Glasnik
Privredne komore Kantona Sarajevo
Avgust, 2013.
GLASNIK 100
UVODNA RIJEČ
Poštovani čitaoci,
Pred Vama se nalazi 100-ti samostalni broj „Glasnika Privredne komore Kanto
na Sarajevo“, te ovom prilikom želimo da Vas ukratko podsjetimo na period od dugih
trinaest godina štampanja ovog časopisa.
Maja 2000-te godine privrednici Kantona Sarajevo učlanjeni u Privrednu komoru Kantona Sarajevo, odlučili su da počnu izdavati svoje samostalno glasilo, kako bi sve
značajnije privredne i druge aktivnosti koje su se sprovodile ostale trajno zabilježene.
Listajući do sada izdatih 99 brojeva Glasnika, ne možemo a da se ne podsjetimo kako smo, s ciljem što boljeg i kvalitetnijeg informisanja članova Komore o aktuelnoj privrednoj problematici u KS i šire, uspjeli da u proteklom periodu redovno obaviještavamo cjelokupnu javnost o aktivnostima Komore i naših članica, izvorima finansiranja poslovnih i razvojnih
projekata preduzeća, o uvjetima poslovanja sa inozemnim partnerima, o programima edukacije, raznim seminarima, sajmovima i izložbama, ponudi – tražnji, korisnim web-adresama, itd.
Naravno, uz svaki broj posebno smo isticali inicijative koje su organi i stručna tijela ove Komore pokretali prema
državnim i drugim organima, kako bi se ukupan poslovni ambijent u kojem posluju naše članice podigao na jedan viši nivo
i tako približio standardima koji danas vladaju u razvijenom svijetu, a posebno u Evropskoj uniji, kojoj danas težimo.
U proteklom periodu Komora je proslavila 100 godina djelovanja i rada, pa je tako cijeli jedan broj posvećen upravo
najznačajnijim aktivnostima koje su se provodile u tom dugom periodu koji je bio bremenit raznim događajima, uključujući
dva svjetska rata i naravno poslednji rat na našim prostorima, od čijih posljedica se još oporavljamo.
Redovno smo pratili projekte Komore koji su finansirani od strane brojnih međunarodnih institucija, a bili su namijenjeni unapređenju djelovanja i rada naših članica, te o njihovim krajnjim rezultatima obavještavali cjelokupnu javnost,
kako u Kantonu, tako i šire. Brojne informacije koje su bile objavljene u Glasniku preuzimali su i drugi printani ili elektronski
mediji, što nas posebno raduje.
Na stranicama Glasnika sa posebnom pažnjom prezentirali smo dostignuća domaćih kompanija, malih i srednjih
preduzeća, zatim brojnih menadžera i drugih, koji su svojim radom doprinijeli ukupnom društvenom razvitku i rezultatima
koji su postignuti u proteklom periodu, afirmišući tako Kanton, Federaciju i državu Bosnu i Hercegovinu.
Na uređivanju i pisanju velikog broja informativnih i stručnih tekstova koji su objavljivani u Glasniku u proteklom
periodu značajan doprinos dali su i mnogi saradnici, na čemu im se iskreno zahvaljujemo.
Ovaj jubilarni 100-ti broj samo nam je poticaj da u narednom periodu kvalitet i konceptualni sadržaj Glasnika podignemo na jedan viši nivo, koji, uz pomoć članica Komore, možemo i trebamo dostići.
Glavni i odgovorni urednik
mr. Esad Ibišević
Drugi o nama...
Komora - spona između svojih članova i države
Listajući prethodna izdanja Glasnika posebnu pažnju privukle su
nam pojedine izjave čelnih ljudi
u vladajućim državnim strukturama, kao i uglednih privrednika, članova Komore i poslovnih
partnera, kako iz zemlje, tako i
inozemstva, a koje se tiču rada Komore i njene misije. Njihove riječi
podrške su nam tada, kao i sada,
značile mnogo i na tome smo im
neizmjerno zahvalni. Kako nismo
u mogućnosti navesti sve izjave
objavljene u Glasniku, ovom prigodom smo izdvojili samo neke od
njih.
Željko Komšić, predsjedavajući
Predsjedništva BiH (Glasnik 82):
„Privredna komora Kantona Sarajevo vrši stalno prilagođavanje
metoda i sadržaja rada, kako bi
uspješno odgovorila zahtjevima
koje pred nju postavljaju njeni
članovi. Naravno, tu svoju ulogu
komore ne mogu ostvariti bez intenzivne saradnje sa nadležnim
državnim organima, kakva je
praksa u većini razvijenih zemalja
tržišne privrede.“
Denis Zvizdić (Glasnik 82): „Komorski sistem treba očuvati i jačati njegovu ulogu, a naročito u
pravcu saradnje sa državnim organima.“
Edib Prašović (Glasnik 11):
„Izuzetno sam zadovoljan temama o kojima se raspravlja na sjednicama u Komori i načinom na koji
se to čini. Mislim da je to jedna od
najstručnijih institucija koje imamo i u razgovoru sa saradnicima
predložio sam da ostvarimo usku
saradnju i zajedničkim snagama
analiziramo sveukupno stanje privrede i u tom smislu predložimo
nadležnim državnim organima sve
ono što uočimo kao problem.“
Mijo Mišić (Glasnik 12): „Odajem
priznanje postojećem kadru u Komori, rekao bih pravim profesionalcima, prije svega predsjedniku
Kemalu Grebi, koji je svojim angažiranjem i svih uposlenih doprinio
da se izborimo za respektabilnu
poziciju, kada su u pitanju partnerski odnos Komore prema Vladi,
te kreiranje i predlaganje zakona,
odnosno mijenjanje stvari za koje
ima puno razloga da se to učini.“
Rusmir Šetić (Glasnik 21): „Siguran sam da će Komora i u nared-
AVGUST 2013
nom periodu pomagati privrednicima
da uspješno prevazilaze probleme u
privredi.“
Alija Šabanović, direktor Klasa (Glasnik 21): „Veliko povjerenje dugujemo
menadžmentu Komore i organima
upravljanja. Ubijeđeni smo da će predstojeći period tranzicije komorskog
sistema biti iskorišten na najefikasniji
mogući način kako bi Komora bila u
funkciji zadovoljenja svojih članova.“
Kemo Mangafić (Glasnik 44): „Komora
je pokazala visok stepen odgovornosti i
racionalnosti u poslovanju. Svi poslovi
obavljani su na vrijeme i u skladu sa zakonima i opštim aktima Komore.“
Astid Pummer (Glasnik 51): „Pozitivan
razvoj BiH je moguć samo uz postojanje jakog komorskog sistema, i u tom
smislu pozdravljam aktivnosti Komore
na jačanju ukupnih privrednih tokova
u Kantonu, kao i na planu unapređenja
saradnje sa poslovnim partnerima iz
EU.“
Prof. dr. Dževad Jarebica (Glasnik 61):
„Sve hvale ljudima koji se nalaze na
čelnim pozicijama u Komori zbog korektnog, vrlo poslovnog odnosa prema
svim onima sa kojima dolaze u kontakt.
Veoma studiozno prilaze problemima prisutnim na prostoru, veoma
studiozno ih analiziraju i pripremaju,
tako da svi učesnici koji prisustvuju
studiozno pripremljenim skupovima u
Komori nose sa sobom nova iskustva,
upotrebljiva u životnoj praksi.
Komora u svom dosadašnjem radu i
rezultatima rada može biti ponosna,
sa željom da ona i dalje ostane mjesto
okupljanja privrednika KS-a, njihovo
udruživanje u zajedničkom cilju povećanja proizvodnje, zaposlenosti,
standarda, veće brige za nauku i nauč-
no-istraživački i kreativni rad i poseban
stimulans obrazovnom procesu.“
Mišo Krunić (Glasnik 61): „Ja sam cijeli
život u privredi i već sam jednom prilikom izjavio da je PKKS najbolja privredna komora u zemlji. Zašto?
Menadžment Komore ima viziju, uposlen je kvalitetan kadar koji može realizirati, ulaže se puno truda u program
servisiranja članica i privrede u cjelini,
što sasvim sigurno u aktuelnim uslovima nije lako realizirati.
Stičem utisak da jedan broj menadžera
i vlasnika firmi ovakve napore Privredne komore Kantona Sarajevo još nije
prepoznao. Valjda i za ovo treba vremena i strpljenja.“
Prof. dr. Ejub Ganić (Glasnik 61): „Privredna komora Kantona Sarajevo je
jedno mjesto okupljanja gdje poliramo
ideje za nove načine sarađivanja sa
okruženjem, za predviđanja promjena
koje slijede, promjena koje će nastati
približavanjem EU, za analizu kako da
potencijale unutar Bosne i Hercegovine
mobilišemo i usmjerimo, da stvaramo
nove vrijednosti, kako da mlade ljude
postavimo tamo gdje su najpotrebniji,
ljude koji se ne slažu sa stagnacijom i
„tapkanjem u mjestu“, optimisti smo,
jer Komora je mjesto gdje raspravljamo i o visokom obrazovanju i o novim
tehnologijama i trgovinskim putevima i
izgradnji jednog modernog jakog društva. Komora je prva krenula sa razvojem informacionog sistema, pa nas
je uvezala, a mi koji smo unutar toga
pomalo dodajemo. Ona je katalizator
mladih kadrova koji stasaju. Ovo je jedno od mjesta koji je jedan mali vulkan
koji stalno radi i ja se nadam da će biti
bolje.“
Hamdo Katica (Glasnik 61): „Komora
nastoji da se otrgnemo od starih naslijeđenih normi ponašanja, ka bržem
ulasku u kapitalistički način razmišljanja, prilagođavanja novim tržišnim uslovima i evropskim standardima.“
Senadin Mulabegović (Glasnik 61): „O
Privrednoj komori Kantona Sarajevo
mogu reći sve najbolje, počevši od njenog rukovodstva, rada, angažovanja,
komunikacije sa privredom, iznalaženja novih vidova privrednog poslovanja.
Komori dajem najveće ocjene!“
Dr. Žarko Primorac (Glasnik 63): „Poslije dugo vremena posjetio sam Komoru
i veoma sam zadovoljan onim što sam
čuo i vidio. Spoznao sam da se Komora
jako dobro snašla u tranziciji i prerasla
u stvarnu asocijaciju privrede, koja radi
za svoje članove i u njihovom interesu.
Redefinirala je ulogu, program i način
rada tako da danas predstavlja pravu
sponu između svojih članova i države.
Adaptirana i moderno uređena zgrada,
sa veoma dobrom informatičkom infrastrukturom, podmlađenim kadrom,
iskusnom upravom, zaista djeluje moderno i svježe.”
Neven Hadžisulejmanović (Glasnik
89): „Privredna komora Kantona Sarajevo dijeli sudbinu svojih članova i kompletne privrede BiH, kriza koja je zahvatila sve segmente privrede odrazila se i
na poslovanje same Komore.
U svakom slučaju, interes privrednika
je jaka Komora, Komora koja će zastupati interese svojih članova pred nadležnim državnim organima, posebno
u pripremi privrednog zakonodavstva,
pri donošenju mjera i mehanizama privrednog sistema, ekonomske politike i
utvrđivanja makro-razvojne politike.“
Eldin Hadžiselimović (Glasnik 90): „Privredna komora Kantona Sarajevo kroz
podršku privrednicima u obavljanju
tekućih poslova, ali i ukupnom privrednom i društvenom razvoju igra značajnu ulogu. Tokom proteklih godina
dala je veliki doprinos privredi ne samo
Sarajeva nego i šireg područja. Međutim, i sam privrednik treba da se aktivno angažuje i da svoj lični doprinos
razvoju boljeg i povoljnijeg poslovnog
ambijenta, kao i ukupnog društvenog
razvoja.“
Mirsad Kurtović (Glasnik 91) snažno je
podržao donošenje novog zakona o komorama u FBiH, vraćanju ranijih javnih
ovlaštenja, podcrtavajaći ulogu komorskog sistema kao realnog predstavnika
privrede, a samim tim i partnera i korektiva vlasti.
Dragan Ajanović (Glasnik 96): „Komora je asocijacija koja analizira stanje u
privredi i daje vrlo korisne informacije,
raspolaže i sa značajnim tehničkim,
prostornim i kadrovskim kapacitetima.“
Mahir Alijagić (Glasnik 93):“Želim se
zahvaliti redakciji Glasnika na ukazanoj
prilici da se predstavimo širokom krugu
Vaših čitalaca. Posebno nam je zadovoljstvo što se Vaš auditorijum sastoji
od privrednika do kojih i treba da dopre
ovakva informacija.”
3
GLASNIK 100
Osvrt
Predsjednika Komore
Kemala Grebe
povodom
izdavanja 100-tog broja
Glasnika
Privredi
potrebne
reforme
K
4
ada se posmatra period razvoja privrede od 2000-te
pa do danas, jasno je da obnova privrede nakon ratnih
razaranja nije tekla onako kako se to očekivalo. A očekivao se brži oporavak i prosperitet.
