Prevent and combat violence against
children, young people and women and
to protect victims and groups at risk
[ AT ] bosnian-croatian-serbian
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SK
Information
RO
Pack for
Children AND
YOUNG PEOPLE
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Daphne Project JUST/2009/DAP3/AG/1235
This project has been funded with support from the
European Commission. This publication reflects
the views only of the author, and the Commission
cannot be held responsible for any use which may
be made of the information contained therein.
IMPRINT
Copyright SUNIA GEEL project consortium © 2013
Daphne Project JUST/2009/DAP3/AG/1235
Project workstream 3
SUNIA GEEL – Prevent and combat violence
against children, young people and women and to
protect victims and groups at risk
For further informations please visit:
www.suniageel.eu
Project- Coordinator
Exchange House
National Travellers Service
Great Strand Street 61
Dublin 1, Ireland
www.exchangehouse.ie
[email protected]
WS3
INFORMATIVNI MATERIJAL ZA MALOLJETNIKE
Daphne III Project JUST/2009/DAP3/AG/1235
Sunia Geel projekt
Sunia Geel je pojam iz jezika Traveller, Cant i znaci približno „pazi na sebe“. Zato ovaj pojam
vrlo dobro odgovara imenu projekta i ciljevima koje si je postavio- doprijeti do zlostavljenih
familija i podržati ih.
Cilj projekta Sunia Geel je suprotstaviti se rasprostranjenosti i negativnom ucinku obiteljskog
nasilja. U sklopu projekta se za žene, djecu i maloljetnike održavaju informativne manifestacije
i rad na pojašnjavanju pojma nasilje.
Treba se stvarati pozitivan pristup i proširivanje perspektive djelovanja unutar marginalnih
grupa. Znanje o efektivnim intervencijama na podrucju obiteljskog nasilja kod migranata i
pripadnika etnickih manjina kao i pomocnika, treba kroz projekt biti prošireno. Ovo znanje ce
biti proslijedeno na daljnje pomocnike u formi treninga i dokumentacije nastale u toku
projekta. Partnerske organizacije u projektu su utvrdile ciljne grupe koje bi se trebale projektom
dosegnuti: irska Traveller, sinti i roma familije kao i muslimani u Evropi.
Ciljevi projekta su:
1.
Proširivanje znanja i kompetencija pomocnika u radu s zlostavljanim migrantima i
pripadnicima etnickih manjina. Do sada su posebne potrebe ugroženih bile jako malo ili nikako
uzete u obzir.
2.
senzibilacija društva i Communities u pogledu tematike obiteljskog nasilja.
3.
pomoc žrtvama nasilja- migrantima i pripadnicima etnickih manjina postavljanjem
terapijskih i savjetodavnih ponuda. Projekt usmjerava svoj glavni cilj ovlaštenju žena, djece i
maloljetnika pri donošenju informiranih odluka.
4.
razvijanje znanja i raspoloživih postupaka koji se mogu promjenjivati u radu s ugroženim
osobama iz marginalnih grupa. Razvijene strategije u projektu mogu biti od pomoci i u drugim
kulturalnim kontekstima.
Misli na to, to je važno!
Ti imaš pravo na sigurnost
Ti nisi sam
Jako je važno da govoriš s nekim u koga imaš povjerenja, – tvoj “miljenik”
Nasilje nije nikad tvoja krivica
„Ti“ ne moraš zaustiviti nasilje
Za nasilje je uvijek odgovoran nasilni pocinitelj/ica
Obiteljsko nasilje nije nikad opravdano, to je zlodjelo
šta je obiteljsko nasilje?
svatko ce jedanput biti glasan...
svatko ce biti jedanput bijesan ..
svaka familija ima svoje razloge
obiteljsko nasilje je drugacije.
