ZNAČENJE I ZNAČAJ
(BIO)STATISTIKE
• Statistika – etimološko objašnjenje pojma teško bi
dovelo do njenog jasnog semantičkog odreñenja
• Korjen – najčešće se navodi latinska riječ status –
stanje.
• Statistika – opisivanje stanja
• Ali je samo u svojim počecima mogla biti takva.
• Drugo objašnjenje – Gotfrid Ačenval (Univerzitet u
Groningemu – druga polovina 18. vijeka) – talijanska riječ stato
– država.
• Prva organizovana upotreba statističkih
elemenata bila je u funkciji državopisa (popis
stanovništva i imovine).
• Jezičko tumačenje pojma statistike u prvi plan
stavlja deskripciju (opisivanje) – puko
prebrojavanje i evidentiranje
• Statistika je davno prevazišla nivo opisivanja.
• Svojom namjenom i mogućnostima apsolutno je
prevazišla jezičku odrednicu koja je legitimiše u
teoriji i praksi
• Danas se često statistikom označavaju samo neke
zbirke numeričkih podataka o odreñenim pojavama
• Npr.: komentatori iznose “more” informacija o broju
odigranih utakmica, postignutih golova, rekordnim
rezultatima i sl.
• Označavaju se kao “statistički podaci”
• POGREŠNO!!!; radi se samo o zbirkama
numeričkih podataka (evidencija) a ne statistički
podaci
• Tri su značenja statistike:
• Zbirka numeričkih podataka
• Naučna metoda
• Samostalna nauka
• Ključna obilježja moderne statistike:
• Objašnjavanje pojava
• Otkrivanje zakonitosti
• Predviñanje dogañanja
• Objašnjenje, naučno otkriće i predikcija jasno
ukazuju na jezičku “istrošenost” termina
statistika kao naučne oblasti
• Gilford 1968. – “Statistika je nezamjenjiv metod
u pretvaranju haosa u savršen red”
• Predmet statističkog istraživanja su masovne
pojave
• One su po svojoj prirodi:
• Varijabilne
• Moraju se posmatrati na velikom broju slučajeva
• Na osnovu posmatranja donositi zaključke
• U klasičnim udžbenicima statistika se definiše
kao naučni metod kvantitativnog istraživanja
masovnih pojava
• Svaka pojava i njihove zakonitosti se iskazuju
numerički, zato statistička istraživanja imaju
kvantitativan karakter
• Masovne pojave nastaju pod uticajem različitih
pojava
• Zato je njihovo opće svojstvo varijabilitet
• Najmanji varijabilitet individualnih slučajeva
pokazuju tzv. elementarne pojave
• Njihovo ponašanje se javlja kao rezultat
djelovanja malog broja faktora
• To su npr.:
• Visina
• Masa
• Obimi...
• Odnosi izmeñu ovih pojava i uticajnih faktora
ponavljaju se na približno sličan način u svim
konkretnim slučajevima
• Zato se kod njih može primijeniti metod
pojedinačnih posmatranja
• Zato se ispitivanje ograničava na manji broj
slučajeva
• Njihovo ponašanje se ispituje klasičnom
eksperimentalnom metodom
• Uticaj faktora se prati sistemskim mijenjanjem,
dok su ostali faktori konstantni
• Meñutim, apsolutna konstantnost ne postoji
• Ona se ne može praktično ostvariti
• Zato što uvijek postoji izvjestan varijabilitet koji
utiče na rezultat eksperimenta
• Da bi se taj uticaj eliminisao, ili bar značajno
smanjio, eksperimenti se ponavljaju pod
približno istim uslovima
• Kod pojava sa visokim varijabilitetom ispitivanje
jednog ili malog broja slučajeva rezultira
pogrešnim zaključcima i pogrešnim
uopštavanjem rezultata
• Npr. Uspjeh studenata na ispitima veoma je
različit
• Mnogi su faktori:
•
•
•
•
•
•
Radne navike
Opće obrazovanje
Predznanje
Trenutni fond specifičnih informacija
Afinitet prema materiji
Subjektivna procjena nastavnika ...
• Kada se uspjeh studenata posmatra na malom
broju slučajeva, onda ono izgleda:
• Haotično
• Bez ikakvog reda i pravilnosti
• Kao da je rezultat puke slučajnosti
• POGREŠNO!!!;
• Tek opservacije većeg broja slučajeva daju
informacije o pravilnosti javljanje neke pojave.
• Tek će višegodišnja mjerenja i praćenje velikog
broja studenata omogućiti utvrñivanje
prediktora uspjeha u toku studiranja
• Primjena statistike ne omogućava samo
uočavanje općih karatkteristika varijabilnih
pojava
• Već i otkrivanje pravilnosti u tendencijama
njihovog ispoljavanja.