Predratnu strukturu privrede u Sarajevu i dominantnu ulogu proizvodnje u toj strukturi bilo je teško
obnoviti poslije razaranja, zato što je to zahtijevalo
ogromna investiciona ulaganja u opremu, kao i obnovu
objekata. S druge strane, bila je potrebna i odgovarajuća
kvalifikaciona radna snaga. Kako do toga nije došlo, privreda je bila prepuštena jednoj vrsti liberalnog tržišta. I
sa današnje distance uviđamo da je učinjena ogromna
šteta što se ovim pitanjima nije pristupilo na strateški
način i što nije u prvi plan stavljena industrijska proizvodnja, kako je Komora tada predlagala.
Industrijska proizvodnja nije ostvarila ni približno očekivani razvoj. Tako na kraju 2012. i u prvoj
polovini tekuće godine imamo za rezultat ogroman broj
nezaposlenih, debalans u robnoj razmjeni sa inostranstvom i sve slabije i slabije učešće proizvodnje u ukupnoj
privredi, po osnovnim elementima po kojima se mjeri
ekonomska snaga.
Određeni uspon privreda je ostvarivala do 2008.
godine. Teško je to procentualno iskazati, s obzirom da
je poslije rata privredni razvoj praktično startao od nule.
Već od 2006. godine došlo je do određenih stagnacija
u napretku BiH, a to se negativno odrazilo na tekuće i
razvojne tokove u privredi. Godine 2008. počinje svjetska ekonomska kriza, a oslabljena domaća privreda nije
bila spremna za utjecaje koji dolaze izvana. Tadašnje
vlasti nisu spremno dočekale krizu i nisu odgovorile na
odgovarajući način.
Ekonomska kriza je iskorištena od strane pojedinih političkih struktura u BiH da se nastavi sa određenim opstrukcijama kada je u pitanju privredni razvoj
Kemal Grebo, predsjednik
Privredne komore Kantona Sarajevo
cijele BiH. Stvorene su ogromne barijere, privreda je iz
dana u dan postajala opterećenija, likvidnost se dramatično pogoršala, a investiciona sposobnost domaće privrede značajno je umanjena.
I pored velikih očekivanja da će doći do povećanja stranih ulaganja, do toga nije došlo, i to ne samo zbog
ekonomske krize, koja i danas traje, već i zbog naših
unutrašnjih (ne)prilika. Prije svega, riječ je o političkoj
nestabilnosti u zemlji i nedovoljnoj pravnoj sigurnosti.
To su ključni razlozi zbog kojih je u posljednjih nekoliko godina došlo do drastičnog smanjenja investicionih
ulaganja u BiH.
Neka značajnija ulaganja su ostvarena uglavnom tokom privatizacije. Međutim, i ova faza je skoro
okončana, a novih zahtjeva za investicijama, ustvari
novih namjera i naznaka i dalje nema, izuzev onih koji
su prije par godina bili u energetskom sektoru i putnoj
infrastrukturi, ali i ti započeti projekti teško se realizuju.
Tu prvenstveno mislim na Koridor Vc i autoput u BiH,
za koji nisu osigurana sva sredstva za igradnju kompletne dionice od 350 km autoputa.
Trenutno nema naznaka da bi moglo doći do radikalnih promjena u pravcu poboljšanja uvjeta privređivanja i rasta privrede, izuzev pojedinih prognoza od
strane vladajućih struktura da će se u godinama koje su
pred nama, i to u narednih godinu-dvije ostvariti značajan privredni rast.
Da bi se svorile pretpostavke za izlazak iz krize i
dalji razvoj, a o čemu se inače ne govori, potrebno je prije svega osigurati strateški pristup u planiranju razvoja,
a u interesu realizacije strateških ciljeva neophodne su
mnoge reforme. Jedna od značajnijih reformi je cjelovita
poreska reforma. Sadašnji poreski sistem nije adekvatan,
s obzirom da je cijena rada izuzetno opterećena, čime je
opterećena i proizvodnja. Iz tih razloga domaće kompa-
AVGUST 2013
nije su nekonkurentne ne samo na stranom, nego i na
domaćem tržištu. Dakle, trebalo bi da vladajuća struktura, ova ili pak ona koja bude izabrana 2014. godine,
iskaže spremnost za snažne promjene i za jedan veliki
zaokret u pravcu poboljšanja uvjeta privređivanja, a to
se prije svega odnosi na smanjenje cijena proizvoda i
smanjenje učešća cijene rada u cijenu proizvoda/usluge.
Tako bi se povećala konkurentnost firmi i njihovo učešće
na domaćem tržištu, dok bi se sa druge strane smanjilo
sadašnje visoko učešće sive ekonomije. Cijeni se da siva
ekonomija učestvuje sa oko 40% u čitavoj ekonomiji, što
je itekako zabrinjavajući procenat. Nadalje, povećala bi
se zeinteresiranost ulagača, kako domaćih tako i stranih,
s obzirom da cijena rada ne bi predstavljala ograničavajući faktor za ulaganja. Moglo bi se očekivati brže otvaranje novih kompanija, a time i otvaranje novih radnih
mjesta. To bi svakako utjecalo i na povećanje opće potrošnje, što bi se dalje odrazilo na povećanje budžetskih
prihoda (prije svega poreskih prihoda).
Paralelno sa reformom u privredi neophodne
su i strukturalne promjene u domenu javne potrošnje.
Današnja ogromna administracija povećava javnu potrošnju i komplikuju se procedure za pribavljanje dokumenata neophodnih za pokretanje investicija i otvaranje preduzeća. U tom sektoru su neophodne radikalne
promjene kako bi se uspostavili novi bolji odnosi između
onih koji stvaraju nova dobra i njihovih potrošača. Neophodna bi bila reforma državne administracije u smislu
racionalizacije broja zaposlenih, ali isto tako i racionalizacije kada su u pitanju razni oblici državne vlasti. Prije
svega tu mislim na veliki broj državnih organizacionih
jedinica i unutar njih organizacionih dijelova (ministarstva, direkcije, itd). Tako bi se pojednostavio i pojeftinio
postupak pribavljanja određene dokumentacije, a sve bi
to pozitivno utjecalo i na privlačenje novih investicija.
U svemu tome posmatram i ulogu Privredne komore Kantona Sarajevo, koja je, zajedno sa svojim članovima, odmah poslije rata, iskazala punu spremnost
da pruži svoj maksimalni doprinos i utiče na one koji
stvaraju uvjete za privređivanje da kreiraju takve uvjete
koji će biti najpovoljniji za rad privrede. U međuvremenu desila se jedna promjena koja je taj proces usporila
i praktično funkcionisanje komora u FBiH dovela do
nivoa da se komore danas bore za vlastiti opstanak. Prelomna godina u tom smislu je 2004., od kada počinje
primjena Zakona o privrednim komorama u FBiH, kojim se propisuje dobrovoljno članstvo. Tada, ne samo da
je smanjen broj članova već je došlo do osnivanja velikog broja različitih strukovnih udruženja izvan komora.
Kroz pojavu velikog broja novih udruženja koja djeluju
samostalno, desilo se nešto, što su možda vlasti i naj-
manje željele, a to je da više ne komuniciraju sa privredom putem privrednih komora, nego sa ogromnim brojem razjedinjenih asocijativnih subjekata. Rezultat toga
je upravo sadašnje stanje odnosa privrednih asocijacija i
vlasti u kojima niko nikome ne odgovara.
Iz ovoga je evidentno da je potrebno ponovno
uspostaviti jedinstven komorski sistem u FBiH u kojem
bi bila uključena sva privredna društva. Tako bi privredne komore praktično izražavale interes cjelokupne
privrede u nastupu prema državnim organima i kada je
riječ o strategijama razvoja privrede, kao najvažnijim
strategijama, a isto tako i kada je riječ o tekućim problemima sa kojima se susreću privredna društva u redovnom poslovanju.
Privredne komore u FBiH očekuju da će vlasti
u FBiH prepoznati značaj i ulogu komorskog sistema
u razvoju privrede kroz razne oblike podrške koje komore pružaju svojim članovima, privrednim društvima,
te kroz utjecaj i učešće privrednih komora u kreiranju razvojnih strategija i rješavanju tekućih privrednih
problema. Naravno, sva ova pitanja, vezana i za reforme u oblasti privrede i reforme u oblasti djelovanja privrednih komora, treba posmatrati kroz prizmu procesa
ulaska BiH u EU.
S obzirom na uvjete u kojima je poslovala Komora nakon uvođenja dobrovoljnog članstva, uz podršku
zaposlenika, rukovodstva u Komori i organa Komore, sa
zadovoljstvom mogu konstatovati da se Privredna komora Kantona Sarajevo održala uprkos svim nedaćama i
sačuvala ugled koji je gradila više od stotinu godina.
Glasnik Privredne komore Kantona Sarajevo je
odigrao značajnu ulogu u informisanju, ne samo članova Komore, nego i velikog broja državnih institucija,
diplomatskih i nevladinih organizacija, o stanju i problemima funkcionisanja privrede Kantona Sarajevo, te
prijedlozima kako rješavati probleme i unapređivati poslovanje ne samo na nivou KS, nego u FBiH i na nivou
BiH. Prema informacijama koje sam ja kao predsjednik
dobijao, prije svega od članova Komore, Glasnik se veoma čita i mnogima su informacije iz Glasnika poslužile
u donošenju poslovnih odluka, s obzirom da su na jednom mjestu došli do odgovora na mnoga bitna pitanja
sa kojima se susreću tokom svog poslovanja. Tu prije
svega mislim na propise koji se primjenjuju u privredi,
razvojna dokumenta, stanje na tržištima, informacije o
raznim privrednim manifestacijama, pa čak i predstavljanje pojedinih kompanija, kao i određene probleme
koje su pojedinačno isticale kompanije.
Na kraju, mogu zaključiti da je Glasnik odigrao
značajnu ulogu kao informativno glasilo Komore, s obzirom na pravovremenost, sadržaj i pouzdanost informacija koje su u njemu plasirane.
5
GLASNIK 100
46
AVGUST 2013
7
5
GLASNIK 100
Reagovanja u zakonodavnoj sferi
U jubilarnom broju Glasnika podsjetit ćemo se na neke od najznačajnijih inicijativa Komore
zakona i drugih propisa koji su zasigurno olakšali poslovanje našim privrednicima.
Ovo su neke od najznačajnijih inicijativa o kojima
smo informisali poslovni sektor:
•
•
•
•
•
•
ajvažnije aktivnosti u zastupanju interesa članova
N
Komore u partnerskim odnosima sa organima izvršne
vlasti i uprave (Kantona, Federacije BiH i BiH) ostvarene su kroz praćenje primjene privredne legislative na
stanje pojedinih oblasti privrede i privrede u cjelini i, po
potrebi, predlaganje izmjena i dopuna zakona i drugih
propisa, zatim kod izrade strategija razvoja (prvenstveno u oblasti industrije i poljoprivrede), podsticajnih
mjera za razvoj privrede (posebno izvozno orijentirane
privrede).
Zapaženi su rezultati i na aktivnostima zaštite domaće proizvodnje, kontrole kvaliteta proizvoda i usluga,
predlaganje mjera za uspostavljanje i razvoj institucija
tržišta, posebno institucija vezanih za izvoz i uvoz proizvoda/usluga i primjenu tehničkih i drugih standarda za
strukturno-tehnološko prilagođavanje firmi zahtjevima
EU i razvijenih zemalja tržišne privrede.
Predlagane su mjere u pravcu izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora, a naročito kada je riječ
o ukidanju monopolskog ponašanja, podsticanju konkurencije, zaštiti potrošača, slobodnom kretanju robe i
usluga, te sigurnosti industrijskih proizvoda, iniciranje
formiranja novih ministarstava u skladu sa ranijim inicijativama Komore (Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i prehrambenu industriju, te Ministarstvo za turizam, Ministarstvo za građevinarstvo).
Čitaoci Glasnika su bili u prilici upoznati se sa
svim ključnim propisima i dati svoj doprinos u kreiranju
8
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Budžeti (kada je u pitanju Budžet KS, Komora svake
godine uzme učešće u raspravi o ovom važnom dokumentu),
Zakon o PDV-u,
Zakon o akcizama,
Carinske tarife BiH,
Zakon o privrednim društvima,,
Zakon o održavanju čistoće i upravljanju komunalnim otpadom,
Zakon o obligacijama,
Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine,
Zakon o turističkoj djelatnosti,
Zakon o novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,
Zakon o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba,
tehnologija i usluga od strateške važnosti za sigurnost
u BiH,
Zakon o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i
Hercegovine ,
Zakon o vrijednosnim papirima,
Zakon o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Zakon o šumama,
Zakon o stečajnom postupku,
Zakon o likvidacionom postupku,
Otklanjanje barijera u biznisu
Posebno želimo naglasiti koliki je utjecaj imao dokument
Komore „Platforma za razgovore poslovnog sektora sa
novoizabranim organima izvršne i zakonodavne vlasti Prijedlozi za otklanjanje barijera u odvijanju biznisa“ na
unapređenju poslovnog ambijenta. Između ostalog, ovaj
dokument je značajan i sa aspekta njegove sadržajnosti, obimnosti, sistematičnosti, koji je mnogima poslužio
kao urnek. U Platformi je dato ukupno 122 prijedloga za
otklanjanje barijera u odvijanju biznisa, za različite nivoe
organizovanja vlasti u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo. Štampana je i kao
poseban prilog u Glasniku.
