1EXIVMNEP^EXVIRMRK
Š/SVMģXIRNISFRSZPNMZMLM^ZSVE
IRIVKMNIYVYVEPRMQTSHVYÐNMQEš
0DWHULMDO]DWUHQLQJ
³.RULãWHQMHREQRYOMLYLKL]YRUD
HQHUJLMHXUXUDOQLPSRGUXþMLPD´
.DOHVLMDMXQLOLSDQM
0DWHULMDOSULSUHPOMHQ]DSRWUHEHWUHQLQJDL]REODVWL
³.RULãWHQMHREQRYOMLYLKL]YRUDHQHUJLMHXUXUDOQLPSRGUXþMLPD´
XRNYLUXSURMHNWD
³=DãWLWDSULURGHLJOREDOL]DFLMDREQRYOMLYLKL]YRUDHQHUJLMH352*5(6´
NRMHJ¿QDQVLUD(YURSVNDXQLMDDX%L+SURYRGL8GUXåHQMH]DUD]YRM1(5'$
,]YRÿDþWUHQLQJD&HQWDU]DUD]YRMLSRGUãNX&537X]OD
IZVORI ENERGIJE
1
Energija
Energos- Aktivnost
•Sposobnost nekog tijela
da vrši rad
•Ne može se uništiti
•Prelazi iz jednog oblika
u drugi
2
Energija
•Potencijalna
•Kinetiþka
•Toplotna
•Elektriþna
•Hemijska
•Nuklearna
3
1
Izvore energije dijelimo na:
• Neobnovljive izvore energije
• Obnovljive izvore energije
4
Neobnovljivi izvori
Karakteristika neobnovljivih izvora energije je da
su im nalazišta i zalihe ograniþene i podložne
konaþnom iscrpljivanju.
U neobnovljive izvore energije ubrajamo:
•Ugalj
•Naftu
•Prirodni plin
•Nuklearna goriva
5
Smatra se da je glavni
uzrok globalnog
zatopljavanja poveüana
koliþina ugljendioksida i
ostalih stakleniþkih
gasova koji se
oslobaÿaju u atmosferu.
Ovi gasovi se oslobaÿaju
zbog spaljivanja fosilnih
goriva (nafta, ugalj i plin),
uništavanja šuma u korist
poljoprivrede, i ostalih
ljudskih aktivnosti.
6
2
Obnovljivi izvori energije
Karakteristika obnovljivih izvora energije je da su
neiscrpni, odnosno neprestano se obnavljaju u
prirodi.
U obnovljive izvore energije ubrajamo:
• sunþevu energiju
• energiju vjetra
• energiju vode
• geotermalnu energiju
• energija iz biomase
7
Obnovljivi izvori energije
• Obnovljivi izvori energije imaju
vrlo važnu ulogu u smanjenju
emisije ugljendioksida (CO2) u
atmosferu.
• Smanjenje emisije CO2 u
atmosferu je politika Evropske
unije, pa se može oþekivati da üe i
BiH morati prihvatiti tu politiku.
•Oþekuje se da üe obnovljivi
izvori energije postati ekonomski
konkurentni konvencionalnim
izvorima energije.
8
9
3
Hvala na pažnji
mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
10
4
SUNýEVA ENERGIJA I NJENA PRIMJENA
1
Sunþeva energija
Sunþevo zraþenje
predstavlja daleko najveüi
izvor energije na Zemlji, pri
þemu je godišnje
dozraþena energija 15 000
puta veüa od ukupnih
svjetskih potreba.
2
Sunþeva energija
Na koliþinu dozraþene sunþeve energije
(insolaciju) pojedinog mjesta na Zemlji
ponajviše utiþu njegova geografska širina i
lokalne klimatske prilike.
Od toga se 75% dozraþi u toplijoj polovici
godine (od poþetka marta do kraja septembra),
dok je u hladnijem dijelu godine, kada su potrebe
za energijom najveüe, insolacija osjetno niža.
3
1
Sunþeva energija
Energija Sunca se danas
direktno iskorištava
pomoüu :
Sunþevih kolektora za
zagrijavanje PTV-a i
grijanje prostora
Fotonaponskih üelija za
proizvodnju elektriþne
energije
Pasivnih graÿevina uz
pomoü arhitektonskih
mjera provedenih u svrhu
grijanja i osvjetljavanja
prostora.
4
Apsorbcioni hladnjak
5
Elementi solarnog sistema
1. Solarni kolektor
2. Spremnik vode
3. Cirkulaciona pumpa
4. Ekspanziona posuda
5. Termometar-manometar
6. Sigurnosni ventil
7. Automatska ozraka
8. Automatska regulacija
9. Cijevna instalacija
10. Teþnost u sistemu
6
2
Elementi solarnog sistema
7
Ploþasti kolektor
8
Vakumski kolektori
9
3
Solarni bojler
10
Solarna stanica i automatika
11
Ostala oprema za solarni sistem
12
4
Sistemi s prirodnom cirkulacijom
13
Bazenski kolektor
14
Bazenski kolektori
15
5
Koncetrirajuüi kolektori
16
Solarno grijanje stambenog prostora
17
Pasivna kuüa
18
6
NISKOENERGETSKA I PASIVNA GRADNJA
19
Solarno grijanje stambenog prostora
20
Solarno grijanje stambenog prostora
21
7
Solarno grijanje stambenog prostora
22
Solarno grijanje stambenog prostora
23
Solarno grijanje stambenog prostora
24
8
Solarno grijanje stambenog prostora
25
Solarno grijanje stambenog prostora
26
Solarno grijanje stambenog prostora
27
9
Solarno grijanje stambenog prostora
28
Solarno grijanje stambenog prostora
29
Solarno grijanje stambenog prostora
30
10
Fotonaponsko pretvaranje
Fotonaponske üelije sunþevu
energiju direktno pretvaraju u
elektriþnu.
Napravljene su od poluvodiþkog
materijala (najþešüe silicijuma (Si)
u obliku tankih ploþica.
Dodavanjem malih koliþina
primjesa (poput bora, fosfora)
osnovnom materijalu na jednoj
strani ploþice se formira pozitivno
naelektrisan (P) spoj a na drugoj
negativno naelektrisan (N) spoj.
Kada osvijetlimo ovu ploþicu
ona generira istosmjernu
el.struju u vanjskom krugu.
31
Fotonaponski sistem
Fotonaponski sistem
sesastoji od:
1.Fotonaponskih panela
2.Regulatora napona
3.Invertora
4,Akumulatora
5.Spojnih vodova
6.Nosaþa panela
32
Fotonaponski sistem
33
11
Fotonaponski sistem
Mrežni sistem (Grid Connected)
34
Fotonaponski sistem
Izolirani sistem (Stand-Alone)
35
Fotonaponski sistem
36
12
Fotonaponski paneli
37
Fotonaponski paneli
38
Fotonaponski paneli
39
13
Fotonaponski paneli
40
Fotonaponski paneli
41
Fotonaponski paneli
42
14
Fotonaponski paneli
43
Fotonaponski paneli
44
Fotonaponski paneli
45
15
Fotonaponski paneli
46
Fotonaponski paneli
47
Energetski potencijal sunca u Evropi
48
16
Instalirani solarni termalni sistemi u Evropi
49
/njǀŽƌ͗W/ŵĂƌŬĞƚƌĞƉŽƌƚϮϬϭϮ
Instalirani fotonaponski sistemi u Evropi
Zemlja
Austrija
U 2012. godini
Ukupno
230 MW
420 MW
Belgija
655 MW
2 670 MW
ýeška
116 MW
2 085 MW
Francuska
1 200 MW
4 200 MW
Njemaþka
7 600 MW
32 300 MW
Grþka
912 MW
1 536 MW
Italija
3 337 MW
16 250 MW
Nizozemska
125 MW
270 MW
Portugal
30 MW
213 MW
478 MW
Slovaþka
10 MW
Slovenija
114 MW
195 MW
Španjolska
200 MW
5100 MW
1 100 MW
1 975 MW
Ujedinjeno Kraljevstvo
Hrvatska
2 MW
4 MW
50
Energetski potencijal sunca za Bosnu i Hercegovinu
•
•
•
Bosna i Hercegovina
ima odliþan potencijal
za korištenje energije
sunca
Južni dio naše zemlje
ima izmeÿu
2500 - 2700 sunþanih
sati godišnje .
Godišnja insolacija na
horizontalnu plohu
iznosi 1200- 1600
kWh/m2
51
17
Solarni sistemi - Stanje uBiH
• Potencijali – odliþni
• Primjena – vrlo niska
• Tržište – dosad nerazvijeno
(nerealno visoke cijene sistema,
uvoz uglavnom iz Austrije i
Njemaþke)
• Nedovoljno educiranih instalatera
• Nedostatak javne svijesti o
prednostima solarnih sistema
• Nepostojanje poticaja za ugradnju
sistema
52
Solarni sistemi - Stanje uBiH
Tržišna prilika
• Moguünost proizvodnje domaüih solarnih sistema
istih karakteristika kao i uvoznih uz znaþajno nižu
cijenu.
• Okupljanje BiH preduzeüa oko proizvodnje domaüih
solarnih toplinskih sistema (klaster)
• Prednost klastera: zajedniþki marketing, smanjeni
troškovi proizvodnje, tržišna snaga, edukacija
instalatera, pravilno planiranje proizvodnje,
stvaranje klime za poticanje ugradnje tehnologije,
brendiranje bosanskog proizvoda…
53
FN sistemi u Bosni i Hercegovini
•Prva solarna elektrana u Bosni i
Hercegovini
•Solarna oprema je instalirana na krov
gradske dvorane u Kalesiji
• Investitor je firma 'Eko energija' Kalesija
• Investicija izgradnje oko 800 hiljada KM.
• Instalirana snaga elektrane je 120 kWp
• Planirana godišnja proizvodnja 130 MWh
54
18
FN sistemi u Bosni i Hercegovini
• Solarna elektrana ''Hodovo 1“ Stolac
• Investitor ''GP Toming'' Grude
• Instalirane snaga 149,68 kWp
• Predviÿena godišnja proizvodnja 250 MWh.
• Investitori oþekuju povrat investicije kroz
7-8 godina
55
FN sistemi u Bosni i Hercegovini
• Prva solarna elektrana u Tuzli
• Na poslovnom objektu "Sicon Sas"
u ýakuloviüima
• Investitor "Sicon Sas" Tuzla
• Instalirana snaga 10 kWp
• Oþekivana proizvodnja 11,7 MWh
• Oþekivani period povrata investicije
je 5 - 6 godina
56
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Banja Luka – Gradski bazeni
Površina solarnih kolektora :
1029 m2 .
Akumulator toplote: 30 m3
Grijanje: 700 kW
Puštanje u rad: 2009.
57
19
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Dom penzionera u Trebinju
• 140 korisnika
• Površina solarnog polja 91m2
• Vrijednost projekta 60.000 Eura
• 50 000 Eura Španska vlada
• 10 000 Eura Opština Trebinje
58
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Sportski centar Mejdan u Tuzli
• Površina solarnog polja 100 m2
• Spremnik 2x2500 litara
• Vrijednost projekta
104 000 KM
• Finansijer: MDGF,
Opština Tuzla i Ministarstvo
• Solarni kolektori CRP-IS 02 –
domaüi proizvod
59
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Stadion Tušanj - Tuzla
Seniorski tuševi
• Površina solarnog polja
40m2
• Spremnik 2x1000 litara
• Vrijednost projekta
oko 40 000 KM
• Finansijer: USAID,
Opština Tuzla,
MKF Partner Tuzla
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
60
20
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Stadion Tušanj - Tuzla
Omladinski tuševi
• Površina solarnog polja
40m2
• Spremnik 2x1000 litara
• Vrijednost projekta
oko 40 000 KM
• Finansijer: USAID,
Opština Tuzla,
MKF Partner Tuzla
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
61
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Dom zdravlja – Tuzla
Fizijatrija
• Površina solarnog polja
18 m2
• Spremnik 2x500 litara
• Vrijednost projekta
oko 20 000 KM
• Finansijer: MDGF
Opština Tuzla
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
62
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Dom za djecu bez
roditeljskog staranja – Tuzla
• Površina solarnog polja
48 m2
• Spremnik 2x1000 litara
• Vrijednost projekta
oko 50 000 KM
• Finansijer: Italija
Opština Tuzla
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
63
21
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Koraci Nade - Dom za djecu
sa posebnim potrebama – Tuzla
• Površina solarnog polja
12 m2
• Spremnik 600 litara
• Finansijer: DVV Internacional
Opština Tuzla
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
64
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• Dom Zdravlja - Graþanica
• Površina solarnog polja
30 m2
• Spremnik 2x1000 litara
• Finansijer: MDGF
Opština Graþanica
• Solarni kolektori CRP-IS 02
domaüi proizvod
65
Instalirani solarni termalni sistemi u BiH
• CRP Projekti u Gradaþcu
66
22
FN sistemi u Bosni i Hercegovini
CILJ BOSNE
I
HERCEGOVI
NE
?
67
68
Hvala na pažnji
Ismet Salihoviü
Voditelj odjela za obnovljive izvore
energije
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
69
23
Energija sunēeva zraēenja
Sunþani toplinski sustavi koriste se za zagrijavanje potrošne tople vode te kao
podrška grijanju prostora. Osnovni element sunþanog toplinskog sustava je kolektor.
Sunþani se kolektori najþešüe postavljaju na krovove objekata, a nešto rjeÿe na
fasade. Najþešüe korišteni tipovi kolektora su ploþasti i vakuumski kolektori.
Vakumski i ploēasti toplinski kolektori
Osim sunþanih kolektora, sunþani se toplinski sustavi sastoje od cijelog niza
elemenata: spremnika potrošne tople vode, kotla, crpke te popratne opreme poput
sustava regulacije, sigurnosnih ventila itd.
Sunþani kolektor sastoji se od apsorbera unutar kojega je položen niz paralelno
spojenih bakrenih cjevþica. Apsorber je s gornje strane premazan selektivnim
premazom koje osigurava visoki stupanj propusnosti za sunþevo zraþenje, te nizak
stupanj emisivnosti za kratkovalno zraþenje. Dobra izolacija izmeÿu stijenke kuüišta i
apsorbera nužna je za uþinkovitost kolektora. Apsorber u principu služi kao
izmjenjivaþ topline – s jedne strane apsorbira energiju sunþevog zraþenja, a s druge
strane tu toplinu predaje radnom fluidu, koji se dalje vodi u spremnik potrošne tople
vode.