• Uočene pravilnosti se ozaavaju kao statističke
ili masovne zakonitosti
• Masovnost se ne upotrebljava samo zato što su
zakonitosti otkrivene na velikom broju
posmatranja
• Nego što te pravilnosti vrijede samo u masi
• Pojedinačni slučajevi pokazuju manja ili veća
odstupanja od pravilnosti
Primjer
• Definisanje statističkih zakonitosti na osnovu
velikog broja slučajeva:
• Levi-praćenje poroñaja u Toskani 1917. godine
• Obuhvatio veliki broj novoroñene djece
• 1. Zaključak:
1. Na 100 djevojčica raña se 106 dječaka
2. Odnos dvojki prema jedinkama i trojki prema
dvojkama pokazuje naglo opadanje, ali bez
ikakvog reda
• Proširuje posmatranje na 100 miliona poroñaja
• 2. Zaključak:
• Stabilan odnos:
–
–
–
–
Na 81 slučaj rañanja jedinki – jedan slučaj dvojki
Na 84 slučaja dvojki – jedne trojke
Na 85 trojki – jedne četvorke
Na 85 četvorki – jedne petorke
• Dakle, tek nakon posmatranja velikog broja
slučajeva Levi je istraživanjem uspio:
• Uočiti pravilnosti varijacija
• Rezultate je uspio grupisati, opisati, uporediti i analizirati
• Opći zaključak:
• Statistika se nikako ne može poistovjetiti sa
evidencijom
Zadatak evidencije:
• Po utvrñenoj šemi registruje sve pojedinačne
slučajeve sa njihovim individualnim svojstvima
• Ona ima operativni karakter
• Služi statistici kao izvor podataka
• Pojam statistike je znatno širi
• Pomoću nje se uočavaju zajednička svojstva
cijelog posmatranog skupa
• Do zajedničkih svojstava statistika dolazi
posmatrajući svojstva svake jedinke ponaosob
• Na osnovu njih ona nastoji utvrditi opća
svojstva skupa
• Dakle:
• Statistiku interesuju karakteristike skupova
• Pojedinačna obilježja joj služe samo kao
polazna osnava u analizi
• Ali, statističko istraživanje ne završava utvrñivanjem
karakteristika skupa
• Ono mjeri i analizira odstupanja individualnih
karakteristika elemenata skupa od utvrñenih
zajedničkih obilježja – utvrñivanje varijabiliteta
• Dakle, statistika pored odreñivanja prosjeka treba da
pokaže:
• Kolika su odstupanja pojedinih mjerenja od prosjeka
• Koliki je raspon izmeñu minimalnog i maksimalnog rezultata i sl.
• Znači, statistika se ne bavi samo prosjecima
• To joj se pogrešno pripisuje
• Ona nastoji utvrditi opće karakteristike varijabiliteta
posmatranog skupa
• Na taj način utvrñuje odstupanja od prosjeka ili neke
druge zajedničke karakteristike
• Statistika je induktivni istraživački metod
• Može početi od izvjesnih hipoteza
• Zaključke uvijek donosi na osnovu:
•
•
•
•
Iskustva
Činjenica
Konkretnih dogañaja
Statističkih eksperimenata
• Tipičan je empirijski metod
• Koristi se za kreiranje novih i potvrñivanje
postojećih (sa)znanja na širokom naučnom
prostoru
• U pogledu kvalitativnih pretpostavki ima
svojstva i deduktivnih metoda
• Naime, primjenjuje se u različitim specifičnim
područjima
• Ipak, se ne može izdvojiti posebna teorija ni
metodologija primjenjiva samo u jednoj naučnoj
oblasti
• Ne postoji posebna medicinska, psihološka,
ekonomska ni kineziološka statistika
• Postoji samo opća (matična) statistička teorija
kao osnova specifičnih statističkih metoda
manje ili više prilagoñenih nekoj naučnoj oblasti
HISTORIJAT RAZVOJA
STATISTIKE
• Njeni rudimenti nalaze se u organizovanom
popisu stanovništva i imovine (državopisi), jer
• Vladari su oduvijek željeli znati brojno stanje
svog naroda u materijalnog bogatstva kojim
raspolažu
• Najstariji dokumenti koji svjedoče o primjeni
statistike datiraju nekoliko vijekova p.n.e.
• Prva prebrojavanja sprovedena su u Kini 4000,
a u Egiptu prije 3000 p.n.e.
