu spremnost na preuzimanju i
Rezolucije predan članovima Parlamenta,
realizaciji važnih zadataka, neizostavni
da je g. Michael Danby Rezoluciju
dio toga je, zasigurno, i Rezolucija o
predložio već u
Srebrenici koja
je nedavno
oktobru, da je
jednoglasno
debata održana
usvojena od
samo mjesec dana
strane
kasnije, te da je
Parlamenta
Rezolucija
Australije. Za
usvojena sa samo
ovo ste, po
jednom tehničkom
mišljenju
mnogih,
izmjenom čim se
najzaslužniji
Parlament vratio u
upravo Vi. Koliki
sesiju u februaru,
je značaj ove
D. Tomac , G. Perrett, D. Arnaut, E & E Husić
pokazuje koliko su
Rezolucije po
članovi
Vama i koliko je trajao proces njenog
Parlamenta Australije bili opredijeljeni da
nastajanja?
odmah, bez bilo kakvog odlaganja, usvoje
D.A. Značaj ovog čina je višestruk. To je
ovaj dokument. Tako brza reakcija, uz
jaka utjeha porodicama žrtava srebreničkog činjenicu da je Rezolucija usvojena
genocida, i to ne samo onim koji žive u
jednoglasno, jako puno govori o iskrenoj
Australiji već širom svijeta. To je također
opredijeljenosti članova Parlamenta
dodatni znak da Australija cijeni Bosnu i
Australije da ovo urade.
Hercegovinu i suosjeća sa građanima
Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji. To je još
jedan dokaz da ova zemlja pridaje ogroman Š.Z. Čija imena i pomoć biste istakli kao
važne u ovom procesu?
značaj principima pravde, istine i
pomirenja. To je, konačno, snažna poruka
da svi koji negiraju ili minimiziraju genocid u D.A. Rezolucija ne bi bila usvojena bez
Srebrenici ne dijele demokratske vrijednosti zalaganja tri člana Parlamenta: g. Ed
Husica, g. Michael Danbya i g. Grahama
ove zemlje.
Perretta. Mnogi drugi članovi parlamenta,
Š K O L S K O
Z V O N O
1 . A P R I L
S T R A N A
1 6
kao dr. Michael Kelly, g.
Laurie Ferguson,
predsjedavajući
Predstavničkog doma g.
Peter Slipper, bivši
ministar vanjskih poslova
Kevin Rudd, g. Tony
Smith, g. Tony Zappia, te
gđa. Julie Bishop, su
također bili od velike
pomoći, ali g. Husic je
osigurao široku podršku i
pokrio sve detalje. Gosp.
Enes Smajović, predsjednik ABHCA, Ambasador Damir Arnaut,
Danby je kao
Dževdet Smajić.
predsjedavajući Komisije
za vanjsku politiku,
Ispred ABHCA, Dževdet Smajić uručuje ambasadoru priznanje za
odbranu i trgovinu dao
uvođenje rezolucije o Srebrenici.
ogroman legitimitet ovoj
ABHCA Obilježavane 1 Marta Dana nezavisnosti BiH.
rezoluciji jer ju je on
zvanično predložio. Gosp. Graham Perrett
a prije svega im čestitam što su se pokazali
je bio ko-predlagač. Bez njih trojice, proces
kao uticajna dijaspora.
ne bi uspio, bar ni blizu ovako brzo i bez
izmjena po pitanju teksta rezolucije.
Š.Z. Izjavili ste da je ova Rezolucija
najsnažnija i najkonkretnija Rezolucija
Ja stoga molim sve naše građane koji to
usvojena do sada u svijetu. Sta to znači
već nisu uradili da barem njima trojici
za Bosance i Hercegovce i njihovu vezu
pošalju izraze zahvalnosti. To možete
sa Australijom?
uraditi putem emaila na:
[email protected],
[email protected] i
[email protected]
Što se naših građana tiče, ja zaista
dugujem ogromnu zahvalnost gđi. Elmi
Husić, koja je pokrenula razgovor samnom
na ovu temu u julu prošle godine. Elma i ja
smo istog mjeseca uradili nacrt rezolucije, a
kada sam u augustu počeo sastanke na
ovu temu u Parlamentu Australije Elma je
većini članova tog Parlamenta već bila
poslala DVD snimke vezane za Srebrenicu.
Ovo je značajno olakšalo moj posao jer
nikome nisam morao posebno objašnjavati
šta se desilo u Srebrenici. Elma je također
prikupila blizu 500 potpisa podrške, a po
tom pitanju moram podcrtati da su naši
građani u Brisbanu, Gold Coastu, Sydneyu,
Geelongu, Adelaidu, Perthu i Hobartu
prikupili dodatnih blizu 1.500 potpisa.
Svima njima dugujem ogromnu zahvalnost,
Z V O N O
D.A. Ova rezolucija dva puta koristi termin
genocid. Ona jasno kaže koliko je civila
ubijeno u tom genocidu, eksplicitno
identificira počinioce, te konstatuje da 11.
juli treba biti vrijeme sjećanja na žrtve
genocida u Srebrenici. Niti jedno
zakonodavno tijelo u svijetu nije usvojilo
tako konkretnu i široku rezoluciju o tom
genocidu. Sve to govori o jednoj ogromnoj
širini i humanosti ove zemlje, te dodatno
poručuje građanima Bosne i Hercegovine
da su oni ovdje dobrodošli i da Australija
suosjeća sa golgotama koje su prošli.
Š.Z. Zasigurno je jedna od najaktualnijih
tema i usvajanje Sporazuma o
socijalnom osiguranju izmedju
Australije i prvobotne nam domovine.
Kada se možemo nadati zvaničnom
sklapanju tog Sporazuma?
D.A. To je bez sumnje glavni prioritet
B R
3
S T R A N A
1 7
Ambasade i po tom
pitanju vodim stalne
razgovore sa
australskim
zvaničnicima.
Razgovarao sam o
tome i sa
premijerkom Gillard,
a trenutno o tome
vodim intenzivne
razgovore sa
njenim kabinetom.
Mislim da smo
premostili ključnu
barijeru, odnosno
da smo australsku
stranu uspjeli
NJ.E. Ambasador sa Premijerkom Australije Julia Eileen Gillard
uvjeriti da ovo neće
izazvati troškove po
njihov budžet.
D.A. U biti sve vrste penzija bi bile
Nezahvalno je bilo šta prognozirati, ali
obuhvaćene ovim sporazumom. Što se
mislim da će uskoro biti otvoreni zvanični
zdravstvenog osiguranja tiče, Australija ima
pregovori o ovom pitanju, nakon čega
proces ide relativno brzo.
sporazume o tom pitanju sa samo 11
Napominjem da i naši građani mogu jako
zemalja, i za prenos australskog
puno pomoći i ovom prilikom sugerišem da zdravstvenog osiguranja (Medicare) će biti
bi potpisi podrške značajno ubrzali čitav
potreban poseban sporazum.
proces.
Š.Z. U razgovoru sa mladim ljudima
Š.Z. Mnogi penzioneri to očekuju sa
bosansko-hercegovačkog porijekla, koji
nestrpljenjem. Kakve prednosti će oni
žive u Australiji, često se da primijetiti
dobiti nakon zvanične odluke o
zelja za trajnim povratkom u Bosnu i
Sporazumu i koje kategorije penzija će
Hercegovini. Kako konkretno Bosna i
ulaziti u njegove okvire? Postoji i veliko Hercegovina kao država gleda na
zanimanje o prenosu zdrastvenog
povratak mladih i najčesće obrazovanih
osiguranja ( Medicare), da li će se neka
ljudi koji se žele vratiti iz dijaspore? Da
od tačaka Sporazuma odnositi i na to?
li postoji neki odredjen program po
kojem bi sama Vlada pomogala takvim
osobama pri povratku?
FORUM MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE
Z V O N O
D.A. Sigurno je da naša zemlja može
puno više uraditi po ovom pitanju,
pogotovo jer su mladi i obrazovani
ljudi u dijaspori jedan od naših
najvrjednijih, a pritom relativno malo
iskorištenih, resursa. Ja se konstatno
susrećem sa našim mladim ljudima
koji imaju veliku želju da se vrate u
Bosnu i Hercegovinu, te rado dajem
savjete po tom pitanju. Bosna i
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
1 8
Hercegovina mora iskoristiti ovu činjenicu
jer bi povratak kritične mase mladih ljudi,
koji su obrazovanje i radne navike stekli u
zapadnom sistemu, doveo do značajnih
pozitivnih promjena u našem društvu, te bi
strahovito ubrzao razvoj zemlje.
očekivati konkretizaciju ove inicijative.
Također smo već ispunili obećanje koje
sam dao odmah po dolasku, te postavili
ploču sa imenima osoba koje su pomogle
izgradnju Ambasade. U proceduri je
također nekoliko projekata od ekonomskog
značaja za Bosnu i Hercegovinu, a uskoro
počinjemo sa konzularnim danima tokom
Š.Z. Da li, općenito, postoje neke
kojih ćemo zaprimati zahtjeve za
olakšice za povratnike, recimo carinske i biometrijske pasoše u svim većim
slično?
gradovima Australije. Upravo ovog mjeseca
smo osigurali stupanje na snagu
Sporazuma o kulturnoj saradnji
između Bosne i Hercegovine i
Australije, a koji će omogućiti našim
kulturnim radnicima pristup
australskim fondovima, kao i
zajedničke kulturne projekte. Radi
se, naime, o sporazumu koji su
sklopili SFRJ i Australija, a za koji
do naše inicijative Australija nije
smatrala da je ostao na snazi sa
25.11.2011. Prijem u ambasadi povodom Dan državnosti BiH
Bosnom i Hercegovinom iako su
Učenica Samira Bašić dodjeljuje plaketu škole, ambasadoru
za doprinos očuvanju bosanskog jezika i kulture u Australiji
smatrali da je ostao na snazi sa
Hrvatskom, Makedonijom,
D.A. Carinske povlastice, naravno, postoje i
Slovenijom i Srbijom. Nedavno smo od
omogućavaju osobama koje su van Bosne i strane MVP BiH ocijenjeni kao 3. najbolje
Hercegovine provele duže od 12 mjeseci
diplomatsko-konzularno predstavništvo
da uvezu ličnu imovinu bez poreza i carine. BiH, odnosno 2. najbolja ambasada BiH, po
Još uvijek postoje neki programi za obnovu broju odaslanih akata. Puna lista stvari na
kojim radimo je duga, ali sve je ostvarivo.
stambenih objekata, ali najveći problem
predstavljaju teškoće pri zapošljavanju.
Siguran sam, međutim, da bi povratak
jednog broja naših obrazovanih mladih ljudi
iz dijaspore znatno unaprijedio uslove za
povratak većeg broja ljudi.
