Írãmad Devã Bhàgavatam
Knjige I, II, III, IV
L
Írã Mad Devã Bhàgavatam
Na engleski preveo:
Swami Vijnanananda
Prijevod na hrvatski i (c) prijevoda:
Zdravko Jušić
M. Gupca 135
22000 Šibenik
Tel. ++38522339755
Page2 Of 251
Sadržaj
Knjiga I
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XX
O ispitivanju o Puràçi od strane Íaunake i ostalih Êiìija
O opisu Puràçe (teksta) u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam
O hvaljenju Puràça i o svakom Veda Vyàsi u svakoj Dvàpara Yugi
O izvrsnosti Devã
O Hayagrãvi
O pripremi za rat od strane Madhu Kaiîabhe
O hvaljenju Devã
O donošenju odluke koga treba obožavati
O ubojstvu Madhu Kaiîabhe
O Íivinom dodijeljivanju milosti
O rođenju Budhe
O rođenju Pururave
O Urvaíã i Pururavi
O rođenju Íuka Deve i dužnostima kućevlasnika
O namjerama Íuke i Bhagavatãnim uputstvima Hariju
O Íukinoj želji da ide u Mithilu da vidi Janaku
O Íukinu ispoljavanju samokontrole
O Janakinom poučavanju istine Íuka Deve
O opisu Íukina braka
O Vyàsinu izvršavanju svojih dužnosti
7
8
10
12
15
19
21
24
26
29
31
34
37
38
41
44
47
50
53
56
Knjiga II
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
O rođenju Matsyagandhe
O rođenju Veda Vyàse
O prokletstvima Gaège, Mahàbhiìe i Vasua
O rođenju Vasua
O vjenčanju Satyavatã
O rođenju Pàçáava
O pokazivanu pokojnih
O izumrću obitelji Yadu i o kralju Parãkìitu
O Ruruu
O smrti kralja Parãkìita
O Sarpa Yajéi
O rođenju Àstike
Page3 Of 251
59
61
63
65
67
70
72
75
77
79
81
84
Knjiga III
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XX
XXI
XXII
XXIII
XXIV
XXV
XXVI
XXVII
XXVIII
XXIX
XXX
O pitanjima koja je postavio Janamejaya
O Brahminu, Viìçuovu i Rudrinu odlasku prema nebesima
O viđenju Devã
O Viìçuovu hvalospjevu Velikoj Devã
O Bràhminu, Viìçuovu i Maheíinu pjevanju hvalospjeva
O opisu Devãnih Vibhutija (moćiju)
O stvaranju i Tattvama i njihovim vladajućim Božanstvima
O Guçama
O osobinama Guça
O Satyavrati
O Devãnim blagodatima u priči o Satyavrati
O pravilima Ambà Yajée
O Devã Yajéi Írã Viìçua
O Devãnoj slavi i smrti Dhruva Sandhija, kralja Kosale
O Devã Manorami i bitki između Yudhàjita i Vãrasene
O Devãnoj slavi i odlasku kralja Yudhàjita u Bhàradvàjino utočište
O Viívàmitri i o Sudaríaninu dobivanju temeljnje Mantre Kàme
O Svayamvari Íaíikale, kćeri kralja Kàíiràje
O odlasku Sudaríane i ostalih kraljeva na Svayamvaru
O Svayamvara dvorani
O pokorovanju kralja Subàhe svojoj kćeri
O Sudaríaninu vjenčanju
O porazu Sudaríanina neprijatelja u velikome ratu
O postavljanju Durge Devã u gradu Benaresu
O postavljanju Devã u Ayodhyi i Benaresu
O tome što treba raditi tijekom Navaràtrija
O djevicama koje su prikladne za obožavanje i o Devãnoj Slavi
O Navaràtriju i Ràmayani
O krađi Sãte i Ràminoj tuzi
O Nàradinu pripovijedanju o Navaràtra ceremoniji i o Ràma Chandri
87
89
91
93
96
99
102
106
108
111
114
117
122
125
127
131
133
137
140
143
146
149
152
155
158
161
164
167
171
174
Knjiga IV
I
II
III
IV
V
VI
VII
O pitanjima Janamejaye u vezi inkarnacije Írã Kêiìçe
O nadmoći Karme
O prokletstvu Vasudeve i Devakã
O Adharmi
O Nari i Nàràyaçi
O nastanku Urvaíã
O Ahamkàri
Page4 Of 251
178
180
183
186
189
191
194
VIII
IX
X
XI
XII
XIII
XIV
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XX
XXI
XXII
XXIII
XXIV
XXV
O odlaženju u Tãrthe
O borbi između Êiìijâ i Prahlàde
O Bhriguovu prokletstvu Viìçua
O Íukrinu odlasku Mahàdevi radi dobivanja Mantre
O Bhriguovu prokletstvu i razgovoru između Íukràchàrye i Daitya
O varanju Daitya
O tome kako su Daitye ponovno dobile Íukràchàryu
O primirju između Daitya i Deva
O rođenju pojedinih Viìçuovih Avatàra i njihovim podvizima
O pitanjima koje je postavio Janamejaya
O odlasku Devã Zemlje na Nebesa
O pjevanju hvalospjeva Devã
O Devakãnu vjenčanju
O ubojstvu Devakãnih sinova
O inkarnacijama pojedinih Deva
O rođenju Írã Kêiìçe
O krađi Pradyïmne
O Devãnoj Najvišoj Nadmoći
Page5 Of 251
197
199
202
204
207
210
213
216
220
221
224
227
229
234
237
240
242
246
Predgovor
Ono što je Írãmad Bhàgavat Vaiìçavama, Devã Bhàgavatam je obožavateljima
Íakti. Pitanje prednosti često je više bilo raspravljano u svjetlu pobornika oba djela, nego
od strane ozbiljnih učenjaka. Naše mišljene o ovom predmetu zadržavamo do izdanja
potpunoga prijevoda ovoga djela.
Ovaj prijevod posvećen je svetom sjećanju na moga prijatelja, pokojnoga Rài
Bàhàdur Írãí Chandra Vidyàrçavu koji me je potakao na prevođenje ovoga djela. On je
temeljito pročitao obje Bhàgavate i njegovo je mišljenje da prednost pripada Devã
Bhàgavatamu. Drugi Bhàgavat, prema njemu, moderni je sastav pripisan Bopadevi autoru Mugdhabodha Vyàkaraçama.
Page6 Of 251
Írãmad Devã Bhàgavatam
Knjiga I
L
POGLAVLJE I.
HJa meditiram na Brahmàvidyu koja je bez početka i koja je Sarvachaitanyarïpà,
prirode svekolike svijesti; neka Ona potakne naš Buddhi do spoznaje Istine (ili koja potiče Buddhi
u različitim smjerovima.) (1.)
Íaunaka reče: "O veoma sretni Sïta! O plemeniti Sïta! Ti si najbolji među ljudima, jer ti si
temeljito proučio sve povoljne Puràçe. (2.)
O bezgriješni! Ti si proučio svih osamnaest Puràça, koje je sastavio Kêiìça Dvaipàyan; one
u sebi sadrže pet izvrsnih značajki te su pune tajnog značenja. (3.)
O bezgriješni! Ti ih nisi čitao kako papiga, već si ti temeljito shvatio značenje njih svih budući si ih
ti učio od samoga Vyàse, Satyavatãna sina. Naša dobra djela su ta zbog kojih si ti sada došao u ovu
svetu božansku divnu Viívasan Kìettru (mjesto), koja nije potpala pod zle utjecaje Kali doba.
(4-5.)O Sïta! Ovi Muniji ovdje okupljeni željni su da čuju svetu Samhità Puràçu, koja dodijeljuje
religijske zasluge. Zato nam je opiši s tvojim sabranim umom. O sveznajući Sïta! Živi dugo i ne
budi pod utjecajem trostrukih žalosti postojanja. O veoma sretni! Ispričaj nam ovu Puràçu koja je
ravna Vedama. O Sïta! Onim ljudima koji ne čuju (slušaju) Puràçe, Stvoritelj je sigurno uskratio
snagu da okuse slatku esenciju riječi, premda je očito da oni imaju organ sluha; jer organ sluha
proslavlja se samo onda kada on sluša riječi mudrih ljudi, baš kao što organ okusa biva zadovljen
samo onda kada okusi šest vrsta Rasa (okusa) (slatko, kiselo, trpko, gorko, slano i ljuto). Ovo je
poznato svima. Zmije koje nemaju organ sluha očarane su prijatnom muzikom; zašto onda ne bi oni
ljudi koji imaju organ sluha i koji nerado slušaju Puràçe, bili stavljeni pod kategoriju gluhih? (6-10.)
O Saumya! Iz toga su razloga ovi Bràhmiçi, užasnuti strahom ovoga Kali Doba, došli ovdje
u ovu Naimiìàraçyu, željni da pažljivo slušaju Puràçe, to je motiv zbog kojeg su oni sada ovdje.
Vrijeme se mora provesti ovako ili onako; budale provode svoje vrijeme u zabavama i ostalim zlim
radnjama, dok učeni provode svoje vrijeme u meditaciji na Íàstre; ali ove Íàstre su veoma obimne i
raznolike; one sadrže Jalpe (debate ili oštre rasprave s ciljem da se pobijedi suprotna strana), Vàde
(temeljita učenja s ciljem da se dođe do ispravnih zaključaka, i različite Arthavàde (objašnjenja i
tvrdnje, tvrdeći da dobro dolazi od pridžavanja Vidha ili pravila dok zlo uvijek slijedi uslijed
propuštanja prethodnoga, te koje također navode povijesne primjere kao potvrdu prethodnome;
zahvale i veličanja). Nadalje, među ovim Íàstrama, Vedànta pripada Sattvi, Mimàmse Rajasu, i
Page7 Of 251
Nyàya Íàstre s Hetuvàdama, pripadaju Tamasu; Dakle, Íàstre su stoga raznolike. Slično tome,
postoji tri vrste Puràça: (1) Sattva, (2) Rajas i (3) Tamas Puràçe. O Saumya! (onaj od nježne
pojave) ti si recitirao one Puràçe obdarene s pet značajki i pune mnogih pripovijetki; od ovih, peta
Puràça, ravna Vedama i sa svim dobrim kvalitetama, Bhàgavata, dodijeljuje Dharmu i Kàmu
(potiče religioznost i ostvaruje želje), daje oslobođenje onima koji žude za oslobođenjem od
vezanosti i ona je uistinu veoma čudesna; ti si ovo spomenuo već ranije ali kao nešto sasvim
obično, ti se nisi na ovo posebno osvrtao. Sada ovi Bràhmiçi gore od želje da čuju ovu Božansku i
povoljnu Bhàgavatu, najbolju među Puràçama; stoga nam je milostivo potanko opiši. (11-18.)
O poznavatelju Dharme! Tvojom vjerom i predanošću Guruu, ti si postao Sattva osoba te si
tako temeljito upoznao Puràça Samhite izgovorene od strane Veda Vyàse. O Sveznajući!
Zahvaljujući tome mi smo čuli mnoge Puràçe iz tvojih usana; ali mi još nismo zadovoljeni isto kao
što Deve nisu zadovoljene pijenjem nektara. O Sïta! Fuj na nektar čak! Jer pijenje nektara posve je
beskorisno za postizanje Muktija (oslobođenja). Ali slušanje Bhàgavate daje odmah Mukti od ove
Samsare ili kruga rađenja i umiranja. O Sïta! mi smo obavili tisuće i tisuće Yajéi da bismo pili
nektar (Amritu), ali nikad nismo zadobili potpuni mir. Razlog tome je što Yajée vode samo na
nebo; s prolazom perioda Puçye (dobrih zasluga), nebeski život prestaje i čovjek, takoreći, biva
protjeran s nebesa. Tako neprestana boravljenja u ovom krugu Samsàre, stalni ciklusi rađenja i
umiranja, nikad ne prestaju. O Poznavatelju svega! Stoga, bez Jéàne (znanje, mudrost), čovjek,
lutajući u ovome krugu Vremena (Kàlachakra) sastavljenom od tri Guçe, nikad neće postići
Mukti. Zato nam opiši ovu svetu Bhàgavatu, uvijek dragu Mumukìama (onima željnim Muktija),
ovaj tajni rad koji dodijeljuje oslobođenje, koji je veoma svet i pun emocija (Rasa). (19-25.)
Ovdje i ovako završava Prvo Poglavlje Prve Skandhe o ispitivanju o Puràçi od strane
Íaunake i ostalih Êiìija u u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi
Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE II.
H
Írã Sïta reče: "Ja sam veoma sretan; ja sebe matram blagoslovljenim i ja sam
pročišćen od strane Mahàtma (uzvišenih ljudi); budući da me oni pitaju o veoma povoljnoj Puràçi,
glasovitoj u Vedama. Sada ću potanko govoriti o ovoj Puràçi, najboljoj među Àgama (svetim
radovima), koju odobravaju sve Vede i koja je tajna svih Íàstra.
O Bràhmaçi! Ja se klanjam nježnim lotosovim stopalima, poznatim u sve tri Loke, Božice
Devã Bhàgavatã, Koju slave Brahmà i druge Deve, Viìçu, Maheía i ostali, na Koja Munindre uvijek
meditiraju i na Koja Yogiji meditiraju kao Izvor Oslobođenja. Danas ću, potanko i jednostavnim
jezikom, predano opisati tu Puràçu koja je najbolja među Puràçama, koja daje napredak i koja u
sebi sadrži sve emocije (Rase) koje ljudsko biće može zamisliti, Írãmad Devã Bhàgavatam.
Neka ta Najviša Iskonska Íakti Koja je u Vedama poznata kao Vidyà, Koja je sveznajuća,
Koja kontrolira unutrašnjost svega i Koja je vješta u prekidanju veze sa svijetom, Koju ne mogu
Page8 Of 251
spoznati opaki i pokvareni, ali Koja je vidljiva Munijima u njihovoj meditaciji, neka mi Ta Bhàgavatã
Devã uvijek dade Buddhi čineći me na taj način vještim da opišem ovu Puràçu!
Ja prizivam u moj um Majku svih svijetova Koja stvara ovaj svemir, Čija je priroda u isto
vrijeme i stvarna i nestvarna, Koja štiti i uništava Svojim Rajas, Sattva i Tamas osobinama i Koja na
kraju sve rastvara u Sebi te se sama igra u periodu Nestanka - sada se ja sjećam Te Majke svih
svijetova. (1-5.)
Općenito je poznato da je Brahmà stvoritelj ovoga svemira; poznavatelji Veda i Puràça tako
kažu; ali oni također kažu da je Brahmà rođen iz Viìçuovog pupka-lotosa. Stoga dakle izgleda da
Brahmà ne može stvarati nezavisno. Nadalje, Viìçu, iz čijeg je pupka-lotosa rođen Brahmà, leži u
Yoga snu na krevetu Ananti (zmija s tisuću glava) tijekom vremena Pralaye; dakle, kako možemo
Bhagavàna Viìçua, koji se odmara na tisućeglavoj zmiji Ananti, nazvati stvoriteljem svemira?
Nadalje, utočište Anante je voda oceana Ekàrçave; tekućina ne može stajati bez posude u kojoj bi
stala; zato ja uzimam utočište Majke svih bića; Koja je Íakti svega i Koja stoga podržava sve; ja
iuimam utočište te Devã Koju je slavio Brahmà dok se odmarao na lotosovom Viìçuovom pupku
koji je ležao u dubokom snu Yoga Nidre. O Muniji! meditirajući na tu Màyà Devã Koja stvara,
održava i uništava svemir, za Koju je poznato da je sastavljena od tri Guçe i Koja daje Mukti, ja
sada opisujem cijelu Puràçu; stoga sada dobro slušajte. (6-10.)
Puràça Írãmad Bhàgavat (Devã Bhàgavat) je izvrsna i sveta; ona sadrži osamnaest tisuća
čistih Íloka. Bhagavàn Kêiìça Dvaipàyan podijelio je ovu Puràçu u dvanaest povoljnih Skandha
(Knjiga) i tristaosamnaest poglavlja. Dvadeset poglavlja čine prvu Skandhu; dvanaest poglavlja se
nalazi u drugoj Skandhi; trideset poglavlja u trećoj Skandhi; dvadesetpet poglavlja u četvrtoj
Skandhi; tridesetpet u petoj ; tridesetjedno u šestoj; četrdeset u sedmoj; dvadesetčetiri u osmoj;
pedeset poglavlja u devetoj; trinaest u desetoj; dvadesetčetiri u jedanaestoj i četrnaest poglavlja
nalazi se u dvanaestoj Skandhi. O Muniji! Ovako je Dvaipàyan Muni uredio poglavlja u svakoj
Skandhi. (11-16.)
Tako je Mahàtma Veda Vyàs podijelio ovu Bhàgavata Puràçu u ovoliko Skandha i poglavlja;
već je rečeno da je broj stihova osamnaest tisuća. Za ovu Puràçu se kaže da sadrži pet sljedećih
tema: (1) Stvaranje svemira, (2) Sekundarno (naknadno) stvaranje, (3) Dinastije, (5) Manvantare, i
(5) opis Manua i drugih kraljeva.
Íivà (jedno od Imena za Vrhovnu Íakti) je iznad Prakêiti osobina, vječna i uvijek prisutna;
Ona je nepromjenljiva, stalna, nedostižna osim kroz Yogu; Ona je utočište svemira i Njena priroda
je Turãya Chaitanya. Mahà Lakímã je Njena Sattva Íakti; Sarasvatã je Njena Rajas Íakti i Mahà Kàlã
je Njena Tamas Íakti; sve one su ženskog oblika. (17-20.)
Preuzimanaje tijela od strane ovih Íakti radi stvaranja ovoga svemira, uzvišeni ljudi
(Mahàrpuruìe), učeni u Íàstrama, nazvali su Sarga (stvaranje). Daljnje rastvaranje ove tri Íakti u
Brahmu, Viìçua i Maheíu radi stvaranja, održavanja, i uništenja ovoga svemira nazvano je (u ovoj
Puràçi) Pratisarga (sekundarno stvaranje.) Opis kraljeva sunčeve i mjesečeve dinastije i obitelji
Hiraçya Kasipe i ostalih poznat je kao opis loza kraljeva i njihovih dinastija. Opisi Svàyambhuve i
ostalih Manua i njihovih perioda vladavine poznati su kao Manvatare. Opis njihovih nasljednika
poznat je kao opis njihovih obitelji. (Ovo se dakle pet tema u Puràçama.) O najbolji među
Munijima! Sve su Puràçe obdarene s ovih pet tema. (21-25.)
Ovih pet tema obilježava i Mahàbharatu, koju je napisao Veda Vyàs. Ovo je poznato kao
peta Veda i Itihàsa (povijest). Tu ima nešto više od jedan Lakh Íloka." Íaunaka reče: "O Sïta! Što
su te Puràçe i koliko stihova ima u svakoj? Sve nam ovo potanko ispričaj u ovoj svetoj Kìettri; mi,
stanovnici Naimiìaranye jarko želimo slušati o svemu tome. Zašto mi sebe nazivamo stanovnicima
Naimiìaranye, slušaj; ti ćeš shvatiti da ne postoji drugo mjesto u ovom Kali dobu za slušanje svetih
Page9 Of 251
rasprava o religiji. Kada smo bili prestrašeni ovim Kali dobom, Brahmà nam je dao Manomaya
Chakru (kotač) te nam je rekao: "Slijedite ovaj točak, idite za njim, i mjesto gdje se felga kotača
istanča (toliko da pukne) i gdje se zbog toga prestane okretati, ta zemlja gdje se to dogodi je sveto
mjesto. Kali nikad neće biti u stanju tamo ući; zato ostanite tamo dok se ne vrati Satya doba." Tako,
kroz Bràhmine riječi, mi smo dobili naredbu da ostanemo ovdje. Pokorivši se Brahminim riječima,
mi smo brzo otputovali čineći da se točak, naš objekt za koji je određeno da nam pokaže koje
mjesto je najbolje i najsvetije, kreće. Kada smo došli ovdje, felga kotača je postala tanka te je pukla
pred mojim očima; Ova Kìettra se naziva Naimiì; ona je najčišće mjesto. (26-32.)
Kali ne može ući ovdje; znajući za to, Mahàtme, Muniji i Siddhasi, zastrašeni Kali dobom,
mene su slijedili te su ovo mjesto uzeli za svoje utočište. Mi smo obavljali Yajée s Purodàsom
(pročišćeni maslac kako se nudi u nuđenjima vatri) gdje se nisu žrtvovale životinje; sada nemamo
nikakva drugog važnog posla za raditi osim provoditi naše vrijeme ovdje dok ne dođe Satyayuga. O
Sïta! mi smo veoma sretni u svakom pogledu što si ti došao ovdje; pročisti nas danas
pripovijedajući nam imena Puràça koje su ravne Vedama. O Sïta! ti si također vješt govornik; mi,
također, smo revni slušatelji, s nikakvim drugim poslom kojim bi zamarali naše glave; prepričaj
nam danas povoljnu i svetu Bhàgavat Puràçu. O Sïta! Živi dugo; i neka te nikave poteškoće,
unutrašnje, vanjske, ili one od Deva, ne muče (ovo je naš blagoslov za tebe). Mi smo čuli da je u
najčišćoj Puràçi, koju je ispričao Mahàrìi Dvaipàyan, točno opisano sve o Dharmi (religija), Arthi
(bogatstvo) i Kàmi (želja) kao i o postizanju Tattvajéàne (oslobođenja). O Sïta! naše želje neće biti
zadovoljene dok ne čujemo te divne svete riječi. Sada nam opiši veoma čistu Írãmad Devã
Bhàgavatam gdje su opisane sve Lãle (dramatična djela) Majke tri svijeta, koja pročišćava grijehe i
koja je okićena svim povoljnim znacima, te koja ostvaruje sve želje kao Kalpa Vrikìa (nebesko drvo
koje ispunjava sve želje).
Ovako i ovdje završava Drugo Poglavlje Prve Skandhe o opisu Puràçe (teksta) u Mahà
Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE III.
HSïta reče: "O najbolji među Munijima! Sada ću vam reći imena Puràça, i td., točno
onako kako sam ih čuo od Veda Vyàse, Satyavatãna sina; slušajte.
Puràça koje počinju sa "ma" ima dvije; onih koje počinju sa "bha" ima dvije; onih koje
počinju sa "bra" ima tri; onih koje počinju sa "va" ima četiri; onih koje počinju sa "A", "nà", "pa",
"Ling", "ga", "kï" i "Ska" ima jedna. "Ma" označava Matsya i Màrkaçáeya Puràçe; "Bha" označava
Bhaviìya i Bhàgavat Puràçe; "Bra" označava Brahmà, Brahmàçáa i Brahmàvaivarta Puràçe; "va"
označava Vàman, Vàyu, Viìçu i Varàha Puràçe; "A" označava Agni Puràçu; "Na" označava Nàrada
Puràçu; "Pa" označava Padma Puràçu; "Ling" označava Linga Puràçam; "Ga" označava Govinda
Puràçam; "Kï" označava Kïrma Puràçu i "Ska" označava Skanda Puràçu. Ovo su osamnaest
Puràça. O Íaunaka! U Matsya Puràçi ima četrnaest tisuća Íloka (stihova); u prekrasnoj i raznolikoj
Page10 Of 251
Màrkaçáeya Puràçi ima devet tisuća Íloka. Muniji i poznavatelji istine su u Bhaviìya Puràçi
izbrojili četrnaest tisuća i pet stotina Íloka. U svetoj Bhàgavatã ima osamnaest tisuća Íloka; u
Brahmà Puràçi ima Ajuta (deset tisuća) Íloka. U Brahmàçáa Puràçi ima dvanaest tisuća i stotinu
Íloka; u Brahmà Vaivarta Puràçi ima jedanaest tisuća Íloka; u Vaman Puràçi ima Ajuta (deset
tisuća) Íloka; u Vàyu Puràçi ima dvadesetčetiri tisuće i šesto Íloka; u veoma čudesnoj Viìçu
Puràçi ima dvadesettri tisuće Íloka; u Agni Puràçi ima šesnaest tisuća Íloka, u Brihat Nàrada
Puràçi, ima dvadesetpet tisuća Íloka; u velikoj Padma Puràçi ima dvadesetpet tisuća Íloka; u
opsežnoj Linga Puràçi postoji jedanaest tisuća Íloka; u Garuáa Puràçi, čiji je autor Hari, postoji
devetnaest tisuća Íloka; u Kïrma Puràçi, postoji sedamnaest tisuća Íloka i u veoma čudesnoj
Skanda Puràçi ima osamdesetjedna tisuća Íloka, O bezgriješni Êiìiji! Tako sam vam naveo imena
svih Puràça kao i broj stihova koliko ih je u svakoj od njih. Sada slušajte o Upa Puràçama. (1-11.)
Prva je Upa Puràça ispripovjedana od strane Sanat Kumàre, onda dolazi Nàrasimha Puràça;
zatim dolaze Nàradiya Puràça, Íiva Puràça, Puràça koju je ispripovjedao Durvàsà, zatim su tu
Kàpila Puràça, Mànava Puràça, Auíanasa Puràça, Varuça Puràça, Kalikà Puràça, Sàmva Puràça,
Nandi Keívara Puràça, Saura Puràça, Puràça čiji je autor Paràíara, Àditya Puràça, Maheívara
Puràça, Bhàgavata i Vasiìîha Puràça. Ove Upa Puràçe su opisali Mahàtme.
Nakon sastavljanja osamnaest Puràça, Veda Vyàsa, Satyavatãn sin, napisao je Mahàbhàratu,
koja nema premca, ne računajući tu Puràçe. (12-17.)
U svakoj Manvantari, u svakoj Dvàpara Yugi, Veda Vyàsa na pravilan način tumači Puràçe
da bi zaštitio religiju. Veda Vyàsa nije druga osoba do Sam Viìçu; On, u obliku Veda Vyàse, u
svakoj Dvàpara Yugi, dijeli (jednu) Vedu u četiri dijela, radi dobrobiti svijeta. Bràhmaçi Kali doba
ne žive dugo i njihov intelekt (Buddhi) nije oštar; oni ne mogu shvatiti značenje Veda; znajući ovo,
u svakoj Dvàpara Yugi Bhagavàn tumači svete Puràça Samhite. Tim više jer žene, Íudre, i niže
Dvije nemaju pravo da slušaju Vede; no radi njihova dobra, napisane su Puràçe. Sadašnja povoljna
Manvantara je Vaivasvata; ona je sedma po redu; i Satyavatãn sin, najbolji među poznavateljima
Dharme, je Veda Vyàsa 28-me Dvàpara Yuge ove sedme Manvantare. On je moj Guru; u narednoj
Dvàpara Yugi, Asvatthàmà, Droçin sin, bit će Veda Vyàsa. Dvadesetsedam Veda Vyàsa je umrlo i
svaki od njih na propisani je način sastavio svoje osobne Puràça Samhite u svojim vlastitim
Dvàpara Yugama." (18-24.)
Êiìiji reču: "O veoma sretni Sïta! Milostivo nam opiši imena prethodnih Veda Vyàsa,
pripovjedača Puràça u Dvàpara Yugama."
Sïta reče: "U prvoj Dvàpari, Brahmà Osobno podijelio je Vede; u drugoj Dvàpari, prvi
Prajàpati Vyàsa uradio je isto; Íukra u trećoj; Brihaspati u četvrtoj, Surya u petoj; Yama u šestoj,
Indra u sedmoj, Vasiìîha u osmoj, Íarasvata Êiìi u devetoj; Tridhàmà u desetoj, Trivriìa u
jedanaestoj, Bharadvàja u dvanaestoj, Antarãkìa u trinaestoj, Dharma u četrnaestoj Eyaruçi u
petnaestoj, Dhananjaya u šesnaestoj, Medhàtithi u sedamnaestoj, Vratã u osamnaestoj, Atri u
devetnaestoj, Gautama u dvadesetoj, Uttama, čija je duša bila čvrsto usredotočena na Harija, u
dvadesetprvoj, Vàjasarvà Vena u dvadesetdrugoj, njegov obiteljski nasljednik Soma u
dvadesettrećoj, Trinaviçdu u dvadesetčetvrtoj, Bhàrgava u dvadesetpetoj, Sakti u dvadesetšestoj,
Jàtïkarçya u dvadesetsedmoj i Kêiìça Dvaipàyana je postao dvadesetosmi Veda Vyàsa u svojoj
odgovarajućoj Dvàpara Yugi. Sada sam vam rekao tko su bili dvadesetosam Veda Vyàsa, onako
kako sam ja čuo. Ja sam svetu Írãmad Bhàgavat čuo iz usana Kêiìça Dvaipàyane. Ona otklanja sve
nevolje, ostvaruje sve želje, i daje Mokìu te je puna značenja Veda. Ova rasprava sadrži bit svih
Íàstra te je uvijek draga Mumukìama (oni koji žude za oslobođenjem). (25-35.)
O najbolji Muniji! Tako, pišući Puràçe, Veda Vyàsa je smatrao da je ova Puràça najbolja;
tako (bez da je ovu Puràçu podučavao druge osobe) on je odlučio da njegov uzvišeni sin Íuka
Page11 Of 251
Deva, rođen od suhih drva za potpaljivanje vatre (putem trljanja), koji nije imao strasti prema
svjetovnim stvarima, bude prikladan učenik ove Puràçe i stoga ga je on uputio u ovu Puràçu; u to
vrijeme ja sam bio kolega učenik Íuka Deve i sve sam čuo iz usta Veda Vyàse te sam shvatio tajna
značenja ove Puràçe. Ovo se dogodilo kroz milost milostivoga Gurua Veda Vyàse." (36-43.)
Ovdje završava Treće Poglavlje Írãmad Devã Bhàgavatama o hvaljenju Puràça i o svakom
Veda Vyàsi u svakoj Dvàpara Yugi.
L
POGLAVLJE IV.
H
Êiìiji reču: "O Saunya! Kako se Íuka Deva, koji je proučavao ove Puràça Samhite,
rodio? Kroz koju ženu Veda Vyàse? i kako? O veoma inteligentni! Ti si upravo rekao da Íuka Deva
nije rođen na uobičajeni način putem maternice; već da se on rodio od suhih komada drveća za
Homa žrtvovanje. Ali mi smo već ranije čuli da je veliki asketa bio Yogi već u majčinoj maternici,
zato se velika dvojba pojavljuje u našim umovima. Stoga, otkloni danas ovu neizvjesnost; također
nam reci kako je on proučavao ove Puràçe, tako obimne po prirodi; reci nam to." (1-3.)
Sïta reče: "U prošlim danima, Satyavatãn sin Veda Vyàs, jednom, dok je sjedio u svojoj
vlastitoj osamljenoj kućici na obali rijeke Sarasvatã, bio je veoma zadivljen prizorom para Chàtaka
(golubova). On je vidio kako par učestalo stavlja hranu u kljun njihova mladunca, upravo rođenoga
iz jajeta, lijepoga tijela, crvenih usta, i nešto uprljanog. On je opazio da oni uopće nisu marili za
svoju vlastitu glad i trud; sve o čemu su se oni brinuli bilo je da nahrane svoga mladunca. On je
također vidio da par svojim tijelima miluje mladunca te da s ljubavlju ljube njegova usta
doživljavajući najviše zadovoljstvo. Videći ovu čudesnu naklonost dva goluba prema njihovom
mladom, Veda Vyàs se veoma zabrinuo te su se u njemu pojavile naredne misli. (4-8.)
"O! Kada ptice imaju tako mnogo ljubavi prema svome mladome, gdje je čudo što ljudi
iskazuju svoju naklonost prema svojim sinovima, očekujući od njih da ih oni služe. Ovaj par
golubova neće obaviti sretno vjenčanje svoga malenog i neće vidjeti lice žene njihova sina; niti će
kada oni ostare, njihovo dijete postati religiozno i služiti ih da bi zadobilo velike zasluge na
Nebesima. Niti oni očekuju da će njihovo dijete zaraditi novac i zadovoljiti ih; niti će dijete kada oni
umru, pravilno obaviti njihove pogrebene ceremonije i pomoći im u njihovom kratkom boravku u
sljedećem svijetu; ništa od ovoga. Niti će dijete obaviti Íràdh ceremoniju u Gayi; pa ipak par
golubova ima tako mnogo naklonosti prema njihovom mladom! O! Na ovome svijetu dodirnuti
tijelo sina, posebno hraniti ga, najviše je zadovoljstvo u životu. (9-14.)
U životu öčovjeka koji nema sina nema napretka; nikad, nikad Nebo neće biti njegovo. Bez
sina, nema nikog drugog koji može pomoći u narednome svijetu. Tako u Dharma Íàstrama, Manu i
drugi Muniji kažu da čovjek koji ima sinove ide na Nebo dok oni bez sinova nikad ne mogu ići na
Nebo. Čovjek koji ima sina ima pravo na Nebeska zadovoljstva. Čovjek sa sinom je oslobođen od
grijeha; ovo je riječ Veda. Čovjek bez sina postaje veoma očajan, naročito za vrijeme smrti i dok on
Page12 Of 251
leži na krevetu koji je tlo u to vrijeme, on tužno ovako misli: "Svo ovo moje golemo bogatstvo,
razne stvari, moja lijepa kuća, tko će uživati u svemu tome?"
Kada je čovjek bez sina tako zbunjen i nemiran u svome srcu u vrijeme smrti, onda je
sigurno da će njegova budućnost biti puna nesreća; osim ako njegov um nije miran i spokojan u
vrijeme smrti, on nikad ne može doći do dobroga cilja." Misleći ovako, Satyavatãn sin Veda Vyàs
teüško je uzdahnuo. On je razmišljao o različitim planovima, te je konačno odlučio da otiđe na
planinu Sumeru da bi tamo obavljao Tapasyu. Kada je stigao tamo, razmišljao je o tome kojega
Devu da obožava! Viìçua, Íivu, Indru, Brahmu, Suryu, Ganeíu, Kàrtikeyu, Agnija, ili Varuçu? Tko
će mu odmah dati željenu povoljnost i tako udovoljiti njegovoj želji. Razmišljajući tako, tamo je
slučajno došao, putujući u svom smjeru, Muni Nàrada s lutnjom u svojoj ruci. Videći Nàradu,
Satyavatãn sin, Veda Vyàsa, srdačno mu je i s velikim zadovoljstvom zaželio dobrodošlicu, nudeći
mu Arghyu i Àsan (sjedalo). Muni Nàrada tada se ovako obratio Vyàsi: "O Dvaipàyan! Zašto
izgledaš tako zabrinut! Najprije mi to reci." (15-27.)
Veda Vyàsa reče: "Čovjek koji nema sina nema cilja; zato u meni nema sreće; ja veoma
želim dobiti sina i stoga sam veoma žalostan. Danas je moj um veoma uznemiren glede toga kojeg
Devu bi trebao zadovoljiti mojom Tapasyom da bi mi ova želja bila ostvarena, i zato ja sada uzimam
utočište u tebi. O Milostivi Maharìi! Ti si sveznajuć; reci mi brzo; utočište kojega Deve da uzmem,
koji će mi dodijeliti sina." (28-30)
Sïta reče: "Ovo pitanje Kêiìça Dvaipàyan Veda Vyàse uzvišenome Muniju Nàradi, veoma
učenome u Vedama, veoma je godilo i on je odgovorio ovako: "O veoma sretni Paràíarin sine.
Pitanje koji si mi ti danas postavio prethodno je i moj otac postavio Nàràyaçi. Nato, Nàràyaça
Vàsudeva, Deva Devā, Stvoritelj, Održavatelj i Uništavatelj Svemira, Lakìmin muž, četveroruki, koji
nosi žutu odjeću, koji drži školjku, disk, toljagu i sa Írãvatsa znakom (oznaka ili uvojak kose na
srcu Viìçua) koji ukrašava Njegove grudi i koji je ukrašen s Kaustubha draguljem, Samo
Božanstvo, se udubio u veliku Yogu; nato se moj otac veoma zapanjio te je rekao: "O Janàrdana! Ti
si Deva Devā; Gospod sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, Gospod Svemira; zašto ti meditiraš u
Yogi? I na što ti meditiraš? O najbolji među Devama! Ti si Gospod cijeloga Svemira, a ipak ti si
udubljen u dubokoj meditaciji. Zato sam ja veoma iznenađen i moje iznenađenje nije bez temelja
što i Sam možeš vidjeti. Što se čudesnije od ovoga može dogoditi? (31-37.)
O Ramin Gospode! Ja sam nastao iz lotosa koji je nikao iz tvoga pupka i postao sam Gospod
ovog cijelog svemira; postoji li itko u ovome svemiru tko je nadmoćniji od Tebe; ljubazno mi to
reci. O Gospode svijeta! Ti si Izvor svega, Uzrok svih uzroka, Stvoritelj, Održavatelj i Uništavatelj i
sposobni Činitelj svih akcija. O Mahàraja! Prema Tvojoj volji, ja stvaram ovaj svijet i Rudra ga
uništava kada dođe vrijeme. On je uvijek pod Tvojom zapovijedi. O Gospode! Pod Tvojom
zapovijedi Sunce luta po nebu; vjetar puše u raznim povoljnim i nepovoljnim smjerovima, vatra daje
toplinu, a oblak prosipa kišu. Ja ne vidim u sve tri Loke ikoga nadmoćnijeg od Tebe. Dakle, na
koga Ti sada meditiraš?
Ovo je moj glavni predmet dvojbe. O Ti Koji se držiš dobrih zavjeta! Ja sam tvoj
posvećenik; budi milostiv prema meni i reci mi to. Nema gotovo ničega što je tajna
Mahàpuruìama: ovo je dobro poznata činjenica." (38-43)
Tako slušajući Brahmine riječi, Bhagavàn Nàràyaça reče: "O Brahmà! Slušaj pažljivo ono
što ću ti sada reći. Premda Deve, Dànave i ljudi i sve Loke znaju da si Ti Stvoritelj, Ja Održavatelj i
Rudra Uništavatelj, ipak je poznato da su sveci, učeni u Vedama, putem Veda došli do zaključka da
stvaranje, održavanje i uništenje obavljaju stvaralačka, održavajuća odn. uništavajuća energija.
Rajas stvaralačka snaga koja boravi u Tebi, Sattva snaga održavanja koja boravi u Meni, i Tamas
Page13 Of 251
uništavajuća snaga koja boravi u Rudri su sve-u-svemu. Kada ove Snage (Íakti) postanu odsutne, Ti
postaješ nepokretan i nesposoban da stvaraš kao što i Ja postajem nesposoban da održavam, a
Rudra da uništava.
O inteligentni Suvrata. Mi smo uvijek pod utjecajem te Snage - Energije, direktno ili
indirektno; počuj slučajeve koje možeš vidjeti i izvuci zaključke iz njih. U vrijeme Pralaye, Ja sam,
podređen toj Snazi, ležao na krevetu Ananti (tisućeglava zmija); i Ja sam se pod utjecajem Vremena
pravovremeno probudio u vrijeme stvaranja. (45-50)
Ja sam uvijek podređen toj Mahà Íakti; (pod Njenom zapovijedi) ja sam uposlen u Tapasyi
dugo vremena; (pod Njenom zapovijedi) ja neko vrijeme uživam s Lakìmã; neko vrijeme se borim
u bitkama, zastrašujućim svim svijetovima, protiv Dànava, što uključuje velike tjelesne nevolje. O
Poznavatelju Dharme! Pred Tvojim očima ja sam se na velikome oceanu borio prsa u prsa tijekom
pet tisuća godina, s demonima Madhu i Kaiîabhom, koji su nastali iz masti Moga uha, i koji su bili
zaslijepljeni ponosom; i Devãnom milošću, Ja sam uspješno ubio te dvije Dànave. (51-54)
O veoma sretni! Ti si onda spoznao veliku Íakti, veću od najvećeg i Uzrok svih uzroka;
zašto onda stalno iznova postavljaš to pitanje. Voljom te Íakti, Ja sam dobio ovu ideju o čovjeku i
lutam na velikome oceanu; Yugu za Yugom, Njenom voljom, Ja preuzimam inkarancije Kornjače,
Vepra, Čovjeka - Lava, i Patuljka. Nitko se ne voli inkarnirati u maternici nižih životinja (posebno
ptica). Da li Ti misliš da ja rado pristajem na neugodna rođenja kroz maternice vepra, kornjače, i
td., sigurno da ne. Postoji li ikoji slobodan čovjek koji se odriče ugodnoga uživanja s Lakìmã i rađa
se kao niže životinje kao što je riba i td., ili napušta svoje sjedalo na Garuái i upošljava se u velikim
svjetskim sukobima.
O Svayambhu! U vjekovna vremena Ti si vidio svojim vlastitim očima kako je moja glava
bila otkinuta kada se tetiva luka iznenada prekinula; i onda si Ti donio glavu konja da bi je onda
božanski umjetnik Viívakarmà nataknuo na moje bezglavo tijelo. O Brahmà! Od tada Ja sam među
ljudima poznat po imenu Hayagrãva. Ovo je Tebi dobro poznato. Sada reci, da sam Ja nezavisan i da
sam slobodan, da li mi se mogla dogoditi takva sramota? Nikad! To znači da Ja nisam nezavisan; Ja
sam u svakom pogledu podređen Toj Íakti! O Ti koji si se rodio iz Lotosa!
Ja uvijek meditiram na Tu Íakti; i Ja ne znam nikog drugog osim Ove Íakti." (55-61.)
Nàrad reče: "Ovako je Viìçu govorio Brahmi. O Muni Vedavyàs! Ovo mi je Brahmà rekao.
Zato sabrano u lotosu svoga srca meditiraj na Bhagavatãna lotosova stopala radi ostvarenja svojih
želja. Ta Devã će ti dati sve što želiš." Sïta reče: "Na ove Nàradine riječi, Satyavatãn sin Veda Vyàsa
je otišao na brda radi obavljanja Tapasye, imajući povjerenje u Devãna lotosova stopala kao
sve-u-svemu na ovome svijetu. (62-66)
Ovako završava Četvrto Poglavlje Prve Skandhe o izvrsnosti Devã u Mahà Puràçi Írãmad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
Page14 Of 251
L
POGLAVLJE V.
HÊiìiji reču: "O Sïta! Naši su se umovi izgubili u moru neizvjesnosti, čuvši ove tvoje
najčudesnije kazivanje, koje iznenađuje cijeli svijet. Glava Janàrdan Màdhave, Gospoda svega, bila
je otkinuta s Njegova tijela! I on je kasnije postao poznat kao Hayagrãva, onaj sa glavom konja! O!
koje bi veće čudo od ovoga moglo postojati? Onaj Kojega čak Vede hvale, na Kojemu sve Deve
počivaju, Koji je Uzrok svih uzroka, Àdi Deva Jagannàth (Gospod Svemira), O! kako to da je
Njegova glava bila otkinuta! O veoma inteligentni! Potanko nam to opiši." (1-4.)
Sïta reče: "O Muniji! Slušajte pažljivo čudesna djela nadasve snažnoga Viìçua, Deve Devā.
Jednom se vječni Deva Janàrdana umorio od strašne neprekidne bitke koja je trajala deset tisuća
godina. Nakon toga, Gospod Nàràyaça je sjeo u Padmàsan (vrsta položaja) na nekom ugodnom
mjestu te je postavio svoju glavu ispred svoga luka koji je ostao napet. Viìçu, Ramin Gospod, bio je
jako umoran te je ubrzo utonuo u dubok san. U to vrijeme, Indra i druge Deve, s Brahmom i
Maheíom započeli su s obavljanjem žrtvovanja. (5-9.)
Radi uspjeha njihova poduhvata, oni su otišli u oblast Vaikuçîhu da bi se sreli s Deva
Janàrdanom, Gospodom žrtvovanja. Tada su Deve, ne našavši Viìçua, saznali kroz svoj Dhyàn
(meditaciju) gdje se Bhagvàn Viìçu nalazio te su otišli onamo. Oni su vidjeli da je Gospod Viìçu,
Deva Devā, ležao nesvjestan, bivajući u rukama Yoganidre (yogijski san). Stoga su oni sjeli pokraj
Njega. Videći da je Gospod svemira zaspao, Brahmà, Rudra i ostale Deve su se zabrinuli. (10-13.)
Indra se tada obratio Devama: "O najbolji među Surama! Što sada uraditi! Kako ćemo
Bhagavàna probuditi iz Njegova sna? Razmislite o načinima na koje bi se to moglo uraditi." Čuvši
Indrine riječi, Íambhu reče: "O dobre Deve! Mi sada moramo završiti naše žrtovanje. Ali ako
poremetimo Bhagavànov san, On će se naljutiti." Čuvši Íankarine riječi, Parameìîhi Brahmà je
stvorio Vamrã kukce (vrsta bijelih mrava) s ciljem da oni pojedu prednji dio luka koji je ležao na
podu uzrokujući tako da se drugi kraj podigne i tako prekine Njegov san. Na taj bi način nakana
Deva, bez sumnje, bila ostvarena. Misleći tako, vječni je Brahmà naredio bijelim mravima
Vamrãjima da prekinu tetivu luka. (14-18)
Čuvši Brahminu zapovijed, Vamrã je ovako odgovorio Brahmi: "O Brahmà! Kako da ja
prekinem san Devadeve, Lakìminog Gospoda, Gurua Svijeta? Probuditi nekoga iz duboka sna,
prekinuti nekoga u govoru, raskinuti ljubav između muža i žene, odvojiti dijete od njegove majke,
sve je ovo ravno Brahmàhatyi (ubojstvu Bràhmaça). Zato, O Deva! kako da ja prekinem sreću sna
Devadeve? I kakvu korist ću ja dobiti ako pojedem tetivu luka, da bih ja trebao počiniti ovo
zlodjelo? No ipak, čovjek može počiniti grijeh ako on od toga ima nekakvu korist; ja sam spreman
to uraditi, ako od toga budem imao neku osobnu korist." (19-22.)
Brahmà onda reče: "Mi ćemo i tebi dati udio od ove naše Yajée; zato me slušaj; udruži se s
nama i probudi Viìçua iz Njegova sna. Tijekom obavljanja Home sav pročišćeni maslac koji padne
van Homa Kuçáe (udubine za žrtvovanje) pripast će tebi; zato budi brz i uradi što ti je rečeno."
(23-24.)
Sïta reče: "Tako slijedeći Brahminu naredbu, mrav Vamrã je pojeo prednji kraj luka koji je
stajao na tlu. Nato je konapac odmah popustio i luk se podigao; drugi kraj se oslobodio i začuo se
Page15 Of 251
strašan zvuk. Deve su se prestrašile; cijeli svemir se zadrmao; zemlja se zatresla. More se
ustalasalo, vodene životinje su se uplašile, zapuhao je strašni vjetar, planine su se zatresle;
zloslutni meteori su pali; strane svijeta su preuzele strašni izgled; Sunce se spustilo ispod
horizonta. U to vrijeme uznemirenosti Deve su se zabrinule glede toga kakvo zlo bi se moglo
dogoditi. O askete! dok su Deve tako razmišljale, glava Devadeva Viìçua s krunom na njoj je
nestala: nitko nije znao gdje je ona pala. (25-30.)
Kada je strašna tama nestala, Brahmà i Mahàdeva ugledali su unakaženo Viìçuovo tijelo
bez glave. Videći bezglavo Viìçuovo tijelo, oni su se veoma iznenadili; oni su se našli u oceanu
briga i, svladani žalošću, počeli su glasno plakati, govoreći: "O Gospode! O Učitelju! O Devadeva!
O Vječni! kakva nepredviđena nesreća nam se danas dogodila! O Deva! Tebe se ne može probosti
niti sasjeći na komade, niti te se može zapaliti; kako onda to da je Tvoja glava danas skinuta s
Tvoga vrata! Je li ovo Màyà neke Deve? O sveprožimajući! Deve ne mogu živjeti ako si Ti u
ovakvome stanju; mi ne poznajemo Tvoju ljubav prema nama. Mi plačemo zbog naših sebičnih
nakana; možda se ovo dogodilo zbog toga. Ovo nisu učinili Daitye, Yakìe, ili Rakìe, već mi; O
Lakìmin Gospode! Kome ćemo pripisati ovu grešku? Same su Deve za sebe uzrokovale ovaj
gubitak. (31-30.)
O Gospode Deva! Deve su sada ovisne o Tebi! Gdje sada da idemo? Što da radimo? Sada
nema nikoga da spasi ove glupe Deve!"
U presudnom trenutku, videći Íivu i ostale Deve da plaču, Brihaspati, krajnje učen u
Vedama, ovako ih je savjetovao: "O veoma sretni! kakva korist može biti od plakanja i kajanja; sada
bi trebali razmisliti o sredstvima koja bi trebali primijeniti da ispravite vašu nesreću. O Deve!
Sudbina, vlastito zalaganje i inteligencija su jednaki jedno drugom; ako uspjeh ne dođe kroz
Sudbinu (Sreću ili priliku) čovjek bi sigurno trebao pokazati svoju poduzetnost i izvrsnost."
(37-41.)
Indra reče: "Fuj na tvoje zalaganje kada je pred tvojim očima glava Samoga Bhagavàn
Viìçua bila otkinuta! Fuj na tvoju poduzetnost i inteligenciju! Po mome mišljenju, Sudbina je
najjača."
Brahmà onda reče: "Bilo što, povoljno ili nepovoljno, određeno je od strane Daive
(Sudbine), svatko mora nosti taj teret; nitko ne može izmaći Daivi. Kada netko dobije tijelo, on
mora proživjeti zadovoljstvo kao i bol; u to nema sumnje. Vidite, u davna vremena, ironijom
Sudbine, Íambhu je otkinuo moju glavu; Njegov spolni organ je također otpao kroz prokletstvo.
Slično tome, Harijeva glava je danas pala u slani ocean. Utjecajem vremena, Indra, Íachãn Gospod,
imao je tisuće spolnih oznaka po svome tijelu, bio je istjeran s Neba te je morao živjeti u jezeru
Mànasarovar u lotosima i morao je patiti od mnogih drugih žalosti. (42-46.)
O Veličanstvena bića! Ako su takva bića patila uslijed nedaća, onda tko još postoji na svijetu
tko ne pati! zato svi vi odbacite tugu i meditirajte na Vječnu Mahà Màyu; Koja je Majka svega, Koja
je iznad svega, Čija je priroda Brahmàvidya (Najviše Znanje) i Koja je iznad Guça, Koja je Iskonska
Prakêiti, i Koja prožima sve tri Loke, cijeli svemir, pokretni i nepokretni; Ona će otkloniti našu
žalost." Sïta nastavi: "Tako govoreći Devama, Brahmà je naložio svim Vedama, koje su se tamo
inkarnirale u svojim oblicima, da pjevaju hvalospjeve Vječnoj Mahà Màyi, radi uspjeha u nakani
Deva." (47-50.)
Brahmà je rekao: "O Vede! Idite sada i pjevajte hvalospjeve Svetoj Vječnoj Najvišoj Devã
Mahà Màyi, Koja je Brahmàvidya, Koja sve radnje uspješno privodi kraju, Koja je skrivena u svim
oblicima." Čuvši Njegove riječi, svekoliko lijepe Vede počele su pjevati hvalospjeve Mahà Mayi
Koju se može shvatiti putem Jnàne, i Koja prožima cijeli svijet.
Page16 Of 251
Vede su govorile sljedeće riječi: "Slava Devã! Mahà Mayi! Povoljnoj Stvoriteljici Svemira!
Mi se klanjamo Tebi, koja si iznad Guça, Vladateljici svih Bića! O Majko! Ti čak Íankari ostvaruješ
Njegove želje. Sve stvari nalaze se u Tebi; Ti si Pràça svih živućih bića; Ti si Buddhi, Lakìmi
(bogatstvo), Íobhà, Kìhamà (opraštanje), Íànti (mir), Íraddhà (vjera), Medhà (intelekt), Dhriti
(snaga) i Smriti (pamćenje). (51-54.)
Ti si Vindu (æ) iznad Praçave (Oæ) i Ti si prirode polumjeseca; Ti si Gàyatri, Ti si
Vyàhêiti; Ti si Jayà, Vijayà, Dhàtrã (podržavateljica), Làjja (skromnost), Kãrti (slava), Ichchà (volja)
i Dayà (milost) u svim bićima. (55.)
O Majko! Ti si milostiva Majka tri svijeta, Ti si predivna povoljna Vidyà (znanje) koristeći
svim Lokama; Ti uništavaš svemir i Ti vješto boraviš (skrivena) u Vãja Mantrama. Zato te mi
hvalimo. O Majko! Brahmà, Viìçu, Maheívara, Indra, Sïrya, Vatra, Sarasvatã i ostali Vladari
Svemira su svi Tvoja kreacija; nitko od njih nije nadmoćniji od Tebe. Ti si Majka svih stvari,
pokretnih i nepokretnih. (56-57.)
O Majko! Kada Ti poželiš da stvoriš ovaj vidljivi Svemir, Ti najprije stvaraš Brahmu, Viìçua
i Maheívaru i daješ im sposobnost da oni mogu stvarati, održavati i uništiti ovaj svemir; ali Ti
ostaješ potpuno nevezana za svijet. Ti si uvijek nepromjenjiva. Nitko u ovome svemiru nije u stanju
spoznati Tvoju prirodu; niti postoji itko tko može nabrojiti Tvoja Imena. Kako onaj koji ne može
preskočiti običnu baru, može obećati da će preskočiti beskrajni ocean?
O Bhagavatã ! Nitko među Devama ne poznaje Tvoju beskrajnu snagu i slavu. Jedino si Ti
Dama Svemira i Majka Svijeta. (58-61.)
Sve Vede sadrže svjedočanstvo kako si Ti sama stvorila sav ovaj nestvarni i prolazni
svemir. O Devã ! Ti si bez ikakva truda, nemajući želja, postala Uzrok ovoga vidljivog svijeta, Sama
ostajući nepromijenjena. Ovo je veliko čudo. Mi ne možemo shvatiti ovu kombinaciju suprotnih
raznolikosti u jednome. O Majko! Kako mi možemo shvatiti Tvoju snagu, nepoznatu čak svim
Vedama, kada Ti Sama ne poznaješ Svoju prirodu! Mi smo ovim zbunjeni. O Majko! Da li Ti ništa
ne znaš o otpadanju Viìçuove glave! Ili si na ovaj način Ti svjesno željela provjeriti Viìçuovu
hrabrost. Da li je Hari počinio kakav ogavan grijeh. Kako je to moguće! Kakav grijeh postoji u
sljedbenicima onih koji služe Tebe! O Majko! Zašto si Ti tako mnogo nezainteresirana za Deve! To
što je glava Viìçua odsječena je veliko čudo! Stvarno, mi smo progutani u velikim nesrećama. Ti si
vješta u otklanjanju žalosti Tvojih posvećenika. Zašto Ti odlažeš ponovno postavljanje glave na
Viìçuovo tijelo?
O Devã ! Da li su Ti se bogovi zamjerili da si Ti osudila Viìçua! ili je Viìçu postao ponosan i
da bi to spriječila, Ti si se ovako poigrala s nama! ili je neki Daitya, kojeg je Viìçu porazio, otišao i
obavljao strogu Tapasyu na nekom lijepom mjestu, te je tako dobio neke povoljnosti, da bi zbog
njih Viìçuova glava otpala!
Ili je Tebe, O Bhagavatã, jako zanimalo da vidiš Viìçuovo bezglavo tijelo pa si stoga uradila
sve ovo! O Iskonska Silo! Jesi li ti možda ljuta na kćer Sindhua (oceana), Lakìmi Devã ! Inače,
zašto bi Je Ti lišila Njenog muža? Lakìmi je rođena od dijela Tebe; Zato bi joj Ti trebala oprostiti
Njenu uvredu.
Zato je razveseli vračajući u život Njenog muža. Glavne Deve, uposlene u služenju Tebe,
uvijek ti se klanjaju; O Devã ! Budi dovoljno obzirna i oživi Devu Viìçua, Gospoda svega i prevedi
nas preko ovoga oceana žalosti. O Majko! S Viìçuom bez glave mi ne možemo učiniti ništa. Mi
nemamo druge zaštite osim Tebe koja Njemu može vratiti život! Ti daješ život cijelome svijetu kao
što nektar daje život svim Devama." (62-68.)
Sïta reče: "Tako slavljena od strane Veda s njihovim Angama, sa Sàmagànama (pjesme iz
Sàma Vede), Nirguçà Maheívarã Devã Mahà Màyà bila je zadovoljna. Onda je povoljni glas s
Page17 Of 251
Nebesa, ugodan ušima, došao do njih, razveseljujući svakoga, premda nije viđen nikakv oblik. Čule
su se ove povoljne riječi: "O Sure! Ne brinite ništa; vi ste besmrtni (čega bi se bojali?) Osvijestite
se. Ja sam veoma zadovoljna hvalospjevima koje su pjevale Vede. U to nema sumnje. Među
ljudima, svatko tko s predanošću bude čitao ovu Moju Stotru, dobit će sve što želi. Svatko tko ovo
čuje predano, tijekom tri Sandhye, bit će oslobođen od nevolja i postat će sretan. Pošto su ovu
Stotru ispjevale Vede, ona je ravna Vedama. (69-73.)
Da li se išta na ovome svijetu događa bez razloga? Saslušajte sada zašto je Hariju otkinuta
Njegova glava. Jednom, videći prelijepo lice Svoje drage žene Lakìmã Devã , Hari se nasmijao u
Njenoj prisutnosti. (74-75.)