•
•
•
•
•
•
Rim – prvi organizovani popisi stanovništva:
Popisi slobodnog stanovništva
Organizovanih svakih 5 godina
U isto vrijeme
Na istom mjestu
Prestavljaju sistemsko praćenje numeričkih
pokazatelja
• Zato se smatraju najozbiljnijim začetkom
statitsike kao istraživačkog metoda
• Prvi takav popis izvršen je 550. godine p.n.e za
vlade Severija Tulija
• Rimljani su ovaj popis nazvali CENZUS
• Kasnije cenzusom se imenuju svi kompletni
popisi stanovništva vršeni u mnogim zemljama
Srednji vijek
• Statistika se i dalje primjenjuje u formi cenzusa
• U XVI vijeku u nekim evropskim zemljama
podaci o brojnom stanju stanovništva se
proširuju registrima:
• Roñenih, umrlih, i vjenčanih
• Iz ovog se kasnije razvila statistika prirodnog
kretanja stanovništva (demografska statistika)
• Ekonomska snaga se bazirala na poljoprivredi
• Zato su vršeni popisi zemljišta, materijalnih
dobara i stočnog fonda
Kraj XVIII i početak XIX vijeka
•
•
•
•
•
•
•
•
Ozbiljnije korištenje statističkih popisa
U cilju praćenja:
Spoljne trgovine
Cijena
Javnih finansija i sl.
Pojavljuju se prve državne statističke službe
Štampaju se prve statističke publikacije
Popisi se više ne koriste samo kao pasivno
evidentiranje
• Već se primjenom statističkih procedura prate izvjesni
trendovi razvoja društv.-ekon. pojava
• Statistika je zasnovana i priznata kao naučna
disciplina
XVII vijek
• Javljaju se dvije koncepcije teorije statistike
istovremeno razvijene u Njemačkoj i Engleskoj
• Njemačka “Univerzitetska statistika”:
• Zadatak statistike je sistematiziranje podataka o
stanovništvu i privredi u cilju voñenja državne politike,
bez pretenzija za otkrivanje zakonitosti
• To je tzv. Deskriptivna škola ili državopis
• Engleska “Politička aritmetika”:
• Matematička obrada statističkih podataka i otkrivanje
zakonitosti u ponašanju posmatranih pojava
• Na taj način otvoren put razvoju statistike kao nauke
• Iz ovog pravca razvila se moderna statistika
• Postignuti su značajni rezultati u istraživanju
odnosa demografskih, socioloških i ekonomskih
pojava
• Ova su iskustva prenesena na druge naučne oblasti
• Time statistika postaje nezamjenjiv istraživački metod
• Od XVIII vijek anagli razvoj metodologija i statistička
teorija razvojem teorije vjerovatnoće
• Tokom XIX vijeka otkrivena su i usavršena nova
tehnička rješenja i teoretska saznanja koja su ubrzala
razvoj statistike
1885. godine:
• U Briselu održan prvi internacionalni Konkres
statističara
• Osnovan meñunarodni statistički Institut, radi i danas
Druga polovina XX vijeka
• Značaj kvalitativan skok statistike
• Zbog intenzivnog razvoja računara
Omogućen:
• Veoma brz unos podataka
• Obrada velikog broja informacija
• Povećana preciznost i udobnost statističkih procedura
• Bolji i brži prenos informacija
• Obogaćena komunikacija meñu istraživačima različitih
profila
• Izrada statističkih softverskih paketa postao unosan
biznis (softverske firme su danas najjače ekonomske
korporacije)
• Danas je statistika toliko razvijena da njen naziv
ne odgovara aktuelnom sadržaju
• Pomoću statističkih metoda:
• Vrše se procjene
• Odmjeravaju rizici
• Istražuju tendencije
• Analiziraju odnosi i faktori koji ih determinišu
Danas statistika ima trostruki sadržaj:
• Statistika u užem smislu (deskriptivna statistika)
• Statistička analiza
• Statistička teorija
• Deskriptivna statistika usmjerena je na prikupljanje,
obradu i prezentaciju podataka
• Statistička analiza predstavlja skup metoda
kvantitativne analize pojava i njihovih odnosa, koji
omogućavaju pribavljanje numeričkih informacija,
njihovu kvalitativnu interpretaciju, donošenje
zaključaka i formulisanje zakonitosti ponašanja
posmatranih pojava
• Statistička teorija iznalazi statističke metode,
objašnjava ih, dokazuje i usavršava
Nas zanima:
DESKRIPTIVNA STATISTIKA
STATISTIČKA ANALIZA
HVALA
☺☺☺☺☺☺☺☺☺☺☺
KUKU VAMA
☺☺☺☺☺☺☺☺☺☺☺
Download

značenje i značaj 1