Š.Z. Ne tako davno, prilikom intervju-a
za Radio SBS na bosanskom jeziku, ste
nam otkrili da bi se Bosanci i
Hercegovci mogli nadati prenosu
vozačkih dozvola iz domovine u
Australiju bez polaganja testova. Da li je
ta odluka već na snazi ili se jos uvijek na
nju čeka? Šta Vam je u planu nakon
toga, pošto važite za osobu koja se se
dobro snalazi u ostvarivanju zadataka i
novih izazova?
Š.Z. Ako za trenutak ostavimo zadatke i
pomaganje Bosancima i Hercegovcima
ovdje po strani, šta je to u čemu nas
ambasador uziva i kako najviše voli
provoditi slobodno vrijeme sa svojom
porodicom u Australiji?
D.A. Slobodnog vremena je jako malo, ali
ja sam tako naučio raditi. Stoga to malo
raspoloživog vremena provodimo skupa,
uglavnom kroz uobičajene porodične
aktivnosti.
Š.Z. Gdje vidite sebe u budućnosti, da li
u vodama politike, možda kao
ambasadora u nekoj novoj zemlji?
D.A. Nakon doktorata na Berkeley-u počeo
sam advokatsku karijeru u američkom
D.A. Posao sa priznavanjem vozačkih
dozvola je u završnoj fazi i vrlo brzo možete State Departmentu, a potom sam prešao u
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
washingtonsku kancelariju 7.
najveće advokatske kuće u
svijetu, White & Case LLP.
Tamo sam radio do prije
manje od 6 godina. Toliko
puno stvari se desilo u tom
relativno kratkom periodu da
bih se usudio bilo šta
prognozirati. No uvijek sam
djelovao na način da se
potpuno predam poslu koji u
datom trenutku obavljam, a
novi izazovi će doći kada
dođu.
1 9
Hon Peter Slipper MP, Predsjedavajući Predstavničkog doma,
Canberra sa Dr . Damir Arnaut Ambasadorom BiH
Š.Z. Za kraj, Vaša poruka
mladim ljudima u Australiji? Koji je
najlakši put za ostvarenje snova i recept
za uspjeh, ako on postoji?
D.A. Najiskreniji savjet koji mogu dati je da
ne postoji lagan put. Potrebno je puno
rada, strpljenja i odricanja, ali je satisfakcija
postignutim time veća. Najbitnije od svega
je biti potpuno iskren i ostati doslijedan
svojim principima, to se dugoročno
višestruko vrati.
Tribina "Značaj i značenje rezolucije o
Srebrenici izglasane u Parlamentu Australije"
U petak, 16. marta 2012.
u Melbournu na Victoria
University u ST Albansu u organizaciji Udruženja PodrinjeSrebrenica je održan Forum – javna tribina, povodom usvajanja Rezolucije o Srebrenici od
strane Australskog Parlamenta.
St Albans je inače
sjeverozapadno područje
Melbourne-a koje je prije
nekih desetak godina
postalo novim krajolikom
za priličan broj Bošnjaka,
koji su ovdje došli iz doline
rijeke Drine.
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
2 0
To je bio prilika da prisutni iz prve ruke čuju
o Rezolucji o Srebrenici, od onoga koji je
napisao od Dr Damira Arnauta Ambsadora
BiH u Australiji. Forum je bio nabijen neskrivenim emocijama onih koji su 1995.
godine u nekoliko dana izgubili većinu
svoje familije, uglavnom muškarce, koji su
ubijeni od strane vojske kojom je komandovao” general” Ratko Mladić, sto se danas
nalazi u Hagu, na suđenju za ratni zločin.
Prisutni su sa posebnom pažnjom poslušali
mišljenja gostiju Tribine Prof.Dr. RON ADAMS sa Victoria Univeryiteta, zatim Dr. PETER PHIPS koji predaje na RMIT Univerzitetu , pa Magistrice ALME BEGIČE-
Definicija Genocida
Kako su i govornici istakli, Rezolucija govori o genocidu koji je po međunarodnom
pravu defisnisan u Članu II i III Konvencije
o spriječavanju i kažnjavanju genocida,
iz 1948. godine. i kojoj se kaže da se radi
o namjeri da se potpuno ili djelimično uništi
nacionalna, etnička, rasna ili religiozna
grupa kao takva. Upravo se to, kako je i
Australski Parlament priznao desilo u julu
1995. godine u Srebrenici.
Na Forumu u Melbourne-u je Dr. RON ADAMS rekao da je za vrijeme rata u BiH čuo
da se dešavaju
grozne stvari u
Bosni, ali bez
nekih daljih
saznanja i istraživanja. Tek
po završetku
rata i dolaskom
većeg broja ljudi
iz BiH u Australiju, on se
posebno počeo
ineteresovati.
Svojim odlaskom u BiH, u
Podrinje i u Srebrenicu konačno je dobio
jasnu sliku tragedije, koja je
Dr Ron Adams, Dr Damir Arnaut, Dr Hariz Halilovic , Alma Begičević, Dr Peter Phips
kroz rezolucije EvVIĆ koja je u Australiju došla iz Chicaga i
ropske zajednice, Americkog Kongresa
svakako Ambasadora Bosne i Hercegousvojena i od strane Parlamenta Australije.
vine u Canberi Dr.Damir Arnauta.
Po Adamsu, Međunarodna zajednica je poDr. Hariz Halilović, koje je vodio forum u
kazala svoju nedosljednost, da bi se kroz
uvodu je sugerisao da se u formi razgovora svoju diskusiju osvrnuo i na historiju Ausdođe do nekih objašnjenja o značaju Retralije, koja je također zabilježila “crne
zolucije koja je prošlog mjeseca, jeddane” odnosa prema australskim starosnoglasno, usvojena u Australskom Parlajediocima. Dr Adams je rekao da u okolini
mentu.
kampusa gdje je forum održavan postoji
U naredna dva sata zaista je bilo dosta
dosta znakova o životu Aboridžana, preko
toga za čuti, ali svakako da ovakve tribine
njihovih crteža ili graviranog kamena ili
teško mogu dati objašnjenja koja bi mogla
drveta, danas se Aboridzani rijetko mogu
biti univerzalnim.
vidjeti na ulicama u St. Albansu.
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
Dr. PETER PHIPS se više bazirao na
značaju Rezolucije i genocida i ne samo u
BiH već i svuda na svijetu kroz prizmu izučavanja tih događaja od strane mlađih generacija. Profesor Phips se zadržao i na objašnjavanju fenomena da je genocid teško
objasniti, ali da je posebno važna uloga
edukacije o prevenciji genocida bilo gdje u
svijetu.
On je napomenuo da se do sada ugalvnom
govorilo o genocidu preko holokausta i
masovnog uništavnja Jevreja od strane Hitlerovskog nacizma ali da se ovom Rezolucijom i sam naučno više angažovao,
da svojim studentima govori o događajima
koji su slični Srebrenici i BiH, a zabilježeni
su i u nekim drugim dijelovima planete.
Ambasador BiH Dr. DAMIR ARNAUT je govorio o cijelom procesu pisanja Rezolucije
do njenog usvajanja u parlamentu naglašavajući da je to jedan put Rezolucije
koja je već usvojena od strane mnogih zemalja i dao priznanje svim ljudima koji su
bili uključeni u proces priznavanja rezolucije u Parlamentu Australija.
Posebno interesantan je bio govor, ili da
2 1
mogu shvatiti obim i dubinu zločina, pogotovo u Srebrenici, kada ni većina građana
koji su tada bili u BiH, koji su se u različitim
gradovima borili da sačuvaju svoj vlastiti
život, nisu ni do samog završteka rata imali
priliku da saznaju istinu o onome šta se desilo u Srebrenici 1995.godine i dijelu Podrinja.
Forum je između ostalih, kao gost, prisustvao Konzul Repubilke Hrvatske u Australiji,
gospodin Antun Babić, koji je naglasio
značaj Rezolucije unekoliko izrazivši
divljenje prema onima koji su radili na
pripremi Rezolucije, ali i žalost što i tragedija u Vukovaru u Hrvatskoj, nije obilježena sličnim dokumentom.
Dr Halilović, izvrsni domaćin ove večeri, je
rekao da se poezijom najbolje može dočarati snaga emocija koje jedan ovakav
događaj ostavlja. Edina, Dalila i Hana tri
mlade učenice Subotnje škole na bosanskom jeziku u Melburnu, su na engleskom
jeziku govorile Sidranovu i Makovu poeziju,
čime se ova večer i završila.
Na forumu je podvučeno da je Rezolucija o
Srebrenici zasnovana na presudi Međunarnog suda koji se bavi procesuiranjem
zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije i da je u toj presudi rečeno da je u
Srebrenici počinjen genocid.
Rezolucija neće onima koji su izgubili svoje
najmilije nikoga vratiti, ali ostaje ono što je
o genocidu rečeno po defeniciji, a to je
spriječavanje zločina, znači prevencija o
kojoj će današnji, a i budući učenici u Australija saznavati i učiti preko ovog dokumenta .
kazemo svjedočenje ALME BEGIČEVIĆ
koja je nedavno u Australjiu došla iz
Amerike, gdje je za Američku vladu bila angažovana na pitanju Kosova. Ona je govorila o svom ratnom iskustvu iz Sarajeva,
da bi se obratila Dr Adamsu riječima da je
imala priliku da i u Americi sretne ljude koji
nisu znali šta se sve dešavalo u BiH, ali da
je sasvim logično da ljudi gledajući TV ne
Z V O N O
Genocid po sebi ima jedno značenje za
žrtvu što nije i isto značenje za onoga ko je
počinio zločin. Zločinci, pokazuje to
prošlost a i današnjica, genocid uglavnom
ignorišu. Medjutim, rezolucija o Srebrenici
podsjeća i dokazuje generacijama koje
dolaze da se zaista radilo o zločinu.
Amir Bukić
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
2 2
1.Zašto je važno usvajanje Rezolucije o
Srebrenici u Parlamentu Australije?
2. Kakvu bi Bosnu i Hercegovinu željeli
vidjeti u budućnosti ?
3. Šta vi lično, ovog momenta možete
ponuditi današnjoj BiH?
Ibrahim Ademović
1.Australijski
Parlament je
usvojio jednu od
najjačih rezolucija
dosad. Samu tu
činjenicu nasa
Bosanska zajednica
u Australiji mora
maksimalno
iskoristiti i kroz
zajednički rad svih
nas pokušati potpuno rasvijetliti dešavanja,
ne samo u Srebrenici nego u čitavoj Bosni i
Hercegovini. Veliku bi stvar učinili kad bi
bar malo doprinjeli da to bude zadnji
genocid, ne samo u Evropi nego i čitavom
svijetu.
2.Bosnu i Hercegovinu bih želio vidjeti
multietničku, sa jednim predsjednikom,
Samed Šišić
jednom vladom.... Kao.državu koja misli na
svoje građane i u kojoj će zaposlenost biti
na najvišem nivou sa redovnim platama.
Da dijaspora pronalazi investicije u svojoj
državi, a ne oni koji žive u njoj da gledaju
kako da pobjegnu iz nje.