AVGUST 2013
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Zakon o prostornom uređenju,
Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme,
Zakon o privrednim komorama u Federaciji BiH,
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u KS,
Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina,
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima,
Zakon o kontroli upisa dionica i kontroli ugovora,
Zakon o koncesijama KS, FBiH i BiH,
Zakon o unutrašnjoj trgovini,
Zakon o komunalnim i Zakon o sudskim taksama,
Zakon o javno-privatnom partnerstvu,
Zakon o javnim dobrima,
Zakon o izvršnom postupku,
Zakon o investicionim fondovima,
Zakon o građevinskom zemljištu u FBIH,
Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Kantona Sarajevo,
Zakon o drumskom prijevozu,
Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju,
Uredba o članarinama u turističkim zajednicama,
Tenderi državnih institucija i uvjeti o nepromjenljenosti cijena u tenderskim procedurama,
Tarife notarskih usluga,
Strategija reforme pravosuđa u BiH,
Strategija razvoja ruralnih dijelova Kantona Sarajevo,
Strategija razvoja Općine Novi Grad Sarajevo do
2015. godine,
Smanjenje poreza na dobit sa 30% na 10% i izmjenu svih odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
koje imaju za osnovicu ukupan prihod pravnog subjekta za obračun članarina i naknada,
Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa,
Odluka o novčanim podsticajima u Kantonu Sarajevo,
Odluka o izmjeni i dopuni tarife administrativnih
taksi,
Odluka o vrsti podsticaja, kriterijima i postupku za
ostvarivanje prava na novčane podsticaje,
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Odluka o umanjenju naknade za dodijeljeno gradsko
građevinsko zemljište i naknade za uređenje gradskog
građevinskog zemljišta,
Odluka o taxi prijevozu,
Odluka o općim uvjetima za proizvodnju, distribuciju, isporuku i korištenje toplotne energije,
Mjere poslovnog sektora Kantona Sarajevo za rješavanje ključnih problema u privredi i ublažavanje posljedica privredne krize,
Mjere i aktivnosti na ublažavanju posljedica svjetske
ekonomske krize,
Mišljenja o privatizaciji nekoliko velikih preduzeća,
Licence i usklađivanje redova vožnji za međunarodni
i međuentitetski linijski prevoz putnika da se prenesu sa Ministarstva prometa i komunikacija BiH na
Vanjskotrgovinsku komoru BiH,
Izjednačavanje uslova privređivanja građevinskih firmi,
Izgradnja autoputa na koridoru Vc,
Inicijativa za izmjenu tarifnog sistema,
Inicijativa za donošenje odluke – cijena građevinskih
radova,
Harmonizacija poreza i doprinosa na plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine sa važećim u Republici Srpskoj,
Dokument „Prijedlog privatizacije u Federaciji BiH“,
CEMT dozvola i jednokratnih dozvola,
Razni drugi zakoni, uredbe, odluke i drugi propisi.
S obzirom na brojnost inicijativa upućenih nadležnim
organima, mnoge od njih su imale utjecaja na kreiranje
poslovnog ambijenta, ali posmatrajući u cjelini rezultate u ostvarivanju partnerskih odnosa sa organima
izvršne vlasti i uprave, ne možemo biti zadovoljni.
Podsjećamo da su neke od ovih inicijativa i dalje aktuelne, kao i da će Komora istrajati na njihovoj realizaciji. O novim inicijativama Komore redovno ćemo
Vas informisati, kao i širu javnost i nastojati da se Glas
privrednika uvažava i cijeni.
M. Kadrić
Cjeloživotno učenje
Preko 3.360 polaznika na našim edukacijama
C
jeloživotno obrazovanje je naročito značajno u vremenu brzih promjena, koje zahtijeva nove
vještine i znanja.
Slijedeći takav trend, Komora je samo u protekloj deceniji organizovala oko 200 različitih
radionica, kurseva i seminara. Naši polaznici, njih preko 3.360, su predstavnici kompanija iz cijele
Bosne i Hercegovine, firme svih profila i oblika svojine. Imajući u vidu ulogu, stručnost i značaj
predavača koji izvode naše obrazovne programe, Komora je do sada sarađivala sa velikim brojem
stručnjaka i edukativnih kuća, kako iz zemlje tako i iz inostranstva, iz različitih naučno-nastavnih
oblasti, a neke od njih su: menadžment, tumačenje zakonske legislative, PCM, HRM, poduzetništvo.
Komora se zahvaljuje svim dosadašnjim polaznicima, firmama i predavačima, na izuzetno
uspješnoj i korektnoj saradnji.
L.H.
9
GLASNIK 100
Projekti od značaja za KS, FBiH, BiH i region
S ciljem podsticanja rasta i razvoja poslovnog sektora
u središtu aktivnosti Komore je izrada i realizacija projekata. Komora je proteklu deceniju implementirala veliki
broj projekata koji imaju opći značaj za privredni razvoj
kako Kantona Sarajevo, tako i Federacije BiH, Bosne i
Hercegovine, a u novije vrijeme realiziraju se i projekti
od regionalnog značaja. Podršku u realizaciji projekata
pružile su domaće i međunarodne vladine i nevladine
organizacije, dok je za uspješnost njihove provedbe zadužena Stručna služba Komore. Mnogi od njih su postali
samoodrživi i danas se provode u većoj ili manjoj mjeri.
Cijenimo da je 100-to izdanje Glasnika zgodna
prilika da se podsjetimo samo na neke od tih projekata,
koji su uveliko olakšali domaćim kompanijama poslovanje kako na domaćem tržištu tako i na unutrašnjem
tržištu Evropske unije, a to su prije svega:
• Strateški ciljevi u industrijskoj politici Kantona Sarajevo,
• Studija o mogućnostima zapošljavanja u Kantonu
Sarajevo,
• Stanje, problemi i način rješavanja statusa fiktivnih firmi u Kantonu Sarajevo,
• Kako poslovati u Kantonu Sarajevo,
• Kupujmo i koristimo domaće,
• Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju
povećanja energetske efikasnosti,
• Turistički proizvod Sarajeva,
• Razvoj malih i srednjih preduzeća u Općini Centar
Sarajevo,
• Razvojni projekti kompanija sa područja Kantona
Sarajevo, sa vodičem za investitore,
• Razvojni projekti za potencijalne investitore,
• Osnovni turistički itinereri u Kantonu Sarajevo,
• Sistem stimulativnih i podsticajnih mjera za oblast
turizma,
• Stanje i mogućnosti razvoja proizvodnje, prerade i
potrošnje voća u Kantonu Sarajevo,
• Razvoj poduzetništva na selu,
• Poboljšanje energetske efikasnosti,
• Podrška razvoju biznisa,
• Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti između Bosne i Hercegovine i Crne Gore,
• IKT Klaster,
• Informatizacija poslovnog sektora – Akcija 2006,
• eUčenje,
• Direktive EU-Vodiči za privrednike,
• Izvozne mogućnosti privrede Kantona Sarajevo,
• Afirmacija Slobodnih carinskih zona,
• BH vlasti i nezaposleni,
• Centar za transfer tehnologija,
• Compart,
• Pomoć razvoju komorskog sistema BiH,
• Poslovno-investicijski vodič za ulaganje na području
10
Grada Sarajeva,
Projekcija razvoja tržne poljoprivredne proizvodnje u Kantonu Sarajevo u periodu 2005-2010. godine,
• Evropska akademija za osoblje komora Zapadnog
Balkana,
• IDEA projekat,
• Formiranje obiteljskih farmi,
• Međusektorska saradnja u oblasti finansiranja
energetske efikasnosti u zgradarstvu u okviru EU
propisa i pravnih sporazuma - EUbuild Energy Efficiency,
• Mogućnosti ulaganja u nove proizvodne programe
u Kantonu Sarajevo,
• Partners,
• Ekonomsko-socijalno partnerstvo Program IPA
SEE,
• WEB-We Enforce Business,
• Energetska efikasnost, obnovljivi izvori i okoliš
postdiplomski studij-programska linija TEMPUS,
• Nabavka poljoprivredne mehanizacije u funkciji
proširenja postojeće i pokretanje nove proizvodnje - pomoć poljoprivrednicima Zemljoradničke zadruge "Centar",
• Osiguravanje strukovne izvrsnosti za prehrambene
proizvode, zaštitu potrošača i konkurentnosti na
Zapadnom Balkanu,
• Kodeks poslovne etike članova Privredne komore
Kantona Sarajevo,
• Direktorij članova,
• Unapređenje usluga koje Komora pruža svojim
članovima,
• kao i brojni drugi domaći i međunarodni projekti u
čiju je provedbu bila uključena Komora.
Važno je istaći da će Komora nastaviti sa ovom aktivnošću, a trenutno Stručna služba Komore aktivno radi
na pripremi aplikacija za projekte Evropske unije koji se
finansiraju u okviru IPA programske linije.
E.B.K.
•
AVGUST 2013
Izvod iz Analize poslovanja privrede Kantona Sarajevo
Neispunjena obećanja
u godini stagnacije
Privredna komora Kantona Sarajevo je sačinila cjelovitu analizu poslovanja privrede Kantona u 2012. i početkom 2013. godine. Ovom
prilikom daje se kraći izvod iz analize.
USLOVI
PRIVREĐIVANJA
Mnogi domaći i strani ekonomski
analitičari na početku 2012. godine
govorili su da se ne mogu nadati
ozbiljnijem ekonomskom napretku
Bosne i Hercegovine što se na kraju
godine i pokazalo tačnim. 2012. godina je bila godina opće ekonomske
stagnacije u kojoj se ništa nije poduzelo u cilju smanjenja stope nezaposlenosti, ukupne zaduženosti,
povećanja investicionih priliva, te
smanjenja deficita. Sva obećanja sa
svih nivoa vlasti o poboljšanju poslovnog ambijenta, te rasterećenja
privrednika od raznih davanja, koja
utiču na njihovu konkurentnost,
nisu se ispunila. Uzrok ekonomskoj
stagnaciji Bosne i Hercegovine, pored globalne ekonomske krize, jeste
politička nestabilnost zemlje, slab
interni sistem, nedostatak direktnih
stranih investicija i realizacija kapitalnih investicija. Zbog navedenih
problema evidentno je da je realni
sektor suočen sa manjim prilivima
prihoda koji ne omogućavaju nova
zaposlenja, nove poslovne programe, poslovne ekspanzije i nove investicije.
Porezna politika
Najveći problem ekonomije BiH,
pored birokratskog aparata, predstavlja nekonkurentnost domaće
proizvodnje koja se direktno veže
za prevelike doprinose koje naši poslodavci moraju plaćati.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je u toku 2012.
godine naplatila, po odbitku povrata, ukupno 4.987,6 miliona KM
prihoda od indirektnih poreza, što
je manje za 0,1 % ili 7,1 miliona KM
nego u 2011. godini. Posmatrano
po vrstama prihoda, rast je zabilježen kod neto-prihoda od akciza od
2,6%, te kod prihoda od PDV od
0,5%. Prihodi od carina su manji za
20,5%, dok je na osnovu putarina
naplaćeno 2,2% manje nego u 2011.
godini.
U 2012. godini u BiH prikupljeno je ukupno 392,1 miliona
KM od direktnih poreza, od čega se
na porez na dohodak i dobit odnosi 380,9 miliona KM ili 97,1%, dok
porez na imovinu iznosi 11,2 miliona KM, što predstavlja učešće od
2,9% u direktnim porezima. Ukupan iznos direktnih poreza veći je za
1,6% (6,1 miliona KM) u odnosu na
iznos od direktnih poreza iz 2011.
godine. Porez na dohodak i dobit
ostvario je rast za 1,5%, a porez na
imovinu rast od 2,7%. Neporezni
prihodi u 2012. godini iznosili su
687 miliona KM, što je u odnosu na
2011. godinu više za 80,4% ili 306,1
miliona KM. Grantovi od stranih
vlada i međunarodnih organizacija
iznosili su 28,3 miliona KM, što je
u odnosu na godinu ranije više za
10,7 miliona KM ili 60,8%.
Direktna strana ulaganja
Prema podacima Centralne Banke
BiH, neto-priliv direktnih stranih
ulaganja u periodu I-IX 2012. godine u BiH iznosio je 676 miliona
KM, što predstavlja povećanje od
79,8% ili 300 miliona KM u odnosu
na ulaganja u istom periodu 2011.
godine.