Time se misli, da netko nekoga drugoga pokušava kontrolirati, time da ga
ozlijedi ili zastraši
kucno nasilje može se dogoditi u svakoj familiji– u svakoj kuci i svakoj državi – u
svakoj državi ovoga svijeta …
tko te može zaštititi?
ti sam
Yourself
Relations
veza
prijatelji i
Friends
and
prijateljice
community
društvo
Society
vrste nasilja
fizicko nasilje
udaranje, guranje, šamaranje, gaženje, batine, tucnjava, davljenje, grebanje, prženje, cupanje kose,
zakljucavanje, ozljede nožem, udaranje raznim predmetima sve do ubojstva; smrti.
seksualno nasilje
dosadivanje, uznemiravanje, nametanje, primoravanje i prisiljavanje na vaginalni, oralni ili analni seks,
pornografsko snimanje, gledanje porno filmova, seksualne radnje s drugim osobama; silovanje.
Svaka seksualna aktivnost koju ti neces ili na koju ceš biti prisiljen, je nasilje.
Seksualni napadi su pogrešni i naravno i u jednoj vezi kažnjivi!
psihicko nasilje
ponašanje bez poštivanja, psovanje, vrijedanje, prijetnja, vikanje, ignoriranje, ponižavanje,
omaložavanje, proglašavanje ludim ili glupim, razlicite zabrane, ismijavanje pred
prijateljima, familijom ili u javnosti, teroriziranje kroz npr. neprestane telefonske pozive,
uhodenje, kontroliranje, slanje prijetecih pisama, nedopuštanje spavanja, nasilni pocinitelj
prijeti djeci, familiji ili prijateljima, uništava vama drage stvari, muci kucne životinje , prijeti
samoubojstvom,…
socijalno nasilje
zabrana kontakta s familijom, sretati prijatelje, izlaziti; odredivanje i kontroliranje kada i
gdje se smijete sresti s drugima, zakljucavanje telefona, prisluškivanje telefonskih
razgovora, špijuniranje, pracenje, ...
ekonomsko nasilje
oduzimanje novca ili oduzimanje i prodaja skupocjenih stvari, potkradanje, odredivanje
koliko smijete trošit, odlucivanje šta se smije kupiti, zabrana vašeg osobnog konta, šalje
vas na posao i oduzima novac, ne dopušta vam raditi de ne bi imali vlastiti novac,...
Misli na to:ti nisi nikad kriv za nasilje!
Ne vjeruj da si nasilje „zaslužio“.
Ne srami se ako si zlostavljan i ne šuti o nasilnickim aktivnostima tvojega
prijatelja/oca/brata/ujaka.
On sam snosi odgovornost za to!1
1
http://www.frauenhaeuser-wien.at/hilfe.htm
ŠTA JE NEUGODNO/RANJIVO/PRIJETECE?
radni list
Molimovas da na sljedecem radnom listu procijenite da li bi ste vi sa „uvijek“, „ponekad“ ili „nikad“
opisali ponašanje kao NEUGODNO/RANJIVO/PRIJETECE. Molimo da takoder razmislite i o razlozima za
vaš odgovor.
uvijek | ponekad | nikad
1. komentari o vanjštini, tjelesnom izgledu ili odjeci
2. povremeni dodir tijela, npr. grljenje, tapšanje
3. prijatelj/prijateljica kontrolira mobitel
4. neumjestan komentar o homoseksualcima i lezbejkama
5. roditelji odlucuju tko ce biti prijatelj/prijatelica
6. vicevi seksualnog sadržaja
7. zviždanje za nekim
8. Stalking
(neprestano pracenje i kontroliranje od strane drugoga)
9. buljenje u tijelo druge osobe
10. prijetnja iskljucenja iz familije
(da nismo više clan familije ako nešto odredeno uradimo)
11. poziv na zajednicke izlazke
12. zastrašivanje (npr. ako me napustiš onda ceš vidjeti dokle ceš stici)
13. nepristojni telefonski pozivi
14. odredivanje sa strane (npr. odredivati druženje s prijateljima,
odredivati školovanje)
15. upotreba pogrdnih rijeci kao „kurva“, „budala“, „šupak“ itd.