3.Ja lično vrlo malo, ali kada bismo se
potrudili svi mi onda bismo mogli napraviti
čudo. Mi Bosanci i Hercegovci smo najači
kad nam je najteže. Ako se ujedinimo i
radimo zajedno, tada puno možemo
pomoći i moralno, a i materijalno.
Ovom prilikom bih se zahvalio u ime
Australsko Bosanskog Udruzenja Podrinja,
F.C. Bossy i u svoje ime, našem
Ambasadoru, gospodinu Damiru Arnautu
na jednom izuzetno dobro odrađenom
poslu. Hvala svim dobrim ljudima, koji su
na bilo koji način doprinjeli da se
Rezolucija usvoji.
događaji ne bi vise nikada ponovili važno
je potsjećati mlađe generacije na njih.
1.Usvajnje
rezolucije je bitno ,
jer to znači da su
čak i ljudi u
Australiji priznali da
je u Srebrenici
izvršen genocid nad
bošnjačkim
narodom istočne
Bosne, a neki ga u
Bosni još negiraju.
Da se takvi
Z V O N O
2.U budućnosti bih želio vidjeti BiH, kao
normalnu državu, gdje bi svi ljudi bili
podjednako sretni i ravnopravni.
3.Direktno možda ne mogu ponuditi
mnogo, ali indirektno nadam se da
pomažem očuvanju bosanske kulture i
jezika, samim tim što sam član odbora
Bosanske etničke škole
B R
3
S T R A N A
Dr. Hariz
Halilovic,
profesor na
Monash
univerzitetu.)
Dr Hariz
Halilovich,
Senior
Lecturer, Monash University, Melbourne.
1.To je prije svega važan moralan čin
Parlamenta Australije, kojim se na najjasniji
način zločin počinjen u Srebrenici naziva
svojim pravim imenom; dakle najvećim
zločinom protiv čovječnosti, zločinom koji je
za cilj imao uništenje dijela jednoga naroda.
Rezolucija je takođe važna jer se u njoj
jasno navode i počinitelji i žrtve zločina.
Mirdžada Karahasan
1. Važno je da svi oni
koji žive u ovoj zemlji i
izvan nje znaju da se u
Srebrenici dogodio
genocid u srcu Evrope
u 20. vijeku i da se zna
ko je bio agresor, a ko
Adem Kolar
student Historije
Univerzity Of
Sydney
1.Najvažnije od
svega je da se ono
što se desilo u
Srebrenici u julu
1995, priznalo
kao genocid nad
Bosnjačkim
narodom i da bude
tako
dokumentovano u svim historijskim
knjigama, pa da buduće generacije imaju
pravu sliku o dogođajima u Srebrenici.
Najmanje šta mi danas možemo uraditi je
da priznamo šta se desilo, da ne
zaboravimo te događaje, i da se tako
nikada ne ponovi nikome 'nova Srebrenica'
u budućnosti. Uzmajući u obzir da još
uvijek postoje osobe, organizacije i vlade
koji negiraju genocid u Srebrenici, ovakve
Z V O N O
2 3
Završnom tačkom Rezolucije, Parlament
Australije poziva javnost da se svakoga 11.
jula prisjete žrtava srebreničkog genocida,
što je na neki način i odavanje priznanja
preživjelima da nisu zaboravljeni u ovoj
zemlji koja je postala njihov novi dom.
2.Ujedinjenu zemlju svih njenih žitelja, a
zasnovanoj na pravdi i potpunoj
ravnopravnosti.
3. Teško pitanje. Mislim da smo svi mi
ambasadori svoje prve domovine i da sve
dobro što radimo ovdje u Australiji ili bilo
gdje u svijetu, na neki način, je i dobro za
BiH.
žrtva. Genocid u Srebrenici se ne smije
zaboraviti i takvo zlo se više nikada i
nikome ne bi smjelo dogoditi.
2. Demokratsku i multikulturalnu
3. Ne mogu puno, ali bih učinila sve što
mogu da živjeti tamo bude lješe i lakše. Dio
mene će uvijek biti tamo.
rezolucije stavljaju punu tačku na bilo
kakvu manipulaciju u vezi događanja u
Srebrenici.
2. U budućnosti, ja bih volio vidjeti Bosnu i
Hercegovinu u kojoj su ratni zločini
proglašeni takvima od strane svih partija i
svih naroda. Ukidanje genocidne tvorevine
Republike Srpske. BiH u kojoj svi narodi
rade u cilju stvaranja ekonomski jače,
politički stabiljnije i ujedinjene BiH, a ne na
nacionalnim interesima pojedinih naroda.
3.Iako živimo izvan Bosne i Hercegovine,
ima dosta stvari koje mi možemo uraditi za
BiH. U ovom trenutku ja, kao student
historije, imam želju da postanem predavač
historije na univerzitetu i da radim na
djelima historije Bosne. Ja mislim i nadam
se da će ovo biti vrijedan doprinos za BiH u
razvijanju svijesti i osiguranju da historija
BiH nije iskrivljena ni zaboravljena.
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
2 4
Ibro Suhopljac
Pjesnik
1.Ovom
Rezolucijom se
potvrđuje da je
Australijski
Parlament
potvrdio odluku
Međunarodnog
suda u Hagu, da se 1995.godine dogodio
genocid nad bošnjačkim stanovništvom
Srebrenice i moralno ga osudio. Jedna
bitna refleksija ove Rezolucije je, što ona
naglašava pravo bosanskim patriotama da
se bore za demokratsku i suverenu BiH.
Naravno, ona je, pored ostalog, teško
ostvarljiva bez donošenja jedne takve iste
Rezolucije u BiH! Zamislite apsurda! Svijet
priznaje i osuđuje genocid nad Bošnjacima,
a Srbi, koji su ga počinili ignorišu?!
Međutim, taj isti Svijet je svojevremeno
oduzeo pravo Bosni (čitaj Bošnjacima) da
se brani , donoseći famozni embargo na
uvoz oružja, a potom, kada je Armija BiH
počela oslobađati svoju zemlju, organizirao
Dejtonski ugovor, kojim je zaustavio
Bosansku armiju u oslobađanju, i nagradio
agresore (Srbe) sa 49% BH terotorije?!
Dakle, Svijet se urušio u vlastitom
nemoralu na primjeru BiH, napravivši
Dejton kao „mašinu koja nikada neće
proraditi“. Zato naša domovina prolazi kroz
teško vrijeme, možda ništa lakše od onog
ratnog, gdje se boj bije političkim
sredstvima. Izražavam veliko zadovoljstvo i
respekt, što ova lijepa demokratska zemlja
u kojoj živimo, nije imala implikacija u
nečasnoj raboti oko BiH, što je jedan od
razloga, da je cijenimo i više!
2.Moja vizija BiH nije, ja vjerujem, različita
od vizije prosječnog Bošnjaka. Ja bih želio
doživjeti parlamentarnu, demokratsku,
slobodnu i suverenu Republiku BiH, državu
građana i svih njenih naroda.
Z V O N O
3.Današnja BiH je, na žalost, bošnjačko
teško moranje. Podijeljena na entitete, od
kojih RS često nastupa sa atributima
države, unoseći razdor u ionako podjeljeno
bosansko tkivo, a Federacija slabo
funkcionira zbog separatističkih težnji
jednog djela bosanskih hrvatskih političara,
kao i zbog nesposobnosti vodećih
bošnjačkih političara da iznesu bosanske
patriotske projekte do kraja (namjerno ne
koristim težu riječ), ona nije država za koju
sam se borio! Dakle, ja ovakvoj BiH mogu
samo ponuditi svoju borbu slovom do
konačnog ustrojenja u R BiH, a ona se,
prije svega, ogleda u mojim publikacijama
koje pospješuju stvaranje i jačanje
nacionalne svijesti. Jer, BiH ne može
opstati bez Bošnjaka sa snažno razvijenom
nacionalnom svijesti! Nas je „uljuljkanost“
koštala skoro države! Ogroman broj mojih
političkih poruka, komentara, pamfleta,
pjesama... koji se mogu mjeriti knjigama,
objavljen je baš sa tom namjerom. Pisano
slovo je moćan mač u dobrim rukama i
ambasador istine. A nama toga zaista
treba!
Neku novu bošnjačku nacionalnu letargiju,
historija nam ne bi nikada oprostila! Postali
bi novi Kurdi ili Romi koji nemaju svoju
državu! Mi to sebi ne smijemo dozvoliti!
Znate, mnogi Bošnjaci misle da država
treba za njih da napravi sve! „A vrijedimo
samo koliko damo“! „Borba za domovinu je
farz“! Ove vrijednote, izvučene iz naše
Svete knjige, su univerzalna ljepota
potvrđena i kroz poruku američkog
predsjednika Džona Ficdžeralda Kenedija
(John Fitzgerald Kenedy) koji je rekao,
parafraziram: „Ne pitaj se šta je domovina
dala tebi, pitaj se šta si ti dao za
domovinu“! Prelijepa poruka, zar ne? Bila bi
velika bošnjačka/bosanska sreća ako bi,
svako od nas, uspio individualno pronaći
svoj osobni ekvilibrijum, u njezinoj ljepoti i
važnosti!
Abid Mujala
1.Sud u Hagu je donio presudu da je u
Srebrenici počinjen genocid nad
Bošnjacima. Zbog toga je vrlo vazno da je
B R
3
S T R A N A
2 5
Australija, kao Amerika i Evropska Unija,
donijela Rezoluciju, kako bi se ovaj dan
pamtio i obiljažavao i na taj način spriječio
novi genocid. Usvajanje Rezolucije je
najmanje što mozemo učiniti da odamo
počast žrtvama genocida u Srebrenici, kao
i svim drugim žrtvama agresije i genocida u
Bosni i Hercegovini.
2.Jedinstvenu, prosperitetnu i slobodnu za
sve narode, koji žive u njoj.
Adis Fejzić Skluptor
2.Sretniju, pametniju, pošteniju … Bosnu u
kojoj ima mjesta za sve; u kojoj
ekskluzivitet “tri naroda/stada” nece biti alfa
i omega. U dosadašnjim ”trostrukim”
uslovima puni prosperitet omogućen je
uglavnom najgorima iz svakog stada.
3.Pored moralne podrške, lično mislim da
pomažem svojoj državi i time što sam
državljanin BiH, iako sam rođen u Australiji.
Mislim da mi mladi Bošnjaci možemo
pomoći svojoj dražavi svojim znanjem,
1.Usvajanje rezolucije o Srebrenici u bilo
Ban Kulin Adis Fejzić
kojoj državi/parlamentu je značajan čin
3.Na žalost, čini mi se da trenutno Bosni ne
kojim se definise odnos prema žrtvama
srebreničkog (bosanskog) genocida i kojim mogu ponuditi ništa više od onoga što već
se ocrtava moralno-pravni karakter (u ovom radim kao skulptor.
slučaju) australske drzave.