Sunēev toplinski sustav
Buduüi da se vremenski profil potreba za toplom vodom i dostupnim resursom
Sunþevog zraþenja ne poklapaju, topla voda se neprestano zagrijava preko radnog
fluida, te se tako zagrijana topla voda nalazi u spremniku potrošne tople vode. Na taj
naþin, potrošna topla voda iz sustava raspoloživa je i u razdobljima kada nema
osunþanja, npr. u noünim satima. Spremnici tople vode izvedeni su tako da u što je
moguüe veüoj mjeri smanje toplinske gubitke, te omoguüe temperaturnu slojevitost
vode unutar spremnika. Osim kolektora, u ovakvim sustavima gotovo uvijek je
potrebno koristiti i dodatni energent za zadovoljavanje energetskih potreba, naroþito
ako se radi i o podršci grijanju prostora.
Fotonaponski sustavi koriste energiju sunþevog zraþenja za proizvodnju elektriþne
energije. To mogu biti sustavi spojeni na elektroenergetsku mrežu i autonomni
sustavi.
Osnovni element fotonaponskog sustava je fotonaponski modul. Fotonaponski modul
sastoji se od niza serijski spojenih üelija, þiji broj varira ovisno o snazi i željenim
elektriþnim karakteristikama modula. Izlaganjem üelije sunþevom zraþenju generira
se elektriþna struja, te time üelija postaje izvor elektriþne energije.
Fotonaponski modul
Shematski prikaz fotonaponskog sustava
spojenog na elektroenergetsku mrežu
ûelije se proizvode u tehnologijama amorfnog, monokristaliþnog, multikristaliþnog ili
trakastog kristaliþnog silicija, te u tehnologiji tankog filma. Slika 8 prikazuje
fotonaponski modul izraÿen od üelija u tehnologiji monokristaliþnog silicija.
Osnovna zadaüa mrežno vezanih fotonaponskih sustava je predaja proizvedene
elektriþne energije u elektriþnu mrežu. Fotonaponski moduli proizvode se u relativno
malim snagama (do nekoliko stotina vata). Za postizanje veüih napona moduli se
serijski spajaju u nizove, a za postizanje veüih snaga nizovi se paralelno spajaju u
fotonaponsko polje željene snage. Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu
elektriþnu struju, te se za pretvorbu iz istosmjerne u izmjeniþnu, pogodnu za predaju
u elektroenergetsku mrežu, koriste izmjenjivaþi. Osim prilagodbe oblika, izmjenjivaþi
imaju još dvije važne zadaüe – praüenje optimalne radne toþke fotonaponskog polja
te odspajanje sustava u sluþaju nestanka elektriþne energije radi sigurnosnih
razloga. Ovisno o izvedbi, na jedan izmjenjivaþ moguüe je spojiti više polja
fotonaponskih modula, te se jedan takav kompletan sustav može smatrati
generatorom izmjeniþne struje u punom smislu te rijeþi. U veüem broju država, ovakvi
sustavi ostvaruju pravo na poticajnu otkupnu cijenu proizvedene energije.
Fotonaponski sustavi koriste se i kao autonomni sustavi za opskrbu elektriþnom
energijom sustava udaljenih od elektroenergetske mreže. Ovakvi sustavi zahtijevaju
dodatan spremnik energije, najþešüe u vidu akumulatora, te najþešüe koriste i neki
od dodatnih izvora energije, poput malih vjetroagregata, dizelskih agregata itd.
BIOMASA
1
Energija biomase
• Biomasa je danas jedan od najveüih
obnovljivih izvora energije, zajedno s
korištenjem energije vode i vjetra za
proizvodnju korisne energije.
• Za razliku od ostalih obnovljivih izvora
energije biomasa ima jednu veliku
prednost – može se proizvoditi gotovo
svugdje na planetu.
• Mnoge energetske studije pokazuju da
bi biomasa mogla postati jedan od
najvažnijih izvora energije u buduünosti,
tj. izvor energije nad kojim se može
izgraditi ekonomija þiste energije
2
Energija biomase
Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda,
otpada i ostataka poljoprivredne
proizvodnje (biljnog i životinjskog
porijekla), šumarskeindustrije i ostalih
srodnih industrija.
•drvna biomasa (ostaci iz šumarstva,
otpadno drvo),
•drvna uzgojena biomasa (brzorastuüe
drveüe),
•nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuüe
alge i trave),
•ostaci i otpaci iz poljoprivrede,
•životinjski otpad i ostaci,
•gradski i industrijski otpad.
3
1
Drvna biomasa
• Najznaþajniji izvor biomase za
proizvodnju energije je drvna masa
porijeklom iz šumarstva (ogrjevno
drvo, šumski ostatak) i drvni otpad iz
drvne industrije.
• Ostaci i otpad nastao pri piljenju,
brušenju, blanjanju, itd.
• ýesto je to otpad koji optereüuje
poslovanje drvno-preraÿivaþke
firme
• Služi kao gorivo u vlastitim
kotlovnicama, ili kao sirovina za
proizvodnju briketa i peleta
.
4
Drvna biomasa
• Biomasa je obnovljivi izvor
energije jer svi živi organizmi,
prvenstveno biljke, mogu ponovo
narasti u relativno kratkom
vremenu.
• Pametnim korištenjem resursa iz
biomase može se postiüi
kontinuirana eksploatacija u
smislu da se koliþina biomase
koja se koristi prilagodi koliþini
biomase koja se obnovi kroz rast
biljki u istom vremenskom
periodu.
5
Biomasa
• Ostaci biomase iz poljoprivrede
takoÿer predstavljaju znaþajan
energetski potencijal u regionu
sjeverne, centralne i južne BiH
• Slama, kukuruzovina, oklasak,
stabljike, koštice, ljuske...
Ima nisku ogrjevnu vrijednost
zbog visokog udjela vlage i
razliþitih primjesa.
• Preraÿuje se presovanjem,
baliranjem, peletiranjem.
Danska: instalirana je elektrana
na ostatke žitarica od 450 MW.
6
2
Biomasa
Kotlovi na pelet
7
Biomasa
Kotao na drvnu sjeþku
8
Biomasa
Kotao na pirolizu
9
3
Biomasa
Kotao na slamu
10
Biomasa
Eko-toplane Graþanica
Za proizvodnju toplote se koristi þvrsta biomasa u
obliku kore, piljevine, sjeþke.
Kora i piljevina se prikupljaju sa pilana na podruþju
Opüine Graþanica.
Jedinica prema kojoj se biomasa obraþunava ili
koristi je 1 prostorni, strešeni metar (1 SPM).
Kalorijske jaþine u SPM :
1 SPM kore = cca 550 kWh
1 SPM sjeþke iz þetinarskog drveta = cca 700 kWh
1 SPM sjeþke od lisnatog drveta = cca 900 kWh
11
Biomasa
Proizvodnja peleta u BiH
• Bosna i Hercegovina ima 18
fabrika za proizvodnju peleta
biomase koje koriste domaüe
sirovine i po statistiþkim
podacima najveüi smo
proizvoÿaþi peleta u regiji.
• Fabrike godišnje proizvedu
oko 150 hiljada tona ovog
veoma traženog proizvoda
koji veü zamjenjuje fosilna
goriva poput ugljena i lož ulja
u mnogim javnim, ali i
privatnim ustanovama.
12
4
Biomasa
13
Hvala na pažnji
Mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
14
5
Energija biomase
Biomasa je složen oblik obnovljivih izvora energije jer sa stajališta sirovine obuhvaüa
šumsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa
razliþitih industrija, otpad u smislu komunalnog otpada, otpada nastalog prilikom
proþišüavanja otpadnih voda, kanalizacijskog mulja i sliþno.
Drvna (šumska) biomasa
Izvori drvne biomase su vrlo raznoliki te se opüenito mogu podijeliti u sljedeüe
kategorije: šume i ostala drvenasta vegetacija, energetski nasadi, drvni ostatak iz
industrije (primarna i sekundarna obrada drva - piljenje i krojenje trupaca, izrada
drvne graÿe i elemenata, proizvodnja namještaja) i konaþno drvni otpad (npr.
graÿevinski otpad, komunalni otpad). Oblici drvne biomase koji se koriste za
proizvodnju energije su ogrjevno drvo, sjeþka, kora, piljevina i blanjevina, te briketi i
peleti.
Drvnu biomasu moguüe je pretvoriti u toplinsku i elektriþnu energiju, te u tekuüa i
plinovita goriva koristeüi razliþite termokemijske i biokemijske procese. Proizvodnja
energije iz biomase najþešüe se vrši direktnim izgaranjem, pirolizom, rasplinjavanjem
i ukapljivanjem.
Poljoprivredna biomasa
Sirovine iz poljoprivrede koje se mogu koristiti u energetske svrhe obuhvaüaju
energetske usjeve, ostatke i otpad iz ratarstva, otpad iz stoþarstva (stajski gnoj i
gnojovka), a u ovu grupu mogu se svrstati i ostaci i otpad iz primarne prerade u
poljoprivredi (npr. proizvodnja voüa, prerada žita, klaonice) te iz prehrambene
industrije.
S obzirom na karakteristike sirovine, energija iz biomase može se iskoristiti pomoüu
razliþitih procesa i tehnologija. Energetski derivati poljoprivredne biomase
obuhvaüaju brikete i pelete, bioplin i biogoriva za prijevoz (biodizel, bioetanol i
biometan).
ENERGIJA VJETRA
1
Energija vjetra
Vjetrovi nastaju najveüim dijelom kao
posljedica razliþitog intenziteta zagrijavanja i
hlaÿenja pojedinih dijelova Zemlje.
Energija vjetra se koristi još 643 godine kada je
perzijski halifa izumio vjetrenjaþu koja se
koristila za mljevenje žita i crpljenje vode za
navodnjavanje. U ogromnim pustinjama
Arabije, kada su sezonski izvori presušivali,
jedini izvor energije je bio vjetar koji je
mjesecima konstantno puhao iz jednog pravca.
Mlinovi su imali šest ili 12 jedara prekrivenih
tkaninom ili palminim lišüem. To je bilo 500
godina prije nego što je prva vjetrenjaþa viÿena
u Evropi.
2
Vjetroelektrane
Veliki energetski potencijal energije vjetra
za proizvodnju el. energije poþinje se
znaþajnije iskorištavati u evropskim
zemljama tokom 90-tih godina prošlog
vijeka, te je u velikom porastu sve do
današnjih dana (100% godišnje).
Zemlje predvodnice su Njemaþka i
Danska s više od 3 GW instalirane snage.
3
1
Vjetroelektrane
Moguüe lokacije vjetroelektrana u BiH
4
Za podruþje Podveležja mjerenja
su poþela još 2002. godine i ona
su vršena na višim visinama
od 40 metara i vršena su na
mikrolokacijama. Za sada su to
najbolje lokacije u BiH.
Procjenjuje se da bi se BiH moglo
instalirati preko 1000 MW
ekonomski isplativih
vjetroenergetskih potencijala.
5
Vjetroelektrane
Vjetroelektanu þini niz blisko
smještenih vjetrogeneratora,
najþešüe istog tipa,
izloženih istom vjetru i
prikljuþenih posredstvom
zajedniþkog rasklopnog
ureÿaja na
elektriþnu mrežu.
6
2
Vjetroelektrane
Vjetrogenerator je autonomna
proizvodna jedinica elektriþne
energije. Sastoji se od :
1) vjetroturbine, koja kinetiþku
energiju pretvara u mehaniþki
rad
2) generatora koji mehaniþki rad
pretvara elektriþnu energiju.
7
Vjetroelektrane
sa horizontalnom osom
8
Vjetroelektrane
sa vertikalnom osom
9
3
Vjetroelektrane
Za proizvodnju el. energije
danas se najviše koriste
vjetrogeneratori s horizontalnom
osom s jednom, dvije ili tri
lopatice dok su one s
vertikalnom osom još uglavnom
u fazi razvoja.
Vjetrogeneratori se pokreüu pri
brzinama vjetra veüim od 5 m/s
(18 km/h) te postižu najveüu
snagu pri 15 m/s koja ostaje
konstantna sve do 30 m/s
(108 km/h) kada dolazi do
zaustavljanja lopatica radi
sprjeþavanja ošteüenja.
10
Vjetroelektrane
Troškovi instaliranja veüih
vjetrogeneratora se kreüu oko 2.000
KM/kW dok su troškovi za manje
vjetrogeneratore oko 3.000 KM/kW.
Troškovi instaliranja ukljuþuju
izgradnju temelja, nabavku
vjetrogeneratora, transporta opreme
koji uglavnom zahtjeva izgradnju
ceste, izgradnju infrastrukture,
transformatora, kontrolora, kablova i
spajanja na elektroenergetsku mrežu
11
Mali vjetrogeneratori
Vjetrenjaþa ARTAS 500
1.
Nazivni napon:
2.
Nazivna snaga:
3.
Promjer elise:
24V ili 48V
172cm
4.
Broj lopatica:
3
trofazni bez þetkica /
NdFeB
23kg
500W / 900Wmax
5.
Tip generatora:
6.
Masa vjetrenjaþe:
7.
Zaštita od jakog
koþenje generatorom
vjetra:
Maks. brzina vjetra: 60m/s
8.
9.
Kabel:
3 x 6mm2 do 50m dužine
10.
Noseüi stup:
11.
Jamstvo:
cijev promjera 60.3mm
(nije ukljuþen u cijenu)
5 godina
12.
Cijena:
1380KM
12
4
Mali vjetrogeneratori
13
Vjetroelektrane
14
Vjetroelektrane
15
5
Vjetroelektrane
16
Vjetroelektrane
17
Vjetroelektrane
18
6
Vjetroelektrane
19
Vjetroelektrane buduünosti
20
Vjetroelektrane buduünosti
21
7
Hvala na pažnji
Ismet Salihoviü
Voditelj odjela za obnovljive izvore
energije
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
22
8
Energija vjetra
Energija vjetra je prirodni resurs koji je moguüe iskoristiti za proizvodnju mehaniþkog
rada, odnosno elektriþne energije. Ureÿaj pomoüu kojeg se kinetiþka energija
sadržana u vjetru najprije pretvara u mehaniþku energiju vrtnje, a potom u elektriþnu
energiju, naziva se vjetroagregat1. Kod rada vjetroagregata ne može se kontrolirati
„gorivo“ pa je proizvodnja ovisna o trenutnim uvjetima vjetra na lokaciji. To znaþi da
isporuka elektriþne energije ovisi o vanjskim uvjetima i teško ju je prilagoditi trenutnoj
potrošnji, odnosno trenutnim potrebama.
Svaki se vjetroagregat sastoji od dva osnovna dijela: rotor vjetroagregata i elektriþni
generator. Današnji vjetroagregati su moderni i složeni ureÿaji koji se osim
spomenutih dijelova sastoje još od niza sofisticiranih dijelova. Veüina modernih
vjetroagregata ima rotor s horizontalnom osi vrtnje i tri lopatice.
Vjetroagregati su ureÿaji konstruirani tako da kinetiþku energiju oduzimaju vjetru i
pretvaraju je prvo u mehaniþku energiju vrtnje, a potom u elektriþnu u generatoru.