16. ako neko mora posmatrati nasilje u familiji
11. šaranje / grafiti o ženama i homoseksualcima
Moj osobni sigurnosni plan
ako se plašim, mislim na
ako se plašim, mogu ici kod mojega „miljenika“
_____________________________________________________________
ako se osjecam loše ili me uhvati strah, mogu s ovim „miljenikom“ razgovarati
______________________________________________________________
to su sigurni izlazi iz moje kuce
______________________________________________________________
u slucaju nužde ja mogu
______________________________________________________________
Tko smije šta?
..gladiti me po glavi
...poljubiti me
...zagrliti me
...staviti mi ruku na rame
...nagaziti mi na goljenicu
..me udariti
...držati moju ruku
..dodirnuti moje koljeno
...dodirivati moju stražnjicu
...nasloniti se na mene
...vikati na mene
...ceškati moja leda
...pokazati nešto tajnovito
...škakljati me po tabanima
Weitergehende Information im Internet
Die genannten Institutionen, Einrichtungen, Vereine stellen lediglich eine Aus-wahl ohne Anspruch auf Vollständigkeit dar.2
&Z–/YlG YAlsŽYAu
Cou ncil of Eu rope: s t
op
GYlG IŽ uAÐUtŽwGY domes t
ic Violence
Pers pect
ives
www.coe.int
/st
opviolence
www.blackwomencent
er.
org
Informat
ion u nd
Peregrina: Bildu ngs -,
Hilfes t
ellu ng für Opfer von Berat
u ngs - u nd
Ps ychot
error
Therapiezent
ru m für
Immigrant
innen
www.s t
alking.at
www.peregrina.at
AÖF Verein Au t
onome
Ös t
erreichis che
Frau enhäu s er
ServiceIns t
it
u tfür
Plat
t
form gegen die G ewaltin
Ihr offizieller Amt
s helfer für Ös t
erreich
G ericht
liche Medizin,
der Familie
www.help.gv.at
Medizinis che U nivers it
ät
www.plat
t
formgegendiegewalt
Inns bru ck
.at
www.gericht
s medizin.at
www.aoef.at
Das Net
zwerk
ös t
erreichis cher Frau enu nd
Mädchenberat
u ngs s t
ellen
(FMBS)
www.net
zwerkfrau enberat
u ng.at
2
Bu ndes minis t
eriu m für
G es u ndheit
Die Kinder- u nd Ju gendAnwalt
s chaft
Int
ervent
ions s t
elle für
Bet
roffene von
Frau enhandel IBF
www.bmg.gv.at
www.kija.at
Bu ndes kanzleramt
Bu ndes minis t
eriu m für
Frau en u nd öffent
lichen
Frau enges u ndheit
s zent
ru m Kriminalpolizei – Online
G raz
www.lefoe.at
Schleicher, B.(2011): G es u ndheit
liche Vers orgu ng gewalt
bet
roffener Frau en, S. 99 ff
Plat
t
form gegen Zwangs heirat
www.gegen-zwangs heirat
.at
Bu ndes minis t
eriu m für Wirt
s chaft
,
Familie u nd Ju gend
www.bmwfj.gv.at
www.kinderrecht
e.gv.at
Ös t
erreichis che Plat
t
form gegen G enit
alVers t
ümmelu ng
www.s t
opfgm.net
Ps ychos oziale u nd ju ris t
is che
Whit
e Ribbon Au s t
ria – Verein von
Prozes s - begleit
u ng bei G ewalt Männern zu Prävent
ion von männlicher
Diens tAbt
eilu ng II/ 4:
www.fgz.co.at
G ewalt
prävent
ion u nd
Frau ens pezifis che Legis t
ik
www.kripo-online.at
gegen Kinder u nd Ju gendliche
G ewalt
www.prozes s begleit
u ng.co.at
www.whit
eribbon.at
www.frau en.bka.gv.at