U samoj Bosni iz (ne)poznatih razloga
rezolucije nema. Istovremeno imamo
države/slučajeve u kojima se šibicarskom
"dovitljivošću" genocid pokušava prikriti
okvirnom i relativizirajućom oznakom zločin. Svaki genocid jeste zločin –
najstrašniji, ali svaki zločin nije
genocid. Međunarodni sudska presuda za
zločin u Srebrenici glasi – genocid.
Bilo koje određenje prema događanjima u
Srebrenici u julu 1995. dodatno profilira
identitet onoga ko to određenje "potpisuje"
– naglašava njegov ljudski ili neljudski
karakter.
Australija se svrstala u grupu država koje
su usvojile rezoluciju o genocidu u
Srebrenici ali se i izdvojila jer je australska
rezolucija najopširnija i najpreciznija od svih
do sada usvojenih.
Morpheus Adis Fejzić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
2 6
Intervju sa haf. Sulejman Bugari II dio
Š.Z. Znamo da je
džihad borba i
obaveza za sve nas
islamske
vjeroispovjesti.
Poslije završavatka
teološkog fakulteta
vi se posvjećujete
borbi protiv
ovisnosti o droga, je
li to vaš džihad?
H.B.Jako je važno da
znamo da se veoma
pogrešno interpretira
riječ džihad i svijetu.
Š.Z. Upravo zbog
toga vas to pitam.
ko je bolesniji od njega - e to je džihad.
Sam korijen te riječi znači maksimalno
zalaganje, da ostvariš pozitivne vrijednosti
za sebe i za zajednicu. Maksimalno
zalaganje, vjernikov je kompletan život.
Džihad, dakle zalaganje da on usavrši
sebe, da on dođe do tog da upozna sebe,
da oslobodi sebe od svega onoga što
remeti njega i okruženje. To je džihad. Zato
se tretira najveća borba u islamu, odnosno
najveći džihad je upravo ovaj da čovjek
savlada sebe, da ovlada sobom jer ako ne
vlada sobom ne može on da vlada ljudima,
kako da im bude uzor u ponašanju? Božiji
posalanik je reko da je najljući neprijatelj
među tvojim prsima, aludirajući na strast,
na ego. Džihad taj najveći je usmjeren
kako da se boriš protiv ega svog, jer je ego
glavni uzrok za sve poremećaje u svijetu,
fizičke i psihičke. E onaj ko ovlada svojim
egom on je pravi mudžahid i to u pravom
smislu riječi. Dakle mudžahid znači onaj
koji jednostavno uspije da ovlada sobom.
To je ta borba, kad on ovlada sobom tek
onda on shvaća borbu u pravom smislu
riječi, za njega je kad je najumorniji, a vidi
da je nekom potrebno da pomogne, on ide
da pomogne, kad je bolestan on je
spreman da sabere snage da obiđe nekog
Z V O N O
Š.Z. Jeste li vi svoj džihad, tu svoju
borbu protiv ovisnosti o drogama
svjesno odabrali ili je taj izbor došao
spontano?
H.B. Hvala vam najviše na ovom pitanju,
spontano je ovo došlo, a spontano znači sa
vezom, jer spona znači veza. Sve je sa
nekom vezom. Znaš ono nekada mi
spontano mislimo da je slučajno – jok,
nema slučajnosti. Znači sve ide, sve teče,
sve je u toku, samo što mi nešto vidima a
nešto ne vidimo, nešto očekujemo a nešto
ne očekivano nam dođe ali inače teče sve
tako da nema slučajnosti.
Dok sam radio kao imam, desilo se da
sam se našao u društvu sa ljudima koji su
zagrizli u taj problem, među njima je bio i
Hamza Ražnjatović, koji je inače primio
islam u Sarajevu. Hamza je bio u tom
problemu i on je obišao centar koji je već
postajao i koji je tek počeo da se formira u
Tuzli. Usput je sreo nekoliko momaka koji
su izašli iz tog centra, nisu mogli da ostanu
tu, valjda nisu imali dobar odnos. Šta li je
bilo ja ne znam, možda organizacija nije
bila dobra. Hamza je prihvatio te momke da
B R
3
S T R A N A
im on riješi problem. On je inače dolazio
kod mene tamo gdje sam radio kao imam.
On mi je ispričao probleme tih momaka i
onda me je zamolio možemo li ikako da im
pomognemo, da im nađemo neku sobu da
budu tu a on će biti sa njima da se bore
kako da se oslobode droge. I onda kad
sam ja vidio te momke kad mi je on počeo
pričati koje su to bolesti koje su to patnje
koje su to tegobe.
To je bio moj prvi susret sa njima, s tim
momcima, onda sam ja vidio u čemu je
naša omladina.
Omladina je srž,
glavni nosilac
kulture i
tradicije svake
zajednice u
svijetu, svake
države, a mi
najmanje pažnje
posvjećujemo
njima. Toliko
smo zaokupljeni
materijalizmom
da jednostavno
zaboravljamo
na one na koje trebamo prenijeti
blagodati koji koristimo. Međutim toliko je
materijalizam zahvatio srca ljudi danas, da
oni nemaju vremena da osnovne potrebe
da završavaju, nemaju vremena da
razgovaraju sa svojom djecom a kamoli da
im pruže ljubav i pažnju, razgovor itd.
Dakle oni su u potrazi za materijalizmom,
izgubili su porodicu, izgubili su djecu. Onda
sam ja tu vidio da je to najteži problem za
mene za svaku zajednicu. Gotovo, šta ti
očekuješ kome ćes prenijeti, kojoj ćeš
generaciji prenijeti blagodati koje ti
zagovaraš i koje prezentiraš, tako da je
to je bio uzrok da polahko počnemo da
radimo sa njima. Hamza je tu dao najveći
trud, četiri i po mjeseca je sa njima spavo u
jednoj maloj sobi. Petnaest njih je bilo,
znao je da ih svojoj kući odvede da se
okupaju i da se vrate nazad. I onda smo
polahko u toj želji da njima pomognemo
odlučili da se otvori centar. Otvorio se
centar, pomogli nam mnogi ljudi da ih Allah
Z V O N O
2 7
nagradi, i sa ovih krajeva evo i mesihat ovaj
ovdje je odlučio da nam pomogne.Taj
centar hvala gospodaru je zaživio i
polahko, malo pomalo krenuo je da radi uz
pomoć dobrih ljudi koji žele da pomognu a
pogotovo onih roditelja koji su se suočili s
tim problemom. Oni znaju šta je taj problem
a većina ne znaju zato što ih ne interesuje
šta je, a kad dođe problem u njihovu kuću
tek onda oni vide taj problem problemom
pa onda dignu cijeli svijet da bi ga rješili ali
gotovo već si izgubili djete. Ali džaba tad,
ne ide ali opet ostaje ta pomoć.
Taj problem ja
sam uvidio da
sav džihad, kad
ste već upotrebili
tu riječ, sav trud
da se posvjećuje
njima. I hvala
gospodaru,
gospodar je dao
rezultate od
toliko momaka
koji su prošli taj
centar, preko 40
i nekoliko od njih
su izašli iz tog centra oformili su udruženje
koje se zove “Neovisnost”. Oni se brinu
sada da rehabilituju momke koji izađu iz
centra da im nađu posao da ih uključe u
njihove projekte koji su vezani za srednje
škole. Oni po školama govore o toj
opasnosti o drogi koja uništava zajednicu i
našu djecu. I zato sam se ja najviše
zalagao na tom putu. Jednostavno ja sam
odabrao taj put kad sam vidio koji je to
problem a i vidio sam da mogu tu da
djelujem, da je razgovor taj koji utiče na to
da čovjek jednostavno dođe sebi, jer droga
odvede čovjeka i od njega samog - ne
samo od roditelja, žene djece okruženja
odvede ga i od njega samog tako da on
bude izgubljen, zaleđenog osjećaja za
životom, nema osjećaj za brak nema
osjećaj za roditeljima to je to jadno
stanje, hvala gospodaru što imaju centri
koji se bore bez obzira koje vjere važno je
da se omladina oslobađa od te bolesti.
Svak treba da založi maksimalan trud
džihad, da založi svoj džihad na tom polju
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
2 8
da pomogne toj omladini da izađe iz tog
problema. Jer doista to je problem koji
zahvaća svakog čovjeka.
Š.Z. Neki dan ste rekli da se u liječenju
ovisnika od druge smatra velikom
uspjehom ako se od deset ovisnika
uspije izliječiti jedan.
Vaša borba, vaš džihad u borbi protiv
ovisnosti od droge je težak i uspjeh je
neizvjestan. Šta mislite da li vi sebe kroz
vaš džihad čuvate od iskušenja
uspjeha?
neće drogirati ako... ?
Obično se kod ljudi javlja oholost, kad
im se u životu niže uspjeh za uspjehom,
bez nekih većih neuspjeha. Neki postaju
arogantni i oholi. Mislite li da je ponekad
dobro u životu imati i neuspjehe, da
zagrizemo u neki tvrdi orah i da nismo
sigurni hoćemo li ili nećemo uspjeti ali
da to i dalje radimo, da se borimo za to a
na kraju krajeva božije je davanje šta će
biti od toga.
H.B Naše je da se mi založimo potpuno u
bilo kojem projektu pogotovo o onom što
znamo što nam je lakše što razumijemo a
rezultat je kod gospodara.
Mi ne smijemo da kažemo: “ja sam
ubijeđen da ću ja to uspjeti!” Ne, ne nemoj
biti ubjeđen.
Budi ubjeđen da ćeš uspjeti sa njim,
gospodarom, a koliko će ti on dozovolit
dokle ćeš ti doći - to je njegovo. E zato ne
smije čovjek da se umišljava sa dobrim
djelom. Onda kad dobije uspjeh on zna od
koga je to nije njegovo, negova je samo
želja koju mu je gospodar dao i on kaže
hvala ti gospodaru što si mi dao da uspijem
u ovome i eto.
H.B. Vjerujte za mene, i smatram i za one
sa kojima imam kontakt, pogotova sa
momcima koji su uvjerili u to šta je ono iz
čega su oni izašli, šta je ono što je
prouzrokovalo da oni izađu iz tog belaja iz
te pošasti. Božija riječ je lijek, preventiva je
to. Božija riječ je preventiva za svaku
ovisnost, ne samo ovisnost od droge, za
svaku, a mi znamo koliko ovisnosti danas
ima.
Š.Z. Šta mislite, da li mlada osoba može
sama sebe zaštiti ako se kojim slučajem
nađe na putu narko dileru ili bilo kome
kriminalcu ili je tu potrebna šira pomoć
roditelja i zajednice?
Je li na nama svima obaveza da
zaštitimo mlade ljude od narko dilera i
na koji način?