Pretvaranje kinetiþke energije gibanja vjetra u mehaniþku energiju vrtnje ostvaruje se
korištenjem turbinskog kola. Turbinsko kolo se uobiþajeno sastoji od tri lopatice.
Lopatice su aerodinamiþki profilirane i na njima se sliþno kao kod zrakoplovnog krila
stvaraju sile uzgona i otpora.
Zbog tipiþnog zakrivljenja, zrak koji struji s gornje strane mora prijeüi veüu udaljenost
u istom vremenu nego zrak koji prolazi s donje strane. Zbog toga, þestice zraka na
gornjoj površini imaju veüu brzinu, što üe dovesti do pada tlaka na gornjem dijelu
profila lopatice. Razlika tlakova üe uzrokovati silu na lopaticu F. Komponenta sile koja
je okomita na neporemeüenu struju vjetra naziva se uzgon Fu, a sila u pravcu
puhanja vjetra otpor Fo .
Idealno bi bilo imati silu otpora što manju, a silu uzgona što veüu, meÿutim kod
lopatica rotora vjetroagregata i sila otpora ima svoju ulogu za regulaciju brzine vrtnje
pri velikim brzinama vjetra koje su nepovoljne za rad vjetroagregata.
Sile uzgona - Fu i otpora Fo na profile
lopatice vjetroagregata
Veliki vjetroagregati (>150 kW) najþešüe proizvode trofaznu izmjeniþnu struju napona
690 V. Zatim se elektriþna energija vodi kroz transformatore koji su obiþno smješteni
pored vjetroagregata koji služe za podizanje napona na 10-30 kV ovisno o lokalnoj
elektroenergetskoj mreži u svrhu prijenosa elektriþne energije na veüe udaljenosti. U
Europi, pa tako i u BiH, frekvencija elektriþne energije u javnoj elektroenergetskoj
mreži iznosi 50 Hz, sukladno tome i vjetroagregati proizvode elektriþnu energiju iste
frekvencije.
GEOTERMALNA ENERGIJA
1
Geotermalna energija
• Geotermalna energija postoji od kad
postoji Zemlja. "Geo" znaþi zemlja, a
"thermal" znaþi toplina.
• Iako je geotermalna energija tehniþki
neobnovljivi izvor energije, tipiþni period
geotermalne aktivnosti oko magma
centara je od 5.000 do 1.000.000 godina
pa se prema tome geotermalna energija
smatra obnovljivim izvorom energije.
• Ukupna energetska vrijednost
geotermalnih resursa na Zemlji je prema
nekim istraživanjima vlade SAD-a veüa
od ukupne energetske vrijednosti
ugljena, nafte, zemnog plina i urana
kombinirano
2
Geotermalna energija
Trenutno se geotermalna energija
iskorištava u tri glavne tehnološke
kategorije:
• Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu
geotermalnih pumpi koje pumpaju
plitke geotermalne resurse.
• Strukture grijanja koje direktno
koriste geotermalnu energiju.
• Proizvodnja elektriþne energije iz
geotermalnih resursa.
3
1
Geotermalna energija
4
Geotermalna energija
Geotermalna
elektrana Malitbog
(Filipini) je jedna od
najveüih samostalnih
geotermalnih
elektrana na svijetu.
5
Geotermalna energija
Države koje u 2010 proizvode elektriþnu energiju iz geotermalnih izvora energije:
6
2
Geotermalna energija
Potencijal geotermalne energije u BiH
• U BiH je oblast geotermalne energije
nedovoljno istražena
• Potencijal geotermalne energije u
BiH se procjenjuje na 33 MWth.
• Temperature vode na poznatim
lokacijama u Bosanskom Šamcu
(85°C), Kaknju (54°C), Sarajevu
(58°C) i Graþanici preniske za
proizvodnju elektriþne energije
• Zasada nisu pronaÿene lokacije s
temperaturama vode iznad 100 0C
• Razmatra se grijanje grupe zgrada
na Ilidži
• Danas se geotermalna energija u
BiH/FBiH koristi u banjama za
grijanje i razliþite vrste tretmana.
7
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Pored energije koja dolazi iz
zemljine jezgre i energija koju
sunce predaje zemlji najveüim
dijelom bude zarobljena u zraku, tlu
i vodi. Toplotne pumpe iskorištavaju
tu energiju kako bi grijale poslovne
ili stambene prostore i osigurale
toplu vodu tokom cijele godine.
Mnogi modeli toplotnih pumpi nude
i moguünosti hlaÿenja tokom ljetnog
perioda.
8
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Toplotne pumpe su
ureÿaji koji rade na
termodinamiþkom principu
podizanja toplote, to jest
dovode energiju s niže
temperature na višu uz
dodatnu energiju (rad
kompresora) i pomoüu
kružnog procesa
prikladnog medija.
9
3
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Toplotne pumpe koriste
elektriþnu energiju za
pokretanje kompresora, da bi
toplinu iz okoliša preusmjerili u
neki prostor (grijanje prostora),
ili kako bi višak topline iz tog
prostora preusmjerile u okolinu
(hlaÿenje prostora). Takvo
preusmjeravanje topline troši
znatno manje energije nego
druga rješenja za grijanje ili
hlaÿenje.
Scroll kompresor
10
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Naprimjer, da bi zagrijala
prostor, toplotnoj pumpi je
potrebno samo 25%
elektriþne energije koja bi
bila potrebna elektriþnoj
grijalici za isti zadatak. Uz
ovako visoke uštede u
potrošnji energije,
prosjeþna toplotna pumpa
u potpunosti povrati svoju
vrijednost u samo nekoliko
godina.
11
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Toplotne pumpe su vrlo robusne,
pouzdane i izdržljive. Životni vijek
toplotnih pumpi proizvedenih u zadnjih
20 godina teško je procijeniti jer velika
veüina još uvijek radi optimalno.
Realno je za oþekivati da nova
toplotna pumpa pouzdano radi barem
trideset godina, vjerovatno i duže.
Jednom kada se pravilno instalira,
toplotna pumpa zahtijeva minimum
pažnje i vrlo je jednostavna za
održavanje.
12
4
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Uz znatnu uštedu elektriþne energije,
koja ponekad prelazi i 75% u poreÿenju
sa klasiþnim metodama hlaÿenja i
grijanja, te bez negativne direktne
interakcije s okolinom - bez ispuštanja
ikakvih štetnih supstanci ili plinova,
toplotne pumpe prepoznate su u svijetu
kao jedno od rješenja koje najviše
doprinosi zaštiti okoliša u segmentu
grijanja i hlaÿenja domova ili poslovnih
prostora.
13
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Toplotne pumpe možemo podijeliti na:
1. Toplotne pumpe Zrak-Voda
2. Toplotne pumpe Voda-Voda
3. Toplotne pumpe Zemlja-Voda
14
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Zrak/Voda toplotne pumpe
oduzmaju energiju od
vanjskog zraka i predaju je u
sistem centralnog grijanja.
Mogu grijati vodu za potrebe
domaüinstva, a neki modeli
rade i kada se vanjske
temperature spuste daleko
ispod nule. Njihova
efikasnost je nešto manja u
odnosu na toplotne pumpe
koje oduzimaju energiju
zemlje ili podzemnih voda.
15
5
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Voda/Voda toplotne pumpe
(geotermalne ili površinske) koriste
zatvoreni sistem podzemnih cijevi
kako bi izvlaþile toplotnu energiju iz
podzemnih voda. Poput zrak/voda,
podzemne mogu grijati vodu za
potrebe domaüinstva i poslovnih
prostora a rade na nešto višim
temperaturama, na kojima su puno
efikasnije zahvaljujuüi þinjenici da
temperatura podzemnih voda ostaje
stabilna tokom cijele godine, bez
obzira na vremenske prilike.
16
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Zemlja/Voda toplotne pumpe
(geotermalne ili površinske)
koriste zatvoreni sistem
podzemnih cijevi kako bi izvlaþile
toplotnu energiju iz zemlje. Poput
zrak/voda, one mogu grijati vodu
za potrebe domaüinstva i
poslovnih prostora a rade na
nešto višim temperaturama,na
kojima su puno efikasnije
zahvaljujuüi þinjenici da
temperatura tla ostaje stabilna
tokom cijele godine, bez obzira
na vremenske prilike.
17
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
1. Zaporni ventil
2. Termometri
3. Manometri
4. Spremnik sole medija
5. Sabirnik
6. Razvodnik
7. Revizijski otvor
8. Dubina polaganja 20 cm
ispod granice mraza
na 1,2 m - 1,5 m
9. Duljina kolektorskih ploþa 6 m
10. Širina kolektorskih ploþa 1 m
11. Sigurnosni razmak 0,5 m
12. Kolektorska ploþa
18
6
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Prednosti upotrebe toplotnih pumpi
• Koristi obnovljivu energiju,
• Koristi samo 20 – 25% elektriþne energije
za svoj rad
• Ne zahtijeva upotrebu dimnjaka (oko 30%
energije proizvedene u kotlu na þvrsto
gorivo, odlazi kroz dimnjak)
• Rad joj je automatizovan
• Ne zahtijeva posebno održavanje
• Ne postoji potreba za kupovinom
energenta unaprijed
• Moguünost programiranja rada za vrijeme
niže tarife
• Nema otvorenog plamena (nema
moguünosti izazivanja požara).
19
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
20
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
21
7
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
22
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi
Praktiþni primjer
rovni kolektor
Izvor Pipelife
Izvor Pipelife
Izvor Pipelife
23
Geotermalna energija
Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu geotermalnih pumpi
Energetska košarica
se koristi u ciklusu
grijanja i hlaÿenja
toplotnom pumpom te
nudi najekonomiþniji
omjer troškova
ugradnje i dobivene
energije.
24
8
Hvala na pažnji
mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
25
9
Geotermalna energija
Geotermalna energija je toplinska energija Zemlje koja je prikladna za izravno korištenje
ili za pretvorbu u elektriþnu energiju. Osnovni geotermalni resurs predstavljaju
geotermalni fluidi koji se nalaze u podzemnim ležištima, a mogu se dovesti na površinu i
iskoristiti. Podzemna ležišta termalnih voda javljaju se u širokom rasponu dubina - od
plitkih/površinskih do više kilometara dubokih. Voda u podzemna ležišta dolazi obiþno
procjeÿivanjem s površine kroz pukotine u stijenama, a ležište predstavlja voda ili
vodena para u poroznim ili propusnim stijenama, najþešüe zarobljena izmeÿu slojeva
nepropusnih stijena. Radi smanjenja utjecaja na okoliš i zadržavanja kapaciteta ležišta,
danas se geotermalna ležišta koriste u zatvorenom sustavu koji podrazumijeva crpljenje
termalne vode kroz proizvodnu bušotinu te nakon iskorištavanja njezine topline,
vraüanje u ležište kroz utisnu bušotinu.
Najuþinkovitije korištenje geotermalne energije je kaskadnom primjenom. Izravnim
korištenjem geotermalne energije smatra se iskorištavanje topline niskotemperaturnih
resursa (temperatura vode ispod 90°C) za zagrijavanje u industrijskim procesima
(sušenje papira, voüa, povrüa, ribe, drveta, vune, izluþivanje soli, destilacija vode,
pasterizacija mlijeka i drugo), u poljoprivredi za grijanje staklenika, u akvakulturi za
grijanje ribnjaka, za otapanje snijega na ploþnicima, u balneologiji (toplice) te u
toplinarstvu za grijanje i hlaÿenje prostora. Visokotemperaturni i srednjotemperaturni
resursi mogu se koristiti za proizvodnju elektriþne energije.
Geotermalne energije kaskadnom primjenom
Rad geotermalnih elektrana temelji se na
pretvaranju
toplinske
energije
geotermalnog fluida u kinetiþku energiju
okretanja turbine, a zatim i u elektriþnu
energiju. Geotermalne elektrane rade na
tri osnovna principa: suha para,
separiranje pare i binarni ciklus.
Elektrana na suhu paru koristi vruüu paru
za pokretanje turbine generatora i
predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji
princip za proizvodnju elektriþne energije
iz geotermalnih izvora. Princip separiranja
pare koristi se kod visokih temperatura
geotermalnih voda (>180°C).
Na ovom principu radi veüina modernih
geotermalnih elektrana. Voda iz ležišta
pumpa se prema površini, a sa
smanjenjem tlaka pretvara se u vodenu
paru koja pokreüe turbine. Binarni ciklus
može se koristiti kod visokotemperaturnih
i srednjotemperaturnih izvora.
Kod ovog tipa elektrana vruüa voda koristi
se za grijanje radnog fluida koji ima
znatno nižu temperaturu vrelišta od vode,
te isparava na nižoj temperaturi i pokreüe
turbine generatora.
Ovaj princip omoguüava veüu
efikasnost postupka, ali i dostupnost
potrebnih geotermalnih resursa, jer je
dovoljna niža temperatura vode za
proizvodnju elektriþne energije. Iz ovih se
razloga veüina novih geotermalnih
elektrana planira na ovom principu.
Geotermalna se energija sve više iskorištava putem dizalica topline - sustava
kojima se toplina tla i stijena podloge može pretvoriti u korisnu toplinsku energiju.
Geotermalne dizalice topline mogu se postavljati horizontalno u tlo iskorištavajuüi stalnu
temperaturu tla u gornja 3 metra koja u veüini podruþja iznosi 10-15°C ili vertikalno u
plitkim bušotinama sa sondom, najþešüe izmeÿu 60 i 150 m. Dizalice topline mogu se
koristiti za grijanje ili hlaÿenje prostora te za grijanje potrošne tople vode kako u malim
(obiteljske kuüe, plastenici/staklenici, ribnjaci itd.) tako i u velikim razmjerima (daljinsko
grijanje, industrija).
ENERGIJA VODE
1
Energija vode (velike hidroelektrane)
Hidroelektrane su energetska
postrojenja u kojima
se potencijalna energija vode
pomoüu turbine pretvara u
mehaniþku (kinetiþku) energiju,
koja se zatim u elektriþnom
generatoru koristi za
proizvodnju elektriþne energije
2
Energija vode (velike hidroelektrane)
Iako je energija vode po svojoj
definiciji obnovljivi izvor
energije, današnje znaþenje
pojma "obnovljivi izvori" u
praksi þesto ne obuhvata sve
hidroelektrane.
Obnovljivim izvorima se u
naþelu smatraju lokalni izvori,
odnosno elektrane manjih
snaga i s manjim uticajem na
prirodu i okoliš.
3
1
Energija vode (velike hidroelektrane)
Postoje tri osnovne vrste
hidroelektrana:
1. Protoþne,
2. Akumulacijske
3. Reverzibilne
4
Energija vode (velike hidroelektrane)
Protoþne hidroelektrane su
one koje nemaju uzvodnu
akumulaciju ili se njihova
akumulacija može isprazniti
za manje od dva sata rada
kod nazivne snage.