Nato je Lakìmã Devã pomislila sljedeće: "On je vidio nešto ružno na mome licu; inače zašto
bi se moj Muž smijao bez razloga. Ali kako je on nakon tako mnogo vremena mogao vidjeti nešto
ružno na mome licu? Ako nije vidio ništa ružno, zašto bi se onda bez ikakva razloga smijao? Ili je
On možda Sebi našao neku drugu lijepu ženu kao moju suparnicu." Misleći o ovim raznim
mogućnostima, Mahà Lakìmã je postepeno postajala sve ljuća i Tamo Guça je polako ovladala
Njom. Onda, preokretom sudbine, da bi božji rad bio dovršen, veoma žestoka Tamas Íakti ušla je u
Njeno tijelo. Ona se veoma naljutila te je rekla: "Neka Tvoja glava otpadne." Tako, zahvaljujući
ženskoj prirodi i sudbini Bhagavàna, Lakìmã je proklela Viìçua ne misleći ništa o tome je li to
dobro ili loše, uzrokujući tako patnju Sebi Samoj. Bivajući zaposjednuta od strane Tamas Íakti,
Ona je mislila da bi imanje suparnice bilo bolnije nego da postane udovica i tako ga je proklela.
(76-82.)
Licemjerje, drskost, podmuklost, glupost, nestrpljivost, pohlepa, nečistoća, i mrzovolja,
prirodne su osobine žena. Zbog ovoga prokletstva, glava Vàsudeve je pala u slani ocean. Sada ću
Ja staviti glavu na Njegovo tijelo kao prije. O Sure! Postoji također i drugi razlog ovome događaju.
Njegovo poznavanje donijet će vam veliki uspjeh. U vjekovna vremena, slavni Daitya, po imenu
Hayagrãva, obavljao je oštru Tapasyu na obali rijeke Sarasvatã. (83-86.)
Odbacivši sve vrste zadovoljstava, obuzdavajući sva svoja čula i ne uzimajući nikakvu
hranu, Daitya je obavljao Japam (ponavljao Mantru) jednoslogovne Màyà-Viyà-Mantre i,
meditirajući na Moj Tamas Íakti oblik, okićen svim ukrasima, sprovodio je stroga suzdržavanja
jednu tisuću godina. Ja sam, također, otišla na mjesto suzdržavanja u Mom Tamas obliku, na koji je
Daitya meditirao, te sam se pojavila pred njim. Tamo, sjedeći na leđima lava, osjećajući samilost
prema njegovoj Tapasyi, Ja sam mu rekla: "O veličanstveni! O ti koji se držiš dobrih zavjeta! Ja
sam došla dodijeliti ti povoljnost." Čuvši Moje riječi, Daitya je smjesta ustao te je s predanošću pao
pred Moja stopala. Gledajući Moj oblik, njegove velike oči bile su ispunjene osjećanjima ljubavi i
suzama; prolijevajući suze, on mi je počeo pjevati hvalospjeve. (87-92.)
Hayagrãva je rekao: "Nakloni Devã Mahàmàyi! Ja se klanjam Tebi, Stvoriteljici, Održavateljici i
Uništavateljici Svemira! Umješnoj u iskazivanju naklonosti Svojim posvećenicima! Onoj Koja
ostvaruje želje Svojih posvećenika! Nakloni Tebi! O Ti, davateljice oslobođenja! O Ti! Koja si
povoljna. Ja Ti se klanjam. Ti si uzrok pet elemenata - zemlje, vode, vatre, zraka i Àkàíe! Ti si
uzrok oblika, okusa, mirisa, zvuka i dodira. O Maheívarã! Pet Jéànedriya (organi opažanja): oči,
uši, nos, jezik i koža i pet organa akcije (Karmendriye): ruke, stopala, govor, ruke, i organ
razmnožavanja si sve Ti stvorila." (93-95.)
Devã reče: "O dijete! Ja sam veoma zadovoljna tvojom sjajnom Tapasyom i predanošću.
Reci sada koju povoljnost želiš. Ja ću ti dati ono što ti želiš." Hayagrãva reče: "O Majko! dodijeli mi
povoljnost da me smrt nikad ne zadesi, i da me Sure i Asure nikad ne budu u stanju pobijediti, da
budem Yogi i besmrtan."
Page18 Of 251
Devã reče: "Smrt je uvjetovana rođenjem i rođenje je uvjetovano smrću; ovo je neizbježno.
Ovo je postojeći redoslijed stvari na svijetu; do njegova prekidanja ne dolazi nikad. O najbolji među
Ràkìasama! Znajući da je smrt izvjesna, razmisli ponovno i traži drugu povoljnost."
Hayagrãva reče: "O Majko svemira! Ako mi Ti nisi spremna dodijeliti besmrtnost, onda mi
dodijeli to da se moja smrt ne dogodi na nikoji drugi način osim onog gdje bi njen uzrok bio netko
s licem konja. Budi milostiva i dodijeli mi ovu milost koju ja želim." (96-100.)
Devã nato reče: "O veoma sretni! Idi kući i udobno vladaj svojim kraljevstvom; smrt ti neće
uzrokovati nikoje drugo biće osim onog s licem konja." Tako mu dodijelivši tu povoljnost, Ja sam
otišla. Postavši veoma sretan dobivanjem te povoljnosti, Hayagrãva je otišao u svoju prijestolnicu.
Od tada opaki Daitya zadaje velike brige svim Devama i Munijima. U sva tri svijeta ne postoji nitko
tko bi ga ubio. Zato neka Viívakarmà uzme glavu konja i stavi je na Viìçuovo tijelo. Onda će
Bhagavàn Hayagrãva radi dobrobiti Deva svladati pokvarenoga Asuru." (101-105.)
Sïta reče: "Ovako se obrativši Devama, Bhàgavatã Íàrvàçã je ostala šuteći. Deve su se
veoma razveselile te su rekli Viívakarmi: "Ljubazno obavi ovaj rad za Deve i postavi Viìçuu glavu.
On će postati Hayagrãva i ubit će nesavladivoga Danavu." Sïta reče: "Čuvši ove riječi, Viívakarmà
je brzo svojom sjekirom odsjekao konju glavu, donio je pred Deve i pričvrstio je na Viìçuovo tijelo.
Milošću Mahàmaye, Bhagavàn je postao konjskog lica ili Hayagrãva. Zatim, nekoliko dana kasnije,
Bhagavàn Hayagrãva je ubio ponosnoga Dànavu, neprijatelja Deva. Svaki čovjek, koji čuje ili öÖčita
ovu izvrsnu priču, sigurno postaje oslobođen od svih vrsta teškoća. Slušanje ili čitanje
Mahàmàyinih svetih i veličanstvenih djela, koja uništavaju grijehe, daje sve vrste bogatstava."
Ovako završava Peto Poglavlje Prve Skandhe o opisu priče o Hayagrãvi u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
L
POGLAVLJE VI.
H
Êiìiji reču: "O Saumya! upravo sada ti si spomenuo bitku između Bhagavàn Íaurija i
Madhu Kaiîabhe koja je na tom velikom oceanu trajala pet tisuća godina. Kako su se te dvije velike
Dànave, nepobjedivi od strane Deva, rodili tamo? I zašto ih je Bhagavàn Hari ubio? O veoma
inteligentni! Milostivo nam opiši ovaj veoma čudesan događaj. Mi svi imamo jaku želju da čujemo
to, a ti si veliki Pundit i govornik, pred nama sada prisutan. Naša je dobra sudbina što smo se našli
ovdje s tobom. Kao što je kontakt sa neukim veoma bolan, isto tako je kontakt s učenom osobom
povoljan kao nektar. Životinje na ovome svijetu žive kao neuka bića; one jedu, odgovaraju na svoje
prirodne potrebe, ispuštaju urin i fekalije, i vrlo dobro poznaju seksualne odnose. Zbog toga su
osobe koje su bez želje za slušanjem Bhàgavate i sličnih knjiga kao životinje; u to nema sumnje.
Vidi! Jeleni i neke druge životinje mogu uživati u organima sluha kao ljudi; iako nemaju organ
sluha, zmije bivaju očarane baš kao ljudi, kada proživljavaju zadovoljstvo slušanja dražesne muzike.
Zaista, od pet organa opažanja, organ sluha i organ vida koriste najviše, jer poznavanje stvari dolazi
kroz slušanje, a srce biva zadovoljeno viđenjem. Zato Punditi dijele objekte slušanja u tri grupe i to:
Page19 Of 251
(1) Sattva, (2) Rajas i (3) Tamas. Vede i ostale Íàstre su Sattva, Sahitya književnost je Rajas i
novosti glede rata, prigovaranje i kuđenje su Tamas. Mudre osobe opet dijele Sattva grupu u tri
podgrupe: dobru, srednju i najgoru. Ono što daje Mokìu ili oslobođenje spada pod dobru ili
izvrsnu podgrupu; ono što daje Nebesa dolazi pod srednju podgrupu i ono što daje svjetovna
zadovoljstva spada pod najgoru podgrupu. Na isti način, postoje tri grupe Sahitya književnosti: ona
koja prikazuje kako ljudi žive sa svojim zakonitim ženama je najbolja; ona koja opisuje
prostituiranje je srednja; i ona koja navodi ljude da žive s tuđim ženama je najgora.
Poznavatelji Íàstra, učeni ljudi, dijele predmet Tamas slušanja u tri grupe: ona u kojoj se
opisuje borba s neprijateljima je najbolja; ona gdje se opisuje borba s neprijateljima iz mržnje, kao
ona od Paçáava, je srednja; i ona gdje se opisuje borba bez ikakva razloga je najgora. Stoga, O
veoma inteligentni! Slušanje Puràça je daleko nadmoćnije od slušanja drugih Íàstra, jer se time
uništavaju grijesi, intelekt se razvija i prikuplja se Puçyam (dobre zasluge). Zato, O inteligentni!
Ljubazno nam opiši Puràçu, koja ispunjava sve zahtjeve života, koju si ti čuo iz usana Kêiìça
Dvaipàyane." Čuvši riječi okupljenih Êiìija, Sïta reče: "O vi koji ste veoma sretni! Pošto ste svi vi
tako žudite da čujete Puràçe, a ja sam ih spreman ispričati, onda smo i ja i vi blagoslovljeni na
površini ove zemlje.
U davna vremena, u vrijeme Pralaye (univerzalno uništenje) kada su se tri Loke i cijeli
svemir rastvorili u vodi, kada je Devadeva Janàrdana spavao na krevetu Ananti, zmiji s tisuću glava,
iz masti Bhagavàn Viìçuova uha pojavili su se veoma moćne Daitye Madhu i Kaiîabha; oni su rasli
u vodama oceana gdje su se i igrali i tako su proveli dio svoga vremena. Jednom, kada su se dvije
Dànave velikih tijela igrali kao dva brata, oni su došli do zaključka da je općenito pravilo svemira
da se ništa ne događa bez posebnoga razloga i da ništa ne može stajati bez nečega na čemu bi
stajalo. I oni su onda ovako mislili: "Iako je to tako, mi nismo u stanju shvatiti što je naša podloga ili
tko počiva na nama. Na čemu stoji ovo ugodno prostranstvo širokoga oceana? Tko je je ovo
stvorio? Tko je stvorio nas? i tko su naš otac i majka. Ništa od ovoga mi ne znamo." Ovako misleći,
nakon što nisu mogli doći do nikakva zaključka, Kaiîabha reče Madhuu koji se nalazio pokraj njega
unutar vode: "O Brate! Meni se čini da je Velika Nepromjenjiva Sila Koja čini da se mi nalazimo u
ovoj vodi Uzrok svemu. Ova cijela masa vode, također, koju prožima Ta Sila, počiva na Njoj; Ta
Najviša Devã mora da je Uzrok našeg postojanja.
Kada su dvije Asure, udubljene u ovu misao, shvatili ovo, oni su čuli u zraku divnu Vàgvãju
(temeljnu Vàk Mantru, Mantru govora, Devã Sarasvatãnu Mantru). Onda su oni počeli ponavljati
Vàkvãja Mantru radeći to s velikom nepokolebljivošću. Onda su oni vidjeli, visoko uzdignuto u
zraku, povoljno svjetlo te su mislili da je sigurno njihova Mantra koju su oni ponavljali učinila da se
Ona pojavila vidljiva u ovom obliku svjetlosti i da su oni sigurno vidjeli Saguça oblik (oblik koji se
sastoji od osobina) Božice Sarasvatã, Božice Govora. Tako misleći, sa svojim sabranim umovima, i
ne uzimajući nikakvu hranu, te stalno ponavljajući i meditirajući na Mantru, oni su postali jedno s
njom. Onda su oni proveli tisuću godina u sprovođenju toga velikg Tapasa da bi Najviša Àdyà Íakti
postala zadovoljna s njima i videći dvije Dànave, čvrste u praksi Tapasa, umorne, Ona im se,
nevidljiva, putem nebeskoga glasa, obratila ovako: "O dvije Dànave! Ja sam veoma zadovoljna
vašom Tapasyom; zato zatražite povoljnost koju želite; Ja ću vam je dodijeltiti." Čuvši ovaj nebeski
glas, dvije Dànave su rekle: "O Devã ! O Suvrate! Dodijeli nam povoljnost da umremo kada mi to
zaželimo." Čuvši to, Vàgdevã reče: "O dvije Dànave! Sigurno, Mojom milošću, vas dvoje umrijet
ćete kada to poželite i vas dvoje braće bit ćete nepobjedivi od strane Sura i Asura. U to nema
sumnje."
Sïta reče: "Kada im je Devã dodijelila ovu povoljnost, dvije Dànave, naduveni od ponosa,
počeli su se igrati s vodenim životinjam u oceanu. O Bràhmiçi! Nešto dana je prošlo na ovaj način
Page20 Of 251
kada su dvije moćne Dànave ugledali Brahmu, Prajàpatija, kako sjedi na lotosu Harijevog pupka.
Sumnja se pojavila u njihovim umovima i oni su mu, spremni na borbu, rekli:
"O Suvrata! Ili se bori s nama, ili napusti ovo lotosovo sjedalo i idi gdje želiš. Ako si tako
slab, ti ne zaslužuješ ovo povoljno lotosovo sjedalo. Jer na njemu bi trebali uživati junaci. Zato, ako
si kukavica, smjesta ga napusti." Čuvši ove riječi Dànava, Prajàpati, uposlen u obavljanju Tapasye,
ugledao je dva velika snažna junaka te je zabrinuto počeo misliti: "Što sada uraditi", te je ostao
tamo stajati. (1-44.)
Ovako završava Šesto Poglavlje Prve Skandhe o pripremi za rat od strane Madhu Kaiîabhe
u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VII.
HSïta reče: "Videći dvije veoma moćne Dànave, Brahmà, poznavatelj svih Íàstra,
razmišljao je o načinima rješavanja ovoga problema: Sàmi, Dàni, Bhedi, Danái (pomirenje,
darivanje /mito/, stvaranje razdora i rat ili kazna); koje od ovih sredstava da primjeni. On je mislio
ovako: "Ja ne poznajem njihovu snagu, a ući u rat bez poznavanja nečije snage nije pametno. Ako
im, njima koji su naduti uslijed svoga ponosa, iskažem poštovanje, to će jednostavno biti
pokazivanje moje vlastite slabosti; i samo jedan od njih bit će dovoljan da me ubije i oni će to
sigurno uraditi. Ponuditi mita također se ne savjetuje; potaknuti razdor također izgleda nemoguće.
Zato bi bilo najbolje da probudim veoma moćnoga četverorukog Janàrdana Viìçua iz njegova sna
na tisućeglavoj zmiji Ananti. On će otkloniti moje teškoće."
Ovako misleći, iz lotosa rođeni Bhagavàn Brahmà stajao je na cjevastoj stabljici lotosa koja
je izvirala iz Viìçuovoga pupka te je mentalno uzeo utočište u Viìçuu, i zatim je počeo pjevati
povoljne hvalospjeve, sastavljene od različitih stihova, Jagannàth Nàràyaçi, koji se nalazio u
dobokoj Yaganidri (meditativni san). On je govorio: "O Utočištu nesretnih! O Hari! O Viìçu! O
Vàmana! O Màdhava, Ti si Gospod svemira i sveprisutan. O Hrisikeía! Ti otklanjaš sve teškoće
Tvojih posvećenika; stoga napusti Svoju Yoganidru i ustani. O Vàsudeva! O Gospode Svemira! Ti
boraviš unutar svačijeg srca i poznaješ svačije želje;
O Ti, koji držiš disk i buzdovan! Ti uvijek uništavaš neprijatelje Tvojih posvećenika; O
Sveznajući! Ti si Gospod Loka i svemoćan; nitko nije u stanju spoznati Tvoj oblik; O Gospode
Deva! Ti si uništavatelj svih boli i patnji! Zato ustani i zaštiti me. O Zaštitniče Svemira! ništa nije
skriveno od Tvojih očiju! Svatko postaje čist slušajući i čantajući Tvoje Ime. Ti si Niràkàra (bez
ikavoga oblika); ipak Ti stvaraš, štitiš i uništavaš Svemir. O Uzroku svijeta! O Podržavatelju svega!
Ti sjajiš iznad sviju kao kralj kraljeva, a ipak Ti ne shvaćaš da su dvije Dànave, nadute od ponosa,
spremne da me ubiju. Ako me Ti, videći me veoma očajnog i pod Tvojom zaštitom, ne zaštitiš,
Tvoje ime Zaštitnika svemira postat će posve besmisleno." Nakon što Viìçu, usprkos Brahminoj
molitvi, nije ustao, Brahmà je mislio ovako: "Bhagavàn Viìçu je sada sigurno pod utjecajem sna
Iskonske Sile Àdyà Íakti i stoga on ne ustaje; što da radim, ovako očajan! Ove dvije Dànave, nadute
Page21 Of 251
od ponosa spremni su da me ubiju; što sada da radim i gdje da idem? Ja ne vidim nikoga tko bi me
igdje mogao zaštiti." Tako misleći, Brahmà je došao do zaključka da bi s iskrenim srcem trebao
pjevati hvalospjeve Samoj Yoga Nidri. Razmišljajući u Sebi, On je mislio da će jedino Ta Àdyà Íakti
(Iskonska Sila), Koja je održavala Bhagavàn Viìçua nesvjesnim i nepokretnim, biti u stanju spasiti
Ga. Kao što mrtav čovjek ne može čuti nikakav zvuk, isto tako Hari, udubljen u duboki san, ne zna
ništa. Brahmà je mislio: "Budući da sam ga ja zazivao tako mnogo, a On se nije probudio, onda je
izvjesno da san nije pod kontrolom Harija, već je Hari pod kontrolom sna, i onaj koji je pod
utjecajem drugoga postaje njegov rob; tako sada ova Yoga Nidrà primijenjuje Svoju kontrolu nad
Harijem. Osim toga, i ona, koja je podvrgla Harija kontroli, ta kćerka Kìãra (mliječnoga) oceana
sada je pod kontrolom Yoga Nidre; stoga izgleda da je Ta Bhagavatã Mahà Màyà podvrgla cijeli
svijet pod Svoju kontrolu.
Radilo se to o Meni, Viìçuu, Íambhuu, Sàvitrã, Rami ili Umi, svi su pod Njenom vlašću; u to
nema nikakve sumnje! što onda reći o drugim uzvišenim osobama! Ja ću sada zato pjevati
hvalospjeve Yoga Nidri, pod Čijim utjecajem Bhagavàn Hari sada leži u duboku snu, nepokretan
kao običan čovjek. Kada vječni Vàsudeva Janàrdana bude oslobođen Njene vlasti, On će se bez
sumnje boriti s Dànavama." Došavši do ovoga zaključka, Bhagavàn Brahmà, sjedeći na cjevastoj
stabljici lotosa, počeo je pjevati hvalospjeve Yoga Nidri, Koja je boravila na Viìçuovu tijelu, ovako:
(1-26.)
Brahmà je govorio: "O Devã ! Ja sam shvatio da sve riječi Veda kažu da si Ti Jedini Uzrok
ove Univerzalne Brahmàçáe. Tim više, jer ako si Ti najboljega Puruìu Viìçua, obdarenog
vrhovnom pronicivošću, dovela pod vlast sna, onda je prethodna opaska očita sama po sebi.
O Ti, Igračice u umovima svih bića! O Majko! Ja sam krajnja neznalica glede Tvoje prirode;
kada Bhagavàn Hari spava nepokretan utjecajem Tvoje snage, tko onda postoji među Koîijima i
Koîijima (broj deset miliona) mudrih ljudi, tko može potpuno shvatiti Tvoju Igru, Lãlu, punu Màye,
O Ti Koja si iznad Guça. Sànkhya filozofi kažu da je Puruìa (muški Íaktin aspekt) čist, svjesno
biće i da si Ti Prakêiti, bez ikakve svijesti, fizički nepokretna, Stvoriteljica svemira; ali, O Majko,
jesi li Ti stvarno tako nepokretna? Nikada! jer da je to istina, kako bi bilo moguće da Bhagavàn
Harija učiniš posve nesvjesnim, kao što si to učinila? O Bhavàni! Ti, bivajući iznad Guça, ispoljavaš
se kao dramatična predstava ovih različitih dramatičnih igara putem spajanja s trima Guçama. Tri
Tvoje kvalitete, Sattva, Rajas i Tamas Guça su te na koje Muniji meditiraju ujutro, u podne, i
navečer, tri Sandhye; ali nitko ne poznaje Tvoje puteve djelovanja. O Devã! Ti si prirode
sposobnosti rasuđivanja i razumijevanja čineći mudrijima sva bića u Svemiru. Ti si uvijek Írã
(bogatstvo i napredak) dajući zadovoljstva Devama. O Majko! Ti prevladavaš u svemu kao Kãrti
(glasovitost), Mati (intelekt), Dhriti (snaga), Kànti (ljepota), Íraddhà (vjera) i Rati (uživanje). O
Majko! Pošto sam se našao u velikim poteškoćama, sada mi je dat uvid u Tvoju prirodu; više nema
razloga za daljnje umovanje i raspravljanje glede toga. (17-32.)
Ja sam sada shvatio da si Ti zaista, zaista jedina Majka svijetova budući si Ti dovela Harija
pod utjecaj sna. O Devã ! Sada, kada je očito da su svi svijetovi, i td., potekli od Tebe, onda su
također i Vede potekle od Tebe; treba li u to sumnjati? Tako i Vede, također, ne poznaju potpuno
Tvoju prirodu; jer posljedica nikad ne može znati svoj uzrok. Zaista je istina da Te Vede ne mogu
shvatiti. O Majko! Kada Ja, Hari, Hara i ostale Deve i moj sin Nàrada i ostali Muniji nismo u stanju
potpuno shvatiti Tvoju prirodu, onda tko je taj na ovome svijetu koji je toliko inteligentan da je u
stanju shvatiti Tvoju prirodu? Tvoju slavu nijedno biće ne može opisati riječima. O Devã! Ako na
mjestu žrtvovanja, izvršitelji rituala, poznavatelji Veda, ne izgovore Tvoje ime Svàhà, tada Deve ne
dobivaju svoj udio, bilo da se obavi čak tisuće nuđenja; stoga si Ti također davateljica hrane
Devama. O Bhagavatã! U prethodnim Kalpama, Ti si me spasila kada su me prestrašile Dànave. O
Page22 Of 251
Devã Varade! sada također, Ja sam preplašen videći strašne pojave Madhu i Kaiîabhu i Ja u Tebi
nalazim zaštitu. O Uzvišena. Ja sada sasvim jasno vidim da je kroz Tebe, snagu Tvoje Yoganidre,
cijelo Bhagavàn Viìçuovo tijelo bez svijesti; ali kako to da ti ne shvaćaš moje patnje. Zato, ili
oslobodi Àdi Devu Tvoje vlasti nad Njim, ili Sama uništi ove dvije Dànavendre - učini jedno od
ovoga prema Tvojoj osobnoj želji. O Devã! Oni koji ne poznaju Tvoje izvanredne snage, ti tupani
meditiraju na Harija, Haru i td. Ali, O Majko! Tvojom milošću, Ja danas shvaćam, budući da sam se
osobno uvjerio, da čak Viìçu danas leži potpuno bez svijesti u duboku snu, uslijed ničeg drugog
osim Tvoje snage. O Bhagavatã! Niti Kamalà, kćer Sindhua, nije u stanju Svojom snagom probuditi
Svoga muža Harija, ili bi bolje bilo reći da si Ti učinila da i Ona nesvjesno spava, i tako izgleda da je
Ona bez ikakve snage, i da ne zna ništa o tome što se vani događa. O Devã! Zaista su blagoslovljeni
oni koji obožavaja Tvoja lotosova stopala svojim cijelim srcem punim predanosti i bez ikakve želje
za dobivanjem nagrade, napuštajući obožavanje ostalih Deva, znajući da si Ti Stvoriteljica cijeloga
svijeta i Ona koja ostvaruje sve želje. Na žalost! Sada su inteligencija, ljepota, glasovitost i sve
dobre osobine napustile Harija i odletjeli u nekim nepoznatim smjerovima. O Bhagavatã! Ti si
stvarno predivna u sva tri svijeta, Tvojom snagom Yoganidre, Hari se, takoreći, na ovaj način drži u
zatvoru. O Majko! Ti si Íakti ovoga cijelog svemira, obdarena svim sposobnostima i svom
energijom; sve ostale stvari su Tvoja kreacija. Kao što kazališni igrač, iako jedan, igra u kazalištu,
preuzimajući razne oblike, i Ti također, bivajući Jedna, uvijek se igraš u ovom očaravajućem
kazalištu svijeta, stvorenog od strane Tvojih Guça, preuzimajući različite oblike.
O Majko! Ti, na početku Yuga, najprije ispoljavaš Viìçuov oblik i daješ mu čistu Sattva
Íakti; Koja je bez ikakva zatamljenja te mu daješ ulogu zaštite Svemira; i sada Ti si Ta Koja je
učinila da je On postao ovako umrtvljen; stoga, van svake je sumnje da Ti radiš ono što želiš, O
Bhagavatã ! Ja sam sada u opasnosti; ako Tvoja želja nije da budem ubijen, onda prekini tišinu,
pogledaj me i dodijeli mi milost. O Bhavàni! Ako Tvoja želja nije da me ubiješ, zašto si onda
stvorila ove dvije Dànave, moju inkarniranu smrt; ili Ti želiš da me ismiješ. Ja znam za Tvoja
čudesna djela; Ti stvaraš ovaj cijeli Svemir, i Ti Sama, ostajući nevezana, uvijek se igraš i u vrijeme
Pralaye ponovno rastvaraš sve u Sebe. Stoga, O Bhavàni, kakvo čudo bi bilo da me Ti želiš ubiti na
ovaj način? Ali, O Majko! Ja neću osjećati nikakvu bol ako me ti svojevoljno ubiješ, no meni je
velika sramota, budući mi je data moć nad bićima svemira, da budem ubijen od strane Daitya; ovo
je, stvarno, veoma teško za mene. Zato, O Ti, Lilàmayã, Koja si poput nestašne djevojke! ustani! O
Devã! preuzmi Svoj čudesni oblik i ubij mene ili dvije Dànave, kako Ti hoćeš; ili probudi Harija Koji
će onda ubiti Daitye. Sve ovo je u Tvojim rukama."
Sïta reče: "Tako hvaljena od strane Brahme, Nidrà Devã (božica sna), prirode Tamo Guçe,
tada je napustila tijelo Bhagavàn Harija te je stala pokraj Njega. Kada je Devã Yoga Nidrà, ljepote i
sjaja bez premca, tako potpuno naupustila Harijevo tijelo, radi uništenja Madhu Kaiîabhe, Viìçu je
počeo micati svoje tijelo na što se Brahmà veoma razveselio. (27-50.)
Ovako završava Sedmo Poglavlje Prve Skandhe o hvaljenju Devã u Mahà Puràçi Írãmad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova, od Maharìi Vedavyàse.
Page23 Of 251
L
POGLAVLJE VIII.
HÊiìiji reču: "O ti koji si veoma sretan! Velika neizvjesnost pojavila se u nama
slušajući tvoje riječi. U Vedama, Puràçama i ostalim Íàstrama napisano je da su tri Deve, Brahmà,
Viìçu i Maheívara vječni. Nitko nije nadmoćniji od njih u ovoj Brahmàçái. Brahmà stvara sva bića,
Viìçu ih održava i Maheívar uništava sve kada za to dođe vrijeme. Oni su uzroci stvaranja,
održavanja i uništenja. Trosjtvo Brahmà, Viìçu i Maheía su u stvarnosti jedan oblik, uistinu,
Trojstvo u Jedinstvu i Jedinstvo u Trojstvu.
Bivajući obdareni sa Sattva, Rajas, odnosno Tamas Guçama, oni obavljaju svoje
odgovarajuće funkcije. Među njima, nadalje, Puruìottam Àdideva Jagannàth Hari, Kamalin muž, je
najbolji; jer je On u stanju obavljati sve radnje; nitko osim Viìçua, Čiji su podvizi bez premca, nije
tako sposoban. Kako onda da je ta Yogamàyà svladala Harija sa snom i učinila ga potpuno
nesvjesnim? O najsretniji! kamo su onda otišli to izvanredno Harijevo znanaje i snaga. Ovo je izvor
naše najveće zbunjenosti; stoga nam pojasni ovo da bi mi zadobili mir. (1-7.)
Što je Ta Íakti Koju si nam ranije spomenuo; Koja je svladala Viìçua? Kako je Ona rođena?
Kakva je Njena snaga i Kakva je Njena priroda. O Suvrata! Sve nam ovo potpuno objasni.
Kako je Ta Yogamàyà sa snom svladala Najviše Božanstvo, Bhagavàn Viìçua, Koji je vječna
inteligencija i blaženstvo! Koji je Bog sviju, Guru cijeloga svijeta, Stvoritelj, Održavatelj i
Uništavatelj, Koji je sveprisutan, inkarnacija čistoće i svetosti i Koji je iznad Rajoguçe; kako je
Takva Osoba mogla biti dovedena pod vlast sna? O Sïta! Ti si veoma inteligentan i učenik Vyàsa
Deve, mačem mudrosti sasjeci čuđenje koje je u nama."
Čuvši ovo, Sïta reče: "O veoma sretni Muniji! Ne postoji nitko u tri Loke tko može otkloniti
ovu vašu neizvjesnost; rođeni iz uma sinovi Brahme, Nàrada, Kapila i ostali vječni sinovi postaju
zbunjeni kada im se postavi ovo pitanje; kako onda ja mogu nešto reći o ovom teškom predmetu!
Vidite, neke osobe nazivaju Bhagavàn Viìçua sveprisutnim, zaštitnikom svega i najboljim među
Devama; prema njima, sav ovaj svemir, pokretni i nepokretni, stvorio je Viìçu; oni se klanjaju pred
Najvišim Nàràyaç Hriìikeía Janàrdana Vàsudevom, obožavajući Ga, dok drugi obožavaju
Mahàdeva Íankaru, Kojemu je Gauri drugi dio Njegova tijela, Koji je obdaren svim snagama,
boraveći na Kailàíi, bivajući okružen vojskama Bhuta, koje su uništili Dakìino žrtvovanje, Koji se u
Vedama spominje kao Íaíiíekhara (s mjesecom na čelu), Koji ima tri oka i pet lica, Koji drži
trozubac u Svojoj ruci i Koji je poznat kao Vriìadhaja i Kaparddi. O veoma inteligentni! Postoje i
druge osobe, koje poznaju Vede i koje svakoga dana ujutro, u podne i navečer, raznim
hvalospjevima obožavaju Sunce.
U svim Vedama, rečeno je da je obožavanje Sunca izvanredna praksa i one su uzvišeno
Sunce nazvali Paramàtmom (Najviše Božanstvo). No postoje i druge Vedavite (poznavatelji Veda)
koji obožavaju Deve, Vatru, Indru i Varuçu. Ali Maharìiji kažu da, kao što se Gaègà Devã (rijeka
Ganges), iako samo jedna, ispoljava putem mnogih korita, isto se tako Viìçu, iako jedan, ispoljava
u svim Deva oblicima. Oni koji su veliki Punditi, tvrde da su opažanje, zaključivanje, i verbalno
svjedočenje tri načina dokazivanja. Naiyàyik Punditi, spomenutim trima načinima, dodaju četvrti
oblik dokazivanja koji nazivaju Upamà, sličnost, i neki drugi Punditi također dodaju peto
Page24 Of 251
dokazivanje po imeanu Arthàpatti, zaključivanje po postojećim okolnostima, pretpostavku,
otkrivanje dubljeg, skrivenoga smisla. To je zaključak o jednoj stvari iz onoga koja inače ne bi
mogla biti; to je pretpostavka koja se sama po sebi ne pimječuje, ali je implicirana jednom drugom
stvari koje se može čuti, vidjeti ili dokazati; dok autori Puràça dodaju dva druga načina, nazvana
Sàkìã i Aitijhya, tako zastupajući sedam oblika dokazivanja. Vedanta Íàstra kaže da se Vrhovno
Biće (Param Brahma), Prvotni Uzrok Svemira, ne može shvatiti putem sedam prethodno
spomenutih načina dokazivanja. Stoga, prije svega, prihvatite put razumnoga zaključivanja koji vodi
do sigurnoga nazora, Buddhija, u skladu s riječima Veda te stalno pronicivo umujte i izvucite vaš
zaključak o Brahmi. Inteligentna bi osoba trebala prihvatiti ono što je vidljivo putem opažanja kao
očito samo po sebi i ono što je zaključeno promatranjem dobroga ponašanja. Mudre osobe kažu, i
to je navedeno u Puràçama, da je Prvotna Sila prisutna u Brahmi kao Kreativna Snaga; da je
prisutna u Hariju kao Zaštitnička Snaga; da je prisutna u Hari kao Uništavajuća Snaga; da je
prisutna u Kurmi (kornjača) i u Ananti (tisućeglava Zmija) kao Snaga koja podržava zemlju; da je
prisutna u vatri kao Izgarajuća Snaga, da je prisutna u zraku kao Pokretačka Snaga, i da je, dakle,
prisutna svagdje u različitim ispoljavanjima Snage. (8-30.)
U cijelome Svemiru, o kome god da se radi, nitko ne bi bio u stanju uraditi bilo šta ako bi
bio lišen ove snage; što više reći nego da ako bi i Íiva bio lišen Kula Kuçáalinã Íakti, On bi postao
beživotna lešina; O Êiìiji, velike askete! Ona je dakle prisutna u svakoj stvari u ovom svemiru, od
Najvišega Brahme do najmanje travke, u svim pokretnim i nepoketnim stvarima. Zaista, sve bi
postalo posve mrtvo, ako bi bilo lišeno ove snage; bilo da se radi o svladavanju neprijatelja,
odlaženja s jednog mjesta na drugo ili o jedenju - to sve bi bilo posve nemoguće raditi ako bi bića
bila lišena ove snage. Oni koji su zaista inteligentni uvijek bi je trebali obožavati na različite načine
i truditi se da temeljito spoznaju Njenu prirodu. U Viìçuu se nalazi Sattva Íakti; stoga On može
održavati ovaj svijet; u suprotnom On bi bio potpuno beskoristan; nadalje, u Brahmi boravi Rajas
Íakti i On stoga stvara; inače On to ne bi bio u stanju raditi; u Íivi boravi Tamas Íakti i On
uništava; inače bi i On bio posve beskoristan. Ovako stalno meditirajući u sebi, svatko bi trebao ići
za tim da spozna da Najviša Àdyà Íakti pukom Svojom voljom stvara i održava ovaj Svemir i da je
Ona Ta koja ponovno, onda kada dođe vrijeme, uništava cijelu Brahmàçáu, pokretnu i nepokretnu;
nitko nije u stanju obavljati ove radnje, bio to Brahmà, Viìçu, Maheívara, Indra, Vatra, Sunce,
Varuça ili bilo koja druga osoba, zaista, sve Deve obavljaju odgovarajuće funkcije koristeći se
ovom Àdyà Íakti. Da je jedino Ona prisutna u uzroku i posljedici i da jedino Ona obavlja svaku
radnju, moguće se je lako osvjedočiti. Inteligentni ljudi ovu Íakti nazivaju dvostrukom; jedna je
Saguçà i druga je Nirguçà. Ljudi, vezani za čula i objekte, obožavaju Saguçà aspekt, dok oni koji su
nevezani obožavaju Nirguçà aspekt. Ta svjesna Íakti je Dama četverostrukih ciljeva života,
religijie, bogatstva, želja i oslobođenja. Kada se Nju obožava na pravilan način, Ona ostvaruje sve
vrste želja. Svjetovni ljudi, opčinjeni Màyom ovoga svijeta, uopće ne poznaju Ovu Vrhovnu Íakti;
neke osobe znaju malo i obmanjuju druge; dok neki glupi i zatupljeni Punditi, potaknuti od strane
Kali, započinju sekte heretika, radi uzdržavanja svojih vlastitih stomaka. O veoma sretni Muniji! U
nikojim drugim Yugama, kao u ovoj Kali Yugi, nisu tako prevladavale radnje temeljene na raznim
mišljenjima i sve van granice naloga Veda. Gledajte dalje, ako su Brahmà, Viìçu i Maheía vrhovna
Božanstva, onda zašto ove tri Deve meditiraju na Nekoga drugog Koji (misli se na Vrhovnu Íakti)
je iznad govora i uma i godinama sprovode teška suzdržavanja; i zašto oni obavljaju Yajée
(žrtvovanja) radi njihova uspjeha u stvaranju, održavanju i uništavanju? Oni zaista znaju da je
Najviše Vrhovno Biće, Brahmàçã Devã Íakti, vječna, stalna i stoga oni uvijek u svojim umovima
meditiraju na Nju. Stoga bi mudar čovjek, znavši ovo, trebao nepokolebljivo služiti ovu Najvišu
Íakti na svaki način. O Muniji! Ovo je vječni zaključak svih Íàstra. Ovu veliku skrivenu istinu ja
Page25 Of 251
sam čuo od Bhagavàn Kêiìça Dvaipàyane. On je to čuo od Nàrade, i Nàrada je to čuo od svoga
vlastitog oca Brahme. Brahmà je to čuo od Viìçua. O Muniji! dobro je da mudri ljudi čak ništa niti
ne čuju iz drugih izvora koji govore suprotno ili čak da o tome ne misle; oni bi trebali sa svojim
koncentriranim srcima služiti Brahma Sanàtanã Íakti. Posve je očito da ako bi na ovome svijetu
postojala ikakva tvar u kojoj se Ova svjesna Íakti ne bi nalazila, da bi ona postala posve mrtva,
nekorisna za bilo kakvu svrhu. Zato znajte da Ova Najviša Božanska Majka Svemira Koja se ovdje
igra, uistinu boravi u svakom biću. (31-51.)
Ovako završava Osmo Poglavlje Prve Skandhe o donošenju odluke koga treba obožavati u
Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Vedavyàse.
L
POGLAVLJE IX.
HSïta reče: "O Muniji! Kada je izvrsna Tamasi Íakti, Božica koja vlada snom, izašla iz
očiju, usta, nosa, srca i ostalih dijelova tijela Svjetskoga Gurua Viìçua i otišla u nebeski prostor,
Gospod Viìçu počeo je zijevati i zatim je ustao. On je onda ugledao prestrašenoga Prajàpati
Brahmu, te mu se obratio riječima, dubokim kao tutnjava oblaka: "O Bhagavàn Padmayone! Zašto
si došao ovdje i napustio svoju Tapasyu? Zašto izgledaš tako prestrašen i zabrinut?" Čuvši ove
Viìçuove riječi, Brahmà reče: "O Deva! Dvije veoma moćne i zastrašujuće Daitye, Madhu i
Kaiîabha, koji su nastali iz masti tvojih ušiju, približili su se da bi me ubili; uplašen zbog toga, ja
sam došao Tebi. O Gospode Svemira! O Vàsudeva! to je razlog zbog kojega sam ja sada potpuno
izbezumljen i prestrašen; spasi me." Viìçu tada reče: "Idi sada i počini u miru bez ikakva straha;
neka te budale, čiji se život približio kraju, dođu da se bore sa mnom; Ja ću ih sigurno ubiti."
Sïta reče: "Dok je Bhagavàn Viìçu, Gospod Deva, tako govorio, te dvije veoma moćne
Dànave, nadute od ponosa, došli su se tamo u potrazi za Brahmom. O Muniji! Dvije ponosne
Daitye su smireno stajali usred Pralaya vode bez ičega na čemu bi stajali. Onda su oni rekli
Brahmi sljedeće riječi: "O! Ti si pobjegao i došao ovdje? Ti ne možeš pobjeći. Dođi i bori se. Mi
ćemo te ubiti prije ovoga drugog.
Onda ćemo također ubiti i njega koji spava na ovom krevetu od zmije. Ili se bori s nama ili
postani naš sluga." Čuvši njihove riječi, Janàrdan Viìçu im se obratio sljedećim riječima: "O dvije
Dànave, opsjednuti ratom! Dođite i borite se sa Mnom! Ako mi vjerujete, dođite i borite se." Čuvši
ovo, dvije Dànave koje su stajale usred mase vode koja je počivala bez ikakve potpore, očiju punih
bijesa, došüli su da bi se borili. Daitya, po imenu Madhu, veoma se razljutio, te je istupio kako bi se
borio dok je Kaiîabha ostao gdje je bio. Onda je došlo do borbe prsa u prsa između dvije atlete;
Bhagavàn Hari i Madhu su se umorili; onda je istupio Kaiîabha te se poečeo boriti. Nakon toga
Madhu i Kaiîabha su se udružili, i zaslijepljeni bijesom, počeli su se boriti prsa u prsa s moćnim
Viìçuom. Bhagavàn Brahmà i Iskonska Sila Àdyà Íakti s Nebesa su promatrali cijeli prizor. Borba
je tako trajala dugo, veoma dugo; a dvije Dànave se uopće nisu umarali, dok se na drugoj strani
Bhagavàn Viìçu umorio. Tako je prošlo pet tisuća godina; Hari je onda počeo razmišljati o načinu
Page26 Of 251
njihove smrti. On je mislio ovako: "Ja sam se s njima borio pet tisuća godina ali ove dvije moćne
Dànave se nisu umorili, naprotiv, ja sam taj koji se umorio; to je predmet velikog čuđenja. Gdje je
nestalo moje junaštvo? i zašto se ove Dànave nisu umorili?" Videći Bhagavàn Harija ovako
zabrinutog, dvije strašne Dànave su mu rekli s velikom radošću i glasom nalik tutnjavi oblaka: "O
Viìçu! Ako si umoran, ako nemaš dovoljno snage da se boriš s nama, onda stavi svoje ruke na
glavu i postani naš sluga; ili ako možeš, nastavi se boriti. O inteligentni; mi ćemo prvo ubiti tebe; a
onda ćemo poraziti ovog četverorukog Brahmu." Čuvši riječi dvije Dànave, koje su bez ikakve
potpore stajali u golemu oceanu, plemeniti Viìçu im se ljubazno obratio ovim riječima: "Gledajte,
O junaci! nitko se ne bori s onim tko je umoran, uplašen, nenaoružan, tko je poražen ili s djetetom;
ovo je Dharma junaka. Vas obojica ste se borili sa mnom pet tisuća godina i oboje ste se
naizmjenično odmarali. Ja ću se zato malo odmoriti, i onda ću se opet boriti. Vas obojica ste veoma
moćni i puni taštine. Stoga se odmorite malo. Nakon kratkoga odmora ja ću se boriti s vama prema
pravilima ratovanja." Čuvši ove Harijeve riječi, dvije Dànave su mu povjerovali te su ostali daleko
od njega spremni da se ponovno bore.
Tada, videći ih na dovoljnoj udaljenosti, četveroruki Vàsudeva počeo je razmišljati o tome
kako bi moglo doći do njihove smrti. Razmišljajući neko vrijeme, on je saznao da im je Najviša
Íakti Devã dala povoljnost da će oni umrijeti prema svojoj volji, odnosno kada to oni to požele
(Ichchàmrityu); i zato se oni nisu umarali. On je mislio: "Ja sam se beskorisno dugo borio s njima;
moj trud je bio uzaludan. Kako da se onda opet borim, znajući za povoljnost koju imaju. Pa ipak,
ako se ne budem borio, kako će ove dvije Dànave, nadute zbog dobivene povoljnosti, koji zadaju
brige svima, biti uništeni? Budući da im je Devã dala Svoju milost, njihova smrt je gotovo
neizvediva. Tko želi svoju vlastitu smrt, čak i oni koji se nađu u teškim situacijama to ne žele. Ni
oni napadnuti strašnim bolestima i oni svedeni na najgore siromaštvo to ne žele; stoga, kako bi se
moglo očekivati da će ove dvije bahate Dànave sami poželjeti svoju smrt? Stoga je pametno da
uzmem utočište u Toj Àdyà Íakti Devã, Ostvariteljici svih želja. Nijedna želja nikad ne može
donijeti ploda ako Ona nije potpuno zadovoljna." Tako misleći, Bhagavàn Viìçu je ugledao divnu
Devã Yoga Nidrà Íivu, Koja je sjajila u zraku. Onda se najveći Yogi, Bhagavàn Viìçu, neizmjernoga
duha, počeo sklopljenih dlanova moliti toj Velikoj Bhuvaneívarã Mahà Kàli, davateljici blagodati,
radi uništenja Dànava. On je govorio ovako: "O Devã ! Ja Ti se klanjam; O Mahà Màyà, Stvoriteljice
i Uništavateljice! Ti, Koja si bez početka i besmrtna! O povoljna Chaçáike! Davateljice uživanja i
oslobođenja. Ja ne poznajem Tvoje Saguça i Nirguça oblike; kako ja onda mogu poznavati Tvoja
veličanstvena dijela, koja su bezbrojna. Danas sam se ja osvjedočio o Tvoju neopisvu snagu,
prethodno bivajući bez svijesti Tvojom snagom sna. Iako me Brahmà više puta pokušao probuditi,
ja se ipak nisam mogao osvijestiti, toliko duboko su moja čula bila blokirana. O Majko! Tvojom
snagom, Ti se me držala uspavanog i Ti si Ta Koja me je opet oslobodila tog sna, nakon toga ja sam
se također borio mnogo puta. O davateljice časti! Ja sam sada umoran; ali Ti si dodijelila blagodat
dvjema Dànavama i oni se iz tog razloga ne zamaraju. Ove dvije Dànave, nadute od ponosa,
spremni su da ubiju Brahmu; i ja sam ih zato izazvao da se bore sa mnom i oni su se, u ovom
golemom oceanu, veoma žestoko borili sa mnom. Ali Ti si im dodijelila povoljnost da će umrijeti
kada to oni zažele; i iz tog razloga ja sam sada potražio utočište u Tebi, jer Ti štitiš one koji u Tebi
traže zaštitu. O Majko, Koja otklanjaš nevolje Deva! Ove dvije Dànave postale su jako naduti zbog
milosti koju si im Ti dala, a ja sam sada umoran. Stoga mi pomozi. Vidi! ta dva griješnika spremni
su me ubiti, što ja sada mogu uraditi? i gdje ići?" (1-49.)
Tako hvaljena od strane vječnoga Vàsudeve Jagannàth Harija, ponizno i s Pranamima, Devã
Mahà Kàli, stojeći u zraku, reče smješeći se: "O Deva Deva Hari! Bori se ponovno! O Viìçu! Kada
ova dva junaka budu obmanuta Mojom Màyom, ti ćeš ih pobijediti; Ja ću ih sigurno obmanuti
Page27 Of 251
zavodeći ih Mojim pogledom; O Nàràyaça! u trenutku kada dvije Dànave budu začarani Mojom
Màyom, ti ih brzo svladaj."
Sïta reče: "Čuvši ove ugodne Bhagavatãne riječi, Bhagavàn Viìçu otišao je na bojno polje
usred tog oceana, našto su se dvije Dànave žestoke naravi željni borbe, veoma razveseli i videći
Viìçua opet spremnoga na borbu, oni su rekli: "O četveroruki! mi vidimo da je tvoja želja da se
opet boriš veoma jaka; dobro; dođi! dođi! budi sada speman na bitku, znajući da pobjeda ili poraz
sigurno ovise o Sudbini. Ti bi sada trebao misliti ovako: "Iako je općenito istina da snažniji
pobijeđuje; isto tako ponekad se događa da slabi pobijeđuju čudnim obratom Sudbine; stoga
uzvišene osobe ne bi trebale biti sretne zbog svoje pobjede, niti bi trebali žaliti zbog poraza; zato,
neka ti ne bude drago to što si se mnogim prethodnim prilikama borio s mnogim Dànavama koji
su bili tvoji neprijatelji, i što si pobijedio, niti ne žali što su te sada porazile dvije Dànave." Tako
govoreći, snažni Madhu Kaiîabha došli su se da se bore. Videći to, Bhagavàn Viìçu ih je odmah
snažno udario šakom; dvije Dànave, puni nadutosti zbog svoje snage, zauzvrat su udarili Harija
svojim šakama. Tako se borba žestoko nastavila. (50-59.)
Tijekom borbe Nàràyaça Hari je prema Devã Mahàkàli uputio pogled koji je odavao
Njegovu zabrinutost. Videći Viìçua tako žalosnog, Devã se glasno nasmijala da bi onda prema
Asurama crvenkastim očima uputila kose poglede ljubavi i ljubavnoga žara koji su bili kao
Kupidove strijele. Dvije podle Dànave bili su očarani Devãnim kosim pogledima te su u njima
pronašli veliko zadovoljstvo; bivajući krajnje uzburkani ovim ljubavnim pogledima, oni su uporno
zurili prema Devã, neokaljana sjaja. Bhagavàn Hari, također, vidio je čudesno očaravajuću Devãnu
zabavu. Zatim je Hari, savršeni stručnjak u odabiranju sredstava za postizanje cilja, počeo govoriti,
smješeći se, glasom koji je nalikovao tutnjavi oblaka, znajući da su dvije Dànave očarane
Mahàmàyom, ovako:
"O junaci! Ja sam veoma zadovoljan načinom vaše borbe. Zato tražite od mene povoljnosti.
Ja ću vam ih dodijeliti. Ja sam ranije vidio mnoge Dànave kako se bore, ali nikad nisam vidio
stručnjake kakvi ste vi, niti sam za tako nešto čuo. Ja sam zato veoma zadovoljan vašom snagom
koja je uistinu bez premca. Zato, O veoma snažni paru Dànava! Ja bih želio svakome od vas
dodijeliti povoljnost koju vi želite." Videći Devã Mahàmàyu, Onu Koja razveseljuje Svemir, dvije su
Dànave bili omamljeni osjećanjima zaljubljenosti; i stoga je, čuvši ove Viìçuove riječi, u njima
proradio ponos te su se stoga sa svojim široko otvorenim lotosovim očima ovako obratili Viìçuu:
"O Hari! što nam ti želiš dati? Mi nismo molitelji; mi ne tražimo ništa od tebe. O Gospode
Deva! Umjesto toga, mi ćemo tebi dati što god ti želiš; mi smo davatelji; ne primatelji. Zato O
Vàsudeva! Hriìi Keìa! Nama je drago što smo vidjeli Tvoju čudesnu borbu; zato traži od nas bilo
koju povoljnost koju želiš." Čuvši njihove riječi, Bhagavàn Janàrdan reče: "Ako ste vas oboje tako
mnogo zadovoljni sa mnom, onda ja želim da ubijem vas obojicu." Čuvši ove Viìçuove riječi,
Madhu Kaiîabha su se veoma začudili i držeći da su prevareni, oni su neko vrijeme ostali
preplavljeni žalošću. Zatim, videći da je voda svagdje i da nigdje nema čvrste zemlje, oni su rekli:
"O Janàrdana Hari! Mi znamo da si ti istinoljubiv; stoga mi sada želimo onu željenu
povoljnost koju si nam ti ranije htio dodijeliti; dodijeli nam tu povoljnost. O Madhusïdana! Ti ćeš
nas poraziti; ali ubij nas, O Màdhava! na čvrstoj zemlji, gdje nema nikakve vode; i tako održi svoju
riječ."
Írã Bhagavàn Hari se nasmijao i prizvavši Svoj Sudarían disk, reče: "O vas dvoje sretnih!
Zaista, Ja ću vas ubiti na golemom čvrstom mjestu gdje nema ni traga vodi." Rekavši ovo,
Devadeva Hari raširio je Svoja vlastita bedra i tim je Dànavama pokazao golemu zemlju na površini
vode te je rekao:
Page28 Of 251
"O dvije Dànave! Pogledajte, ovdje nema vode. Stavite svoje dvije glave ovdje; tako ću ja
održati svoju riječ i vi ćete održati svoju riječ." Čuvši ovo, Madhu Kaiîabha su razmislili u sebi te su
proširili svoja tijela do deset tisuća Yojana. Bhagavàn Viìçu je također proširio svoje bedre dva
puta više. Videći to, oni su se veoma iznenadili te su postavili svoje glave na Viìçuove bedre.
Viìçu, čudesne umješnosti, tada je na svojim bedrama brzo Svojim Sudarían diskom otkinuo dvije
veoma velike glave. Tako je dvjema Dànavama, Madhu Kaiîabhi, došao kraj; a njihova koštana
moždina (Meda) je ispunila ocean. O Muniji! Iz ovoga razloga, ova zemlja je nazvana Medini i ona
nije prikladna za jelo.
Tako sam vam danas opisao sve što ste tražili. Bit i zaključak su ti da bi mudre osobe
trebale služiti Mahàmayu cijelim svojim srcem. Vrhovnu Íakti obožavaju sve Deve. Zaista, zaista,
vam kažem da sve Vede i ostale Íàstre kažu da ne postoji ništa što je više od Ove Àdyà Íakti. Zato
bi Ovu Vrhovnu Íakti trebalo obožavati svagdje; ili u Njenom Saguça obliku ili u Njenom Nirguça
stanju. (50-87.)
Ovako završava Deveto Poglavlje Prve Skandhe o ubojstvu Madhu Kaiîabhe u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE X.
HÊiìiji reču: "O Sïta! Ti si ranije rekao, da je Vyàsa Deva, duha bez premca, sastavio
sve Puràçe i podučavao ih svoga vlastitog sina Íuka Devu; ali kako je Vyàsadeva, koji je bio stalno
uposlen u Tapasyi, dobio Íuku? Opiši nam potanko ono što si čuo od Kêiìça Dvaipàyana Vyàse."
Sïta reče: "O Êiìiji! Čujte kako je najbolji među Munijima i najistkanutiji među Yogijima, bio rođen
od Veda Vyàse, Satyavatãna sina.
Na veoma lijepom vrhu planine Meru, Vyàsa, Satyavatãn sin, čvrsto odlučan, sprovodio je
stroga uzdržavanja s ciljem da dobije sina. Saznavši od Nàrade za jednoslogovnu Vàk Mantru, on,
najveći asketa, ponavljao ju je te je obožavao Najvišu Màyu s ciljem da dboje sina. On je mislio
ovako: "Neka mi se rodi sin, čist, duhovan i moćan kao vatra, zrak, zemlja i Àkàía." On je
razmišljao kako se čovjeka kojega je Íakti prisvojila sebi poštuje na ovome svijetu dok se onoga
koji je lišen Íaktine naklonosti ovdje kudi, i tako je on došao do zaključka da se Íakti treba
obožavati svagdje; i on je stoga odlučio da obožava Bhagavàn Maheívaru, jednog s povoljnom Àdyà
Íakti, provodeći tako u Tapasyi stotinu godina bez ikave hrane. On je počeo svoju Tapasyu na
planinskome vrhu koji je bio ukrašen Karnikàr vrtom gdje sve Deve vrijeme provode u igri, i gdje
žive svi Muniji askete, Àditye, Vasui, Rudre, Maruti, dva Aívina, i ostali samosvjesni Muniji,
poznavatelji Brahme i gdje uvijek zrakom odzvanjaju pjesme i muzika Kinnara, i td.; na takvo
mjesto Veda Vyàsa odlučio se za obavljanje svoje Tapasye."
Cijeli svemir bio je prožet duhom asketizma inteligentnoga Paràíarinog sina Vyàsa Deve.
Videći žar njegova asketizma, Indra, Íachãn Gospod, veoma se prestrašio. Bhagavàn Rudra, videći
ovako prestrašenog i mrzovoljnog Indru, zapita ga: "O Indra, zašto danas izgledaš tako preplašen?
Page29 Of 251
O Gospode Deva! Što je uzrok tvojoj žalosti? Ne budi nikad ljubomoran i bijesan na askete; jer
savjesne askete uvijek obavljaju strogi asketizam s uzvišenim ciljem, obožavajući Mene, znajući da
sam Ja pod milošću svemoćne Íakti; oni nikad nikome ne žele zlo. " Kada je Bhagavàn Rudra to
rekao, Indra ga je upitao: "Što je njegov cilj?" Nato je Íankara rekao: "Radi dobivanja sina,
Paràíarin sin obavlja ovako stroga suzdržavanja; sada je prošlo stotinu godina; Ja ću otići do njega i
danas ću mu dodijeliti milost da bi on mogao dobiti sina." Rekavši ovo Indri, Bhagavàn Rudra,
Guru svijeta, otišao je Vyàsa Devi te mu je milostivim očima rekao: "O begriješni Vàsavin sine!
Ustani; Ja ti dodijeljujem milost po kojoj ćeš ti dobiti izuzetno sjajnoga sina, on će biti odvažan kao
pet elemenata, vatra, zrak, zemlja, voda i Àkàía, bit će vrhovni Jéànã, spremište svih povoljnih
osobina, velikoga ugleda, bit će voljen od svakoga, obdaren svim Sattva osobinama, istinoljubiv i
hrabar."