Bu ndes minis t
eriu m für
Inneres
www.bmi.gv.at
Bu ndes minis t
eriu m für
Ju s t
iz
www.bmj.gv.at
Hot
line gegen G ewalt
www.eu line.net
Männer gegen MännerG ewalt
Trau ma – Informat
ions –
Zent
ru m
www.gewalt
berat
u ng.org www.t
rau ma-informat
ions zent
ru m.de
G ewaltgegen Frau en Die
Bedeu t
u ng des
G es u ndheit
s wes ens
OrientExpres s :
WAVE- Women agains t
Berat
u ngs -, Bildu ngs - u nd violence Eu rope
Ku lt
u rinit
iat
ive für
work.org
Frau enwww.orient
expres s www.wave-net
www.gewalt
gegenfrau en.at -wien.com
WHO Mu lt
i-cou nt
ry St
u dy on Women's
Healt
h and Domes t
ic Violence agains t
Women
www.who.int
/ gender/ violence/ who_mu lt
icou nt
ry_s t
u dy/ s u mmary_report
/ en/
index.ht
ml
Wiener Int
ervent
ions s t
elle gegen G ewalt
in der Familie
www.int
ervent
ions s t
elle-wien.at
World Healt
h Organis at
ion
www.who.int
/ en
Bu ndes minis t
eriu m für
Arbeit
, Soziales u nd
Kons u ment
ens chu t
z
www.bmas k.at
Homepage der
ös t
erreichis chen
Frau ennot
ru fewww.frau enn
ot
ru fe.at
Ös t
erreichis che
G es ells chaftfür
G ynäkologie u nd
G ebu rt
s hilfe
www.oeggg.at
Weis s er Ring Ös t
erreich
www.weis s er-ring.at
Službe za pomoc žrtvama od nasilja
Sljedece institucije, ustanove i organizacije nude predstavnicima zdravstvenih profesija
mogucnost suradnje i dogovora o svim problemima nastalim u vezi s zlostavljanjem žena i
djevojcica kao i izrucenje kontaktnih adresa žrtava nasilja. Svi upiti su besplatni i povjerljivi.
U saveznim pokrajinama postoje razlicite službe kojima se strucni djelatnici zdravstva i žrtve
mogu obratiti. Izabrane su sljedece kategorije:
1. policijske postaje
2. ambulanta za žrtve nasilja/klinicko-forenzicna ambulanta/sudskomedicinski instituti
3. Telefon za žene žrtve nasilja (Frauenhelpline)
4. Poziv u pomoc za žene (Frauennotruf)
5. centri za zaštitu protiv nasilja /intervenciona služba za zaštitu od nasilja u familiji
6. domovi za žene
7. savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja
8. Mreža austrijskih žena – i savjetovališta za djevojcice
9. zdravstvene ustanove za žene
10. ustanove za migrante
11. savjetovalište za muškarce/savjetovalište za nasilje
12
policijske postaje
policijske postaje raspolažu sa oko 300 specijalno obucenih „službenika za prevenciju nasilja
u familiji“. S njima mogu ugrožene osobe kao i strucni službenici zdravstva stupiti u kontakt
direktno, preko komandne centrale.
ambulanta za žrtve nasilja/klinicko-forenzicna ambulanta/sudskomedicinski instituti
Kod ovih instituta i ambulanti se radi o istražnim službama za žrtve fizickog nasilja,
zlouporabljenu ili zlostavljanu djecu. Specijalno obuceni lijecnici nude žrtvama
sudskomedicinski pregled s podrobnom dokumentacijom ozljeda, a po potrebi i osiguranje
tragova nasilja i strucno mišljenje. Po želji slijedi i uputstvo o daljnjem zbrinjavanju žrtve kao
i posredovanje odgovarajucih ponuda.