Nama je obaveza kad želimo da kad se
suočimo sa nekim problemom prvo da
vidimo da li mi to razumijemo, znamo li mi
kakav je to problem ako ne znamo
nemojmo se upuštati da nekoga mi
oslobađamo toga problema. Mi moramo
tražiti da nas prvo ljudi upoznaju sa tim
problemom, pa kad znamo taj problem
onda ćemo znati način kako ćemo ga se
osloboditi -eto to je taj doktorski medicinski
pristup.
Š.Z. Da li po vašem mišljenju postoji
preventiva protiv droge? Postoji li neka
idelana preventiva, neki recept, neka
vakcina protiv druge koju možemo
Da znamo dakle koji je uzrok tog problema
preporučiti ljudima? Da možemo reći
da bi mogli odrediti dijagnozu kako da ga
vaša kuća je sigurna, vaša djeca neće se izliječis da se oslobodi od te pošasti.
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
2 9
Znači nije dobro samo da kažeš: “Nemoj,
đe ćeš, ja ću ovo, ja ću ono ako se ti ne
budeš kutariso toga. Ja ću se ubiti ja ću
ovo “ ... to nije metod uopšte.
Treba tražiti ljude, već je gospodar dao
ljude koji znaju za to a roditelji ne znaju.
Oni ne znaju, nisu ni učili o tome čak i
posljednji saznaju da im se djete drogira.
Zato što ne znaju, zato i ne mogu. Oni
nemaju snage za to što on uspjeva na
poseban način da laže roditelje i da im
glumi.
Međutim oni koji imaju znanje o tome,
njima ne mogu plaho glumiti. Zato sad u
centru rade momci, koji su izliječeni i sad
rade i primaju platu u tom centru. Što? Jer
oni najbolje znaju njihove osjećaje njihove
poglede, kad foliraju kad ne foliraju. E oni
njima najbolje mogu pomoći čak i oni sami
kažu: “ne može nam pomoći onaj ko nije
pao s kruške.”
2.Dalje nemoj nikada dijete svoje da
pred drugim zaružiš i
3. nemoj nikada ostaviti dijete tužno da
ga ne upitaš šta je.
Š.Z. Povrh svega pored svih ovih
savjeta ako uradimo nešto pogrešno što
nismo željeli, ali eto tako se desilo, kako
izaći iz te situacije a ne napraviti neku
veću štetu?
Š.Z. Ako se mlada osoba nađe na meti
narko dilera, koji kaže:
Treba čovjek da bude svjestan da će on
svakako griješiti, da je on svakako izložen
napadima jer gospodar ga iskušenjima
“ On ima para, ona ima para. Ja tu vidim upoznaje sa sobom. Iskušenja čovjeku
biznis, ja tu mogu biznis napraviti “ ...
dođu ko brzi expres voz do određenog cilja.
da li se ta osoba može sama odbraniti
Znači iskušenje i te kako ima smisao.
od dilera ili ili je potrebna pomoć cijele
Svaka osoba treba da razumjeva da
zajednice ili roditelja, može li ona sam
iskušenje svakako dolazi i da treba da se
sebe zaštiti od narko dilera?
priprema za to.
H.B. Ona može, može ako ima znanje o
tome ako nema znanje onda teško, ne
može da se zaštiti i ona krene tim putem,
jer svako voli pare, kao što ste maloprije
rekli je to biznis mnogima ali nažalost
kakav je to biznis na kome umiru ljudi
na kome se ubijaju djeca, zamislite to
dobijaš pare a ubija se dijete sa tim
parama koje si dobio znači gadan je to
biznis.
Kako da se priprema evo jedan primjer,
znači ja znam da gospodar ne voli da se
vežem za bilo što što je stvoreno ako se
vežem, svejedno šta je muž, žena dijete a
zaboravim pri tom na Allaha ja ću biti u
problemu iz kojeg neću znati da izađem a
ako znam da se ne smijem vezati za bilo
šta stvoreno lahko je izaći iz svakog
problema. Što, jer nisi se vezao za njega
izlaziš odmah, samo ga shvatiš odakle je
došao.
Š.Z. Vaš savjet roditeljima: tri stvari koje
nikad ne treba uraditi svom djetetu.
H.B. 1.U kakvom god poslu da se nađeš,
kad god dijete zatraži da razgovara sa
tobom nemoj ga nikad odbiti.
Z V O N O
Ako je problem došao direktno od
gospodara, znači drago ti je, hvala ti
gospodaru, jer ti znaš šta kod mene treba
popraviti i onda ćeš ti tačno osjetiti šta je.
Ako je iskušenje preko ljudi Allah želi da
ljudi nauče kroz tebe, pređi him preko
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
3 0
preko njihove slabosti i ti odmah izalaziš iz
problema,nije to za tebe problem. Ti si sad
učitelj nesvjesni, on je nesvjesni moj i tvoj
učitelj taj preko koga ide taj problem Ovo je
malo dublje ali itekako važno. Ja gledam
svakog čovjeka koji god pogriješi prema
meni, kao nesvjesnog učitelja i ja se
njemu trebam zahvaliti.
Š.Z. Jednom ste rekli “Svaki čovjek ima
svoje prvo i drugo poluvrijeme u životu.
Svi mi, pa i ja, svakako smo igrali u
prvom poluvremenu. Ali, drugo
poluvrijeme je mnogo važnije. Igra je
zanimljivija, žustrija... Nemoj biti od onih
koji rade i zarađuju, kako bi to neko
drugi trošio! Brate i sestro, priušti sebi
ono najvažnije. A najvažnije je da
otkrijemo svoju ulogu i da je živimo!"
Šta mislite da li nam je uloga određena
ili je mi biramo, izborom zanimanja,
izborom bračnog druga, izborom
odjeće, izborom boje koje nosimo?
H.B. Odlično veoma kratak odgovor. Mi
biramo. Božiji poslanik kaže niko neće otići
u džennet (raj) a da mu gospodar prije toga
ne pokaže mjesto u vatri gdje je mogo da
uđe da je htio i niko neće ući u vatru a da
mu gospodar prije toga ne pokaže mjesto u
raju gdje je mogo da uđe da je htio. Dakle
svi će te vi ući u raj osim onog ko neće.
Dakle mi biramo. Sve to ti biraš i za to ćes
biti pitan šta biraš jer da ne biraš, ne bio
upšte bio pitan.
Š:Z. Šta predlažete mladim ljudima,
kako da biraju knjige koje će čitati,
filimove koje će gledati, muziku koju će
slušati? Ima li tu neki univerzalni kriterij
za sve jezike i kulture?
H.B.Nek čitaju božiju knjigu, pošto je teža
za razumjevat, nek čitaju komentar te
knjige a komentari su različiti i od onog ko
vjeruje i ko nevjeruje. Od onog ko vjeruje to
su svjesni komentari ovisno o njegovom
stepenu ljubavi toliko je komentar jači a oni
koji nesvjesno komentarišu stručnjaci itd i
oni isto komentarišu, zbog truda him
gospodar daje da pojašnjavaju ajete i
Z V O N O
hadise a da nisu ni svjesni. Čitaj dakle
knjigu svakog čovjeka ako će te rečenica i
misao unaprijediti da shvatiš negativnosti
kod sebe i da shvatiš ono što je potrebno u
životu.
Treba slušati onu muziku koja je podsjetnik
na vječnu muziku. Žubor vode je kažu
posebna muzika. Vjetar je posebna muzika,
cvrkut ptica je posebna muzika. Kad cura
pita momka koju muziku voliš da slušaš
molim te a on kaže tvoj glasić. Čuj ovo!
Znači kur’an je živa muzika a ovo sve što
djeca slušaju itd to je samo podsjetnik, oni
su u potrazi da za tom muzikom, da im
dođe da se probude, da dođu do istinske
muzike dakle do gospodara.
Š.Z. U vašem bajramskom interviju za
centralni zatvor citirate Etrhorta Tola da
svakom razmišljanju prethodi želja, šta
mislite da li se naše želje formiraju na
osnovu društva u kome živimo,
porodice u kojoj odrastamo, genetike,
obrazovanosti, starosnog doba, da li mi
naslijeđujemo naše želje?
H.B. Imaju želje koje su vezane za tijelo - to
su tijelesne želje, a imaju želje koju su
duhovne odnosno psihičke. Dakle u ovim
psihičkim željama ubacuje se šejtan a u
ovim tjelesnim željama to tijelo tvoje traži
dakle inercija tijela. Navika se nasljeđuje.
Znači ti si naviko to i to da jedeš i tvoje
dijete će isto tako. Mi trebamo omogućiti
da se ono oslobodi naših navika. Ima
pogrešnih navika i kad se one
instaliraju, onda čovjek pomisli da je to
genetički. Kakva genetika, nego samo
navika se ubrizgala u čovjeka i to je to.
Š.Z. Živite u sarajevskoj mahali, često
putujete po BiH a i po svijetu. Čest ste
gost bošnjačke dijaspore. Da li
primjećujete razlike izmedu bošnjačke
zajednice u BiH i bošnjačkih zajednici u
dijaspori?
H.B:Ovdje su one nekako malo više
organizovaniji nego u Bosni, zato što vide
da je okruženje organizovano ali i pored
toga nisu dovoljno organizovani ali
B R
3
S T R A N A
zapamtite više su organizovani nego u
Bosni.Tamo se nekako više ulijenimo itd.
Ovdje bar kroz posao naučimo neku vrstu
odgovornosti.
Da li primjećujete razlike između
bošnjačkih zajednice u Australiji,
Americi i Evropi?
Ono što sam primjetio ovdje je nekako ta
velika otvorenost, totalna otvorenost.
Dakle sloboda - odaberi šta hoćeš. U
Evropi je malo teže oni su tvrđi malo tvrđi i
u Americi je otvorenije. Primjetio sam da je
nekako skroz otvorena mogućnost, izaberi
3 1
šta hoćeš. Znači cijeni se stručnost, cijeni
se sposobnost. Ne gledaju na razlike puno,
za razliku od Evrope oni gledaju na razlike i
te kako. Oni imaju neku averziju prema
drugima itd.
Š.Z. Onako da možete da stavite u kofer
ono sto se ne može u kofer staviti, šta bi
nam donijeli iz Bosne a sta bi ste
ponijeli sa sobom iz Sidneja u Bosnu?
H.B:Neka svako ponese sebe iz Sarajeva a
odavde nek ponese preciznost i
odgovornost.
Elma Husić
O sevdalinci
Sevdalinka, ta gradska pjesma kako su je
nazivali, kao što to samo ona zna i može,
iskusno probija i ostavlja trag poput pečata
u dušu slusatelja, neprimjetno
preobražavajući i utapajući sve oko sebe u
koloritu talasa osjećajnih naboja, punih
mladosti i života, ispunjenih mehkoćom u
izrazu ljubavi koju prenosi i iskazuje. A,
onda - zasjeni iznenadnom snagom udarca
nemilosrdne sudbine i vodi opijena rukom
magije najbližega u zanosu slušanja,
začinjena prozirnom omamom u ozračju
svoje nevine čistote, ispunjene sjetom i
merakom.