Čuvši ove ugodne riječi Bhagavàn Íulapanija, Maharìi Kêiìça Dvaipàyana se poklonio te je
otišao nazad u svoje utočište. Umoran od napora dugogodišnje pokore, on je pošao zapaliti vatru
trljajući drvcima za potpalu (Aranã). Dok je to radio, uzvišeno plemeniti Vyàsa Deva je iznenada
počeo u sebi intenzivno misliti o dobivanju sina. On je mislio: "Da li će se moj sin roditi kao što ova
vatra nastaje trljanjem dva drveta? Ja nemam ženu, koja je prema Punditima Putràrani, mlada žena
obdarena ljepotom, koja potiče iz plemenite obitelji, takvu čistu osobu ja nemam pokraj sebe. Ali
žena, premda čista i u stanju roditi dijete, nesumnjivo je lanac za obje noge; stoga, ima li smisla za
mene da ja imam jednu takvu za svoju ženu? Poznato je svima da je krjeposna žena, iako spretna u
izvršavanju kućanskih dužnosti, lijepa i za čovjeka izvor sreće, ipak oblik robovanja. Što više reći
od toga nego da je čak i Bhagavàn Maheívara uvijek rob te žene. Kako bih onda ja, poznavajući sve
ovo, mogao prihvatiti obiteljski život?" Dok je on tako mislio, neobično lijepa Apsarà Ghritàchi s
nebe privukla mu je pažnju. Iako je Vyàsa Deva bio Brahmachàri (onaj koji drži pod kontrolom
svetu snagu razmnožavanja) veoma visokoga reda, ipak iznenada videći živahnu Apsaru (nebesku
nimfu) da mu se približava gledajući ga, on se brzo našao pod utjecajem Kupidovih strijela i
osjećajući se očajno, on je počeo misliti što da radi u tom kriznom trenutku. On je mislio ovako:
"Nepodnošljiva ljubavna osjećanja sada su me preplavila; ako sada uzmem ovu nebesku
nimfu, znajući da Dharma sve vidi, a žena je došla da uzme moj dragocjeni sjaj duha koji sam
zadobio mojom Tapasyom, onda će me uzvišene askete Muniji ismijati, misleći da sam potpuno
izgubio svoj razum. Jao! Zašto sam ja, koji sam stotinu godina obavljao strogu Tapasyu, sada
samim viđenjem ove Apsare postao tako nemoćan. Punditi smatraju obiteljski život načinom da se
dobije sin, načinom da se ostvare sve želje nečijeg srca i izvorom svekolike sreće; tim više što on
vodi sve krjeposne osobe prema zadvoljstvima Nebesa, i dodijeljuje Mokìu (oslobođenje) onima
koji su Jéàne; i ako se odlučim da ostvarim takvu nenadmašivu sreću kroz takav obiteljski život, ja
bih trebao uzeti ovu Deva Kanyu (nebesku nimfu) iako je to kažnjivo. Ali ipak, ta sreća meni neće
doći kroz nju; u to nema sumnje. Zato, kako da je ja uzmem. Ja sam čuo od Nàrade kako je, u
vjekovna vremena, kralj po imenu Pururavà, pao pod Urvaíãnu vlast da bi nakon toga osjetio veliku
bol, bivajući poražen od nje. (1-37.)
Ovako zsavršava Deseto Poglavlje o Íivinom dodijeljivanju milosti u Mahà Puràçi Írãmad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page30 Of 251
L
POGLAVLJE XI.
HÊiìiji reču: "Tko je taj Kralj Pururavà? i tko je ta Deva djevojka Urvaíã? I kako je taj
plemeniti Kralj Pururavà upao u nevolju? Mi sada imamo jaku želju slušati milozvučne riječi iz
lotosa tvojih usana. O Sïta! Tvoje riječi su slađe i punije soka nego sam nektar; zato mi nismo
zasićeni slušajući ih kao što bogovi nisu zasićeni pijenjem nektara."
Čuvši ovo, Sïta reče: "O Muniji, sada ću vam reći, onoliko koliko mi moja inteligencija
dozvoljava, ono što sam čuo iz usana Írã Vyàse. Sada počujte taj divni božanski događaj.
Jednom je krajnje lijepa draga žena Brihaspatija, po imenu Tàrà, puna mladosti i ljepote,
najljepših udova, opijena ponosom, otišla u kuću Chandra Deve (Mjeseca), Brihaspatijevoga
Yajamana (upošljavatelj svećenika Brihaspatija pri bilo svakom žrtvovanju). Videći Tàru lica lijepog
kao Mjesec, Mjesec je obuzela strast; Tàrà se također zaljubila u Mjesec. Tako su se njih dvoje
strastveno zaljubili. Onda su oni, Mjesec i Tàrà, bivajući probodeni Kupidovim strijelama i opijeni
ljubavnim strastima, započeli s odnosom s uzajamnim osjećanjima strastvene ljubavi. Na ovaj način
je proteklo nekoliko dana. Brihaspati je tada, bivajući utučen usljed boli zbog odvajanja od svoje
žene, poslao svog učenika da vrati Tàru; ali Tàrà se pokorila Chandri te je odbila da se vrati.
Brihaspati je nadalje opet više puta slao svog učenika ali ga je Chandra Deva uvijek vraćao.
Brihaspati se konačno veoma naljutio te je osobno otišao Chandrinoj kući te se veoma ljutito
obratio nadutome Mjesecu, koji mu se i podsmjehivao, sljedećim riječima: "O Mjeseče! Zašto radiš
taj podli čin, suprotan Dharmi? Zašto zadržavaš moju lijepu ženu u tvojoj kući? Ja sam tvoj Guru; ti
si moj klijent; O glupane! Zašto uživaš u ženi svoga Gurua i zadržavaš je pod nadzorom u tvojoj
kući? Zar ne znaš da onaj koji ubije Bràhmiça, koji krade zlato, koji pije, koji ide Guruovoj ženi, da
su svi oni Mahàpàtake (veliki griješnici) i oni koji održavaju pijateljstvo s njima su također
griješnici? Stoga, ako si ti uživao u mojoj ženi, ti si krajnje podao, kriv i Mahàpàtaki (veliki
griješnik); ti ne zaslužuješ da živiš među Devama. O nemoralniče! Ja ti sada kažem da je bolje da
pustiš plavu Tàru kosih pogleda; ja neću otići odavde bez Tàre. I ako ne vratiš Tàru, onda si ti
sigurno s njom i bez sumnje ja ću te prokleti." Kada je Brihaspati ovo rekao, Chandra, Rohiçãn
muž, svome Guru Devi, koji je bio veoma ljut, žalostan i nesretan zbog odvajanja od svoje voljene
žene, rekao je sljedeće riječi: "Na ovome svijetu, Bràhmiçi koji poznaju Dharma Íàstre, koji u sebi
nemaju gnjeva, zaslužuju da ih se obožava; a oni koji nisu takvi predmet su nepoštivanja i zbog
njihova bijesa oni ne zaslužuju da ih itko obožava. O bezgriješni! Tvoja divna žena sigurno će se
vratiti u tvoju kuću; zašto bi ti smetalo ako ona ostane još nekoliko dana?
Ona boravi ovdje svojom voljom da bi uživala u zadovoljstvima i vratit će se svojom
vlastitom voljom. Još nešto, ti si ranije jednom objasnio da kao što Bràhmiç koji je kriv zbog
počinjenja zlih djela, postaje čist obavljanjem Karma kako nalažu Vede, isto tako i žena, iako kriva
zbog preljube, ponovno postaje čista kada je ponovno u periodu svoje menstruacije." Na te riječi
Chadnra Deve, Brihaspati, Guru Deva, veoma se ražalostio te je smjesta, tužna srca, otišao svojoj
kući. Nakon što je ostao u svojoj kući nekoliko dana, Brihasapati, skrhan zabrinutošću, opet je
otišao Chandri; ali čim je htio proći kraz kapiju, vratari su ga zaustavili; on se nato veoma razljutio
te se zaustavio na ulazu. Kada je vidio da se Chandra ne pojavljuje, on se jako razljutio, misleći: "O!
Page31 Of 251
kakvo je ovo čudo! ovaj bezbožni Chandra, moj učenik, počinio je ovaj podli čin nasilno uzevši ženu
Gurua, koja se smatra majkom; ja ću mu sada dati dobru lekciju."
Stojeći na ulazu, Brihaspati je počeo glasno govoriti: "O glupane, podlače, najniži među
Devama! Zašto sada spavaš u svojoj sobi? Smjesta vrati moju ženu; inače ću te odmah prokleti. U
slučaju da odmah ne vratiš moju ženu, ja ću te ovoga trena pretvoriti u pepeo." Čuvši ove grozne
Brihaspatijeve riječi, Chandra Deva, kralj Dvija, izašao je iz kuće te mu se obratio, smješeći se: "O
Bràhmiçu! Zašto uprazno trošiš svoju zalihu riječi? Ti ne zaslužuješ tu plavu damu kosoga pogleda;
zato nađi drugu sebi odgovarajuću ružniju ženu. Veoma mlada i divna žena kao ona ne zaslužuje
prosjakovu kuću. O glupane! Ja vidim da ti ne znaš ništa o Kama Íàstri (knjiga koja govori o
ljubavnim strastima); oni mudri ljudi koji su upućeni u ovu Íàstru drže da lijepe žene zaslužuju
ljubavnike vješte u ljubavnim radnjama. Zato, O glupane! odlazi kamo god želiš! Ja ti neću vratiti
tvoju ženu. Budući da si se veoma raspalio, tvoje prokletstvo me neće pogoditi na nikoji način. Ja ti
konačno govorim; O Guru! Ja ti neću vratiti ženu; radi što želiš." Čuvši ove Chandrine riječi,
Brihaspati se veoma zabrinuo i razljutio; on je tada smjesta otišao Indri.
Videći Guru Devu mrzovoljnog i žalosnog, inteligentni Indra mu je, prema propisanim
pravilima, iskazao poštovanje s Pàdyom, Arghyom i Àchamanãyom te ga upitao: "O veoma sretna
dušo! Zašto izgledaš tako zabrinut? O veliki Muni! Zašto si tužan i žalostan? Ti si moj Guru; da li te
je itko u mome kraljevstvu uvrijedio; reci slobodno. Svi Čuvari strana svijeta (Lokapàle) i sve
vojske Deva pod tvojom su komandom. Brahmà, Viìçu, i Maheívar i ostale Deve spremni su
pružiti svaku pomoć, u to nema sumnje. Zato reci što je uzrok tvojoj zabrinutosti?" Čuvši ove
Indrine riječi, Brihaspati je rekao: "Chandra je ukrao moju lijepu ženu, ja sam je tražio nazad više
puta, ali ta podla duša uopće nema namjeru da vrati moju ženu. O Gospode Deva! Što da radim
sada? Ti si moja pomoć i vodič. O Íatakratu! Ti si Gospod Deva; stoga se ja, veoma tužnoga srca,
molim tebi da mi pomogneš u ovome slučaju. Čuvši ove riječi, Indra reče: "O poznavatelju
Dharme! Ne budi žalostan. O Suvrata! Ja sam tvoj sluga. O veoma inteligentni! Ja ću ti sigurno
vratiti tvoju ženu. Ja ću Chandri poslati glasnika i ako čak i tada on, zaluđen ponosom, ne vrati
tvoju ženu, ja ću zaratiti s njim sa svim Deva vojskama." Tako utješivši Brihaspatija, Indra je
Chandri poslao veoma pametnoga čovjeka, koji je bio dobar govornik i čudesan u svojim
sposobnostima. Pametni i mudri glasnik otišao je u Chandra Loku (Mjesečevu oblast) te se obratio
Chandri, Rohiçãnu mužu, ovim riječima: "O Mahàbhàga! Indra me je poslao da ti prenesem
njegovu poruku. Zato, O inteligentni! Ja ću ti reći ono što mi je on naredio da ti kažem; slušaj! O
veoma sretni! Ti dobro poznaješ Dharmu i Nãti Íàstru (znanost o moralu); posebno jer je Maharìi
Atri tvoj otac. Stoga, O Suvrata! Ti ne bi smio vršiti tako kažnjiv čin. Gledaj, sva bi bića trebala
štititi svoje vlastite žene ne oklijevajući da upotrijebe najbolje od svojih moćiju; stoga, bez sumnje,
neizostavno dolazi do sukoba po ovom pitanju. O Sudhànidhi! što se tiče ove zaštite svoje žene, tvoj
Guru Deva bi također trebao uraditi sve što može. Ti bi sve osobe trebao smatrati svojim osobnim
sopstvom. O Sadhàkara! Ti si dobio dvadesetosam veoma lijepih žena, Dakìinih kćeri; zašto onda
žudiš za uživanjem u ženi tvoga Gurua. Lijepe Apsare (nebeske nimfe) Menaka i druge uvijek
borave na Nebesima; ti možeš u njima uživati da bi zadovoljio želje tvoga srca; pusti ženu tvoga
Gurua. U slučaju da bilo koji snažni čovjek iz egoizma počini nedostojni čin, neuki bi slijedili
njegov primjer; tako bi došlo do opadanja Dharme. Stoga, O veoma sretni! Uradi ono što ne vodi,
radi ničega, u sukobe među bogovima i pusti ženu svoga Gurua, iako lijepu." Čuvši glasnikove
riječi, Mjesec (Chandra Deva) se prilično razljutio i, mršteći se, odgovorio je glasniku, kao da je on
Indra, ovako:
"O moćno naoružani! Kao što si ti osobno gospod Deva i poznavatelj Dharme, isto je tako
tvoj svećenik postao kao ti, glave vas obojice su iste. Naći ćete da postoje mnoge osobe koje
Page32 Of 251
uznose svoje učenje i dijele savjete drugima, ali naći ćete isto tako da su veoma rijetke one osobe
koje se ponašaju u skladu sa svojim vlastitim savjetima kada se pojavi prilika koja zahtijeva da
ispune svoje osobne riječi. O gospode Deva! Svi ljudi prihvataju Brihaspatijevo mišljenje o
Íàstrama; zašto bi onda došlo do sukoba između mene i Deva kada ja uživam sa ženom koja sama
nato pristaje, a što je u skladu s Brihaspatijevim učenjem? Gledaj, također, pravilo da je na ovome
svijetu moć vlast je točno; sve stvari idu snažnome čovjeku koji ih može uzeti silom; ništa ne
zapada slaboga; i konačno ova žena je moja i da ona pripada drugome je krivi zaključak onih čiji su
mozgovi slabi. Budući da mi je Tàrà tako mnogo privržena i da uopće nije privržena Brihaspatiju,
to spomenuto pravilo još više važi za mene; kako bih se ja onda, prema zakonima Dharme i morala,
mogao odreći dame koja mi je tako mnogo privržena? Ti također možeš vidjeti da sreća boravi u
onoj obitelji gdje je žena u slozi s mužem; kako do obiteljske sreće može doći kada je dama kuće
uvijek nezadovoljna? Stoga je obiteljska sreća u obitelji Gurua nemoguća jer je Tàrà nezadovoljna s
Brihaspatijem otkad je on uživao u ženi svoga mlađeg brata Samvarte. Tako je posljedica svega
ovo, O tisućuoki! Kako si ti postao tisućuoki! Međutim, može biti da je to tako, ti si Gospod svih
Deva; stoga ti možeš činiti što god zaželiš. O glasniče! Idi i reci svome gospodaru Deva sve što
sam rekao; Ja neću vratiti ovu lijepu Tàru."
Nakon što je Chandra ovo rekao, glasnik se vratio Indri i saopćio mu sve što mu je Chandra
Deva rekao. Čuvši odgovor, Indra se veoma naljutio da bi zatim naredio svim Deva snagama da se
spreme za rat. Saznavši da se sprema rat, Íukràchàrya, zbog neprijateljstva s Brihaspatijem, otišao
je Chandri i rekao mu ovo: "O veoma inteligentni! nemoj nikad vratiti Tàru; u slučaju da dođe do
rata između tebe i Indre, ja ću ti pomoći mojom Íakti Mantrom. Na drugoj strani, Bhagavàn
Íankara, čuvši za podli čin Chandrinoga uzimanja žene svoga Gurua, i znajući da je Íukràchàrya
neprijatelj Brihaspatija, došao je pomoći Devama. Tako je izbio veliki rat između Deva, strašan kao
onaj s Tàrakàsurom; on je trajao mnogo godina. Onda je otac Brahmà, videći veliku nesreću u
životima Deva i Asura, došao na svome Vàhanu Hamsi (labudu), da bi uspostavio mir te je rekao
Chandri: "Ostavi Guruovu ženu; ako to ne uradiš, ja ću pozvati Viìçua i uništiti cijelu tvoju stranu."
On se također obratio Bhriguovom sinu, Íukràcharyi, rekavši mu: "O veoma inteligentni! zašto je
ova podla ideja obuzela tvoj um? Je li to zbog lošega društva?" Tako je i Íukràchàrya rekao
Chandri, gospodu ljekovitih biljki, da ne ratuje više te mu se ovako obratio: "Bolje ostavi Guruovu
ženu. Tvoj otac Maharìi Atri poslao me je da ti to kažem." Chandra je tada, čuvüi čudne
Íukràchàryine riječi, vratio Brihaspatiju njegovu ženu Tàru, iako ona nije bila zadovoljna s njim, a i
bila je trudna.
Brihaspati se radosno vratio kući u društvu sa svojom ženom; Deve i Dànave vratili su se u
svoja odgovarajuća boravišta. Brahmà je otišao u Brahmaloku, a Íankara na Kailaíu.
Brihaspati je počeo sretno provoditi svoje vrijeme sa svojom lijepom ženom; neko vrijeme
je prošlo i povoljnoga dana i pod utjecajem povoljnih zvijezda, Brihaspatijeva je žena rodila sina
obdarenog s dobrim osobinama, koji je imao sve Chandrine osobine; videći novorođeno dijete,
Brihaspati je sa zadovoljstvom obavio ceremonije koje se obavljaju kada se rodi dijete. Saznavši da
mu se rodio sin, Chandra je Brihaspatiju poslao glasnika, poručivši mu da sin nije njegov, već da je
rođen od njegova sjemena, pitajući ga zašto je onda obavio ceremonije svojom vlastitom voljom?"
Čuvši ovu Chandrinu poruku, Brihaspati je rekao: "Ne, ovo dijete je moje, u to nema sumnje, jer
ono posve liči na mene." Nakon toga, ponovno je izbio rat. Deve i Dànave ponovno su se sreli na
bojnome polju; i zatim je došlo do vijećanja glede rata. Onda, u cilju zaštite mira, opet je došao
Prajàpati Brahmà; i pred svima je tražio od Deva i Dànava, ludim za ratom, i spremnim da se bore
jedni protiv drugih, da se suzdrže. Brahmà je onda pitao Tàru: "O ti dobre naravi! ako rečeš istinu,
ovaj će rat, koji odnosi tako mnogo života, prestati." Onda je lijepa Tàrà, gledajući poprijeko,
Page33 Of 251
spustila svoju glavu od stida i nježno rekla Brahmi: "Ovo je Chandrino dijete", te je otišla u kuću.
To je veoma razveselilo Chandra Devu i on je uzeo dijete, dao mu ime Budha te ga je odnio u svoju
vlastitu kuću. Bhagavàn Brahmà, Indra i ostale Deve otišli su u svoja odgovarajuća boravišta. Svi
promatrači također su se vratili odakle su došli. O Muniji! Sada sam opisao rođenje Budhe,
Chandrinoga sina, koji se rodio od Brihapaspatijeve žene, onako kako sam to čuo iz usana Vyàsa
Deve, Satyavatãna sina. (1-86)
Ovako završava Jedanaesto Poglavlje Prve Skandhe o rođenju Budhe u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XII.
H
Sïta reče: "O Maharìiji! Sin prethodno spomenutoga Budhe je jako religiozni
Pururavà, vrlo milosrdne prirode, uvijek spreman obaviti žrtvene radnje; on se rodio od Kìattriya
žene po imenu Ilà; sada ću vam opisati kako se Pururavà rodio od Ile i Budhe - slušajte dobro.
U davna vremena živio je kralj po imenu Sudyumna, veoma istinoljubiv i vrlo sposoban u
držanju svojih čula pod kontrolom. Jednom, noseći lijepe naušnice, s neobičnim lukom po imenu
Àjagab i držeći spremnicu za strele punu strela na svojim leđima, on je otišao u šumu u lov, jašući
na konju porijekla iz Sindhu države, okružen s nekolicinom svojih ministara. Krečući se po šumi,
kralj je za svoj Shikàr (? vjerojatno žrtvovanje) dobio srndaće, zeca, vepra, nosoroga, bizona, bivola,
mladoga slona, Srimar jelena, pernatu divljač i ostale različite životinje u svrhe žrtvovanja; i tako je
on otišao duboko u šumu. Ova božanska šuma bila je ukrašena nizovima Mandàra stabala i nalazila
se u podnožju planine Sumeru. Različita stabla i cvjeće širili su ljepotu šume svuda naokolo; tamo
su se mogle vidjeti Asoka penjačice, Vakula, Sàl, Tàl, Tamàl, Champak, Panasa, mango, Nãp,
Madhïka, naranče, kokos, Yïthikà, pisang (tropsko drvo s plodom sličnim banani), Kunda
penjačice, i različita druga stabla i cvijeće; na drugim mjestima sjenice (vrtne) oblikovane od
Màdhavi penjačica povećavale su ljepotu i širile sjaj svuda okolo. Tamo su se nalazili bazeni i
jezerca s vodom u kojima su plivali labudovi, Kàraçáave i ostale vodene ptice. Bambo stabla na
njihovim obalama stvarali su ugodne zvukove; i na mnogim mjestima te šume koja pruža
blaženstvo, ugodno su zujale pčele razveseljujući umove ljudi. Ràjarìi Pradyumna bio je preplavljen
radošću videći unutrašnjost šume, koja je odjekivala pjevom kukavica i koja je bila ukrašena raznim
divnim cvijećem; i čim je on ušao tamo, on se pretvorio u ženu, a i njegov konj, također, pretvorio
se u kobilu; videći to, kralj se veoma zabrinuo. On se počeo pitati što je to? Kako se to moglo
dogoditi? te se veoma postidio i ražalostio, misleći ovako: "Što da sada radim? Kako da se u ovome
obliku žene vratim u moje kraljevstvo i kako ću kao takav vladati mojim kraljevstvom? Jao! Tko me
je ovako nasamario!" Čuvši ove Sïtine riječi, Êiìiji reču: "O Sïta! Ti kažeš da je kralj Sudyuma,
ravan Bogu, bio pretvoren u ženu; to je veoma čudno! Zato, O Suvrata! Zašto se on pretvorio u
ženu? Ljubazno nam potpuno opiši što je lijepi kralj onda poduzeo u toj šumi?"
Page34 Of 251
Sïta reče: "Jednom su Sanaka i drugi Êiìiji otišli u ovu šumu da posjete Íankaru,
osvjetljujući deset strana svojom svetom aurom. Ali tada je Bhagavàn Íankara bio u ljubavnome
odnosu sa Íankarã. Lijepa Devã Ambikà u tom je trenutku bila gola i sjedila u krilu Íankare te se
veoma posramila kada je vidjela Êiìije; Ona je brzo ustala, i odjenuvši svoju odjeću, ostala je tamo
drhteći i veoma postiđena. Êiìiji, također, videći ih uposlene u ljubavnome odnosu, brzo su otišli u
utočište Nara Nàràyaçe.
Onda je Bhagavàn Íankara, videći Íankarã suviše pod utiskom događaja, rekao: "Zašto si ti
tako plaha i stidljiva? Ja ti upravo sada radim ono što će ti dati zadovoljstvo. Tko god muškoga
spola, od danas pa nadalje, uđe unutar granica ove šume, bit će smjesta pretvoren u ženski spol." O
Muniji! Premda je šuma pružala radost svima, ipak, zbog ove mane, sve osobe koje znaju za ovo
prokletstvo, oprezno izbjegavaju ovu šumu. Čim je Kralj Sudyumna iz neznanja ušao u šumu,
zajedno sa svojim pratiocima, oni su smjesta bili pretvoreni u žene; u to nema sumnje. Kralj je bio
skrhan od brige te se uslijed straha nije vratio u svoju palaču, već je počeo lutati po vanjskim
rubovima šume. Nakon toga on je postao poznat kao žena Ilà. Nadalje, jednom prilikom, Budh, dok
je lutao svojom vlastitom voljom, došao je tamo i vidio lijepu ženstvenu Ilu okruženu ženama, te je
osjetio strasnu privlačnost prema njoj; i Ilà, također, videći lijepoga Budhu, sina Chandra Deve,
poželjela ga je za svoga muža. Oni su se tako zaljubili da je među njima došlo do seksulanoga
odnosa. Tako je Bhagavàn Budh stvorio, u maternici Ile, Pururavu; i u odgovarajuće vrijeme Ilà je
u toj šumi rodila sina Pururavu. Ona se tada, dok je bila u šumi, s tjeskobom u srcu, sjetila njenoga
(bolje rečeno njegova), porodičnoga svećenika Vaìiìîha Deve. Vasiìîha Deva, videći očajno stanje
kralja Sudyume, veoma se sažalio nad njim te je s pjesmama i hvalospjevima udovoljio Mahàdeva
Íankari, najpovoljnijem od svih Deva. Kada mu je Bhagavàn Íankara želio dati povoljnost koju je
on želio, Vasiìîha Deva je želio da se kralj Sudyuma ponovno pretvori u muškarca kao i ranije.
Nato je Íankara, poštujući Svoje obećanje, rekao da će kralj Sudyuma jedan mjesec biti muškarac,
a drugi žena i tako dalje. Tako je milošću Vasiìîha Deve, kralj Sudyumna dobio ovu blagodat te se
vratio u svoje kraljevstvo i počeo njime vladati. Kada bi postao žena, on je običavao ostajati
zatvoren van dometa javnosti, a kada bi postao muškarac, on je vladao svojim kraljevstvom.
Njegovi podanici zbog toga su bili veoma tjeskobni i više ga nisu srdačno dočekivali kao ranije.
Vrijeme je prolazilo na ovaj način i Pururavà je postao punoljetan. Tada mu je kralj Sudyumna
predao kraljevstvo i učinio ga kraljem novoga glavnog grada po imenu Pratiìîhàn; te je otišao na
osamljeno mjesto da bi obavio Tapasyu. On je otišao u lijepu šumu, išaranu svim vrstama drveća,
te je dobio od Devarìi Nàrade izvrsnu devetoslovnu Devã Bhagavatãnu Mantru. Sa srcem
ispunjenim ljubavlju, tu Mantru on je počeo neprestano ponavljati. Nešto dana je prošlo kada je
svepovoljna Devã Bhagavatã, Spasiteljica cijeloga Svemira, postala zadovoljna s kraljem te se
pojavila pred njim, preuzevši lijepi božanski oblik, sastavljen od osobina (Saguça oblik), opijena od
pića i očiju koje su se kotrljale od ponosa, jašući na lavu, Svome Vàhanu. Videći božanski oblik
Majke Svemira, kralj Ilà (u ovome obliku) poklonio joj se s očima ispunjenim s ljubavlju te ju je s
radošću ovako hvalio s hvalospjevima: "O Bhagavatã! Kako sam ja sretno biće! jer danas sam vidio
izvanredan svjetski glasovit dobrostiv Tvoj oblik koji dodijeljuje milost i blagostanje svim Lokama,
ja se stoga klanjam Tvojim lotosovim stopalima, koje ostvaruju želje i daju oslobođenje, koja služe
cijela vojska Deva. O Majko! Ima li ikoji smrtnik na ovoj zemlji koji može potpuno shvatiti Tvoje
divote kada sve Deve i Muniji postaju zbunjeni pokušavajući da ih shvate.
O Devã ! Ja sam potpuno zadivljen videći tvoje divote i samilost koju iskazuješ prema
očajnim, nesretnim i bespomoćnim ljudima. Kako ljudsko biće, koje je lišeno odgovarajućih
osobina, može shvatiti Tvoje osobine, kada Brahmà, Viìçu, Maheívara, Chandra (Mjesec), Pavana
(Vjetar), Sïrya, Kuvera, i osam Vasua ne poznaju Tvoje snage. O Majko! Bhagavàn Viìçu,
Page35 Of 251
izvrsnosti bez premca, poznaje samo jedan dio Tebe, kao Kamalu napravljenu od Sattva Guçe, koja
ispunjava sve nečije želje; Bhagavàn Brahmà poznaje samo onaj Tvoj dio sastavljen od Rajo Guçe i
Bhagavàn Íankara poznaje Tebe samo kao Umu napravljenu od Tamo Guçe; ali, O Majko! nitko od
njih ne poznaje Tvoj Turãya oblik, koji nadilazi sve Guçe.
Majko! gdje je moje neznatno biće, koje je veoma lošeg intelekta, i gdje su Tvoja milostiva
veličina i milostivost! Uistinu, Tvoja milostiva naklonost prema meni je van očekivanja. Stoga, O
Bhavàni! Ja sam došao do zaključka da je Tvoje srce puno bezgranične milosti; jer Ti zaista osjećaš
samilost prema onim Bhaktama koji su puni Bhakti prema Tebi. O Majko! Što još da kažem osim
toga da Bhagavàn Madhusïdan Viìçu, iako vjenčan s Kamalom, rođenom od samo jednog Tvoga
dijela, smatra Sebe neprikladnim za Nju i zato nije sretan; zatim to da Njemu, Àdi Puruìi, Kamalà
pere Njegova stopala, jasno potkrijepljuje činjenicu da On želi da Njegova stopala postanu čista i
svekoliko povoljna svetim dodirom Kamalinih ruku. O Majko! Meni izgleda da drevni Puruìa
Bhagavàn Viìçu jarko želi da ga Ti udariš nogom kao Aíoka drvo, radi Njegova vlastita rasta i
zadovoljstva; i stoga Ti, izgledajući kao da si se naljutila, udaraš nogom Svoga muža, Koji je pod
utjecajem Smare (Kupid, ljubav), Kojeg obožavaju sve Deve i Koji leži pred Tvojim stopalima.
O Devã; budući da Ti uvijek boraviš na mirnim širokim prsima Bhagavàn Viìçua, kao na
velikoj ležaljci, lijepo ukrašavajući Bhagavàn Viìçua, kao munja u gustim plavim oblacima, onda
nema sumnje da je On, postavši Gospod Svemira, sigurno postao Tvoj Vàhan, (vozilo) (naime, jer
te nosi na Svojim prsima), O Majko! Ako bi ti zbog bijesa napustila Madhusïdanu, On bi smjesta
postao bespomoćan i nitko mu ne bi iskazivao počasti; jer svagdje je vidljivo da ljudi, iako smireni i
spokojni, ako su lišeni Írã-a (bogatstvo i snaga) bivaju ostavljeni od svoje rodbine kao da nemaju
nikakvih vrijednih osobina. O Majko! To što si me pretvorila u ženu ne znači da me Ti
zanemaruješ, jer zar nisu Brahmà i druge Deve, koji uvijek nalaze zaštitu na Tvojim stopalima,
jednom trebali preuzeti oblike mladih žena dok su jednom bili u Maçidvãpi, i ja sigurno znam da si
ih Ti opet pretvorila u njihove muške oblike. Stoga, O Ti neograničene snage! Što da ja kažem o
Tvojoj moći! Uistinu, u mome umu nalazi se velika dvojba da li si Ti muško ili žensko? O Devã! Što
god da si Ti, ili s osobinama (kvalitetama) ili ih transcendirajući, muško ili žensko, ja Ti se uvijek
klanjam, srca punog predanosti prema Tebi. O Majko! Ja želim da imam nepokolebljivu predanost
Tebi u mome konačnom stanju."
Sïta reče: "Tako hvaleći Devã, kralj Sudyumna, u ženskome obliku Ile, uzeo je utočište u
Majci Svijeta; i Devã, bivajući veoma zadovoljna, tada i tamo, kralju je dodijelila jedinstvo s Njenim
Osobnim Sopstvom. Tako je kralj, milošću Iskonske Sile, Devã Brahmamayã, dobio najviše
nepromjenjivo mjesto, veoma rijetko čak i za Munije.
Ovako završava Dvanaesto Poglavlje Prve Skandhe o rođenju Pururave, u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. (1-53.)
Page36 Of 251
L
POGLAVLJE XIII.
HSïta reče: "O Maharìiji! Kada je Sudyumna otišao na nebesa, religiozni kralj
Pururavà, obdaren velikom ljepotom i mnogim dobrim osobinama, i sposoban da zadovolji umove
svojih podanika, počeo je uspješno, onako kako to nalaže Dharma, vladati svojim kraljevstvom.
Nitko nije znao s kim se on savjetovao i on je bio veoma dobar u poznavanju nakana drugih ljudi.
On je uvijek bio poduzetan i njegove moći bile su velike. Četiri metode ratovanja, (1) pomirenje,
(2) davanje darova, (3) poticanje razdora, nesloge i (4) rat, bile su potpuno pod njegovom
kontrolom. On je učinio da njegovi podanci slijede religiju s obzirom na Varnàíram (kastu i stadije
života), i tako je on počeo vladati svojim kraljevstvom. Pururavà, vladar ljudi, obavio je mnoga
žrtvovanja s obiljem Dakìiçe (plaće svećenicima za obavljanje žrtvovanja) i također je mnogo
razdijelio u razne dobrotvorne svrhe, tako zapanjujući i zadivljujući druge ljude. Njegova izuzetna
ljepota i dobre osobine, širokogrudnost i dobra priroda, njegovo beskrajno bogatstvo i podvizi
učinili su da Apsarà Urvaíã (nebeska nimfa) često misli o njemu želeći ga za sebe. Neko vrijeme je
prošlo kada je ta svodljiva Urvaíã, zbog prokletstva kojeg je dobila od jednog Bràhmiça, morala sići
dolje na zemlju; i ona je za svoga muža izabrala kralja Pururavu, držeći da je on obdaren svim
dobrim osobinama. Onda se ona obratila kralju i s njim sklopila sljedeći sporazum. Ona mu se
obratila ovako: "O kralju, koji poštuješ svakoga! Ja ću ti dati ove dvije mlade ovce kao znak
povjerenja i kauciju; milostivo pazi na njih i na taj način ti ćeš zaštiti moju čast. O kralju! ja ću
uzimati samo Ghã za hranu i ništa drugo; i još jedna riječ; O kralju! Neka te nikad ne vidim gologa,
osim kada sa mnom imaš seksualni odnos. O kralju! Ja kažem iskreno, da ako dođe do ikakvoga
kršenja ugovora, ja ću te smjesta napustiti i otići. Kralj je pristao na ovaj Urvaíãn uvjet. Urvaíã,
također, poštovala je ovaj sporazum s ciljem da prođe period njezina prokletstva. Tijekom ovoga
vremena kralj je bio očaran Urvaíãnom ljubavlju te joj je postao tako mnogo privržen da je ostavio
sve svoje dužnosti i Dharmu da bi mnogo, mnogo godina proveo u uživanju s njom. Kralj je njome
postao tako očaran da bez nje nije mogao ostati niti trenutka. Tako je prošlo mnogo godina kada se
jednom Indra, gospod Deva, ne videći Urvaíã, ovako obratio Gandharbama: "O Gandharbe! Bolje
otiđite i u podesno vrijeme ukradite dvije mlade ovce iz Pururavine palače, i onda ovdje dovedite
Urvaíã. Moj Nandan vrt bez Urvaíã lišen je svake ljepote; zato svakako dovedite tu damu." Tako su
Viívàvasu i druge Deve otišle u Pururavinu palaču; i kada je bila mrkla noć, kada je Pururavà imao
seksulani odnos s Urvaíã, oni su ukrali dvije mlade ovce. Kada su one bile nošene na nebo, one su
plakale tako tužno da je Urvaíã nato reagirala kao da se radi o njena dva sina, te je bijesno rekla
kralju: "O kralju! Sporazum koji sam napravila s tobom sada je zaista prekršen. Ja sam ti slijepo
vjerovala da bi me sada zadesila ova nesreća. Gledaj! lopovi kradu moje dvije ovce, takoreći moje
sinove! Kako ti onda možeš ovdje spavati kao žena? Jao! Ja sam uništena imajući muža koji se
isprazno hvalisa svojom snagom! Gdje su sada moje dvije mlade ovce koje su meni draže od moga
života?"
Videći Urvaíã kako jadikuje, kralj Pururavà, gospodar Svemira, smjesta je otrčao za
Gandharvama, uopće ne misleći da je gol. Gandharve su tada bacili zrake svjetla na mjesto
događaja, i Urvaíã, spremna da otiđe, vidjela je gologa kralja dok su Gandharve ostavili dvije mlade
Page37 Of 251
ovce i otišli. Umorni kralj vratio je dvije mlade ovce nemajući na sebi nikakve odjeće. Tada je
Urvaíã, također, videći gologa muža, smjesta otišla u Deva loku. Videći Urvaíã da odlazi, kralj je
veoma žalosna srca tužno jadikovao. Zatim, bivajući veoma zbunjen odvajanjem od Urvaíã,
izgubivši kontrolu nad čulima, i zaluđen strašću, on je lutao po raznim državama, plačući i dajući
oduška tuzi. Tako, lutajući po cijeloj zemlji, on je jednom došao u Kurukìettru i tamo je našao
Urvaíã; tada je s radosnim izrazom lica rekao: "O voljena! Čekaj, čekaj trenutak; ja sam posve
očaran tobom; ja sam ti potpuno pokoran. Stoga me ti ne bi trebala ostaviti u tako tmurno teškoj
situaciji. O Devã! Radi tebe ja sam putovao tako daleko. O Draga! Tijelo koje si ti prije grlila, sada
će, zato što si ga ti ostavila, pasti ovdje i pojesti će ga vrane, vukovi i ostale strašne životinje."
Videći kralja, umornog i pod utjecajem strasti, veoma rastresenog i žalosnog, kako ovako jeca,
Urvaíã je rekla: "O Kralju! Ti si zasigurno posve nerazuman čovjek; gdje je sada nestala tvoja
izuzetna mudrost? O Kralju! Zar ne znaš da do čiste ljubavi žene s ikim može doći kao što može
doći do ljubavi između vuka i čovjeka. Stoga, zemaljski ljudi nikad ne bi trebali vjerovati ženama i
lopovima. Zato se vrati u svoju palaču i uživaj u zadovoljstvima kraljevstva; ne topi više svoj um u
žalosti." Kralj Pururavà, iako mu je Urvaíã povratila razum, bio je tako snažno očaran njenom
ljubavlju da njegovo srce nije osjećalo nikavu utjehu; umjesto toga on je osjećao neopisivu bol,
bivajući zadržan u ropstvu. O Muniji! Tako sam vam opisao ovu Urvaíãnu ličnost; ona je potanko
opisana u Vedama; ja sam to opisao ukratko."
Ovako završava Trinaesto Poglavje Prve Skandhe o Urvaíã i Pururavi u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. (1-34.)
L
POGLAVLJE XIV.
H
Sïta reče: "O Maharìiji! (Sada slijedi glavna priča). Videći tamno plavu damu kako
ga gleda poprijeko, Vyàsa Deva je mislio: "Stvarno! Što sada uraditi? Ova Devakanyà Apsarà
Ghritàchã nije prikladna za moju obitelj." Tada, videći Vyàsa Devu tako zamišljenoga, Apsarà je
pomislila da bi je Muni mogao prokleti pa se veoma prestrašila. Smetena strahom, ona je preuzela
oblik ptice po imenu Íuka te je odletjela; Vyàsa se veoma iznenadio videći je u obliku ptice. U
trenutku kada je Vyàsa vidio izuzetno lijepu Ghritàchã, Kupid je ušao u njegovo tijelo, i njegov um
bio je ispunjen mislima o lijepom ženskom obliku i to ga je tako ispunilo veseljem da se cijelo
njegovo tijelo treslo od zadovoljstva. Muni Vyàsa Deva je uradio sve što je mogao da se ne preda
Kupidovim strijelama, ali nije uspio kotrolirati svoj nemirni um da uživa u ženi. Iako je on bio
veoma snažan, te je iznova pokušavao staviti pod kontrolu svoje srce, očaran lijepim Ghritàchãnim
oblikom, on ipak nije mogao kontrolirati svoj um. Tijekom svega ovog, on je, s ciljem da zapali
svetu vatru, trljao drva (dva komadića drveta koji se koriste radi potpaljivanja vatre), i tada je
njegovo sjeme palo na Aranã (dva komadića drveta koje se koriste za potpaljivanje svete vatre). Ali
on to nije primijetio, te je nastavio trljati komadićima drveta kada se iz tog Aranãja pojavio lijepi
oblik Íuka Deve, koji je izgledao kao drugi Vyàsa. Ovaj dječak, rođen iz Aranã tvari, izgledao je
Page38 Of 251
blistav kao goruća vatra žrtvenoga mjesta, u koju se bacaju porcije Ghã-a. Videći svoga sina, Vyàsa
Deva je bio zatečen velikim čudom, misleći ovako: "Što je ovo? Kako to da se moj sin rodio bez
žene?" Misleći tako neko vrijeme, on je došao do zaključka da se to sigurno dogodilo kao
posljedica milosti koju mu je dodijelio Íiva. Čim je Íuka Deva bio rođen iz Aranãja, on je zbog
svoga vlastitog Tejasa (duha) izgledao blistav, kao vatra. U to vrijeme Vyàsa Deva je počeo uporno
gledati blaženi oblik svoga sina koji je izgledao kao druga Gàrhapatya Vatra, blistajući božanskom
vatrom. O pustinjaci! Rijeka Ganges došla je tamo i svojom svetom vodom isprala je sve unutrašnje
živce djeteta Íuka Deve, i obilje cvijeća bilo je prosuto na njegovu glavu.
Vyàsa Deva zatim je za svoga sina obavio sve ceremonije koje se obavljaju kada se rodi
dijete; nebeski bubnjevi su odzvanjali i nebeske nimfe počele su plesati. Gospodi Gandharva Visvàvasu, Nàrada, Tumburu i ostali, videći sina, počeli su pjevati s velikom radošću. Sve Deve i
Vidyà Dhare, videći Božanski oblik Vyàsina sina, rođenog od Aranãja, počeli su, s radošću u srcu,
pjevati hvalospjeve. O dva puta rođeni! Onda je s neba bačen božanski prut (Danáa), Kamanáalu i
antilopina koža. Čim se neobično blistavi Íuka Deva rodio, on je odrastao, i Vyàsa Deva, koji je
majstor beskrajnoga znanja i toga kako ga prenijeti drugima, obavio je sinovljevu Upanayana
cereomoniju. Odmah nakon rođenja sve Vede sa svim svojim tajnama i sadržajima počele su se
pojavljivati u umu Íuka Deve, onako kako su one bile prisutne u duhu Vyàsa Deve. O Muniji!
Bhagavàn Vyàsa Deva djetetu je dao ime Íuka jer je pri njegovu rođenju on vidio Ghritàchã u
obliku Íuka ptice. Íuka je zatim prihvatio Brihaspatija za svoga Gurua te je počeo predano, s
cijelim umom i srcem provoditi Brahmacharya zavjet (život učeništva i celibata), onako kako
nalažu pravila. Muni Íuka ostao je u kući svoga Gurua te je proučavao četiri Vede, sve njihove
tajne i sadržaje kao i sve ostale Dharma Íàstre te je Guruu davao Dakìiçu, onako kako nalažu
pravila, da bi se onda vratio kući svome ocu Kêiìça Dvaipàyani. Videći svoga sina Íuku, Vyàsa
Deva je ustao i primio ga s velikom ljubavlju i poštovanjem. Sveti Vyàsa ga je zapitao kako je i kako
napreduju njegove studije te je tražio od njega da ostane u njegovome povoljnom Àíramu. Vyàsa je
onda počeo razmišljati o Íukinu vjenčanju te se počeo raspitivati gdje bi se mogla naći lijepa
Munijeva kćer. On je rekao svome sinu: "O veoma inteligentni! Ti si sada proučio sve Vede i
Dharma Íàstre. Stoga, O bezgriješni! sada se oženi. O sine! Uzmi lijepu ženu, i vodeći obiteljski
život, obožavaj Deve i Pitrije, i oslobodi me neizvjesnosti. Nema drugoga puta za one koji nemaju
potomke; oni nikad ne mogu ići na nebo; zato, O moj veoma sretni sine! Uđi sada u obiteljski život
i učini me sretnim. O veoma inteligentni! Ja imam velika očekivanja od tebe; pokušaj ih sada
ispuniti. O veoma mudri Íuka! Nakon veoma teškog asketizma, ja sam dobio tebe koji si zaista
Deva rođen bez maternice. Stoga sam ja tvoj otac; spasi me." Nakon što se Vyàsa Deva ovako
obratio Íuki, kojeg je sjeo odmah pokraj sebe, veoma smireni Íuka odmah je shvatio da je njegov
otac bio veoma vezan za svijet te je odgovorio: "O poznavatelju Dharme! ti si snagom tvoje
ogromne inteligencije podijelio Vede u četiri dijela; zašto me ti onda sada ovako savjetuješ? Ja sam
tvoj učenik; zato mi daj istinski savjet. Zasigurno ja ću se pokoriti tvome zahtjevu." Nato je Veda
Vyàsa rekao: "O sine! Ja sam te dobio nakon što sam obavio veoma tešku Tapasyu, koja je trajala
stotinu godina, tijekom koje sam obožavao Bhagavàn Íankaru, s jedinim ciljem da dobijem tebe. O
veoma mudri! Ja ću pitati nekog kralja i dat ću ti dovoljno novca za tvoje porodične troškove. Da bi
ti tako, budući da se nalaziš u tako željenoj mladosti, uživao u obitljeskome životu." Čuvši ove
očeve riječi, Íuka Deva je rekao: "O oče! Reci mi milostivo, koje zadovoljstvo postoji na zemlji koje
nije pomješano s boli. Sreću, koja je pomješana s boli, mudraci ne nazivaju srećom. O veoma
sretni! kada bih se ja oženio, ja bih sigurno postao pokoran toj ženi; kako je sreća moguća za onoga
koji je ovisan; posebno za onoga koji je ovisan o ženi. Prije će sreću jednoga dana postići onaj koji
je vezan za željezni ili drveni stup; ali sloboda nikad neće doći onom čovjeku koji je vezan za svoju
Page39 Of 251
ženu i djecu. Kao što je tijelo muškarca puno mokraće i fekalija, isto je tako i s tijelom žene. Tim
više, budući da ja nisam rođen iz maternice, kako ja mogu naći sreću u obitelji; ne samo u ovome
rođenju, već također i u mojim prethodnim rođenjima, ja nisam imao želju da budem rođen iz
nikoje maternice. Kako ja sada mogu željeti da uživam u zadovoljstvu mokraća i fekalija nasuprot
blaženstvu sopstva kojem nikoje drugo blaženstvo nije ravno? Uzvišene osobe, koje pronalaze
zadovoljstvo u svojim sopstvima, nikad ne idu za čulnim zadovljstvima koja dolaze od objekata
uživanja. Kada sam počeo temeljito proučavati Vede, upalo mi je u oči da Vede opisuju
Karmamàrga Íàstru (put akcije); i ona je puna Himse (povrijeđivanje drugih). Onda sam prihvatio
Brihaspatija za svoga Gurua da mi pokaže put istinske mudrosti; ali ubrzo sam otkrio da je on
također bio napadnut od strašne bolesti Àvidye (neznanja) i da je bio utopljen u strašnom oceanu
svjetovnosti, punom Màye. Zato mi je postalo potpuno jasno da me on ne može spasiti? Ako je sam
liječnik obolio, kako on može postići izliječenje drugih? Kako ja, koji imam snažnu želju za
oslobođenjem, mogu to dobiti od Gurua koji je sam duboko vezan za svijet; kako me netko takav
može osloboditi od bolesti vezanosti za ovaj svijet? To bi bila čista lakrdija. Ja sam se pokorio
Guruu i sada sam, prestrašen od strašne zmije Samsàre, došao tebi da me spasiš. Dan i noć Jãve
putuju po ovom strašnom oceanu života (Samsàri), ovoj konstelaciji Zodijaka; oni se kreću kao
Sunce i nikad se ne odmaraju. O oče! Ako bi raspravljali o istini Àtmana, mi bi smjesta otkrili da
nema trunka sreće u ovoj Samsàri. Kao što crvi uživaju u zadovoljstvima usred fekalija, isto tako i
neznalice pronalaze zadovoljstva u ovoj Samsàri. Oni koji su proučavali Vede i druge Íàstre te su i
dalje vezani za svijet, zasigurno su prevareni i slijepi kao konji, svinje i psi; nitko nije gluplji od tih
osoba. Ako se nakon dobivanja rijetke prilike rođenja u ovome ljudskom obliku i nakon
proučavanja Vedànte i Íàstra, i dalje ostane vezan za ovaj svijet, tko su onda ljudi koji će postići
oslobođenje? Koje je veće čudo od činjenice da se ljudi, vezani sa žene, sinove i kuće, smatraju
Punditima? Pundit je onaj čovjek koji nije vezan za ovu Samsàru, sastavljenu od tri Màyine Guçe;
taj čovjek je inteligentan i on je shvatio pravi smisao Íàstra. Kakva je to uzaludna korist u
proučavanju Íàstra, koje uče kako čovjeka čvršće vezati u ovoj Samsàri, punoj Màye.
Trebalo bi proučavati onu Íàstru, koja uči kako se čovjek može osloboditi. Kuća se naziva
Griha jer ona čvrsto zgraba čovjeka. Zato, kakva se sreća može očekivati od kuće koja je zapravo
zatvor? O oče! Ja se zato bojim. Zaista su glupi oni Punditi i zaista su prevareni od strane
Stvoritelja, koji bivajući rođeni kao ljudi, ponovno postaju zatvoreni." Čuvši ove Íukine riječi, Vyàsa
je ovako odgovorio: "O Sine! Kuća nikad nije zatvor, niti je uzrok nikojem ropstvu; kućevlasnik čiji
je um nevezan, može, usprkos svemu, postići Mokìu. Istinsko, sveto, zarađivanje bogatstva
poštenim putem i pravilno obavljanje rituala i ceremonija, kao što je navedeno u Vedama i ispravno
obavljanje Íràddha ceremonija, put je kojim kućevlasnik može postići Mokìu. Vidi, Brahmachàri,
asketa, Vànaprasthã ili onaj koji slijedi bilo koji drugi put ili zavjet, svima njima je dano da nakon
podneva obožavaju kućevlasnika. Religiozni kućevlasnik, također, svima njim izražava
dobrodošlicu s prijatnim riječima, i s velikom ljubavlju i poštovanjem daje im hranu, i tako im čini
mnogo dobroga. Iz ovoga razloga kućevlasnički nivo je najbolji od sviju; ja nisam vidio ili čuo o
nikojem drugom Àíramu (stadij života) nadmoćnijem od toga. Iz tog su se razloga Vasiìîha i ostale
Àchàrye priklonili obiteljskome životu, usprkos tome što su bili obadereni velikom mudrošću. O
veoma sretni! Ako netko obavlja rituale i ceremonije Veda onako kako treba, njemu ništa nije
nemoguće. Bilo da on želi rođenje u dobroj obitelji, ili uživanje na nebesima, ili Mokìu, što god da
takva osoba želi, sve je podređeno uspjehu. Također ne postoji takvo pravilo da će netko morati
ostati u jednoj istoj Àírami tijekom cijelog svog života. Punditi koji poznaju Dharmu kažu da
učenici mogu ići iz jedne Àírame u drugu. Zato, O dijete! prihvati Agni (obiteljski život) i daj sve
od sebe da neprestano izvršavaš svoje dužnosti. O Sine! Prihvati obiteljski život i zadovolji Deve,
Page40 Of 251
Pitrije i ljude; dobij sina i uživaj u zadovljstvima obiteljskoga života. Kada dođe starost, napusti
kuću i prihvati Vànaprastha Àíram (treći stadij) i idi u šumu da bi izvršio izvrsne zavjete i zatim
prihvati Dharmu Sannyàse (odricanje od svega).
O Sretni! Onaj koje ne uđe u brak, jednom zasigurno postaje zaluđen od strane onih pet
neukrotivih organa akcije, pet organa čula i uma. Zato pravitelji Íàstra kažu, da bi čovjek spasio
sebe od kobnih utjecaja ovih pakosnih čula, on bi trebao imati ženu tijekom svoje mladosti i zatim
se uposliti u Tapasyi tijekom starosti. O sretni! U vjekovna vremena, žestoki Ràjarìi Viívàmitra
obavljao je veoma strogu Tapasyu ne uzimajući hranu tri tisuće godina, i iako je bio veoma jak i
blistao kao vatra, bio je očaran šarmom nebeske nimfe Menake. Njemu se, kroz maternicu
Menake, rodila kćer dobre naravi. Moj otac Paràíara, iako veliki asketa, bio je proboden
Kupidovim strijelama kada je vidio ribarevu kćer, po imenu Kàli i uzeo ju je u čamcu. Što više reći
nego da je Brahmà, videći svoju vlastitu kćer Sandhyu, pao pod utjecaj strasti da bi počeo trčati za
njom, i onda ga je Bhagavàn Rudra Deva morao onesvijestiti svojim Hamkàr zvukom da bi se
Brahmà odupro svome pokušaju.
Zato, O sretni! Prihvati moje povoljne riječi i oženi se damom, rođenom u dobroj obitelji, i
slijedi stazu izloženu u Vedama. (1-70)
Ovako završava Četrnaesto Poglavlje Prve Skandhe, o rođenju Íuka Deve i dužnostima
kućevlasnika u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XV.
H
Čuvši ove riječi Veda Vyàse, Íuka Deva je rekao: "O Oče! Ja uopće ne želim
prihvatiti obiteljski život; jer ja jasno vidim da on vezuje ljude, kao što konop vezuje životinje, i on
je izvor neprestane boli. O Oče! Kako se može očekivati sreća od kućevlasnika koji je uvijek
opterećen zabrinutošću kako i odakle doći do novca? Oni koji su pohlepni za novcem čak tlače
svoju siromašnu rodbinu iznuđujući isti. Čak i onaj koji je gospod tri svijeta, koji je njihov Indra, on
također nije tako sretan kao prosjak, koji je bez želja. Dakle, tko onda još može biti sretan na
ovome svijetu? Kada god se pojavi asketa koji obavlja strogi asketizam, Indra, gospod Deva,
postaje zabrinut i žalostan, i postavlja mu razne prepreke na njegov put. Vidiš da i taj Brahmà nije
sretan sa Svojom velikom Samsàrom (Svojom kreacijom koja je Njegova kuća). Bhagavàn Viìçu,
iako ima Svoju divnu Kamalu, glavno Božanstvo Svega bogatstva i napretka, uvijek pati, jer je
stalno uposlen u borbi s Asurama; i iako je On Lakìmãn muž i pun napretka, On gotovo uvijek
obavlja strašni asketizam s velikom pažnjom i ozbiljnošću. Zato, tko još postoji, kojim je ovladala
trajna sreća? Ja znam da Bhagavàn Íankara također pati od stalnih nevolja i da se mora boriti
protiv Daitya. Stoga, O Oče! Kako siromašni kućevlasnik može biti sretan kada onaj bogati ne
može mirno spavati, zbog svoje stalne brige o bogatstvu. O veoma sretni! Poznavajući vrlo dobro
ovu istinu o svijetu, zašto bacaš mene, svoga sina, u ovu strašnu Samsàru, punu boli i agonija.
Page41 Of 251
O Oče! Što da ti kažem o žalostima ovoga svijeta! Bol je prisutna u rođenju, u starosti, u
smrti, kao i u životu u maternici punoj mokraće i fekalija; ali bol, koja nastaje zbog želje i pohlepe,
strašnija je od svih spomenutih boli; i prema tome, boli koje se proživljavaju zbog pokoravanja želji
i pohlepi strašnije su nego boli smrti. Jao! Ne postoji drugi put za Bràhmaçe da zarade za život
osim da prihvate darove od drugih. Stoga Bràhmaçi moraju patiti od svakodnevnih boli, koje su
nalik smrti, zbog iščekivanja od drugih; može li biti išta žalosnije od ovoga? Bràhmaçi koji
proučavaju Vede, Dharmu i Íàstre postižući mudrost, na kraju moraju ići bogatima i ponizno im se
moliti (očekujući novac). O Oče! ako netko ne postane kućevlasnik, onda gdje je zabrinutost u
hranjenju vlastitoga stomaka? Ako je zadovoljstvo prisutno u umu, stomak se nekako može ispuniti
lišćem, korijenjem i voćem; ali ako su tu žena, sinovi, unuci i mnoga ovisna robina, tada, da bi se
njih sve nahranilo, proživljava se mnogo nevolja i tjeskobe. Zato, kako možeš očekivati, O Oče!
savršenu sreću na ovome svijetu? Zato me poduči, O Oče! Íàstre o Yogi i vječnu istinu koja će mi
dati savršenu sreću; nikakav savjet o Karma Kàçái (niz radnji) neće mi donijeti zadovoljstvo.
Savjetuj me sada kako se Karme mogu privesti kraju, kako korijen tri vrste karma, Sanchita,
Pràrabdha i Vartamàna Karme, koje donose teškoće rođenja, smrti i td., i Avidyà, veliko neznanje,
mogu biti uništeni? Budale ne shvataju da žene sisaju krv iz ljudi kao pijavice, jer su oni zaluđeni
njihovim kretnjama i položajima? Dama kuće, koju ljudi nazivaju Kàntà, ljepotica, krade muževno
sjeme, snagu i energiju, zauzvrat dajući zadovoljstvo seksualnog odnosa, kao i svoje umove,
bogatstvo i sve, svojim podmuklim ljubavnim razgovorima; zato tko je onda veći lopov od žene? Po
mome mišljenju, oni koji su neznalice sigurno su zbunjeni od strane Stvoritelja; oni prihvataju ženu
da bi ona uništila njihovo osobno zadovoljstvo sreće. Oni nikad ne mogu shvatiti da žene nikad ne
mogu biti izvor sreće; one su izvor svih bijeda." Čuvši ove Íukine riječi, Vyàsa se našao udubuljen
u dubokome moru zabrinutosti, misleći šta sada uraditi. Neprekidne suze počele su teći iz
njegovih očiju; njegovo cijelo tijelo počelo se tresti i on je bio svladan brigom.