Prednost takve izvedbe je
vrlo mali utjecaj na okoliš i
nema dizanja razine
podzemnih voda
5
Energija vode (velike hidroelektrane)
Akumulacijske hidroelektrane su
najþešüi naþin dobivanja elektriþne
energije iz energije vode.
Problemi nastaju u ljetnim
mjesecima kad prirodni dotok
postane premali za funkcioniranje
elektrane. U tom sluþaju se brana
mora zatvoriti i potrebno je
održavati bar razinu vode koja je
biološki minimum.
Veliki problem je i dizanje razine
podzemnih voda.
6
2
Energija vode (velike hidroelektrane)
Postoje dvije izvedbe
akumulacijskih hidroelektrana:
1.Pribranska
2.Derivacijska
Derivacijska je smještena puno
niže od brane i cjevovodima je
spojena na akumulaciju.
Pribranska se nalazi ispod same brane
7
Energija vode (velike hidroelektrane)
Reverzibilne hidroelektrane
okarakterisane su postojanjem
gornjeg i donjeg akumulacionog
bazena i pumpnog turbinskog
postrojenja.
U periodima malih optereüenja
voda iz donjeg bazena se pumpa
u gornji bazen (pumpni pogon), da
bi se u periodu velikih optereüenja
voda iz gornjeg bazena propuštala
kroz turbine u cilju proizvodnje
elektriþne energije, kao u
konvencionalnim hidroelektranama
8
Energija vode (velike hidroelektrane)
Štetnost velikih
hidrocentrala se opisuje
kroz velike promjene
ekosistema (gradnja
velikih brana), uticaji na
tlo, poplave, utjecaji na
slatkovodni živi svijet,
poveüana emisija metana i
postojanje štetnih emisija u
þitavom životnom ciklusu
hidroelektrane.
9
3
Energija vode (velike hidroelektrane)
Turistiþka ponuda Jablaniþkog jezera
10
Energija vode (velike hidroelektrane)
Turistiþka ponuda Jablaniþkog jezera
11
Energija vode (velike hidroelektrane)
Brane na Neretvi u blizini
Jablaniþkog jezera akumuliraju
veliki vodeni sistem koji
proizvodi u prosjeku 2000 MWh
elektriþne energije godišnje.
Suša koja se desila u augustu
2011 godine smanjila je
proizvodnju na samo þetvrtinu
toga iznosa.
12
4
Energija vode (male hidroelektrane)
Male hidroelektrane se dijele:
a) Prema zahvatu:
• Protoþna s boþnim zahvatom iz
glavnog vodotoka
• Sa akumulacijom-branom, sa
dnevnim, nedeljnim, godišnjim ili
višegodišnjim izravnavanjem
c) Prema povezanosti sa mrežom i naþinom
rada:
• Izolovane elektrane-samostalni rad
• Elektrane vezane na mrežu-paralelni rad
• Elektrane koji rade pod režimom: on-off
• Elektrane u kojima radi jedna, dvije ili
više jedinica elektrane koje rade po
potrebi, ovisno prema potrošnji
b) Prema regulisanosti protoka:
• Male hidroelektrane sa protokom koji
se može podešavati-regulacija
protoka na ulazu u turbinu (ruþna ili
automatska)
• Sa stalnim protokom, bilo zbog
stvarne prirode optereüenja, ili
uništavanjem viška energije
d) Prema instalisanoj snazi HE za naše
uslove:
• Džepne hidroelektrane do 20 kW
• Mini hidroelektrane od 20 do 500 kW
• Male hidroelektrane od 0.5 do 1 MW
• Male hidroelektrane od 1 do 3 MW
• Srednje hidroelektrane od 3 do 10 MW
• Velike hidroelektrane preko 10 MW
13
Energija vode (male hidroelektrane)
Osnovni dijelovi male
hidroelektrane su:
• Ureÿaj za smanjenje
brzine protoka (brane i
ustave)
• Privod vode do strojeva
(kanal ili cjevovod)
• Strojarnica s pomoünim
ureÿajima
• Odvodni kanal
Nekoliko primjera moguüih izvedbi
14
Energija vode (male hidroelektrane)
Male hidroelektrane svojim dizajnom
mogu se u potpunosti uklopiti u
pejzaž te se time vizuelno
oneþišüenje svodi na minimum.
U sluþaju da je u sklopu elektrane
predviÿena akumulacija, ista se
može koristiti u vodoprivredne i/ili
sportsko-rekreativne svrhe.
Akumulacije kojima se koriste male
hidroelektrane svojom veliþinom ne
mogu bitno ugroziti geološkopedološke karakteristike zemljišta
15
5
Energija vode (male hidroelektrane)
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša,
mora imati sledeüa svojstva:
• Protoþni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok)
• Paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinhronih generatora
• kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje
trafostanice veü se predviÿa izvedba transformatora na stubu
• Postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili
cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala
• Prelivni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal
16
Energija vode (male hidroelektrane)
•
•
•
•
•
•
Umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv.
tirolski zahvat
Dovodni kanal zatvorenog tipa predviÿen je samo za
voÿenje zahvaüene vode po strmim obroncima i veüim
dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan)
Dovodni kanal otvorenog tipa predviÿen je za veüe
koliþine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim
terenima
Tlaþni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviÿen
je da vodu najkraüim putem dovede do strojarnice
Zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u
potpunosti automatizirana
Odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraüa iz
strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako
obogaüena kiseonikom, tako da se ribe rado zadržavaju u
ovom podruþju)
17
Energija vode (male hidroelektrane)
Procjenjuje se da mala
hidroelektrana snage 5 MW
godišnje svojim radom
zamjenjuje 1400t ekv.nafte fosilnog
goriva i umanjuje emisiju od
16000 tona CO2 i 1100 tona
SO2 u u poreÿenju sa
postrojenjem na fosilna
goriva jednake godišnje
proizvodnje.
18
6
Energija vode
Potencijal malih hidroelektrana za sliv rijeke Spreþe
19
Energija vode (valovi)
20
Energija vode (valovi)
21
7
Energija vode (plima i oseka)
22
Hvala na pažnji
Ismet Salihoviü
Voditelj odjela za obnovljive izvore energije
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
23
8
Hidroenergija
Princip rada hidroelektrana temelji se na tri elementarne energetske transformacije.
Postavljanjem brane odnosno preljevnog praga na odreÿenom vodotoku dolazi do
stvaranja visinske razlike razine vode na lokaciji ispred i iza brane. Ova visinska
razlika predstavlja potencijalnu energiju odreÿene koliþine vode.
Ta potencijalna energija vode pretvara se u kinetiþku energiju vode koja se dovodi
vodnoj turbini kroz kanale odnosno cjevovode. Kinetiþka energija vode u pokretu se
rotacijom turbine pretvara u mehaniþku energiju. Mehaniþka energija rotirajuüe
turbine se pretvara u elektriþnu energiju u generatoru s kojim je mehaniþki povezana
osovinom. Proizvedena elektriþna energija se koristi na istoj lokaciji gdje se nalazi i
hidroelektrana ili/i dalekovodima prenosi do potrošaþa, uz prethodnu transformaciju u
transformatoru na višu razinu napona pogodnu za prijenos na veüe udaljenosti.
Prikaz glavnih komponenti hidroelektrane prikazan je na sljedeüoj slici.
BIODIZEL I BIOPLIN
1
Biodizel
• Biljke upotrebljavaju fotosintezu za rast
i proizvodnju biomase.
• Biomasa se može direktno
upotrebljavati kao gorivo ili za
proizvodnju tekuüeg biogoriva.
• Biogorivo proizvedeno u poljoprivredi,
poput biodiezela, etanola ili bioplina
(þesto kao nusprodukt kultivisane
šeüerne trske), može se koristiti za
sagorijevanje u bojlerima (kotlovima) ili
motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
• Biodizel se može upotrijebiti u
modernim dizel vozilima sa malo ili bez
preinaka na motoru
2
.
Biodizel
• Tekuüe biogorivo je inaþe ili bioalkohol,
poput etanolnog goriva, ili bioulje, poput
biodizela i þistog biljnog ulja.
• Može biti proizvedeno od ostataka ili
þistih biljnih ili životinjskih ulja i masti
• Dizel motor je izvorno zamišljen s
pogonom na biljno ulje, a ne s pogonom
na fosilna goriva
3
1
Biodizel
• Glavna prednost biodizela je mala
emisija ugljenmonoksida i ostalih
ugljikovodika
• Primjenom biodizela emisija plinova
smanjena je za 20% do 40%.
• Biodizel je najþešüe korišteno biogorivo
u Europi, biorazgradiv je i nije opasan
za okoliš.
• Aktivno se radi na istraživanju efikasnijih
naþina pretvaranja biogoriva i ostalih
goriva u elektriþnu energiju koristeüi
gorive üelije.
4
Biodizel
• U nekim podruþjima kukuruz, stabljika
kukuruza, šeüerna repa ili proso
posebno su uzgajani za proizvodnju
etanola (poznatog kao „zrnati alkohol“ ili
„alkohol od zrna“), tekuüine koja se
može upotrijebiti u motorima sa
unutrašnjim sagorijevanjem i gorivim
üelijama
• Poveüava se meÿunarodno
krizitikovanje biogoriva proizvedenih iz
usjeva hrane zbog poštovanja prema
temama kao što su: osiguravanje hrane,
utjecaj na okoliš (krþenje šuma) i
energetska ravnoteža.
5
Biodizel
• Kao odgovor na ove primjedbe razvija
se proizvodnja biodizela iz mikro-algi.
• To su skupine vodenih fotosintetskih,
jednostaniþnih ili višestaniþnih
organizama, koji rastu u slanoj, slatkoj,
otpadnoj pa þak i zagaÿenoj vodi.
• U staniþnoj graÿi mikro-algi nalazi se do
40% lipida i masnih kiselina iz kojih se
rafiniranjem dobija biodizel.
• Iz mikro-algi po hektru površine može se
proizvesti i 30 puta veüa koliþina bio
goriva u odnosu na gorivo dobijeno iz
uobiþajenih bio sirovina (biljne i
životinjske masnoüe).
6
2
Biodizel
• Biodizel je istovremeno spas, jer je
izvrsna zamjena za fosilna goriva, i
opasnost, zbog toga što diže cijenu
hrane.
• Kalorijska vrijednost biodizela je oko
37,3 GJ/t, a fosilnog dizela 45,6 GJ/t.
• Sve veüi broj benzinskih pumpi u Evropi
nudi biodizel.
• Korištenje biodizela smanjuje
potencijalno stvaranje smoga
• Biodizel ima pozitivnu energetsku
bilancu, što znaþi da se više energije
dobija korištenjem biodizela od energije
uložene u njegovu proizvodnju od strane
þovjeka.
7
Biodizel
„Proizvodnja biodizela iz korištenog jestivog ulja“
Projekat CRP-a Tuzla
8
Bioplin
• Bioplin je mješavina
plinova koja nastaje
fermentacijom
biorazgradivog
materijala bez
prisustva kiseonika.
• Bioplin se dobija iz
organskih materijala.
9
3
Bioplin
• Bioplin se lako može
proizvesti iz trenutnih
ostataka kao što su:
proizvodnja papira,
proizvodnja šeüera, fekalija,
ostataka životinja i tako
dalje.
• Ove raznolike ostatke treba
zajedno pomiješati i uz
prirodnu fermentaciju
proizvodi se plin metan.
• Do proizvodnje metana
može se doüi vrlo
jednostavnom pretvorbom
trenutnih fekalinih
postrojenja u bioplinska
postrojenja.
10
Bioplin
• Obnovljivi prirodni plin je bioplin koji
je poboljšan do kvalitete sliþnoj
prirodnom plinu.
• Približavajuüi kvalitet onom kvalitetu
prirodnog plina, moguüe je
distribuirati plin širem tržištu uz
pomoü plinovoda.
• Da bi se bioplin koristio kao gorivo
mora se proþistiti na nivo 97-98%
udjela metana u plinu. Kao takav se
može miješati sa prirodnim plinom te
se može distribuirati i koristiti
njegovom mrežom.
11
Bioplin
U Danskoj se veüina bioplina distribuira toplanama i termoelektranama a može se
koristiti i za transportna vozila.
Sporedni proizvod proizvodnje bioplina je digestirani ostatak koji može poslužiti kao
zamjena za umjetno gnojivo.
12
4
Bioplin
• Digestacija životinjskog gnojiva u
postrojenjima za proizvodnju
bioplina je mnogo bolja opcija, jer
se ne emitiraju stakleniþki plinovi.
• Korištenjem izmeta od 120 krava
može se proizvesti dovoljno
bioplina za pogon motora snage
50 kW, što je dovoljno za
pokrivanje potreba za elektriþnom
energijom manjeg sela.
• Kad bioplinski reaktor ispusti sav
metan koji može, ostaci su katkad
pogodniji za gnojivo nego
originalna biomasa.
13
Bioplin
14
Hvala na pažnji
Ismet Salihoviü
Voditelj odjela za obnovljive izvore energije
Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla
Februar 2014
15
5
Zakoni i direktive o korištenju
obnovljivih izvora energije
(OIE) u BiH i EU
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih
izvora energije
)HEUXDU9HOMDþD
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom
- Globalni nivo: Okvirna konvencija Ujedinjenih
naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyoto
protokol i dr.
- Nivo EU: cilj "20-20-20" do
2020. godine,
Direktiva 2009/28/EC o korištenju obnovljivih
izvora energije, Ugovor o Energetskoj zajednici i
dr.
- Nivo BiH: zakonska rješenja, ispunjenost
obaveza prema EU, podsticajne mjere za
korištenje obnovljivih izvora energije i dr.
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom na globalnom nivou
- Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o
promjeni klime (UNFCCC)
- Kyoto protokol
¾
¾
¾
Finansiranje karbon kreditima:
Meÿunarodna trgovina
Zajedniþka realizacija
Mehanizam þistog razvoja
1
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom na nivou EU
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom na nivou EU
- Osnovni cilj EU u smislu OIE: 20%
obnovljivih izvora energije do 2020. godine
- Evropska komisija je 22.1.2014. godine
predložila okvir energetske politike gdje
uþešüe obnovljivih izvora energije do 2030.
godine treba biti najmanje 27% ukupne
energetske potrošnje.
- 80% energije iz obnovljivih izvora energije
do 2050. godine
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom na nivou EU
-
Mehanizam za ostvarenje ciljeva EU do 2020.
godine je „Klimatski i energetski paket” kao niz
obvezujuüih propisa za zemlje þlanice.