"Sevdalinka je bosanska, gradska
ljubavna pjesma, pri čemu riječ
"bosanska" geografski određuje
autohotonost sevdalinke, riječ
"gradska" urbanost, a riječ "ljubavna"
sadržajnu tematiku."
(Omer Pobrić)
Takve pjesme su rijetke i dragocjene.
To nije slučajno, a nije niti namjerno, već
jednostavno genetski generisana,
istančanom pažljivošću od povoja istinski
razvijana - u stoljećima posebnog načina
življenja, prostorno određenog, ne sasvim
slučajno tu, baš u planinama nakićenoj i
rijekama nagizdanoj Bosni i Hercegovini!
To je sudbina. Da je to tako, nije potrebno
Z V O N O
daleko ići i voditi duge polemike, već samo
pogledati preko ramena, naslove pjesama
najpoznatijih bosanskih narodnih sevdalinki
za koje najveći interes pokazaše ne samo
domaći, već i strani ljubitelji ove posebne
pjesme, darujući joj tako nekoliko trenutaka
svog osjećajnog i nadasve cjenjenog
života, čineći tako nju i sebe besmrtnom i
vječnom.
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
3 2
Sevdalinka nije, kako se zna reći, ´za
svakodnevnu upotrebu´. Svako će vam
reći, da je kao takva, teška za slušanje.
Teško pada, posebno na dušu i kao takva,
nepripremljenom slušatelju može biti
posebno bolna, pa je tada nije preporučljivo
slušati.
A, kada pitaju bosansko dijete, šta je to
sevdalinka, ono na to odgovara:
"Ama, to je ono, kad babo pjeva, a plače!"
To je jedno od najorginalnijih i najbolje
prihvaćenih objašnjenja u Bosni i šire, na
pitanje - šta je sevdalinka, ali istovremeno, i
koju moć ona ima! Sevdalinka je odraz
Bosne i Hercegovine.
Koliko je važan ambijent, ili mjesto
izvodjenja sevdalinke
Ambijent i izbor ambijenta je za sevdalinku
od velike važnosti. Mislimo da se jedino za
ovu vrstu muzike ne moraju praviti
posebne, velike dvorane i ´skâle´ u kojima
vladaju komplikovani zakoni akustike, kao
što je to slučaj sa dvoranama namjenjenim
za izvođenje opernih arija i opereta širom
svijeta, posvećenih u čast opere, boljoj
akustičnosti, zvuku, izrazu i ljepote svakog
tona, te skladu, melodičnosti, visine i jačine
glasa njenog izvodjača.
Sevdalinki bi laskavo godila dvorana,
posvećena isključivo i u čast samo njoj, ali
ona je, u to sam duboko uvjerena
nepotrebna, jer je u genezi svoje skromne
malenkosti našla, razvila i navikla na druga,
manje upadljiva modena mjesta i nije u
tome mnogo zahtijevna, to dobro znaju
njeni izvođači, dajući i tako svoj
prepoznatljivi pečat u amanet budućim
pokoljenjima i generacijama. Ona traži
širinu samo u svom zamahu.
Sevdalinka naravno, treba da bude
ukomponovana prostorno tj. u ambijentu,
ali treba da bude još pažljivije, ako ne i
najvažnije, vremenski izabrana!
Za sevdalinku je od posebno velikog
značaja, da se izabere i upražnjava u pravo
Z V O N O
vrijeme.
Kada je pravi trenutak?
Baš kao što neko cvijeće neće da odaje
mirisa ili neće da se razvija, bilo da je na
suncu ili da je u sjeni. Neće da raste, ako je
zalijevate i dajete joj više vode, ili opet,
neće da raste ni onda, kada je sušno
vrijeme. Tako i za sevdalinku, trebaju i
moraju biti zadovoljeni neki, samo njoj
znani zakoni i kriteriji, a na vama je da
otkrijete i razvijete taj istančani osjećaj
ciklučnosti vašeg ličnog ´periodnog
sistema´, i vremena upražnjavanja sevdaha
i sevdalinke. Potpuno je sigurno da ćete
uspjeti u tome!
Sevdalinka se sluša sa žudnjom, pjeva
rijetko nasamo, češće ili u pravilu - u
društvu! Najčešće je to u večernjim satima
kada počinje prelazno vrijeme opuštanja
poslije svih tjelesnih stresova i napora
učmale monotonije radnog dana. Onda se
približava vrijeme akšamluka, vrijeme
sevdalinke. Sevdaha. Vrijeme, kada noć
smjenjuje dan. Kada noć požuruje mjesec,
da težinom svoga tijela žurno odgura dan i
umorno sunce natjera da zađe iza prvih
obronaka. Da onda mjesec svježinom
svoga hladnog svjetla napoji umorne duše,
oživi uvehlo bilje sasušeno dnevnom
žegom, da svojim zanosnim mirisima, uz
razigranu pjesmu na tisuće cvrčaka, ispune
i nestrpljivo razgale suha pluća prvog
akšama. Da se tako rastjera jednoličnost
dnevne more, sparine, žege i vrućine,
jesenje magle, zimske hladnoće i sivila
monotonije. Uvijek je isto. Najavljujući svoj
dolazak, akšam izaziva nevidljivu radost,
razdražljivo nestrpljenje, koje svi, sa skoro
dječijim iščekivanjem predstojećeg
zajedničkog sijela i druženja nestrpljivo
iščekuju.
Akšam počne polahko da pada, sa prvim
sjenama i kada se u daljini začuje ezan i
poznati glas mujezina. Sve više tamne
sjene počnu da nadvladavaju, dok sigurnim
tempom u potpunosti ne savladaju carstvo
svjetla. Vrijeme sjena tek dolazi. Polahko,
ali sigurno. Samo pokoja prilika na obali
B R
3
S T R A N A
rijeke, mora, u parku, pod debelim granama
bagrema, u sjeni šimšira, mirisa badema,
zagrljaju stabla kestena ili oraha iz
djetinjstva, vinove loze, jasmina ili drugog
omiljenog drveta zuri u tamu nestrpljivo
očekujući prve tragove poznatog zvuka, pa
da akšamluk počne sa željom, da mu kraja
nema. Sve ste možda već doživjeli. Zato,
sve i izgleda tako nestvarno. Lavež psa
čuvara. Poznato lupanje cipela tvrdih
potpetica pri žurnom hodu, koje vlasnika
nose možda na prvi zakazani sastanak,
tajnoj ljubavi, novoj sevdalinci i novoj temi u
kojoj se jednom volješe dvoje mladih uz
odzvanjajujuću klepu nanula cijelom đadom
klizave i uglađene kaldrme, rastjerujući
duhove tame iz nekad davnih strahova
djetinjstva uz zveket sinđira rane posjete i
klepet zatvaranja prozorskih kapaka,
postepeno nestajući i umirući konačno
negdje pri kraju ulice tamo negdje, iza
ćoška.
To je vrijeme, kad se sva osjetila i svi
osjećaji istančaju i zategnu, do nekog
neobjašnjivo određenog naboja. To je prvi
znak. Onda čovjeku zasvijetle oči čudnim
sjajem, baš kao kakav znak upozorenja,
gdje iznad glava jasno piše, kao na visećoj
ploči iznad ulaznih kapijskih vrata: "Stop,
pazi, grizem, ne diraj!" Akšamluk može da
počne! Harmoniko moja, Šerbo, Omere,
Šukro, gdje ste? Sevdalinko moja i moj crni
akšam-mrače...
Skoro svaka sevdalinka svojom
senzibilnošću i jačinom izraza tjera
slušatelju kožu na onu ´tihu jezu´, poznatu
samo sevdalijama, ali pronađe put i do onih
najokorjelijih i najčvrstijih, a često natjera
da se prolije i koja suza.
Koliko je suza samo poteklo zbog nje?
Samo o tome se može napisati cijela
knjiga!
Šta je suza poteklo, ne samom pjesmom
kao takvom, već onom nevidljivom niti
kojom ona prenosi poruku, doživljaj,
osjećaj, stanje…
3 3
razočaranih, ostavljenih, ucvjeljenih,
onih koji su u domovini, u tuđini, u nekom
od ukradenih trenutaka samoće, kao i
onima koji su u trenucima drugovanja,
sreće, ali i tuge.
Mnoge sevdalinke ne iskazuju samo ljubav,
one često uz ljubav, u pozadini, kako to i
biva u životu, iskazuju i drugu stranu,
suprotnu od ljubavi.
Sevdalinka tematski obrađuje ljubav.
Ljubav se često iskazuje u pjesmama i
prema omiljenim mjestima, gradovima,
rijekama, trenucima. Objektu ljubavi, a on
ne mora biti usmjeren i isključivo, jedino i
samo voljenoj osobi.
Sevdalinka tematski obrađuje ljubav, ali i
zlu kob i nesreću kao nazaobilaznu
propratnu pojavu nesrećnih ljubavi koja kao
neizbježni produkt ´druge strane medalje´ u
stvarnosti, nije zaobišla mnoge drage
članove, nekada nadaleko poznatih i manje
poznatih i sve malobrojnih familija. Često
familija kojih više nema.
Njih nema, ali - pjesma je ostala! Njih
pjesma, kao čarolijom, oživi i prikaže u
vremenu i prostoru. I, tako sevdalinka
svojom neuništivom mudrošću nahrani i
održi sebe i prisutne na životu, svojim
pomenom o patnji poznatih ljubavi iz prošlih
vremena, hraneći sve temom koja je
nepresušna, definitivno vječna, a koju
samo sevdah i pjesma sevdalinka može
održati na životu.
Sevdah je tipičan Bosancima-sevdalijama i
meraklijama koji neizmjerno vole taj,
posebno bosanski izražajni, moglo bi se
slobodno reći - ljubavni melos, gajeći,
njegujući i upražnjavajući ga, uzdižući ga u
svakoj prilici, na svakom mjestu i na
svakom kontinentu. Sevdah odaje Bosanca
i Hercegovca, ne samo po mjestu
geografske pripadnosti. ............
Nastavit će se..... Pripremila: Maida KulićVugdalić
Šta je samo suza poteklo kod zaljubljenih,
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
3 4
O Bosanskoj školi Viktorije piše
Sead Omerović
Početkom devedestih
godina prošlog vijeka, zbog
agresije na Bosnu i Hercegovinu došlo je do porasta
useljenika bosanskohercegovačkog porijekla u
Australiji. U južnom dijelu Melbourna, inicijativa za formiranje škole na bosanskom
jeziku je 1994. konačno urodila plodom.
Škola je formirana pod okriljem VSL
(Victorian School of Languages,
www.vsl.vic.edu.au) koja je državna škola,
ali u kojoj se za razliku od drugih škola
nastava održava subotom.
Tako da je bosanski jezik od 1995. godine,
priznat u Viktoriji do 10. razreda.Škola je
radila na tri lokacije (St Albans, Fountain
Gate, Gipsland). Nažalost, poslije početnog
elana, postepeno se smanjivao broj učenika i došlo je ukidanja pojedinih razreda,
odnosno zatvaranja škola u St Albansu i
Gipslandu.