Videći očajno i žalosno stanje svog oca, Íukadeva, očiju punih čuda, reče: "O! Kakvu samo snagu
Màyà ima?
O! Onaj, čije su riječi prihvatili svi, s velikom pažnjom i poštovanjem, kao ravne Vedama,
koji je autor Vedànta Daraíana, i pred kojim ništa nije tajna, O! taj najviši Pundit, poznavatelj Tatva,
sada je zavaran Màyom? O! što je Ta Màyà koja je bila u stanju obmanuti Veda Vyàsu, Satyavatãna
sina, tako vještog u poznavanju Brahma Vidye; ja također ne znam kako, s velikom pažnjom, čovjek
treba vršiti Sàdhanu da bi joj udovoljio.
Jao! Onaj koji je sastavio osamnaest Mahà Puràça i veliku Mahà Bhàratu, koji je podijelio
Vede u četiri dijela, taj isti Veda Vyàs danas je zbunjen snagom Màye. Što reći za druge ljude! O!
Màyà je obmanula Brahmu, Viìçua, Maheívaru i druge, cijeli svemir; postoji li onda itko u
cijelome svemiru tko nije očaran Njenim utjecajem! Ja zato uzimam utočište u toj Vječnoj Majci,
Devã Mahà Màyi. O! koje čudesne moći Ona posjeduje? Svojom vlastitom màyičkom snagom Ona
je držala čak Boga, Koji je sveznajuć i Kontrolor svega, pod Svojom vlašću. Punditi koji poznaju
Puràçe kažu da je Veda Vyàsa rođen od dijela Viìçua; ali pogledajte čudo, danas je taj Vyàsa Veda
utopljen u moru obmane kao trgovac čiji je brod doživio brodolom. Jao! Kako je velika čudesna
snaga Màye! Sveznajući Vyàsa danas je pod kontrolom Màye i jauče kao običan čovjek! Stoga sam
ja došao do čvrstoga zaključka da mudri Punditi nisu u stanju nadmašiti snagu Màye. Kakva velika
greška nastaje kroz snagu Màye! Gle! zaista! tko je on i tko sam ja? Zašto smo mi došli ovdje?
Nema pouzdanog odgovora na to. I gle, također, kako je on samo dobio tu ideju oca glede njegova
tijela i ideju svoga sina u mome tijelu, koji su sastavljeni od pet elemenata. Sada mi je posve očito,
pošto Bràhmiç Maharìi Kêiìça Dvaipàyan jauče pod utjecajem Màye, da je Ona najjača od sviju;
čak i oni koji su vješti u velikoj Màyi postaju njenom žrtvom."
Page42 Of 251
Onda se Íuka Deva mentalno poklonio Devã Mahà Màyi, Koja je Stvoriteljica Brahme i
ostalih Deva i koja je Kontrolor njih sviju; te se onda obratio svome ocu Veda Vyàsi, koji je bio
veoma žalostan i uronjen u moru jada, sljedećim povoljnim riječima, punim značenja: "O Oče! ti si
izuzetno sretan, jer si ti sin uzvišenoga Paràíare i ti osobno učitelj si stvarne istine, Tattva Jéàne,
svih ljudi; zato, O Gospode! zašto daješ oduška žalostima, kao običan smeteni čovjek? O
Mahàbhàga! zašto se utapaš u ovoj velikoj greški, iako si ti uzvišena osoba! Gledaj, sasvim je istina
da sam ja rođen kao tvoj sin; ali ja ne znam kakav je odnos postajao između mene i tebe u mojim
prethodnim rođenjima? Zato, O veoma inteligentni! Otvori svoje oči mudrosti, i budi strpljiv; ne
sunovraćuj se, nizašto, u more žalosti. Sav ovaj svemir je kao mreža obmane; znajući to, odbaci od
sebe žalost; zašto se, radi svoje vezanosti za svoga sina, osjećaš tako preslabim i očajnim? Glad
nestaje kada se nešto pojede, a žeđ se utažuje kada se popije voda; glad ne nestaje kada se vidi sin.
Organ mirisa biva zadovoljen kroz mirisanje ugodnih mirisa, a organ sluha biva zadovoljen putem
slušanja ugodne muzike; i kada se pojavi žeđ da se uživa u ženi, ona biva zadovoljena jedino
seksualnim odnosom; ali kakvo zadovoljenje može dati sin? Stoga, kako ti ja mogu koristiti ostajući
tvojim sinom? Sin, u stvari, čovjeku nije izvor nikakva zadovljenja. Iz tog razloga, u vjekovna
vremena, siromašni Bràhmiç Ajigarta dao je svoga sina radi neophodno mu potrebne svote novca,
kralju Harischandri, koji je trebao čovjeka za svoje žrtvovanje u kojem su se ljudska bića koristila
kao žrtve. U stvari, sreću daju one stvari koje se pod hitno trebaju kao neophodne; i sve te stvari
mogu su dobiti ako se ima novac za njih; zato, ako ti želiš uživati u sreći, onda zaradi novac; od
kakve koristi ti ja mogu biti kao tvoj sin? O Muni! ti možeš vidjeti suptilne stvari i ti si krajnje
inteligentan; zato se ja molim tebi da me poštuješ kao svoga sina i da otvoriš moje oči mudrosti, da
bih ja zauvijek bio slobodan od ponovnoga rađanja. O Bezgriješni! Biti rođen kao čovjek u ovoj
zemlji Karani (Indiji) veoma je teško; nadalje, biti rođen kao Bràhmiç krajnje je rijetko; zato, ako
sam je dobio ovo veoma rijetko rođenje, zašto da provodim svoje vrijeme uzalud? O Oče! Iako sam
tijekom mnogo godina služio mnoge duhovne učitelje, krcate znanjem, ipak nepopustljiva snaga
ove mreže Samsàre, stvorena željama, i dalje me ne napušta."
Kada je sin Íuka Deva, izvanredne snage i inteligencije, ovo izrekao, Vyàsa je shvatio da je
njegov sin snažno naumio da pređe u četvrtu Àíramu, onu od Sannyàse te mu se obratio ovako: "O
Sine! Ako ti tako misliš, onda pročitaj Bhàgavat Puràçu, koju sam ja sastavio, veoma povoljnu i
obimnu, koja se smatra drugom Vedom.
Tu imaš poglavlja o Stvaranju (Sarga) i sekundranom (dodatnom) Stvaranju (Upa Sarga) i
td. U njoj je prisutno pet tema koje obilježavaju i ostale Puràçe i ona je podijeljena u dvanaest
Skandha. Slušanje ove Bhàgavate donosi u um znanje da je samo Brahma stvaran i da je cijeli
svemir nestvaran i u čovjeku se pojavaljuje i intuitivno i posredno znanje. Zbog ovog razloga, ova
Bhàgavata rasprava smatra se ukrasem Puràça. O Dijete! U davna vremena, na kraju Kalpe,
Bhagavàn Hari u obliku maloga dijeteta ležao je na plutajućem listu Banyan drveta (vrsta smokve
koja raste u Indiji), te je mislio ovako: "Tko je Onaj Inteligentni Koji je stvorio mene kako malo
dijete? Što je Njegov cilj? Od kakve tvari sam ja napravljen? i kako sam ja stvoren? kako da ja
saznam sve ovo?" U tom trenutku, Devã Bhagavatã Koja je Sva Chaitanya, videći uzvišenog
Bhagavàn Harija koji je ovako mislio, u obliku nebeskoga glasa izgovorila je sljedeću polukiticu
(slijedi značenje te polukitice): "Sve što postoji sam Jedino Ja; osim toga ne postoji ništa drugo što
je vječno." Bhagavàn Viìçu tada je počeo duboko misliti o nebeskome glasu: "Tko mi je izgovorio
ovu riječ, punu istine? Kako ću ja saznati tko je govornik, bilo da je to žensko, ili muško ili
hemafrodit?" Misleći ovako dugo vremena, i kada i nakon dugo vremena nije mogao doći do
konačnoga zaključka, on je počeo stalno ponavljati (obavljati Japu) tu Bhagavatãnu riječ potpuno
predanoga srca. Kada je Hari, ležeći na listu Banyan drveta, postao gorko željan da sazna što su
Page43 Of 251
gornje riječi podrazumjevale, svepovljna Devã Bhagavatã lijepoga lica, mirnog i tihog nastupa,
pojavila se pred Bhagavàn Viìçuom, sjaja bez premca, u obliku Mahà Lakìmã, koja je Sva sačinjena
od Sattva Guçe, okružena Svojim Vibhïtima (manifestacijama Njenih slugu), Njenim smješećim
pratiljama iste dobi, ukrašenim ukrasima, odjevenim u božansku odjeću, i svaka držeći u svoje
četiri božanske ruke školjku, disk, buzdovan i lotos.
Lotoso-oki Viìçu bio je veoma iznenađen videći tu divnu Devã, koja je bez ikakve potpore
stajala na vodi; On je vidio da su s četiri Devãne strane stajale Rati, Bhïti, Buddhi, Mati, Kãrti,
Smriti, Dhriti, Íraddhà, Medhà, Svadhà, Svàhà, Kshudhà, Nidrà, Dayà, Gati, Tuìîi, Puìîi, Kìamà,
Lajjà, Jrimbhà, Tandrà i druge personificirane snage, svaka posjedujući jasni izraziti oblik, obdaren
s jasnim određenim osjećajem. U rukama njih sviju bila su božanska oružja; oko njihovih vratova
ogrlice i vijenci od Mandàra cvijeća; i svi udovi njihovih tijela bili su ukrašeni božanskim ukrasima.
Videći na toj masi oceana Devã Lakìmã i Njene Íakti, Bhagavàn Janàrdan, duša sviju, veoma se
iznenadio te je u Sebi mislio ovako: "Što je ovo? Je li ovo što ja vidim Màyà? Odakle se pojavila ova
žena? i odakle sam ja došao, ležeći na ovome listu Banyan drveta? Kako je ovaj list nastao na ovoj
masi oceana? I tko je onaj tko je mene postavio ovdje kao malo dijete? Je li to moja majka? Ili je to
neka Màyà koja stvara nemoguće stvari?
Zašto se Ona sada pojavila preda mnom? Ili postoji neki skriveni razlog zbog kojeg se Ona
ovako pojavila? Što bih ja sada trebao uraditi? Trebao bih li ja možda ići na neko drugo mjesto? ili
da ostanem ovdje, tih i budan, u ovom obliku djeteta." (1 - 67.)
Ovako završava Petnaesto Poglavlje Prve Skandhe o namjerama Íuke i Bhagavatãnim
uputstvima Hariju u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda
Vyàse.
L
POGLAVLJE XVI.
H
Vyàsa je nastavio govoriti: "Onda je Devã Mahà Lakìmã, videći iznenađenoga Deva
Janàrdanu Koji je ležao na tom listu, rekla Bhagavàn Viìçuu, smješeći se, sljedeće riječi: "O Viìçu!
Zašto si toliko iznenađen? Prije ovoga, od pamtivijeka (bez ikakva početka) bilo je mnogo
nestajanja (svijeta) (Pralaya); i mnogo Sriìîija (stvaranja); i na početku svakoga stvaranja prvo si Ti
nastao i svakoga puta Ja sam bila sjedinjena s Tobom; ali Ti si me sada zaboravo zbog Öčarolije te
Mahà Íakti.
Ta Najviša Mahà Íakti nadilazi sve Guçe; ali Ti i Ja smo s Guçama. Znaj me kao Íakti od
Sattva Guçe koja je svagdje poznata kao Mahà Lakìmã. Nakon ovoga, Prajàpati Brahmà, pun Rajo
Guçe, Stvoritelj svih Loka, pojavit će se iz tvoga pupka-lotosa te ćer stvoriti tri svijeta. Pošto se
pojavi, on će obaviti strogu Tapasyu te će zadobiti izuzetne sposobnosti stvaranja, i onda će svojom
Rajo Guçom stvoriti tri svijeta. Taj veoma inteligentni Prajàpati najprije će stvoriti pet Mahà Bhïta
(velikih elemenata), sve obdarene s Guçama i onda će stvoriti um s čulnim organima i vladajuća
božanstva čula, i tako sa svim sastojcima, s kojima je moguće obaviti stvaranje, on će stvoriti
Page44 Of 251
svjetove. Stoga Njega svi nazivaju Stvoriteljem Brahmàçáe. O veoma sretni! Ti ćeš biti Zaštitnik
ovoga Svemira. Kada Prajàpati Brahmà na početku stvaranja bude ljut na svoja četiri iz uma rođena
sina, pojavit će se Rudra Deva. (1-8).
On će se pojaviti iz središta između Brahminih obrva. Nakon što se rodi, ovaj Rudra Deva obavljat
će veoma oštru Tapasyu te će dobiti Samhàra Íakti, koja je sva od Tamo Guçe i na kraju Kalpe
uništit će sav ovaj svemir od pet elemenata. O veoma inteligentni! Stoga sam ja došla tebi radi
ovoga rada stvaranja, i td. Zato me uzmi kao svoju Vaiìçavi Íakti punu Sattva Guçe. O
Madhusïdana! Ja ću uzeti utočište na tvojim grudima i uvijek ću biti s tobom." Čuvši ovo,
Bhagavàn Viìçu je rekao: "O lijepa Devã ! Ja sam naskoro čuo polustih, izrečen jasnim riječima; tko
je to izgovorio? Milostivo mi najprije ispričaj o ovoj velikoj tajni punoj povoljnosti. Jer je velika
neizvjesnost zaposjela moj um. Što više reći nego da kao što siromašni čovjek stalno misli o
bogatstvu, tako i ja stalno iznova mislim o tome." Čuvši ove Viìçuove riječi, Devã Mahà Lakìmã, s
velikom ljubavlju i smješeći se, odgovorila je ovako: "O Snažni i Krepki. Ja ću sada opširno govoriti
o tome; slušaj! O Četveroruki! Ti si me spoznao zato jer sam je došla pred tebe u obliku i nadarena
Guçama; ali ti nisi spoznao tu Àdyà Íakti, Prvotnu Silu, Koja nadilazi sve Guçe, iako je Ona
sadržina svih Guça. O Ti koji si veoma sretan! Ta Devã Bhagavatã, Koja nadilazi sve Guçe, je ta
Koja je izgovorila taj povoljni i veoma sveti stih, koji je bit svih Veda. O uništavatelju neprijatelja! Ja
mislim da je najviša milost te Najviše Íakti na Tebi, i da je Ona izgovorila najvišu tajnu radi Tvoje
dobrobiti. O Ti koji si privržen dobrim zavjetima! znaj da su te riječi koje je izgovorila Mahàvidya,
bit svih Íàstra. Zato ih čvrsto zadrži unutar svoga srca; nikad ih ne zaboravi. Ne postoji nikoja
druga stvar, vrijedna da joj se prida više pažnje. Devã je to izgovorila Tebi jer Ti si onaj koji je Njoj
najdraži." Čuvši ove Mahà Lakìmãne riječi, četvroruki Bhagavàn gorljivo je prihvatio tu polukiticu
za Mantru radi obavljanja Jape te ju je zauvijek njegovao u svome srcu. Nakon nekoga vremena,
Brahmà, rođen iz lotosa Viìçuovoga pupka, prestrašio se od dvije Daitye Madhu i Kaiîabhe, te je
utočište uzeo u Bhagavàn Viìçuu; Viìçu je ubio dva demona nastavivši predano obavljati Japu ovu
polukitice. Brahmà, rođen iz lotosa, tada je radosnoga srca upitao Viìçua: "O Gospode Deva! koji
Japam Ti sada obavljaš? Lotoso-oki! Postoji li itko drugi snažniji od Tebe? O Gospode Svemira! o
kome Ti misliš i zbog toga se osjećaš tako sretnim?" Čuvši Brahmu, Bhagavàn Hari je rekao: "O Ti
koji si izuzetno sretan! Sjeti se Prvotne Sile, povoljne Bhagavatã Àdyà Íakti Koja vlada svagdje bilo
kao uzrok ili posljedica i bit ćeš u stanju sve shvatiti. Moje glavno Božanstvo je Ta neizmjerna
Vječna Mahà Íakti Brahmamyã; na Čijoj Íakti, kao prebivalištu s oblikom na ovom oceanu, počiva
cijeli Svemir; ja mislim o Toj Íakti, Koja stalno iznova stvara sav ovaj Svemir, pokretni i nepokretni.
Kada Devã Bhagavatã, davateljica povoljnosti, biva milostivo zadovoljena, ljudska bića bivaju
oslobođena tereta Samsàre; na drugoj strani, Ta Vječna Mudrost, koja je izvor Muktija, postaje
izvor robovanju ovome svijetu, onima koji su zbunjeni Njenom Màyom.
Ona je Ãívarã Ãívara ovoga svemira. O Brahmà! Ti, Ja i ostale stvari cijeloga Svemira rođeni
smo od Njene i samo Njene Chit Íakti (snage svijesti), u ovo nema nikakve sumnje. Polukitica
kojom je ona u mene posijala klicu Bhàgavate proširit će se početkom Dvàpara Yuge." Dok se
Bhagavàn Brahmà odmarao na lotosu Viìçuovoga pupka, On je dobio sjeme (začetak) Bhàgavate.
Onda ga je On dao Svome vlastitom sinu Nàradi, najboljem među Munijima. Nàrada ga je dao meni
i ja sam ga proširio u dvanaest Skandha. Stoga, O Mahàbhàga, proučavaj sada ovu Bhàgavata
Puràçu, ravnu Vedama, koja je obdarena s pet tema. U njoj su opisana veoma čudesna i
veličanstvena Devãna djela, Devã Bhagavatãn život, tajna značenja Veda, mudrost i istina; stoga je
ovo najbolja od Puràça i ona čisti od grijeha kao Dharma Íàstra. Ona je sadržaj Brahmà Vidye; zato
ako bi ljudi proučavali ovu Puràçu, oni bi s lakoćom prešli ocean svijeta; čak i oni koji su glupi i
zbunjeni doživljavaju zadovoljstvo kada čuju o smrti Vritràsure i mnoge druge priče koje se nalaze
Page45 Of 251
u ovoj knjizi. Zato, O Mahàbhàga! slušaj ovu posvećujuću Bhàgavata Puràçu i čvrsto je njeguj
unutar svoga srca. O najboji među ljudskim bićima! Ti si najistaknutiji među onima koji su
inteligentni; zato ti zaslužuješ da čitaš ovu Puràçu. Osamnaest tisuća Íloka nalazi se u ovoj Puràçi,
nauči ih sve napamet; jer ako bilo tko čita ili sluša ovu Puràçu, koja zaslužuje de ju se hvali na
svaki način, svepovoljnu, sposobnu da uveća potomstvo prirastom sinova i unuka, koja daje dug
život, sreću i mir, on postaje sposoban da vidi Sunce Mudrosti, koje se odmara na njegovim
grudima raspršujući tamu sveg neznanja." Rekavši ovo svome sinu Íuka Devi, Kêiìça Dvaipàyan,
moj Guru, nas je podučavao ovu opsežnu Puràçu. Ja sam je cijelu naučio napamet. Íuka je tako
živio u Vyàsinu Àíramu i tamo proučvao ovu Puràçu. Ali on je po prirodi bio neuznemiren ovim
svijetom kao Sanat Kumàra i drugi Brahmini iz uma rođeni sinovi; stoga on nije mogao zadobiti
mir proučavajući Puràçu koja opisuje Karma-Kànáu (djelovanje) podesnu kućevlasnicima. On se je
bio osamio, i njegovo je srce bilo veoma nesretno. On je izgledao kao da mu je srce bilo prazno.
Nije mnogo mario za hranu, a također nije ni postio. Jednom je Vyàsa Deva, videći svoga sina tako
zamišljenog, rekao: "O Sine! O čemu ti stalno razmišljaš? I zašto se toliko opterečuješ? Kao
iscrpljen čovjek, pun sumnji, ti si neprekidno uznemiren svojim mislima. O dijete! Ako ja, tvoj otac,
živim, za što se ti onda brineš? Napusti svoje najdublje žalosti i budi sretan. Oslobodi se svih
ostalih misli i misli o mudrosti koju sadržavaju Íàstre i učini sve da bi zadobio Vijéànu, bit
mudrosti. O Suvrata! Ako ti moje riječi ne daju mir, onda me poslušaj i idi u Mithilu, grad Kralja
Janake. O Mahàbhàga! Taj kralj Janaka postigao je oslobođenje za svoga života, on je veoma
religiozan te je ocean istine; on će na komade sasjeći mrežu tvoje obmane. O Sine! Idi kralju i pitaj
ga o Varçàíram Dharmi (Dharma koja se odnosi na kaste i stadije života) i odbaci svoje sumnje.
Kraljevski mudrac Janaka, najveći Yogi, poznavatelj Brahme i oslobođen za života, je čista
duša, govori istinu, mirne je i nepomućene naravi i uvijek je predan Yogi." Čuvši ove riječi Vyàsa
Deve, veoma odvažni Íuka Deva, snage bez premca, odgovorio je: "O krjeposni! Tvoja riječ se
nikad ne može pokazati lažnom; ali kada čujem da kralj Janaka rado vlada svojim kraljevstvom i da
je u isto vrijeme oslobođen za života, kao i da se oslobodio tijela dok ga još ima - ove tvoje riječi
izgledaju mi posve proturječne kao to da svjetlo i tama postoje u isto vrijeme i na istome mjestu, i
meni izgleda da ove dvije stvari jednostavno ukazuju na taštinu i ništa drugo.
O Oče! To što čujem da kraljevski mudrac Janaka vlada svojim kraljevstvom, bivajući
oslobođen (ideje) svoga tijela, u meni stvara najveću sumnju. Izgleda da je tvoja tvrdnja o Janaki
točna onoliko koliko je točna i izjava da neplodna žena ima sina. O Oče! U meni se sada pojavila
želja da vidim kralja Janaku koji se oslobodio tijela; jer moj um je preplavljen velikom sumnjom
kako on može ostati nevezan u ovoj Samsàri? O najveći Govorniče! Je li kralj Janaka postigao
oslobođenje prema mjerilima Buddhističkih učenja ili onima od materijalistčkih Chàrvàka! O ti koji
si veoma inteligentan! Kako se kraljevski mudrac Janaka, usprkos tome što je kućevlasnik, može
odreći svojih čula? Ja to ne mogu shvatiti. Kako njemu stvari u kojima on uživa mogu izgledati kao
da u njima ne uživa i kako njegove radnje mogu biti njegove ne-radnje? Kako ideje majke, žene,
sina, sestre, prostitutke i raznih drugih osoba s kojima ima različite odnose, koje se pojavljuju u
njemu, ponovno sve nestaju? I ako to nije slučaj, kakvo je to onda njegovo oslobođenje? Ako on
može okusiti oštre, kisele, gorke, i slatke stvari, onda je jasno da on uživa u najizvrsnijim stvarima.
O Oče! Moje najveće čudo i sumnja su da ako on ima čulo topline i hladnoće, zadovoljstva i boli,
kako on može biti Jivanmukta? Taj kralj je pravi stručnjak u vladanju svojim kraljevstvom; kako pak
on može vladati svojim kraljevstvom a da u isto vrijeme u njemu ne budu prisutne ideje neprijatelja,
prijatelja, sviđanja i nesviđanja? Kako se on, kao kralj, može jednako odnositi prema lopovu i
asketi? A ako pravi ikakvu razliku, kako je onda došlo do njegova oslobođenja? Ja nikad nisam
Page46 Of 251
vidio čovjeka koji je oslobođen za života i da se u isto vrijeme radi o vještome kralju koji uspješno
vlada svojim podanicima. Iz tih razloga, velika se sumnja pojavila u meni. Ja ne mogu shvatiti kako
kralj Janaka može biti slobodan dok boravi u svojoj kući? O čemu god da se radi, ja snažno želim
da vidim njegovo oslobođenje; stoga ja želim ići u Mithilu da otklonim moju sumnju."
Ovako završava Šesnaesto Poglavlje Prve Skandhe o Íukinoj želji da ide u Mithilu da vidi
Janaku, u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
L
POGLAVLJE XVII.
H
Sïta reče: "Prenijevši tako svome ocu svoju namjeru da otiđe u Mithilu, uzvišeni
Íuka Deva sklopljenih je dlanova ničice pao pred očeva stopala te je rekao: "O povoljni! Ja se
moram pokoriti tvojim riječima; ja sada želim vidjeti Janakino kraljevstvo; milostivo mi to dopusti.
O oče! U meni se javlja sumnja glede toga kako kralj Janaka vlada svojim kraljevstvom bez da
ikoga kažnjavanja? Bez kažnjavanja unutar njegova kraljevstva nitko neće ostati na stazi vrline!
Radi zaštite religije, Manu i drugi mudraci uvijek su propisivali kažnjavanje; kako se bez primjene
kazne može zaštiti religija! O Mahàbhàga! Ono što si mi ti rekao meni sliči mi istinito isto kao i
rečenica "Moja majka je neplodna." Zato, O uništavatelju neprijatelja! Dozvoli mi i ja ću otići u
Mithilu." Čuvši riječi veoma mudroga sina Íuke, lišenog ikakvih želja, veoma željnoga da ide u
Mithilu, Vyàsa Deva ga je srdačno zagrlio i rekao: "O veoma inteligentni sine Íuka! Neka je mir s
tobom! Živi dugo! O dijete! O sine! Reci da ćeš se poslije posjete Mithili vratiti u ovaj Àíram; reci
da nećeš ići nigdje drugdje. O sine! Gledajući tvoje lotosovo lice, moji dani prolaze sretno; kada te
ne bih vidio, ja bih patio od velike boli. Što više reći od toga nego da si ti moj život i duša. Zato,
nakon što vidiš kralja Janaku i riješiš se svojih sumnji, dođi ponovno mirno živjeti ovdje i nastavi
proučavati Vede."
Nakon što je Vyàsa ovo rekao, Íuka se poklonio svom najpoštovanijem ocu, ritualno ga
okružio, te je otišao; on je počeo hodati veoma brzo kao strijela koja je napustila luk. Na svome
putovanju on je vidio razne države, razne slojeve ljudi, razne vrtove i šume, razno drveće; na nekim
mjestima on je vidio polja sa zelenim žitom; na drugima on je vidio askete koji su sprovodili
asketizam, i inicirane Yàjnike (kako obavljaju Yajée ili žrtvovanja); na nekim mjestima on je vidio
Yogije kako obavljaju Yogu, plemenite Vànaprasthãje (one koji su ušli u treći stadij života) koji
svoje vrijeme provode u šumi, i na drugim mjestima on je vido posvećenike Íive, Íakti, Ganeíe,
Sïrye, Viìçua i mnoge druge. Tako je on, veoma zadivljen, putovao prema svome odredištu. Na
svome putu on je prešao Meru za dvije godine i Himàlaye za jednu godinu i onda je došao u grad
Mithilu. On je vidio da je to mjesto puno izobilja, žita, i td., i blgostanja i da su svi ljudi bili sretni te
da su slijedili pravila koja propisuju Íàstre. Kada je on došao da ulaza u grad, čuvar ispred kapije
ga je zaustavio i zapitao: "Tko si ti? Gospodine? Zašto si došao ovdje?" Nakon što ga je čuvar ovako
zapitao, on nije ništa odgovorio te se malo udaljio i s velikom začuđenošću nije mogao zaustaviti
smijeh u svom umu, ostajući nepokretan kao kip. Nato je čuvar rekao: "O Bràhmaçe! Zašto šutiš?
Page47 Of 251
Ljubazno reci zašto si došao? Ja dobro znam da nitko ne ide nigdje ako tamo gdje ide nema nešto
za obaviti? Kralj je zabranio pristup strancima čiji su porijeklo i karakter nepoznati. Stoga, O
Bràhmiçe! Svatko treba imati kraljevu dozvolu prije nego što uđe u grad.
Izgleda da si ti veoma uzvišeni Bràhmiç i da poznaješ Vede; zato, O davatelju časti! reci mi
koji je tvoj cilj i idi u grad po svojoj želji." Čuvši ove čuvareve riječi, Íuka Deva je rekao: "Ja sam
došao da vidim grad Videha Janake; ali sada vidim da ljudi kao ja imaju velikih poteškoća pri ulazu
unutra; tako, O čuvaru! Ja sam dobio odgovor od tebe. Ja sam bio velika budala jer sam bio
prevaren pa sam prošao kroz mnoge države i prešao vrhove dvije planine da bih došao ovdje. O
Mahàbhàga! Kako onda okrivljavati druge? Moj otac je onaj koji me je obmanuo; ili moja Karma
urađena u prethodnome rođenju čini da ja sada ovako lutam. Jao! Na ovome svijetu pohlepa za
novcem jedini je razlog koji navodi čovjeka da skita okolo; ali u meni nema niti toga; moja pogrešna
ideja odvela me je ovako daleko. Ja sada shvatam da čovjek koji nema želja zadobiva stalnu sreću
ako nije uhvaćen u mrežu iluzije; inače to nije moguće. O Mahàbhàga! Iako ja nemam želju za
ničim, ja sam se ipak sunovratio u more Mohe. Jao! Gdje je Meru? i gdje je Mithila (između kojih
je velika razdaljina) do koje sam ja tako dugo pješačio; jao! ovo je taj rezultat moga tako dugoga
putovanja! Ja sam stoga posve uvjeren da me je Stvoritelj obmanuo. Čovjek mora patiti od
Pràrabdha Karme, bila ona povoljna ili nepovoljna. Čovjek mora uvijek uložiti trud, bivajući uvijek
pod kontrolom ovoga Zakona Karme. Iako prividno izgleda da nema želje ili uzroka, ipak ova
Pràrabdha Karma čini da čovjek stalno poduzima razne akcije.
Ovo mjesto nije Tirath (sveto mjesto) niti ovdje ima personificiranih Veda, a ipak ja sam
proživio tako mnogo boli i nevolja da dođem ovdje - ovdje je samo jedna stvar i to je kralj Janaka; ali
čak nema šanse da ga se vidi; jar ja čak nisam bio u stanju ući unutar njegova kraljevstva." Rekavši
ovo, Íuka je zašutio te je stajao kao onaj koji se opredijelio na zavjet šutnje. Čuvar ga je zatim uzeo
za veoma mudroga Bràhmaça te mu je rekao ugodnim glasom: "O Bràhmaçe! Idi tamo gdje želiš,
gdje si naumio. O Bràhmaçe! Ja sama te zaustavio; zato te molim da mi oprostiš za uvredu koju
sam učinio. Slobodne osobe kao ti imaju samu milost kao njihovu najveću snagu." Čuvši ovo, Íuka
Deva je rekao: "Što je tvoja greška? ti ovisiš o drugom; sluga bi se trebao pokoravati riječima
gospodara i služiti ga na svaki način; to što mi nisi dozvolio da uđem nije ni kraljeva greška; jer bi
mudre osobe trebale svakako ustanoviti da li su došljaci neprijatelji ili lopovi? Budući da sam ja
stranac koji je iznenada došao na ovo mjesto, greška je u potpunosti moja. Svaka osoba zna da
odlazak u nečiju kuću znači poniziti se." Čuvar je zatim rekao: "O veliki Bràhmaçe! što je sreća? i
što je bol? tko je tvoj neprijatelj? i tko je tvoj dobrotvor? Savjetuj me sada o ovom predmetu?" Čuvši
ovo, Íuka Deva je rekao: "Ljudi su svagdje podijeljeni, što se tiče njihovih unutrašnjih priroda, na
dvije grupe; i to su vezani i nevezani. Nadalje, također postoje dvije vrste umova ove dvije grupe.
Vezan čovjek može biti glup i pametan, nevezan čovjek je podijeljen u tri grupe, onaj koji zna, koji
ne zna i srednji. Pametan čovjek je također podijeljen u dvije grupe, i to prema tome da li se radi o
pameti koju propisuju Íàstre ili njegova pamet proizlazi iz njegova intelekta. Nadalje, intelekt je
podijeljen u dvije grupe i to Yuktu (sabran) ili Ayukta (rastresen)." Čuvar ja na ovo odgovorio: "O
Učeni! Ja ne mogu shvatiti ono što ti govoriš; zato mi objasni što to znači." Íuka Deva je rekao: "Za
one za koje se kaže da su vezani za ovaj svijet kaže se da su vezane osobe. Ove vezane osobe
stalno osjećaju razna zadovoljstva i boli. Kada oni dobiju žene, sinove, bogatstvo, čast, napredak, i
td., oni proživljavaju zadovoljstvo; a ako oni ne dobiju ništa od ovoga, oni u svakom trenutku
osjećaju snažnu bol. Vezana osoba teži za onim sredstvima koja će im osigurati zadovoljstva ovoga
svijeta; tko god bi djelovao protiv njihove namjere smatra se uništavateljem njihove sreće i oni se
smatraju neprijateljima; a tko god im pomaže u njihovu dolaženju do zadovoljstava smatra se
njihovim prijateljem. Od ovih, vezan ali u isto vrijeme pametan čovjek ne biva smeten kada
Page48 Of 251
zadobiva ove stvari; dok glupi vezani čovjek biva uvijek i svagdje smeten. Čovjek koji je miran i
uposlen u radu na spoznaji sopstva boravi na usamljenomu mjestu, meditira na sopstvo, nalazi
zadovoljstvo u proučavanja Vedànta Íàstra i osjeća bol u svim raspravama o svjetovnim stvarima.
Mudar čovjek koji sebi želi dobrobit te je nesklon svjetovnim uživanjima shvata da ima mnogo
neprijatelja; strast, ljutnja, palače, i td., njegovi su brojni neprijatelji. Unutrašnje zadovoljstvo u tri
svijeta njegov je jedini prijatelj i nitko drugi nije njegovo stvarno sopstvo."
Čuvši ove riječi Íuka Deve, čuvar je shvatio da je Íuka Deva veoma mudar čovjek te ga je
uveo u grad. Íuka Deva je tada vido da je grad bio pun tri vrste ljudi, dobrih, srednjih i loših; i da
su dućani bili puni raznih artikala trgovačke robe. Mnoge stvari tamo su se neprestano kupovale i
prodavale. Unutar tog grada, ispunjenog s mnogo ljudi, novcem i svim vrstama bogatstva i obilja,
gotovo svagdje su se vidijeli primjeri vezanosti, mržnje, strasti, ljutnje, pohlepe, taštine i obmane;
na nekim mjestima vidjeli su se ljudi koji su se međusobno svađali. Videći tako tri vrste ljudi,
plemeniti je Íuka, sjajući kao drugo Sunce, otišao u kraljevsku palaču gdje ga je zaustavio vratar.
On je onda ostao vani kao klada te je počeo meditirati na Mokìu (Oslobođenje). On je počeo misliti
o svjetlu i tami kao jednom te istom; veliki asketa Íuka udubio se u Dhyànu (meditaciju) ostavši
nepomičan. U tren oka, kraljevski ministar je izašao pozdravivši ga, te mu je dozvolio da uđe.
Iskazavši mu poštovanje, ministar mu je pokazao divne božanske vrtove, lijepo ukrašene s
gredicama božanskih stabala koja su davala voće te ga je odveo u veoma divnu palaču. Ministar je
zatim naredio javnim ženama u kraljevskoj službi, vještim u muzici i sviranju glazbenih
instrumenata, kao i u Kàma Íàstri (nauka o ljubavnim stvarima) da dvore Íuka Devu te je otišao
van palače. Íuka, Vyàsin sin, ostao je tamo. Te prostitutke zatim su pripremile različita jela,
prikladna vremenu i mjestu, da bi zadovoljile Íuku, iskazujući mu poštovanje s navjećom odanošću.
Te dame, koje su boravile unutar palače, prirodno, zaljubile su se u lijepoga Íuka Devu. One su mu
također pokazale vrtove koji su se nalazili u unutrašnjem dijelu palače. Íuka je bio mlad i lijep;
povrh toga, bio je i krajnje ljupak, lijepih udova; njegov govor je bio blag i nježan; stoga je on
izgledao kao drugi Kupid (bog ljubavi); sve dame, probodene Kupidovim strijelama, izgubile su
svijest. Kada su povratile svijest, došle su do zaključka da je Íuka Deva veliki kontrolor strasti te
su ga počele služiti s velikom obzirnošću. Íuka, čistog uma, rođen od Aranãja, prema njima se
odnosio kao prema svojoj majci. Íuka, koji je doživljavao zadovoljstvo u Sopstvu i koji je bio
kontrolor bijesa, s njima nije bio niti zadovoljan niti nezadovoljan; tako, iako je vidio da su dame
bile uznemirene osjećanjima ljubavi, on je ostao posve neuznemiren, miran i spokojan. Dame su
zatim za Íuka Devu pripremile veoma lijep krevet za spavanje; on je bio prostrt s lijepim čistim
pokrivačem; na njemu su bili mnogi lijepi jastuci. On je zatim oprao svoja stopala te je pažljivo na
svoj prst stavio prsten napravljen od Kuía trave, i zatim se dovršivši Sandhyu, udubio u Dhyànu.
Meditiravši na Vrhvnoga Brahmu tijekom tri sata (jedna Prahara), spavao je šest sati, i nakon što je
ustao ponovno se udubio u Brahma Dhyànu zadnja tri sata noći. Onda se za vrijeme Bràhma
Mïhurte (jedan sat prije izlaska sunca) okupao i obavivši svoje jutarnje dužnosti, udubio se u
Samàdhi (unutrašnje prosvjetljenje) te je sjeo udobno.
Ovako završava Sedamnaesto Poglavlje Prve Skandhe o Íukinu ispoljavanju samokontrole
među ženama palače u Mithili u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam.
Page49 Of 251
L
POGLAVLJE XVIII.
HSïta reče: "Mahariìiji! Kada je kralj Janaka čuo o dolasku Íuka Deve, sina njegova
Gurua, on je sa svojim svećenikom i ministrima vedra duha došao pred njega. Onda je on Íuki
propisno iskazao poštovanje, nudeći mu Pàdyu, Arghyu i izvrsno sjedalo, kravu koja daje mlijeko te
ga je upitao kako je. Íuka Deva je propisno od kralja sve prihvatio; izvijestio ga kako je, zauzvrat je
upitao kralja kako je on te je udobno sjeo na Àsan. Kralj Janaka je zapitao Vyàsina sina, ispunjenog
mirom: "O Mahàbhàga Muni Sattama! Ti si bez ikakve vezanosti i bez želja. Mogu li te upitati zašto
je takva uzvišena osoba došla k meni?" Íuka Deva je rekao: "O veliki kralju! moj otac mi je rekao:
"O dijete; oženi se; jer je život kućevlasnika najbolji od svih Àírama", ali ja sam mislio kako će to
biti izvor mome robovanju ovome svijetu i zato nisam poslušao njegove riječi, iako je on bio moj
najveći Guru. On mi je onda opet rekao: "Ako netko prihvati obiteljski život, iz toga smjesta ne
proizlazi da će on biti držan u ropstvu", ali ja se s tim nisam složio. Onda me je Muni, misleći da
sam i dalje u neizvjesnosti, ovako savjetovao: "O Sine! ne budi žalostan; idi u Mithilu i otkloni svoje
sumnje. Tamo, moj učenik kralj Janaka, vlada svojim kraljevstvom bez ikakva izvora opasnosti. On
je Jivanmukta (oslobođen za života) te je nevezan za ideje tijela, i td., to svatko zna. Kada taj
kraljevski mudrac Janaka, iako uposlen u vladanju svojim kraljevstvom, nije vezan od strane Màye,
onda, O Sine! zašto se ti bojiš ove Samsàre, kada ti živiš ovaj šumski život.
Stoga, O Mahàbhàga! Vjeruj mi i oženi se; a u slučaju da si u velikoj dvojbi, onda idi kralju
Janaki; pitaj njega i oslobodi se svoje sumnje. On će te sigurno osloboditi tvoje sumnje. Ali, O Sine!
Nakon šta čuješ što on kaže, vrati se opet meni." O Kralju! Nakon što mi je moj otac ovo rekao,
njegovom dozvolom ja sam došao u tvoj glavni grad. O kralju! Ja ne želim ništa osim Mokìe
(oslobođenja); stoga, O Ti koji si bez grijeha! Milostivo mi reci što da radim da bih postigao
Mokìu. O Gospode kraljeva! Sprovođenje asketizma, odlaženje na sveta mjesta hodočašća,
pridržavanje Vrata (zavjeta), obavljanje žrtvovanja, proučavanje Veda, ili zadobivanje mudrosti,
milostivo mi reci, što od ovoga vodi Mokìi." Čuvši Íukine riječi, kralj Janaka je rekao: "O sine
moga Gurua! Sada ću ti reći što bi Bràhmaçi, koji žele slijediti stazu Mokìe, trebali raditi; slušaj!
Nakon dobivanja svetoga konca, Bràhmiç bi trebao živjeti u kući svoga Gurua i proučavati Vede,
Vedànte i plaćati Dakshiçu (naknadu) Guruu prema pravilima; nakon toga on se treba vratiti kući
te oženiti i ući u obiteljski život; on bi trebao voditi jednostavan život, izdići se iznad želja, biti
bezgriješan i istinoljubiv i zarađivati za život s čistim srcem pokoravajući se zakonima i svojoj
savijesti. On treba obavljati Agnihotru i ostala žrtvovanja; nakon dobivanja sinova i unuka, on treba
ostaviti svoju ženu na skrb svome sinu i tada preuzeti život Vànaprasthe (treći stadij života). Taj
Bràhmiç, poznavatelj Dharme, mora sprovoditi Tapasyu i postati gospodar šest strasti
(neprijatelja); i kada osjeti odbojnost prema svijetu i kada se Vairàgyam (nezainteresiranost za
svijet) pojavi unutar njega, on bi trebao preći u četvrtu Àíramu (stadij života). Jer čovjek prvo treba
ući u obiteljski život; i kada postane posve nezainteresiran za svijet, on onda ima pravo prijeći u
Àíramu Sannyàse (odricanje). Suprotan smjer od ovoga nikad ne može dati pravo na Àíramu
Sannyàse.
Page50 Of 251
Ovo je blagotvorna riječ Veda i ona se mora držati istinitom: ona ne može biti lažna; ovo je
moje čvrsto uvjerenje. O Íuka! U Vedama je spomenuto četrdesetosam Samskàra (posvećenja,
rituala pročišćavanja) od koji su učene Mahàtme četrdeset njih namijenili obiteljskim ljudima, a
zadnjih osam Samskàra (Íama, Dama, i td.) namijenili su Sannyàsinima. I za ovaj dobar običaj
rečeno je da potiječe od veoma vjekovnih vremena. Bràhmaça bi trebao dovršiti prethodne Àírame
jedan za drugim i zatim prijeći u narednu Àíramu (stadij života)." (1-22)
Íuka reče: "Ako se pojavi čisti Vairàgyam (nezainteresiranost za svijet) koji dolazi od
znanja i mudrosti (Jéàn i Vijéàn), je li i dalje neophodno proći kroz obiteljski život, Vànaprastha
život i td., ili tada osoba ima pravo da odmah prijeđe u Sannyàsa Àíramu, napusti sve i otiđe u
šumu?" Janaka nato odgovori: "O! Ti koji si pun poštovanja prema Íàstrama i Guruima! Iako
izgleda da su snažne strasti pod kontrolom tijekom razdoblja nezrele Yoge (nesavršeno yogijsko
stanje), čovjek im ipak ne bi trebao vjerovati: jer je općenito vidljivo da mnogi nesavršeni Yogiji
bivaju uznemireni od strane ovog ili onog čula. Ako um onoga koji je već ušao u Sannyàsa Àíramu
bude smeten u svome toku, kako će on onda, što možeš vidjeti i za sebe, zadovoljiti želje za
jedenjem dobrih jela, ugodnim spavanjem, gledanjem svoga sina, ili želju za bilo čim drugim,
znajući da one vode prema poniženju? Takva osoba tada se nađe u veoma ozbiljnoj situaciji. Čovjek
veoma teško može svladati mrežu želja. Stoga, da bi se one privele kraju, savjetuje se da se one
sasjecaju polako. Onaj koji spava na uzdignutome mjestu nalazi se u opasnosti da padne dolje; ali
za onoga koji spava nisko ne postoji takva opasnost. Zato bilo koji čovjek koji jednom preuzme
Dharmu Sannyàse, i ako padne, on nikad ne pronalazi pravi put. Kao što mrav počinje od korijena
drveta, i polako dođe do najvišega dijela na granama, isto tako i ljudska bića idu postepeno iz jedne
Àírame u drugu dok ne dođu do najviše; onda i jedino onda oni su u stanju doći do njihove željene
istine. Bez da se priprave na ikakvu opasnost, ptice veoma brzo uzlijeću na nebo da bi se uskoro
umorile i tako nisu u stanju doći na svoje željeno odredište ali mrav na svoje željeno odredište
dolazi polako. Ovaj um je veoma teško kontrolirati; i zbog tog razloga ljudi nezrelih umova ne
mogu ga najednom svladati; stoga im se savjetuje da ga polako dovode pod kontrolu, pokoravajući
se zakonima jedne po jedne Àírame. (23-30)
Nadalje, ako je netko, tko živi obiteljski život, mirne naravi i zdravog intelekta, i ako gleda
na uspjeh i neuspjeh u istome svijetlu, ako nije ushićen u vrijeme zadovoljstva niti potišten u
trenucima boli te obavlja svoje dužnosti radi dužnosti bez da sa opterećuje brigama, onda takva
obiteljska osoba postiže čistu sreću realizacijom svoga sopstva i zadobiva Mokìu. U to uopće nema
sumnje. O Bezgriješni! Vidi, ja sam oslobođen za života, iako sam uposlen u očuvanju kraljevstva;
ako se pojavi ikakva bol ili zadovoljstvo, ja uopće nisam pod njihovim utjecajem. Kao što ću ja na
kraju postići Videha Mukti (oslobođenje od tijela) iako se stalno krećem po mojoj slobodnoj volji,
uživam u raznim stvarima na isti način i obavljam razne stvare koje mi gode, isto tako ti možeš
obavljati svoje dužnosti i onda na kraju postići oslobođenje.
O Sine moga Gurua! Pošto je ovaj materijalni svijet, koji je prema Vedànata Íàstrama uzrok
svake greške, ništa nego objekt viđenja, kako onda ova materijalna tvar, objekt viđenja, može
Àtmanu, Sopstvu, biti uzrok ropstva? O Bràhmaçe! Iako se pet materijalnih elemenata mogu
vidjeti, njihove osobine (kvalitete) ili Guçe mogu se spoznati samo putem zaključivanja, isto tako je
i sopstvo objekt zaključivanja; ono nikad ne može biti objekt viđenja (tjelesnim očima); i također
ovo sopstvo, koje se spoznaje putem zaključivanja, nepromjenjivo i bez ikakve nečistoće ili mrlje ne
može nikad biti sputano vidljivom promjenjivom materijalnom tvari. O Bràhmaçe! Nečisto srce
izvor je sveg zadovoljstva ili boli; i kada se srce očisti i umiri, tada sve stvari postaju potpuno čiste.
O Bràhmaçe! (31-37)
Page51 Of 251
Ako često odlaženje u sve Tirthe i kupanje u njima ne čini nečije srce čistim i svetim, onda
je sav trud uložen u to bio uzaludan. O Uništavatelju neprijatelja! Um je taj koji je uzrok ropstva ili
slobode; a ne tijelo, niti Jivàtmà (utjelovljena duša), niti čula. Sopstvo ili Àtman je uvijek čista
svijest i uvijek je slobodno; zato, govoreći istinu, ono nikad ne može biti sputano. Ropstvo i sloboda
borave jedino u umu: zato, kada um zadobije mir, breme Samsàre također biva privedeno svome
kraju. On je neprijatelj, on je prijatelj, on nije niti neprijatelj niti prijatelj, sve ove misli borave u
umu i proizlaze iz dvojnosti; kako ideje razlikovanja mogu postojati kada svaka stvar postane jedno
sve-prožimajuće sopstvo? (38-41)
Jãva je Brahma; ja sam taj Brahma i ništa drugo; ne postoji ništa o čemu bi ovdje
raspravljali. Dvojnosti su te zbog kojih monizam izgleda nejasan i dolazi do razlikovanja između
Jãve i Brahme. O Mahàbhàga! ova razlika proistiće uslijed Avidye dok je Vidyà ta koja čini da
razlika nestaje.
Pametne bi osobe uvijek trebale imati na umu razliku između Vidye i Avidye. Kako se
može osjetiti osvježavajući utjecaj hladovine ako se prethodno nije doživio sparni utjecaj sunčevih
zraka? Isto tako, kako se Vidyà može doživjeti ako se prethodno nije doživjela Avidyà? Sattva, Rajas
i Tamo Guçe prirodno borave u stvarima napravljenim od Guça; i pet temeljnih elemenata
prirodno borave u tvarima napravljenim od elemenata; isto tako, čula prirodno borave u njihovom
vlastitim oblicima, i td.; zato, kako može postojati ikakva mrlja na Àtmanu koji je nevezan? I tako,
da bi podučavali čovječanstvo, plemenite osobe uvijek s najvećom brigom gaje poštovanje prema
Vedama. Ako to oni ne bi radili, O Bezgriješni! neznalice bi se ponašale razuzdano povinjujući se
svojim željama, kao Chàrvàke; i Dharma bi iščezla. Ako bi Dharma iščezla, Varçàírama bi
postpeno izumrla; zato bi dobri ljudi uvijek trebali slijediti stazu Veda." (42-47)
Íuka reče: "O Kralju! Ja sam čuo sve što si rekao; no moja sumnja je i dalje prisutna; ona
još nije nestala. O Kralju! U Dharmi Veda postoji Himsà (akt ubijanja i povrijeđivanja); u ovoj
Himsi ima mnogo Adharme (grijeha).
Zato, kako Dharma Veda može dati Mokìu? O Kralju! Čovjek može svojim vlastitim očima
vidjeti da se pijenje Soma Rase, ubijanje životinja, jedenje ribe i mesa i slično savjetuju u Vedama;
tim više što su u žrtvenoj ceremoniji po imenu Sautràmaça jasno opisani pijenje vina i mnoge
druge Vrate; Vede preporučuju čak i kockanje. Zato, kako se Mukti može postići slijedeći ovakvu
DharmuVeda? Moglo se čuti da je u vjekovna vremena postojao veliki kralj po imenu Íaíavindu,
veoma religiozan, istinoljubiv, sklon obavljajnju cereminija, veoma darežljiv; on je štitio krjeposne
te je kažnjavao podle i one koji bi krenuli krivim putem. On je obavio mnogo Yajéa u kojima je
prema pravilima Veda žrtvovano mnogo krava i ovaca i obilne Dakìiçe (žrtvene naknade) dane su
svakome tko je sudjelovao u žrtvovanjima. U ovim žrtvovanjima kože krava koje su žrtvovane kao
žrtve, tako su se nagomilale da su izgledale kao druga Bindhyàchal planina. Onda su pale kiše i
šporka voda koja je izašla iz te goleme hrpe koža potekla je da bi iz nje nastala rijeka koja je stoga
nazvana Charmaçvatã. I gle čuda? Taj okrutni kralj za sobom je ostavio neizbrisivu slavu te je otišao
na Nebesa. Međutim, u moju glavu nikako ne ulazi to da bi ja morao slijediti Veda Dharmu,
ispunjenu s tako mnogo radnji ubijanja i okrutnosti. Nadalje, ljudi koji doživljavaju zadovoljstvo u
seksualnim odnosima, kada nemaju taj odnos, doživljavaju bol, kako od takvih osoba možeš
očekivati da će postići oslobođenje." (48-56)
Janaka reče: "Ubijanje životinja u žrtvenoj ceremoniji nije ubijanje; ono je poznato kao
Ahimsà; jer ta Himsa ne dolazi od nikakve sebične vezanosti; kada se životinje ubijaju ne iz te
svrhe, već zbog sebične vezanosti, onda se radi o Himsi; to je jedino ispravno tumačenje. Dim
dolazi iz vatre kada se ona hrani nečim za gorenje; dim se ne vidi kada se u vatru ne stavlja ništa.
Zato, O Munisattama! Himsà, onako kako je propisana u Vedama, je bez ikakve ljage, sebične
Page52 Of 251
vezanosti i td., i zato ona nije loša ili kažnjiva. Iz toga slijedi da je Himsà koju obave osobe vezane
za vanjsko, stvarna Himsà, koja je loša; ali Himsà onih osoba koje nemaju želja nije stvarna Himsà.
Stoga učene osobe koje poznaju Vede proglašavaju da Himsà koju vrše nevezane osobe, sa srcima
lišenim egoizma, uopće nije Himsà. O Dvija! stvarno govoreći, ubijanje životinja od strane
obiteljske osobe vezane za čula i njihove objekte, i urađeno pod poticajem istih može se smatrati
stvarnim činom ubijanja; ali, O Mahàbhàga! ako osobe čija srca nisu vezana za ništa, one osobe
koje imaju vlast nad sobom, koje su željne Mokìe, ako takve osobe obave čin Himse zbog osjećaja
dužnosti, bez želje za plodovima i sa svojim srcima oslobođenim od egoizma, to se nikad ne može
računati za stvarni čin ubijanja." (56-61)
Ovako završava Osamnaesto Poglavlje Prve Skandhe o Janakinom poučavanju istine Íuka
Deve u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam.
L
POGLAVLJE XIX.
HÍrã Íuka reče: "O kralju! U meni se pojavljuje velika sumnja glede toga kako čovjek
može biti bez želja i ne očekivati nagradu za svoja djela, dok živi usred ove Samsàre, pune Màye?
Pošto čak postižući mudrost Íàstra i sposobnost prosuđivanja što je stvarno, a što nestvarno,
obmana uma još ne nestaje dok se netko ne posveti praksi Yoge, kako onda odsutnost želja i
oslobođenje mogu doći obiteljskome čovjeku? Tama u sobi ne nestaje jednostavnim spominjanjm
svjetiljke; isto tako, mudrost koja se postiže čitanjem Íàstra nikad ne može rastvoriti tamu obmane
koja vlada unutar čovjeka. O lavu među kraljevima! Ako netko želi Mokìu, on ne bi smio počiniti
nikakav akt osvete ili nepravde ili ubijanja ikojeg bića; kako je ovo moguće za obiteljskoga čovjeka?
(1-4)
Tvoje želje da dobiješ bogatstvo, da uživaš u kraljevskim zadovoljstvima i da pobijediš u
bitki još se nisu povukle; kako onda ti možeš biti Jivan Mukta? O kralju! Ti i dalje smatraš lopova
lopovom i sveca svecem; ti u čovjeku vidiš svoga rođaka ili nekog drugog; ove ideje nisu nestale iz
tebe; kako se onda ti možeš nazivati Videha? O kralju! Ti osjećaš oštre, gorke, kisele i ostale
okuse; ti osjećaš ugodne odnosno neuodne Rase (emocije); ti si veseo kada ostvariš uspjeh i
žalostan si kod neuspjeha; i ti osjećaš tri stanja, budnost, sanjanje i duboki san, kao što to običan
čovjek doživljava, kako se onda može reći da si ti postigao Turãya (četvrto) stanje? Smijem li
zapitati da li ti gajiš ideju da su sva ova pješadija, konjica, kočije i svi ovi slonovi tvoji; da si ti
vlasnik svega tog bogatstva i stvari? Ili ti ne gajiš ovu ideju? O kralju! Ja mislim da ti jedeš slatka i
ukusna jela, i da nekad osjećaš zadovoljstvo, a nekad bol! Zato, O kralju! Kako ti možeš gledati na
vijenac od cvijeća i zmiju kao jedno te isto? O kralju! Onaj koji je Muktapuruìa doživljava grudu
zemlje, komad kamena i zlato kao jedno i od iste vrijednosti; on u svemu vidi istog Atmana i čini
dobro svim bićima. Meni trenutno ne pruža nikakvo zadovoljstvo posjedovanje kuće, žene, i td.,
zapravo ničega. Ono što moje srce želi jest da uvijek lutam sam bez ikakve želje u svome srcu.
Stoga ja ne želim imati nikakvoga pratioca; želim biti bez ikakve želje, biti spokojan i miran; ja ne
Page53 Of 251
želim prihvatiti išta od ikoga; ja ću se odreći svih zadovoljstava i boli koji potječu od hladnoće,
topline itd., te ću svoje tijelo održavati na korijenju, voću i lišću koje je moguće dobiti bez truda i
lutat ću onako kako ja to želim, kao jelen. Ako ja ni najmanje nisam vezan za obiteljski život i ako
sam ja iznad svih kvaliteta, kakva je neophodnost da imam kuću, bogatstvo ili odgovarajuću ženu?