- Pravna steþevina EU o obnovljivim izvorima energije
ukljuþuje:
¾ Direktivu 2001/77/EC o promociji elektriþne energije
proizvedene iz obnovljivih izvora energije na
unutarnjem tržištu elektriþne energije;
¾ Direktivu 2003/30/EC o promociji korištenja
biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za transport;
¾ Direktivu 2009/28/EC o promociji korištenja
energije iz obnovljivih izvora;
2
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom u BIH
Ugovor o energetskoj
zajednici:
- Osnivanjem
Energetske zajednice
EU je proširila svoje
unutrašnje tržište
energije na jugoistoþnu
Evropu i otvorila
moguünost
širenja na sve one
zemlje koje iskažu
interes.
- Energetska zajednica
se zasniva na
provoÿenju relevantne
pravne steþevine EU i
liberalizaciji domaüih
energetskih tržišta
svojih þlanica.
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom u BiH
- Strane potpisnice su:
¾ Evropska unija, s jedne strane; i
¾ Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska,
Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, UNMIKKosovo
- Ugovorne strane Energetske zajednice danas: Strane
potpisnice, Moldavija, Ukrajina
- Zemlje posmatraþi: Armenija, Gruzija, Norveška,
Turska
- Organizaciona struktura: Ministarsko vijeüe, Stalna
grupa, Regulatorni odbor; Forum; Sekretarijat.
- Sjedište: Beþ
- Datum pristupa BiH: 01.10.2006. godine
- Datum pristupa Hrvatske: 01.07.2007. godine
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom u BiH
- Zadatak Energetske zajednice (ýlan (2)):
(a) Stvoriti stabilan regulatorni i tržišni okvir sposoban da
privuþe investiranje u gasnu mrežu, proizvodnju elektriþne
energije, prijenosnu i distributivnu mrežu, kako bi sve Strane
imale pristup stabilnoj i neprekidnoj opskrbi energije koja je
suštinska za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost;
(b) Stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu mrežne
energije (elektriþna energija i gas);
(c) Pojaþati sigurnost opskrbe energijom;
(d) Poboljšati situaciju u pogledu okoliša u vezi s mrežnom
energijom i uz to vezanu energetsku efikasnost, te poveüati
korištenje obnovljive energije;
(e) Razviti tržišnu konkurenciju mrežne energije;
3
Institucionalna ureÿenost oblasti održivog
upravljanja energijom u BiH
Potpisom Ugovora o uspostavi energetske zajednice,
ugovorne strane su se izmeÿu ostalog obavezale:
1. Da implementiraju kljuþne elemente relevantne pravne
steþevine EU, ukljuþujuüi amandmane u skladu sa razvojem
EU legislative i to u utvrÿenim rokovima, u oblastima:
- Energija (struja, gas, nafta);
- Okoliš;
- Tržišna konkurencija;
- Obnovljivi izvori energije;
- Energetska efikasnost;
- Statistika;
2. Da usvoje i realiziraju razvojne planove s ciljem
usklaÿivanja svojih energetskih sektora sa EU standardima;
Zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE)
u BiH
-
Opüenito o stanju energetskog sektora BiH (nadležnost entiteta i
koordinacija u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH)
- Ispunjavanje obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici u
segmentu OIE (Direktiva 2009/28/EC o promociji korištenja energije
iz obnovljivih izvora)
- Rok za implementaciju direktive: 01.01.2014.
- BiH još uvijek nije implementirala sve zahtjeve iz direktiva
¾ FBiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne
kogeneracije (Službene novine FBiH, br. 70/13), stupio na snagu
18.09.2013., primjena od 18.03.2014.; Zakon o prostornom planiranju i
korištenju zemljišta na nivou FBiH (Službene novine FBiH, br. 2/06,
72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10);
¾ RS: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji
(Službeni glasnik RS, br. 39/13), stupio na snagu 23.05.2013. godine;
Zakon o ureÿenju prostora i graÿenju (Službeni glasnik RS, br. 40/13),
stupio na snagu 16.05.2013. godine.
Zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE)
u BiH
¾ FBiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne
kogeneracije
¾ Potrebno izraditi 14 podzakonskih dokumenata na osnovu Zakona o
korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije
¾ RS: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji
¾ Potrebno izraditi 8 podzakonskih dokumenata na osnovu Zakona o
obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji
¾ Zahtjevi koji su vezani za jedinice lokalne samouprave:
- Jedinice lokalne samouprave izdaju upotrebnu dozvolu za korištenje
postrojenja za proizvodnju elektriþne energje iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracija, za odreÿene vrste postrojenja i njihove
nominalne snage.
- Jedinice lokalne samouprave se mogu pojaviti kao investitori za
korištenje OIE.
4
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora
energije
¾ Uvoÿenje ekonomskih instrumenata
¾ Sistem garantovanih otkupnih cijena, tzv. feed-in tarife
¾ Sistem trgovine zelenim certifikatima u kombinaciji sa
obaveznim kvotama
¾ Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije
u BiH:
- pogodnosti prilikom prikljuþenja na prijenosnu i
distributivnu mrežu,
- prednost u isporuci proizvedene elektriþne energije iz OIE
u mrežu,
- pravo na obavezan otkup elektriþne energije,
- pravo na garantovanu otkupnu cijenu (feed-in tarifu)
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora
energije
do 150kW
od 150 kW do 1 MW
od 1MW do 10 MW
preko 10 MW
Referentna cijena u FBiH za 2010. i 2011. i 2012. godinu iznos i 12,26 pf/kWh. Npr.
Solarne elektrane snage do 10 kW imaju tarifni koeficijent 7,5 tako da garantovana
otkupna cijena iznosi 91,95 pf/kWh ili 0,9195 KM/kWh (7,5x12,26 pf/kWh).
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora
energije
Hvala na pažnji
Za dodatne informacije kontaktirati:
Tel: + 387 35 248 340
E-pošta: [email protected]
5
Institucionalna ureĜenost oblasti održivog upravljanja energijom
U posljednjih nekoliko godina, naroēito na podruēju Evropske unije intenzivno se
vode aktivnosti na smanjenju emisije stakleniēkih plinova, poveđanju energetske efikasnosti i
primjeni obnovljivih izvora energije. Najpoznatija je obavezujuđa legislativa koja ima za cilj da
EU i sve njene ēlanice do 2020. godine dostignu ciljeve postavljene kao „20-20-20“. Ovi
ciljevi "20-20-20" do 2020. godine podrazumijevaju:
x
20% smanjenje emisije stakleniēkih plinova u Evropskoj uniji u odnosu na nivo iz
1990. godine,
x
poveđanje udjela potrošnje energije nastale iz obnovljivih izvora energije od 20% i
x poveđanje energetske efikasnosti za 20% u Evropskoj uniji.
Pored navedenog, pokretaēi procesa poboljšanja energetske efikasnosti su zakonodavna
regulativa i direktive Evropske unije. Pod ovim se naroēito misli na Direktivu 2006/32/EC
Evropskog parlamenta i Vijeđa o efikasnosti korištenja krajnje energije i energetskih usluga i
Direktivu 2009/28/EC o korištenju obnovljivih izvora energije, kao dokumentima i procesima
znaēajnim za Evropski privredni prostor.
Pored Evropske unije i njenih inicijativa prisutne su i akcije na globalnom nivou koje
se uglavnom pod uticajem organizacije Ujedinjenih nacija. Pitanje klimatskih promjena na
globalnom nivou rješava se Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC). Konvencija je prihvađena na samitu u Rio de Janeiru 1992. godine, a od tada je
190 država ratificiralo istu. Kako se navodi u Konvenciji, osnovni cilj je postiđi stabilizaciju
koncentracije stakleniēkih plinova u atmosferi na nivou koji đe sprijeēiti opasno antropogeno
djelovanje na klimatske promjene. Taj nivo se treba ostvariti u vremenskom okviru dovoljno
dugom da omoguđi ekosistemu da se prirodno prilagodi na klimatske promjene, da se ne
ugrozi proizvodnja hrane i da se omoguđi nastavak ekonomskog razvoja na održiv naēin.
Na Tređoj Konferenciji stranaka UNFCCC u Kyotu 1997. godine, prihvađen je Kyoto
protokol kojim industrijalizovane države svijeta postavljaju cilj smanjenja emisije ukupno za 5
% u periodu od 2008. do 2012. godine, u odnosu na baznu 1990. godinu. Ciljevi za pojedine
države su razliēiti: od –8% smanjenja do +10% poveđanja emisije. Obaveze smanjenja emisije
mogu se postiđi primjenom vlastitih mjera ili u drugim državama putem tzv. mehanizama
Kyoto protokola. Kyoto protokol polazi od ēinjenice da je s gledišta globalnog zatopljenja
svejedno gdje je geografski došlo do emisije, odnosno gdje je smanjena emisija. Kyoto
protokolom uspostavlja se sistem koji omoguđava smanjenje emisije uz minimalne troškove,
a ujedno dolazi do transfera tehnologija i finansijskih sredstava u nerazvijene države gdje je
primjena mjera najjeftinija. Protokolom iz Kyota definiše se nova energetska politika s ciljem
stabilizacije koncentracije stakleniēkih plinova u atmosferi, koja ukljuēuje korištenje
obnovljivih izvora energije i poveđanje energetske efikasnosti. Postavljeni su ciljevi za
odreĜeno razdoblje (2008. - 2012.), a njihova realizacija zavisi od zakonodavne ureĜenosti
podruēja i finansijske podrške. Iako je na deklarativnom nivou Kyoto protokol prihvađen od
gotovo svih zemalja potpisnica, realizacija smjernica ide sporije od oēekivanog. Osnovni
problem Kyoto protokola je u tome što kvantifikovanu obavezu smanjenja emisija štetnih
plinova ima samo 55 zemalja ēlanica Aneksa B Protokola. Radi se o razvijenim zemljama i
zemljama s ekonomijom u tranziciji, koje su ujedno ēlanice iz Aneksa I Konvencije o promjeni
klime (UNFCCC). Dakle, kvantifikovanu obavezu smanjenja emisije nemaju ni Kina, ni Indija,
niti nerazvijene zemlje, u kojima dolazi do znatnog poveđanja emisije. Buduđi da su klimatske
promjene globalni problem, efikasna borba s poveđanjem emisija nije moguđa bez
ukljuēivanja svih zemalja, ili barem velike veđine zemalja svijeta koje proizvode veđinu
emisija. Stoga je ukljuēivanje što veđeg broja zemalja, koje bi preuzele obaveze u skladu sa
stepenom razvoja i moguđnostima za smanjenje emisija, jedan od najvažnijih ciljeva novog
sporazuma, post-kyoto sporazuma.
Finansiranje karbon kreditima je oblik finansiranja formiran na bazi protokola iz Kyota
i to putem 3 tržišna mehanizma, to jest:
x
MeĜunarodna trgovina emisijama (International Emission Trade-IET)
x
Zajedniēka realizacija (Joint Implementation-JI)
x
Mehanizam ēistog razvoja (Clean Development Mechanism-CDM)
Prva dva mehanizma odnose se na strane koje su preuzele obaveze u okviru Kyoto
protokola tj., na razvijene zemlje koje su prihvatile ciljeve za ograniēenje ili smanjenje emisija
stakleniēkih plinova. U okviru meĜunarodne trgovina emisijama, razvijenim zemljama je
omoguđeno da svoje obaveze u smanjenju emisija stakleniēkih plinova, u odnosu na baznu
1990. godinu, ispune tako što đe izmeĜu sebe kupovati ili prodavati kredite za prekomjerne
emisije. Stvaranjem finansijske vrijednosti za kredite emisija, predviĜa se da đe tržišne snage
obezbijediti dovoljno podsticaja za vlade i industriju, kako bi se iste prebacile na ēišđa goriva i
industrijske procese, s ciljem da postignu zadane ciljeve emisija i idu u pravcu održivog
razvoja. Zajedniēka realizacija dozvoljava razvijenim zemljama da, kroz saradnju, provode
projekte koji đe smanjiti emisiju stakleniēkih plinova. Investitor iz neke zemlje dobije kredite
za emisije u iznosu koji je jednak iznosu emisija koje su smanjene, ili kod kojih nije došlo do
poveđanja, zahvaljujuđi tom projektu. Zemlja korisnik (strana domađin) dobiva struēnost i
znanje iz nove tehnologije.
Mehanizam ēistog razvoja (CDM) omoguđava da zemlje, koje imaju obavezu
smanjenja ili ograniēenja emisija prema Kyoto protokolu, projekat smanjenja ili ograniēenja
emisija provode u zemljama u razvoju, kao što je BiH, koje nemaju obavezu smanjenja ili
ograniēenja emisija. Takvi projekti mogu obezbijediti kredite za emisije, koje razvijene zemlje
mogu iskoristiti kako bi ispunile svoje ciljeve. Ciljevi CDM-a su da se održivi razvoj promoviše
u zemljama u razvoju, te da se razvijenim zemljama omoguđi da obezbijede emisije za kredite
iz njihovih investicija, dajuđi na takav naēin razvijenim zemljama odreĜenu fleksibilnost u
naēinu na koji ispunjavaju svoje ciljeve smanjenja ili ograniēenja emisije. Projekti CDM-a,
mogu obezbijediti kredite za certificirano smanjenje emisije, gdje je svaki kredit ekvivalent
jednoj toni ugljen dioksida. Krediti se mogu prodavati ugovornim stranama tj. razvijenim
zemljama. Da bi obezbijedio kredite prema CDM-u, projekat mora dokazati i imati verifikaciju
da su smanjenja stakleniēkih plinova stvarna i mjerljiva. Kako bi se osiguralo ispunjavanje
ovih obaveza, za odobrenje projekta, a u konaēnici i za izdavanje kredita za certificirano
smanjenje emisija, primjenjuju se institucionalne strukture i strogo odreĜene procedure i
metodologije. Cjelokupna aktivnost u okviru CDM-a u zemlji u razvoju dodjeljuje se
Imenovanom državnom tijelu (Designated National Authority-DNA). Ocjenu i odobrenje
prijava za CDM, koje podnosi korisnik projekta, provodi odbor CDM-a. U BiH je proces
uspostave DNA finaliziran tokom 2011. godine, ēime su stvoreni i osigurani uslovi za
provoĜenje procedure CDM-a na nivou zemlje. Proces uspostave je snažno podržavao
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Veđina investicija u okviru
EEOIE jasno ispunjavaju kriterije za CDM projekte, jer doprinose smanjenju stakleniēkih
plinova. MeĜutim, u finansijskom i ekonomskom smislu nije jednostavno odrediti
potencijalnu korist mehanizma ēistog razvoja iz EEOIE projekata. Tržišna vrijednost kredita za
certificirano smanjenje varira zavisno od uslova ponude i potražnje. Cijena kredita je znatno
niža od kredita kojima se trguje u okviru mehanizma meĜunarodnog trgovanja emisijama,
dakle, izmeĜu razvijenih zemalja, u ēemu se ogleda veđi rizik CDM projekata.