U posmatranom periodu
došlo je do odliva direktnih stranih
investicija u trgovini na malo (12
miliona KM) i u poslovanju nekretninama (13 miliona KM). Osta-
le djelatnosti bilježe priliv investicija: proizvodnja baznih metala (242
miliona KM), trgovina na veliko i
posredovanje u trgovini (206 miliona KM), finansijsko posredovanje,
osim osiguranja i penzionih fondova (23 miliona KM). Kao i u 2011.
godini, najveća vrijednost direktnih
stranih ulaganja u 2012. godini porijeklom je iz Rusije (245 miliona
KM), dok je najveći odliv registrovan kod Slovenije (42 miliona KM).
Zaposlenost
Stanje na tržištu rada u BiH najbolje
se može vidjeti iz podataka Agencije
za statistiku BiH prema čijoj procjeni u našoj zemlji živi 3.843.000 stanovnika (30.07.2012.) a zaposleno
je 685.117 lica (decembar 2012.),
što znači da svaki šesti bh. stanovnik ima stalni posao. Praktično, jedan zaposleni izdržava još pet stanovnika.
U decembru 2012. godine na
području Kantona Sarajevo registrovano je 128.898 zaposlenih lica,
što je u odnosu isti mjesec 2011. godine manje za 2,4%.
U privredi Kantona Sarajevo
registrovano je ukupno 67.546 zaposlenih lica, što je za 3,9% manje u
odnosu na decembar 2011. godine.
Najveći broj zaposlenih zabilježen
je kod trgovine (34,3%), zatim kod
prerađivačke industrije (18,6%),
prijevoza, skladištenja i komunikacija (15,8%) itd.
I pored povećanja broja zaposlenih u javnom sektoru, vanprivreda je na kraju 2012. godine
upošljavala 0,6% manje radnika u
odnosu na 2011. godinu. Odnos
zaposlenih u privredi i neprivredi
u 2012. godini se još više pogoršao na štetu zaposlenih u privredi (u 2012. godini odnos je bio
11
GLASNIK 100
52,40:47,60, a u 2011. godini odnos
je bio 53,26:46,74). To znači da se i
dalje povećava opterećenje na strani
privrede.
Nezaposlenost
Ukupan broj nezaposlenih lica u
decembru 2012. godine na području Kantona Sarajevo iznosio je
73.018, što je za 4,5% više u odnosu
na decembar 2011. godine. Stopa
nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo
je 36,2%. Najveći broj nezaposlenih
u Kantonu Sarajevo odnosi se na
nekvalifikovane radnike (29,6%),
zatim osobe sa srednjom stručnom
spremom (29,1%), kvalifikovane
radnike (27,4%), te osobe sa visokom stručnom spremom (10,9%).
Penzije
Broj penzionisanih lica u KS se
uvećavao paralelno sa smanjenjem broja zaposlenih lica, što je
zabrinjavajuća okolnost s aspekta
prikupljenih doprinosa za isplatu
penzija. Broj penzionera u Sarajevskom kantonu u decembru 2012.
godine iznosio je 83.969, a ukupan
iznos penzija bio je 35 miliona KM.
Prosječna penzija je uvećana u odnosu na 2011. godinu zahvaljujući
povećanju penzija u FBiH, ali je u
realnom smislu ipak smanjena.
Sistem međugeneracijske solidarnosti, koji je zasnovan na tome
da svaki uposlenik izdvaja iz svoje
plate određeni iznos koji uplaćuje u penzione fondove, nadajući se
da će neki budući zaposlenici, kada
on ode u penziju, raditi isto, može
funkcionisati i biti održiv samo u
slučaju kada je omjer penzionera i broja zaposlenih 1:4. Broj osiguranika koji uplaćuju doprinose
u penzione fondove u odnosu na
broj postojećih penzionera se svake
godine smanjuje. Ukoliko se ovaj
trend nastavi moguće je da će u
skorije vrijeme doći do izjednačenja
broja osiguranika i penzionera, što
bi značilo da na jednog zaposlenika
dođe jedan penzioner. To bi ujedno
značilo i kolaps penzionog sistema.
12
Plaće
Prosječna neto-plaća u decembru
2012. godine na nivou Kantona Sarajevo iznosila je 1.034,75 KM, što je
u odnosu na uporedni mjesec 2011.
godine više za 1,2%. Istovremeno, u
FBiH prosječna neto-plaća iznosila
je 837,30 KM ili 0,4% više u odnosu
na decembar 2011. godine. Prosječna neto-plaća u Kantonu veća
je od neto-plaće u FBiH za 197,45
KM. U okviru privrednih djelatnosti najveća plaća zabilježena je u finansijskom posredovanju (1.574,10
KM), dok je najniža plaća isplaćena
u ugostiteljstvu (590,94 KM).
Cijene
U prosjeku su cijene u 2012. godini
u odnosu na 2011. godinu porasle
za 2,1%. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda su u 2012. godini
u prosjeku više za 1,9% od cijena iz
2011. godine. Prema oblastima klasifikacione djelatnosti (KD) najveći
rast cijena u 2012. godini u odnosu
na 2011. godinu registrovan je kod
proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom
(6,6%), zatim kod vađenja ruda i
kamena (4,2%) te kod prerađivačke
industrije (0,1%).
PRIVREDNA
KRETANJA PO
DJELATNOSTIMA
Industrija
U Kantonu Sarajevo, u posljednje
četiri godine (2008-2012), industrijska proizvodnja se smanjivala
po prosječnoj stopi od 0,3%, u Federaciji je proizvodnja rasla po stopi
od 2%, a na nivou države zabilježen
je rast proizvodnje po prosječnoj
stopi od 3,2%. U toku 2012. godine ostvarena su negativna kretanja
u industriji kao jednoj od ključnih
djelatnosti privrede, kako Kantona
Sarajevo, tako i cjelokupne Federa-
cije BiH. Industrijska proizvodnja
u Kantonu Sarajevo u 2012. godini
u odnosu na 2011. godinu ostvarila
je pad od 6,5%. Ukupna industrijska proizvodnja na nivou Federacije BiH u 2012. godini bila je niža
za 4,3% od proizvodnje ostvarene u
2011. godini.
Od 20 grana prerađivačke
industrije u Kantonu Sarajevo samo
su 4 ostvarile rast proizvodnje u odnosu na 2011. godinu, dok je ostalih
16 grana zabilježilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje bilježe slijedeće
grane prerađivačke industrije: proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (15,5%), proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa
(28,2%), proizvodnja medicinskih
preciznih, optičkih instrumenata,
satova (11,5%) te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (6,2%).
Šumarstvo
Na području Sarajevskog kantona u
2012. godini proizvedeno je ukupno
145 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je u poređenju sa 2011. godinom više za 13,3%. Istovremeno, na
nivou Federacije BiH proizvedeno
je ukupno 1.948 hiljada m³ šumskih sortimenata ili 0,4% manje u
odnosu na uporedni period iz 2011.
godine.
Prodaja šumskih sortimenata u Kantonu Sarajevo također
bilježi rast u odnosu na prodaju iz
2011. godine i to za 17,5%. Prodano
je ukupno 148 hiljada m³ šumskih
sortimenata. Na nivou Federacije
BiH prodano je 1,2% manje šumskih sortimenata u odnosu na 2011.
godinu. Ukupna prodaja iznosila je
1.920 hiljada m³ šumskih sortimenata.
Početak 2013. godine bio
je od velikog značaja za sektor šumarstva, jer je na sjednici održanoj
30.01.2013. godine, Skupština KS
usvojila Zakon o šumama Kantona
Sarajevo. Kanton je bio primoran
donijeti svoj vlastiti zakon jer zakon
o šumama na federalnom nivou ne
postoji. Bez obzira na to je li riječ o
privatnoj ili državnoj šumi, morala
je biti donesena zakonska regulativa
koja će urediti ovu privrednu granu.
AVGUST 2013
Koliko je donošenje ovog Zakona
bilo neophodno, govori podatak da
Kanton Sarajevo zbog nelegalne sječe godišnje gubi 10 miliona KM.
Građevinarstvo
U posljednjih nekoliko godina
građevinarstvo na nivou FBiH bilježi pad vrijednosti izvršenih građevinskih radova. U 2012. godini
zabilježen je rast u niskogradnji za
13,7%, ali je istovremeno ostvaren
pad u visokogradnji od 18,3%. Od
ukupne vrijednosti građevinskih
radova na niskogradnju se odnosilo
57%, dok je ostatak od 43% radova
ostvaren u visokogradnji. Ukupna
vrijednost izvršenih radova na kraju
2012. godine iznosila je 695,5 miliona KM, što je u odnosu na 2011.
godinu manje za 19 miliona KM
ili 2,7%. Pad vrijednosti izvršenih
građevinskih radova rezultat je poteškoća koje se javljaju u novčanim
i investicionim kretanjima, kao i
vremenskim nepogodama koje su
zadesile BiH na početku 2012. godine. Nepogode su iziskivale obustavljanje radova na pojedinim gradilištima, održavanje hladnih pogona,
plaćanje poreza i doprinosa za radnike koji nisu bili radno aktivni, što
direktno utiče na rast troškova. Broj
radnika na gradilištima u FBiH na
kraju decembra 2012. godine iznosio je 8.764 ili 1,2% manje u odnosu
na decembar 2011. godine.
Ukupna vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inozemstvu, u 2012. godini, iznosila je
348,5 miliona KM, što je u odnosu
na 2011. godinu manje za 12,6% ili
50,3 miliona KM. Od ugovorene
vrijednosti realizovano je 28,5% ili
99,2 miliona KM, što je za 20,7%
više u odnosu na godinu ranije. Realizacija poslova odnosi se na oblast
niskogradnje, 78,9%, i na visokogradnju, 21,1%.
Trgovina
Ostvareni obim prometa u trgovini
na malo (sa PDV-om) na području
Kantona Sarajevo u 2012. godini
iznosio je 3,1 milijardi KM, što je
za 1,9% više u odnosu na promet
ostvaren u 2011. godini.
U decembru 2012. godine
na području Kantona Sarajevo zabilježeno je 440 registrovanih firmi
koje se bave trgovinom na malo sa
ukupno 14.197 zaposlenih radnika.
To znači da se u Kantonu Sarajevo
od decembra 2011. godine ugasilo
5 firmi koje se bave trgovinom na
malo, a ujedno je bez posla ostalo
294 radnika. Zalihe su se povećale
za 15,2%, te je ukupna vrijednost
zaliha u decembru 2012. godine iznosila 508.582.872 KM.
Turizam i ugostiteljstvo
Zahvaljujući svojim bogatim prirodnim i historijskim potencijalima, te značajnijim ulaganjima u
infrastrukturu, Kanton Sarajevo je i
u 2012. godini zabilježio rast broja
turista i noćenja.
Tako je broj turista u 2012.
godini u odnosu na 2011. godinu
bio veći za 19%, pri čemu je rast
stranih turista iznosio 18,8%, a domaćih 19,6%. Ukupan broj turista
koji su posjetili Kanton Sarajevo iznosio je 268.500, pri čemu je odnos
stranih naprema domaćim turistima 79/21. Istovremeno je ostvareno 19,8% više noćenja u odnosu
na uporedni period 2011. godine.
Strani turisti ostvarili su 20,6% više
noćenja a domaći 17%. Ukupan
broj noćenja iznosio je 511.757.
Ukupan promet u ugostiteljstvu u 2012. godini na području
Kantona Sarajevo iznosio je 71,9
miliona KM, što je u odnosu na godinu ranije više za 11,5 miliona KM
ili 19%.
Željeznički saobraćaj
Željezničkim saobraćajem u 2012.
godini u Federaciji BiH prevezeno
je ukupno 8.184 tona robe, što je za
9,4% manje u odnosu na godinu prije. Pad prevoza robe najviše je uzrokovan smanjenjem međunarodnog
prevoza za 18,9% u odnosu na 2011.
godinu, dok je unutrašnji prevoz zabilježio pad od 3,4%. Strukturalno,
od ukupnog prevoza robe željeznicom na unutrašnji prevoz odnosilo
se 66,4%, a na međunarodni prevoz
33,6%. U sektoru prevoza putnika
željeznicom zabilježen je rast od
4,2% u odnosu na 2011. godinu.
Prevezeno je ukupno 525 hiljada
putnika od čega se na unutrašnji
prevoz odnosi 90,7%, a na međunarodni prevoz 9,3%, pri čemu je rast
unutrašnjeg prevoza putnika iznosio 3,9%, a međunarodnog prevoza
6,5%.
Cestovni prevoz
U toku 2012. godine u Kantonu
Sarajevo prevezeno je ukupno 81
hiljada tona robe, što je u odnosu
na uporedni period 2011. godine
manje za 6,9%. Istovremeno, u Federaciji BiH prevezeno je 4,4 miliona tona robe, što je za 24,3% više u
odnosu na godinu ranije.