Savjetodavne organizacije za pomoc žrtvama nasilja
Telefon za žene žrtve nasilja (Frauenhelpline, Tel.: 0800 222 555)
Savezno rasprostranjena služba Frauenhelpline podrazumijeva se kao mjesto prvog kontakta
za sve, od strane muškarca, zlostavljane žene. Teme su nasilje u familiji, odnosno brak i
zajednicki život, pracenje (Stalking), prisilno vjencanje, silovanje, seksualna zloupotreba,
seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i slicno. Savjetovalište je profesionalna
organizacija koja 24 sata nudi savjetovanje i informacije usmjerene iskljucivo potrebama
žrtava nasilja. Usluga je besplatna i državno rasprostranjena a po potrebi i na maternjem
jeziku (arapski, turski BKS).
Poziv u pomoc za žene (Frauennotruf)
U Austriji postoji pet službi za poziv u pomoc (Frauennotruf) usmjerenih savjetovanju
seksualno zlostavljanih žena i djevojcica. Ovih pet, diljem Austrije rasprosranjeni autonomni
pozivi u pomoc su Udruženje žena protiv silovanja (Verein Frauen gegen VerGEWALTigung
Insbruck), udruženje TARA (Graz), Poziv u pomoc (Frauennotruf) Salzburg, Savjetovalište za
hitne slucajeve silovanih žena i djevojcica (Notruf Beratung für vergewaltigte Frauen und
Mädchen (Bec) i Samostalni centar za žene/poziv u pomoc (Autonome
Frauenzentrum/Notruf) Linz. Kontaktni podaci su navedeni u doticnim republikama.
Centar za zaštitu od nasilja/Intervenciona služba protiv nasilja u familiji
Regionalne intervencione službe obavljaju kriznu intervenciju i nude kratkorocno
savjetovanje žrtvama (ženama i muškarcima) kucnog nasilja. Nakon poduzimanja
policijskih mjera (npr. udaljavanje nasilnog pocinitelja) bit ce od strane sigurnosnih
13
organa automatski obaviještena zadužena intervenciona služba, koja onda uspostavlja što
žurniji kontakt sa žrtvom. Od strane intervencione službe bit ce ponudeno psihosocijalno
savjetovanje i pravna podrška. Osim toga, ovoj službi se mogu obratiti I pojedinacne osobe ili
druge institucije koje traže savjet. Savjetovanje se odvija u pravilu u jednoj kucnoj atmosferi,
u prostorijama intervencionog centra ili nekog drugog zašticenog mjesta. Savjetovanje je
uvijek besplatno. Intervencione službe su osnovane kao nadopuna austrijskom Zakonu o
zaštiti od nasilja. U svakoj pokrajini postoji jedna ili više intervencionih službi.
Domovi za žene
Domovi za žene žrtve nasilja i njihovu djecu nude 24 sata stacionarnu zaštitu i sigurnost.
Mogucnost bijega u ženski dom postoji takoder u slucaju da je žrtva ugrožena unatoc
poduzimanju policijskih mjera i sudske odluke. Adrese domova su anonimne. Stupanje u
kontakt odvija se telefonski. Savjetnica dogovara sa ženom mjesto sastanka i dolazi po nju.
Djelatnice doma nude savjetovanje i pomoc. Smještaj podliježe placanju naknade za
korištenje, koja ce u slucaju minimalnih prihoda biti preuzeta (kontaktne adrese navedene u
dodatku).
Savjetodavne službe za žrtve seksualnog nasilja
Savjetodavne službe za žrtve seksualnog nasilja su dostupne svima i nude psihosocijalnu
pomoc i savjetovanje. Ponuda je usmjerena na djecu, maloljetnike, žene i muškarce koji su
postali žrtvom seksualnog nasilja, kao i na clanove obitelji, osobe od povjerenja, odrasle
osobe i profesionalne pomocnike (kontaktne adrese u dodatku).
Mreža austrijskih savjetodavnih službi za žene i djevojcice (Netzwerk österreichischer
Frauen- und Mädchenberatungsstellen)
Mreža austrijskih savjetodavnih službi za žene i djevojcice (FMBS) je udruženje od 50
savjetodavnih službi za žene i djevojcice iz svih devet saveznih pokrajina. Službe nude
besplatne informacije, savjetovanje, kriznu intervenciju, specificnu psihoterapiju za žene,
medicinsko strucno savjetovanje, psihosocijalnu i pravnu pratnju za vrijeme procesa.