Cijena kredita je varirala izmeĜu 1,08 i 15,08 eura/toni CO2 izmeĜu 2008. i 2012.
godine. U sluēaju CDM investicija, korist od kredita se rasporeĜuje izmeĜu uēesnika u
projektu tj. vlasnika projekta i kupca kredita. Kupci kredita su fondovi za karbon, trgovci
emisijama, komunalna preduzeđa i industrijske korporacije aktivne u razvijenim zemljama
koje trebaju kredite kako bi pokrile svoje emisije. Obiēno kupac kredita finansira dio
investicija i zauzvrat prima dio ili sve kredite izdate tokom nekog vremenskog perioda.
MeĜutim, projekat može razraditi i finansirati samo vlasnik projekta, s tim da kupac kredita
bude ukljuēen u kasnijoj fazi. U svakom sluēaju, odluku o rasporeĜivanju koristi od kredita
izmeĜu uēesnika u projektu iskljuēivo donose sami uēesnici, na osnovu njihovog sporazuma.
Dio u iznosu od 2% od odobrenih kredita se odvaja za pomođ zemljama u razvoju, posebno
onih osjetljivih na štetne uticaje klimatskih promjena radi pokriđa troškova prilagoĜavanja.
Ugovor o Energetskoj zajednici
Energetska zajednica osnovana je Ugovorom o Energetskoj zajednici koji je potpisan u Atini
(Grēka) 25. oktobra 2005., a njen cilj je stvaranje najveđeg tržišta elektriēne energije i plina u
svijetu. Osnivanjem Energetske zajednice Evropska unija proširila je svoje unutrašnje tržište
energije na jugoistoēnu Evropu te otvorila moguđnost širenja na sve one koji iskažu interes.
Ona se zasniva na provoĜenju relevantnog acquis communautaire-a i liberalizaciji domađih
energetskih tržišta ēlanica Zajednice. lanice Energetske zajednice su: 27 država Evropske
unije (Austrija, Belgija, Bugarska, eška, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grēka,
Holandija, Italija, Irska, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, MaĜarska, Njemaēka,
Poljska, Portugal, Rumunija, Slovaēka, Slovenija, Španija, Švedska i Velika Britanija) te
Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosovo. Status zemalja
posmatraēa imaju: Gruzija, Moldavija, Norveška, Turska i Ukrajina. Organizacionu strukturu
Energetske zajednice ēine: Ministarsko vijeđe, Stalna grupa, Regulatorni odbor, Forum i
Sekretarijat. Sjedište Sekretarijata Energetske zajednice je u Beēu, u Austriji.
Zadatak Energetske zajednice (lan (2)):
(a) Stvoriti stabilan regulatorni i tržišni okvir sposoban da privuēe investiranje u gasnu mrežu,
proizvodnju elektriēne energije, prijenosnu i distributivnu mrežu, kako bi sve Strane imale
pristup stabilnoj i neprekidnoj opskrbi energije koja je suštinska za ekonomski razvoj i
socijalnu stabilnost;
(b) Stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu mrežne energije (elektriēna energija i
gas);
(c) Pojaēati sigurnost opskrbe energijom;
(d) Poboljšati situaciju u pogledu okoliša u vezi s mrežnom energijom i uz to vezanu
energetsku efikasnost, te poveđati korištenje obnovljive energije;
(e) Razviti tržišnu konkurenciju mrežne energije;
Stanje energetskog sektora BiH
Postratnu BiH, sukladno stanju u drugim oblastima, karakteriše dezintegracija i
podijeljenost energetskog sektora, kao jednog od najbitnijih segmenata u ekonomiji bilo koje
zemlje. Veoma sporo i otežano postizanje meĜuentitetskih kompromisa, koji su neophodni
kada je u pitanju reintegracija baznih funkcija energetskog sektora kao preduslova za
ispunjenje državnih obaveza BiH preuzetih potpisivanjem i ratifikacijom meĜunarodnih
ugovora, povelja, sporazuma i obaveza koje proistiēu iz ēlanstva BiH u meĜunarodnim
organizacijama i institucijama, dodatno usložnjava stanje u ovoj oblasti. Energetski sektor
Bosne i Hecegovine nije u nadležnosti države Bosne i Hercegovine nego entiteta, osim
funkcije koordinacije u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
BiH je, kao ēlanica meĜunarodnih organizacija, agencija, tijela, mreža u oblasti energije i
potpisnica meĜunarodnih ugovora i sporazuma, kao što su npr.:
x
Ugovor o Energetskoj zajednici zemalja Jugoistoēne Evrope, 2005. god. (stupio na
snagu 2006. godine),
x
Ugovor o energetskoj povelji (ECT), 1995., ratificiran 2000. godine,
x
IAEA – MeĜunarodna agencija za atomsku energiju, 1995. godine,
x
Okvirna Konvencija o klimatskim promjenama i Kyoto protokol,
x
Direktive EC –unutrašnje tržište elektriēne energije, prirodnog plina i dr.,
x
Dokumenti UN ECE – Komitet za održivu energiju,
x
Eurostat, IEA – Energetska statistika,
x
Energetske mreže: RENEUER, MUNEE, Energie-Cites/BISE i dr.
U vezi sa navedenim BiH je obavezna da ispunjava uslove i provodi mjere, ali se konstatuje
da je realizacija obaveza BiH nedostatna i po sadržaju i po obimu. BiH u svim segmentima
energetike znaēajno kasni za zemljama Balkana i regije. Disharmonija nadležnosti i
kompetencija u energetskom sektoru BiH, s jedne strane i preuzetih meĜunarodnih obaveza
BiH u procesu integracija i ispunjenja obaveza s druge strane, proizvodi veliko kašnjenje
objektivno moguđeg bržeg razvoja i korištenja meĜunarodnih finansijskih izvora i projekata.
Susjedne, a i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postižu brži napredak u reformama
energetskog sektora, jer nisu opteređene unutrašnjim strukturnim i drugim problemima kao
BiH. U svrhu ilustracije prethodnog stanja navodi se da je BiH jedina država u Evropi koja
nema:
x
Strategiju razvoja energetike i energetske efikasnosti;
x
Zakon o energiji i energetskoj efikasnosti (u nacrtu u FBiH, predviĜeno potpisanom i
ratificiranom Energetskom poveljom – ECT, i drugim dokumentima);
x
Državne regulatorne komisije za energiju (osim za elektriēnu energiju - DERK);
x
Direkciju/Institut/Agenciju/Centar za energiju i/ili energetsku efikasnost;
x
Energetsku statistiku na nivou države;
x
Energetski bilans na nivou države (energetske potrebe i potrošnja energije, projekcije
i drugo).
Doneseni zakoni kojima se usklaĜuje legislativa BiH sa pravnom steēevinom EU u oblasti
obnovljivih izvora energije su za:
- Federaciju BiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije
(Službene novine FBiH, br. 70/13), stupio na snagu 18.09.2013., primjena od 18.03.2014.;
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Službene novine FBiH,
br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10);
- Republiku Srpsku: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (Službeni
glasnik RS, br. 39/13), stupio na snagu 23.05.2013. godine; Zakon o ureĜenju prostora i
graĜenju (Službeni glasnik RS, br. 40/13), stupio na snagu 16.05.2013. godine.
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije
U cilju postizanja održivog razvoja i smanjenja emisije ugljen dioksida, a takoĜe i
smanjenja uvozne zavisnosti i fluktuacije u cijeni energenata (nafte, plina, i dr.), vlade
mnogih država uvode podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije. Brojne
direktive i politike su donesene u EU kako bi se dala podrška obnovljivim izvorima energije.
Svaka država ēlanica EU je u obavezi da poveđa udio obnovljivih izvora u sopstvenoj
proizvodnji elektriēne energije i takoĜe da postavi svoj cilj: koliko obnovljivih izvora u odnosu
na ukupnu potrošnju želi da postigne u 2020. godini. Krajnji cilj EU u 2020. godini je da ispuni
minimalno 20%-no poveđanje u korištenju obnovljivih izvora energije. UvoĜenje ekonomskih
instrumenata radi podsticaja investicijama u obnovljive izvore energije je bila kljuēna stvar za
države EU u dostizanju definisanih ciljeva. Neke države su odabrale sistem garantovanih
cijena, tzv. feed-in tarife, gdje su utvrĜene otkupne cijene za elektriēnu energiju proizvedenu
iz svakog od obnovljivih izvora, dok su druge uvele sistem trgovine zelenim certifikatima u
kombinaciji sa obaveznim kvotama. U tom sistemu svaki proizvoĜaē za svaki MWh elektriēne
energije iz obnovljivog izvora dobija zeleni certifikat sa kojim može trgovati na tržištu, tako
da svaki proizvoĜaē, ili postrojenje može postiđi obavezan udio zacrtan od strane države.
Sistem tarifa predstavlja najefikasniji naēin za brzo postizanje održivih ciljeva u pogledu
energije iz obnovljivih izvora. Ovaj sistem je najbrojniji u primjeni, što opet ne znaēi da je
ekonomski najefikasniji u pristupu, ali je prepoznat od strane investitora kao znak sigurnosti,
jer je transparentan, lak za administraciju i fleksibilan. Ove ēinjenice i karakteristike važe u
razvijenim zemljama, što u BiH nije sluēaj. Njemaēka je primjenom zakona o povlaštenim
cijenama u 2007. godini proizvela 14,2% ukupne elektriēne energije od obnovljivih izvora, a
vlada Njemaēke je izraēunala da je u 2007. godini smanjila emisiju ugljen dioksida za 57
miliona tona i to zahvaljujuđi direktno feed in tarifama. Cijena po kWh je stalna za
postrojenja koja su prikljuēena na sistem, ali se odreĜuje prema godini poēetka rada. Što je
postrojenje duže prikljuēeno na sistem, cijena je niža. Ideja je da se podstakne što brže
investiranje i da se uraēunaju uštede od tehnološkog progresa. Njemaēka je postigla izuzetan
uspjeh u razvoju proizvodnje elektriēne energije iz vjetra i sunēevog zraēenja, ne samo
uvoĜenjem povlaštene tarife po sebi, nego i znaēajnim obimom podrške koji je obezbijeĜen,
tj. voljom potrošaēa da prihvate dodatni trošak i kroz proces postupnog izjednaēavanja
cijene elektriēne energije iz razliēitih izvora preraspodijele teret na sva elektroenergetska
preduzeđa u Njemaēkoj.
Sistemi kvota zasnivaju se na izboru i sprovoĜenju obaveze da se jedan minimalni dio
elektriēne energije proizvede iz obnovljivih izvora. Ako proizvoĜaēi ne ispune kvotu ponekad
se mogu primijeniti novēane kazne. TakoĜe, da bi se podržalo efikasno korištenje sistema
kvota koriste se programi izdavanja zelenih certifikata kojima se može trgovati. Na primjer, u
eškoj republici postoji dvostruki sistem podrške, u okviru kojeg proizvoĜaēi iz obnovljivih
izvora mogu da biraju klasiēnu fiksnu povlaštenu cijenu, ili prodaju po tržišnim cijenama uz
dodatne fiksne ekološke grantove po osnovu Kyoto protokola. eški sistem „zelenog bonusa”
uveden je 2005. godine zakonom o elektriēnoj energiji iz obnovljivih izvora. Zeleni bonusi su
fiksni za narednu godinu prema tipu obnovljivog izvora, tako da ukupni iznos naknade do
iznosa oēekivane prosjeēne prodajne cijene bude viši od fiksne prodajne cijene, što odražava
poveđani rizik.
Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije u BiH, izmeĜu ostalih, su:
- pogodnosti prilikom prikljuēenja na prijenosnu i distributivnu mrežu,
- prednost u isporuci proizvedene elektriēne energije iz OIE u mrežu,
- pravo na obavezan otkup elektriēne energije,
- pravo na garantovanu otkupnu cijenu (feed-in tarifu).