Slična priča se ponavila u 2005. godini u
zapadnom dijelu Melbourna u St Albansu,
gdje poslije kratkog prekida, škola ponovo
počinje sa radom, također sa 6 razreda.
U Geelongu škola je počela sa radom
2002. godine, a u 2006. se povećava broj
učenika i po prvi put se formiraju dva razreda. Prije dvije godine, osniva se jos jedan
razred na novoj lokaciji u zapadnom dijelu
grada, u Galvin Parku.
Ove godine u Viktoriji nastava na bosanskom jeziku se održava na četiri lokacije, u
11 mješovitih odljeljenja, sa preko 180 učenika.
Ipak, presudni događaj za opstanak škole
je predstavljalo priznanje bosanskog jezika
kao izbornog predmeta u 11 i 12. razredu,
čime je simbolično zatvoren krug. Nakon
dugogodišnjih pokušaja bosanski jezik je
priznat kao VCE predmet (Victorian Certificate of Education) sredinom 2004. i u 2005.
Veliki preokret prestavljalo je premgodini učenici su po prvi put imali priliku da
ješatanje škole iz Fountain Gate (gdje su
izaberu bosanski jezik (dosadašnji ispiti i
krajem 2003. godine bila samo 4 učenika) u program rada "Study design" nalaze se na
Dandenong North gdje se početkom 2004. stranici http://www.vcaa.vic.edu.au/vce/
godine formira 6. razreda sa preko 100
studies/lote/bosnian/bosnianindex.html ).
učenika.
Potrebno je istaći da je veliki uspjeh to što
je bosanski jezik priznat kao izborni
predmet u srednjim školama na
nivou cijele Australije, osim Queenslanda, jer oni imaju nesto drugaciji
školski sistem.
Ovom prilikom želio bih istaći
najmnje tri razloga za zadovoljstvo:
1. Mogućnost da kroz školske institucije učenici uče o BiH, njenoj
bogatoj tradiciji i kulturi i tako očuvaju veze sa zemljom porijekla.
Obavezne teme u 12. razredu
uključuju istaknute historijske ličnosti i događaje, bosanskoZ V O N O
B R
3
S T R A N A
3 5
hercegovački film,
festivale, turističke
atrakcije BiH, sport,
itd.
2. Bosanski jezik je
ravnopravan izborni
predmet u 11. i 12.
razredu. Uspijeh iz
bosanskog jezika se
računa u ukupan zbir
bodova. Poznato je
da vlada stimuliše
učenje stranih jezika
tako da svim učenicima koji polože strani
jezik u 12 razredu dodjeljuje dodatne
bodove koji su važni za upis na fakultet.
3. Najnovija istraživanja iz oblasti učenja
potvrđuju prednosti učenika koji studiraju
više jezika, čime se direktno doprinosi razvijanju novih intelektualnih procesa i načina
razmišljanja, kao i boljem poznavanju
engleskog jezika. (pogledaj link http://
www.education.vic.gov.au/studentlearning/
teachingresources/lote/research.htm
Prvu generaciju
bosanskih
maturanata
2006.
godine
sačinjavali
su učenici iz
Viktorije (52)
i iz Južne
Australije (5
učenika). U
2007. godini broj učenika u Adelaidu se
povećao na 14, dok je u Viktoriji došlo do
znatnog opadanja, tako da je nastavu pohađalo 26 učenika u 12. razredu. U 2009.
godini bosanski jezik je položio i učenik sa
Tasmanije.
Šest godina nakon uvođenja jezika, broj
učenika iz cijele Australije koji rade bosanski kao izborni predmet, u 12 razredu varira
izmedju 20-30. Svi znamo da ima puno više
potencijalnih kandidata, ali..... Ohrabrujuće
vijesti dolaze iz Sidneja (New South Wales)
Z V O N O
o priznanju bosanskog jezika u program
državnih škola od 7-10. razreda.
U Viktoriji (Melbourne i Geelong) Udruženja
nastavnika iz Bosne i Hercegovine koordinira rad sve četiri škole. Osim zajedničkih
sastanaka i izrade nastavnog plana,
Udruženje je u proteklom periodu postiglo
zavidne rezultate, od kojih bih izdvojio slijedeće:
Organizacija zajedničkih priredbi, maturskih
večeri i podjela nagrada najboljim
učenicima.
Prvi zajednički izlet
učenika iz sve tri
škole koje su
geografski udaljenje i preko 100
km.
Posjete istaknutih
ličnosti (novinari,
sportisti, muzičari, pjesnici) iz BiH i Australije, od kojih treba istaći gospodina Vehida Gunica i rahmetli Omera Pobrica.
Pripremanje i izdavanje prvog udžbenika za
učenike i nastavnike od 1-3 razreda.
Učešće učenika Bosanske škole na raznim
manifestacija (npr. nedavno na Tribini o
Srebrenici)
Sead Omerović
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
3 6
Premier’s Harmony Dinner
Premijerova
harmonična
večera ( Premier’s
Harmony Dinner)
održana je u čast
multikulturalizma i
Dana harmonije
( Harmony Day)
28.03.12. u
predivnom objektu
i ambijentu na
lokaciji
Bicentennial parka
u Sidneju.
Bosanska etnička
škola se sa velikom radosču odazvala
pozivu domaćina Premijera Novog Južnog
Velsa, gospodina Barry-ja O Farrell-a ( MP)
i njenim najvećim bogatstvom. Svi gosti u
sali, kojih je bilo otprilike oko šest stotina su
bili čvrst dokaz tome, jer su svojom
osobenošću i različitim porijeklom
predstavljali Australiju u malom.
i Ministra za državljanstvo i zajednice,
gospodina Viktora Dominella. Naši
predstavnici su bili Senada Hurić, Elvis i
Maida Vugdalić.
plemenito, nego i pametno, jer se na njemu
zasniva budućnost ove zemlje, dok je
Ministar naglasio da je njegov otac bio vojni
bjegunac i zbog toga proglašen državnim
neprijateljem svoje zemlje, a on njegov sin
je danas Ministar i ponosno govori o svom
porijeklu i to je ono što Australiju čini
jedinstvenom zemljom, koja svim
emigrantima nudi drugu šansu u životu.
Večer je obilovala šarolikim sadržajem, koji
je prvenstveno slavio Australiju kao
multikulturalnu zemlju. Ovaj aspekt njenog
bitisanja je istaknut i nekoliko puta prozvan
Z V O N O
Nekoliko govornika, medju kojima ističem,
gospodina Stepana Kerkyashariana
( predsjednik CRC), gospođicu Petu Jane
Madam ( spiker na informativnom
programu SBS-a), te naravno domaćine
Premiera O Farrell i Ministra Dominella, su
podijelili sa nama svoje lične priče,
osvrnuvši se na prošle generacije, koje su
došle u ovu zemlju trazeći bolju budućnost,
bolji život, mir, šansu za obrazovanjem.
Premijer je istakao da je ulagati u
multikulturalizam ne samo humano i
B R
3
S T R A N A
Sve ove dirljive priče bile su protkane
predivnim tačkama programa, opet
multikulturalnog, od Flamengo plesa,
indijskog tradicinalnog plesa, pa do
impresivnog Bian-a Liana u izvodjenjukineske promjene lica.
Z V O N O
3 7
Premijer Novog Južnog Velsa, gospodin Barry O
Farrell sa predstavnicima Federacije škola
zajednica Novog Južnog Velsa
Ministar za državljanstvo i zajednice, NSW
gospodin Viktor Domineli sa predstavnicima
Federacije škola zajednica Novog Južnog Velsa
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
3 8
Elvis Vugdalić, Albert Vela Predsjednik
NSW Fedracije škola zajednica, Maida
Kulić Vugdalić
Ministar za državljanstvo i zajednice,
NSW gospodin Viktora Dominelli sa
Maidom Kulić Vugdalić i Senadom Hurić
Maida Kulić Vugdalić, Petu Jane
Madam ( spiker na informativnom
programu SBS-a), Senada Hurić
Predstavnicima Bosanske škole će ova
večer zasigurno ostati dugo u sjećanju, jer
je uživanja bilo na pretek, od inspirativnih
govora, odlične hrane, interesantnog
programa do predivnih razgovora i
razmjenjivanja iskustva sa domaćinima,
članovima drugih zajednica, koordinatorima i
nastavnicima iz različitih škola jezika i drugih
pojedinaca. Zasigurno, multikulturalizam je
naljepši mozaik, koji u Australiji postaje iz
godine u godinu sve veći i veći, a i
Bosanska etnička škola u sklopu naše
zajednice je dio njega i zbog toga se
trebamo ponositi.
Maida Kulić Vugdalić
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
3 9
Maida i Senada sa
predstavnicama iz
zajednica Koreje
Leba Lasika Tongan Community
Š.Z. Ms Leba Lasika, could you please
tell us basic information about your
school?
L.L Our School is the Tongan Community
Language School. Tongan and Fijian is
taught to Native speakers and anyone
interested in learning the languages,
culture and arts.It is located in the
basement of Marrickville West Public
School. Operates only during the school
terms.Classes are held on Saturdays from
9.30 a.m. to 11.30 a.m.
Š.Z. Why is important that students who
were born in Australia learn the
language of their origin?
It is important because we should give the
big windows of opportunities to our future
Australian children, for them to have
connection to their identities through
learning their languages, cultures, arts.
Our languages are some of the minority
languages but our students are very proud
to show case their natural skills through
their cultural dances, singing and art
work. Perhaps this is the strength of our
students that has to be recognised and
minority languages could be a subject to be
included in the teaching of Pacific Island
students (PIs) students in schools.
Š.Z. Could you give an example of
positive impact of your school on the
students?
L.L.One of our ex-students represented
Z V O N O
NSW in the under 12 Shotput in 2003
school.
Twin brothers represented NSW in the
Primary Premier Rugby 2005
In 2004 first Pacific Islands student to
receive the Citizen Award at Tempe Public
School.
In 2006 second Pacific Islands student to
receive the Citizen Award at Tempe Public
School.
Our school provides work place experience
for high school HSC students. They are
able to do work experience at our language
school.
One of our ex-students is a trained
language school teacher and is doing
Diploma in Early Child Care.
We are having a Charity Queen
representing our School at the Bula
Festival in May.
We have 0-5 Play Group that meet and
interact in the language during Saturday as
well. Our School is doing so much on the
ground.
Š.Z.Thank you for sharing your school
teaching experience with us.
Elma Husić
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4 0
Za svoj rad je dobila više nagrada i
priznanja. Njene pjesme i priče su
našle mjesto u čitankama, školskoj
lektiri i prevođene su na druge
jezike.