Ako ti misliš o raznim stvarima te i dalje govoriš da si Javan Mukta, to onda nije ništa nego tvoja
isprazna taština! O Kralju! Ti bivaš zabrinut glede tvojih neprijatelja, tvoga bogatstva ili ponekad
glede tvoje vojske, kako se onda može reći da si ti oslobođen briga? Što još reći osim toga da
mnogi Muniji, koji jedu umjereno i koji kontroliraju svoja čula i vode pustinjski život i koji poznaju
nestvarnost svijeta, da i oni postaju žrtve Màye! (5-17)
Što onda reći o tebi? O kralju! znaj da nasljedni naziv Videha za tvoju lozu kraljeva označava
krajnju podmuklost; to je kao da se ime Vidyà Dhara (posjednik istine) dade neukomu čovjeku;
kao da se ime Divàkara (sunce) dade čovjeku koji se rodio slijep, kako da se ime Lakìmãdhara
(posjednik bogatstva) dade siromašnomu čovjeku. Ja sam čuo da su se kraljevi tvoje obitelji koji su
bili tvoji preci zvali Videha samo po imenu, a ne po djelu. O kralju! U tvojoj obitelji vladao je kralj
po imenu Nimi. Jednom je taj kraljevski mudrac pozvao svog Gurua Vasiìîhu da obavi žrtvovanje,
na što je Vasiìîha rekao: "Indra, gospod Deva, već me je pozvao da obavim žrtvovanje; zato mi, O
kralju, dopusti da prvo dovršim njegov rad; zatim ću i za tebe obaviti ono što tražiš od mene. Idi da
prikupiš stvari za žrtvovanje dok ja ne dovršim ovaj prvi zadatak." Rekavši ovo, Vasiìîha je otišao
da obavi Indrino žrtvovanje; na drugoj strani, kraljevski mudrac Nimi odabrao je drugoga
svećenika i načinio njega svojim Guruom te je započeo svoje žrtvovanje. Čuvši za sve to, Maharìi
Vasiìîha se naljutio i prokleo ga ovako: "O ti koji ostavljaš svoga vlastitog Gurua, neka tvoje tijelo
danas bude uništeno!" Nato je kraljevski mudrac zauzvrat prokleo Vasiìîhu ovako: "Neka tvoje
tijelo također bude uništeno!" Onda su tijela obe osobe bila uništena. Ali, O kralju! u meni se
pojavila radoznalost, kako je kraljevski mudrac, čije je tijelo prvo bilo uništeno, nakon toga prokleo
svoga Gurua." (18-27)
Janaka reče: "O Gospode Bràhmiça! ono što si ti rekao, po mome mišljenju sasvim je
istinito; ništa nije krivo. Ipak slušaj! Znaj da je ono što je moj najštovaniji Guru Deva rekao meni
jedina istina. Ti sada namjeravaš napustiti društvo svog oca i otići u šumu; u redu! ali čak i tada ti
ćeš bez sumnje imati društvo jelena i td.; gledaj također, pošto su pet elemenata, zemlja, voda,
zrak, i td. prisutni svagdje, kako onda ti možeš očekivati da ostaneš posve sam? Zato, O Muni!
pošto ćeš ti uvijek morati misliti o svojoj hrani, kako se onda može reći da si slobodan od svih
briga? Nadalje, čak ako ti i otiđeš u šumu, ti ćeš se tamo morati brinuti o svojim stvarima, jelenskoj
koži, i td.; stoga možeš vidjeti da je moj primjer vođenja brige o mome kraljevstvu, radio ja to ili ne,
jednak tvom staranju o tvojim stvarima, jelenskoj koži, i td.; tvoje srce je umrljano sumnjom i stoga
si ti iz veoma udaljene države došao ovdje. Ali moje srce je oslobođeno od takve sumnje i ja zato
sretno boravim ovdje. O najbolji među Bràhmiçima! Ja više nemam nikakvih dvojbi glede ičega i
stoga ja uzimam moju hranu i idem spavati s velikim zadovoljstvom. Ideja da nisam vezan za ovaj
svijet daje mi stalnu sreću najvišega nivoa. Ali ti smatraš da si vezan i zato osjećaš stalnu bol. Zato
odbaci svoju ideju da si vezan, i budi sretan. Jedino stav da je ovo tijelo moje vodi ka vezanosti; a
znanje da ovo tijelo nije moje vodi ka slobodi, zato znaj zaista da sam ja shvatio da svo ovo
bogatstvo, kraljevstvo, i td., nisu moji." (28-35)
Sïta reče: "Ove riječi kraljevskoga mudraca jako su zadovoljile Íuka Devu i on je nato
uzviknuo Sadhu, Sadhu (istinski svetac, uistinu istinski svetac) i on je bez ikakva odlaganja otišao
u ugodni Vyàsin Àíram. Vyàsu je također jako razveselilo kada je vidio svoga sina da se vraća te ga
je srdačno zagrlio i upitao ga kako je. Onda je Íuka Deva, dobro upućen u sve Íàstre i uvijek
spreman na proučavanje Veda, s prosvjetljenim sjeo pokraj svog oca u njegovu ugodnom Àíramu
Page54 Of 251
te je, misleći o stanju uzvišenoga Janake u njegovu kraljevstvu, počeo osjećati najveći mir. Iako je
Íuka prihvatio stazu Yoge, on se ipak oženio veoma lijepom i dobrom kćerkom Munija, po imenu
Pãvarã, uvečavajući slavu obitelji njenog oca. Onda su njemu bila najprije rođena četiri sina po
imenu Krishna, Gauraprabha, Bhuri, i Devaíruta; zatim mu se rodila kćer po imenu Kãrti. Vyàsin
sin Íuka, obdaren vatrom asketizma, kada je došlo vrijeme, udao je kćer za plemenitog Anuhu,
Vibhràjinoga sina. Kako je vrijeme prolazilo, njima se rodio sin koji je postao moćni kralj
Brahmadatta, poznavatelj Brahme, snabdjeven bogatstvom i obiljem. Nakon nekog vremena
Anïha, Íukin zet, dobivši od Nàrade Màyàvãju i najviše znanje Yoge, predao je svoje kraljevstvo
svome sinu da bi onda otišao u osamljeno obitavlište Vadarike te je postigao oslobođenje.
Devarìi Nàrada mu je dao Mantru, Vãju Màye; i zahvaljujući toj Mantri i Devãnoj milosti, u
njemu se bez ikakve prepreke pojavilo znanje Najvišega Brahme što mu je dalo oslobođenje.
(36-45)
Na drugoj strani, Íuka Deva, uvijek nesklon ikakvom društvu, napustio je svog oca te je
otišao na divnu Kailaí planinu. Tamo je on počeo meditirati na vječnoga Brahmu. Nakon nekog
vremena veoma krjeposni Íuka Deva dobio je Siddhije (nadnaravne moći) Animu, Laghimu, i td.,
te se s vrha planine uzdigao u zrak gdje je počeo lutati, da bi onda počeo izgledati kao drugo
Sunce. Kada se Íuka uzdigao s vrha, on se rascijepio na dva dijela i razni zlokobni znaci su se
pojavili. Nakon što je Íuka Deva, izgledajući kao drugo Sunce zbog blistavoga sjaja svoga tijela,
iznenada nestao kao zrak te se stopio s Paramàtmanom, ulazeći u svaku stvar i postajući nevidljiv,
Devarìi mu je počeo pjevati hvalospjeve. Na drugoj strani, Vyàsa Deva se veoma ražalostio zbog
odvajanja do svoga sina te je počeo intenzivno plakati, govoreći ove riječi: "O! moj sine! Jao! moj
sine! Gdje si otišao?" da bi onda otišao na vrh planine, s kojeg je Íuka Deva otišao, te je tamo
gorko plakao. Onda je Íuka Deva, koji je tada bio kao Paramàtman, Unutrašnji kontrolor svih bića i
sa svim bićima, znajući da je Vyàsa Deva veoma izmoren, očajan, i da tužno plače, putem jeke iz
planina i drveća, izgovorio sljedeće riječi: "O Oče! Gledano u svjetlu Àtmana, između mene i tebe
nema razlike, zašto onda jecaš za mnom?" (46-51)
Čak i danas ova jeka se jasno čuje (gotovo svkoga dana). Videći Vyàsa Devu ražalošćenog
zbog odvajanja od svoga sina kako stalno jeca: "O! moj sine! O! moj sine!", tamo je došao Bhagavàn
Maheívara te je utješio Vyàsu ovim riječima: "O Vyàsa Deva! tvoj sin je prvi među Yogijima; on je
postigao najviše stanje, tako rijetko običnim ljudima koji ne mogu sebe kontrolirati. Zato više ne
žali. O Bezgriješni! pošto si ti realizirao Brahma Tattvu, ti ne bi trebao ispoljavati nikakvu žalost
zbog svoga sina koji se sada nalazi u tom Brahmanu. Tvoja slava sada nema premca, samo stoga
jer imaš sina kakav je on." Vyàsa Deva je nato rekao: "O Gospode Deva! O Gospode svijeta! Što
sada da radim? moja žalost nikako ne napušta moje srce. Moje oči i dalje zadovoljava gledanje
moga sina: one i dalje žele vidjeti sina." Čuvši ove žalosne Vyàsine riječi, Bhagavàn Maheívara je
rekao: "O Muni Sàrdula! Ja ću učiniti da u pokraj sebe u sjeni vidiš lijepi oblik svoga sina. O
Uništavatelju neprijatelja! Odbaci sada svoju žalost videći taj zasjenjeni oblik svoga sina." Nakon
što je Bhagavàn Maheívara to rekao, Vyàsa je ugledao sjajni zasjenjeni oblik svoga sina. Nakon
toga, Bhagavàn Maheívara je nestao. Nakon što je On otišao, Vyàsa se opet ražalostio zbog
odvajanja od svoga sina te se žalosna srca vratio u svoje vlastito utočište. (52-59)
Ovako završava Devetnaesto Poglavlje Prve Skandhe o opisu Íukina braka u Mahà Puràçi
Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
Page55 Of 251
L
POGLAVLJE XX.
HÊiìiji reču: "O Sïta! Što je Veda Vyàsa uradio, nakon što je Yogi Íuka, Devi nalik,
postigao izvrsne nadnaravne moći? Milostivo nam ovo potanko ispričaj."
Čuvši ovo pitanje, Sïta je rekao: "O Êiìiji! Vyàsa je već tada imao mnogo učenika, Asitu,
Devalu, Vaiíampàyanu, Jaiminija, Sumantu i druge, sve uposlene u proučavanju Veda. Nakon što
su njihove studije bile gotove, svi oni otišli su širiti Dharmu na zemlji. Onda se Vyàsa, videći da su
njegovi učenici otišli širiti Dharmu na zemlju, a njegov sin na drugi svijet, veoma ražalostio te je
poželio otići na neko drugo mjesto. On je tada odlučio da otiđe u svoje rodno mjesto na obali
Gangesa gdje je ostavio svoju žalosnu dobru majku Satyavatã. Tako je on napustio tu nebesku
planinu, izvor svekolike sreće te je došao u svoje rodno mjesto. Kada je došao na otok na kojem se
rodio, on se raspitao za boravište lijepe ribareve kćeri. Ribari su mu rekli da je njihov gazda svoju
kćer udao za kralja Íanatanu. Onda je gazda ribara, videći nazočnoga Vyàsu, iskazao Vyàsi
poštovanje i poželio mu srdačnu dobrodošlicu te mu se sklopljenih dlanova ovako obratio: (1-8)
"O Muni! Budući da sam ja tako sretan imajući priliku da vidim tebe, što se čak i Devama
rijetko događa, danas je tvoja prisutnost posvetila moj život i ti si poročistio moju obitelj! O
Bràhmiçe! Milostivo reci zašto si došao? Moja žena, sin, sva moja bogatstva i sve ostalo što imam
su ti na raspolaganju." Ribar je Vyàsi ispričao cijelu priču o njegovoj majci Satyavatã. Onda je Vyàsa
podigao Àíram na divnoj obali rijeke Sarasvatã te je tamo prosvjetljena uma vrijeme provodio u
Tapasyi.
Neko vrijeme je prošlo nakon što je veoma snažni Íanatanu kroz svoju ženu Satyavatã dobio
dva sina. Vyàsa Devi to je bilo veoma drago i on je njih smatrao svojm braćom, iako je on sam živio
u šumi. Prvi sin kralja Íanatane bio je Chitràngada, i on je bio obdaren svim povoljnim osobinama,
bio je veoma lijep i zastrašujuć svojim neprijateljima; drugi sin je bio Vichitravãrya; on je bio
obdaren svim vrednotama. Rođenje sinova veoma je razveselilo kralja Íanatanua. Íanatanu je od
ranije imao jednog sina od svoje žene Gaège; on je bio veliki junak i veoma moćan; dva Satyavatãna
sina bila su jednako snažna. Plemeniti Íanatanu, videći tri sina, držao je kako i Deve nisu u stanju
svladati ih." (9-16)
Nakon nekog vremena, religiozni Íanatanu napustio je svoje istrošeno tijelo kao što čovjek
ostavlja svoju odjeću kada joj dođe kraj. Nakon što se kralj Íanatanu vinuo na Nebesa, poduzetni
Bhãìma, slijedeći propisujuća pravila, obavio je njegove pogrebne ceremonije te je Bràhmaçima
razdijelio razne stvari. On nije za sebe prihvatio da bude kralj; već je na prijestolje postavio
Chitràngadu i sam je postao poznat po imenu Devavrata (onaj koji se drži zavjeta kao Deve).
Krjeposni Chitràngada, rođen od Satyavatã, pukom snagom svojih ruku postao je tako moćan da je
postao toliki junak da su njegovi neprijatelji proživljavali beskrajne nevolje. Jednom je prilikom,
veoma moćni Chitràngada, u pratnji velike vojske, otišao u šumu u lovnu ekspediciju na Rurï
jelena, itd., da bi naišao na Gandharba Chitràngadu, koji je videći kralja, siüšao sa svoje kočije.
O askete! Između dva junaka, jednako moćna, tada je započela trogodišnja žestoka bitka na
svetoj i vrlo prostranoj Kurukìettri. Gandharba Chitràngada porazio je kralja Chitràngadu,
Íanatanina sina, koji je onda otišao na Nebesa. Bhãìma, kojeg je rodila Gaègà, čuvši vijesti, veoma
Page56 Of 251
se ražalostio, te je zajedno s ministrima obavio sve pogrebne radnje i onda je na prijestolje postavio
Vichitravãryu. Lijepu Satyavatã veoma je uzdrmala smrt njena sina; ali nakon što su je ministri i
plemeniti duhovni učitelji utješili, ona se umirila pošto je vidjela da je njezin mlađi sin postao kralj.
Vyàsa Devi također je bilo veoma drago kada je čuo da je njegov mlađi brat postao kralj. Nakon
nekog vremena, Satyavatãn sin Vichitravãrya postao je mladić, i Bhãìma je počeo misliti o njegovu
braku. U to vrijeme kralj Kàíãjà (Kàíãràj) sazvao je Svayamvara skup (skup na koji se pozivaju
prinčevi da bi mlade među njima izabrale mladoženju) radi udaje svoje tri kćeri, obdarene svim
dobrim osobinama. Tisuće i tisuće kraljeva i prinčeva iz raznih država bili su pozvani na taj skup.
Nakon što su svi ljubazno bili primljeni, svi su otišli u dvoranu. U to vrijeme veoma poduzetni
Bhãìma, sam, na svojim bojnim kolima, napao je pješadiju i konjicu, te je porazio sve okupljene
kraljeve, i onda je silom oteo tri Kàíãràjieve kćeri te ih odveo u Hastinàpur. Bhãìma se prema njima
ponašao veoma uljudno te je bez ikakva odgađanja izvijestio Satyavatã o svemu što se zbilo. (17-34)
Onda je on pozvao astrologe i Bràhmiçe, učene u Vedama te je zahtijevao od njih da
odrede dan povoljan za brak. Kada je dan bio određen i kada su bile obavljene sve pripreme,
religiozni Bhãìma želio je da ih Vichitravãrya uzme za žene. U to vrijeme, najstarija kćer lijepih
očiju plaho se obratila Gaèginu sinu Bhãìmi: "O Gaègin sine, glasoviti sine tvoje obitelji i najbolji
među Kuruima! Ti si najbolji poznavatelj Dharme; što da ti ja onda kažem! Na Svaymavara skupu ja
sam mentalno izabrala Íàlvu i on je također s ljubavlju gledao mene. Zato, O tlačitelju neprijatelja?
Učini sada ono što je prikladno za tvoju svetu obitelj. O Gaègin sine! Ne samo da si ti izuzetno
moćan već si ti također prvi među religioznima. Íàlva je mentalno želio da se oženi sa mnom; učini
sada ono što misliš da je prikladno." (34-39)
Nakon što je najstarija kćer ovo izgovorila, Bhãìma je pitao stare Bràhmiçe, ministre i svoju
majku što da se uradi i nakon što je čuo njihova mišljenja, obratio se toj kćeri ovako: "O lijepa
djevojko! Idi gdje god želiš." Nakon toga, Bhãìma ju je pustio. Onda je lijepa Kàíãràjieva kćer otišla
u Íàlvaràjinu kuću te mu otkrila želju svoga srca. Ona mu je rekla: "O veliki kralju! Znajući za moje
simpatije prema tebi, Bhãìma me je pustio, pokorivši se zakonima Dharme; ja sam stoga sada došla
k tebi; uzmi me za ženu! O najbolji među kraljevima! Ja ću biti tvoja zakonita žena, jer sam ja o tebi
već mislila kao o svome mužu, a i ti si također mislio o meni kao svojoj ženi."(40-44)
Íàlva je ovako odgovorio: "O lijepa djevojko! Budući da te je Bhãìma preda mnom uhvatio
za ruku i uzeo na svoja bojna kola, ja te neću oženiti. Reci sama, koji se inteligentni muškarac može
oženiti sa ženom koju je dotaknuo neki drugi muškarac? Stoga te ja neću uzeti za ženu, iako te je
Bhãìma pustio zbog mene." Čuvši ove Íàlvine riječi, Kàíãràjieva kćer gorko se rasplakala; ali
usprkos tome, Íàlva se nje odrekao. Tako, ne nalazeći nikakva drugog puta, ona se plačući vratila
Bhãìmi, te mu se obratila kao što slijedi. - (45-47)
"O veliki ratniče! Íàlva nije pristao da se oženi sa mnom, budući si me ti prethodno uzeo na
svoja bojna kola i nakon toga me pustio. Zato, O Mahàbhàga! Pokori se Dharmi i uzmi me za ženu,
jer ti najbolje znaš što je Dharma. Ako me ti ne ne uzmeš za ženu, ja ću se sigurno odreći svoga
života." Čuvši njene riječi, Bhãìma je rekao: "O mila djevojko! Kako da te ja uzmem za ženu ako je
tvoj um privržen drugoj osobi. Zato, O ljepotice! Bolje spokojno, bistra uma, idi kući svome ocu."
Nakon što je Bhãìma izgovorio ove riječi, Kàíãràjieva kćer, iz čista srama prema kući svog oca,
nije otišla nazad ocu, već je otišla u šumu na vrlo osamljeno mjesto hodočašća te je tamo počela
sprovoditi asketizam. (48-50.)
Druge dvije Kàíãràjieve kćeri, lijepe i povoljne Ambàlikà i Ambikà postale su žene kralja
Vichitravãrye. Tako je moćni kralj Vichitravãrya počeo provoditi svoje vrijeme uživajući u raznim
zadovoljstvima. Punih devet godina kralj Vichitravãrya uživao je u seksualnim zadovoljstvima i na
kraju se razbolio od sušice i pao u čeljusti smrti. Čuvši za smrt svoga sina, Satyavatã se veoma
Page57 Of 251
ražalostila te je sa svojim ministrima obavila njegove pogrebne ceremonije. Onda se ona žalosna
srca obratila Bhãìmi, rekavši mu: "O veoma sretni sine! preuzmi kraljevstvo svog oca i postaraj se
da obitelj Yayàti ne izumre. Zato uzmi ženu svoga brata i učini sve što možeš da produžiš lozu
svoje obitelji." (45-46.)
Bhãìma je odgovorio ovako: "O Majko! Zar ne znaš za obećanje koje sam već dao mome
ocu? Ja se nikad neću moći oženiti i vladati kraljevstvom." Čuvši ove Bhãìmine riječi, Satyavatã se
veoma zabrinula. Ona je počela misliti ovako: "Kako sada osigurati produžetak loze! Nije pametno
ne učiniti ništa nakon što kraljevstvo ostane bez kralja; to ne donosi nikakvu sreću." Misleći ovako,
ona se našla u stanju velike boli; Bhãìma, Gaègin sin, tada joj se obratio sljedećim riječima: "O
poštovana! Ne zamaraj sebe brigama; poduzmi sada korake da bi Vichitravãryina žena rodila sina.
Pozovi nekog najboljeg Bràhmiça, rođenog u dobroj obitelji i sjedini ga s Vichitravãryinom ženom.
Onoliko koliko ja znam, nema greške u obavljanju ovog akta da bi se osigurao produžetak
obiteljske loze. O draga majko! Kada tako dobiješ unuka, predaj mu ovo kraljevstvo; ja ću se
također pokoravati njegovim naredbama." Čuvši ove razumne Bhãìmine riječi, Satyavatã se sjetila
svoga vlastitog sina, bezgriješnoga Vyàsa Deve, kojeg je ona rodila tijekom svoga djevičanstva.
Čim ga se ona sjetila, veliki asketa Vyàsa Deva, sjajan kao sunce, pojavio se i poklonio pred svojom
majkom. Onda je Vyàsi, prema pravilima, Bhãìma iskazao poštovanje i majka mu je poželja
dobrodošlicu. Majka Satyavatã tada se ovako obratila glavnome Muniju: "O sine! Začni sada
divnoga sina iz tvog sjemena i od Vichitravãryine žene." Čuvši majčine riječi, Vyàsa ih je shvatio
kao nalog Veda te je smatrao da im se mora pokoriti i pred njom je obećao da će se pokoriti njenoj
naredbi. On je onda čekao na menstrualni period. Kada je došlo do propisanog menstrualnog
perioda, Ambikà se okupala te je imala seksualni odnos s Vyàsom da bi ona tako rodila veoma
snažnoga ali slijepoga sina (budući da je, videći Vyàsu /u obliku bradatog askete/ tijekom
seksualnog odnosa držala oči zatvorene). Kada je Satyavatã vidjela slijepoga sina, veoma se
ražalostila; onda je ona tražila od druge sinovljeve žene da rodi sina na isti način. Kada je došlo do
menstrulanoga perioda, Ambàlikà je tijekom noći otišla kod Vyàse te je s njim imala seksualni
odnos i ostala trudna. Kada je došlo vrijeme, rodio se sin; to dijete je bilo veoma blijedoga tena (jer
je djevojka problijedila videći Vyàsu); Satyavatã je držala da i ovo novo dijete nije primjereno da
vlada kraljevstvom; stoga je na kraju godine ponovno zatražila od Ambàlike da ide Vyàsi. To je isto
zatražila od Vyàse te je poslala Ambàliku u njegovu sobu. Ali Ambàlikà se prepala, i sama nije bila
u stanju otići Vyàsi pa je stoga umjesto nje poslala svoju služavku. I tako se iz maternice služavke
rodio plemeniti Vidura, imajući u sebi Dharminih dijelova i on je bio bio najpovoljniji prema svima.
Tako je Vyàsa, radi produžetka obiteljske loze, začeo tri moćna sina: Dhritaràìîru, Panáua i
Viduru. O bezgriješni Maharìiji! Ja sam vam sada opisao kako je moj Guru Vyàsa Deva, koji
poznaje cijelu Dharmu, osigurao kontinuitet svoje obitelji i kako je on, prema zakonima Dharme,
začeo sinove u maternicama žena svoga brata Vichitravãrye, da bi produžio lozu svoje obitelji.
Ovako završava Dvadeseto Poglavlje Prve Skandhe kao i Prva Skandha o Vyàsinu
izvršavanju svojih dužnosti u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi
Veda Vyàse.
L
Prva knjiga dovršena.
Page58 Of 251
Írãmad Devã Bhàgavatam
Knjiga II
L
POGLAVLJE I.
H
Êiìiji reču: "O Sïta! Tvoje riječi nama uistinu zvuče čudesno! ali ti nam još nisi posve
potanko opisao ove događaje; stoga se velika sumnja pojavila u nama. Mi znamo da je kralj
Íanatanu oženio Sarasvati, Vyàsinu majku. Sada nam potanko ispričaj kako je Vyàsa postao njen
sin? Kako se tako neporočna žena Satyavatã, koja je vrijeme provodila u svojoj vlastitoj kući,
ponovno udala za Íanatanua? i kako su se njima rodila dva sina? Sada nam, O veoma sretni Suvrata!
milostivo i üpotanko opiši ovaj veoma sveti povijesni događaj. Ovi Êiìiji, koji se drže zavjeta, željni
su da slušaju o rođenju Veda Vyàse i o Satyavatã." (1-5.)
Sïta reče: "Ja se s predanošću klanjam Najvišoj Iskonskoj Snazi, Koja ostvaruje četiri cilja
ljudskoga života, Koja svima koji joj se mole svojim srcem i dušom pomoću Vàgbhava Vãja Mantre
radi ostvarenja njihovih želja, ispunjava te iste želje. Vãja Mantra je tako moćna što se tiče rezultata
da kada se ona čak izgovori nemarno, ona dodijeljuje sve Siddhije. Zato je najvažnija stvar sjećati se
ove Devã; i sada pozdravljajući je, ja počinjem pričati o povoljnim događajima iz ove Puràçe. U
prošla vremena vladao je kralj po imenu Uparichara; on je vladao Chedi državom i bio je poštovan
od strane Bràhmiça; on je bio istinoljubiv i veoma religiozan. Indra, Gospod Deva, bio je veoma
zadovoljan njegovim asketizmom te mu je poklonio nebesku kočiju (koja ide po zraku) napravljenu
od bisera i kristala, koja mu je pomagala da radi ono što najviše voli. Vozeći se u toj nebeskoj
kočiji, taj religiozni kralj običavao je ići svagdje, nikad nije ostajao na zemlji, uvijek je bio u
atmosferi i zato je bio poznat kao Uparichara Vasu (koji se kreće u gornjim oblastima). On je imao
veoma lijepu ženu po imenu Girikà; kao i pet moćnih nesavladivih sinova.
Svakome od svojih sinova kralj je dao posebna kraljevstva i napravio ih kraljevima. Jednom
prilikom, Girikà, žena Uparichara Vasua, nakon što se okupala nakon menstruacije i postala čista,
došla je kralju i izvijestila ga njenoj želji da ima sina; ali baš tog dana njegovi Pitriji (preci)
zahtijevali su od njega da ubije jelena, i td., radi njihove Íràddhe (svečane ceremonije koja se
obavlja u čast pokojnih predaka). Pokorivši se zahtjevu Pitrija, Chedin kralj prilično se zabrinuo
zbog svoje žene; ali misleći da su riječi Pitrija snažnije i vrijednije za pokoriti im se, on je otišao u
lovnu ekspediciju da ubije jelena i ostale životinje, ipak misleći na svoju ženu Giriku. Dok je bio u
šumi, on se sjetio svoje Girike, koja je po ljepoti i ljupkosti bila ravna Kamali, te je došlo do
istjecanja njegova sjemena. On je zadržao ovo sjeme na listu Banyan stabla, misleći ovako: "Kako
Page59 Of 251
da ovo sjeme ne bude plodno; moje sjeme ne može ostati neplodno; moja žena upravo sada prošla
je svoje menstrualno stanje; ja ću ovo sjeme poslati mojoj divnoj ženi." On je zatim zatvorio sjeme u
listove Banyan stabla te ga je napunio snagom Mantre i onda se ovako obratio sokolu koji se
nalazio u blizini: "O veoma sretni sokole! Uzmi ovo muško sjeme i idi u moju palaču. Uradi to za
mene; uzmi ovo muško sjeme i brzo idi u moju palaču i predaj ga mojoj ženi Giriki, jer danas je
njen menstrualni period."
Sïta reče: "O Êiìiji! Rekavši ovo, kralj je dao list sa sjemenom sokolu, koji je u stanju da se
brzo kreće po zraku, i čim je sokol uzeo sjeme, smjesta je poletio visoko u zrak. (24.)
No drugi je sokol, videći ovoga kako leti po zraku s listom u kljunu, pomislio da on nosi
komad mesa te ga je napao. I tako je smjesta došlo do žestoke borbe kljunovima između dvije
ptice. (25-26.)
Dok je borba trajala, list sa sjemenom iz njihovih je kljunova pao u vodu rijeke Yamune.
Nakon toga oba su sokola odletjela svaki na svoju stranu. (27.)
O Êiìiji! Dok su se dva sokola borila jedan protiv drugoga, jedna Apsarà (nebeska nimfa)
došla je Bràhmiçu, koji je na obali Yamune obavljao svoj Sandhyà Bandhanam. Ta lijepa žena
počela se kupati u vodi te se, šale radi, zagnjurila i uhvatila Bràhmaça za stopala. Dvãja, uposlen u
Pràçàyàmi (vježba dubokog disanja) vidio je da ova žena prema njemu ima ljubavne sklonosti te ju
je prokleo, rekavši: "Budući da si me uznemirla u mojoj meditaciji, budi riba."
Adrikà, jedna od najboljih Apsarà, tako prokleta, preuzela je oblik ribe te je dane provodila
u vodi Yamune. Kada je sjeme Uparichara Vasua palo iz kljuna sokola, ova riba Adrikà brzo je to
opazila i pojela ga te je tako ostala noseća. Kada je prošlo deset mjeseci, došao je ribar i uhvatio tu
Adrikà ribu. Kada je stomak ribe bio prerezan, dva ljudska bića smjesta su izašla iz maternice.
Jedan je bio divni dječak, a druga je bila lijepa djevojčica. Ugledavši ovo, ribar se veoma iznenadio.
On je otišao i o svemu obavijestio kralja tog mjesta, a to je bio Uparichara Vasu, da su se dječak i
djevojčica rodili iz ribine maternice. Kralj se također veoma iznenadio te je prihvatio dječaka za
kojeg se činilo da posjeduje veoma povoljne osobine. Ovaj Vasuov sin bio je vrlo sposoban i
snažan, istinoljubiv i religiozan kao svoj otac te je postao poznat po imenu kralj Matsyaràj.
Uparichara Vasu djevojčicu je dao ribaru. Ona je nazvana Kàli te je postala poznata po imenu
Matsyodarã. Miris ribe dolazio je od njena tijela i ona je također nazvana Matsyagandhà. Tako je
povoljna Vasuova kćer ostala i rasla u ribarevoj kući." (28-39.)
Êiìiji reču: "Lijepa Apsarà, prokleta od Munija, pretvorila se u ribu; ona je zatim bila
izrezana na komade da bi je pojeo ribar. U redu! što se kasnije dogodilo s tom Apsarom? Kako je
ona bila oslobođena tog prokletstva? i kako se ona vratila na Nebesa?"
Ovako zapitan od Êiìijia, Sïta je rekao ono što slijedi: "Kada je Apsaru prvo prokleo Muni,
ona se veoma zaprepastila; ona je počela jecati i plakati kao jako žalosna osoba da bi mu se zatim
počela moliti. Bràhmiç, videći je kako jeca, sažalio se prema njoj te je rekao: "O dobra djevojko! Ne
plači, sada ću ti reći kako će tvoje prokletstvo nestati. Zbog toga što si izazvala moj gnjev, rodit ćeš
se kao riba i kada rodiš dva ljudska djeteta, bit ćeš oslobođena ovoga prokletstva."
Kada je Bràhmiç ovo rekao, Adrikà se pretvorila u ribu u vodi Yamune. Nakon toga ona je
rodila dva ljudska djeteta i tako bila oslobođena ovoga proletstva, da bi nakon toga, napustivši tijelo
ribe, preuzela božanski oblik i otišla na Nebesa. O Êiìiji! Lijepa djevojka Matsyagandhà tako se
rodila te je odrastala u ribarevoj kući. Kada je izuzetno mila Vasuova djevočica, Matsyagandhà,
narasla do dobi mladosti, ona je nastavila živjeti u ribarevoj kući obavljajući sve obiteljske dužnosti.
Ovako završava Prvo Poglavlje Druge Skandhe o rođenju Matsyagandhe u Mahà Puràçi Íri
Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page60 Of 251
L
POGLAVLJE II.
HJednom prilikom izuzetno moćni Muni Paràíara otišao je na hodočašće te je sitgao
na obalu Yamune gdje se ovako obratio religioznome ribaru koji je tada uzimao svoj objed: "O
ribaru! Prevezi me svojim brodom na drugu stranu rijeke." Čuvši ovo, ribar je rekao lijepoj djevojci
Matsyagandhi: "O lijepa kćeri! Ovaj religiozni asketa želio bi prijeći rijeku; zato uzmi čamac i
prevezi ga na drugu stranu." Pokorivši se riječima svog oca, izuzetno lijepa Vasuova djevojka
Matsyagandhà otišla je s Munijem na drugu obalu. Dok je tako brod plovio vodama Yamune, Muni
Paràíara gledao je damu Matsyagandhu lijepih očiju i kao da je to bilo pod utjecajem velike
sudbine, on se veoma zaljubio u nju. On je želio uživati u Matsyagandhi, punoj mladosti i ljepote te
je svojom desnom rukom čvrsto uhvatio njenu lijevu ruku; lijepa Matsya, gledajući ga preko oka,
smješeći mu je rekla slijedeće riječi: "O poznavatelju Dharme! što ti namjeravaš uraditi, proboden
Kupidovim strijelama? što ti sada želiš? da li je to na razini tvoje obitelji ili tvoga proučavanja Íàstra
ili čak tvoje Tapasye; gledaj, ti si rođen u lozi Vasiìîhe i poznat si kao osoba dobroga karaktera. O
najbolji među Bràhmiçima! Ti si sasvim svjestan da je rođenje u ljudskome tijelu veoma rijetko na
ovome svijetu; i nadalje, postizanje Bràminštva je, onoliko koliko ja znam posebno teško. (1-10.)
O Prinče Bràhmiçâ. Ti si prvi i najbolji što se tiče tvoje obitelji, dobrote i proučvanja Veda i
ostalih Íàstra; ti si dobro učen u Dharmi; kako to da ti, stoga namjeravaš uraditi ovaj akt, koji nije
vrijedan Àrye, premda vidiš da cijelo moje tijelo zrači mirisom ribe. O ti, čiju sposobnost
razumijevanja ništa ne može pomutiti! O najbolji među dva puta rođenima! Koji povoljni znak ti
vidiš na mome tijelu zbog kojega si se strasno zagrijao za mene čvrsto hvatajući moju ruku da bi
uživao u meni? Zašto si zaboravio svoju vlastitu Dharmu?" Ovako govoreći, Matsyagandhà je
mislila u sebi: "Jao! Ovaj Bràhmiç je zasigurno izgubio svoju pamet budući da namjerava uživati u
meni; sigurno je da će on sada stvarno pokušati uživati u meni u ovome čamcu; njegov um je tako
snažno uznemiren Kupidovim strijelama da izgleda da nitko ne može djelovati protiv njegove
volje." Tako misleći, Matsyagandhà se ponovno ovako obratila Muniju: "O sretni mudrače! Budi
strpljiv! dozvoli prvo da te prevezem na drugu stranu rijeke; onda možeš uraditi ono što želiš."
(1-14.)
Čuvši ove razumne riječi, Muni je pustio njenu ruku i oni su polako došli do druge obale i
sišli s čamca. Muni je, ponovno postajući strastveno zagrijan, uhvatio Matsyagandhu; našto se
mlada žena, ježeći se, ovako obratila Paràíari: "O najbolji među Munijima! Moje tijelo zrači veoma
neprijatan miris; zar ti to ne osjećaš? Ti vrlo dobro znaš da seksualni odnos između muškarca i
žene sličnih priroda donosi sreću i zadovoljstvo." Kada je to rekla, Paràíara je učinio da
Matsyagandhà zrači prijatnim mirisom, kao onim od mosuša, na daljinu od jedne Yojane (8 milja)
kao i da njeno tijelo postane izuzetno milo i lijepo i, ponovno postavši strasno zagrijan, on je opet
uhvatio njenu desnu ruku. (15-19.)
Onda se povoljna Satyavatã ovako obratlia Muniju Paràíari, čvrsto odlučnom da uživa u njoj:
"O Muni! Gledaj! svi nas gledaju; moj otac je također na obali Yamune; zato, O Muni! pričekaj do
noći; ovaj životinjski akt izvesti pred svima za mene bi bilo neprihvatljivo. Mudre osobe kažu da je
veliki grijeh obaviti seksualni akt tijekom dana; oni su odredili da za ljude noć bude najbolje
Page61 Of 251
vrijeme za seksualni akt; ne vrijeme dana; tim više što mnogi ljudi gledaju prema nama. Zato, O
Intelignetni! smiri svoju strast za kratko; jer je prijekor javnosti strašan! Čuvši ove razumne riječi,
plemeniti Paràíara snagom svoje Tapasye stvorio je tako gustu maglu da su obje obale Yamune
bile prekrivene tamom. Onda je Matsyagandhà nježno rekla Muniju: "O najbolji među Dvijama! Ja
još nisam udana; ja sam sada djevojka; ti ćeš otići nakon što budeš uživao u meni; tvoje sjeme nije
neplodno; zato, O Bràhmaçe! kakva će biti moja sudbina? Ako ja danas ostanem trudna, što ću ja
reći mom ocu? i što će nakon toga biti sa mnom? Nema sumnje da ćeš ti, nakon što budeš uživao u
meni, otići; što ću ja nakon toga uraditi, milostivo mi odgovori." Čuvšii ove Matsyagandhine riječi,
Paràíra je rekao: "O voljena! nakon što ti obaviš ovu ugodnu dužnost, ti ćeš ostati djevojka onakva
kakva si i sada, ipak, O plaha djevojko! pitaj od mene bilo koju povoljnost koju želiš; ja ću ti je
ispuniti." Satyavatã je onda rekla: "O najbolji Bràhmaçe, O davatelju časti! učini da moj otac i moja
majka ne znaju ništa o ovome i da moje djevičanstvo opet bude onakvo kakvo je bilo. Također neka
mi se rodi izuzetno snažni sin kao ti; neka ovaj ugodni miris uvijek ostane zračiti iz moga tijela i
neka ja uvijek zadržim moju mladolikost i ljepotu i neka se oni stalno povečavaju." Čuvši ovo,
Paràíara je rekao: "O lijepa djevojko! sin, veoma čist i svet, rodit će ti se od dijela Nàràyaçe!
njegovo ime bit će slavno u tri svijeta. O draga djevojko! nikad prije moje srce nije bilo uzburkano
ovakovom strašću. Vidio sam neuporedive ljepote Apsarà ali nikad nisam izgubio strpljenje; no
tvoja ljepota snažno me privukla; to mora da je bila Sudbina; budi uvjerena da ovome mora postojati
neki tajanstveni uzrok. Sudbina je neizbježna svima; inače zašto bih ja bio očaran tobom, ako ti
zračiš tako lošim mirisom? O ljepotice! tvoj sin bit će slavan u tri svijeta; on će sastaviti Puràçe i
podijeliti Vede." (20-34.)
Rekavši ovo, Muni Paràíara uživao je u Matsyagandhi koja se tome posve pokorila; nakon
što se okupao u Yamuni, on je brzo otišao. Na drugoj strani, neporočna Satyavatã ostala je trudna i
odmah je na otoku Yamune rodila sina, lijepog kao da je drugi Kàmadeva, Bog Ljubavi. Čim se taj
sin, veoma poduzetan i snažan, rodio, on je posvetio svoj um Tapasyi te je svojoj majci rekao
slijedeće riječi: "O Majko! idi sada gdje želiš; ja ću također otići da bih obavljao Tapasyu. O veoma
sretna; čim me se sjetiš, ja ću ti doći. O Majko! kada budeš imala neku tešku dužnost, sjeti me se i
ja ću smjesta doći. Naka dobro bude s tobom; ja sada idem. Odbaci sve brige i živi sretno." Rekavši
ove rijeći, Vyàsadeva (koji je bio taj novorođeni sin) je otišao. Matsyagandhà, također, vratila se
svome ocu. Vyàsa je također nazvan Dvaipàyan (rođen na otoku, Dvãpi) zato što ga je Satyavatã
rodila na otoku (Dvãpi); i budući da je on rođen od Viìçuova dijela, on je narastao čim se rodio.
Muni Dvaipàyana okupao se u svakoj Tãrthi te je obavio najviši asketizam. Tako se
Dvaipàyan Vyàsa rodio od Paràíare iz Satyavatãne utrobe. Videći dolazak Kali Yuge, on je okitio
drvo Veda s mnogim Íàkhàma (granama). Zbog toga što je on proširio Vede s mnogim Íàkhàma,
on se također zove i Veda Vyàs; on je sastavio osamnaest Puràça, Samhite, i izvrsnu Mahàbhàratu,
podijelio je Vede i potaknuo svoje učenike Sumantu, Jaiminia, Pailu, Viasàmpàyanu, Asitu, Devalu i
svog sina Íuku da ih proučavaju.
Sïta reče: "O Muniji! Sada sam vam opisao rođenje svetoga Vyàse, Satyavatãna sina. O
Muniji! Ne dozvolite ikakvoj sumnji da uđe u vaš um što se tiče njegova rođenja; jer se uvijek
savjetuje da se prihvate samo dobre stvari glede života velikih osoba i Munija. Mora postojati neki
tajanstveni razlog zbog kojeg se Satyavatã rodila od ribe da bi se zatim najprije sjedinila s
Paràíarom, a zatim sa Íanatanom. Inače, kako bi netko mogao objasniti zašto je Muni Paràíara bio
tako svladan strašću i zašto bi se on tek tako ponašao kao niska osoba počinivši takav akt vrijedan
velikog prijekora? Sada je ispričana čudesna i misteriozna priča o rođenju Veda Vyàse zajedno sa
svim pratećim događajima. Ako ikoji čovjek čuje ovu svetu priču, on će biti oslobođen svih grijeha i
nikad se neće naći u teškoćama te će uvijek biti sretan.
Page62 Of 251
Ovako završava Drugo Poglavlje Druge Skandhe o rođenju Veda Vyàse u Mahà Puràçi Íri
Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
L
POGLAVLJE III.
H
Êiìiji reču: "O Bezgriješni Sïta! Ti si nam potanko opisao rođenje Vyàse, duha bez
premca, od Satyavatã; ali jedna velika sumnja ipak je prisutna u nama, koju, O Poznavatelju
Dharme! tvoje riječi nisu otklonile. O Bezgriješni! Prvo, što se tiče Vyàsine Majke, svekoliko dobre
Satyavatã, mi smo u neizvjesnosti glede toga kako se ona vjenčala s moralnim Íanatanom? Kralj
Íanatanu, iz obitelji Puru, je vrlo religiozni čovjek; kako se on mogao oženiti sa Satyavatã znajući da
je ona ribareva kćer i da je rođena u niskoj obitelji? Reci nam sada tko je bila prva Íanatanuova
žena i kako se Bhãìma, inteligentni Íanatanuov sin, rodio od Vasua? O Sïta! Ti si ranije rekao da je
Bhãìma, nesavladive snage, učinio Satyavatãna sina, hrabroga Chitrangadu kraljem; da bi nakon
njegove smrti, također učinio njegova mlađeg brata Vichitravãryu kraljem. Ali kako to da dok je
stariji brat Bhãìma, veoma religiozan i veoma lijep, bio prisutan, da su Chitràngada i Vichitravãrya
vladali budući da su postavljeni kraljem od samoga Bhãìme. (1-8.)
Nadalje, nakon smrti Vicitravãrye, Satyavatã se veoma ražalostila te je dobila dva sina
rođena od žena Vichitravãrye od samoga Veda Vyàse? Kako objasniti ovu stvar? Zašto je ona to
uradila? Zašto ona nije kraljevstvo dala Bhãìmi? Zašto se Bhãìma nije oženio? I kako to da je stariji
brat Vyàsa Deva, nesavladive snage, počinio tako nereligiozan akt kao što je to što je začeo dva
(Goloka) sina u ženama svoje braće? Vyàsa je sastavio Puràçe i zna sve o religiji; kako to da je on
onda otišao ženama drugih, naročito jer se radilo o ženama njegove braće? (9-12.)
O Sïta! Zašto je Vyàsa Deva uradio tako nizak akt, usprkos tome što je on bio Muni? Kako
se ovaj akt Vyàse može smatrati aktom koji je u skladu s odredbama Veda? O Inteligentni! Ti si
Vyàsin učenik; stoga si ti najbolja osoba koja nas može osloboditi ovih neizvjesnosti. Svi mi iz ove
Dharmakìettre Naimiìàranye željni smo da čujemo odgovor na ovo pitanje. (13-14.)
Nato je Sïta rekao: "U vjekovna vremena, u Ikìàkinoj obitelji vladao je kralj po imenu
Mahàbhiìa, obdaren svim kvalitetama velikoga kralja; on je bio najistaknutiji od svih kraljeva,
istinoljubiv i religiozan. Taj veoma inteligentni kralj obavio je tisuću ceremonija žrtvovanja konja
(Aívamedha) i stotinu Vàjapeya žrtvovanja čime je zadovoljio Indru, kralja Deva te je otišao na
Nebesa. Jednom prilikom taj je kralj otišao u boravište Brahme; ostali su bogovi također otišli
tamo da služe Prajàpatija. Velika rijeka Gaègà Devã, također je, preuzevši oblik žene otišla Brahmi
da bi ga služila. No dogodilo se da je na putu zapuhao snažni vjetar koji je s Gaègà Deve otpuhnuo
odjeću; Deve tada nisu gledale u nju, već su svoje poglede usmjerili prema dolje; ali kralj
Mahàbhiìa je gledao u nju. Gaègà je također uzvratila pogled kralju. Brahmà, videći da su se oni
zaljubili i da se ponašaju besramno, se naljutio te ih je smjesta prokleo, rekavši: "O kralju! idi se
sada ponovno roditi u ljudskom svijetu i obavljaj velika djela da bi se zahvaljujući njima ponovno
vratio na ovo Nebo." Rekavši ove riječi, Brahmà je pogledao Gaègu, koja se zaljubila u kralja, te joj
Page63 Of 251
se ovako obratio: "Ti idi u ljudski svijet i budi njegova žena." Nato su njih oboje, kralj i Gaègà,
tužna srca, izašli iz Brahmina boravišta. Kralj Mahàbhiìa mislio je o dolasku na ovaj svijet
razmišljajući o kraljevima ovoga svijeta te je uredio da kralj Pratipa iz Puruove obitelji bude njegov
otac. U to vrijeme osam Vasua sa svojim ženama lutali su po raznim mjestima te su uživajući po
svojoj volji došli do osamljenoga mjesta gđe je živio Vasiìîha. Među prethodno spomenutih osam
Vasua, Prithuom i ostalima, jedna Vasu Dyauova žena, videći Nandini, žrtvenu Vasiìîhinu kravu
(Kàmadhenu), zapitala je svogaa muža: "Tko je ova divna krava koju ja vidim?" Vasu je nato
odgovorio: "O Mila! Ovo je Vasiìîhina krava. Tko god, bilo da se radi o muškarcu ili ženi, popije
njeno mlijeko, on dobije dugovječnost do 10.000 godina i njegova mladolikost nikad ne nestaje."
Čuvši to, Vasuova žena je rekla: "Na ovome svijetu ja imam veoma lijepu i dobru prijatljicu (Sakhã),
kćer Ràjarìã Uìãne. O Mahàbhàga! Milostivo mi iz Vasiìîhina utočišta dovedi tu povoljnu kravu
muzaru Nandini, koja ostvaruje sve želje, zajedno s njenim teletom; moja Sakhã će onda popiti
njeno mlijeko te će tako biti van dometa bolesti, starosti i postat će glavna među cijelim
čovječanstvom." Čuvši ove ženine riječi, Vasu Dyau, iako bezgriješan, s Prithuom i ostalim
Vasuima ukrao je kravu Nandini radi prkosa samosvjesnome Muniju Vasiìîhi. Nakon što je krava
Nandini bila ukradena, veliki asketa Vasiìîha vratio se u svoje utočište s obiljem voća.
Asketski Muni Vasiìîha, ne našavši kravu s teletom u svom utočištu, otišao je u potragu
obilazeći mnoge šume i pećine; ali on, sin Varuçe, čak nakon dugoga traganja nije uspio pronaći
svoju kravu; onda je on pribjegao meditaciji te je otkrio da su Vasui ukrali njegovu kravu našto se
on veoma razljutio. On ih je onda ovako prokleo: "Budući da su Vasui ukrali moju kravu radi
čistoga prkosa, oni se moraju roditi kao ljudi." Kada je religiozni Varuçin sin Vaaiìîha ovako
prokleo Vasue, oni su se veoma ražalostili; svi oni tada su otišli u Vasiìîhino utočište; pronašavši
ga, oni su pali pred njegova stopala i počeli ga ponizno preklinjati za oprost. Videći pred sobom
Vasue u krajnje žalosnome stanju, krjeposni Muni Vasiìîha tada je rekao: "Od prokletstva ćete biti
oslobođeni u roku od jedne godine; ali Vasu Dyau dugo će boraviti među ljudima, budući da je on
najodgovorniji za krađu moje Nandini i njenoga teleta. (15-39.)
Dok su se Vasui, tako prokleti, vraćali, oni su sreli vrhovnu rijeku Gaègu također prokletu i
stoga žalosnu; svi oni istovremeno su joj se poklonili te joj se ovako obratili: "O Devã! ozbiljna
misao uznemirava naše umove, kako da se mi, koji živimo kao nektar, rodimo u ljudskim
utrobama; zato, O najbolja rijeko! Postani žena i rodi nas. O Bezgriješna! Budi žena kralja Íanatane
i čim se mi rodimo iz tvoje utrobe, milostivo nas baci u rijeku Gaègu (tvoju vodu). Ako tako
postupiš, mi ćemo sigurno biti oslobođeni našega prokletstva." Gaègà Devã je odgovorila ovako:
"Dobro; neka tako bude." Kada je razgovor na ovaj način završio, Vasui su otišli u svoja
odgovarajuća boravišta; Gaègà Devã je, također, imajući na umu njihov dogovor, napustila mjesto
gdje se odvio ovaj razgovor. Nedugo nakon toga kralju Pratãpi rodio se sin Mahàbhiìa koji je
postao poznat kao kralj Íanatanu. On je bio izuzetno religiozan i vjeran onome što obeća. Jednoga
dana dok se kralj Pratãpa molio Sïrya Devi (suncu) energije bez premca, Gaègà Devã preuzela je
izuzetno lijepi ženski oblik te je izašla iz vode i sjela na desnu bedru kralja Pratãpe, izgledajući kao
stablo Sàl. Mudri kralj Pratãp ovako se obratio dami koja je sjela na njegovu desnu bedru: "O ti
lijepoga lica! Zašto si ti, bez da se to tražilo od tebe, sjela na moju povoljnu desnu bedru?" Mila
Gaègà nato je odovorila: "Slušaj zašto sam ja ovdje sjela. O najbolji među Kuruima! O kralju! Ja
sam sjela na tvoju bedru jer me je privukla tvoja pojava; stoga te molim da me prihvatiš." Nato je
kralj Pratãpa rekao divnoj dami, punoj mladosti i ljepote: "Ja nikad, samo iz strasti ne idem tuđoj
ženi. Osim toga; ti si sjela na moju desnu bedru; koja je sjedalo za sinove i žene sinova; zato, kada
se moj željeni sin rodi, ti ćeš tada biti žena moga sina. I sigurno, tvojom dobrom voljom, moj sin će
se roditi." Dama, božanskog oblika, je rekla: "U redu, neka tako bude!" te je onda otišla. Kralj se
Page64 Of 251
vratio u palaču razmišljajući o toj dami. Nakon nekoga vremena njemu se rodio sin i kada je on
odrastao, kralj je zaželio da vodi šumski život te mu je rekao sve o prethodnome događaju. On mu
je također rekao, ako mu dođe prethodno spomenuta lijepa djevojka, da je uzme za ženu. On mu je
također naredio da je ne propituje tko je ona i tome slično. On je rekao svome sinu ovo: "Ako je
uzmeš kao svoju zakonitu ženu, sigurno ćeš biti sretan." Rekavši ovo svome sinu, Kralj Pratãpa svo
je svoje kraljevstvo predao svome sinu te se povukao u šumu. Kralj je u šumi obavljao Tapasyu
obožavajući Ambiku; i konačno napustivši svoje smrtno tijelo, on je zbog svojih zasluga otišao na
Nebesa. Veoma snažni kralj Íanatanu, preuzevši kraljevstvo, počeo je pravedno, prema zakonima
Dharme, upravljati kraljevstvom i vladati svojim podanicima. (40-60)
Ovako završava Treće Poglavlje Druge Skandhe o prokletstvima Gaège, Mahàbhiìe i
Vasua u Mahà Puràçi Íri Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
L
POGLAVLJE IV.
HSïta reče: "Nakon odlaska kralja Pratãpe na Nebesa, istinski kralj junak otišao je
loviti tigrove i ostale šumske životinje. Jednom, dok je tumarao po divljini, na obalama Gangesa, on
je vidio divno ukrašenu lijepu ženu čije su oči bile kao one od mladoga laneta. Čim je kralj
Íanatanu ugledao ovu ženu ona ga je smjesta privukla i on je u počeo ovako misliti: "Moj je otac
sigurno govorio o ovoj djevojci lijepoga lica koja uistinu izgleda kao druga Lakìmã, budući je ona
uistinu obdarena ljepotom i mladošću." Kralj se nije mogao jednostavno zadovoljiti promatrajući to
lotosoliko lice. Lijepa djevojka snažno je uzburkala kraljevo srce. Gaègà Devã također je znala da je
on kralj Mahàbhiìa te je i ona također osjetila privrženost prema njemu. Onda je ona smješući se
krenula ka kralju. Videći plavu damu da ga gleda preko oka, kralj se veoma razvesilio te joj se
obratio milim riječima: "O mila djevojko lijepih bedara! jesi li ti Devã, Mànuìã (ljudska vrsta),
Gandharvã, Yakìã, kćer Nàga (zmija), ili nebeska nimfa? Tko god da si ti, O lijepa djevojko! budi
moja žena; tvoji mili osmjesi, izgleda da su puni ljubavi, zato budi danas moja zakonita žena." (1-8.)
Sïta reče: "Kralj Íanatanu nije mogao dokučiti da je ova djevojka zapavo Gaègà; ali Gaègà
je znala da je on kralj Mahàbhiìa rođen kao Íanatanu. Čuvši prethodne kraljeve riječi, Gaègà je
zbog njenih prethodnih simpatija, smješeći se, ovako odgovorila kralju: "O Kralju! Ja znam da si ti
sin kralja Pratãpe. Gledaj! Iako je neizbježno da žena mora imati svoga muža, ipak, tko je ta lijepa
žena koja ne izabire muža prema njenim simpatijama i sposobnostima? Ja ću te uzeti za svoga
muža ako mi nešto obećaš. Slušaj ono što sam odlučila - nakon toga ću se udati za tebe. O kralju!
što god da uradim, bilo to dobro ili loše, povoljno ili nepovoljno, ti me ne smiješ spriječiti ili omesti
niti čak reći da se to tebi ne sviđa ili da ti to ne godi. Kada ti prekršiš ovaj zavjet, ja ću te smjesta
ostaviti i otići gdje ja budem htjela." Kralj Íanatanu je nato rekao: "Dobro! Neka tako bude," te je
obećao ono što je ona tražila; onda se Gaègà Devã sjetila Vasuovih riječi i misleći o privrženosti
kralja Mahàbhiìe, ona je prihvatila Íanatanua za svoga muža. Tako vjenčana za kralja Íanatanua,
lijepa Gaègà u ljudskome je obliku otišla u njegovo boravište. Kralj je, budući da ju je dobio za
Page65 Of 251
ženu, počeo s njom uživati u ugodnim vrtovima. Dama je također cijenila njegova mentalna
osjećanja te ga je počela služiti da bi mu udovoljila. Tako je prošlo mnogo godina u lijepim
uživanjima u seksulanim odnosima ovoga para koji je izgledao kao drugi Indra i njegova žena
Íachã; oni uopće nisu osjetili kako je vrijeme prolazilo. Dama, obdarena svim dobirm osobinama i
inteligentni kralj, vješt u umjetnosti ljubavi, neprestano su uživali kao Lakìmã i Nàràyaça u njihovoj
božanskoj palači.
Tako je prošlo mnogo godina nakon što je dama ljupkih očiju ostala trudna od Íanatanuova
sjemena i u odgovarajuće vrijeme ona je rodila sina koji je zapravio bio jedan od Vasua. Međutim,
čim se sin rodio, Gaègà ga je bacila u vode rijeke Gangesa. Isto tako su u vodu bili bačeni i drugi,
treći, četvrti, peti, šesti i sedmi sin. Nakon toga kralj se veoma zabrinuo te je mislio ovako: "Što da
radim sada? Kako zaštiti moju obitelj? Ova moja žena, inkarnacija grijeha, ubila je sedam mojih
sinova; ako joj se usprotivim, ona će me napustiti i otići. Sada je u tijeku osma trudnoća koju sam ja
želio. Ako joj se ne usprotivim, ona će sigurno opet baciti moga sina u vode Gangesa. Neizvjesno je
da li će biti rođen sin ili ne; i čak ako on bude rođen, neizvjesno je da li će ona sačuvati to dijete;
što da radim sada u ovoj zbunjujućoj situaciji? Ja ću ipak pokušati produžiti lozu moje obitelji.
(9-26.)
U odgovarajuće vrijeme, Vasu koji je podlegao utjecaju svoje žene i ukrao kravu Nandini,
rodio se kao osmi sin Gaège Devã; kralj Íanatanu, videći ovoga sina pao je pred Gaègina stopala i
rekao: "O vitka ženo! Ja ti se danas molim da ne počiniš opet taj strašni akti; othrani ovog mog
sina. O lijepa ženo! Ti si uzastopce ubila sedam mojih sinova. O ti lijepih bokova! Ja sam sada pao
pred tvoja stopala. O ljepotice! poštedi život ovog mog djeteta. Ako danas zatražiš od mene bilo
koju drugu stvar, čak i ako je ona veoma rijetka, ja ću ti to ostvariti, ali sada te molim da ne uništiš
lozu moje obitelji. Punditi, učeni u Vedama, kažu da onaj koji nema potomaka ne može ići na Nebo;
zato, O lijepa ženo! Danas ti se ja molim da ne prekineš život ovog mog osmog sina." Premda je
kralj Íanatanu ovo izgovorio, Gaègà Devã je bila spremna da oduzme život djetetu bacanjem u
vodu; kralj se veoma ražalostio videći to te je ljutito rekao: "O podla ženo! Što ti misliš uraditi? Zar
se ti ne bojiš pakla! Kojeg nitkova si ti kćer, da ti uvijek obavljaš ova podla djela? O griješnice! idi
gdje god želiš ili ostani ovdje ako to hoćeš, to nije važno; ali moj sin će ostati ovdje. Pošto ti
pokušavaš iskoliti moju obitelj, gdje je smiso življenja s tobom?" Nakon što se kralj ovako obratio
ženi koja je bila spremna da oduzme život njegovu sinu, ona je ljutitio odgovorila kao što slijedi: "O
kralju! Budući da si ti prekršio svoje obećanje, danas ću ja prekršiti moje obećanje i moja veza s
tobom danas je prekinuta. Stoga ću ja povesti ovo dijete sa sobom u šumu gdje ću ga ja othraniti. Ja
sam Gaègà; da bi ispunila božji rad ja sam došla ovdje. Plemeniti Vasiìîha prethodno je prokleo
osam Vasua ovim riječima: "Rodite se kao ljudi." To je njih veoma zabrinulo te su se videći mene,
ovako molili: "O Bezgriješna! budi majka sviju nas." O najbolji među kraljevima! Ja sam im uslišilia
njihovu želju i zatim u svrhu služenja božjem cilju, postala sam tvoja žena. Ovo je moja povijest.