Gradsko - prigradskim prevozom u Sarajevskom kantonu u
2012. godini prevezeno je 108 miliona putnika, što je za 4,3% manje
u odnosu na 2011. godinu. Podaci
za Federaciju BiH govore da je u
2012. godini na području ovog entiteta prevezeno 131,4 miliona putnika ili 4,3% manje u odnosu na 2011.
godinu.
Finansijski sektor
Jedan od pozitivnih poteza Vlade
FBiH, a koji se odnosi na finansijsko
tržište, jeste donošenje Strategije o
razvoju finansijskih tržišta u FBiH u
periodu 2012. – 2021. godine. U definiranju smjera razvoja ovog tržišta
uključen je najširi krug učesnika na
domaćem finansijskom tržištu.
Bankarski sektor
Prema preliminarnim (nerevidiranim) podacima, 18 banaka (1 državna i 17 privatnih), koliko ih posluje u Federaciji BiH, u 2012. godini
ostvarile su dobit u iznosu od 112
miliona KM. Ovo je najveća dobit
ostvarena do sada u bankarskom
sektoru FBiH, a razlog tome je
smanjenje troškova ispravke vrijednosti, kamatnih stopa, operativnih
rashoda te nekvalitetne aktive krajem 2011. godine.
13
GLASNIK 100
Pozitivan finansijski rezultat
ostvaren je kod 14 banaka u ukupnom iznosu od 128 miliona KM, što
je za 1% ili 1,4 miliona KM više nego
u 2011. godini (16 banaka), dok su
četiri banke iskazale gubitak u iznosu od 16,5 miliona KM, što je za
64% ili 29 miliona KM manje nego
prethodne godine. Ukupan kapital
banaka iznosio je 2,2 milijarde KM i
veći je za 6,7% ili 139 miliona KM.
Tržište osiguranja
U 2012. godini u Federaciji BiH poslovalo je 14 osiguravajućih kuća.
Ukupna premija osiguravajućih
kuća iznosila je 365,4 miliona KM,
što je za 25,4 miliona KM ili 7,5%
više u odnosu na 2011. godinu.
Mikrokreditni sektor
U Federaciji BiH sa 31.12.2012.
godine, poslovalo je 14 mikrokreditnih organizacija (MKO), od toga
13 mikrokreditnih fondova (MKF-neprofitne organizacije) i jedno
mikrokreditno društvo (MKD-profitna organizacija) sa 27 organizacionih dijelova MKD, čije je sjedište
u Republici Srpskoj.
Prema podacima Agencije
za bankarstvo FBiH, MKO u Federaciji BiH u 2012. godini su ostvarile manjak prihoda u iznosu od 2,6
miliona KM. Ukupni prihodi su iznosili 98,8 miliona KM, što je u odnosu na 2011. godinu manje za 1,3
miliona KM ili 1%.
EKONOMSKI
ODNOSI SA
INOZEMSTVOM
14
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Kantona Sarajevo u 2012. godini
ostvarena je u iznosu od 4.199 miliona KM, što je za 1,6% više nego
u 2011. godini i što predstavlja blizu 1/3 ukupne vanjskotrgovinske
razmjene Federacije BiH (27,76%),
odnosno 18,16% vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom. Vo-
deći partneri u vanjskotrgovinskoj
razmjeni Kantona Sarajevo i dalje
su Hrvatska, Njemačka, Slovenija i
Srbija.
Ukupan izvoz je veći za 0,3%
i iznosi 875 miliona KM, ukupan
uvoz KS u 2012. godini povećan je
za 2,0% i iznosi 3.324 miliona KM,
osvareni deficit iznosi 2.449 miliona KM, što predstavlja povećanje
za 2,6% u odnosu na isti iz 2011.
godine. Stopa pokrivenosti uvoza
izvozom u KS je smanjena za 1,5%
i iznosi 26,3%, te je i dalje niska u
odnosu na FBiH 56,9% (povećanje
za 0,5%), a u BiH 55,7% (povećanje
za 1,8%).
FINANSIJSKI
EFEKTI
POSLOVANJA
Bilansne obrasce o poslovanju u
2012. godini u Kantonu Sarajevo
predalo je 5.963 pravnih lica od čega
se na privredne subjekte odnosi 69%
ili 4.115 firmi, što je u odnosu na
godinu ranije više za 300 privrednih
društava, dok je u odnosu na 2008.
godinu, koja označava početak ekonomske krize, broj predatih obrazaca poslovanja manji za 75.
Ukupan prihod u Kantonu
Sarajevo u 2012. godini ostvaren je
u iznosu od 15.136,1 miliona KM i
veći je za 532,9 miliona KM ili 3,6%
u odnosu na 2011. godinu. Istovremeno privreda KS ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 13.270,7
miliona KM što je za 423,5 miliona
KM ili 3,3% više u odnosu na 2011.
godinu. Učešće privrede u ukupnom prihodu KS iznosi 87,7%.
Ukupni rashodi na nivou
Kantona Sarajevo u 2012. godini
iznosili su 15.086,8 miliona KM,
od čega na privredne djelatnosti otpada 13.212 miliona KM ili 87,6%.
U odnosu na 2011. godinu ukupni
rashodi su veći za 3,8% ili 553,7 miliona KM. Ostvareni rashodi u KS
po djelatnostima u 2012. godini (u
milionima KM):
Ukupna neto-dobit na području Kantona Sarajevo u 2012. go-
dini ostvarena je u iznosu od 605,5
miliona KM i veća je u odnosu na
2011. godinu za 30,6 miliona KM
ili 5,3%. Privreda KS ostvarila je
neto dobit u iznosu 495,3 miliona
KM, što je više za 27,1 miliona KM
ili 5,8% u odnosu na 2011. godinu.
Ostvareni neto-dobici u KS po djelatnostima u 2012. godini (u milionima KM):
Ukupni gubitak ostvaren u
2012. godini u Kantonu Sarajevo
(gubitak u periodu) iznosio je 555
miliona KM, i veći je za 78 miliona KM ili 16,4% u odnosu na 2011.
godinu. Gubici ostvareni u privredi
Kantona Sarajevo iznose 435,7 miliona KM i veći su za 47,1 miliona
KM ili 12,1% u odnosu na 2011.
godinu. Ostvareni gubici u KS po
djelatnostima u 2011. godini (u milionima KM):
Sredstva i izvori sredstava
Ukupna sredstva (aktiva) poslovnih
subjekata Kantona Sarajevo na dan
31.12.2012. godine iznosila su preko
28 milijardi KM, od čega su stalna
sredstva 64,6%, a tekuća 25,7%. Ostatak aktive čine sredstva ostvarenog
gubitka na supstanci (gubitak iznad
visine kapitala). Od ukupne aktive
na nivou Kantona Sarajevo na privredu se odnosi 76,5% ili 21,9 milijardi KM, što je u odnosu na 2011.
godinu više za 1,9%. Stalna sredstva
u privredi su se povećala za 1,5% u
odnosu na 2011. godinu, a tekuća
sredstva su manja za 0,8%. Učešće
kapitala u ukupnim izvorima sredstava (pasiva) iznosi 51%, što je za
1% manje u odnosu na udio kapitala u pasivi iz 2011. godine. Inače,
kapital je ostvario blagu stopu rasta
od 0,8%, dok su dugoročne obaveze
više za 1%, a kratkoročne obaveze
su se povećale za 5,3% u odnosu na
2011. godinu. U privredi je zabilježen rast kapitala u odnosu na 2011.
godinu za 0,7%. Dugoročne obaveze
su se smanjile za 2,7%, a kratkoročne obaveze su više za 6%.
AVGUST 2013
Posjeta delegacije Unije za upravljanje otpadom Vallee de Chevreuse - SIOM
Povrat materijala kroz proces recikliranja
U
Privrednoj komori Kantona Sarajevo, u saradnji sa
Ministarstvom prostornog
uređenja i zaštite okoliša
Kantona Sarajevo, 4. jula
2013. godine upriličen je
susret sa Unijom za upravljanje otpadom SIOM iz Pariške regije, Republika Francuska, koja ima dugogodišnje iskustvo u prikupljanju, reciklaži i iskorištavanju različitih vrsta čvrstog otpada.
U delegaciji SIOM-a bili su predstavnici uprave
preduzeća i osnivača iz općina, kao i privatnih kompanija koje se bave ovom djelatnošću.
U svom pozdravnom govoru predsjednik Komore Kemal Grebo naglasio je da je otpad jedan od najvećih problema sa kojima se susreće moderno društvo.
Osnovni preduvjet za efikasno smanjenje količine otpada, koja završava na odlagalištima, je odvojeno sakupljanje otpada. Povrat materijala kroz proces recikliranja
će osigurati ekonomsku održivost integralnog sistema
upravljanja otpadom.
Principi definirani u Okvirnoj Direktivi o otpadu
(2006/12/EC), (2008/98/EC) i EU Strategiji upravljanja otpadom označavaju historijsku evoluciju u sistemu
upravljanja otpadom, dajući najveći prioritet infrastrukturnom aspektu i potom uključujući aspekte ljudskog
zdravlja i okoliša, te finalno integrirajući pitanja održanja prirode i resursa.
Osnovni ciljevi integralnog sistema upravljanja
otpadom su smanjivanje proizvodnje otpada, njegovo
recikliranje i obrada.
Da bismo smanjili negativan uticaj otpada na
okoliš, potrebno je insistirati na razvoju javne svijesti o
štetnosti otpada, kao i na aktivnostima u okviru industrije vezanim za mogućnosti reciklaže i iskorištavanja
otpada. Trebamo raditi na pripremi programa reciklaže,
izgradnji infrastrukture, te na istraživanju ekonomskih
aspekata i potencijalnih tržišta za odvojeno skupljanje
otpada.
To znači da se mora posvetiti više pažnje odvojenom skupljanju otpada. Da bi ostvarili ovaj zadatak,
potrebno je obezbijediti stručnu saradnju i razmjenu iskustava.
Po riječima ministra Zlatka Petrovića, u Kantonu Sarajevo ima 30 operatora za upravljanje otpadom,
koji su registrovani u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona, a u skladu sa Zakonom o
upravljanju otpadom Federacije BiH. Za 18 firmi je Ministarstvo izdalo dozvolu za upravljanje otpadom, dok je
12 firmi u skladu sa važećim propisima oslobođeno od
obaveze posjedovanja dozvole.
Pregledom vrsta otpada koje prikupljaju operatori sa područja Kantona Sarajevo može se zaključiti da
je nedovoljno zastupljen opasni otpad, a također nedovoljni su kapaciteti za zbrinjavanje otpada životinjskog
porijekla, reciklažu građevinskog otpada, te električnog
i elektronskog otpada.
Poznavajući naše stanje, može se konstatovati
da Kanton Sarajevo hitno treba krenuti u osavremenjavanje upravljanja komunalnim otpadom, preuzimajući
pozitivna evropska iskustva, jer je evidentno da dosta
zaostajemo, posebno u smislu reciklaže i iskorištavanja
otpada. Doneseni su propisi, ali ne i planovi realizacije
ovih aktivnosti.
Problemi sa kojima se susreće Kanton su ti da
nisu završeni planovi upravljanja otpadom na kantonalnom i lokalnom nivou. Također, u kontaktima sa stranim firmama ne postoji mogućnost određene saradnje,
jer one najčešće prodaju svoju opremu, a ne vrše ulaganja u cilju zajedničkih interesa. Često se nudi visokosofisticirana oprema koja iziskuje velike operativne troškove,
a nisu primjereni trenutnom ekonomskom stanju društva, te ih građani ne mogu plaćati.
Gosp. Faure se osvrnuo na temu «Valorizacija otpada – ekonomski, socijalni, ekološki i društveni efekti», izražavajući uvjerenje da će nam iskustva SIOM-a
višestruko koristiti u uspostavljanju sistema upravljanja
otpadom, kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti za
smanjenje prostora za odlaganje otpada, unaprijedili zaštitu okoliša, pokrenuli nove proizvodnje recikliranjem
korisnog otpada, te otvorili nova radna mjesta.
U diskusiji koja je uslijedila, razmijenjena su
mišljenja o načinima zbrinjavanja medicinskog, elektronskog i elektroničnog otpada, raznih opasnih materija, kao i drugih vrsta otpada.
U obraćanju prisutnima predsjednik Komore je
zaključio da operateri koji se bave otpadom samoorganizovani u svoju asocijaciju, mogu snažnije djelovati na
uspostavljanju sistema u ovom značajnom segmentu,
počev od formiranja Savjeta, više baze podataka i drugo.
M.K.
15
GLASNIK 100
Održan sastanak predsjednika privrednih komora u Federaciji BiH
Domaća privreda pritisnuta unutrašnjim dugovanjima
U
16
Goraždu je početkom juna 2013. godine održan
sastanak predsjednika privrednih komora u Federaciji
BiH. Domaćin sastanka bila je Privredna komora Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Sastanku su prisustvovali predsjednik i dopredsjednik Privredne komore Federacije BiH, predsjednici
Kantonalnih privrednih komora u Federaciji BiH, Jusuf
Hubjer, član Upravnog odbora Privredne komore Federacije BiH iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i
načelnik Općine Pale-Prača, Asim Zec.