Finansijska ocjena investicija u
obnovljive izvore energije
)HEUXDU9HOMDþD
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
• hǀŽĚ Ƶ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬƵ ĂŶĂůŝnjƵ ƉƌŽũĞŬĂƚĂ
• sĂǎĂŶ ĚŝŽ ƌĂnjǀŽũĂ ďŝůŽ ŬŽũĞŐ ƉƌŽũĞŬƚĂ ũĞ
ƉƌŽĐũĞŶĂ ŶũĞŐŽǀĞ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͘
• ŝůũ ŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĞ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ũĞ ĚĂ͗
KƚŬƌŝũĞƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚƉƌŽũĞŬƚĂŝͬŝůŝŵũĞƌĂŝĚĂŝŚ
ŝƐƉƌĂǀŶŽƉƌŽĐũĞŶŝ͊
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
WƌĞĚƐƚĂǀůũĞŶŝ ƐƵ ŝ ŽƉŝƐĂŶŝ ƐůũĞĚĞđŝ ĞůĞŵĞŶƚŝ͗
• ŬŽŶŽŵƐŬŝ ƉĂƌĂŵĞƚƌŝ
• KƐŶŽǀĞ ŝ ŬŽŶĐĞƉƚ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬĞ ĂŶĂůŝnjĞ
• DĞƚŽĚĞ ƉƌŽƌĂēƵŶĂ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ
1
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
ŬŽŶŽŵƐŬŝ ƉĂƌĂŵĞƚƌŝ
• /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂͬ/ŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞ /Ϭ΀Φ΁
• 'ŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ Ƶ ŐŽƚŽǀŝŶŝ ΀ΦͬŐŽĚŝŶĂ΁
• dĞŚŶŝēŬŽͬĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ Ŷ΀ŐŽĚŝŶĂ΁
• ŝƐŬŽŶƚŶĂ ƐƚŽƉĂ ƌ΀й΁
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂͬ/ŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞͲ /Ϭ ΀Φ΁
Ͳ ƵŬůũƵēƵũĞ ƐǀĞ ƚƌŽƓŬŽǀĞ ƌĞĂůŝnjĂĐŝũĞ ƉƌŽũĞŬƚĂ͘KďŝēŶŽ ƐƵ ƚŽ
ƐůũĞĚĞđŝ ĞůĞŵĞŶƚŝ͗
• WůĂŶŝƌĂŶũĞͬWƌŽũĞŬƚŽǀĂŶũĞ
• hƉƌĂǀůũĂŶũĞ ƉƌŽũĞŬƚŽŵͬKƐŝŐƵƌĂǀĂŶũĞ ŬǀĂůŝƚĞƚĞ
• <ŽŵƉŽŶĞŶƚĞ
• DŽŶƚĂǎĂ
• <ŽŶƚƌŽůĂ ŝ ƚĞƐƚŝƌĂŶũĞ
• /njǀĞĚďĞŶŝƉƌŽũĞŬĂƚ
• WƵƓƚĂŶũĞ ƵƉŽŐŽŶ
• KďƵŬĂ
• ƌƵŐŝ ƚƌŽƓŬŽǀŝ
• WŽƌĞnjŝ͕Ws
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
'ŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ Ͳ ΀ΦͬŐŽĚŝŶĂ΁
ũĞĚŶŽƐƚĂǀŶŽ ŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĞ ŐŽĚŝƓŶũĞ ŶĞƚŽ
njĂƌĂĚĞͬƵƓƚĞĚĞ͗с^dž
Ͳ ŐŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ ΀ΦͬŐŽĚŝŶĂ΁
^ ʹ ƉƌŽŝnjǀĞĚĞŶĂͬƵƓƚĞĜĞŶĂ ĞŶĞƌŐŝũĂ ŶĂ ŐŽĚŝŶƵ
΀ŬtŚͬŐŽĚŝŶĂ΁
Ͳ ĐŝũĞŶĂ ƉƌŽŝnjǀĞĚĞŶĞͬƵƓƚĞĜĞŶĞĞŶĞƌŐŝũĞ ΀ΦͬŬtŚ΁
2
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
dĞŚŶŝēŬŽͬĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ Ͳ Ŷ΀ŐŽĚŝŶĂ΁
• dĞŚŶŝēŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ͗ &ŝnjŝēŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ŽƉƌĞŵĞ͕
ŽĚŶŽƐŶŽ ŬŽůŝŬŽ ĚƵŐŽ ƚĞŚŶŝēŬĂ ŽƉƌĞŵĂ ŵŽǎĞ
ĨƵŶŬĐŝŽŶŝƐĂƚŝ͘
• ŬŽŶŽŵƐŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ͗WƌĂŬƚŝēŶŽ ƚƌĂũĂŶũĞ
ŽƉƌĞŵĞ͕ŽĚŶŽƐŶŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ĚŽŬ ŶĞƉŽƐƚĂŶĞ
ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽ ŶĂďĂǀŝƚŝ ŶŽǀƵ ŽƉƌĞŵƵ͘
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
dĞŚŶŝēŬŽ ͬ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ Ͳ Ŷ΀ŐŽĚŝŶĂ΁
<ŽŵƉŽŶĞŶƚĞ
ŐƌĂĚĂ
/njŽůĂĐŝũĂ
^ŽůĂƌŶŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŝƉƌĞŵƵƚŽƉůĞǀŽĚĞ
sũĞƚƌŽĞůĞŬƚƌĂŶĞ
DĂůĞŚŝĚƌŽĞůĞŬƚƌĂŶĞ
/ŶƐƚĂůĂĐŝũĂĐŝũĞǀŝ
ŽũůĞƌŝƐĂŶŝƚĂƌŶĞǀŽĚĞ
ůĞŬƚƌŝēŶŝƐŝƐƚĞŵŐƌŝũĂŶũĂ
dĞƌŵŽƐƚĂƚŝŝǀĞŶƚŝůŝ
WƵŵƉĞnjĂŐƌŝũĂŶũĞ
EĂĨƚŶŝŐŽƌŝŽŶŝŬ
^ŝƐƚĞŵĞŬƐƉĂŶnjŝũĞ
ZŽƚĂĐŝŽŶŝŝnjŵũĞŶũŝǀĂēƚŽƉůŽƚĞ
/njŵũĞŶũŝǀĂēƚŽƉůŽƚĞǀŽĚĂͬŐůŝŬŽů
ƵƚŽŵĂƚƐŬĂƌĞŐƵůĂĐŝũĂ
ZĂƐǀũĞƚĂ
KƉƌĞŵĂnjĂƵƓƚĞĚƵǀŽĚĞ
dĞŚŶŝēŬŽƚƌĂũĂŶũĞ
΀ŐŽĚŝŶĂ΁
ϲϬ
ϰϬ
Ϯϱ
Ϯϱ
Ϯϱ
ϯϬ
ϭϱ
ϯϬ
ϭϱ
ϭϱ
ϭϱ
ϮϬ
ϭϬ
ϭϱ
ϭϱ
ϮϬ
ϭϬͲ ϭϱ
ŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ
΀ŐŽĚŝŶĂ΁
ϯϬ
ϯϬ
ϮϬ
ϮϬ
ϮϬ
ϭϱ
ϭϱ
ϭϱ
ϭϬ
ϭϱ
ϭϬ
ϭϱ
ϭϬ
ϭϱ
ϭϬ
ϭϱ
ϱͲ ϭϬ
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
ŝƐŬŽŶƚŶĂƐƚŽƉĂ Ͳ ƌ΀й΁
ŝƐŬŽŶƚŝƌĂŶũĞ ƵĞŬŽŶŽŵŝũŝŽnjŶĂēĂǀĂƉŽƐƚƵƉĂŬŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĂ
ƐĂĚĂƓŶũĞǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝďƵĚƵđŝŚŶŽǀēĂŶŝŚŝnjŶŽƐĂ͘
ŝƐŬŽŶƚŶĂƐƚŽƉĂ ũĞŽŶĂƐƚŽƉĂŬŽũĂƐĞŬŽƌŝƐƚŝnjĂĚŝƐŬŽŶƚŝƌĂŶũĞ
ďƵĚƵđŝŚŶŽǀēĂŶŝŚƚŽŬŽǀĂ͘
KĚŐŽǀĂƌĂŶĂƉŝƚĂŶũĞͲ ĂŬŽŝŵĂŵŽŶ΀Φ΁ƵďĂŶĐŝ͕ŶŐŽĚŝŶĂŽĚƐĂĚĂ͕
ŬŽũĂũĞĚĂŶĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚϬ΀Φ΁ŶŽǀĐĂďĂnjŝƌĂŶŽŐŶĂƉƌŽƐũĞēŶŽũ
ŬĂŵĂƚŶŽũƐƚŽƉŝƚŽŬŽŵŶŐŽĚŝŶĂ͍
B0 =
Bn
n
( 1 + r)
3
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
DĞƚŽĚĞƉƌŽƌĂēƵŶĂƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ
ƉƌŽũĞŬĂƚĂͬŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ
•
•
•
•
•
:ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂ;WWͿ
EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ
/ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ
/ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ
ŶĂůŝnjĂƐĞŶnjŝďŝůŶŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
:ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ;WWͿ
:ĞĚŶŽƐƚĂǀĂŶƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞũĞƉŽƚƌĞďŶŽǀƌŝũĞŵĞĚĂƐĞ
ŽƚƉůĂƚŝŝŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞ͕ĂnjĂƐŶŝǀĂƐĞŶĂũĞĚŶĂŬŽũŐŽĚŝƓŶũŽũŶĞƚŽƵƓƚĞĚŝ
;ϭсϮс͙сŶͿ͗
PP =
Investiranje
I
= 0 [ godina ]
Godišnja neto zarada / ušteda novca
B
ŬŽ ũĞ ƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂ ĚƵǎŝ ŽĚĞŬŽŶŽŵƐŬŽŐǀŝũĞŬĂƚƌĂũĂŶũĂ
ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͕ŽŶĚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂŶŝũĞƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂŶŝƚŝƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶĂ͘
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
:ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ;WWͿ
WƌŝŵũĞƌ
^ŽůĂƌŶŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŝƉƌĞŵƵƚŽƉůĞǀŽĚĞũĞƉŽƐƚĂǀůũĞŶŶĂŽďũĞŬĂƚ
ƐƉŽƌƚƐŬĞĚǀŽƌĂŶĞ͘/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂŬŽƓƚĂϭϬϬϬϬΦ͕ĂŐŽĚŝƓŶũĂŶĞƚŽƵƓƚĞĚĂ
ũĞϮϬϬϬΦ͘
PP =
I0 10 000
=
= 5 godina
B
2 000
4
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ
• KƐŶŽǀŶĂ ŵĞƚŽĚĂ ŽĐũĞŶĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ
• E^s ƉƌŽũĞŬƚĂ ũĞ ĚĂŶĂƓŶũĂ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ ƐǀŝŚ ďƵĚƵđŝŚ
ŐŽĚŝƓŶũŝŚ ŶĞƚŽ ƵƓƚĞĚĂ ƚŽŬŽŵ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽŐ
ƚƌĂũĂŶũĂ ŵŝŶƵƐ ƉŽēĞƚŶĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͘
• <ƌŝƚĞƌŝũ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝͬƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗ E^s х Ϭ
NPV = (
B1
(1+
r
)
1
+
B2
(1
+ r
)
2
+ ... +
(1
Bn
+ r
)n
) - I0
NPV = B ⋅
1 − ( 1 + r )− n
− I0
r
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ
WƌŝŵũĞƌ
&ŽƚŽŶĂƉŽŶƐŬŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŽŝnjǀŽĚŶũƵĞůĞŬƚƌŝēŶĞĞŶĞƌŐŝũĞƐŶĂŐĞϵ͕ϵ
ŬtũĞƉŽƐƚĂǀůũĞŶŶĂŽďũĞŬĂƚƉƌĞĚƵnjĞđĂͣ^K>ZW>h^͘͞/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ
ŬŽƓƚĂϮϱϬϬϬΦ͕ĂŐŽĚŝƓŶũĂŶĞƚŽnjĂƌĂĚĂnjĂƵŐŽǀŽƌĞŶŝƉĞƌŝŽĚŽĚϭϮ
ŐŽĚŝŶĂũĞϱϬϬϬΦ͘WƌĞĚƵnjĞđĞƐĞnjĂŶĂǀĞĚĞŶƵŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵnjĂĚƵǎƵũĞ
ŬŽĚďĂŶŬĞƉŽƐƚŽƉŝŽĚϳй͘ĂůŝũĞŽǀŽƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͍
−n
1 − ( 1+ r )
− I0
r
1 − ( 1 + 0,07 )−12
NSV = 5000€ ⋅
− 25000€ = 14713€
0,07
NSV = B ⋅
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
/ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ
/^Z ŝnjũĞĚŶĂēĂǀĂ ŶĞƚŽ ƐĂĚĂƓŶũƵ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ ďƵĚƵđŝŚ ƵƓƚĞĚĂͬƉƌŝůŝǀĂ
ŶŽǀĐĂ njĂ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ŝŵŽǀŝŶĞ ŝ ƚƌŽƓŬŽǀĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͘
ZĂnjůŝŬĂŝnjŵĞĜƵ /ZZŝE^s͗
'ůĂǀŶĂƌĂnjůŝŬĂũĞƐƚĞƵŝnjƌĂǎĞŶŽũũĞĚŝŶŝĐŝǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝͲ ĚŽŬũĞE^s
ŝnjƌĂǎĞŶƵŵŽŶĞƚĂƌŶŝŵũĞĚŝŶŝĐĂŵĂ;<DͬΦͬΨͿ͕/ZZƐĞŝnjƌĂǎĂǀĂƵ
ƉƌŽĐĞŶƚŝŵĂ;йͿ͘
<ƌŝƚĞƌŝũƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝͬƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗/^Z хnjĂŚƚŝũĞǀĂŶĞƐƚŽƉĞ
NSV = B ⋅
1 − ( 1 + r )− n
− I0 = 0
r
r = IRR
5
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
/ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ
/Ɛƚŝ ƉƌŝŵũĞƌ ŬĂŽ ŝ njĂ E^s
&ŽƚŽŶĂƉŽŶƐŬŝ ƐŝƐƚĞŵ njĂ ƉƌŽŝnjǀŽĚŶũƵ ĞůĞŬƚƌŝēŶĞ ĞŶĞƌŐŝũĞ ƐŶĂŐĞ ϵ͕ϵ
Ŭt ũĞ ƉŽƐƚĂǀůũĞŶ ŶĂ ŽďũĞŬĂƚ ƉƌĞĚƵnjĞđĂ ͣ^K>Z W>h^͘͞ /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ
ŬŽƓƚĂ ϮϱϬϬϬ Φ͕ Ă ŐŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂ njĂ ƵŐŽǀŽƌĞŶŝ ƉĞƌŝŽĚ ŽĚ ϭϮ
ŐŽĚŝŶĂ ũĞ ϱϬϬϬ Φ͘ WƌĞĚƵnjĞđĞ ƐĞ njĂ ŶĂǀĞĚĞŶƵ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵ njĂĚƵǎƵũĞ
ŬŽĚ ďĂŶŬĞ ƉŽ ƐƚŽƉŝ ŽĚ ϳй͘ Ă ůŝ ũĞ ŽǀŽ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͍
ZĂēƵŶĂŶũĞ ƉŽŵŽđƵ džĐĞůͲĂ
/ZZсϭϲ͕ϵϰй хϳй
/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂ
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
/ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ
/ŶĚĞŬƐ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ Ͳ W/ ũĞ ƐƚŽƉĂ ŝnjŵĞĜƵ ŶĞƚŽ ƐĂĚĂƓŶũĞ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝ
ŝ ƵŬƵƉŶĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͗
<ƌŝƚĞƌŝũŝƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗
EĂũǀĞđŝŝŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝƵŬĂnjƵũĞŶĂŶĂũƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŝũƵŵũĞƌƵ͘
/ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝũĞĂůĂƚnjĂƌĂŶŐŝƌĂŶũĞƉƌŽũĞŬĂƚĂ͘
WƌĂǀŝůŽŝnjďŽƌĂŝŽĚďĂĐŝǀĂŶũĂƉƌŽũĞŬĂƚĂͬŵũĞƌĂ͗
ŬŽũĞ W/хϭƉƌŝŚǀĂƚŝƉƌŽũĞŬĂƚͬŵũĞƌƵ͘
ŬŽũĞ W/фϭŽĚďĂĐŝƉƌŽũĞŬĂƚͬŵũĞƌƵ͘
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
/ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ
WƌŝŵũĞƌ
WƌĞĚƵnjĞđĞ ͣKďŶŽǀůũŝǀĂ ĞŶĞƌŐŝũĂ͟ ƌĂnjŵĂƚƌĂ ĚǀŝũĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͘ WƌǀĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ
ŶĂďĂǀŬƵ ŬŽƚůĂ ŶĂ ƉĞůĞƚ ŝ njĂŵũĞŶƵ ƐŝƐƚĞŵĂ ŐƌŝũĂŶũĂ ŬŽũŝ ŬŽƓƚĂũƵ ϴϬ͘ϬϬϬ Φ ŝ njĂ ŬŽũĞ ƐĞ
ŽēĞŬƵũĞ ĚĂ đĞ ŽƐŝŐƵƌĂƚŝ ƵƓƚĞĚĞ Ƶ ƐůũĞĚĞđŝŚ ϭϱ ŐŽĚŝŶĂ Ƶ ŝnjŶŽƐƵ ŽĚ ϭϮ͘ϬϬϬΦ
ŐŽĚŝƓŶũĞ͘ ƌƵŐĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ ŝnjŐƌĂĚŶũƵ ƐŽůĂƌŶŽŐ ƐŝƐƚĞŵĂ njĂ ƉƌŝƉƌĞŵƵ
ƚŽƉůĞ ǀŽĚĞ ŬŽũĂ ŬŽƓƚĂ ϱϬ͘ϬϬϬ Φ ŬŽũŝ đĞ ƐŶĂďĚŝũĞǀĂƚŝ ƉƌŽŝnjǀŽĚŶŝ ƉŽŐŽŶ ƉƌĞĚƵnjĞđĂ
ƚŽƉůŽŵ ǀŽĚŽŵ ŝ Ɖƌŝ ƚŽŵĞ ŽƐƚǀĂƌŝƚŝ ŐŽĚŝƓŶũƵ ƵƓƚĞĚƵ ŽĚ ϲϵϬϬ Φ͘ WƌĞĚǀŝĜĂ ƐĞ ĚĂ đĞ
ŽǀĂũ ƉŽŐŽŶ ŐĞŶĞƌŝƐĂƚŝ ƵƓƚĞĚĞ ƐůũĞĚĞđŝŚ ϮϬ ŐŽĚŝŶĂ͘ Ă ŽďũĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͕ ƉƌĞĚƵnjĞđĞ
ƐĞ njĂĚƵǎƵũĞ ŬŽĚ ďĂŶŬĞ Ƶnj ŬĂŵĂƚŶƵ ƐƚŽƉƵ ŽĚ ϳй͘ <ŽũƵ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵ ƉƌŝŚǀĂƚŝƚŝ͍
PI1= ( B ⋅
−n
1 − ( 1+ r )
r
PI 2 = ( B ⋅
) / I 0 = 1,37
−n
1 − ( 1+ r )
r
) / I 0 = 1,46
6
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
ŶĂůŝnjĂŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ
WŽĚ ĂŶĂůŝnjŽŵ ŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ ƐĞ ƉƌŝŬĂnj
ǀĂƌŝũĂĐŝũĞ ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;ͣƉŽŶĂƓĂŶũĂ ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚŝ͞ ƉƌŽũĞŬƚĂͿ Ƶ
ŽĚŶŽƐƵ ŶĂ ŬǀĂŶƚŝƚĂƚŝǀŶĞ ƉƌŽŵũĞŶĞ njŶĂēĂũŶŝũŝŚ ƵůĂnjŶŝŚ ƉŽĚĂƚĂŬĂ͘