Zdravstvene ustanove za žene
U Austriji postoji sedam zdravstvenih centara za žene. One ukazuju na, za žene specificne
zdravstvene probleme i nedostatke u zbrinjavanju (npr. zdravstvene posljedice od nasilja).
Svojim manifestacijama, savjetovanjem, psihoterapijom, projektima i zastupanjem interesa
doprinose poboljšanju zdravstvenog stanja žena.
14
Službe za migrante
Ponuda obuhvaca individualnu i grupnu terapiju, telefonsku i osobnu kriznu intervenciju u
razlicitim jezicima. U težište djelovanje se ubraja izmedu ostaloga i podrška kod
psihosocijalnih kriza kao što su odvajanje, rastava, nasilje u familiji, familijarni i problemi s
partnerom kao i generacijski konflikti.
Savjetovalište za muškarce/savjetovalište za sprecavanje nasilja
U savjetodavnim ustanovama za sprecavanje nasilja mogu muškarci i maloljetnici koristiti
ponude kojima ce se tražiti izmjene i rješenja u stvaranju odnosa kao i ophodenje s
konfliktima i problemima u razvoju na osobnom polju, u partnerstvu i familiji. Sva pitanja i
razgovori bit ce povjerljivi. Osim toga nude pojedine savjetodavne službe i programe za
pocinitelje nasilja.
15
korisni telefonski brojevi
Polizeinotruf
Tel. 133 In jedem Bundesland erreichbar
Landespolizeikommando Tirol
Innrain 34 6020 Innsbruck Tel. 059133-70
Gerichtliche Medizin Innsbruck
Institut für Gerichtliche Medizin der Medizinischen Universität Innsbruck 6020 Innsbruck, Müllerstraße 44
Tel. 0512-9003-70600 [email protected] www.gerichtsmedizin.at
Verein Frauen gegen VerGEWALTigung
6020 Innsbruck, Sonnenburgstraße 5 Tel. 0512-574416 [email protected]
www.frauen-gegen-vergewaltigung.at
Autonomes Tiroler Frauenhaus
Stadtbüro 6020 Innsbruck, Mitterweg 25a Tel. 0512-342112 / 0512-272303 [email protected]
www.tirolerfrauenhaus.at
B.A.S.I.S
Zentrum für Frauen im Außerfern 6600 Reutte, Planseestraße 6 Tel. 05672-72604 [email protected] www.basis-beratung.net/kontakt.html
Netzwerk österreichischer Frauen- und Mädchenberatungsstellen (FMBS) 6020 Innsbruck, Innrain
100/99 Tel. 0512-562865 [email protected] www.netzwerk-frauenberatung.at
Frauenzentrum Osttirol
9900 Lienz, Schweizergasse 26 Tel. 04852-67193 [email protected] www.frauenzentrumosttirol.at
Polizeiinformation
Tel. 059133 In jedem Bundesland erreichbar
Gewaltschutzzentrum Tirol
6020 Innsbruck, Museumstraße 27/3 Tel. 0512-571313 [email protected]
www.gewaltschutzzentrum-tirol.at
Universitätsklinik Frauenambulanz
Univ. Klinik für med. Psychologie und Psychotherapie; Frauenambulanz 6020 Innsbruck, Schöpfstraße 23a
Tel. 0512-504 26117
Frauenhaus und Beratungszentrum der Initiative Frauen helfen Frauen, Innsbruck 6020 Innsbruck,
Museumstraße 10
Tel. 0512-580977 [email protected] www.fhf-tirol.at
Manns-Bilder
Männerzentrum Innsbruck 6020 Innsbruck, Anichstraße 11 Tel. 0512-576644 [email protected]
www.mannsbilder.at Schwerpunkt: u.a. Männer-Gewalt im sozialen Nahraum
16
Projekt SUNIA GEEL
Informacije na temu nasilje
Nasilni pocinitelji se koriste upotrebom fizicke i psihicke sile da bi ostvarili svoje interese i preuzeli
moc i kontrolu nad ženom i djecom. Pri tome upotrebljaju razlicite forme nasilja:
fizicko nasilje
udaranje, guranje, šamaranje, gaženje, batine, tucnjava, davljenje, grebanje, prženje, cupanje
kose, zakljucavanje, ozljede nožem, udaranje raznim predmetima sve do ubojstva; smrti.