Prije prelaska na Dnevni red, načelnik Općine
Pale-Prača informisao je učesnike sastanka o privrednom razvoju ove općine, te o mogućnostima za nova
domaća i strana ulaganja i pozvao privrednike da investiraju na ovom području. Tom prilikom je obećao da će
općinska administracija sve njihove zahtjeve rješavati u
najbrže mogućem vremenu u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Na sastanku su razmatrane sljedeće teme: Radna verzija Zakona o porezu na dobit u Federaciji BiH i
Informacija o nekim pokazateljima efikasnosti sudstva /
rješavanje dužničko povjerilačkih odnosa, koju je sačinila Privredna komora Kantona Sarajevo.
Radna grupa Federalnog ministarstva finansija sačinila je radnu verziju Zakona o porezu na dobit.
Postojeći Zakon o porezu na dobit privrednici smatraju
vrlo stimulativnim, te su mišljenja da je isti stvarao povoljan ambijent za nova domaća i strana investiciona
ulaganja, što bi za posljedicu imalo brži privredni rast,
a samim tim i veći broj radnih mjesta, te ukoliko dođe
do izmjene postojećeg Zakona, posljedice će trpjeti privredni subjekti koji čine okosnicu razvoja Federacije.
Posebno se to odnosi na privredna društva koja se bave
izvozom.
Sve države u našem okruženju, Zakonom o porezu na dobit, nastoje poboljšati ambijent za privlačenje
domaćih i stranih investitora, a predloženom radnom
verzijom pomenutog Zakona postigao bi se suprotan
efekat, interesovanje investitora za ulaganje u Federaciji
BiH bi slabio.
Jago Lasić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, mišljenja je da postojeći Zakon o porezu na
dobit ne treba mijenjati, već samo nadograđivati, odnosno poboljšavati.
Dogovoreno je da jedan broj predsjednika prisustvuje zasjedanju radne grupe predlagača, te na istoj
prezentuju zaključke sa sastanka, te da eventualno nove
prijedloge dostave kantonalnim privrednim komorama
radi izjašnjavanja o istim, nakon čega bi se uradio jedinstven stav komora na nivou Federacije BiH.
Osim ovih problema, domaća privreda je pritisnuta unutrašnjim dugovanjima. Svako svakome duguje,
a država svima. Podaci o tome su više nego poražavajući.
Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore
Kantona Sarajevo, na sastanku je istakao da unutrašnji
dug Bosne i Hercegovine iznosi više od 20 milijardi KM.
Do ovih podataka došlo se anketom koju je provela Komora.
Jedna od mjera koja je predložena jeste formiranje privrednih ili nekih drugih posebnih sudova koji bi
efikasno rješavali probleme koji se odnose na dužničko-povjerilačke odnose, čime bi se oslobodila velika količina novca, koji je u ovom trenutku blokiran i ne služi
nikome.
Na ovom sastanku donesen je zaključak da se
Vladi Federacije BiH uputi incijativa da predstavnici
Privrednih komora budu članovi Ekonomsko-socijalnih
vijeća. Također je donesen zaključak da se od agencije
AFIP zatraži pristup podacima o bilansu stanja, bilansu uspjeha, promjenama u kapitalu i gotovinskom toku
privrednih društava, a koji bi poslužili za izradu Informacije o uspješnosti poslovanja privrede na nivou Federacije BiH i kantona pojedinačno.
Nakon završenog sastanka učesnici su obišli proizvodni kapacitet punionice prirodne izvorske vode “Bijela Voda”.
AVGUST 2013
Proširena sjednica UO
Usvojiti program
mjera podrške
privrednom sektoru
Privredna komora Kantona Sarajevo sačinila je cjelo-
vitu Informaciju o osnovnim indikatorima stanja privrede Kantona Sarajevo u 2012. godini, sa tendencijama
u 2013. godini, koja je razmatrana na proširenoj sjednici Upravnog odbora Komore, održanoj 5. juna 2013.
godine. Sjednicom je predsjedavao Neven Hadžisulejmanović, predsjednik UO, a učešće u raspravi uzeli su
predsjednik Komore Kemal Grebo, kao i ostali članovi
Upravnog odbora i predsjednici savjeta u Komori.
„Cilj izrade analize je da se, na osnovu prezentiranih podataka, što realnije ocijeni stanje u kojem se
nalazi privreda Kantona i šire, kako bi se donijele adekvatne mjere na ublažavanju posljedica i otklanjanju
problema u poslovanju izazvanih globalnom ekonomskom krizom“, kazao je Muamer Mahmutović, sekretar
Privredne komore Kantona Sarajevo, prilikom prezentacije privrednih kretanja.
Analizirajući podatke u informaciji prisutni su se
složili da je 2012. godina bila godina opće ekonomske
krize i da je u našoj zemlji ekonomska kriza još uvijek
prisutna, te da ćemo i dalje biti izloženi izrazito složenim uvjetima poslovanja.
Pad industrijske proizvodnje, velika nelikvidnost
i niz drugih ekonomskih pokazatelja, kao i razna fiskalna i parafiskalna opterećenja, predstavljaju veliki problem za bh. privredu. U diskusiji su ponovljeni i brojni
drugi problemi, a tiču se cvjetanja sive ekonomije, nelojalne konkurencije, neodrživih kolektivnih ugovora i
uopće nezavidnog položaja realnog sektora u odnosu na
javni sektor privređivanja.
Ubrzani rast, razvoj, te poboljšanje ekonomskih
pokazatelja, ne mogu se očekivati, s obzirom da kriza
traje već četiri godine i da su unutrašnje rezerve privrede i realnog sektora već poprilično iscrpljene. Uz sve to,
banke su smanjile svoje komercijalne aktivnosti prema
privrednim subjektima u smislu visine kreditiranja po-
duzetničkih ideja i projekata.
Nepoduzimanje odgovarajućih mjera od strane
nadležnih organa s ciljem podizanja privrednih aktivnosti, u vrlo oštroj formi se odrazilo na smanjenje priliva u budžete svih nivoa vlasti, a koji se nadomještao kreditnim zaduženjima. Već se pokazalo da se ni kreditnim
sredstvima ne mogu podmiriti svi zahtjevi budžetskih
korisnika niti ona mogu predstavljati izvore finansiranja dugoročno, tako da se od organa vlasti očekuje hitno
poduzimanje radikalnih mjera.
Privrednici okupljeni u Komori predlažu da se
pri donošenju programa mjera podrške privrednom
sektoru trebaju postaviti osnovni ciljevi neophodni privredi, i to rasterećenje privrede kroz pokretanje cjelovite
poreske reforme, povećanje likvidnosti i stvaranje uvjeta
za privlačenje investicija.
Sama informacija sadrži najznačajnije indikatore poslovanja, uz osvrt na uvjete i ambijent u kojima se
poslovalo u 2012. godini, a posebno sa aspekta kakav je
uticaj na privredna kretanja ostavila vrlo složena politička situacija u BiH, pa i situacija u zemljama okruženja,
te narušeni finansijski tokovi kojima je pogođena EU.
Informacija će biti dopunjena prijedlozima članova Upravnog odbora i drugih učesnika ove sjednice i
bit će dostavljena nadležnim državnim organima, kako
na kantonalnom, tako i na federalnom nivou. Također,
poslovni sektor zahtijeva od Skupštine KS da obavi tematsku sjednicu prema ovim pitanjima.
17
GLASNIK 100
Sjednica Savjeta za ugostiteljstvo i turizam
Brojni problemi
u ugostiteljstvu i turizmu
Kanton Sarajevo, zahvaljujući svojim bogatim prirod-
nim i historijskim potencijalima, u proteklih nekoliko
godina konstantno bilježi rast broja turista i noćenja.
Međutim, i pored određenih pozitivnih pomaka, privrednici koji se bave ovim djelatnostima okupljeni u
Privrednoj komori Kantona Sarajevo, ukazuju na niz
problema sa kojima se suočavaju, a koja im otežavaju
poslovanje.
Na nedavno održanoj sjednici Savjeta za ugostiteljstvo i turizam Privredne komore Kantona Sarajevo,
kao zajednički problem istaknuta je visoka stopa PDV-a
koju treba smanjiti za turizam i ugostiteljstvo, jer trenutno domaći privrednici ne mogu parirati konkurenciji iz ostalih zemalja regiona, ali isto tako potrebno je
razmotriti prijedlog provođenja cjelovite poreske reforme.
Članovi Savjeta su zatražili da se iznađe modus
naplate za komunalije koje se plaćaju u paušalnim iznosima, te da se iste naplaćuju u skladu sa popunjenošću
hotelskih kapaciteta, a ne u skladu sa kvadraturom objekta.
Kako bi se, posebno u sezonskom periodu, turistima pružilo što više informacija o turističko-ugostiteljskoj ponudi i znamenitostima posjećenog područja,
članovi Savjeta za turizam i ugostiteljstvo zahtijevaju
unapređenje vertikalne i horizontalne signalizacije u Sarajevu, kao i drugim turističkim destinacijama u zemlji,
putem info-panela.
Da bi se ova i mnoga druga pitanja uredila na najbolji mogući način, predloženo je da se formira radna
grupa u ime Komore, koja će, zajedno sa predstavnicima
Direkcije za turizam pri Ministarstvu privrede Kantona
Sarajevo, raditi na onim pitanjima koja su prioriteti u
rješavanju u oblasti ugostiteljstva i turizma, počev od
razvojnih projekata, kao što je projekat Komore „Turistički proizvod Kantona Sarajevo“ i mnogi drugi.
U razgovorima sa privrednicima učestvovali su
i ministar privrede Kantona Sarajevo, predstavnik Ministarstva turizma i okoliša FBiH, kao i predstavnici
Porezne uprave Federacije BiH i Uprave za indirektno
oporezivanje BiH. Sve strane u razgovoru su se složile
da je zajedničkim djelovanjem privrednika i nadležnih
organa moguće pronaći rješenja koja će smanjiti namete privrednicima i olakšati im poslovanje u ovim teškim
vremenima.
Posebno je problematizirano pitanje naknade
koju je potrebno uplaćivati agenciji “AMUS“ za autorska prava izvođenja muzike u objektima, zatim nelojalna
konkurencija, rad na crno i drugo.
Prema statističkim podacima, broj turista u periodu 2008-2012. rastao je po prosječnoj stopi od 12,2%,
a u protekloj godini u Kantonu Sarajevo bilo je za 19%
više turista, nego u 2011. godini (268.500). Broj ostvarenih noćenja također je rastao u periodu 2008-2012.
godine i to po prosječnoj stopi od 11,8%. U 2012. godini
zabilježeno je 19,8% više noćenja nego u 2011. godini
(511.757).
Najveći promet se ostvaruje u privatnim ugostiteljskim objektima (61,6% ukupnog prometa Kantona), zatim mješovitim ugostiteljskim objektima (30,2%
ukupnog prometa Kantona), te ugostiteljskim objektima pod državnim vlasništvom (8,2% ukupnog prometa
Kantona).
Upozorenja
Privrednici ne prihvataju nova poreska opterećenja
Privrednici neće podržati vlasti Federacije BiH u namjeri da, kroz nova opterećenja i povećanje stopa pojedinih
18
poreza, namire nedostatak budžetskih prihoda, kako su to nedavno najavljivali.
Vlasti su zbog svog ignorantskog odnosa prema problemima privrede i doveli do toga da se smanjuje broj privrednih društava i broj zaposlenih u privredi, što je rezultiralo i smanjenjem budžetskih prihoda. Sada žele da i ono
malo privrede što je ostalo još više opterete novim nametima, kako bi riješili problem u pokriću budžetskih rashoda,
koji su sami prouzrokovali.
Privredna komora Kantona Sarajevo stoji na stanovištu da nikakvo novo opterećenje ne dolazi u obzir, a posebno pojedinačno povećanje poreskih opterećenja na dobit i dohodak.
Štaviše, trebalo bi razmotriti mogućnost da se porez na dobit privremeno ukine na period od pet godina, dok
se privreda ne stabilizuje, a da se dobit usmjeri prema novim investicijama.
Rješenje kompletnog problema je jedino moguće u radikalnoj i sveobuhvatnoj reformi svih poreza i doprinosa u funkciji investicija i zapošljavanja. Suština je provođenje prirodno neutralne poreske reforme koja bi značajan
dio fiskalnog opterećenja zarada, posebno kada je riječ o proizvodnji, prebacila na oporezivanje potrošnje. Ovim bi
se povećao interes za osnivanjem novih privrednih društava i novo zapošljavanje, a to bi se pozitivno odrazilo i na
povećanje opće, a nikako javne potrošnje, i na toj osnovi i na povećanje budžetskih prihoda.