Sedam Vasua su se već rodili te su oslobođeni svoga proklestva; ovo je sada zadnji Vasu i on će
ostati ovdje neko vrijeme kao tvoj sin. O Íanatanu! Uzmi sada ovoga svog sina kojeg ti nudi Gaègà.
Znaj da je to Deva Vasu i uživaj u zadovoljstvu imanja sina. O veoma sretni! Ovaj sin bit će poznat
po imenu Gàngeya (Gangin sin) i bit će najjači od sviju. O kralju! ja ću danas odvesti tvoga sina na
mjesto gdje sam te izabrala kao muža; ja ću ga othraniti i kada on odraste, ja ću ti ga vratiti. Jer kad
bi on bio bez majke, on ne bi bio sretan niti bi živio." Rekavši ovo, Gaègà je otišla sa sinom; kralj
Íanatanu se veoma ražalostio te je otišao u svoju palaču gdje je provodio svoje vrijeme. Kralj je
uvijek mislio o odvajanju od svoje žene i sina te je tužna srca vladao svojim kraljevstvom. (27-46.)
Neko vrijeme je prošlo kada je kralj jednom priliko otišao u lov na divlje životinje da bi
došao do obala Gaège. Ondje je on s velikim čudom vidio dječaka koji se igrao s lukom odapinjući
Page66 Of 251
strijelu za strijelom. Dječak je veom privukao kraljevu pažnju, ali misao da li je to njegov dječak ili
ne, uopće se nije pojavila u njegovu umu. Promatrajući njegove izuzetne podvige, njegovu izuzetnu
sposobnost odapinjanja strijela s lakoćom i brzinom, njegovo znanje bez premca i njegov lijepi
oblik, kao da je sam Kupid, on se veoma začudio te ga je upitao: "O Bezgriješni! čiji si ti sin?" Junak
nije ništa odgovorio već je nastavio odapinjati strijele. Kralj je u sebi mislio: "Tko je ovaj dječak?
Čiji je on sin? Što sada uraditi? Kome sada ići?" Tako misleći, on se sjetio Gaège te je počeo
recitirati stihove njoj u slavu; Gaègà, preuzevši svoj lijepi oblik kojeg je imala ranije, pojavila se
pred kraljem. Videći je, kralj je rekao: "O Gaègà! Tko je ovaj dječak koji je baš sada otišao? Hoćeš
li mi ga još jednom pokazati?" Čuvši ove Íantanuove riječi, Gaègà je rekla: " O kralju kraljeva! On
je tvoj sin, on je osmi Vasu. Do sada sam se ja brinula o njemu, no sada ga predajem tebi. Suvrata!
Ovo je veliki asketa Gàngeya. On je svijetli izdanak tvoje obitelji. Slava tvoje loze bit će povećana.
Ja sam ga podučila kompletnu vještinu streljaštva. Ovaj tvoj čisti sin boravi u utočistu Vasiìîhe te je
učen u svim Vidyàma i vješt u svim stvarima. Ovaj tvoj sin zna sve što je znao Jamadagni
Paraíuràm. Zato, O kralju kraljeva! Uzmi sada svoga sina i budi sretan." Izgovorivši ove riječi,
Gaègà mu je predala svoga sina te je nestala; kralj se veoma razveselio te je zagrlio svoga sina,
uspeo ga u svoju kočiju i s njime krenuo u svoj grad. Kada se vratio u Hastinàpur, kralj je upriličio
veliku proslavu (Utsab) u čast povratka svoga sina; on je pozvao sve svoje astrologe i zatražio od
nih da odrede povoljni dan. On je zatim pozvao sve podanike i ministre i postavio Gàngeyu za
Princa Prijestolonasljednika. Religiozni Íanatanu je bio veoma sretan zbog postavljanja Gàngeye za
Prijestolonasljednika; on je zaboravio svoju žalost kojoj je razlog bio odvajanje od Gaège. Sïta reče:
"Tako sam vam sada ispričao zašto su Vasui bili prokleti, rođenje Bhãìme od Gaègine maternice,
sjedinjenje Gaège sa Íanatanuom i td. Onaj koji na ovome svijetu čuje ovu svetu priču o Gaèginu
rođenju i rođenju Vasua, oslobođen je od svih grijeha i postiže Mukti. O Muniji! Ove svete priče
koje dodijeljuju blagodati ja sam vam ispričao onako kako sam ih čuo iz Vyàsinih usana. Svi grijesi
onoga koji čuje (sluša) ovu svetu Írãmad Bhàgavatam, obdarenu s pet tema i koja je ispunjena s
raznim pričama, koja ja izrečena kroz Vyàsina usta, bivaju poništeni i takva osoba zadobiva mir i
blaženstvo. O Muniji! Tako Vam je potpuno opisana ova sveta povijest. (47-69.)
Ovako završava Četvrto Poglavlje o rođenju Vasua u Mahà Puràçi Írãmad Devã
Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE V.
HÊiìiji reču: "O Lamaharìaçin sine, O Sïta; ti si nam opisao osam Vasua, koje je
prokleo Vasiìîha, kako su se oni rodili i kako se Bhiìma rodio. O poznavatelju Dharme! Sada nam
potanko opiši kako je veoma religiozni Íanatanu za ženu uzeo dobru Yojanagandhu, čednu
Satyavatã, Vyàsinu majku, dobro znajući da je ona ribareva kćer? O Suvrata! Otkloni ovu našu
neizvjesnost." Sïta je onda rekao: "Mudrac kralj Íanatanu imao je naviku stalno ići u šumu u lovne
ekspedicije na bivole, jelene i druge divlje životinje.
Page67 Of 251
Kralj Íanatanu četiri je godine išao sa svojim sinom u lov na jelene i ostale divlje životinje
što mu je pružalo najvišu sreću, onakvu kakvu Mahàdeva pronalazi u društvu s Kàrtikeyom.
Jednom prilikom, dok je strijelama gađao nosoroge i divlje svinje i td., on je otišao vrlo daleko te je
došao sve do obala Yamune, glavne među rijekama. Onda je on osjetio izuzetno ugodan miris koji
se ne može opisati riječima; on je pokušao pronaći izvor tog mirisa idući svuda po šumi ne bi li ga
našao; on je također držao da taj očaravajući miris nije dolazio od Mandàra cvijeća, mošuša,
Champaka niti od Màlatã ili Ketaki cvijeća; zrakom je strujala obilna količina osobitoga mirisa
kojeg on nikad prije nije osjetio. Tako misleći o tom mirisu, kralj Íanatanu, bivajući očaran njime,
slijedio ga je do njegova izvora koji se nalazio negdje u toj šumi. Konačno, on je došao do mjesta na
obalama Yamune, glavne među rijekama, gdje je sjedila veoma lijepa djevojka, tiha i mirna, u
ženstvenome položaju, odajući ljubavne sklonosti, ljupka, ali loše odjevena; i on je otkrio da je
prethodni miris dolazio od njenoga tijela. Dama je bila krajnje lijepa; miris je bio čudesan,
očaravajući srca sviju; ona je ušla u doba mladosti i bila je veoma povoljna. Kralj je bio veoma
iznenađen te je je htio znati tko je ta dama; odakle je došla; da li je ona Deva djevojka ili ljudsko
biće ili kćer Gandharbe ili možda kćer Nàge? Nemogavši doći do konačnoga zaključka i bivajući
svladan strašću, on se sjetio Gaège te je upitao tu damu koja je sjedila na obali Yamune: "O mila!
Tko si ti! Čija si ti kćer? Zašto si sama u ovoj šumi? O ti lijepih očiju! Jesi li ti udana? Ili možda nisi?
Odgovori mi na sva ova pitanja. O ti ljupkih očiju! Videći tvoj ljupki očaravajući oblik ja sam svladan
strašću. Zato, O mila! Reci mi istinu, tko si ti? i što namjeravaš učiniti?" Upitana ovako od kralja,
lotoso-oka dama lijepih zubiju ovako je odgovorila: "O kralju! Ja sam ribareva kćer i ja sam potpuno
pod vlašću mog oca. O kralju kraljeva! Radi Dharme ja vozim skelu preko rijeke Yamune. Moj otac
danas je otišao kući. O Gospodaru bogatstva! Ovo što sam ti sada rekla je istina." Rekavši ove
riječi, dama se uzdržala; strastveni kralj tada joj se ovako obratio: "Ja sam najistaknutiji junak
obitelji Kuru; izaberi me stoga za svoga muža; tada svoju mladost nećeš protratiti uzalud. (1-20.)
O ti lanećih očiju! ja nemam drugu ženu; stoga ti možeš biti moja zakonita žena. O Mila!
Strast mi zadaje mnogo muke; zato ću ja sada zauvijek postati tvoj poslušni sluga. O Voljena! Moja
prethodna draga žena me je ostavila i otišla; ali od tada ja se nisam ženio. Videći sada tebe, lijepu u
svakom pogledu, ja ne mogu moj um podvrći kontroli."
Čuvši ove kraljeve riječi nektaru nalik, ribareva kćer koja je zračila ugodnim mirisom, iako
također pod utjecajem strasti, ostala je strpljiva, rekavši: "O Kralju! Ja također želim ono što si ti
rekao; ja sam također mišljenja da bih se trebala podvrći tvojim željama. Ali što da ja radim? Ja
nisam nezavisna. Ti to znaš. Moj otac je jedini koji me može dati tebi. Zato je bolje da pitaš mog
oca za to. Iako sam ja ribareva kćer, ja i dalje nisam nemoralna i samovoljna. Ja sam uvijek pokorna
mom ocu; ako to moj otac želi, ti me možeš oženiti. I ja ću ti biti pokorna. O kralju! ne muči se
previše. Ja ipak moram poštivati moja obiteljska pravila i običaje koji potječu od davnih vremena.
Ja moram ostati strpljiva." Sïta reče: "Veoma zadovoljan ovim očaravajućim riječima ove dame,
kralj je otišao u ribarevu kuću da govori s njenim ocem. Videći kralja da dolazi, ribar se veoma
zbunio i začudio te mu se poklonio s velikom predanošću i onda rekao: "O kralju! Ja sam tvoj sluga.
Ja sam blagoslovljen tvojom prisutnošću. O veliki kralju! Milostivo mi reci razlog tvoga dolaska."
Čuvši ribareve riječi, kralj je rekao: "O bezgriješni! Ja želim od tvoje kćeri napraviti moju zakonitu
ženu." Ribar je nato odgovorio: "O kralju! Kako ja mogu reći ne za nešto što se mora dati. Stoga,
ako ti tražiš moju kćer, ja ću ti je sigurno dati. Ali, O veliki kralju! Ti ćeš od njena sina morati
napraviti kralja tvoga kraljevstva; nijedan drugi tvoj sin ne smije biti kralj nakon tvoga odlaska.
(21-32.)
Čuvši ove ribareve riječi, kralj Íanatanu se veoma zabrinuo. On se sjetio Gàngeye i nije
mogao ništa reći. On, bolestan od ljubavi, vratio se kući; ali se nije niti kupao, niti je jeo, spavao i
Page68 Of 251
td. Videći to, njegov sin Gàngeya Bhiìma, čiji je zavjet bio ravan onom od bogova, videći da kralja
nešto muči, otišao je svome ocu i upitao ga: "O kralju! Iskreno reci, što te muči; tko je tvoj
neprijatelj koji još nije svladan; koga želiš da stavim pod kontrolu. O kralju! Koja je korist od imanja
sina koji ne razumje teškoće svog oca, ili koji ne pokušava da otkloni te teškoće. Onaj sin može biti
smatran pravim sinom koji je rođen da bi otplatio dugove počinjene od strane njegova oca u
prethodnim rođenjima; o tome nema smisla raspravljati. Vidi, Raghuov sin Dàsarthã Ràm napustio
je svoje kraljevstvo pokorivši se naredbi svog oca te je otišao u izgon u šumu gdje je živio zajedno
sa svojim bratom Lakìmanom i svojom ženom Sãtom. Sin kralja Hariíchandre, Rohãta, spreman da
otplati dugove svog oca i prodan od strane svog oca, radio kao sluga u Bràhmaçovoj kući. Slavni
Íunaâíepa, prodan od strane svog oca Ajigarte, bio je vezan za žrtveni stup radi žrtvovanja, ali
kasnije ga je oslobodio Gàdhijev sin Viívàmitra. (33-40.)
Dobro je poznato da je u vjekovna vremena, Jamadagnin sin Paraíuràm odsjekao glavu
svoje majke izvršivši tako zapovijed svog oca. On je smatrao očeve riječi važnijim te je stoga uradio
takvu nepravednu stvar. O kralju! ovo moje tijelo tebi je na raspolaganju; ja sigurno mogu uraditi
ono što mi ti narediš. Zato reci što da uradim? onoliko dugo koliko ja živim ti ne trebaš brinuti oko
ničega; ako dozvoljavaš, ja ću uraditi ono što je čak veoma teško za uraditi. O kralju! Reci, zašto si
zabrinut; ja ću smjesta s ovim lukom u mojoj ruci otkloniti uzrok. Fuj na onog sina, koji je
sposoban, a ne želi uraditi ono što njegov otac želi! kakva je korist od imanja sina koji nije voljan ili
koji ne želi otkloniti uzrok očeve zabrinutosti?" Čuvši ove sinovljeve riječi, kralj Íanatanu veoma se
posramio te je rekao: "O sine! moja najveća briga je ta da si ti moj jedini sin; osim toga, ti si junak,
veoma moćan, poštovan i u bitkama nikad ne okrečeš svoja leđa; stoga, ako, zbog loše sreće ti
budeš ubijen na bojnome polju, ja više neću imati potomaka; i što da onda radim pod tim
okolnostima? O sine! Moj život je neplodan jer imam samo jednoga sina; ovo je moja najveća briga,
to je uzrok moje žalosti. O sine! Ja nemam nikojih drugih briga na koje bih se pojadao." Čuvši ove
očeve riječi, Gàngeya je pozvao stare ministre te im je rekao da se kralj veoma srami da mu reče
stvarni uzrok; tako je on tražio od ministara da saznaju stvarni razlog kraljevih briga i da ga onda
obavijeste o tome, da bi se on tada mogao rukovoditi prema tome. Na ove Bhãìmine riječi, ministri
su otišli kralju, otkrili stvarni uzrok, te o svemu obavijestili Bhãìmu; misleći o svemu, on je počeo
razmišljati što bi trebalo uraditi.
Gangin sin Bhiìma zatim je u društvu s ministrima brzo otšao u ribarevu kuću, te se riječima
poniznosti i naklonosti ovako obratio ribaru: "O mučitelju neprijatelja! Ja ti se molim da dadeš
svoju kćer mom ocu. Tvoja kćer bit će moja majka i ja ću biti njen sluga." Ribar je tada rekao: "O
veoma sretni prinče! u tom slučaju sin moje kćeri neće moći biti kralj, jer si ti tu; zato milostivo ti
oženi moju kćer." Nato je Bhiìma opet rekao: "Neka tvoja kćer bude moja majka; ja nikad neću
prihvatiti to da budem kralj. Sin tvoje kćeri, u što nema sumnje, bit će kralj." Ribar je onda rekao:
"Ja znam da ti govoriš istinu; ali ako tvoj sin bude moćan, on može silom preuzeti kraljevstvo."
Nato je Bhiìma opet rekao: "O Oče! Znaj da su moje riječi istinite; ja se nikad neću oženiti; od
danas ja prihvaćam ovaj teški zavjet." Sïta reče: "Čuvši čvrstu Bhãìminu odluku, ribar je dao svoju
kćer kralju Íanatani. Tako je Íanatanu oženio milu Satyavatã; ali on uopće ništa nije znao o
čudesnome rođenju Vyàsa Deve. (41-59.)
Ovako završava Peto Poglavlje Druge Skandhe o vjenčanju Satyavatã u Mahà Puràçi Írãmad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova.
Page69 Of 251
L
POGLAVLJE VI.
HSïta reče: "Tako je Íanatanu oženio Satyavatã i njemu su se zatim rodila dva sina koji
su tijekom vremena umrli. Od sjemena Vyàsa Deve rodio se Dhritaràìîra. Ambikà Devã,
Dhritaràìîrina majka, zatvorila je svoje oči kada je vidjela Veda Vyàsu i stoga je Dhritaràìîra bio
rođen slijep. Videći slijepoga Dhritaràìîru, Satyavatã je tražila od Veda Vyàse da otiđe Ambàliki;
princeza Ambàlika, problijedila je kada je vidjela Vyàsu; i stoga se zbog Vyàsina gnjeva njezin sin
rodio blijed. Stoga je ime sina bilo Pàçáu. Nakon toga je mlada služavka, vješta u ljubavnim
zadovoljstvima, zadovoljila Vyàsu; stoga se njoj od Dharme rodio sin Vidura koji je bio istonoljubiv
i svet. Iako je Pàçáu bio mlađi, ministri su njega postavili na prijestolje. Dhritaràìîra nije mogao
postati kralj budući da je bio slijep. Zahvaljujući Bhiìminom obećanju, moćni Pàçáu je dobio vlast;
a inteligentni Vidura postao je njegov ministar. Dhritaràìîra je imao dvije žene, Gàndhàri i Sauvàli;
Sauvàli je bila Vaiíyà; ona je bila uposlena u kućanskim poslovima. Kralj Pàçáu je također imao
dvije žene; prva je bila Kunti, kćer Íïrasene; dok je druga bila Màdri, kćer kralja Madre. Gàndhàri
je rodila stotinu lijepih sinova; Vaiíya Sauvàli je rodila jednoga lijepog sina po imenu Yuyutsu. Dok
je Kunti bila djevica, ona je uz pomoć Sunca rodila miloga Karnu, i tek nakon toga ona je postala
Pàçáuova žena." Čuvši ovo, Êiìiji su rekli: "O Muni Sïta! Što nam kažeš! Kunti je najprije rodila
dijete i onda je postala Pàçáuova žena; ovo je zaista čudesno! Kako je Kunti, neudana, rodila
Karnu? i kako se Kunti nako toga udala? opiši nam ovo potanko." (1-12.)
Sïta tada reče: "O Dvija! Dok je Íïrasenina kćer Kunti bila djevojčica, kralj Kuntibhoja
zatražio je od Íïrasene da usvoji njegovu kćer našto je Íïrasena pristao tako da je kralj Kuntibhoja
odgojio ovu lijepu i ljupku djevojku. On ju je uposlio u služenju Agni Agnihotre. Jednom prilikom
Kunti je služila Munija Durvàsu koji je bio gost i koji je bio uposlöen u držanju zavjeta u trajanju od
četiri mjeseca. Muni je njom bio veoma zadovoljan te joj je dao veoma povoljnu Mantru kojom je
ona mogla prizvati bilo kojeg Devu da bi njene želje bile ostvarene. Kada je Muni otišao, Kunti,
ostavši u svojoj kući, poželjela je iskušati Mantru te se zapitala: "Kojeg Devu da pozovem?" Videći
da se Bog Sïrya uzdigao na nebu, Kunti je izgovorila Mantru i prizvala Sïryu. Sunce je tada,
preuzevši izuzetni ljudski oblik, sišlo s Nebe i pojavilo se pred Kunti u istoj prostoriji. Videći Devu
Sunce, Kunti se veoma iznenadila te se počela ježiti da bi smjesta pala pod urođenu osobinu strasti
(imala je menstruaciju). Kunti lijepih očiju, sklopljenih se dlanova obratila Sïrya Devi koji je stajao
pred njom: ""Ja sam danas veoma sretna videći Tvoj oblik; sada idi natrag u Tvoju oblast."
Sïrya Deva je nato rekao: "O Kunti! Zašto si me zvala, koristeći se ovom Mantrom? Budući
da si me pozvala, i ja stojim ovdje pred tobom, zašto me ne obožavaš? O lijepa plava djevojko!
Videći te, ja sam obuzet strašću; zato dođi k meni. Putem ove Mantre ti se me učinila tvojim
slugom, zato imaj sa mnom seksualni odnos." Čuvši ovo, Kunti je rekla: "O Svjedoče svega! O
poznavatelju Dharme! Ti znaš da sam ja djevica. O Suvrata. Ja ti se klanjam; ja nisam nemoralna
djevojka, zato mi ne govori loše stvari." Sïrya je tada rekao: "Ako ja otiđem tek tako, ja ću biti
objekt velikoga rugla, i nema sumnje, bit ću ismijan među bogovima. Zato, O Kunti! Ako me ne
zadovoljiš, ja ću te smjesta prokleti kao i Bràhmiça koji ti je dao ovu Mantru. O ljepotice! Ako me
zadovoljiš, ti ćeš i dalje biti djevica; sve ovo nitko neće znati i ti ćeš roditi sina, točno onakvoga
Page70 Of 251
kakav sam ja." Rekavši ovo, Sïrya Deva je uživao u stidljivoj Kunti, koja mu se bila predala; On joj
je dodijelio njene željene blagodati te je otišao. Lijepa Kunti ostala je trudna te je stalno boravila u
kući, držeći sve u tajnosti. Samo je odana sluškinja to znala; njena majka kao i nitko drugi nisu
imali pojma o svemu. Kada je došlo vrijeme, veoma lijepi sin, kao da je drugo Sunce i Kàrtikeya,
odjeven u divni Kavacha oklop i s dvije naušnice, njoj se rodio. Onda je služavka uhvatila
sramežljivu Kunti za ruku i rekla. "O čarobna djevojko! Kakve bi brige ti mogla imati dok sam ja
živa." Kunti je onda stavila sina u kutiju i rekla: "O sine! što da radim? Bojeći se srama, ja te
napuštam, iako si mi drag kao sam moj život! Ja sam veoma nesretna što moram ostaviti ovog
svepovoljnoga sina. Neka te Svevideća Bhagavatã Ambikà, Majka Svijeta i Majka sviju, obdarena
svim osobinama, zaštiti! Neka te Kàtyàyani, Ostvariteljica svih želje, hrani Svojim mlijekom! Jao! Ja
te ostavljam, koji si rođen od Sïryina sjemena, u ovoj samotnoj šumi kao opaka nemoralna žena. Ja
ne znam kada ću vidjeti tvoje lotosu nalik lijepo lice, meni draže od same sebe. Jao! U mom
prethodnom životu ja nikad nisam obožavala Íivànã, Majku Tri svijeta; ja nikad nisam meditirala na
Njena lotosova stopala, Koja dodijeljuju svekoliku sreću; i zato sam ja veoma nesretna. O dragi
sine! Ja moram obaviti veliku Tapasyu da bih se oslobodila ovoga strašnog grijeha, kojeg svjesno
počinjavam ostavljajući te u ovoj šumi." (13-35.)
Sïta reče: "Ovako se obrativši sinu koji se nalazio u kutijici, prestrašena Kunti dala ga je u
ruke služavke. Kunti se onda okupala te je nastavila živjeti u kući svog oca sa stahom u srcu. Stolar
(ili vozač bojnih kola) po imenu Adhiratha slučajno je našao tu kutiju koja je bila plutala po rijeci
Gangesu. Njegova žena Ràdhà se (prethodno) molila za sina te ga je othranila. Tako odgojen u
stolarevoj kući, slavni Kuntin sin Karna postao je veoma moćan ratnik. Kralj Pàçáu zatim je na
Svayamvari oženio Kunti, što je brak gdje djevojka izabire muža među brojnim udvaračima,
okupljenim na jednome mjestu. Svepovoljna kćer kralja Madre postala je druga Pàçáuova žena.
Jednom prilikom, dok je bio u lovu u šumi, moćni Pàçáu ubio je Munija u obliku jelena, koji je bio
uposlen u seksualnome činu, misleći da je on jelen. Umirući Muni bio je preplavljen gnjevom te je
prokleo Pàçáua ovim riječima: "Ako budeš imao seksualne odnose, ti ćeš sigurno umrijeti." Tako
prokleden od strane Munija, Pàçáu se veoma ražalostio te je napustio svoje kraljevstvo i počeo
živjeti u šumi. Njegove dvije žene Kunti i Màdrã otišle su za svojim mužem kao što to čine
neporočne žene, služeći ga u šumi. Boraveći u utočištu Munija, Pàçáu je slušao Dharma Íàstre i
vršio strogu pokoru. Jednom dok je slušao religiozne govore Munija, on je čuo Munije kako
govore da čovjek bez sinova ne može nikako ići na Nebesa; tada je on došao do zaključka da on
mora na neki način dobiti sina. On je također čuo da Punditi kažu da svi sinovi imaju pravo
nasljeđivanja očeva bogatstva i to znači sinovi rođeni od očeva sjemena, sinovi rođeni od njihovih
kćeri, Kìettraja, Goloka, Kuçáa, Sahoda, Kànãna, Krãta, onaj dobiven u šumi, ili onaj ponuđen od
drugog oca, koji nije u stanju hraniti svoga sina; ali sinovi, onako kako su ovdje nabrojeni su sve
inferiorniji kako se ide prema kraju. (36-48.)
Bilješka:
Kìettraja - sin žene od strane rođaka (ne ženinoga) određenoga da mužu stvori potomka
Goloka - vanbračno dijete udovice
Kuçáa - dijete rođeno u preljubi
Sahoda - sin žene trudne za vrijeme braka
Kànãna - sin rođen od mlade i neudane žene
Krãta - kupljeno dijete
Page71 Of 251
Čuvši ovo, Pàçáu je rekao svojoj lotoso-okoj Kunti da za njega stvori sinove od velikog
asketskog Munija. On joj je rekao: "Budući da ti ja to naređujem, ti time nećeš počiniti nikakav
grijeh. Ja sam čuo da je u stara vremena uzvišeni kralj Saudhàsa dobio sina od Vasiìîhe." Kunti je
onda odgovorila kralju: "O Gospodaru! Ja znam Siddha Mantru; nju mi je prethodno dao Muni
Durvàsà. Kojeg god Devu da ja prizovem tom Mantrom, on će mi se smjesta pojaviti." (59-52.)
Na zahtjev muža, Kunti je prizvala Dharmu, najboljega među Devama; i nakon što je s njim
ostala trudna, rodila je Yudhiìthiru. Onda je ona kroz Pavana Devu dobila sina Vrikodaru; zatim
kroz Indru, Gospoda Deva, Arjunu. Tako je svake godine Kunti rodila po jednoga sina da bi tako u
tri godine ona rodila tri veoma sposobna i moćna sina. Nato je Màdrã rekla svome mužu: "O kralju,
najbolji među Kuruima! Što da sada ja radim! Ljubazno mi reci kako da i ja dobijem sinove; O
Gospodaru, otkloni moju bol." Pàçáu se onda obratio Kunti; Kunti, dirnuta sažaljenjem, dala je
Màdrã mantru, tako da bi i ona mogla dobiti sina. Onda je lijepa Màdrã, po savjetu svoga muža,
prizvala blizance Aívine te je kroz njih dobila blizance Nakulu i Sahadevu. O Muniji! Tako su
Pàçáuove žene uzastopce rodile pet sinova od sjemena Deva. Jednom je Pàçáu, kojem se
približavao kraj, bio preplavljen strašću videći Màdrã u tom osamljenom utočištu. On je, kao da je
bio vođen od strane velikog uništavatelja, toplo zagrlio Màdrã, iako mu je to ona zabranila više
puta, te je smjesta pao na tlo. Kao što puzavica pada dolje kada se drvo obori, isto tako je Màdrã
pala na tlo i počela tužno jecati. Čuvši Màdrãno cviljenje, Kunti i pet Pàçáuovih sinova došli su
tamo te su također počeli jecati i plakati; onda je nastao metež i također su se pojavili i veliki
Muniji. Onda su ti Muniji, koji su slijedili velike zavjete, shvatili da je Pàçáu mrtav te su propisno,
na obalama Gangesa, obavili ceremoniju spaljivanja mrtvaca. Tada je Màdrã svoja dva sina predaöla
Kunti na skrb te je napustivši svoje tijelo kao Satã, otišla sa svojim mužem u Satyaloku.
Muniji su onda obavili Tarpaça ceremonije u čast Pàçáua i Màdrã i odveli Kunti i pet sinova
u Hastinàpur. Znajući da je Kunti došla, Bhãìma, Vidura i rođaci Dhritaràìîre koji su se nalazili u
gradu, su svi došli pred Kunti. Svi oni su zapitali Kunti: "O mila! čiji su ovo pet sinova?" Kunti se
onda sjetila Pàçáuova prokletstva te je tužno rekla: "Ovo su sinovi Deva rođeni u obitelji Kuru." Da
bi uvjerila okupljene ljude, Kunti je prizvala Deve koji su se onda pojavili u nebeskome prostoru te
su rekli: "Da, ovo su sinovi rođeni od našega sjemena." Bhãìma je onda iskazao poštovanje riječima
Deva te je srdačno pozdravio dječake. Bhiìma je zatim odveo pet Pàçáuovih sinova i njegovu ženu
Kunti u Hastinu te se rado skrbio o njima. O Muniji! Tako su rođeni sinovi Prithe i podignuti od
strane Bhãìme. (48-?)
Ovako završava Šesto Poglavlje Druge Adhyàye o rođenju Pàçáava u Mahà Puràçi Írã Mad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VII.
HSïta reče: "Krjeposna Draupadã bila je zajednička žena svih pet lijepih Kuntinih
sinova; i ona je rodila pet sinova, jednoga svakome mužu. Arjuna je imao još jednu ženu; to je bila
Page72 Of 251
Subhadrà, Kêiìçina sestra. Naredbom Írã Kêiìçe, Arjuna ju je ukrao (uzeo je na silu). Veliki junak
Abhãmanyu rodio se Subhadri. Ovaj Abhãmanyu i pet Draupadãnih sinova ubijeni su u bitki.
Abhumanyuva žena Uttarà bila je dražesna kćer kralja Viràîa. Ona je rodila jedno mrtvo dijete,
nakon što su svi momci, potomci obitelji izumrli. To dijete je ubijeno od Aívatthàminh strijela.
Izuzetno moćni Írã Kêiìça Osobno ponovno je oživio tog mrtvog unuka njegove sestre. Pošto se
ovaj sin rodio nakon što je obitelj izumrla, on je na ovome svijetu postao poznat svijetu po imenu
Parãkìit. Kada su svi sinovi bili uništeni, Dhritaràìîra se veoma ražalostio, i mučen Bhãminim
riječima strijelama nalik, on je ostao u kraljevstvu Pàçáava. Gàndhàrã, također krajnje očajna zbog
gubitka sinova, ostala je tamo. Yudhiìîhira je, dan i noć, služio Dhritaràìîru i Gàndhàrã. Veoma
religiozni Vidura je stalno, slušajući savjet Yudhiìîhire, tješio svoga brata Dhritaràìîru, koji je
posjedovao oko mudrosti te je ostao uz svoga brata. Dharmin sin Yudhiìîhira služio je svog ujaka
Dhritaràìîru tako da bi on zaboravio na bol nastalu uslijed smrti njegovih sinova. Ali Bhãma je
probadao njegovo srce svojim riječima strijelama nalik koje je izgovarao tako glasno da su one
dolazile do ušiju staroga kralja Dhritaràìîre. Bhãma bi govorio: "Ja sam na bojnome polju ubio sve
sinove nemoralnog slijepog kralja (Dhritaràìîre) i ja sam isisao i ispio pun puncat bunar krvi iz
srca Duâíàsane. Sada ovaj slijepi kralj jede besramno, kao što to rade vrana i pas, obilje hrane
(Piçáa) koju mu ja dajem, i tako živi bez ikakve svrhe." Bhãma mu je svakoga dana upućivao
ovakve oštre riječi; dok ga je relgiozni Yudhiìîhira tješio govoreći kako je Bhãma posve neuka
zvijer i slično. Kralj Dhritaràìîra žalosna je srca proveo tamo osamnaest godina; jednoga dana on je
obavijestio Dharmina sina Yudhãìîhiru o svojoj namjeri da otiđe u šumu. On mu je rekao: "Ja danas
želim obaviti Tarpaçe u ime mojih sinova. Istina je da ih je Bhãma sve sahranio; ali imajući u vidu
prethodno neprijateljestvo, on nije ništa uradio za moje sinove. Ako mi dadeš nešto novca, ja ću
obaviti pogrebne ceremonije mojih sinova i povući se u šumu da obavim Tapasyu tako da bih
mogao otići na Nebo." Vidura je također u četiri oka zatražio od Yudhãìîhire da dade Dhritaràìîri
iznos koji je tražio; Yudhiìîhira je također namjeravao platiti traženi iznos. Onda je Yudhiìîhira,
gospod svijeta, pozvao svoju mlađu braću i ovako im se obratio: "O sretne duše! Naš duboko
poštovani ujac želio bi obaviti pogrebne ceremonije svojih sinova; u tu svrhu mi bi mu trebali dati
određenu svotu novca." Čuvši ove riječi svoga starijeg brata hrabrosti bez premca, Pavanin sin,
moćni Bhãma veoma se razljutio te je izrekao sljedeće riječi: "O ti koji si veoma sretan! Da li to
znači da ćemo mi morati dati novac za duhovnu dobrobit Duryodhane i ostalih? Koja glupost može
biti veća od toga nego da tako podao slijepi kralj uživa veliku sreću boraveći u tvojim rukama? O
Àrya! Tvoj loši savjet je taj zbog kojega smo mi u šumi patili od beskrajnih nevolja; čak i krajnje
dobru Draupadã, Duhíàsana je u dovorani izveo pred druge. O ti koji si odan dobrim zavjetima!
Jedino da bi zadovoljili tebe, iako smo bili veoma moćni, mi smo morali ostati u kući Matsya Ràj
Viràta kao sluge. Da ti nisi bio naš stariji brat i da nisi bio sklon kockanju, bi li bilo moguće da ja,
koji sam ubio Jaràsandhu, budem kuhar Viràt Ràji! Nikad se mi ne bi našli u tako teškoj nevolji.
Nikad se moćni Arjuna, Vàsavin sin, ne bi morao prerušiti u glumicu (u ulozi plesačice), oblačeći
se u žensku odjeću, pod imenom Vrihannalà. Jao! Što bi još moglo biti bolnije u dobivanju
ljudskoga rođenja nego to što su ruke Arjune, koje su uvijek nosile Gàndãva luk, morale nositi
narukvice koje priliče ženama? Ja bih bio sretan da sam tada, videći pletenice od Arjunine kose i
šminku na njegovim očima, otkinuo Dhritaràìîrinu glavu?
O Gospode zemlje! Bez da sam te pitao, ja sam zapalio kuću, poznatu kao Jatugriha (kuća
od lako zapaljivoga materijala koju je sagradio Duryodhana da bi zapalio Pàçáave), i stoga je podli
Virochana, koji je namjeravao spaliti nas, sam izgorio. Nadalje, O Gospode ljudi! slično tome, bez
da sam pitao tebe, ja sam ubio Kichaku; stvar zbog koje ja sada žalim je ta da nisam na isti način
pred svima ubio Dhritaràìîrine sinove. O kralju kraljeva! To je bila jednostavno tvoja glupost što si
Page73 Of 251
ti oslobodio Duryodhanu i ostale sinove, velike neprijatelje Gandharba, nakon što su ih oni
zatvorili. I nakon svega ti si danas spreman dati novac radi duhovne dobrobiti ovoga Duryodhane i
ostalih! Ali, O Gospode zemlje, ja nikad neću dati ništa, čak i ako ti to sam zatražiš da uradim."
Rekavši ove riječi, Bhãma je otišao. Dharmin sin Yudhiìîhira tada se savjetovao s ostalom
troje braće te je Dhritaràìîri dao obilje bogatstva. S ovim iznosom Ambikin sin Dhritaràìîra obavio
je Íràdh ceremoniju svojih sinova onako kako to nalažu pravila te je Bràhmaçima dao mnoštvo
stvari. Kralj Dhritaràìîra je tako, dovršivši sve pogrebne ceremonije, bio spreman da s Gàndhàrã,
Kunti i Vidurom otiđe u šumu Zahvaljujući Sanjayi, veoma inteligentni Dhritaràìîra bio je izvješćen
o šumskim putevima, te je tako napustio kuću. Íïrasenina kćer Kunti, iako sprečavana od strane
svojih sinova, otišla je s njima. Bhãma i druge Kaurave plakajući su išli zajedno s njima do obala
Gangesa i od tamo su se vratili u Hastinàpur.
Askete su otišli u povoljno utočište Íatayïpe na obalama Gangesa te su tamo podigli
kolibicu i počeli obavljati Tapasyu sa svojim usredotočenim srcima. Prošlo je šest godina kada je
Yudhiìîhira, nesretan zbog rastanka od njih, rekao svojoj mlađoj braći: "Sanjao sam da je naša
majka veoma smršavila i oslabila. Sada ja jako želim vidjeti majku, ujca, ujnu, plemenitoga Viduru i
veoma inteligentnoga Sanjayu. Ako vi to odobravate, ja bih želio otići vidjeti ih." Onda su petero
braće, Pàçáuovi sinovi, poželjeli vidjeti Kunti te su povevši sa sobom Draupadã, Sabhadru, Uttaru i
druge, otišli u Íatayïpino utočište. Kada su došli tamo, vidjeli su sve osim Vidure. Zato je
Yudhiìîhira zapitao: "Gdje je Vidura?" Čuvši ovo pitanje, Dhritaràìîra je rekao: "Vidura je je
preuzeo Vairàgyam (odricanje) te je otišao na osamljeno mjesto gdje sam u svome srcu meditira
na vječnoga Brahmu. Narednoga dana, dok je kralj Yudhiìîhira šetao obalom Gangesa, on je u
šumi vidio Viduru koji je zbog sljeđenja svoga zavjeta veoma smršavio; on mu se tada obratio: "Ja
sam kralj Yudhiìîhira; ja te pozdravljam." Sveti Vidura je ovo čuo ali je ostao nepomičan kao klada.
Tada je u trenu, čudesno svjetlo izašlo iz Vidurina lica te je ušlo na usta Yudhiìîhire, od kojih su
obojica inkarnacije Dharme. Vidura je tada umro. Yudhiìîhira se veoma ražalostio. Kada se
Vidurino tijelo nosilo da bi se spalilo u vatri, začuo se nebeski glas koji je rekao: "O kralju! On je
bio veoma mudar; stoga se njega ne bi smjelo spaliti, idi sada gdje želiš." Čuvši ovo, Yudhiìîhira se
okupao u svetoj rijeci Ganges te se vratio u Àíram i o svemu potanko obavijestio Dhritaràìîru. Dok
su se Pàçáave nalazili u utočištu s ostalim stanovnicima grada, Veda Vyàsa, Nàrada i drugi
uzvišeni Muniji otišli su Yudhiìîhiri. Kunti se onda obratila dobrome Veda Vyàsi s ovim riječima:
"O Kêiìça! Ja sam vidjela moga sina Karnu jedino kada se on rodio, moje srce veoma pati za njim;
zato, O veliki asketa! pokaži mi ga sada. O veoma sretni! Ti si u stanju to uraditi; zato, O Gospode!
Zadovolji želju moga srca." Gàndhàri je onda rekla: "O Muni! Ja nisam vidjela Duryodhanu dok je
išao u bitku; zato, O Muni! Pokaži mi Duryodhanu s njegovom mlađom braćom." I Subhadrà je
rekla: "O Sveznajući! Ja veoma želim vidjeti velikog junakaa Abhãmanyua, meni dražeg od samom
mog života; O veliki asketa! Stoga mi ga pokaži." (33-57.)
Sïta reče: "Satyavatãn sin, Vyàsa Deva, čuvši njihove riječi, obavio je Pràçàyamu (vježbu
dubokoga disanja) te je meditirao na vječnu Devã, energiju Brahme. Kada se spustila večer, Muni
je pozvao Yudhiìîhiru i ostale na obalu Gangesa. On se tada okupao u Gangesu te je počeo pjevati
hvalospjev u čast Devã Brahmamayã Prakêiti, Koja se odmara na Puruìi, stanovniku Maçi Dvãpe,
Koja posjeduje kvalitete, ali Koja je u isto vrijeme iznad njih, ovako: "O Devã! Dok Brahmà, Viìçu,
Maheívara nisu postojali, niti su postojali Indra, Varuça, Kuvera, Yama i Agni, Ti si jedina Koja je
postojala; ja Te pozdravljam.
Dok nije bilo vode, Vàyua (zraka), etera, zemlje i njihovih Guça, okusa, mirisa i ostaloga,
kada nije bilo čula, uma, Buddhia, Ahamkàre; kada nije bilo Sunca, Mjeseca niti bilo čega, Ti si
jedina postojala; zato, O Devã! Ja Ti se neprestano klanjam. O Majko! Ti nosiš sve ove vidljive Jãva
Page74 Of 251
Loke (svjetove) u svemirskoj Hiraçyagarbhi (zlatno jaje); nadalje, Ti dovodiš ovu Hiraçyagarbhu,
sve Linga Íarãre (fina tijela), kao i Sàttva, Ràjas i Tàmas Guçe do stanja ravnoteže koje se naziva
Sàmyàvasthà i ostaješ posve nezavisna i odvojena tijekom Kalpa perioda. U to vrijeme čak i oni koji
imaju veliku sposobnost rasuđivanja i nevezanosti ne mogu dokučiti Tvoju prirodu. O Majko! Ove
osobe mole se meni da vide svoje pokojne; ja uopće nisam u stanju to uraditi. Zato im ih Ti pokaži."
Dok se Vyàsa ovako molio Devã, Devã Mahàmàyà, Dama Svemira, prirode Univerzalne Svijesti, s
Nebesa je pozvala one koje su oni tražili te ih je pokazala rodbini. Onda su se Kunti, Gàndhàrã,
Subhadrà, Uttarà i Pàçáave veoma razveselili što opet vide svoje drage. Vyàsa, vrline bez premca,
nadalje, sjećajući se Mahàmàye, pozdravio se s pokojnima; izgledalo je da se tada dogodilo veliko
čudo. Pàçáave i Muniji međusobno su se pozdravili te su otišli u svoja odgovarajuće domove. Kralj
Yudhiìîhira na putu je pričao o Vyàsi te je konačno stigao u Hastinu. (58-68.)
Ovako završava Sedmo Poglavlje Druge Skandhe o pokazivanu pokojnih u Mahà Puràçi Írã
Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VIII.
H
Sïta reče: "Trećega dana nakon što su se Pàçáave vratili u Hastinàpur, kralj
Dhritaràìîra, zajedno s Gàndhàri i Kunti, izgorio je u požaru koji je zahvatio šumu. Sanjaya je prije
toga ostavio Dhritaràìîru u šumi da bi išao na hodočašće. Kralj Yudhiìîhira je za sve ovo sazano od
Nàrade te se veoma rastužio. Tako, tridesetšest godina nakon što je obitelj Kuru izumrla,
Bràhmaçovim su prokletstvom svi Yaduovi potomci bili uništeni u Prabhàs Tãrthi. Plemeniti
Yaduovi potomci, opijeni pijenjem vina, borili su se jedni protiv drugih te su iskorijenjeni u
prisutnosti Kêiìçe i Balaràme. Balaràma je tada napustio svoje smrtno tijelo; lotoso-oki Bhagavàn
Kêiìça, da bi odao poštovanje Bràhmiçovu prokletstvu, preminuo je pogođen lovčevim strijelama.
Vàsudeva je čuo za Harijevo napuštanje smrtnoga tijela te je u svome srcu meditirao na Božicu
Svemira da bi onda završio svoj sveti život na zemlji. Arjuna se veoma ražalostio; on je otišao u
Prabhàsu da bi prema propisima obavio posmrtnu ceremoniju njih sviju.Videći mrtvo Harijevo
tijelo, Arjuna je sakupio drva i spalio njegovo tijelo s njegovih osam glavnih žena. On je također
spalio Balaràmino tijelo s tijelom njegove žene Revatã. Arjuna je zatim otišao u grad Dvàraku te je
izveo sve stanovnike van grada nakon čega je Vàsudevin grad Dvàraka propao u ocean. Dok je
Arjuna vodio sve stanovnike grada, on se na putu osjetio veoma slabim; stoga je banda pljačkaša
poznata po imenu Àbhãre pokrala svu njihovu imovinu i sve Kêiìçine žene. Arjuna, hrabrosti bez
premca, nakon što je stigao u Indraprasthu, Aniruddhinoga sina Vajru postavio je za kralja tog
mjesta.
Onda je veoma snažni Arjuna izvjestio Vyàsu o svojoj tjelesnoj slabosti da bi mu se Vyàsa
ovako obratio: "O veoma inteligentni! Kada se Hari i ti ponovno inkarnirate u drugoj Yugi, onda će
se tvoja junačka snaga ponovno ispoljiti." Čuvši ove riječi, Prithin sin Arjuna tužna srca vratio se u
Hastinu te je o svemu obavijestio Dharmaràja Yudhiìîhiru. Saznavši za izumiranje Yàdava i za
Page75 Of 251
Harijevo napuštanje Svoga smrtnog tijela, Yudhiìîhira je otišao na Himàlaye. On je na prijestolje
postavio Parãkìita, Uttarina sina, koji je tada imao tridesetšest godina te je u društvu svoje braće i
Draupadã napustio svoju palaču i otišao u šume Himàlaya. Tako su Pàçáave tridesetšest godina
vladali u Hastini da bi na Himàlayama napustili svoja smrtna tijela. Veoma religiozni mudrac-kralj
Parãkìit budno je, tijekom šezdeset godina, vladao svojim podanicima. Jednom se dogodilo da je on
otišao u lovnu ekspediciju u gustu šumu gdje je strijelom pogodio jelena. Nakon što ga je pogodio,
on ga je otišao tražiti. U tom trenutku bilo je podne i on je bio veoma žedan, gladan i umoran te se
veoma znojio. Tada je on ugledao Munija koji je bio udubljen u meditaciji, te ga je zapitao: "Gdje
ovdje ima vode?" Muni je u tom trenutku obavljao zavjet šutnje; stoga on nije ništa odgovorio.
Videći ovo, žedni kralj, pod utjecajem Kali, veoma se naljutio te je prednjim krajem svoga luka
podigao mrtvu zmiju da bi je zatim omotao oko Munijeva vrata. Čak i nakon toga Muni je ostao
nepokretan u svome stanju prosvjetljenja ništa ne govoreći. Onda se kralj vratio kući. (1-23.)
Nakon toga je Munijev sin, rođen iz kravine maternice, Íringã, veliki asketa, vatreni
štovatelj Mahàíakti, dok se igrao u šumi, čuo za prethodni događaj. Njegovi prijatelji su mu rekli:
"O Muni! Netko je sada stavio mrtvu zmiju oko vrata tvog oca." Čuvši ove riječi, Íringã se veoma
naljutio te je uzevši vodu u svoje ruke prokleo kralja ovim riječima: "Neka onoga koji je danas
omotao mrtvu zmiju oko vrata mog oca, neka tog tiranina tijekom jedne sedmice od danas, ugrize
zmija Takìak." Jedan Munijev učenik tada je otišao kralju te ga izvijestio o Munijevom prokletstvu.
Abhimanyuov sin Parãkìit tako je sazano za Bràhmiçovo prokletstvo, i znajući da je ono
nepogrešivo, on se ipak ovako obratio starim savjetnicima:
"O ministri! Sigurno je da sam vlastitom krivicom prokleden od Bràhmiçova sina. Saznajte
sada što da se radi iako osobe učene u Vedama kažu da je pod ovakvim okolnostima smrt
neizbježna; usprkos tome, mudri bi ljudi trebali sve poduzeti da spriječe to, rukovodeći se
Íàstrama. Mnogi mudraci koji su pobornici preuzimanja koraka kojima se mogu preokrenuti
stvari, kažu da sve akcije mudrih ljudi donose ploda kada se koriste odgovarajuća sredstva; njihova
rješenja uvijek donose ploda. Zato ja kažem da su snage Maçia (dragulja), Mantra i biljaka
(Oìadhia) neopisive; ako se koriste na pravilan način, mislite li da oni neće donijeti ploda u ovome
slučaju? Ja sam čuo da je jednom Munijeva žena umrla od ugriza zmije, ali Muni je dao pola svoga
života svojoj ženi Apsari te ju je tako oživio. Nije podesno za mudre da ovise o načelu da se ono što
je neizbježno sigurno mora dogoditi, čovjek mora učiniti sve što može da bi se izborio za svoj
boljitak. O ministri! Da li ste vidjeli ikoju osobu na Nebesima ili na svijetu koja ostaje lijena,
prepuštajući se jedino sudbini? Sannyàsini su se odrekli svijeta; ali oni moraju ići u kuće ljudi, bili
oni pozvani ili ne. Gledajte nadalje, pretpostavimo da je nekome donijeta hrana bez da ju je on
tražio i pretpostavimo da je netko tu hranu stavio u usta, možete li pojmiti da će hrana ići u stomak
bez njegova truda? Stoga bi čovjek trebao od samoga početka uposliti svoje sposobnosti; premda bi
neki inteligentni ljudi bili zadovoljni s mišlju što se tu može uraditi ili to nije predodređeno u mojoj
sudbini." Kada je Parãkìit ovo rekao, ministri su zapitali kralja: "Koji Muni je ponovno oživio svoju
ženu, dajući joj polovinu svoga života? I kako je njegova žena umrla? Milostivo nam sve ovo
potanko opiši." Kralj je onda rekao: "Muni Bhrigu imao je veoma lijepu ženu Pulomu. Iz njene
maternice rodio se svjetski poznati Chyavana Muni. Sukanyà, kćer Íaryàte bila je Chyavanina
žena. Iz njene maternice rodio se lijepi sin po imenu Pramati; on je bio veoma čuven. Pramati je za
ženu imao čuveno lijepu Pratàpã. Iz njene maternice rodio se veliki asketa Ruru. U to vrijeme
religiozni i istinoljubivi Sthïlakeía, osoba velikoga imena, obavljao je Tapasyu. O ministri! U
međuvremenu, Menakà, glavna Apsarà na obali rijeke imala je seksualni odnos s Visvàvasu
Gandharvom te je ostala trudna. Od tamo ona je otišla u utočište Sthïlakeíe na obalu rijeke gdje je
rodila veoma lijepu kćer. Ona ju je tamo ostavila no videću tu malu djevojčicu koja je tada bila
Page76 Of 251
napušteno siroče, Sthïlakeía ju je uzeo te ju je počeo odgajati. On joj je dao ime Pramadvarà.
Svepovoljna djevojka Pramadvarà vremenom je izrasla u djevojku da bi je tada vidio Muni Ruru
kojega je njena pojava preplavila strašću." (24-49.)
Ovako završava Osmo Poglavlje Druge Skandhe o izumrću obitelji Yadu i o kralju Parãkìitu
u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE IX.
HParãkìit je onda nastavio govoriti: "Kada je Muni Ruru otišao u svoju sobu na
spavanje, njegov um je bio obuzet strašću, i njegovo otac Pramati, videći ga žalosnoga, obratio mu
se ovim riječima: "O Ruru! Zašto si tako odsutan?" Ruru je tada bio pod utjecajem strasti i svome je
ocu rekao sljedeće riječi: "U Sthïlakeíinom utočištu vidio sam djevojku po imenu Pramadvarà; nju
bih ja želio za ženu." Čuvši ove riječi, Pramati je smjesta otišao u Sthïlekeíino utočište te mu
udovoljio vodeći s njim razne razgovore da bi onda od njega tražio njegovu lijepu kćer za svoga
sina. Sthïlakeía je obećao da će dati svoju kćer za ženu njegovu sinu kada za to bude povoljno
vrijeme. Onda su te obje plemenite duše, Pramati i Sthïlakeía, počeli zajedno raditi na pripremnim
radnjama za ceremoniju vjenčanja skupljajući sve što je neophodno da se njihova nakana izvrši.
Međutim, dok se ta djevojka lijepih očiju jednom zabavljala u dvorištu, ona je nagazila na zmiju koja
ju je onda ugrizla i djevojka je na mjestu umrla. Videći mrtvu Pramadvaru, svi Muniji tog mjesta su
se okupili te su počeli žalosno plakati i jecati, i nastao je pravi metež. Iako je život napustio
Pramadvarino tijelo, ipak videći osobiti sjaj njenoga beživotnog tijela koje je ležalo na tlu, njen
odgajatelj i otac Sthïlakeía veoma se ražalostio te je glasno jecao. Čuvši ga da plače, pojavio se
Ruru da bi vidio što se dogodilo, i kada je došao, ugledao je djevojku, koja je iako beživotna,
izgledala da živa leži na tlu.
Videći Sthïlakeíu i ostale Êiìije kako plaču, Ruru je napustio to mjesto te je sa žalosna srca
počeo glasno plakati izgovarajući ove riječi: "Jao! Sudbina je zasigurno ta koja je poslala ovu zmiju,
uzrok svih mojih jada, da razori moju sreću. Jao! Što sada da radim? Gdje da idem? Budući da je
moja draga pala u čeljusti smrti, ja više ne želim više živjeti bez moje žene. Jao! Kakvo sam je
nesretno svorenje? Ja nisam stigao zagrliti ovu moju lijepu i dragu ženu. Ja sam lišen ljubljena
njenoga lijepog lica i imanja nje za ženu. Jao! Jadan je moj život! Neka moj život sada skonča
budući da nisam mogao, iz pukog srama, baciti sebe zajedno s mojom dragom na goruću lomaču!
O! Kada smrt ne dolazi nesretnoj osobi, čak i kada se ona moli za nju, kako ja onda mogu očekivati
božansku sreću na ovome svijetu? Sada ću se ja zato baciti u jezero ili ću se spaliti u vatri ili ću
popiti otrov ili ću se ugušiti vezivajući konop oko moga vrata!" (1-17.)
Ruru je veoma mnogo jecao na obali rijeke i onda je dugo umujući o svemu počeo ovako
misliti: "Ako bih počinio samoubojstvo to bi bio nepopravljiv grijeh; moj otac i majka bili bi veoma
nesretni. Kada bih ja to učinio, to bi veoma razveselilo moju lošu sreću i moje neprijatelje; u to
uopće nema sumnje. Kakvu korist bi imala moja draga ako bih ja počinio samoubojstvo ili ako ja
Page77 Of 251
budem nesretan zbog odvajanja od nje. Pretpostavimo da ja umrem, čak ni tada moja voljena neće
biti moja u narednome svijetu, stoga bi ja počinio veliku grešku ako bih počinio samoubojstvo; ali
ako to ne uradim, to sigurno neće biti nikakva greška." Tako, došavši do ovakva zaključka, Ruru se
okupao, obavio Àchamanu i na taj način se pročistio. On je onda uzeo vodu u svoju ruku te je
rekao: "Kakva god dobra djela, obožavanje bogova, i td., koja sam ja uradio i ako sam ja s
predanošću služio mojim nastavnicima, učiteljima i nadređenima, obavljao Homa ceremonije, Japu,
Tapasyu, ako sam ja proučavao Vede i ako sam se ja sjećao Gàyatrã i obožavao Sunce, ako sam ja
sve to radio onako kako treba, neka moja voljena ustane kao rezultat moga Puçyama (zasluga
uslijed obavljanja svega toga). Ako moja voljena ne oživi, ja ću sigurno sebe lišiti ovoga života.
Rekavši ovo, on je mentalno obožavao Deve te je s tugom u srcu plakao. Onda je glasnik Deva
sišao s Neba te mu rekao: "O Bràhmaçe! Ne čini taj smion pokušaj; kako tvojoj voljenoj život može
biti vraćen? životni vijek ove lijepe djevojke, rođene od Gandharvina sjemena i Apsarina ovuma
sada je iscrpljen; zato potraži neku drugu djevojku. O ti slaboga razumijevanja! Zašto plačeš
uzalud? Gdje je ljubav između tebe i ove djevojke; ona je umrla u neudatu stanju (prethodno ona se
nije udala za tebe)." Onda je Ruru ovako odgovorio: "O glasniče Deva! Ja se neću oženiti s nikojom
drugom ženom; bilo da moja draga ponovno bude vraćena u život ili ne; u slučaju da njoj ne bude
povraćen život, ja ću također smjesta okončati s mojim životom." Ovaj izuzetno uporan Ruruov stav
obradovao je glasnika Deva i on onda izgovorio ove naredne povoljne riječi istine: (18-31.)
" O Bràhmaça! Ja ću ti nešto predložiti; milostivo me poslušaj. Deve su ovo veoma davno
odredile. Ti se možeš odreći polovine svoga životnoga vijeka, i na taj način možeš brzo vratiti život
ovoj djevojci."
Ruru je onda rekao: "O glasniče Deva! Ja dajem pola moga života ovoj djevojci; u to nema
sumnje. Neka moja voljena odmah bude vračena u život i ustane."