ƌƵŐŝŵ ƌŝũĞēŝŵĂ ƌĞēĞŶŽ͕ ĂŶĂůŝnjĂ ŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ŶĂŵ ƉŽŬĂnjƵũĞ
ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;E^s͕/^Z͕W/Ϳ ƉƌŝůŝŬŽŵ ŽĚƐƚƵƉĂŶũĂ ĐŝũĞŶĂ
ĚĞĨŝŶŝƐĂŶŝŚ Ƶ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬŽũ ĂŶĂůŝnjŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ͘
hŬŽůŝŬŽ ĚŽĜĞ ĚŽ ŽĚƐƚƵƉĂŶũĂ ŽĚ ƉƌĞĚǀŝĜĞŶŝŚ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝ ;ƵƓƚĞĚĂ͕
ĐŝũĞŶĂ ĞŶĞƌŐĞŶƚĂͿ ŶĂ ŽƐŶŽǀƵ ĂŶĂůŝnjĞ ƐĞŶnjŝďŝůŶŽƐƚŝ Ƶ ƐƚĂŶũƵ ƐŵŽ ĚĂ
ƉƌĞĚǀŝĚŝŵŽ ŝƐŚŽĚ ŽĚůƵŬĞ Ž ŝŶǀĞƐƚŝƌĂŶũƵ Ƶ ƉƌŽũĞŬĂƚ͘
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
ŶĂůŝnjĂŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ
WƌŝŵũĞƌ
NPV
Poþetno ulaganje
Uštede
-50,00%
61.859,87
-175.858,17
-40,00%
56.859,87
-133.314,57
-30,00%
51.859,87
-90.770,96
-20,00%
46.859,87
-48.227,35
-10,00%
41.859,87
-5.683,74
0,00%
36.859,87
36.859,87
10,00%
31.859,87
79.403,47
20,00%
26.859,87
121.947,08
30,00%
21.859,87
164.490,69
40,00%
16.859,87
207.034,30
50,00%
11.859,87
249.577,91
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
<ŽƌŝƐŶŝůŝŶŬŽǀŝ͗
ŚƚƚƉ͗ͬͬnjĂƐƚŝƚĂŽŬŽůŝƐĂ͘ĐƌƉ͘ŽƌŐ͘ďĂͬ
ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ǀůĂĚĂƚŬ͘Ŭŝŵ͘ďĂͬƉƵďůŝŬĂĐŝũĞ
ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŝnjǀŽƌŝĞŶĞƌŐŝũĞ͘ĐŽŵ
ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĞĞĞ͘ďĂͬŝŶĚĞdž͘ƉŚƉͬďƐͬƉƌĞnjĞŶƚĂĐŝũĞ
ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĞŶĞƌŐŝƐ͘ďĂ
7
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore
energije
Hvala na pažnji
Za dodatne informacije kontaktirati:
Tel: + 387 35 248 340
E- pošta: [email protected]
8
Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije
Jedan od osnovnih podsticaja za ulaganje u realizaciju investicija korištenja
obnovljivih izvora energije (OIE) jeste oēekivanje da đe u predviĜenom periodu dobici od
ušteda nastalih smanjenjem potrošnje goriva, ili korištenjem jeftinijih goriva premašiti
poēetne investicione troškove. Ekonomska ocjena investicija u obnovljive izvore energije
tokom izrade studija izvodljivosti je od presudne važnosti, naroēito kada investicija zahtjeva
podršku finansijskih institucija. Finansiranje tehnologija za korištenje obnovljivih izvora
energije podrazumijeva razmatranje ēetiri kljuēne karakteristike koje pomažu u definisanju
okvira i ciljeva investicije. Karakteristike su:
x
Veliēina investicije: veliēina ili kapacitet odreĜuje nivo potrebnih finansijskih
sredstava.
x
Potrošnja energije: Potrošnja energije odreĜuje rizik koji se može javiti kod davanja
garancija da đe biti ostvaren odreĜeni nivo prihoda od prodaje energije. Na primjer,
teže je odrediti bonitet velikog broja malih kupaca nego jednog veđeg kupca.
x
Nivo razvijenosti tehnologije za korištenje obnovljivih izvora energije: Tehnologije
koje su tržišno dokazane i isprobane je mnogo jednostavnije finansirati, dok je
finansiranje onih tehnologija koje su eksperimentalnoj fazi znatno komplikovanije i
teže.
x
Vremenski uslovi: Obnovljivi izvori energije donekle zavise od vremenskih uslova
(koliēina sunēevog zraēenja, brzina vjetra, koliēina padavina i sl.). Ne postoji
opravdanje kada investicija primjene tehnologija za obnovljive izvore energije ne
postigne svoj definisani cilj i svrhu. Bez sigurnosti u vremenske uslove ne može se
predvidjeti oēekivani prihod. Tokom izrade investicione studije od kljuēne važnosti je
uzeti u obzir sve rizike, varijacije i analize osjetljivosti kako bi se izraēunali oēekivani
prihodi. Te analize moraju ukljuēiti sve raspoložive podatke o vremenskim uslovima
na odreĜenom podruēju tokom dugog niza godina.
Tokom faza ocjene investicije u obnovljive izvore energije potrebno je dati veliki broj
informacija i analiza. Ocjena administrativnih i regulatornih zahtjeva tokom realizacije
investicije mora biti detaljno istražena, te moraju biti analizirane tehniēke pretpostavke za
funkcionisanje projekta i tehnologije. Nadalje, mora biti jasno prikazana finansijska
sposobnost i snaga unutar projekta obnovljivih izvora energije. Nadalje, mora biti izraēunat i
predstavljen oēekivani ekonomski doprinos investicije razvoju privrede, ili privredne grane u
okviru koje se investicija obavlja. Ukoliko dio finansijskih sredstava kojim se finansira
investicija potiēe iz javnih sredstava, onda mora biti odreĜeno koliko i kako investicija
doprinosi ispunjenju društvenih ciljeva uz analizu troškovne efikasnosti investicije u
ispunjenju tih ciljeva. Na kraju, moraju biti date ocjene uticaja na okoliš kao i koristi i troškovi
za okoliš od proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prikupljanju podataka za izradu
investicionih studija za obnovljive izvore energije treba pristupiti veoma oprezno i najbolje je
prikupljati podatke iz do tada realizovanih projekata u zemlji i bližem okruženju. Veoma je
važno imati na umu nauēene lekcije iz prethodno realizovanih aktivnosti u podruēju
proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Te nauēene lekcije ukljuēuju specifiēnosti vezane
za potražnju za energijom iz obnovljivih izvora, primijenjenu tehnologiju, finansijske i
privredne uslove i kretanja, institucionalna znanja i podršku, infrastrukturu, tehniēki,
finansijski i institucionalni rizik, te osjetljivost investicije na promjene na tržištu.
Kod ekonomske i finansijske ocjene investicija u obnovljive izvore energije koriste se
tehnike i metode koje uzimaju u obzir vremensku vrijednost novca. Izbor diskontne stope je
veoma važan u analizi investicija i preporuēuje se korištenje one stope koja odgovara
oportunitetnim troškovima kapitala. Investicije u obnovljive izvore energije koje se
posmatraju sa aspekta investitora zahtijevaju visoku stopu povrata, koja znaēi i visok rizik. S
druge strane, za društvo, ove investicije su niskog rizika i zaslužuju nisku diskontnu stopu. U
svakom sluēaju, ako interna stopa prinosa na investicije u obnovljive izvore energije nije veđa
od diskontne zahtijevane stope, onda investicija ne treba biti prihvađena i realizovana. Pored
toga u analizi i procjeni investicije samo jedna diskontna stopa mora biti korištena i analiza
treba ukljuēivati detaljnu i taēnu ocjenu nemonetarnih uticaja, jer investicije u obnovljive
izvore pružaju veoma znaēajne nemonetarne koristi.
Izraēunavanje profitabilnosti
Postoji nekoliko metoda za izraēunavanje ekonomske profitabilnost investicija. Neke od njh
su:
- Period otplate
- Neto sadašnja vrijednost
- Koliēnik neto sadašnje vrijednosti (Indeks profitabilnosti)
- Isplata
- Interna stopa povrata
Slijedeđi parametri se koriste kod svih metoda:
- Investicija, Io [KM]
- Godišnja neto ušteda/Gotovinska zarada, B [KM/god]
- Ekonomski vijek trajanja, n [god]
- Kamatna stopa, r × 100 [%]
Metod perioda povrata
Prost period otplate je vrijeme koje je potrebno da se isplati investicija na osnovu jednakih
godišnjih neto ušteda (B1 = B2 = ... = Bn). Poslije tog vremena investicija poēinje da zaraĜuje
novac sve dok se ne stigne do ekonomskog vijeka trajanja. Tada je potrebna nova investicija.
Metoda perioda povrata je najjednostavniji alat za brzo izraēunavanje, ali ujedno i alat koji
posjeduje niz ograniēenja. Iz tog razloga se upotrebljavaju druge metode kako bi se uzele u
obzir sve specifiēnosti investicija.
Period otplate = Investicija = I0 [god]
Godišnja neto ušteda B
Metod perioda otplate je najjednostavniji alat za brzo izraēunavanje, ali se moraju
prepoznati i
prisutna ograniēenja:
- Treba da se koristi samo kada je realna kamatna stopa niska,
- Treba da se koristi za period otplate koji je krađi od 4-5godina,
- Metod ne uzima u obzir vrijednost godišnjih ušteda poslije perioda otplate
Metod neto sadašnje vrijednosti – NSV (Net Present Value - NPV)
Najēešđe 1,000 KM u 2013. godine nema istu vrijednost kao 1,000 KM 2010. godini zbog
inflacije. Drugim rijeēima, ne bi bilo moguđe da se kupi onoliko robe i usluga za 1,000 KM
2013. kao za 1,000 KM 2010. godine. Isti argument đe se odnositi i na uštede energije. Da bi
se rezimirala diskontovana vrijednost godišnjih ušteda, neophodno je da se definiše
referentna godina koja se odnosi na sve investicije i uštede. Nije važno koja godina đe se
odabrati za referentnu godinu sve dok se sve uplate i isplate odnose na istu referentnu
godinu. Normalno
je da odabrana godina bude ona u kojoj su izvršene investicije (godina 0).
Neto sadašnja vrijednost (NPV – net present value) projekta je sadašnja vrijednost svih
buduđih godišnjih neto ušteda tokom ekonomskog vijeka trajanja (od prve do n-te godina)
umanjena za investiciju (nulte godine):
Metoda interne stope prinosa (ISR)
Interna stopa prinosa je najprecizniji pokazatelj isplativosti nekog projekta. ISR prikazuje
diskontnu stopu za koju je projekt još uvijek isplativ te predstavlja stopu godišnjeg prinosa na
investiciju. Prema metodi interne stope prinosa, projekti su prihvatljivi ukoliko je ISR veđi od
zahtjevane stope prinosa. Neovisno o strukturi izvora finansiranja, ISR treba tumaēiti kao
maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredite kojima se finansira investicija. Ako je rijeē
o vlastitom kapitalu kao izvoru finansiranja investicije, ISR predstavlja prosjeēnu godišnju
stopu njegova povrata tokom cijelog vijeka projekta, što znaēi da ta stopa odreĜuje i
maksimalni iznos dobiti koju vlasnik ili investitor može raspodjeliti.
Metoda indeksa profitabilnosti
Indeks profitabilnosti nam služi za rangiranje projekata. Pored toga, prema indeksu
profitabilnosti prihvatljivi su nam projekti koji imaju vrijednost veđu od 1. Indeks
profitabilnosti nam govori koliko dobiti ostvaruje investitor u današnjoj vrijednosti na svaku
uloženu konvertibilnu marku.
PI = ( B *
1 ( 1 + r ) n
) / I0
r
Analiza osjetljivosti projekta
Pod analizom osjetljivosti projekta podrazumijeva se prikaz varijacije isplativosti projekta
(„ponašanja isplativosti“ projekta) u odnosu na kvantitativne promjene znaēajnijih ulaznih
podataka. Drugim rijeēima reēeno, analiza osjetljivosti projekta nam pokazuje isplativost
projekta (NSV,ISR,PI) prilikom odstupanja cijena definisanih u finansijskoj analizi projekta.
Ukoliko doĜe do odstupanja od predviĜenih vrijednosti (ušteda, cijena energenta) na osnovu
analize senzibilnosti u stanju smo da predvidimo ishod odluke o investiranju u projekat.
Download

Š/SVMģXIRNI SFRSZPNMZML M^ZSVE IRIVKMNI Y