Paralelno sa ovim aktivnostima neophodno je hitno pojednostaviti procedure prikupljanja dokume nata za
pokretanje novih investicija i registraciju poreskih obveznika.
AVGUST 2013
Upravljanje troškovima
i javne nabavke
Centar za edukacije i informatičke poslove Privredne
komore Kantona Sarajevo organizirao je u maju seminare o temama „Upravljanje troškovima i poslovno
odlučivanje“ i „Priprema tenderske dokumentacije i
nacrta ugovora u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama“. Za obje teme vladao je izuzetan interes članova
Komore i drugih privrednika, koji su samu organizaciju seminara i predavanja ocijenili visokim ocjenama.
Cilj prvog seminara, kojeg je vodio profesor na
Ekonomskom fakultetu u Sarajevu dr. Kasim Tatić bio
je ukazati na značaj i ulogu koju troškovi imaju za uspješno poslovno odlučivanje. Polaznici su se upoznali sa
osnovnim metodima i alatima praćenja, obračunavanja, iskazivanja i smanjivanja troškova, a kroz konkretne primjere upoznali su se i sa tehno-ekonomskom
analizom i izračunom troškova, kako bi što bolje naučena znanja primijenili na svom radnom mjestu.
Edukacija posvećena pripremi tenderske dokumentacije je uglavnom okupila osoblje koje radi po
sistemu javnih nabavki, vođe timova, manadžment
koji kontroliše javnu nabavku, i osoblje zaduženo za
implementaciju. Uvodnu riječ dala je Đinita Fočo, direktorica Agencije za javne nabavke, a predavač je bio
Hajrudin Buza, certificirani trener javnih nabavki.
Zašto baš mi?
Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je radionicu namijenjenu osobama koje žele usavršiti svoje
prodajno-prezentacijske vještine, neophodne za uspješno vođenje prodajne prezentacije u B2B poslovnom
okruženju.
Ciljevi radionice bili su naučiti polaznike koja
je najučinkovitija struktura prodajne prezentacije pri
prezentiranju grupi kupaca, naučiti ih na koji način
uvjeravati, a na koji slušati, kako prodati sebe, šta govoriti u trenucima kada je pažnja najviša, a što u obrnutom slučaju, kako upravljati dinamikom grupe i
potencijalno konfliktnim situacijama i naučiti ih da se
koriste vizuelnim pomagalima.
Partner Komore u realizaciji ove edukacije bio
je vođa radionice mr.sc. Mladen Jančić, magistar ekonomskih nauka (London Metropolitan University).
Otpis kamata poreznim obveznicima
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj
upravi Federacije BiH i Zakonom o dopunama Zakona o
visini stope zatezne kamate na javne prihode, prvi put su
propisane olakšice - mogućnosti da se poreznim obveznicima, koji imaju dugovanja, otpišu kamate.
S ciljem pojašnjenja navedenih zakonskih mogućnosti i postupka prolongiranja izmirenja duga - odgođeno plaćanje ili plaćanje duga u ratama, Privredna
komora Kantona Sarajevo je u saradnji sa Poreznom
upravom Federacije BiH organizirala jednodnevnu radionicu o ovoj temi.
Ovo je šansa, koju porezni obveznici nisu trebali
propustiti, jer je rok za podnošenje prijava za korištenje
olakšica bio do 30.6.2013. godine.
Prema evidencijama Porezne uprave Federacije
BiH, mnogi porezni obveznici imaju dug po osnovu kamata, koji je u pojedinačnim slučajevima čak i veći od
glavnice.
Otpisom obaveza po osnovu zatezne kamate daje
se mogućnost poreznim obveznicima da se rasterete tog
dijela duga, što bi trebalo da ima uticaja na poboljšanje
njihove likvidnosti, bržeg razvoja u okvirima obavljanja
djelatnosti i samim tim stvaranja povoljnijih uvjeta za
poslovanje.
Osim navedenog, izmjenom člana 39. Zakona o
Poreznoj upravi Federacije BiH, izmijenjen je i redoslijed uplata obaveza, što će, kako procjenjuju u Poreznoj
upravi, doprinijeti rasterećenju dugovanja poreznih obveznika.
Nastup
i poslovno prezentiranje
U organizaciji Centra za edukaciju kadra i informatičke
poslove Privredne komore Kantona Sarajevo održana je
radionica o javnom nastupu i poslovnom prezentiranju, s ciljem unapređenja komunikacijskih sposobnosti i
vještina profesionalaca, čiji je posao baziran na svakodnevnoj komunkaciji s poslovnim partnerima, klijentima, strankama i javnošću.
Predavač je bila Ljiljana Zurovac, novinarka i PR
stručnjakinja, izvršna direktorica Vijeća za štampu u
BiH.
19
GLASNIK 100
Novi članovi Komore
ECOTON -„One stop print shop“
Firma Ecoton je osnovana 1997.
godine. Vlasnik firme Hadis
Medenčević je iskustvo stečeno u
inostranstvu, kao i svoj kapital,
želio investirati u svojoj domovini.
Cilj je bio pokrenuti biznis koji će
u sebi sadržavati vrlo bitne faktore:
razvijanje domaće proizvodne
djelatnosti, donijeti mogućnost
uštede domaćim korisnicima,
Hadis Medenčević,
zamijeniti
uvoz domaćim
vlasnik firme Ecoton
proizvodom.
Ova djelatnost skreće pažnju na još jedan vrlo bitan
aspekt, a to je ekologija, ne samo što je suština renovacije
(odnosno reciklacije) sama od sebe ekološka, nego se
još kroz korištenje alternativnog potrošnog materijala
razvija i ekološka svijest u BiH. Ecoton je na početku bio
prva i jedina firma koja se bavila ovom djelatnošću, da
bi kroz nekoliko godina u BiH renovacija tonera postala
jedna od grana male privrede. Ovo je ujedno i dokaz da
se na primjeru Ecotona može posmatrati model, kako
bh. građani u inostranstvu mogu konkretno doprinijeti
razvoju BH ekonomije.
Ecoton 2009. godine, kao potvrdu svog
profesionalnog pristupa poslovanju, dobija dva značajna
certifikata: ISO 9001 i ISO 14001, a od 2010. godine dio
svojih proizvoda izvozi na tržište EU.
Danas Ecoton zapošljava 15 radnika i saradnika,
tj. profilisan je kao manja, porodična firma.
Također, generalni direktor i vlasnik firme Hadis
Medenčević izabran je za najmanadžera 2010. godine u
kategoriji malih i srednjih preduzeća.
Za naš Glasnik ukratko je predstavio Ecoton,
i osvrnuo se na neke od problema u poslovanju, ali i na
uspjehe koji ih motivišu da idu dalje.
20
HADIS MEDENČEVIĆ: „Prve aktivnosti Ecotona su
prvenstveno bile vezane za renovaciju tonera za laserske,
ink jet štampače i male kopir-mašine. Danas je Ecoton jedan
od lidera na BH tržištu uz formulu „one stop print shop“,
tj. na jednom mjestu dobijate kompletnu uslugu vezanu za
digitalnu štampu. Tu se, pored osnovnog fokusa, tj. renovacije
tonera, podrazumijeva i proizvodnja zamjenskih tonera
(napravljenih od potpuno novih dijelova), profesionalno
servisiranje printera i velikih kopir-mašina, usluga kolor i
monohromatske štampe, kao i profesionalni konsalting iz
ove oblasti.
Nećemo pretjerati ako kažemo da je Ecoton atipična
BH firma. Prije svega zbog toga, što za skoro 16 godina svog
postojanja bilježi stalni rast, čak i u uslovima ekonomske
krize. Atipična je i po samom načinu vođenja firme, gdje
je vertikalna hijerarhija potpuno nebitna, bitan je klijent i
njegove potrebe, unutrašnja organizacija i procesi se prema
tome fleksibilno mijenjaju. Od samog početka, Ecoton ima
dva vrlo bitna principa svog poslovanja, a to su legalnost i
profesionalnost . Čvrsto stajanje na ova dva principa je i bila
garancija opstanka i razvoja firme i u teškom ekonomskom
okruženju.
Ako smo na nešto posebno ponosni, onda je to
odnos sa našim klijentima. Izuzetno cijenimo svakog kupca
koji je u moru ponude tonera i printera izabrao baš Ecoton
i nama ukazao povjerenje. To, da nam je klijent na prvom
mjestu, nije fraza, nego stil i filozofija našeg poslovanja. Nije
nam cilj graditi samo poslovni odnos, bitna nam je i ljudska,
prijateljska dimenzija. Osim toga, čak su i naše kancelarije
uređene na način da stvaraju domaću atmosferu, gdje uz
kafu i osvježenje saznamo dosta toga o našim klijentima.
Firmi, koje se bave sličnom djelatnošću, kao Ecoton, je danas
na BH tržištu na desetine. Kao što smo rekli na početku, od
vremena kada je Ecoton bio prvi i jedini renovator tonera,
stvorila se cijela jedna grana male privrede koja se fokusira
na ovu vrstu biznisa. Postojanje konkurencije u Ecotonu
smatraju pozitivnom činjenicom.
Prije svega, nas to motiviše da budemo bolji, kvalitetniji,
profesionalniji, a na drugu stranu, u trenutku kada nas je
na tržištu više, sam koncept renovacije tonera i proizvodnje
alternativnog potrošnog materijala dobija na svojoj
popularnosti i dignitetu. Dugo vremena su nam glavni
konkurenti bili originalni toneri (proizvodi firmi kao što su
npr. Canon, Hewlet Pacard, Lexmark, itd). U zadnjih par
godina konkurencija su nam i kineski proizvodi (sa vrlo
diskutabilnom kvalitetom).
Kada govorimo o problemima sa kojima se u
našem poslovanju najčešće susrećemo, to su prije svega
tenderi (ovim vjerovatno nismo nikoga iznenadili). U
našem slučaju, cijela situacija je dosta apsurdna, jer su
tenderi vezani za državne institucije, znači za sektor koji je
isključivo vezan za budžetska sredstva, tj. za one koji bi prije
svih trebali voditi računa o uštedi. Ecoton toneri su i preko
50% jeftiniji od originala. Znači, podijelite godišnju sumu
potrošenu na tonere i dobićete jasnu sliku moguće uštede,
AVGUST 2013
bez bilo kakvih kompromisa po pitanju kvaliteta. Realnost je takva, da su tenderi
koncipirani tako da smo u startu eliminisani iz fer „utakmice“. Da paradox bude još
veći, do tog istog budžeta participiramo vrlo značajnom sumom kroz naše zakonske
obaveze. Mislimo da je krajnje vrijeme da zvanični organi prilikom raspisivanja
tendera daju šansu i firmama iz naše branše.“, riječi su Medenčevića.
U zdravim ekonomijama, zdrave firme konzumiraju proizvode i usluge
ostalih firmi i tako se pokreće ekonomski točak razvoja društva. Tako i Ecoton
sarađuje sa čitavim nizom domaćih frimi, a naravno, dio repromaterijala se uvozi
i iz inostranstva. Ecoton je i član „ETIRA“, evropske asocijacije profesionalnih
renovatora tonera sa sjedištem u Holandiji. Kao jedni od promotora domaće
proizvodnje (i potrošnje) podržali smo i organizaciju „Kupujmo i koristimo domaće“.
Ujedno smo i član Privredne komore Kantona Sarajevo. Naše aktivnosti
se prirodno naslanjaju i na ekološke organizacije, institucije i pokrete, sa kojima
redovno sarađujemo u okviru raznih ekoloških akcija, ne samo kao sponzori, nego i
kao aktivni učesnici.
Skoro 60% svjetske proizvodnje tonera se renovira ili reciklira. BiH je
daleko ispod ovog svjetskog prosjeka, što je, s obzirom na ekonomsku situaciju
u našoj zemlji veliki paradox. Na drugu stranu, za nas je to ujedno i izazov.
Ujedno, intenzivan razvoj informatike, interneta, dostupnosti računarske opreme
i modernizacije načina komunikacije i prezentacije, nama šalju jasan signal da će
potrebe za štampom, a samim tim i tonerima, u budoćnosti biti još prisutnija. To
nam daje jasan podstrek pratiti te trendove i biti spreman adekvatno se prilagoditi
potrebama i specifičnosti BH tržišta.
Razvoj informatike, ekonomski tokovi i potrebe samih korisnika su nam
ujedno i jedini putokaz u kojem smjeru se razvijati i usavršavati. Sigurno nam
je strateški cilj i ekspanzija i na druga tržišta u regionu i EU. Vjerujemo u svoj
kvalitet i svoje posebnosti. Mislimo da imamo šta ponuditi i da možemo biti vrlo
konkurentni na bilo kojem tržištu. Ove ambicije će pratiti i naš interni razvoj i
tehničko usavršavanje.