Nasiha Kapidžić-Hadžić je rođena
1931. godine u Banja Luci. Kao
profesor književnosti radila je u
Banjalučkoj gimnaziji, a kasnije je
bila urednik u Obrazovnom i
Dječijem programu RadioSarajeva, te urednica biblioteke
„Lastavica“ u izdavačkoj kući
„Veselin Masleša“.
Z V O N O
Najpoznatije knjige za djecu su:
Maskenbal u šumi, Skrivena
priča, Kad si bila mala, Od tvog
grada do mog grada, Glas
djetinjstva, Vezeni most i druge.
Pisala je i dramske igre za djecu:
San o livadici, Loncipunum
čudan grad.
Njene pjesme spadaju u najbolje
zbirke dječije poezije. Pjevaju o
suncu, mjesecu, ljudima, cvijeću,
proljeću, pticama...
Umrla je u Srajevu 1995.godine
B R
3
S T R A N A
4 1
Vezeni most
Kad jednom dođeš u grad od lišća
da budeš najdraži gost,
vidjećeš kako obale travne
na ruci drže most.
Most vezen žicom svilenom, tankom,
u sedam boja tkan;
ogledalo mu zelena rijeka ,
a ukras sunčan dan.
Vjetar ga njiše ko voda čamce,
svezane u plićaku;
rojevi svitaca nad njim se pale,
pa blista i u mraku.
A pod njim čudni okrestar ljeta,
s dva cvrčka u duetu,
oglašava se svake noći,
ljepši od svih na svijetu.
Divnim ga šumom slave vrbaci
prepuni malih snova;
niko mu nije pjevao ljepše
od bijelih bagremova.
Kad nam dođeš u grad od lišča
da budeš najdraži gost,
preći ćeš i ti korakom lakim
vezeni, vitki most.
Nasiha Kapidžić Hadžić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4 2
Evo i analiza pjesme
Kako si doživio/ doživila ovu pjesmu? ________________________________________
Gdje se stiže preko ovog mosta?
________________________________________
Kakav je to most?
________________________________________
Od čega je napravljen?
________________________________________
U čemu se ogleda, a šta ga ukrašava? ________________________________________
Čime ga slave vrbaci? ____________________________________________________
Ko mu pjeva? __________________________________________________________
Mosta je na rukama trava-nestavaran most
U sedam boja tkan-sačinjen od duge
Zašto pjesnikinja u poljednjoj strofi kaže:
Preći ćeš i ti korakom lakim
vezeni, vitki most
_____________________________________________________________________
Kako ćeš preći taj most?_________________________________________________
Grad od lišća – da vidiš ________________________________________________
Najdraži gost- takav da budeš ___________________________________________
Vjetar ga njiše ko voda čamce-to da osjetiš _________________________________
Naslikaj most onako kako si ga doživio / doživila.
Ako želite radove pošaljite na adresu škole, najbolji radovi će biti objavljeni u sljedećem
broju.
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
4 3
Moja slika mosta
Most Nacrtao/ Nacrtala
Ime i Prezime________________________________________
Potpis_______________________________________________
Pripremila
Z V O N O
Senada Hurić
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4 4
Nije sramota pasti, sramota je
ne dići se..
Pohiti polahko..Bez ikakve Hiće.
Blago onom ko zna
da ne zna,
a hoće da zna.
Složna braća dvore grade ,
a nesložna i stare razgrađuju.
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
4 5
Duge uši, kratak rep,
krzno mi je mehko,
volim mrkvu i salatu,
a zovem se... Z _ _
Ima brkove, dedo nije.
Mlijeko pije, dijete nije.
To je m _ c _ .
Mal' sam, nisam velik,
ni previše snažan,
ali svoju kuću nosim
i pravim se važan.
Zovem se _ _ ž, oboji me.
Šap, šap, šaponja,
Zub, zub, zubonja,
trb, trb, trbonja,
brund, brund, brundonja.
Ide šumom, njuši, gleda,
ima li negdje meda.
Pripremila Elma Husić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4 6
Gramatika bosanskog jezika
Nemoj bježati,
zajedno ćemo učiti i
pamtiti, nije teško.
Riječca li
Vrlo često se riječca izgovara pogrešno kao riječica.
Šta riječ?
Riječ je skup glasova (slova). Riječ je jezička jedinica.
Nepromjenjivu vrstu riječi kojom se iskazuje emocionalni i iskustveni stav govornika
prema onome o čemu se govori nazivamo riječcama, česticam ili partikulama.
Upitna riječca li nam služi kad želimo nešto provjeriti, saznati, utvrditi:
Da li je ovdje dolazio jedan omanji čovjek u plavom kaputu?
Riječcu li nazivamo UPITNOM i ona nam uglavnom pomaže u postavljenju pitanja.
Je li ovo tvoja knjiga?
Hoćeš li da ti ja nacrtam cvijet?
Je li Amar ustao?
Je li ti znaš moj broj telefona?
Osim upitne riječce li postojii potrvrdna riječca da.
Da li čitaš knjige?
Da li ovuda mogu stići do škole?
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
4 7
Upamti
Riječca li piše se odvojeno od glagola, ali
se izgovara zajedno sa glagolom uz koji
stoji.
Riječca LI se odvojeno piše još i uz
potvrdnu riječcu DA.
Zadatak
Pronađi riječce ( NE , LI i DA) u tekstu i podvuci ih.
Je li ovo tvoja mačka?
Ne nije to moja mačka. Mislim da je to mače moje drugarice Adise.
Zašto li onda tumara samo po tuđem dvorištu?
Ne znam, vjerovatno je zalutalo.
Znaš li gdje stanuje Adisa?
Nisam sigurna da znam u kojoj kući Adisa živi.
Hoćeš li sutra doći u školu?
Nemoj zakasniti. Jesi li obavijestila Almu da i ona dođe?
Nisam imala vremena.Je li treba da ponesemo svoju najdražu igračku?
Ne trba. Znaš li da će biti puno djece.
Senada Hurić
Prvi rječnik bosanskog jezika
Znaš li da je prvi rječnik tursko bosanskog
jezika napisao Muhamed Hevaija Uskufija.
Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601
godine a umro poslije 1651. Pjesnički
pseudonim mu je bio Uskufi (Zračni).
Ovim rječnikom Uskufi je udario temelje
bosanskom jeziku.
Uskufijev Bosansko-turski rječnik je najstariji južnoslavenski rječnik, štokavskog narječja
u Evropi. U Tuzli je 1.3.2012 održana ekskluzivna promocija njegovog prvog izdanja.
Urednici izdanja su prof.dr Svein Monnsland i prof.dr Ahmet Kasumović a recezent je bio
prof.dr Josip Baotić.
"Veoma
je važno ukazati na stoljetnu tradiciju bosanskog jezika. Od izuzetnog značaja je
objavljivanje prvog rječnika, koji predstavlja značajan događaj ne samo u historiji
bosanskog, već i u historiji južnoslovenskih jezika. Hevaijev rječnik je vrlo važan
spomenik u historiji bosanskog jezika", rekao je prof. dr Svein Monnsland.
Elma Husić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
4 8
Nacrtaj desnu stranu crteža i oboji ih
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
4 9
Igramo se !
Poveži svako dijete s igračkom s
kojom se igra. Na kraju sve oboji.
Pripremila Maida Kulić Vugdalić
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
S T R A N A
5 0
Spring
Searching trough my silver colection of memories,
Hoping to find You,
Because all the sweet presentiments You gave me,
Still tremble in my chest.
It is not important where we are,
Untill the same blue sky is above us,
Because my love, made from trepidation,
Will find the right way.
The trails lead me, without any fear,
To the spring of Your soul,
Because my soul floates eqzactly there,
On the pure water of tranquility.
Maida Kulić Vugdalić
Z V O N O
B R
3
S T R A N A
5 1
Radio programi na bosanskom jeziku
Subscribe to the Bosnian Podcast
http://www.sbs.com.au/podcasts/yourlanguage/bosnian/
Ponedjeljkom od 14 do 15 sat na 97,7 fm
Day
Monday
Program
Bosnian
Time
Analoge
02:00 - 03:00 pm
97.7fm
Digital
SBS Radio 2
Bošnjački radio Most subotom od 16 do 18 sati na FM 98,5
Radio program na bosanskom jeziku Wollongong , petkom naveče od 21 do
22 sata 2 Vox FM 106,9
Ciljevi magazina
Promocija obrazovanja, bosanskog jezika i kulture
Upoznati učenike, roditelje i prijatelje BiH, bosanskog jezika i kulture sa radom škole
Ukazati na pozitivna kretanja u bosanskoj zajednici u Australiji, BiH i svijetu
Razvijati kod pripadnika BiH zajednice samosvjesnost o vlastitim vrijednostima i mogućnostima
kako pojedinaca tako i zajednice
Razvijati privrženost principima australskog demokratskog društva
Njegovati i produbljivati veze sa BiH, motivisati mlade ljude da istražuju i upoznaju mjesta iz kojih
dolaze njihovi roditelji i da ta saznanja dijele sa ostalim pripadnicima zajednice
Promovisati neophodnost obrazovanja i zaposlenosti za sve Bosance kao preduslova za njihovu
stvarnu ravnopravnost u australskom društvu i preduslova za kolektivni i individualni napredak
Upoznati učenike i čitaoce sa istorijom BiH kroz sve periode njezinog postojanja sa posebnim
osvrtom na događaje od '92 do '95, te obilježavanjem genocida u Srebrenici.
Sakupiti istorijsku građu o nastanku i radu BiH zajednice u Sydney-u.
Magazin je otvoren za priloge koji su u skladu sa clijevima i vrijednostima magazina i škole.
Donacije za rad škole, kupovinu knjiga i održavanje školske bibilioteke kao i za magazin Zvono
mogu biti uplaćene na račun:
Bosnian Ethnic School
Commonwealth Bank—Society Check Account No: 2424 10380685
Molim vas uplatnici naznačite namjenu donacije i kontakt detalje, da vas možemo obavjestiti o
utrošku vaše donacije.
Posjetite našu veb stranicu
www.bes.org.au/english
email:[email protected]
Z V O N O
1 . A P R I L
2 0 1 2
Radio SBS u mjesecu aprilu obavlja konslutacije sa javnošću vezano za
ispitivanje o novom rasporedu svojih programa.
Glavne izmjene su napravljene još davne 1994 godine. Sa ovim
konsultacijama i novim rasporedom programa bi se osiguralo da jezički
programi oslikavaju potrebe današnje Australije.
SBS radio Consultation webstranica pruža bazu za mišljenje slušalaca i
članova zajednica. Posjeta SBS- ovoj stranici će biti jedan od najvažnijih
pokazatelja vezanosti za SBS, interesa za nastavljanje ili proširenje jezičkih
programa i utjecaće na formiranje novog rasporeda emitovanja programa.
Posjetite stranicu www.sbs.com.au/consultation u periodu od 2. Aprila do 30
aprila i dajte svoj glas za SBS Radio program na bosanskom jeziku.
Download

Školsko zvono broj 3, 1.4.2012 - Bosanska etnička škola Sydney