Kralj je onda nastavio govoriti: "O ministri! U to je vrijeme Viívàvasu, znajući da je njegova
kćer Pramadvarà mrtva, u nebeskoj kočiji sišao s Nebesa i došao na mjesto gdje se sve to odvilo;
onda su kralj Gandharva i glasnik Deva zajedno otišli Yami, Dharmaràji, te mu se ovako obratili:
"O Dharmaràj! Viívàsinu kćer Pramadvaru, ženu Rurua, Êiìijeva sina, ugrizla je zmija i ona je sada
došla u tvoju oblast. Dvija Ruru sada snažno želi sebe lišiti života; zato, O Sunčev sine! Dozvoli
sada da djevoka opet zadobije svoj život kroz Ruruovu Brahmacharyu (čistoću) budući da je on
polovinu svoga života dao djevojci."
Dharma je tada rekao: "O glasniče Deva! ako želiš da djevojka opet oživi, neka ona opet
oživi zato što joj je Ruru dao polovinu svoga života. Idi smjesta i daj djevojku Ruruu."
Kralj onda nastavi: "O ministri! Nakon što je Yama izrekao ove riječi, glasnik Deva smjesta
je otišao i oživio Pramadvaru te je dao Ruruu.
I tako povoljnoga dana, Ruru je uzeo nju za ženu. Tako je Êiìijeva kćer Pramadvarà, koja je
pala u čeljusti smrti, opet bila vračena u život na odgovarajući način. Zato, O savjetnici! da bi se
spasio život, čovjek bi trebao primijeniti sve što može i što je u skladu sa Íàstrama, koristeći se
draguljima, Mantrama i biljkama."
Tako se obrativši ministrima, kralj Parãkìit dao je da se sagradi izuzetna građevina od
sedam katova oko koje je postavio glavne čuvare te je takoder postavio najsnažnije ljude dobro
upućene u poznavanje Maçijâ (dragulji), Mantra i biljaka radi zaštite te se smjesta popeo na vrh.
Da bi smirio gnjev Íringã Munija, kralj mu je poslao Munija po imenu Gurumukha poručivši mu da
oprosti grijeh poniznoga sluge. Onda, da bi se zaštitio, kralj je sa svih strana doveo Bràhmaçe,
savršene u poznavanju i primjeni Mantra. Ministrov je sin na odgovarajuća mjesta postavio slonove
tako da se nitko ne može popeti na vrh građevine; što se još može reći osim toga da čak niti zrak
nije mogao pronaći ulaz kada je jednom bilo naređeno da je ulaz zabranjen; što onda reći za druge!
Page78 Of 251
Kralj Parãkìit je tako ostao u građevini brojeći dane koje je zmija Takìaka imala na raspolaganju da
ga ugrize; on je tamo obavljao svoje kupanje, Sandhyà Bandame kao i uzimanje hrane; on se čak
tamo savjetovao sa svojim ministrima i vladao svojim kraljevstvom. O Êiìiji! U to vrijeme Bràhmaç
po imenu Kaíyapa, vješt u Mantrama, čuo je za kraljevo prokletstvo te je zaključio kako bi on
mogao dobiti ogromno bogatstvo ako izliječi kralja od Takìakina otrova te je odlučio da otiđe
prokletome kralju Parãkìitu koji je svoje vrijeme provodio zajedno s Bràhmaçima. Tako je
Bràhmaça Kaíyapa, u očekivanju da će od kralja dobiti bogatstvo, napustio svoju kuću. (32-51.)
Ovako završava Deveto Poglavlje Druge Skandhe o Ruruu u Mahà Puràçi Írã Mad Devã
Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE X.
HSïta reče: "O Êiìiji! Toga dana kada je Bràhmiç Kaíyapa napustio svoju kuću,
Takìak, znajući za prokletstvo kralja Parãkìita, preuzeo je oblik staroga Bràhmiça te je napustio
svoje boravište. Zmija Takìak na svome je putu srela Bràhmiça Kaíyapu. Videći Bràhmiça, učenog
u Mantrama, Takìak ga je upitala: "Kamo se tako žuriš?" (1-3.)
Ovako upitan, Kaíyapa je odgovorio: "Ja sam čuo da će zmija Takìak ugristi kralja
Parãkìita; zato ja žurim kralju da bih ga izliječio od zmijskoga otrova. Ja znam Mantru (mistični
stih) koji može poništiti učinak otrova. Ako njegov životni vijek nije iscrpljen, ja ću ga sigurno
povratiti u život." Onda je Takìak rekla: "O Bràhmaça! Ja sam ta zmija Takìak; ja ću ga ugristi i
tako njegov život privesti kraju. Zato je bolje da ti odustaneš od svoje namjere. Misliš li da ti možeš
izliječiti onoga kojeg ja ugrizem; sigurno da ne." Kaíyapa onda reče: "O glavna među zmijama!
Kada ti ugrizeš kralja kojeg je prokleo Bràhmiç, ja ću ga bez ikakve sumnje oživjeti snagom moje
Mantre." Takìak onda reče: "O glavni među Bràhmaçima! Ako ti misliš da možeš oživjeti kralja
nakon što ga ja ugrizem, pokaži mi onda sada svoju snagu. O bezgriješni! Ja ću ugristi ovo
Nyagrodha stablo (indijska smokva); nakon toga ti ga oživi."
Kaíyapa reče: "Nema sumnje da ću ja oživjeti ovo stablo, koje ti namjeravaš sagorjeti otrovom iz
tvojih zubiju." Sïta onda nastavi pričati: "Onda je zmija Takìak ugrizla drvo, koje se smjesta
pretvorilo u pepeo; te je zatim zatražila od Kaíyape da ponovno oživi drvo. Videći drvo sagoreno do
pepela vatrom zmijskog otrova, Kaíyapa je sakupio sav pepeo i rekao: "O veoma otrovna zmijo.
Uvjeri se danas u snagu moje Mantre. Gledaj! Ti ćeš sada biti svjedokom oživljavanja ovoga
stabla." Tada je Kaíyapa, veliki poznavatelj Mantrâ, uzeo vodu u svoju ruku, i napunivši je snagom
Mantre, tom je vodom poprskao pepeo. Smjesta, čim je bilo poprskano vodom zasićenom snagom
Mantre, stablo Nyagrodha je oživjelo i postalo onakvo kakvo je bilo i ranije. Takìak se veoma
začudila što ponovno pred sobom vidi stablo isto onakvo kakvo je bilo na početku i onda se obratila
Kaíyapi: "O glavni među Bràhmiçima! Zašto si se ti odlučio da ideš kralju? Pričaj mi o tome i ja ću
ispuniti tvoje želje." Kaíyapa reče: "O glavna među zmijama! Znajući da je kralj proklet, ja idem
učiniti ono što je dobro za njega koristeći se svojim znanjem da bi onda zauzvrat dobio ogromno
Page79 Of 251
bogatstvo." Čuvši ovo, Takìak reče: "Ja ću ti dati onoliko bogatstva koliko želiš; uzmi ga i idi svojoj
kući, i dozvoli da se moja želja također ostvari." (4-17.)
Kaíyapa, poznavatelj najvišega stanja, čuo je Takìakine riječi te je u sebi počeo preispitivati
svoju namjeru, misleći ovako: "Šta sada da uradim? Ako uzmem ovo bogatstvo i vratim se kući,
moje ime i slava neće biti na glasu na ovome svijetu, jednostavno zbog moje pohlepe; ali ako
ponovno oživim kralja, moja besmrtna slava, bogatstvo u izobilju i zasluge svima će postati znani.
Nadalje, fuj na bogatstvo ako je ono lišeno časti; zato čovjek mora učiniti sve da bi sačuvao čast.
Kralj Raghu je u vjekovna vremena dao Bràhmaçima sve što je imao da bi sačuvao svoju čast; kralj
Hariíchandra i Karna ni za tren nisu oklijevali da dadu beskonačno bogatstvo. Postoji još jedna
stvar koju treba uzeti u obzir, kako da se ja ponašam nemoralno ostavljajući kralja spaljenog
vatrom otrova?
Ako kralju vratim život, svatko će biti sretan. Ako bi kraljevstvo ostalo bez kralja, podanici
bi bez sumnje biti upropašteni. Iz toga slijedi da ću ja nakon kraljeve smrti sigurno navući na sebe
grijeh zbog upropaštavanja podanika; i zadesit će me sramota da sam ja veoma pohlepan čovjek."
No Kaíyapa je udubljen u meditaciju sazanao da je kraljev životni vijek istekao. Znajući da je
kraljeva smrt neizbježna, plemeniti je Kaíyapa od Takìake uzeo željeno bogatstvo te se vratio kući.
(18-26.)
Tako nagovorivši Kaíyapu da se vrati kući, sedmoga dana Takìak je produžila u Hastinàpur
da bi ubila Parãkìita. Kada se ona približila gradu, ona je saznala da se kralj nalazi na najgornjem
katu palače; i da to mjesto čuvaju razni dragulji, Mantre i biljke. Takìak se veoma zabrinula; i
bojeći se da Bràhmaçovo prokletstvo ne padne na njegovu glavu, ona se veoma uznemirila te je
počela misliti ovako: "Kako da uđem u palaču? Kako da prevarim tog glupog podlog licemjernog
kralja, kojeg je prokleo Bràhmaça, koji pravi nevolje Bràhmaçama. Niti jedna osoba još nije rođena
u Pàçáava obitelji koja je omotala zmiju oko vrata asketskoga Bràhmaçe. Kralj je počinio veoma
gnusno zlodjelo i znajući kakav tijek događaja slijedi, on je postavio straže na sve strane palače te je
otišao na najgornji kat građevine i misleći da će tako obmanuti Smrt, vrijeme provodi mirna uma.
Kako onda njega svladati, prema Brahmànovim riječima? Kralj, slabašna intelekta, ne zna da se
smrt ne može spriječiti; iz tog razloga on je postavio čuvare i straže oko palače; ali on je prava
neznalica jer ne zna da se smrt ne može spriječiti, iako su tisuće pokušaja učenjeni da se ona
spriječi. Ovaj izdanak Pàçáua zna da mu je smrt blizu ali on ipak želi živjeti i mirna uma on boravi u
svojoj palači. Kralj bi sada trebao davati milostinju i obavljati ostale krjeposne stvari; jedino djelima
koja su u skladu s Dharmom bolest biva uništena i život se produžuje. To znači da bi se čovjek
kojemu se bliži kraj trebao okupati, davati milostinju i čekati na vrijeme smrti; na taj način on može
ići na Nebesa; u suprotnome, pakao je neizbježan. Kralj je počinio veliki grijeh činom nanošenja
boli i stvaranja nevolje Bràhmiçu ili drugim sličnim djelima i zato mu se smrt bliži budući je
Bràhmiçovo prokletstvo palo na njegovu glavu. Zar ne postoji takav Bràhmiç koji ga može navesti
da shvati ovo; ili je Stvoritelj odredio da je njegova smrt u ovome trenutku neizbježna." Tako
meditirajući, glavna među zmijama učinila je da je ostale zmije slijede u oblicima asketskih
Bràhmiça te im je kao takvima zmija Takìak dala korijenje i voće da ih odnesu kralju. Zmija
Takìak je u obliku kukca ušla u voće. Onda su zmije u obliku asketa uzele voće i brzo krenuli
prema palači. Tako su oni došli do palače u kojoj je boravio kralj Parãkìit. Videći ih, stražar ih je
upitao: "Zašto ste vi došli ovdje?" Čuvši ovo, oni su rekli: "Mi dolazimo iz našeg utočišta da bi,
ponavljajući Mantre Atharva Veda, produžili život kralja junaka, Abhimanyuova sina i sina Pàçáava
obitelji, stoga mi želimo govoriti s kraljem; zato bolje otiđite kralju i recite da ga neki Muniji žele
vidjeti. Mi ćemo ga poprskati vodom i dati mu nešto slatkoga voća i onda ćemo otići. Mi ćemo se
Page80 Of 251
uspeti do kralja i blagosloviti ga te mu poželiti dug život; mi ćemo mu saopćiti ono što bi on trebao
znati te ćemo se vratiti odakle smo došli." (27-48.)
Sïta reče: Čuvši ove riječi, stražari su se, onako kako im je kralj naredio, obratili
prerušenim zmijama ovim riječima: "O Bràhmaçi! Mi ipak mislimo da vi danas nećete moći
govoriti s kraljem; vi askete, dođite sutra u ovu palaču. O Muniji! Zbog Bràhmaçova prokletstva,
kralj je sagradio ovo mjesto; iz toga normalno slijedi da Bràhmaçima nije dozvoljeno da uđu u
palaču." Onda su zmije u oblicima Bràhmaça rekle ovo: "O dobri stražari! Ako je tako, onda
odnesite ovo korijenje i voće i pounudite ih kralju i prenesite mu naše blagoslove. (49-68.)
Onda su stražari otišli kralju i obavijestili ga o dolasku Bràhmaça asketa. Kralj je
odgovorio: "Donesite ovdje korijenje i voće koje su oni ponudili i pitajte ih zašto su oni došli.
Ponudite im moje Praçàme; danas se ja ne mogu sresti s njima; neka oni dođu sutra ujutro."
Stražari su tada otišli asketama te su uzeli njihovo korijenje i voće i s velikim poštovanjem ih
ponudili kralju. Kada su zmije prerušene u licemjerne Bràhmaçe otišle, kralj je uzeo njihovo voće
te se obratio svojim ministrima: "Uzmite ovo voće i dajte ga svim mojim prijateljima da ga pojedu,
ja ću uzeti samo jedan komad te ću ga pojesti." Rekavši ovo, Uttarin sin Parãkìit svo je voće dao
prijateljima, a sam je uzeo jedan zreo komad voća za sebe, zatim ga je prelomio da bi u njemu
ugledao veoma sitnoga kukca tamno bakrenih očiju. Nato su se ministri začudili; kralj im se tada
obratio: "Sunce je zašlo; zato za danas više nema nikakva staha od bilo kakvog otrova. Ja vam
prema tome danas govorim, bojeći se Bràhmaçova prokletstva, neka me ovaj kukac ugrize."
Rekavši ovo, kralj je uzeo kukca i stavio ga na svoj vrat. Onda je Takìak u obliku kukca, nakon što
je tijekom zalaska sunca bila stavljena na kraljev vrat, smjesta preuzela oblik strašne Kàle (Smrt) te
se omotala oko kraljeva vrata i ugrizla ga. Ministri su se veoma zaprepastili te su s velikom boli i
žalošću počeli jecati i jaukati. Stražari su glasno jaukali. Strašni jauk čuo se na svim stranama.
Videći tu strašnu zmiju, ministri, preplavljeni strahom, pobjegli su na sve strane. Onda je Uttarin
sin, kralj Parãkìit, oko čijeg se vrata omotala zmija, vidio da su sva njegova nastojanja bila uzaludna,
te je ostao miran. Iz ustiju zmije Takìak tada su izvirili stašni otrovni plamenovi sagorijevajući sve
da bi kralj tako smjesta bio ubijen. Tako, oduzevši kralju život, Takìak je otišla u nebesku
atmosferu; ljudi su onda vidjeli zmiju koja je izgledala kao da je spremna da sagori čitav svijet. Kralj
je pao beživotan kao spaljeno stablo; i videći mrtvoga kralja, svi su plakali. (49-68.)
Ovako završava Deseto Poglavlje Druge Skandhe o smrti kralja Parãkìita u Maha Puràçi
Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XI.
HSïta reče: "O Muniji! tako videći beživotnoga kralja, kao i njegova sina koji je još bio
maleni dječak, ministri su osobno obavili pogrebne ceremonije kralja. Oni su najprije spalili kralja
na obalama Gangesa bez izgovaranja ikoje Mantre, budući da je do smrti došlo uslijed nesretnoga
slučaja, odn. zbog ugriza zmije. Nakon toga, oni su na pogrebnoj lomači od sandalovog i mirisnog
Page81 Of 251
drveća, spalili lik kralja napravljen od Kuía trave. Zatim je svećenik je prema pravilima dovšio
pogrebne radnje, ponavljajući Vedske Mantre te je Bràhmaçima razdijelio razne stvari, zlato,
odjeću i raznu hranu tako da bi kralj mogao otići na Nebesa. (1-4.)
Zatim, povoljnoga trenutka, ministri su na prijestolje postavili mladoga princa što je
razveselilo srca podanika, i svi stanovnici njegova kraljevstva, svih gradova i sela priznali su i
prihvatili mladoga princa Janamejayu, obdarenog svim osobinama jednoga kralja, za svoga kralja.
Dhàtreyi je mladome kralju dao uputstva glede njegovih dužnosti. Mladi princ je postepeno rastao
te je vremenom izrastao u veoma nadarenoga kralja. (5-7.)
Kada je Janamejaya navršio jedanaest godina, porodični ga je svećenik prema pravilima
inicirao s Gàyatrã Mantrom i on ju je ispravno proučavao. Onda ga je Kripàchàrya podučavao
vještinu streljaštva (Dhanurveda) onako kako je Dronàchàrya podučavao Arjunu i Paraíuràma
Karnu. Janamejaya je postepeno svladavao sve nauke te je postao nesavladiv svojim neprijateljima
budući da je bio veoma vješt u vještini streljaštva, a takav je bio i u ostalim granama Veda.
Istinoljubiv, samo-kontroliran, religiozni kralj Janamejaya stekao je potpuno znanje Dhàrmíàstra
(filozofije i prava) i Arthaíàstra (ekonomije) te je vladao svojim kraljevstvom kao Dharmin sin
Yudhiìîhira.
Kralj Kàíãja dao je svoju dobru kćer Vapuìîamu za ženu kralju Janamejayi koji je na sebi
nosio zlatni oklop. Kralj Janamejaya, s lijepom Vapuìîamom kosih pogleda izgledao je veoma
sretan kao što je bio kralj Vichãtravãrya kada je za ženu dobio Kàíãràjinu kćer i kada je Arjuna dobio
svoju Subhadru. Tada je kralj počeo u šumi i vrtovima uživati sa svojom lotosookom Vapuìîamom
kao Íatakratu i Íachã. Sposobni ministri dobro su se starali o vladanju kraljevstvom; i podanci, time
sretni, radosnih su srca provodili svoje vrijeme. (8-15.)
U međuvremenu, Muni po imenu Uttanka, uznemiren zbog zmije Takìake, razmišljao je
tko bi mu mogao pomoći da se osveti zmiji, i videći u sinu kralja Parikìita, kralju Janameyaji,
prikladnu osobu, došao je u Hastinu kralju i ovako mu se obratio: "O dobri kralju! Ti ne znaš kada
bi trebalo uraditi stvar koju bi trebalo uraditi; naprotiv, ti radiš ono što ne bi trebalo raditi. U tebi
nema nikakava bijesa niti energije; ti se ponašaš kao dijete; stoga ti ne poznaješ značenje Íàstra i
ne znaš za tvoga prethodnog neprijatelja; što da se onda ja molim pred tobom." Čuvši ovo, kralj
Janameyaja je rekao: "O veoma sretni! Ja ne znam tko je moj neprijatelj; što bi trebalo ispraviti?
Molim te reci što bih ja trebao uraditi." Uttanka reče: "O kralju! Podla Takìaka ubila je tvoga oca;
pitaj o tome tvoje ministre." Čuvši ove riječi, kralj Janamejaya obratio se svojim ministrima koji su
mu tada rekli da je njegov otac umro uslijed ugriza zmije Takìake. Tada je kralj rekao: "Uzrok
smrti moga oca Bràhmiçovo je prokletstvo; gdje je tu onda greška zmije Takìake; molim te reci mi
to." Uttanka reče: "Takìaka je ona koja je dala mnogo novca Kàíyapi koji je išao izliječiti tvoga oca
od Takìakina otrova te ga je tim činom spriječila u toj nakani; stoga, O kralju! nije li Takìaka veliki
neprijatelj tvoga oca i njegov ubojica.
O kralju! U prethodna vremena, kada je Pramadvarà, draga Ruruova žena umrla uslijed
zmijina ugriza u svome neudatom stanju, Ruru ju je opet oživio. Ali Ruru je tada obećao da koju god
zmiju on bude vidio, on će je ubiti svojim buzdovanom. O kralju! Čvrsto to odlučivši, on je sa
svojim buzdovanom počeo ubijati zmije gdje god bi naišao na njih, da bi tako na putovanju oko
cijele zemlje u šumi ugledao ostarjelu strašnu vodenu zmiju (Áhoçáa zmija) te je smjesta uzdigao
buzdovan da bi je ubio i tada je ljutitio pogodio njime, kada je zmija odgovorila: "O Bràhmaça!
Zašto me tako udaraš? Ja ti nisam ništa uradio." Ruru reče: "O zmijo! Moja draga žena umrla je
uslijed ugriza zmije; veoma isprovociran i žalostan, ja sam odlučio da ću od tada ubijati zmije."
Čuvši ovo, vodena zmija Áuçáuha je odgovorila: "Ja ne grizem; one zmije koje grizu su druga
Page82 Of 251
vrsta; nije u redu da me ti tučeš samo zato što ja imam tijelo slično njima." Čuvši ove opravdane
riječi iz zmijinih usta, Ruru je upitao zmiju: "Tko si ti? Zašto si ti postao ova Áuçáuba zmija?"
Zmija odgovori: "O Bràhmaça! Ja sam prethodno bio Bràhmaç, imao sam prijatelja po
imenu Khyàs koji je bio veoma religiozan, istinoljubiv i samokontroliran. Jednom je on bio u svojoj
Agnihotra sobi i ja sam ga budalasto uplašio stavivši pred njega umjetnu zmiju koju sam napravio
od lišća s drveća. On se tada tako prepao i tako strašno drhtao da me je prokleo, rekavši ovo: "O ti
slabe pameti! Budući si me prastrašio ovom zmijom, koja u sebi nema otrova, budi ti takva zmija."
Ja sam se tada smjesta pretvorio u zmiju te sam se usrdno molio Bràhmaçu; njegov gnjev tada se
nešto utišao i on je nadalje rekao: "O zmijo! Pramatin sin Ruru nesumnjivo će te osloboditi ovoga
prokletstva." Ja sam ta zmija i ti si taj Ruru. Slušaj sada moje riječi koje su u skladu s Dharmom.
Najviša Dharma Bràhmaça je ne-ubijanje. Mudri Bràhmaça trebao bi prema svima pokazivati
milost. Ubijanje je dozvoljeno samo u Yajéama; jer životinje ubijene pri žrtvovanju dostižu najviši
cilj; stoga se ubijanje u žrtvovanjima ne smatra ubijanjem." Uttanka reče: "Taj Bràhmaça tada je bio
oslobođen svoga prokletstva, a Ruru je tada odustao od ubijanja zmija. O Kralju! Ruru je oživio tu
djevojku i oženio se njome, ali čak i tada, sjećajući se prethodnoga prokletstva on je ubijao zmije.
Ali, O glavni u Bharata obitelji! Ti ovdje posve bezbrižno boraviš, bez ikakva gnjeva prema zmijama
i želje za osvetom. O kralju kraljeva! Tvoj je otac umro visoko u zraku bez da je obavio ikakvo
kupanje ili dao milostinju koju treba dati u vrijeme smrti. Onaj sin je mrtav, iako živi, koj čin očevih
neprijatelja ne smatra neprijateljskim. Dok ti ne ubiješ zmije, neprijatelje Tvoga oca, tvoj otac neće
biti oslobođen iz pakla. O kralju! Sjeti se sada nepravde učinjene tvome ocu i obavi žrtvovanje
Velikoj Majci, žrtvovanje po imenu Sarpa Yajéa (žrtvovanje zmija).
Sïta reče: Čuvši Uttankine riječi, kralj Janamejaya tužno je jecao i lio suze misleći u sebi:
"Jao! Fuj na mene! Ja sam velika budala; ja se osjećam ponosnim ali uzalud. Gdje je čast onoga, čiji
je otac ugrižen od zmije otišao u pakao! Ja ću sada sasvim sigurno započeti sa Sarpa Yajéom i time
proizvesti uništenje svih zmija u plamtećoj vatri i tako moga oca osloboditi iz pakla." Došavši do
ovakva zaključka, on je pozvao svoje ministre i rekao im: "O ministri! Pripremite veliko žrtvovanje.
Odaberite prikladno sveto mjesto na obali Gangesa, neka ga izaberu i izmjere Bràhmiçi i tamo
izgradite lijepu žrtvenu dvoranu sagrađenu na stotinu stupova i unutra pripremite žrtveni oltar. O
ministri! Kada sve ove pripremne radnje budu gotove, ja ću s velikim veseljem započeti Sarpa
Yajéu. U toj Yajéi zmija Takìak bit će životinja žrtva, a Uttanka, veliki Muni, bit će svećenik
žrtvovanja; zato sada pozovite sveznajuće Bràhmiçe, učene u Vedama. Tako, na kraljevu zapovijed,
sposobni ministri sakupili su sve materijale za žrtvovanje i pripremili veliki žrtveni oltar. Kada su
se u vatru nudile žrtve, zazivajući zmije, Takìak je postala veoma očajna uslijed straha te je zaklon
uzela u Indri govreći mu "Spasi me, Spasi Me." Indra je tada utješio Takìaku, koja se tresla od
straha, te joj je dao da sjedne na Àsan te je ohrabrio govoreći: "Ne boj se, O zmijo, ne boj se više."
(46-55)
Muni Uttanka, videći da je Takìaka utočište uzela u Indri i da ju je Indra ohrabrio, zazvao je
Takìaku da dođe u vatru; ne videći nikakva izlaza, Takìaka je tada utočište uzela u veoma
religioznome Astiki, sinu Munija Jarat Kàrua, rođenoga u Yàyàvara obitelji. Munijev Sin Àstik doša
je u žrtvenu dovranu i pjevao hvale u čast Janamejayi; videći veoma učenoga Munija dječaka, kralj
mu je iskazao poštovanje i rekao: "Zašto si ti došao ovdje? Ja ću ti dati ono što ti želiš." Čuvši ovo,
Àstik se molio: "O veoma poštovani! Odustani od žrtvovanja."
Istinoljubivi kralj, moljen neprestano, zaustavio je Sarpa Yajéu da bi održao ono što je
obećao. Vaiíampàyana je tada kralju izrecitirao cijelu Mahàbhàratu da bi umirio njegovo srce. Ali
kralj, čuvši Mahàbhàratu nije zadobio mir srca te je upitao Veda Vyasu: "Kako da dobijem mir srca;
ja stalno gorim od žalosti; reci mi što da radim? Ja sam jadan; jer moj otac Parikìik, Abhimanyin
Page83 Of 251
sin nije umro prirodnom smrću. O ti povoljni! Smrt Kìattriye na strašnome bojnom polju ili u
običnoj bitki je pohvalna; čaki i smrt u vlastitoj kući, ako je uslijedila prema prirodnim zakonima i
Vidhijima (pravilima) je hvale vrijedna; ali moj otac nije umro tako; zašto je on zbog Bràhmaçova
prokletstva, posve bez svijesti, napustio svoj život visoko u zraku? O Satyavatãn sine! Savjetuj me
sada što da radim da bi moj otac koji je sada u paklu ponovno mogao otići na nebesa, i da moje srce
ponovno zadobije mir. (56-65.)
Ovako završava Jedanaesto Poglavlje Druge Skandhe o Sarpa Yajéi u Mahà Puràçi Írãmad
Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XII.
H
Sïta reče: "Čuvši ove kraljeve riječi, Vyàsa Deva, Satyavatãn sin, pred skupom se
ovako obratio kralju: "O kralju! Ja ću ti sada izrecitirati Bhàgavata Puràçu, svetu, čudesnu,
ispunjenu s mnogim pričama, koja vodi ka povoljnim učinicma; slušaj! Prethodno, ja sam naveo
svoga sina Íuku da proučava ovu Puràçu, O kralju! Ja ću sada pred tobom izrecitirati tu najvišu
Puràçu, sa svim tajnama koje ona u sebi sadržava. Ja sam to sakupio iz svih Àgama; ona donosi
Dharmu (religiju), Arthu (bogatstvo), Kàmu (ostvarenje želja) i Mokìu (oslobođenje); slušanje ove
Puràçe uvijek donosi sreću i dobre rezultate." (1-4.)
Onda je Janamejaya rekao: "O Gospode! Čiji sin je ovaj Muni Àstika? Zašto se on pojavio
kao prepreka u mojoj Sarpa Yajéi (žrtvovanju životinja)? I s kojim ciljem on štiti zmije? O veoma
sretni! Milostivo mi potanko odgovori na sve ovo; nakon toga mi također potanko izrecitiraj tu
Puràçu."(5-6.)
Vyàsa Deva tada je rekao: "O kralju! U prethodna vremena živio je Muni po imenu
Jaratkàru. On je uvijek slijedio put mira te se nije ženio. Jednom je on u pećini u šumi vidio svoje
pretke kako tamo vise. Oni su se obratili Jaratkàruu ovako: "O sine! oženi se; to će nas veoma
razveseliti; i ako ti se rodi sin dobroga karaktera, mi svi bit ćemo oslobođeni od svih nevolja i tada
će nam biti dozvoljeno da otiđemo na Nebesa." Čuvši ovo, Jaratkàru je rekao: "O moji preci! Ako ja,
bez moljenja i traženja, dobijem djevojku koje se zove kao ja, i ako mi ona bude posve predana, ja
ću je oženiti i vodit ću obiteljski život; to vam uistinu kažem." Rekavši ovo svojim precima,
Jaratkàru je otišao na putovanje s ciljem da posjeti sveta mjesta. I ono što se tada dogodilo je da je
u to vrijeme Kadru, majka zmija, proklela svoje sinove, rekavši im: "Neka vas vatra izgori."
Događaji koji su prethodili ovom događaju idu ovim redom. Kadru i Vinatà, dvije Kaíyapine žene,
vidjele su upregnute konje koji su vukli sunčevu kočiju te su među sobom ovako raspravljale.
Najprije je Kadru, videći sunčevoga konja, ovako zapitala Vinatu: "O dobra! Reci mi kakve je boje
ovaj konj?" Onda je Vinatà rekla: "O povoljna! Što ti misliš? Ja kažem da je ovaj konj bijele boje;
sada reci ti, kakve je boje ovaj konj? Onda ćemo položiti okladu." Kadru onda reče: "O ti lijepa
osmjeha! Ja mislim da je konj crn. Dođi sada; suočimo se po ovom pitanju; tko bude poražen postat
će rob drugoga." Rekavši ovo, Kadru se obratila svojim sinovima, koji su joj bili veoma poslušni,
Page84 Of 251
ovim riječima: "Svojim tijelima pokrijte sve pore tijela konja i Sunčeve kočije, tako da oni izgledaju
crni; idite i uradite to." Nato su neke zmije odgovorile: "To ne može biti." Kadru ih je onda
proklela, rekavši im: "Izgorite svi u Janamejayinoj žrtvenoj vatri." Ostale zmije pokušale su
udovoljiti svojoj majci te su se omotale oko leđa konja tako da je konj izgledao kao da je crn. Kadru
i Vinatà tada su zajedno otišle da bi vidjele konja. Kada je Vinatà vidjela da je konj crn, ona se
veoma ražalostila. (7-18.)
Nadalje su se stvari odvijale ovako. Garuáa, Vinatin sin, veoma snažan i uništavatelj zmija,
prolazio je tim putem i videći svoju očajnu majku, ovako ju je zapitao: "O majko! Zašto si ti žalosna?
Izgleda kao da ti patiš. Aruna, Sunčev kočijaš i ja, tvoja smo dva živuća sina. Fuj na nas, ako za
našega života ti patiš od nevolja. O lijepa! Ako majka pati dok je njen sin živ, kakva je onda korist u
imanju sina? Zato, O majko, reci što je razlog tvojoj žalosti i ja ću je smjesta otkloniti." (19-21.)
Čuvši ovo, Vinatà reče: "O sine! Što da ti kažem o mojoj nevolji; ja sam sada postala rob
moje suparnice. Ona me je pobijedila u okladi i sada mi naređuje da je nosim na mojim leđima. O
sine! Eto zašto sam ja žalosna." Čuvši ove majčine riječi, Garuáa reče: "Dobro, ja ću je onda nositi
na mojim leđima gdje god da ona želi ići. O draga majko! Nemoj žaliti; ja ću otkloniti sve tvoje
brige." Vyàsa Deva onda nastavi pričati: "Nakon što je Garuáa ovo rekao, Vinatà je otišla Kadri. S
njom je otišao i njen sin Garuáa da bi oslobodio svoju majku njena ropstva te je na svojim leđima
nosio Kadru sa svim njenim sinovima na drugu obalu oceana. Dok je Garuáa išao preko oceana, on
se obratio Kadri ovako: "O majko! Ja ti se klanjam; ljubazno mi reci kako moja majka može biti
oslobođena tvoga ropstva." Čuvši ove riječi, Kadru je rekla: "O sine! Ako ti danas budeš u stanju
samom tvojom snagom donijeti nektar iz Devaloke i dati ga mojim sinovima, ti ćeš time osloboditi
svoju bespomoćnu majku. Kada je Kadru ovo rekla, veoma snažni Vinatin sin Garuáa smjesta je
otišao u obitavalište Indre i snažno se boreći, ukrao je nektar i donio ga Kadri oslobodivši tako
svoju majku Vinatu od Kadrinoga ropstva. U međuvremenu, zmije su se otišle okupati, nakon čega
su one namjeravale popiti nektar. No Indra je ukrao ćup u kojem se nalazio nektar. O kralju! Tako
je snagom svojih ruku Garuáa oslobodio svoju majku Vinatu od ropstva. Na drugoj strani, kada su
se zmije okupale i kada su nakon toga otkrile da nema ćupa s nektarom, one su počele lizati Kuía
travu na kojoj se bio nalazio ćup, misleći da će na taj način uhvatiti nešto kapi koje su možda
nekako iscurile; i rezultat toga je bio da su zbog oštrih rubova Kuía travki, jezici zmija bili
presječeni na dva dijela; i zato se zmije nazivaju Dvijihva. (22-31.)
Zmija Vàsuki i ostale, koje je Kadru, majka zmija, proklela, otišle su Brahmi uzevši
sklonište kod njega te su ga izvijestili o razlogu njihova straha, o prokletstvu njihove majke.
Brahmà im se tada ovako obratio: Idite i dajte Vàsukinu sestru, po imenu Jaratkàru, za ženu
velikome Muniju Jarat Kàri, (dakle oboje istoga imena). Iz njene maternice rodit će se sin po
imenu Àstika; i on će biti taj koji će vas sigurno osloboditi vaših teškoća." Čuvši ove povoljne
Brahmine riječi, zmija Vàsuki otišala je u šumu te je ponizno tražila od Munija Jarat Kàre da oženi
njegovu sestru, nakon čega se Muni, znajući da se djevojka zove kao i on, odgovorio ovako: "Ja ću
to uraditi, ali ako se tvoja sestra počne ponašati u suprotnosti s mojim željama, ja ću je smjesta
prokleti." (32-36.)
I tako je pod ovim okolnostima Jarat Kàru uzeo Vàsukinu sestru za ženu. A Vàsuki se,
nakon davanja svoje sestre Muniju za ženu, vratio u svoje vlastito prebivalište. O mučitelju svojih
neprijatelja! Onda je Muni Jaratkàru sagradio kolibicu od lišća u velikoj šumi te je počeo sretno
provoditi svoje dane u uživanju sa svojom ženom. Jednom prilikom, nakon što je pojeo svoj obrok,
on je otišao spavati prije čega je rekao svojoj ženi da ga ne budi pod nikakvim okolnostima. I tako
je on zaspao. Lijepa Vàsukina sestra je sjela pokraj njega. Kada je došlo veče i kada je sunce počelo
zalaziti, Vàsukina sestra Jaratkàru se preplašila da bi Muni mogao propustiti večernju Sandhyu,
Page85 Of 251
misleći u sebi ovako: "Što sada da radim? Moje srce ne pronalazi mira ako ga ja ne probudim; a
ako ga ja probudim, on će me odmah prokleti. Ali ako ga ja ne probudim, večer će proći bez ikakve
svrhe. Što god da se dogodi, ako me on ostavi ili ja umrem, to je bolje od ne-izvršavanja Dharme;
jer kada dođe do uništenja Dharme, pakao je neizbježan."
Ovako misleći, djevojka je probudila svoga muža, rekavši mu: "O ti koji se držiš dobrih
zavjeta! Večer je stigla; zato ustani; i td.! Muni se ljutito ustao, te se svojoj ženi ovako obratio:
"Budući da si ti sada prekinula moj san, ja te ostavljam; zato idi sada kući svoga brata." Kada je
Muni ovo rekao, Vàsukina sestra, tresući se, rekle je ovo: "O ti sjaja bez premca! Kako će cilj zbog
kojega me je moj brat dao tebi za ženu biti ostvaren?" (37-46.)
Muni se tada čvrsto obratio svojoj ženi ovim riječima: "On je u tvojoj maternci." Jaratkàru je
onda, ostavljena od svoga muža, otišla u Vàsukino prebivalište. Kada je brat Vàsuki pitao za
njenoga sina, ona je rekla: "Muni me je ostavio rekavši mi da je sin u mojoj maternici." Vàsuki je u
ovo vjerovao te je rekao: "Muni nikad neće reći laži" te je pružio utočište svojoj sestri. O
Kurusattama! Nakon nekog vremena, rodio se čuveni dječak po imenu Muni Àstika. (47-50.)
O kralju! Muni dječak, poznavatelj istine, spriječio te je da dovršiš žrtvovanje zmija da bi
zaštitio obitelj svoje majke. Dobro je i korisno za tebe što si poštovao riječi Muni Àstike, rođenog u
Yàyàvara obitelji i Vàsukinoga nećaka. O snažni kralju! Neka sve što je dobro dođe tebi; ti si čuo
cijelu Mahàbhàratu i razdijelio mnogo stvari drugima. Ti si štovao bezbrojne Munije. Ali, O kralju!
Iako si ti uradio tako mnogo dobrih stvari, tvoj otac ipak nije otišao na Nebesa i ti tako nisi posvetio
svoju obitelj. Zato, O kralju Janamejaya! ustoliči sada prostrani Devãn hram s najvišom predanošću;
tada će sve tvoje želje biti ispunjene. Svepovoljna Devã, Ostvariteljica svih želja, čini kraljevstvo
stabilnijim i povećava obitelj, ako se Ona stalno obožava s najvećom predanošću. (51-56.)
O kralju! Zato ti bolje obavi Devãmakha Yajéa Yotiìîomu i druge, udovoljavajući tako Devã, i
slušaj Puràçu Írãmad Devã Bhàgavatam, ispunjenu veličanstvenim Devãnim djelima. Ja ću ti sada
recitirati tu Svetu Puràçu, ispunjenu raznim emocijama, veoma svetu i sposobnu da prevede
čovjeka preko oceana svijeta. O kralju! Ne postoji druga vrijednija stvar da se čuje od ove Puràçe i
ne postoji druga vrijednija stvar da se obožava nego što su to Devãna lotosova stopala. O kralju!
Zasigurno su sretni, inteligentni i blagoslovljeni oni, na prijestoljima čijih srca ljubavi i predanosti
uvijek boravi Devã Bhagavatã. O čuveni potomku Bharatine obitelji! Znaj da oni koji na ovome
svijetu ne obožavaju veliku Majku Mahàmàyu, uvijek pate od raznih nevolja. O kralju! Tko još neće
obožavati Nju kada su Brahmà i sve Deve uvijek uposleni u Njenim devocijskim službama. O
kralju! Onome koji uvijek sluša ovu Puràçu ostvaruju se sve želje; u prethodna vremena, Bhagavatã
Osobno izgovorila je Viìçuu ovu povoljnu Puràçu. O kralju! Tvoje srce će se smiriti nakon što
čuješ ovu Puràçu; i kao rezultat tvoga slušanja ove Puràçe, svi tvoji preci zadobit će beskonačni
Nebeski život. (57-64.)
Ovako završava Dvanaesto Poglavlje Druge Skandhe o rođenju Àstike u Mahà Puràçi Írã
Mad Devã Bhagavàtam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. Ovdje također završava Druga
Knjiga.
Page86 Of 251
Írãmad Devã Bhàgavatam
Knjiga III
L
POGLAVLJE I.
H
Janamejaya reče: "O Bhagavàne! Što je to velika Yajéa (žrtvovanje) po imenu Ambà
Yajéa koju si ti upravo spomenuo. Tko je ta Ambà? Gdje je Ona rođena? Od koga i zašto je Ona
rođena? Koje su Njene osobine? Kakav je Njezin oblik i kakve je Ona prirode? O Oceanu milosti?
Ti si sveznajuć; milostivo mi opiši sve ovo. Zajedno s ovim, potanko mi opiši mi porijeklo
Bràhmanáe. O Bràhmaça! Ti poznaješ svaku stvar ovoga cijelog Svemira. Ja sam čuo da su
Brahmà, Viìçu i Rudra tri Devate, koji su nastali jedan za drugim da bi stvorili, održavali i uništili
ovaj Svemir. Jesu li ova tri uzvišena bića nezavisni? ili oni vrše svoje vlastite dužnosti, bivajući
podređeni nekoj drugoj Osobi? Ja sada jarko želim da čujem sve ovo. Zato, O Paràíarin sine! Opiši
mi sve ovo. Da li su ovi veoma moćni Brahmà, Viìçu i Maheívara podložni smrti kao obićna bića?
Ili si oni prirode vječnoga Postojanja, Inteligencije i Blaženstva? Da li su oni podložni trostrukim
bolima koje dolaze od njihovih osobnih sopstava, od elemenata i onih koje nastaju od bogova? Da li
su oni podložni utjecaju Vremena? Kako i odakle su oni nastali? Da li oni padaju pod utjecaj
zadovljstva, boli, sna, lijenosti? Da li se njihova tijela sastoje od sedam Dhàtua? (krv, itd.) ili su ona
od neke druge vrste? Velika neizvjesnost glede svega ovoga pojavila se u meni. Ako njihova tijela
nisu sačinjena od pet elemenata, onda od kakve tvari su ona sačinjena? I također, od kojih Guça su
sačinjena njihova čula? Kako oni uživaju u objektima uživanja? Koliko dugo oni žive? O Bràhmaça!
Gdje oni, Brahmà, Viìçu, Maheívara, najbolji među bogovima, žive? I kakve prirode su njihove
moći i sposobnosti? Ja veoma želim da čujem sve ovo. Zato mi sve ovo potanko opiši." (1-10)
Vyàsa reče: "O veoma inteligentni kralju! Pitanja koja si mi danas postavio "odakle i kako
su Brahmà, Viìçu i Maheívara rođeni? i td." su veoma teška. U drevna vremena, ja sam isto kao i ti
postavio mnoga pitanja Muniju Nàradi. On se najprije veoma začudio kada je čuo moja pitanja,
nakon toga je na prikladan način odgovorio na njih. O kralju! Ja ću ti odgovoriti na isti način; slušaj!
Ja sam jednom vidio tog sveznajućeg mirnog Nàradu, poznavatelja Veda kako sjedi na pijesku na
obalama Gangesa. To me je veoma obradovalo i ja sam mu se približio i pao pred njegova stopala.
Njegovom naredbom ja sam se udobno smjestio sjevši pokraj njega. Nakon obostranoga
iskazivanja poštovanja, ja sam mu se ovako obratio: "O Ti koji si veoma inteligentan! Tko je
Vrhovni Tvorac ovoga prostranog Svemira? Od koga je ova Brahmàçáa (cjelokupna Kreacija)
rođena? Je li ona vječna ili prolazna? Budući da je ona posljedica, tada je prirodno da ona ne može
Page87 Of 251
biti stvorena bez uzroka. Stoga, budući da je izvjesno da uzrok, stvoritelj postoji, je li on jedan ili su
to pak mnogi? O mudrače! ja sam izrazio moje sumnje glede ove prostrane Samsàre; stoga mi
odgovori sada što je Stvarna Istina, i tako otkloni moje sumnje. Mnogi vjeruju da je Mahà Deva
Gospod svih drugih Deva i Vrhovni Bog, Uzrok svega. Oni kažu da je On izvor oslobođenja svih
Jãva (bića); bez rođenja i smrti; uvijek povoljan; miran u Sebi i da je On kontrolor svih triju Guça.
Oni također kažu da je On jedini uzrok stvaranja, održavanja i uništenja. Neki Punditi kažu da je
Viìçu Bog svega i obožavaju Ga kao takvoga. Oni kažu da je Viìçu To moćno Vrhovno Sopstvo,
Gospod svega i Prva Osoba, Àdipuruìa. Oni kažu da je On Taj Koji je bez rođenja i smrti,
Osloboditelj svih Jãva, Sveprisutan; da je On svagdje; da je On Davatelj uživanja i oslobođenja
posvećenicima. Neki drugi opet kažu da je Brahmà Uzrok svega. Oni kažu da je On Taj Koji je
svezanjuć i Onaj Koji daje život svim bićima. (11-24.)
Oni nadalje tvrde da je četveroglavi Brahmà, najbolji među Devama, rođen iz lotosova
pupka Nekog od beskonačne snage te da On boravi u Satyaloki i da je On Stvoritelj svega i Gospod
svih Deva. Zatim postoje neki drugi Punditi koji se obraćaju Suncu, Sïryi kao Bogu. Ujutro i
navečer oni pjevaju Njegove hvalospjeve bez traga tromosti i lijenosti. Nadalje, postoje i oni koji
vjeruju da je Indra Gospod svih Jãva; da je On tisućuoki; oni vjeruju da je Indra, Íachãn muž, Bog
svega. Oni koji obavljaju Yajée (žrtvovanja) obožavaju Vàsavu, kralja Deva. On Osobno, po njima,
pije Soma nektar i oni koji piju Somu njegovi su voljeni. Oni vjeruju da je on jedini Gospod
Žrtvovanja. Tako svi ljudi, prema vlastitim vjerovanjima, obožavaju Varuçu, Somu, Agni, Pavanu
(vjetar), Yamu (Boga Smrti), Kuveru (Gospoda bogatstva); nadalje postoje i oni koji obožavaju
Gaçapatija slonova lica, Koji, čim ga se netko sjeti, uspješno privodi kraju sve radnje, daje uspjeh u
svim poduhvatima i ostvaruje sve želje Svojih posvećenika. Neke Àchàrye (veliki znalci), nadalje,
kažu da je Svepovoljna Àdi Màyà, Velika Íakti Bhavànã, Davateljica svega, Koja je prirode sa ili bez
osobina, Koja se ne razlikuje od Brahmana, Koja je i Puruìa i Prakêiti, Stvoriteljica, Održavateljica i
Uništavateljica svega, Majka svih bogova, bića i Loka, da je Ona Velika Božica ove Brahmàçáe.
Oni vjeruju da je Ona bez početka i kraja, cjelovita i prisutna u svim bićima i svakome kutku
svemira. Oni kažu da je Ova Bhavànã Ona Koja preuzima razne nebrojene oblike kao što su
Vaiìçavã, Íankarã, Bràhmã, Vàsavã, Vàruçã, Vàràhã, Nàra Simhã, Mahà Lakìmã, jedinstvena
Vedamàtà i razne druge Íakti. Njihovo vjerovanje je da je Ona Taj jedini Korijen ovoga drveta
Samsàre (svemira).
Oni nadalje tvrde da puki Öčin sjećanja na Nju uništava gomile nevolja posvećenika i ispunjava
njihove želje. Ona daje Mokìu onima koji žude za oslobođenjem i nagrađuje one koji se trude u
tome smjeru. Ona je iznad tri Guçe koje pak nastaju iz Nje. Stoga Yogiji koji žele nagrade
meditiraju na Nju, Koja je prirode Vidye i Koja je bez osobina. Najbolji Muniji, poznavatelji istina
Vedànte meditiraju na Nju kao bezobličnu, nepromjenljivu, neokaljanu, sveprisutnoga Brahmu
iznad svekolike Dharme. U nekim Vedama i Upanishadama Ona je prikazana kao puna Svjetla
(Tejas). U ovo neki vjeruju. Neke inteligentne osobe prikazuju Boga kao Onoga s beskonačnim
brojem ruku, ušiju, nogu, lica, mirnoga, Viràî Puruìu i prikazuju nebo kao Viìçuovu Padu (mjesto).
Drugi poznavatelji Puràça prikazuju ga kao Puruìottamu. Postoje i drugi koji proglašavaju da ova
kreacija ne može biti djelo jednog pojedinca. Postoje i nevjernici koji kažu da ovaj neshvatljivi
beskonačni Svemir nije stvorio neki Bog. Stoga, prema njima, nema takvoga Boga koji se izričito
može nazvati Stvoriteljem. Iako bez ikakva stvoritelja, ova Brahmàçáa po njima je proistekla iz
Prirode Koja njome i upravlja. Sljedbenici Sàmkhya pravca kažu da Puruìa nije stvoritelj ovoga
Svemira; oni izjavljuju da je Prakêiti Vladateljica ovoga Svemira. O Muni! Ja sam ti sada opisao
mišljenja Munija Kapile, Achàrye Sànkhya filozofskoga smjera i ostalih filozofa; nemajući uvid u
pravu istinu, razne dvojbe vladaju mojom dušom. Zbog svega toga ja sam veoma zbunjen i stoga ne
Page88 Of 251
mogu doći do nikakva konačnoga zaključka. Moj um je veoma zbunjen glede toga što je Dharma, a
što Adharma. Koje su osobine Dharme? Ja ih ne mogu razabrati. Iako su sve Deve nastale iz Sattva
Guçe te su uvijek vjerne istinskoj Dharmi njih ipak stalno uznemiravaju griješne Dànave. Kako ja
onda mogu imati povjerenje u Dharmu? Moji preci Pàçáave uvijek su se dobro vladali i uvijek su
vršili dobra djela te su stalno bili na stazi Dharme, a ipak su patili od mnoštva nevolja i patnji.
Ovakvi slučajevi veoma me zbunjuju. Zato, O Oče! Videći sve ovo, moj um je bačen u more
neizvjesnosti i nevolja. O Veliki Muni! Za tebe ništa nije neizvedivo; zato otkloni moje
neizvjesnosti. O Muni! Ja sam posve izgubljen u ovom oceanu iluzije. Zato me spasi uzdižući me na
čamac mudrosti i prevezi me preko ovog oceana Samsàre (ovoga svijeta)."
Ovako završava Prvo Poglavlje Treće Skandhe o pitanjima koja je postavio Janamejaya u
Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE II.
HVyàsa reče: "O moćno naoružani Kuru! Ono što si ti upravo sada mene pitao, ja sam
istu stvar pitao Nàradu, Gospoda Munijâ i on mi je ovako odgovorio: "O Vyàsa! Što da ti kažem
glede ovoga nego da se prethodno i u meni također pojavilo ovo pitanje. Ja sam onda otišao mom
ocu Brahmi, beskrajne snage, te sam mu se ovako obratio: "O Gospode! O Oče! Od koga je ova
cijela Brahmàçáa rođena? Jesi li ti sve ovo stvorio? Ili je to učinio Viìçu ili možda Maheívara? O
sveprožimajuća dušo! Tko je onaj u ovoj Brahmàçái koji zavrijeđuje da ga se štuje? O Gospode
svijeta! Tko je najviši Gospod koji vlada svime? Ljubazno reci! O Bràhmaça! Ja sam utopljen u
moru Màye i opasnosti; moje srce je uznemireno neizvjesnostima; ono stoga ne biva zadovoljeno u
nijednome mjestu hodočašća; niti mu to pruža kontemplacija na ikojeg Devu, niti obavljanje ikakve
Sadhane niti bilo što drugo. O Bezgriješni! Daj mi ispravan odgovor i otkloni tako moje
neizvjesnosti. O Ti koji zadaješ brige Tvojim neprijateljima! Osim ako se ne spozna najviša istina,
mir se ne može naći. Ovo srce, uznemireno na razne načine, ne nalazi nikoga tko bi mu dao mir.
Koga se trebam sjećati? Koga obožavati? Gdje ići? Koga hvaliti? Tko je Najviši Bog u ovome
Svemiru? Ja ne razumjem ove stvari." O Satyavatãn sine, čuvši moje riječi, Brahmà, Otac svih bića,
ovako mi je odgovorio: "O veoma uzvišeni sine! Što da ti kažem osim toga da čak Viìçu nije u
stanju odgovoriti na tvoja pitanja; ona su zaista vrlo teška! O izuzetno inteligentni! Nitko tko je
vezan za svijet ne zna ništa o tome. Oni koji su bez želja i nepomućenih umova, ti uzvišeni
pojedinci znaju tajnu svega toga. U prethodna vremena, kada je voda bila sve i svagdje i kada je
sve, pokretno i nepokretno, bilo uništeno, i kada je onda nakon toga (opet) nastalo pet elemenata
(odnosi se na novi ciklus stvaranja), ja sam se također rodio iz lotosa izniklog iz Viìçuova pupka.
Tada, ne videći Mjesec, Sunce, drveće, planine niti išta drugo i sjedeći u središtu (Karçikà) lotosa,
ja sam mislio ovako: "Otkuda sam se ja rodio na ovome velikom oceanu vode? Tko me je stvorio?
Tko je moj Zaštitnik? I tko će biti moj Uništavatelj kada ovaj ciklus završi? Zemlja se nigdje jasno
ne nazire; na čemu onda počiva ova masa vode? Lotos se naziva Pankaja jer on nastaje iz mulja i
Page89 Of 251
blata; stoga ako dolje ispod nema nikakve zemlje s muljem i blatom, kako se ovaj lotos ovdje
pojavio. Sada ću pokušati otkriti gdje je korijen ovoga lotosa, gdje su mulj i blato? Ako to nađem,
onda će tamo sigurno biti i zemlja. Tako misleći, ja sam zaronio pod vodu ali i nakon tisuću godina
traganja nisam nigdje pronašao zemlju, da bi mi se onda nebeski glas ovako obratio: "Obavljaj
Tapasyu (uzdržavanja)." Čuvši nebeski glas, ja sam sjeo na lotos, moje mjesto rođenja, te sam
obavljao Tapasyu tisuću godina. (1-19).
Onda se opet začuo nebeski glas koji je rekao: "Stvaraj!" Čuvši to, Ja sam se posve zbunio
te sam u sebi počeo misliti: "Što da stvorim? Što uraditi?" Nakon ovoga, dvije moćne Datiye,
Madhu i Kaiîabha došli su k meni te me preplašili, rekavši mi: "Bori se s nama." Ja sam se veoma
preplašio i držeći se za stabljiku lotosa, spustio sam se u vodu. Tamo sam vidio čudesnu osobu,
kako spava na zmiji Ananti. Ona (osoba) je bila tamno plave boje kao kišni oblak, na sebi je nosila
žutu odjeću, bila je okićena šumskim cvijećem i imala je četiri ruke. To je bio Viìçu, Gospod ovoga
cijelog Svemira. U Njegove četiri ruke nalazili su se školjka, disk, toljaga, lotos i ostala oružja. Ja
sam vidio ovoga Achyuta Puruìu kako spava na krevetu od zmije Anante; On je tada bio
nepokretan bivajući pod utjecajem Yoga Nidre. Onda sam u sebi mislio što da radim. Ne bivajući u
stanju pronaći ikoje drugo rješenje, sjetio sam se Devã Koja je tada preuzela prirodu sna te sam je
počeo hvaliti. Povoljna Devã Yoga Nidrà, Čiji se oblik nije mogao odrediti, smjesta je napustila
Viìçuovo tijelo i ukrašena božanskim ukrasima, počela je sjajiti u zraku. Nakon što je Ona
napustila Viìçuovo tijelo, On je smjesta ustao. Zatim je On pet tisuća godina vodio strašnu bitku s
Dànavama Madhu i Kaiîabhom; tada, Bhagavatãnom milošću, On je proširio Svoja osobna bedra te
je na njima porazio ta dva demona. Tamo gdje smo ja i Viìçu stajali, došao je i Rudra te nam se
pridružio. Onda smo nas troje u nebeskome prostoru vidjeli prekrasnu Devã. (20-30.)
Nas troje smo Njoj smo tada počeli pjevati hvalospjeve i Ona je razveselila naša srca
Svojim veličanstvenim izgledom te nam se obratila ovim riječima: "O Brahmà! O Viìçu! O
Rudra! Dvije velike Daitye su poraženi. Sada odbacite svoju lijenost i uposlite se u svojim
odgovarajućim poslovima stvaranja, održavanja i uništenja Svemira; stvorite svoja vlastita
boravišta i živite u sreći; svojim odgovarajućim božanskim moćima stvorite četiri vrste
bića." Čuvši nježne i slatke Devãne riječi, mi smo rekli: "O Majko! Ovdje nema nikakve
zemlje; sve je samo jedna masa beskonačnog oceana. Nema pet elemenata, nema pet
Tanmàtrà, nema osjetilnih organa, nema Guça, ovdje ništa ne postoji; kako mi onda
možemo obavljati poslove stvaranja, održavanja i uništenja?" Čuvši naše riječi, Devã se
nasmiješila. Tada je s neba smjesta došlo lijepo nebesko vozilo i Devã je rekla: "O Brahmà!
O Viìçu! O Rudra! Popnite se na ovo vozilo bez ikakva straha. Danas ću vam pokazati
čudesnu stvar." Tada smo se mi, bez ikakva straha, uspeli na ovo lijepo vozilo. Ono je bilo
ukrašeno raznim draguljima i nakitom, okićeno biserima, emitirajući dražesne zveckajuće
zvukove zvona te je izgledalo kao boravište nebeskih bića. Videći nas da smo se smjetili
bez ikakva straha, Ona je Svojom snagom učinila da ovo vozilo uzleti visoko na nebo.
Ovako završava Drugo Poglavlje Treće Skandhe o Brahminu, Viìçuovu i Rudrinu odlasku
prema nebesima na nebeskome vozilu koje im je dala Devã, u Mahà Puràçi Írãmad Devã
Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. (31-40.)
Page90 Of 251
L
POGLAVLJE III.