seksualno nasilje
dosadivanje, uznemiravanje, nametanje, primoravanje i prisiljavanje na vaginalni, oralni ili analni
seks, pornografsko snimanje, gledanje porno filmova, seksualne radnje s drugim osobama;
silovanje.
Svaka seksualna aktivnost koju ti neceš i na koju ceš biti prisiljen, je nasilje.
Seksualni napadi su pogrešni i naravno i u jednoj vezi takoder kažnjivi!
psihicko nasilje
ponašanje bez poštivanja, psovanje, vrijedanje, prijetnja, vikanje, ignoriranje, ponižavanje,
omaložavanje, proglašavanje ludim ili glupim, razlicite zabrane, ismijavanje pred prijateljima,
familijom ili u javnosti, teroriziranje kroz npr. neprestane telefonske pozive, uhodenje,
kontroliranje, slanje prijetecih pisama, nedopuštanje spavanja, nasilni pocinitelj prijeti djeci, familiji
ili prijateljima, uništava vama drage stvari, muci kucne životinje , prijeti samoubojstvom,…
socijalno nasilje
zabrana kontakta s familijom, sretati prijatelje, izlaziti; odredivanje i kontroliranje kada i gdje se
smijete sresti s drugima, zakljucavanje telefona, prisluškivanje telefonskih razgovora, špijuniranje,
pracenje, ...
ekonomsko nasilje
oduzimanje novca ili oduzimanje i prodaja skupocjenih stvari, potkradanje, odredivanje koliko
smijete trošiti, odlucivanje šta se smije kupiti, zabrana vašeg osobnog konta, šalje vas na posao i
oduzima vam novac, ne dopušta vam raditi de ne bi imali vlastiti novac,...
strategijama nasilnih pocinitelja pripadaju npr:
ljubavne izjave poslije zlostavljanja,
"pomirenje" kroz seksualne aktivnosti,
psihicko ucjenjivanje, prijetnja samoubojstvom,
obecanja da ce se promijeniti,
apeliranje na vašu svijest i sažaljenje.
Sve ove strategije otežavaju prepoznavanje štete koju nasilje napravi i stvaranje zakljucaka
Misli na to: Ti nikad nisi kriv za nasilje!
Nemoj vjerovati da „si nasilje zaslužio“.
Ne srami se ako si zlostavljan i ne šuti o nasilnickim aktivnostima tvojega prijatelja/
oca/brata/ujaka.
On sam snosi odgovornost za ucinjeno nasilje!1
1
http://www.frauenhaeuser-wien.at/hilfe.htm
RE
IN MULTI
K
TU R E L L
UL
VE
DE
ANUP
INTERNATIONAL
Exchange House
National Travellers Service
Great Strand Street 61
Dublin 1, Ireland
www.exchangehouse.ie
[email protected]
IEIE – International Education
Information Exchange
Hölderlinplatz 2A
70193 Stuttgart, Germany
www.ieie.de, [email protected]
Verein Multikulturell
Bruneckerstraße 2 d, 3. Stock
6020 Innsbruck, Austria
www.migration.cc
[email protected]
ANUP- International
Bd. Nicolae Titulescu, nr.
163, sector 1, Bucuresti , cod
011137, Romania
www.updalles.ro
[email protected]
Prolepsis
Institute of Preventive Medicine
Environmental & Occupational Health
7 Fragoklisias Street, 151 25, Marousi
Athens Greece
www.prolepsis.gr , [email protected]
Download

INforMATIoN PAck for cHIlDrEN AND YoUNG PEoPlE