Društveno smo odgovorna firma. Oni koji svoj novac ostavljaju u Ecotonu,
treba da znaju da dio tog novca odlazi i onima kojima je najpotrebniji. Vjerujemo u
obrazovanje i snagu znanja, tako da od samog početka postojanja firme stipendiramo
đake i studente. Aktivno pomažemo humanitarne i sportske akcije. Posebno nas
interesuje razvijanje ekološke svijesti kod najmlađih, tako da smo nedavno u saradnji
sa Kantonalnim ministarstvom obrazovanja, sporta i mladih organizovali konkurs
za najbolje ekološke kreacije, tj. izradu skulptura od materijala kojeg koristimo pri
renovaciji tonera. Mali „Eco kreativci“ su dobili vrijedne nagrade, a na aukcijskoj
beneficijskoj večeri smo sav novac od prodaje skulptura donirali JU Zavodu za
zbrinjavanje mentalno invakluidne djece i omladine Pazarić.“
„Energy Globe“ za Dvokut pro d.o.o.
Nagrada Energy Globe za Bosnu i Hercegovinu ove godine je dodijeljena za
projekt "Energetski park Livno" koji je realizovala bh. kompanija Dvokut pro
d.o.o. Sarajevo, članica Privredne komore Kantona Sarajevo.
Projekt realizuje ideju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Ovogodišnju nagradu u ime Energy Globe dodijelio je trgovinski savjetnik
Vanjskotrgovinskog centra Privredne komore Austrije u BiH Sigmund Nemeti,
koji je pojasnio da se ova nagrada dodjeljuje svake godine u svakoj zemlji za
najfunkcionalniji projekt.
Energy Globe je danas najprestižnija nagrada za okoliš i dodjeljuje se
jednom godišnje za projekte iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i očuvanja resursa.
U projekt 'Energetski park Livno' uloženo je oko pet miliona KM, a
uložena su sredstva, kako je pojasnio vlasnik kompanije Dvokut Vanja Ćurin,
iz privatnih izvora.
IMPRESUM
GODINA 2013
BROJ 100
avgust
Glasnik je zvanično glasilo
Privredne komore
Kantona Sarajevo
Uređuje
Redakcijski kolegij:
Predsjednik:
mr. Muamer Mahmutović
Glavni i odgovorni urednik:
mr. Esad Ibišević
Tehnička urednica:
Elvira Baždar-Kadrić
Članovi:
Mubera Kadrić
Rusmira Mandić
Lektorica:
Elma Buljina
Štampa:
CPU - SARAJEVO
Izdavač:
Privredna komora
Kantona Sarajevo
71 000 Sarajevo,
La Benevolencija br. 8
Tel: 00387 33/250-100/250-196
Fax: 00387 33/250-137/250-140
e-mail: [email protected]
Besplatan primjerak
www.pksa.com.ba
21
Dodijeljena priznanja „100 najvećih u privredi“ BiH
Stotinu najvećih izvoznika ostvaruje polovinu ukupnog bh. izvoza
Projekat „100 najvećih u privredi“ BiH, koji Poslovne
novine (izdanje Privredna štampe d.o.o. iz Sarajeva) realizuju već 26 godina, i ove godine okrunjen je dodjelom
priznanja vodećim kompanijama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2012. godini. Ceremonija dodjele priznanja održana je početkom jula u Sarajevu.
Ovogodišnje rang-liste 100 najvećih kompanija u
BiH urađene su po unaprijeđenoj metodologiji. Kreirane su u partnerstvu sa Agencijom TEC d.o.o., korištenjem usluge pretrage, odnosno segmentacije baze Bon.ba,
realizirane u saradnji sa agencijama AFIP (Agencija za
finansijske, informatičke i posredničke usluge d.d. Sarajevo) i APIF (Agencija za posredničke, informatičke i
finansijske usluge a.d. Banja Luka).
Podaci su obrađeni za sva pravna lica iz FBiH i
RS koja su predala svoje završne račune za 2012. godinu.
Kompanije su, kao i do sada, rangirane prema veličini
(velike, srednje i male) u četiri kategorije - ukupni prihod, neto-dobit, izvoz i investicije, a za stavku investicija
korištena je pozicija investicije gotovinskog toka.
- Preko 800 kompanija koje su se ove godine našle
na našim rang-listama poruka su stranim ulagačima da
BiH ima kompanije, resurse i kadrove koji mogu da se
nose sa izazovima.
Na osnovu završnih računa koje su kompanije
predale AFIP-u i APIF-u, izračunali smo da je 100 velikih kompanija u BiH ostvarilo ukupan prihod od 19
milijardi KM. U 2012. godini stotinu velikih izvezlo je
gotovo četiri milijarde KM, što je polovina ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza, koji, prema statističkim
podacima, iznosi oko 7,9 milijardi KM. Stotinu velikih
kompanija-investitora sa naše rang-liste investiralo je
oko dvije milijarde KM u prošloj godini – izjavila je Alena Ahmetspahić - Fočo, urednica Poslovnih novina.
Najveću neto-dobit i dalje ostvaruju javna
preduzeća, pa su tako prva tri sa rang-liste ostvarila
328.011.188 KM neto-dobiti.
Vodeća djelatnost u BiH i dalje je trgovina, što su
pokazale rang-liste srednjih i malih kompanija, koje ove
godine sadrže oko 500 privrednih subjekata.
22
Priznanje za prvo mjesto na rang-listi velikih kompanija po ukupnom prihodu pripalo je Optima Grupi d.o.o.
Banja Luka, čiji je ukupni prihod u 2012. godini iznosio
1.300.788.068 KM.
Najveći izvoz među velikim kompanijama lani je
ostvario Aluminij d.d. Mostar sa 440.967.127 KM, dok je
BH Telecom d.d. Sarajevo nagrađen priznanjem za najveću ostvarenu neto-dobit, vrijednu 131.700.576 KM. U
prošloj godini, među velikim kompanijama najviše investicija ostvareno je u JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar,
i to 291.155.510 KM.
Prema rangiranju preduzeća po konsolidovanim
rezultatima poslovanja u 2012. godini vodeće mjesto
po ukupnom prihodu zauzela je Optima Grupa d.o.o.
Banja Luka sa 1.301.788.000 KM. Prema ovom kriteriju, najveći izvoz imao je Prevent BH d.o.o. Visoko sa
477.316.000 KM, dok je prema istom kriteriju BH Telecom d.d. Sarajevo ostvario 131.700.576 KM neto-dobiti.
Na rang-listi srednjih preduzeća po ukupnom
prihodu u 2012. godini, Trgovir-Energy d.o.o. Gračanica
nagrađen je za 45.975.621 KM ukupnog prihoda. Vodeće
mjesto po izvozu pripalo je kompaniji Bill Colour Metal
d.o.o. Banja Luka sa 12.109.478 KM. Najveću neto-dobit
od 3.464.343 KM ostvarila je Magnolija EU d.o.o. Banja
Luka.
Među malim kompanijama, dobitnik priznanja za
najveći ukupni prihod je Dobby d.o.o. Tuzla sa 7.835.462
KM ostvarenog prihoda, najveći izvoz zabilježio je Makromikro d.o.o. Sarajevo sa 6.379.249 KM, dok je Optima
Power d.o.o. Modriča nagrađena za 1.030.490 KM netodobiti.
„Srebreni pečat“ - specijalno priznanje „Poslovnih novina“ za ukupne rezultate poslovanja u 2012.
godini, koji podrazumijevaju doprinos razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinos lokalnoj zajednici,
dodijeljen je preduzeću „ASA Prevent Group“ Sarajevo.
„Izbor 100 najvećih kompanija u BiH predstavlja
pozitivnu stranu za bh. ekonomiju i odskočnu dasku za
nove projekte i investicije“, jedna je od poruka ovogodišnje ceremonije dodjele priznanja Poslovnih novina.
Redakcija Poslovnih novina
Ferijalna praksa za studente SSST-a
Djelotvoran spoj nauke i prakse
U skladu sa Sporazumom o saradnji između Privredne komore
Kantona Sarajevo i Sarajevske škole za nauku i tehnologiju (SSST)
tri studenta ove prestižne visokoškolske ustanove Mia Vehabović,
Faris Durmo i Dina Grebo su za vrijeme svoje ljetne pauze na studiju uspješno proveli ferijalnu praksu u Komori i Tvornici elektro-opreme.
Upoznati su sa gotovo svim fazama rada u Komori, dok su
prilikom posjete Tvornici elektro-opreme ovi mladi ljudi imali priliku upoznati se sa procesom rada, organizacionom strukturom i
procesima proizvodnje složenih uređaja i opreme za distribuciju,
mjerenje, kontrolu i upravljanje električnom energijom.
O svom ferijalnom iskustvu studenti SST-a su kazali sljedeće:
Mia Vehabović: „Mjesec dana provedenih u Privrednoj komori Kantona Sarajevo za mene predstavlja odlično iskustvo. Lijepo je vidjeti, upoznati ljude koji sa sobom nose znanje i nesebično ga dijele
sa mladim generacijama. Atmosfera koja vlada u Komori je prijatna i svi vas dočekaju sa osmijehom. Zahvaljujući predsjedniku, gospodinu Kemalu Grebi, nisam bila stacionirana u samo jednom
sektoru. Mnogo toga sam naučila i pojmovi koji su mi bili apstraktni kroz studiranje, više nisu. Sve je
drugačije kada se čovjek u praksi sa tim pojmovima susretne. Tek tada, mogu zaokružiti svoje znanje,
teoretski i praktični dio. Ono što posebno moram istaći, je posjeta Tvornici elektro-opreme (TEO) u
Sarajevu. Direktor tvornice Miroslav Janjić nam je posvetio dosta vremena kako bismo vidjeli radove
od prve faze pa sve do finalnog proizvoda. Lijepo je vidjeti da u današnjem vremenu u kojem živimo ipak ima ljudi koji
vrijedno rade, puni su ideja, i nastoje činiti dobrobit za našu zemlju, što je rijetkost. Nadam se da će u budućnosti još bolje
poslovati i imati veću podršku u svom radu. Naravno, ni ova posjeta ne bi bila moguća bez gospodina Grebe.“.
Faris Durmo: „Zahvalan sam što sam dobio priliku da obavim ferijalnu praksu u Privrednoj komori
Kantona Sarajevo u julu 2013. godine. Upoznao sam se sa načinom rada Komore, a prisustvovao
sam i sastanku Upravnog odbora Komore. Također, proširili smo svoje već postojeće znanje iz oblasti računovodstva i pisanja projekata, koji su finansirani od strane EU. Pred kraj ferijalne prakse,
posjetili smo Tvornicu elektro-opreme. Bilo je zanimljivo proći kroz cijeli proizvodni proces u fabrici
od projekta, nacrta, do konačnog proizvoda i fakturisanja nakon prodaje, a zatim i knjiženja. Ova
praksa se pokazala kao veoma pozitivno iskustvo, naročito jer u Komori vlada jedna ugodna, ali
radna atmosfera i zaposlenici su uvijek raspoloženi i spremni prenijeti svoje znanje. Sve u svemu, ja
sam bogat za još jedno iskustvo.“.
Dina Grebo: „Praksu u Komori smatram jednim veoma lijepim iskustvom. Imala sam priliku da iz
prve ruke vidim kako se odvija rad u različitim centrima. Lično, najinteresantnije mi je bilo u računovodstvu, s obzirom da sam odabrala za dodatno usmjerenje finansije i bankarstvo. Tu sam riješila
neke nedoumice iz prethodne akademske godine i stekla novo znanje koje će mi biti veoma korisno
na slijedećoj. Kao neko ko iza sebe ima nekoliko obavljenih praksi, mogu reći s razlogom da je u Komori najugodnija radna atmosfera i da se nadam da će na mom budućem poslu tako da bude. Svi
zaposleni su veoma ljubazni i bili su uvijek raposloženi da nas nauče nečem novom. Također su nas
ohrabrivali da izrazimo svoje mišljenje i dajemo svoje ideje. Najuzbudljiviji dio prakse je bila posjeta
Tvornici elektro-opreme (TEO). Veoma sam zahvalna direktoru, gosp. Miroslavu Janjiću, što je odvojio vrijeme za nas, te
nas proveo kroz tvornicu i pokazao nam kako teče proces proizvodnje, od ulaska sirovina, do pakiranja završenog proizvoda koji je spreman za transport. Tu smo se također susreli s ljubaznim zaposlenicima i razmatrali mogućnost ponovnog
dolaska, da naučimo neke osnove u računovodstvu jedne firme koja ima proizvodnju.“.
Komora i Sarajevska škola za nauku i tehnologiju će nastaviti sa započetim aktivnostima na efikasnijem povezivanju
privrede i visokoškolskih ustanova kroz organiziranje ferijalne prakse, te će zajedno sa profesorima i predavačima ovog
univerziteta organizovati edukacije za potrebe javnog i privatnog sektora, te zajedno aplicirati i raditi na projektima od
interesa za članove Komore.
Download

Glasnik Privredne komore Kantona Sarajevo