HBrahmà reče: "Mi smo bili veoma zapanjeni što nismo našli vodu tamo gdje se naše
lijepo nebesko vozilo spustilo. Mi smo vidjeli zemlju koja je odzvanjala pjevom kukavica,
prekrivenu lijepim stablima voća krcatim s plodovima, šumama i vrtovima. Velike rijeke, bunari,
bare, izvori, malena jezerca, žene, muškarci, sve ovo tamo smo zatekli. Zatim smo ispred nas
vidjeli divni grad, okružen božanskim zidom, u kojem se nalazilo mnogo žrtvenih dvorana kao i
razne palače i veličanstvene građevine. "O!" Mi smo mislili, "Ovo je Nebo! Kakvo veliko čudo! Tko
je ovo izgradio?" (1-5.)
Zatim smo vidjeli kralja koji je izgledao kao Deva, da ide u lov u šumu. A Devã Ambikà Koju
smo prethodno vidjeli, stajala je na kočiji. Za tren, naš zrakoplov, pokretan zrakom, uzdigao se
visoko na nebo i za tren oka došao je na veoma ljupko mjesto. Tamo smo vidjeli božanski Nandana
vrt. Tamo, u hladovini Pàrijàta stabla, stajala je Surabhi, krava obilja. Odmah kraj nje, nalazio se
slon s četiri kljove; i Menakà i mnoštvo drugih Apsarà nalazilo se tamo, svirajući, plešući i
pjevajući. Unutar tog Mandàra vrta bilo je stotinu Yakìa, Gandharbha, Vidyàdhara koji su vrijeme
provodili u sviranju i pjevanju. Unutar tog vrta također se nalazio Gospod Satakratu sa Íachã,
Pulominom kćerkom." (6-11.)
Zatim smo, s velikim čuđenjem, ugledali Varuçu, Gospoda vodenih životinja, Kuveru,
Yamu, Sïryu (Sunce), vatru i ostale Deve; zatim smo ispred nas, vidjeli Indru, Gospoda Deva, kako
izlazi iz lijepo ukrašenoga grada. On se nalazio na svome palankinu, bio je smiren, sabran i nošen
od strane muškaraca. Onda se vozilo, u kojem smo se nalazili, počelo uzdizati na nebo, i za tren
oka, mi smo došli u Brahma Loku, čuvenu među Devama. Tamo su se Íambhu i Keíava veoma
zbunili što tamo vide Brahmu. U Brahminoj dvorani za vijećanje nalazile su se Vede sa svojim
Açgama, zmije, planine, oceani i rijeke. Videći sve ovo, Viìçu i Maheívara su me zapitali: "O Ti s
četiri lica! Tko je ovaj vječni Brahmà?" Ja sam odgovorio: "Ja ne znam tko je ovaj Brahmà? Tko sam
Ja? i tko je On? i kakvo je ovo čudo? Vi ste također Bogovi: zato bolje razmislite o svemu ovome."
Nakon toga, krečući se brzinom uma, kočija je za tren oka došla na lijepu povoljnu Kailaí planinu,
okruženu Yakìama koji su zračili blaženstvom. Ona je bila ukrašena Mandàra vrtom, odzvanjajući
slatkim pjevom Íuka ptica i kukavica i slatkim zvukovima lutnji i malih bubnjeva. Kada smo došli
tamo, vidjeli smo Bhagavàna Íaíi Íekharu, s pet lica i tri oka te s deset ruka, odjevenoga u tigrovu
kožu i imajući gornji komad odjeće napravljen od slonove kože. On je tada, izlazeći iz svoga
boravišta, jahao na biku. Njegova dva sina, veliki junaci, Ganeía i Kàrtikeya, lijepo iskićeni, služili
su ga kao Njegovi tjelesne čuvari. Nandi i sva ostala mnoštva su ga slijedili, pjevajući mu hvale. O
Muni Nàrada! Mi smo se veoma začudili što vidimo drugoga Íankaru, okruženoga Matrikàma. Ja
sam tada bio tako zatečen ovim čudom da sam morao sjesti. Zatim je naš zrakoplov nastavio ići
snagom vjetra; i smjesta mi smo došli u Vaikuçîhu, Lakìmãno mjesto zabave. O Sïta! Tamo u
Vaikuçîhi, mi smo vidjeli čudesnu manifestaciju moći. Naš suputnik Viìçu veoma se iznenadio što
vidi taj izvrstan grad. Tamo smo vidjeli četverorukoga Viìçua, boje Àtasi cvijeta, imajući na sebi
odjeću žute boje, okićenoga božanskim ukrasima, sjedeći na Garuái i u društvu s Lakìmã Devã Koja
Page91 Of 251
ga je hladila lepezom. Zatečeni čudom, videći vječnoga Viìçua, mi smo sjeli na naša sjedala u
vozilu te smo s čuđenjem gledali jedni druge.
Zatim je naš zrakoplov uzletio brzinom vjetra; te je za tren oka došao do oceana nektara,
Sudhà Sàgare, na kojem su se dražesno poigravali valovi. Ovaj ocean Sudhà Sàgar, uzburkivan
mreškanjem valića, bio je ispunjen vodenim životinjama. Mi smo onda došli na veoma čudesno
mjesto po imenu Maçi Dvãpa (otok dragulja) koje je bilo smješteno nasred Oceana. Ono je bilo
ukrašeno Mandàra, Pàrijàta i ostalim nebeskim cvjetajućim stablima (biljke ?), raznim prekrasnim
tapetima, šarolikim stablima Aíoke, Vakule, Ketakã, Champake, Kuruvake i td., kao i sjajnim
draguljima i biserima. Ono je odzvanjalo dražesnim pjevom kukavica i zujanjem pčela; i tamo je
svirala ugodna harmonična muzika. (12-34.)
Sjedeći u našem zrakoplovu, mi smo s udaljenosti u toj Maçi Dvãpi vidjeli lijepu ležaljku
poznatu kao Íivàkàra (čije četiri noge predstavljaju Brahmu, Viìçua, Rudru, i td., i čiji gornji dio
predstavlja Sadà Íivu) koja je izgledala kao duga, bivajući prekrivena prekrasnim pokrivačem i
okićena raznim draguljima i dragim kamenjem te s biserima umetnutim u nju. Mi smo vidjeli
Božansku Damu, Koja je sjedila na toj ležaljci, noseći crvenu odjeću i vijenac od crvene tkanine i
namazanu crevnom pastom od sandalovine. Njene oči bile su tamno crvene; ta Dama lijepoga lica i
crvenih usana izgledala je ljepše nego deset miliona munja i deset milona Lakìmã i Sunaca.
Bhagavatã Bhuvaneívarã je sjedila s milim osmijehom na Svojim usnama te je u Svoje četiri ruke
imala omču, zašiljeni štap i znakove koji su pokazivali spremnost dodijeljivanja željene povoljnosti
kao i otklanjanja strahova Njenih posvećenika. Nikad prije mi nismo vidjeli takav oblik. Čak i ptice
na tom mjestu ponavljaju mistično čarobnu Mantru Hrãm i služe toj Dami, Koja je boje izlazećega
sunca, sva milostiva, i u punome cvatu mladosti. Ta smješeća Dama lica lotosu nalik bila je okićena
svom ljepotom Prirode. Njene visoke grudi bile su lijepo oblikovane. Ona je držala razne ukrase
ukrašene draguljima kao što su štitovi (?), narukvice, krune i td..
Njeno lotosovo lice izgledalo je neopisivo lijepo s draguljnim naušnicama oblika Írã Yantre
(Tripurà Sundarãna Yantra). Hrillekhà i ostale Deva djevojke nalazile su se oko nje. S Njene četiri
strane bile su Sakhi, uvijek pjevajući hvale ovoj Maheívarã, Dami Svijeta. Sa svih Njenih strana
Ona je bila okružena s Ananga Kusumama i ostalim Devã. Ona je sjedila usred Saîkoça Yantre (sa
šest kutova). Mi smo bili veoma začuđeni videći ovaj čudesan oblik koji nikad prije nismo vidjeli i
mi smo mislili ovako: "Tko je ova Dama? Kako se Ona zove? Nalazeći se na ovoj udaljenosti mi o
Njoj ništa ne znamo." Dok smo mi tako gledali u Nju, ta četvororuka Dama postepeno je postala
tisućuoka, s tisuću ruku i tisuću stopala; tako je nama to izgledalo. O Nàrada! Mi smo bili veoma
zbunjeni i u sebi smo ovako mislili: "Da li je Ona Apsarà (nimfa) ili kćer Gandharve ili neka druga
Deva Djevojka? Tko je Ona?" U tom ključnom trenu Bhagavàn Viìçu je jasno vidio milo-smješeću
Devã i svojom je inteligencijom došao do konačna zaključka te nam se ovako obratio: "Ovo je Devã
Bhagavatã Mahàvidyà Mahà Màyà, neuništiva i vječna. Ona je Cjelovita, Prakêiti; Ona je Uzrok
svega. Ova Devã je nepojmljiva onima slabašna intelekta; jedino Yogiji mogu Nju vidjeti svojim
Yogijskim sposobnostima. Ona je vječna (Brahma) i ne-vječna (Màyà). Ona je Energija Najvišega
Sopstva. Ona je Prva Stvoriteljica ovoga svijeta.
Ova Devã s velikim lijepim očima, Dama Svemira, je stvorila Vede. Manje sretne osobe nisu
je sposobni obožavati. Tijekom vremena Pralaye, Ona uništava Svemir, uvlačeći unutar Svoga tijela
sva porofinjena tijela (Linga Sarãre), te se igra. O dvije Deve! Ona sada postoji u obliku Sjemena
Svemira. Gledajte! Njoj sa strane vide se sve Vibhuti (manifestacije moćiju, u ženskom obliku). Sve
one ukrašene su božanskim ukrasima i namazane božanskim mirisima te Je služe. O Brahmà! O
Íankara! Mi smo danas blagoslovljeni i veoma sretni što vidimo ovu Devã. Tapasye (asketizmi)
Page92 Of 251
koje smo davno obavljali donijeli su ploda. Inače zašto bi nam Bhagavatã ovako jasno pokazala Svoj
Osobni oblik? Oni koji su zaslužili velike zasluge svojim Tapasyama i darovima bogatstva u obilju,
te uzvišene osobe u stanju su vidjeti ovu sve-povoljnu Bhagavatã. Osoba vezana za čulne objekte
nikad ne može vidjeti ovu Devã. Ona je Ta Koja je Mïlà Prakêiti, sjedinjena sa Chidànanda
Osobom. Ona je Ta koja stvara ovu Brahmàçáu i pokazuje je Paràmatmi (Vrhovnome Spostvu). O
dvije Deve! Ovaj cijeli Svemir i sva bića sadržana u njemu duguju svoju zahvalnost Njoj kao
jedinome Uzroku. Ona je Màyà, preuzimajući sve oblike; Ona je Božica sviju. Gdje sam Ja! Gdje su
Deve! Gdje su Lakìmã i ostale Devã! Mi se ne možemo usporediti sa stotinu tisućutim dijelom Nje.
Ovo je Ona sve-izvrsna Dama, Koju sam Ja vidio na velikome Oceanu kada me je Ona s najvećim
zadovoljstvom držala dok sam ja bio beba. U prijašnja vremena, dok sam spavao na krevetiću
napravljenome od lišća Banyan stabla i dok sam lickao moje nožne prste, uvlačeći ih u svoja usta i
igrao se kao obična beba, ova je Dama njihala moje tijelo tamo amo na tom krevetiću od listova
Banyan stabla, pjevajući pjesme kao što to radi Majka. Videći je sada ovdje, Ja sam se prisjetio
svega što sam tada osjećao i Ja prepoznajem ovu Devã kao Bhagavatã. Ona je Dama i Ona je naša
Majka." (35 - 67.)
Ovako završava Treće Poglavlje Treće Skandhe o viđenju Devã u Mahà Puràçi Írãmad Devã
Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE IV.
HBrahmà reče: "Ovako govoreći, Bhagavàn Janàrdana Viìçu nadalje nam se ovako
nastavio obračati: "Dođite; hajdemo joj se pokloniti, idimo k Njoj. Mi ćemo bez straha doći pred
Njena lotosova stopala i pjevati joj hvalospjeve; Mahà Màyà će s nama biti zadovoljna te će nam
dodijeliti povoljnosti. Ako nas čuvari ulaza spriječe u našoj nakani, mi ćemo stati pred ulazom te
ćemo Joj od tamo pjevati hvalospjeve s jednim umom."
Brahmà reče: "Nakon što nam se Hari obratio ovim riječima, nas dvoje smo se zagušili
uslijed duboka osjećanja radosti; naš glas je postao drhtav i mi smo ostali tamo čekati neko
vrijeme; naša srca bila su ushićena od radosti što idemo k Njoj. Onda smo, složivši se s Harijevim
riječima, rekli Om te smo sišli s našega nebeskog vozila da bi žurnim koracima i sa strahom došli
do ulaza. Videći nas da stojimo pred vratima, Devã Bhagavatã se nasmiješila te nas je u trenu
pretvorila u žene. Mi smo izgledali kao lijepe i mladolike žene, okićene lijepim ukrasima; mi smo
tako, veoma začuđeni, krenuli k Njoj. Videći kako pred Njenim lotosovim stopalima stojimo u
ženskim oblcima, Ona nas je gledala s očima punim ljubavi. Mi smo se onda, stojeći pred Njom u
tim ženskim oblicima, poklonili velikoj Devã, pogledavajući jedan drugoga. Nas troje smo onda
počeli gledati podij na kojem je stajala velika Devã, koji je sjajio svjetlošću deset miliona Sunaca i
koji je bio ukrašen raznim draguljima. Tada smo opazili da je tisuće i tisuće dvoriteljica čekalo na
Nju. Neke od njih su nosile crvene haljine; neke plave, neke žute; tako su Deva djevojke, različito
odjevene, stajale pokraj Nje služeći je. One su plesale, pjevale i svirale razne glazbene instrumente
Page93 Of 251
te su radosno pjevale hvalospjeve Devã Bhagavatã. O Nàrada! Mi smo vidjeli drugu čudesnu stvar.
Slušaj! Unutar noktiju Devãnih lotosovih stopala vidjeli smo cijeli svemir, pokretni i nepokretni.
Tamo smo vidjeli mene, Viìçua, Rudru, Vayua, Agni, Yamu, Mjesec, Sunce, Varuçu, Tvaìîu, Indru,
Kuveru i ostale Deve, Apsare, Gandharbhe, rijeke, oceane, planine, Visvàvasue Chitraketu, Svetu,
Chitràngadu, Nàradu, Tumburu, Hà Hà Hï Hï i druge Gandharbe, blizance Aívine, osam Vasua,
Sàdhye, Siddhase, Pitrije, Anantu i ostale Nàge (zmije), Kinnare, Urage, Ràkìase, boravište
Viìçua, boravište Brahme, Kailaía planinu, najbolju od svih planina; svi oni nalazili su se tamo.
Unutar noktiju Njenih nožnih prstiju odražavale su se sve stvari Svemira. Tamo sam vidio lotos iz
kojeg sam se ja rodio, Brahmu s četiri glave, istog kao ja, na tom lotosu, Bhagavàn Jagannàtha koji
je ležao na krevetu od Anante (tisuću-glave zmije), dva Demona Madhu i Kaiîabhu, sve ovo. (1-20.)
Videći sve ove čudesne stvari unutar noktiju Njenih lotosovih prstiju, ja sam se veoma
iznenadio te sam plašljivo mislio: "Što je sve ovo?" Moji pratioci Viìçu i Íankara također su bili
zatečeni čudom. Nas troje smo onda shvatili da je Ona naša Majka cijeloga svemira.
Tako je prošlo stotinu godina u promatranju raznih Devãnih divota u Maçi Dvãpi; sve
vrijeme koje smo bili tamo, Njene sluškinje, Deva djevojke, okićene raznim nakitima, prema nama
su se srdačno odnosile kao da smo Sakhe (Sakhã /prijateljice/). Mi smo također bili očarani
njihovim čarobnim kretnjama i držanjem. Jednom prilikom, Bhagavàn Viìçu, dok je bio u tom
ženskom obliku, počeo je pjevati hvalospjev velikoj Devã Írã Bhuvaneívarã. (21-26.)
Írã Bhagavàn je rekao: "Pozdrav Devã Prakêiti, Stvoriteljici; Ja Ti se neprestano klanjam. Ti
si svepovoljna i ostvaruješ želje Tvojih posvećenika; Ti si prirode Siddhija (uspjeh) i Vêiddhija
(napretka). Ja Ti se uvijek klanjam. Ja se klanjam Majci Svijeta, Koja je prirode Vječne
Egzistencije, Inteligencije i Blaženstva. O Devã! Ti stvaraš, održavaš i uništavaš ovaj Svemir; Ti si
uzrok Pralaye (veliko Uništenje) i pokazuješ Svoju naklonost svim stvorenim bićima. Zato, O
Bhuvaneívarã, ja Ti se klanjam. Ti si najviša Snaga i glavni uzrok svih promjena. Ti si
Nepromjenljiva, Trajna Svijest; Ti si poluslovo (Ardhamàtrà), Hrillekhà (svijest koja uvijek prožima
cijeli Svemir); Ti si Vrhovna Duša i individualna duša također! Pozdrav Tebi neprestano!
O Majko! Ja sada potpuno shvaćam da cijeli ovaj svemir počiva na Tebi; on se izdiže iz
Tebe te se ponovno rastapa u Tebi. Stvaranje ovoga Svemira pokazuje Tvoju beskonačnu snagu.
Zaista, sve ove Loke (oblasti) nastale su iz Tebe Osobno. Tijekom vremena stvaranja Ti stvaraš
dva elementa bez oblika, Àkàíu i Vàyu (vjetar) i tri elementa s oblikom, vatru, vodu i zemlju; onda
s njima Ti stvaraš cijeli Svemir i to pokazuješ Uživatelju Puruìi, Koji je prirode svijesti, radi
Njegova zadovoljenja. Ti nadalje postaješ glavni uzrok dvadesettri Tatve, Mahata, i td., kao što su
nabrojeni u Sànkhya sistemu te nam se pojavljuješ kao iluzija. (21-31.)
O Majko! Da nije bilo Tebe, ne bi bilo ničega. Ti prožimaš cijeli Svemir. To je razlog zbog
kojega mudraci oobjavljuju da čak Najviši Puruìa ne može obaviti nikakav rad bez Tvoje pomoći.
(32)
O Devã! Svojom snagom Ti stvaraš i udovoljuješ cijelome svemiru; nadalje, u vrijeme
Pralaye Ti žestoko gutaš sve što je vidljivo. Zato, O Devã! Tko može dokučiti Tvoje snage? O
Majko! Ti si nas spasila iz ruku Madhua i Kaiîabhe. Ti si nas zatim dovela u ovu Maçi Dvãpu te
nam pokazala Svoj vlastiti Oblik, sve ove prostrane oblasti i beskonačne moći te si nam pružila
prekrasni užitak i radost. Ovo je najviše mjesto sreće. (33-34.)
O Majko! Budući da Ja, Íankara i Brahmà nismo u stanju dokučiti Tvoju nepojmljivu slavu,
tko je onda to u stanju postići? O Bhavànã! Tko zna, koliko još, osim ovih nekoliko oblasti čiji smo
odraz mi vidjeli u tvojim lotosovim noktima, postoji u Tvojoj kreaciji? O Majko Koja posjeduješ
beskonačne snage! O Devã! Ti si nam pokazala drugoga Viìçu, drugoga Haru i drugoga Brahmu,
sve njih, velike glasovitosti u Svemiru. Tko zna koliko još takvih Brahmà, Viìçua i Íankara postoji
Page94 Of 251
u Tvojim ostalim Svemirima! Tvoja slava je beskonačna. O Majko! Ja se neprestano klanjam Tvojim
lotosovim stopalima i molim ti se da učiniš da ovaj Tvoj oblik uvijek živi u mom umu. I neka moje
usne uvijek izgovaraju Tvoje Ime, a moje oči uvijek vide Tvoja lotosova stopala. (35-37.)
O Majko Koja zaslužuješ poštovanje cijeloga svemira! Neka se ja uvijek sjećam Tebe kao
moje Božice i uvijek se prema meni odnosi kao prema Tvom poniznom slugi. O Majko! Što više da
kažem od ovoga - Neka ovaj odnos majke i sina uvijek postojji između Tebe i mene. O Majko
Svijeta! Na ovome svijetu ne postoji ništa što Tebi nije poznato jer si Ti sveznajuća. Stoga, O
Bhavànã! Što još da moje ponizno sopstvo reče Tebi! Učini sada što god želiš. O Devã! Kaže se da je
Brahmà Stvoritelj, Viìçu održavatelj i Maheívara Uništavatelj! Je li to istina? O Vječna Majko! Kroz
Tvoju snagu Volje, kroz Tvoju snagu, mi stvaramo, održavamo i uništavamo. O kćeri Himàlaye!
Zemlja podržava ovaj Svemir; Tvoja je beskonaćna moć koja drži sve ovo napravljeno od pet
elemenata. O Davateljice blagodati! Tvoja snaga i Tvoje svjetlo su ti koji čini da se Sunce vidi i da
sjaji. Iako si Ti prirode Sopstva bez osobina, ipak Tvojom snagom Màye Ti se pojavljuješ u obliku
ovoga Prapancha Svemira. Kada Brahmà, Maheívara i Ja, koji se rađamo uslijed djelovanja Tvoje
snage, nismo vječni, što onda reći o Indri i ostalim Devama osim da su oni samo privremeno
stvorena bića. Jedino si Ti Vječna, Vjekovna Prakêiti i Majka ovoga Svmira. O Bhavànã! Zahvaljujući
ovom mom boravljenju s Tobom, Ja sada shvatam da si Ti Ona Koja iz Svoje samilosti daje Brahma
Vidyu (znanje) vjekovnome Puruìi; na ovaj način čineći ga sposobnim da shvati Svoju vječnu
prirodu. Inače bi On uvijek živio u iluziji da je On Gospod, Puruìa bez početka, da je On Bog i
Univerzalna Duša, pateći tako od raznih oblika egoizma (Ahamkàra). (38-43.)
Ti si Vidyà inteligentnih osoba i Íakti bića obdarenih snagom; Ti si Kãrtã (slava), Kànti
(sjaj), Kamalà (bogatstvo) i čisti mir /sreća/ (Tuìîi). Među ljudima, Ti si nepristranost koja vodi
ka Muktiju (potpuna sloboda od robovanja). Ti si Gàyatrã, Majka Veda; i Ti si Svàhà, Svadhà, i td.
Ti si Bhagavatã, prirode tri Guçe; Ti si polu Màtrà (dio samoglasnika), četvrto stanje, nadilazeći
Guçe. Ti si Ona koja uvijek daje Íàstre radi zaštite Deva i Bràhmiça. Ti si Ona Koja je iz Sebe
stvorila cijelo ovo čudo ovoga vidljivog Svemira radi spasenja utjelovljenih duša (Jãva), koje su
dijelovi čistoga svetog Brahmana, Cjelovitog, Koji je bez Početka i Besmrtan, stvarajući valove iz
beskonačnog prostranstva oceana. Kada Jãva unutar sebe spozna i postane temeljito svjestan da je
sve ovo Tvoje djelo, da si Ti Ona Koja stvara i uništava, da je sve ovo Tvoja Màjička zabava, da je
sve ovo lažno, nalik ulogama glumaca u kazališnoj predstavi, onda i samo onda taj Jãva zauvijek
odustaje od svoje uloge u ovome Kazalištu svijeta. O Majko! O Uništvateljice najvećih teškoća! Ja
uvijek uzimam utočište u Tebi. Spasi me od ovog oceana Samsàre, punog Mohe (obmane). Kada
dođe moj kraj, budi moj Spasitelj od ovih beskonačnih nevolja i nestvarnih boli koje proističu iz
ljubavi i mržnje. Nakloni Tebi! O Devã! O Mahàvidyà! Ja se klanjam pred Tvojim lotosovim
stopalima. O Ti Koja ostvaruješ sve želje! O Povoljna Božice! Dodijeli mi znanje."
Ovako završava Četvrto Poglavlje Treće Skandhe o Viìçuovu hvalospjevu Velikoj Devã u
Maha Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page95 Of 251
L
POGLAVLJE V.
HBrahmà reče: "O Nàrada! Rekavši ovo, Viìçu je završio sa svojim hvaljenjem Devã;
zatim je Íankara, Uništavatelj, istupio i poklonivši se Devã, počeo je govoriti: (1.)
"O Devã! Ako je Hari rođen Tvojom snagom, i ako je iz lotosa rođeni Brahmà nastao iz
Tebe, onda zar nisam i ja, također, koji sam od Tamo Guçe, rođen od Tebe! O Povoljna Devã! Ti si
vješta u stvaranju svih Loka! Nema, dakle, ničega neobičnog u tome da si Ti Ona Koja je stvorila
Mene! (2.)
O Majko! Ti si zemlja, voda, zrak, Àkàía i vatra. Ti si, nadalje, organi čula i organi opažanja;
Ti si Buddhi (um) i Ahamkàra (egoizam). (3.)
Oni koji kažu da su Hari, Hara i Brahmà Zaštitnik, Uništavatelj odn. Stvoritelj ovog cijelog
Svemira ne znaju ništa. Ti si Ta Koja je stvorila sve Njih koji onda obavljaju njihove odgovarajuće
funkcije dobivene od Tebe, Koja si njihovo jedino utočište. (4.)
O Majko! Ako je Svemir stvoren od pet elemenata, zemlje, zraka, etera, vatre i vode, koji
imaju svojstva dodira, ukusa, i td., onda kako ovih pet elemenata koji posjeduju osobine i koji su
prirode posljedica, mogu nastati, ne bivajući rođeni od Tvoga Chit (Inteligencija) dijela? (5.)
O Povoljna Majko! Ti preuzimaš oblik Brahme, Viìçua i Íive, Ti stvaraš ovaj Svemir i Ti si
Ona Koja je preuzela oblik ovog cijelog Svemira, pokretnog i nepokretnog. Ti se stalno igraš po
Svojoj volji preuzimajući razne oblike. I Ti odustaješ od igre (tijekom Pralaye) prema Svojoj volji.
(6.)
O Majko! Kada dođe vrijeme da Brahmà, Viìçu i Ja obavljamo naše dužnosti, mi iste
obavljamo koristeći se prašinom (zemlja, i td.) Tvojih lotosovih stopala. (7.)
O Majko! Da to nije bila Tvoja milost, kako bi Brahmà mogao postati obdaren Rajo Guçom,
Viìçu Sattva Guçom i Ja Tamo Guçom? (8.)
O Majko! Ako u Tvom umu nije bilo razlikovanja, zašto si Ti na ovome svijetu stvorila
bogate i siromašne, kraljeve i savjetnike, sluge i td., različite kaste (kategorije) ljudi? I zašto Ti nisi
učinila da svi budu jednako sretni ili jedanko nesretni? (9.)
Tako ćeš Ti morati pokazati tvoju milost prema meni. Tvoje tri Guçe su u svako vrijeme
sposobne stvarati, održavati i uništiti svijet; stoga su Hari, Hara i Brahmà, koje si Ti stvorila da
budu uzrokom tri svijeta, jednostavno odraz Tvoje volje. (10.)
O Bhavànã! Da Tvoje tri Guçe nisu imale snage da obavljaju funkcije stvaranja, i td., onda
kako bi bilo moguće da nas troje, Hari, Brahmà i Ja, dok smo dolazili nebeskim vozilom, na našem
putu vidimo nove svjetove koje si Ti stvorila? Milostivo nam ovo reci. O Majko Svijeta! Jesi li Ti
Ona Koja (Svojom voljom, željom) stvaraš, održavaš i uništavaš ovaj svijet snagom Tvoje Màye? Ti
uvijek uživaš s Puruìom, Tvojim mužem, O Íive! Mi ne možemo shvatiti Tvoje nedokučive puteve
djelovanja. (11-12.)
O Povoljna Majko! Kako bi mi mogli shvatiti Tvoju igru? O Majko! Mi smo pred Tobom
preobraženi u mlade djevojke; dozvoli nam da služimo Tvojim lotosovim stopalima. Ako bi se mi
opet preobrazili u muškarce, mi bi bili lišeni služenja Tvojih lotosovih stopala i na taj način velike
sreće. O Veličanstvena Majko! Ja ne želim napustiti Tvoja lotosova stopala i opet dobiti tijelo
Page96 Of 251
muškarca i vladati u tri svijeta. O Božice prelijepa lica! Sada kada sam Ja pred Tobom zadobio ovaj
lijepi ženski oblik, u meni nema niti trunke želje da ponovno dobijem muški oblik. Kakva bi korist i
sreća bili u tome ako Ja ne bih mogao gledati Tvoja lotosova stopala! (13-15.)
O Majko! Neka se ova moja neokaljana slava, nastala dobivanjem prilike da u mladolikome
ženskom obliku služim Tvoja lotosova stopala čega je posljedica napuštanje ideje svijeta, proširi u
tri svijeta. Ima li itko tko bi se odrekao služenja Tebi želeći u zamjenu vladati kraljevstvom (ovoga
svijeta) bez neprijatelja. O! Čak jedan trenutak izgleda kao Yuga onome koji nije dobio milost
Tvojih lotosovih stopala! O Majko! One koji napuštaju Tvoja lotosova stopala da bi se predali
obavljanju pokore Stvoritelj je sigurno lišio najbolje stvari, iako su njihovi umovi čisti i sveti.
Putem pokore oni bi mogli steći snage i dobiti pravo na Mukti; ali oni ipak još trpe strašni poraz
nemajući Tebe. (16-18.)
O Nerođena! Suzdržavanja, kontrola strasti, prosvjetljenje ili obavljanje žrtvovanja, onako
kako nalažu Vede, ništa od ovoga ne može spasiti biće od ovog oceana Samsàre. Jedino predano
obožavanje Tvojih lotosovih stopala može donijeti Oslobođenje. O Devã! Ako je slučaj da si Ti silno
milostiva prema meni, onda me iniciraj u Tvoju čudesnu Mantru; ja ću ponavljati tu svemoguću
izvrsnu deveto-slovnu Mantru Chandike Devã i biti sretan. (19.)
O Majko! U mom prethodnom rođenju ja sam dobio deveto-slovnu Mantru koju sam sada
zaboravio. O Tarinã! O Spasiteljice! Daj mi danas tu Mantru i izbavi me iz oceana svijeta." Brahmà
reče: "Kad se Íiva, izuzetna sjaja i energije, ovako obratio Devã, Devã Ambika je jasno izgovorila
deveto-slovnu Mantru Om Hrãm Írãm Chaçáikàyai Namaâ. Mahàdeva je radosno prihvatio ovu
Mantru. On je pao pred Devãna stopala te je tada i tamo počeo ponavljati tu deveto-slovnu Mantru
zajedno s Vãjom (mistični slog, bitni dio Mantre) koja ostvaruje želje i dodijeljuje oslobođenje i
koju je lako izgovarati. Kada sam vidio Íankaru, povoljnog svim Lokama, u tom stanju, i Ja sam pao
pred Devãna stopala te sam joj se obratio ovako: "O Majko! Vede ne poznaju Tvoju stvarnu prirodu;
jer pri obavljanju žrtvovanja i ostalih manjih aktivnosti, one ne spominju potpunu Prirodu Tebe
Koja si Najviša Snaga u Svemiru, već jednostavno spominju Indru i ostala manja božanstva kao i
Svàhu Devã kao predsjedavajuća božanstva u tim žrtvovanjima i nuđenjima (pri ceremonijama
vatre), a koji su stvarno samo dio Tebe. Zato, O Devã! Ti si Ona Koju se slavi (obožava) u ovome
Svemiru kao Univerzalnu Najvišu Svijest, Sveznajuću i Onu Koja nadilazi sve Deve i sve Loke.
(20-26.)
Sebična ideja da sam Ja stvorio ovaj veoma čudesni Svemir, da sam Ja Gospod ove
Brahmàçáe i da sam ja najmoćniji u tri svijeta, izdižući se iznad svih Loka, uzrokovala je Moju
izgubljenost u ovome golemom oceanu Samsàre. (27.)
To što sam danas imao priliku dobiti milost prašine Tvojih lotosovih stopala, sada
me je učinilo stvarno ponosnim; i zaista ja sam danas blagoslovljen i Tvojom milošću ovaj
moj ponos je postao sasvim opravdan. Ti uništavaš strah od ove Samsàre i daješ Mukti.
Zato, O Božice! Ja Ti se molim da bi Ti smrvila ovaj čelični lanac koji me drži u obmani,
punoj velikih nevolja i da me učiniš predanim Tebi. O Povoljna Božice! Ja sam rođen iz
lotosa kojeg si Ti stvorila. Ja sam sada veoma zabrinut kako da dobijem Mukti. Ja sam
Tvoj pokorni sluga; ja sam izgubljen u iluziji ovog oceana svijeta. Spasi me, O Íive! od ove
Samsàre. Oni koji ne poznaju Tvoju Prirodu, misle da sam ja Stvoritelj i Gospod Svemira,
oni koji ne obožavaju Tebe i obožavaju Indru i ostale Deve i obavljaju žrtvovanja da bi
dosegli Nebesa uistinu ne poznaju Tvoju veličinu. O Mayo s početka Vremena! Ti si
Vječna Mahà Màyà! Ti si Ona Čija je namjera bila da igra ovu igru svijeta, i u tu svrhu Ti si
stvorila mene kao Brahmu. Onda sam Ja stvorio četiri vrste bića, one koji se rađaju pod
Page97 Of 251
utjecajem topline i vlage /kukci i crvi, ličinke/, one koji se rađaju iz jaja, one koji nastaju iz
klica ili mladica i one koji se rađaju putem maternice, ponosno misleći da sam Ja
sveznajuć. Zato mi oprosti ovaj grijeh moga ponosa. (28-31.)
O Majko! One neznalice zaslijepljene strašću, koje mučno traže rješenje u osmostrukoj
Yogi i Samadhiju, zasigurno ne znaju da bi mogli postići Mokìu, ako bi čak i samo nemarno
izgovorili Tvoje Ime. O Bhavànã! nisu li one osobe koje prihvataju druga učenja zaboravljajući
Tvoje Ime, zbunjene greškom i zaslijepljene strašću prema ovome svijetu? Jer Ti si jedina koja daje
Mukti od ovoga svijeta. O Ti Nerođena! Mogu li Hari, Hara, i td., i ostale drevne osobe koje su
spoznale Najvišu Istinu, i na trenutak zaboraviti Tvoju svetu prirodu i Tvoja Imena Íivà, Ambikà,
Íakti, Iívarã i ostala? Ti si Ona Koja pukim letimičnim pogledom stvara četverostruku Kreaciju. U
stvari, Ti si Ona Koja je iz čiste razonode mene napravila Stvoriteljem u pradskozorju stvaranja.
Nisi li Ti Ona Koja je u oceanu spasila Harija od dvije Daitye Madhua i Kaiîabhe. Nisi li Ti, nadalje,
Ona Koja čak uništava Haru, Koji je osobno veliki Uništavatelj, kada Ti rastvaraš ovu Kreaciju.
Inače zašto se Hara rađa iz centra između mojih obrva u vrijeme novoga ciklusa stvaranja? Stoga
Hari nije Zaštitnik sviju niti je Hara Uništavatelj sviju. Da je to tako, Ti ne bi bila Ta koja ih održava
u životu i uništava kada dođe vrijeme. Stoga si jedino Ti Stvoriteljica i Zaštitnica sviju. O Bhavànã!
nitko nije čuo niti vidio da si se Ti rodila; nitko ne poznaje Tvoje porijeklo. Uistinu, Ti si Jedna
Postojeća Íakti! Jedino četiri Vede mogu učiniti da netko shvati Tvoju Prirodu. O Majko! Jedino uz
Tvoju pomoć ja sam u stanju stvarati, Hari održavati, i Hara uništavati. (32-37.)
Bez Tvoje pomoći, mi nismo u stanju ništa uraditi. Ne postoji nitko na ovome
svijetu tko je rođen ili će biti rođen, tko je postao zbunjen ili će to postati onako kao mi.
Ovaj Tvoj čudesni raznoliki Svemir, pun tvoje Lãle, koji se sastoji od mnoštva raznih stvari,
je javno mjesto rasprava nesavršenih umova; tko ovdje nije zbunjen! U ovoj Samsàri, punoj
vidljivih i nevidljivih stvari, postoji još netko tko je drevniji od Tebe; postoji još jedna
Najviša Osoba Koja je Tvoja bit. Ako bi se raspravljalo na ispravni način, uzimajući sve
činjenice u obzir, došlo bi se do zaključka da ne postoji još neka treća osoba. Mudre
osobe, poznavajući sve zakone, kažu da postoji Jedan Bog, bez atributa, neaktivan, bez
ikakvih Upàdhija ili dodataka, Koji je svjedok Tvojih mnogih Lãla. No Vede kažu da postoji
Jedan jedini i to je Brahman, i da ne postoji ništa više. Ja sam sada zbunjen zbog ovoga
nesuglasja. Ja ne mogu reći da su Vede lažne. Zato ja pitam Tebe, da li si Ti Brahman,
Jedan jedini koji se spominje u Vedama? ili postoji i druga Osoba, Brahma? Milostivo me
razriješi ove neizvjesnosti. Moj um nije potpuno slobodan od sumnji; ovaj mali um još
raspravlja da li je Stvarnost dvojna ili ne; ja sam ne mogu ovo odgonetnuti. Zato mi Ti sve
ovo reci i razriješi me mojih sumnji. Bilo da si Ti muško ili žensko, sve mi ovo potanko
objasni. Tako da bih ja, poznavajući Najvišu Istinu, tako bio oslobođen ovog oceana
Samsàre".
Ovako završava Peto Poglavlje Treće Skandhe o Bràhminu, Viìçuovu i Maheíinu pjevanju
hvalospjeva u Maha Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page98 Of 251
L
POGLAVLJE VI.
HBrahmà reče: "Nakon što sam ovako s poniznošću postavio ovo pitanje, Devã
Bhagavatã, Iskonska Íakti, obratila mi se sljedećim ugodnim riječima: "Između Mene i Puruìe
uvijek postoji jednota; između Mene i Puruìe (muški aspekt, Najviše Sopstvo) u nikojem trenutku
nije bilo niti će biti razlike. Ono što sam Ja, to je Puruìa; i ono što je Puruìa, to sam Ja. Razlika
između energije i onog u čemu ona boravi nastaje zbog greške. Onaj koji poznaje suptilnu razliku
između nas dvoje uistinu je inteligentan; on je oslobođen jarma Samsàre; u to uopće nema sumnje.
Sadržina Jednog Jedinog Vječnog Brahme razdvaja se na dvoje u vrijeme stvaranja. Nakon Pràkrit
Pralaya stalno dolazi do novih ciklusa stvaranja, zbog plodova onih Karma Jãva (pojedinačnih
duša), koji nisu bili proživljeni prije Pralaya; tako kada dođe do ponovnoga stvaranja, pojavljuje se
prethodno spomenuta razlika; Brahmà je glavni uzrok ovih promjena; bez Brahme kao temelja,
postojanje Màye je jednostavno nemoguće. Stoga je u Màyi i Màyinome djelovanju, Brahma
isprepleten. Iz tog razloga koliko god razlika postoji u Màyi, isto toliko ih postoji i u Brahmi (prim.
prev. - pojam Brahma u ovome poglavlju ne odnosi se na Boga Brahmu, Stvoritelja, već na Brahmu
kao Vrhovno Sopstvo, odn. Brahmana, drugu polovicu Najvišeg, gdje je Màyà preostala polovica).
Màyà i Brahma izgledaju kao da su dvoje i iz tog razloga se pojavljuju sve razlike, vidljive i
nevidljive. Ove razlike se opažaju jedino tijekom kreacije. Kada dođe do Pralaye, odn. općeg
uništenja, onda Ja nisam niti žensko, niti muško, niti hemafrodit. Ja tada postojim kao Brahma s
Màyom u latentnome stanju. Tijekom vremena stvaranja Ja sam Írã (bogatstvo), Buddhi (intelekt),
Dhriti (snaga), Smriti (pamćenje), Íraddhà (vjera), Medhà (inteligencija), Dayà (milost), Lajjà
(skromnost), Kìudhà (glad), Triìnà (žeđ), Kìamà (opraštanje), Akìamà (ne-opraštanje), Kànti
(sjaj), Íànti (mir), Pipàsà (čežnja), Nidrà (spavanje), Tandrà (pospanost), Jarà (starost), Ajarà
(ne-starost), Vidyà (znanje), Avidyà (neznanje), Sprihà (želje), Vànchhà (želje), Íakti (snaga),
Aíakti (ne-snaga), Vasà (mast), Majjà (moždina), Tvak (koža), Driìîã (vid), Satyàsatya Vàkya
(riječi istine i laži), i Ja sam Ta Koja postaje Parà, Madhyamà, Paíyanti i td., nebrojeni Nàdiji
(cjevasti organi u tijelu odn. arterije, vene, crijeva, krvne žile, bilo); postoji tri ipo Kotija Nàdija (35
miliona Nàdija). (1-10.)
O Brahmà! Ima ili išta u ovoj Samsàri što je odvojeno od Mene? I možeš li Ti išta zamisliti s
čime Ja nisam povezana? Budi siguran da sam Ja sve u Svemiru. O Stvoritelju! Reci, postoji li takva
stvar u kojoj ti nećeš vidjeti Moj spomenuti jasni oblik? Stoga, u ovoj Kreaciji, Ja sam Jedna, i Ja
sam također mnoštvo u raznim oblicima. Znaj da je istina da Ja, preuzimajući oblike raznih Deva, u
svima njima boravim kao razne Íakti. Ja sm Ta Koja daje snagu svemu i svakome. (11-13.)
O Brahmà! Ja sam Gaurã, Bràhmã, Raudrã, Vàràhã, Vaiìçavã, Íivà, Vàruçã, Kauverã, Nàra
Sinhã, i Vàsavã Íakti. Ja ulazim u svaku tvar, u sve što je prirode posljedice. Čineći tog Puruìu
instrumentom, Ja vršim sve radnje (bolje rečeno Puruìa je djelotvorni uzrok, izravni posrednik). Ja
sam hladnoća u vodi, vrućina u vatri, sjaj u Suncu, osvježavajuće zrake Mjeseca; na ovaj način Ja
ispoljavam Moju snagu. O Brahmà! Zaista je istina da bi ovaj svijet postao nepomičan ako bih ga ja
napustila. Kada bih ja napustila Íankaru, on ne bi bio u stanju ubijati Daitye. Za veoma slaboga
čovjeka se kaže da je bez ikakve snage; za njega se ne kaže da je bez Rudre ili bez Viìçua, nitko to
Page99 Of 251
ne kaže tako; svatko kaže da je on bez snage, bez Íakti. Za one koji oslabe, koji se boje, kojima je
sve ravno, koji su poraženi od neprijatelja, kaže se da su nemoćni; nitko ne kaže da je takva osoba
bez Rudre i td.. Zato znaj da je Íakti, snaga, uzrok stvaranja koje Ti obavljaš. Kada budeš obdaren s
tom Íakti, bit ćeš u stanju stvoriti cijeli ovaj Svemir. Hari, Rudra, Indra, Agni, Chandra, Sïrya,
Yama, Viívakarmà, Varuça, Pavana i ostale Deve u stanju su obavljati svoje funkcije tek kada se
ujedine s vlastitom Íakti. Ova zemlje, kada se sjedini sa Íakti, postaje snažna i sposobna držati sva
bića. Ako bi ona bila lišena ove snage, Ona ne bi bila u stanju držati niti atom.
Tako su Ananta, Kurma i svi ostali slonovi osam točaka kompasa, u stanju obavljati svoje
odgovarajuće radnje jedino uz Moju pomoć (kada se ujedine sa Mnom, Snagom). O Rođeni iz
lotosa! Ako bih Ja to htjela, Ja danas mogu popiti svu vatru i vodu i mogu obuzdati vjetar. Ja radim
što god Ja to želim. Ako Ja kažem da sam Ja Ta Koja stvara ovaj svijet, onda se pojavljuje
nelogičnost da ako sam Ja sve i vječna, onda je i sav ovaj svemir, napravljen od Prapanche, vječan.
(No ovaj svemir nije vječan u tom smislu što se on mijenja.) Ako bi se reklo da je ovaj svemir
odvojen (drugačiji) od Mene, onda Moje kazivanje da sam Ja sve, postaje nedosljedno. Misleći
ovako, ne povinjuj se sumnji glede stvarnosti, porijekla i odvojenosti (od Mene) ne-vječnoga
svemira. Jer kako nešto što je nestvarno može nastati? Nestvarna tvar nikad ne može nastati; dijete
neplodne žene i cvijeće koje raste u zraku su jednostavno besmislica. Jedino ono što je stvarno
može se roditi. Glede rasprave o porijeklu, rođenju i td., pojavljivanje i nestajanje stvarnih stvari se
naziva njihovo rođenje i smrt. U grudi zemlje prethodno već postoji ćup i to je razlog pojavljivanja
ćupa; nestajanje ili smrt ćupa postoji u samome ćupu. Tako se pojavljivanje i nestajanje uzročnih
vječnih stvari naziva Početak i Pralaya. Slično tome, u raspravljanju o uzročnoj prirodi, ne pojavljuje
se nikakva nelogičnost u tome da sam Ja sve. (11-27.)
Zato se nema čega bojati. U raspravi o stvarnosti posljedica treba shvatiti ovo, danas ovdje
nema zemlje u obliku ćupa, ako je on uništen, gdje je on nestao? Zaključak je da zemlja u obliku
ćupa postoji u atomima. O Brahmà! Sve tvari, vječne i one koje postoje samo trenutak, tvari
prirode, stvarne i nestvarne, imaju svoj uzrok. Ahamkàra je nastala prva među njima. Postoji sedam
vrsta tvari: Mahat, itd. O Nerođeni! Iz Prakêiti prvo se pojavljuje Mahattattva; iz Mahattattve
nastaje Ahamkàra; i iz Ahamkàre nastaju ostale tvari. Tako, ovim redom, stvori ovaj Svemir. O
Brahmà! Sada bolje idi u svoje odgovarajuće boraviíte, i nakon stvaranja Svemira, ostani tamo i
obavljaj svoje odgovarajuće funkcije određene od strane Pràrabdhe. Uzmi ovu lijepu veliku Íakti
Mahà Sarasvatã, punu Rajo Guçe, smiješeće prirode. Ova Íakti, Koja nosi bijelu odjeću, ukrašena s
božanskim ukrasima i Koja sjedi na Varàsani, uvijek će biti Tvoj drug u igri. Ova lijepa žena uvijek
će biti Tvoja družica; smatraj je Mojim Bibhutijem (manifestacija snage), i stoga najštovanijom.
Nikad prema Njoj ne ispolji nikakvu vrstu nepoštovanja. Uzmi Je i idi smjesta u Satyaloku; i iz
sjemena Mahattattve, stvori četiri vrste bića. Fina tijela (Linga Sarãra) i Karme borave međusobno
pomiješani. Propisno i u odgovarajuće vrijeme odvoji ih kao ranije.
Sada idi te kao i ranije i s obzirom na Kàlu (vrijeme), Karmu i Svabhàvu (prirodu) spoji ih s
njihovim odgovarajućim osobinama (zvukovi i ostale osobine); drugim riječima, u odgovarajuće
(pravo) vrijeme dodijeli im plodove prema njihovim Guçama i Karmama (Pràrabdhe).
Viìçu je istaknut u Sattva Guçi i stoga je nadmoćniji od Tebe. Ti bi ga uvijek trebao
poštovati i obožavati. Kada god se pojavi neka teškoća, Viìçu će doći na zemlju da bi ispunio tvoje
nakane. Janàrdan Viìçu nekad će se roditi u maternicama ptica i životinja, a nekad u maternicama
žena da bi uništio Dànave. Veoma moćni Mahà Deva će ti također pomoći. Sada stvori Deve i
uživaj onako kako ti se sviđa. Bràhmaçi, Kìattriye i Vaiíye će te predano obožavati, putem raznih
žrtvovanja, koja će uključivati propisane pristojbe. Sve Deve će uvijek biti zadovoljene kada se
moje ime Svàhà izgovri pri nuđenjima u ceremonijama žrtvovanja (ceremonije vatre).
Page100 Of 251
Íiva, utjelovljenje Tamo Guçe, bit će poštovan i obožavan od svih ljudi pri svakome
žrtvovanju. Kada Daitye budu stvarali nevolje Devama, Vàràhã, Vaiìnavã, Gaurã, Nàra Simhã, Íachã,
Íivà i moje ostale Íakti preuzet će izvrsna tijela te će uništiti njihov strah. Zato, O Rođeni iz lotosa!
Osjećaj se udobno i obavi svoj rad. Izgovaraj moju deveto-slovnu Mantru s Vãjom i Dhyànom i vrši
svoj posao.
O veoma inteligentni! Deveto-slovna Mantra je najbolja od svih Mantra. Radi dovršenja
Tvoga rada, Ti bi ovu Mantru trebao gajiti u Tvome srcu." (28-48.)
Ovako mi se obrativši, Bhagavatã se nasmiješila te se počela obraćati Viìçuu ovim riječima:
"O Viìçu! Uzmi ovu lijepu Maha Lakìmi i idi! Ona će uvijek boravati u tvojim grudima; u to nema
sumnje. Ja ti dajem ovu svepovoljnu Íakti radi tvog uživanja.
Ti bi uvijek trebao pokazivati poštovanje prema Njoj; nikad mržnju ili prezir. Radi dobrobiti
svijeta, Ja na ovaj način sjedinjujem Laksmi i Nàràyanu. Radi vašeg održavanja ja stvaram Yajéu.
Vas troje ćete djelovati složno.
Ti, Brahmà i Íiva Moje ste tri Deve, rođene od mojih Guça. Bez ikakve sumnje, svijet će
poštovati i obožavati svo troje.
Glupi čovjek koji nađe ikakvu razliku između vas troje, ići će u pakao, u to nema
sumnje. Onaj koji je Hari, je Íiva; onaj koji je Íiva, je Hari; pravljenje razlike između vas
vodit će u pakao. Isto tako nema razlike između Brahme i Íive i Brahme i Viìçua; u to
nema niti malo sumnje. O Viìçu! Ali postoje druge razlike u vašim Guçama; u Tebi će
prevladvati Sattva Guça; a Rajo i Tamo Guçe bit će u drugome planu. U raznim drugim
poslovima i Vikàrama (promjenama) bolje imaj Rajo Guçu s Lakìmi i uvijek uživaj s Njom.
O Ramin Gospode! Ja ti dajem Vàkvãju, Kàmavãju i Màyàvãju koje će te odvesti do najvišeg
ispunjenja. Uzmi ovu Mantru i ponavljaj je te uživaj prema svojoj želji. O Viìçu! Njenom blagodati,
nikad se nećeš naći u smrtnoj opasnosti, koju uzrokuje Kàla (vrijeme). Kada stvaranje ovoga svijeta
bude potpuno dovršeno, Ja ću tada uništiti cijeli svijet, pokretni i nepokretni. Ti ćeš se onda
rastvoriti u Meni. Ti bi ovoj Mantri zajedno s Kàmavãjom trebao dodati Praçavu (slog OM) što vodi
ka Mokìi i ponavljati je uvijek s ispravnim motivom. O Puruìottama! Izgradi tvoj Vaikanîhapurã;
živi ondje i misli o ovome Mom Vječnom Obliku i uživaj prema svojoj volji." (49-63.)
Brahmà reče: "Tako se obračajući Vàsudevi, Najviša Prakêiti Devã, Koja je sva sastavljena
od tri Guçe i koja ih u isto vrijeme nadilazi, počela se ugodnim riječima obraćati Mahà Devi, Devi
svih Deva, ovako: "O Íankara! Prihvati ovu lijepu Mahà Kàlã Gaurã, izgradi novi Kailàía grad i živi
tamo sretno. Tvoja glavna Guça bit će Tamas; Sattva i Rajas bit će tvoje sporedne Guçe. Prikloni se
Rajo i Tamo Guçama kada budeš poražavao Asure.
O bezgriješni Íankara! Uzmi utočište Sattva Guçe dok razmišljaš o Najvišem Sopstvu i
obavljaš suzdržavanja. Vi svi ste stvoreni radi stvaranja, održavanja i uništenja Svemira; i svi vi ste
sastavljeni od tri Guçe. Ne postoji takva stvar u svemiru koja nije sastavljena od ove tri Guçe.
Svaka stvar koja je vidljiva obdarena je s tri Guçe i ništa nikad nije moglo postojati bez njih niti će
ikad postojati. Jedino je Najviše Sopstvo bez ovih Guça; Ali Ono (On) nije vidljivo. O Íankara! Ja
sam Para Prakêiti; katkada se Ja pojavljujem sa Guçama; a katkada Ja postojim bez Guça. O
Íambhu! Ja sam uvijek prirode uzroka; Ja nikad nisam prirode posljedice. Kada sam uzročna, ja
sam sa Guçama; a kada sam ispred Najvišega Puruìe, tada sam bez ikakvih Guça (budući sam u
stanju ravnoteže, Sàmyà vasthà). Mahattattva, Ahamkàra, zvuk, dodir, i td., sve Guçe obavljaju
posao Samsàre, dan i noć, svaka prethodeći narednoj bivajući uzrok i svaka slijedeći prethodnu
bivajući posljedica; one nikad ne prestaju sa svojim aktivnostima.
Page101 Of 251
Iz Stvarnosti (Sat vastu) se pojavljuje Ahamkàra (Avyakta); stoga sam Ja prirode
uzročnosti; nadalje, Ahamkàra je sastavljena od tri Guçe; stoga Punditi kažu da je ona Moja
posljedica. Iz Ahamkàre nastaje Mahat-tattva; ona se naziva Buddhi. Stoga je Mahat-tattva
posljedica dok je Ahamkàra uzrok. Iz Mahattattve nadalje nastaje druga Ahamkàra; iz ove druge
Ahamkàre nastaje pet Tanmàtrà ili finih elemenata. Iz ovih pet Tanmàtrà, nakon procesa koji se
naziva Panchãkaraça, pojavljuje se pet grubih elemenata. Iz Sàttvičkoga dijela pet Tanmàtrà,
nastaje pet organa opažanja; iz njihova Rajas dijela, nastaje pet organa akcije; iz njihove
Panchãkaraçe nastaje pet grubih elemenata; iz Sàttvičkoga dijela svih pet elemenata nastaje um. Na
ovaj način nastaje šesnaest elemenata. Ovi organi opažanja, i td., i ostale posljedice (učinci)
zajedno s Mahà Bhïtama tvore jednu Gaçu, sastavljenu od šesnaest kategorija. Izvorni Puruìa je
Najviše Sopstvo; On je niti uzrok niti je On posljedica. O Íambhu! Na početku stvaranja, sve
prethodne stvari su rođene na način već spomenut. Tako sam Ja sada ukratko rekla nešto o
stvaranju. O Deve! Uđite sada u vaše vozilo i idite u vaša osobna boraviíta i ispunjavajte vaše
osobne dužnosti. Kada god se nađete u bilo kakvoj nedaći, sjetite se Mene i Ja ću se pojaviti pred
vama. O Deve! Vi bi se uvijek trebali sjećati Vječnog i Najvišeg Sopstva i Mene. Na taj će način sve
vaše radnje biti okrunjene uspjehom."
Brahmà reče: "Bhagavatã Durga nam je tako dala naše Íakti, pune Božanske ljepote i sjaja;
Ona je dala Mahà Lakìmi Viìçuu, Mahà Kàli Íivi i Mahà Sarasvatã Meni te se pozdravila s nama.
Oprostivši se tako s Njom, mi smo ušli u naše nebesko vozilo i vinuli se u zrak. Kada smo uzletjeli,
mi smo vidjeli da tamo više nije bilo Maçi Dvãpe, kao niti Devã, niti oceana nektara niti ičega. Osim
našega vozila, mi nismo vidjeli ništa. Mi smo se onda smjestili u našem prostranom vozilu te smo
došli do golema ocena gdje sam se ja rodio iz lotosa i gdje je Viìçu ubio dvije moćne Daitye.
(49-85.)
Ovako završava Šesto Poglavlje Treće Skandhe o opisu Devãnih Vibhutija (moćiju) u Mahà
Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VII.
HBrahmà reče: "O Nàrada! Tako smo nas troje, Ja, Viìçu i Mahàdeva, vidjeli tu veoma
sjajnu Božicu; mi smo također napose vidjeli mnoge Njene dvoriteljice božice, jednu za drugom,
koje su je, tako reći, skrivale kao veo i koje su također bile izuzetno veličanstvene. (1.)
Vyàsa reče: " O kralju! Nàrada, najistaknutiji među Munijima, čuvši riječi svog oca, koje su
mu dale vrhunsko zadovoljstvo, upitao je Brahmu ovako: "O Oče svih Loka! Opiši sada detaljno tog
vjekovnog i neuništivog, čistog, nepromjenljivog i vječnog Puruìu, Koji je Nirguça (bez
Pràkritičkih osobina) Kojeg si ti vidio i spoznao. (3-9.)
Oče! Ti si vidio personificiranu Íakti (Iskonsku Enegiju), Saguça Energiju, Najvišu Božicu,
sa rukama i nogama; ali ja ne mogu shvatiti kakva je to Nirguça Íakti Koju se ne može vidjeti i
Koja je bez Pràkritičkih osobina.
Page102 Of 251
O Rođeni iz lotosa! Milostivo mi opiši stvarnu prirodu te Prakêiti i Puruìe i tako me
zadovolji. (4.)
O Gospode Kreacije! U Ívetadvipã (bijeli otok) ja sam sprovodio stroga uzdržavanja da bih
spoznao i vidio Nirguça Najviše Sopstvo i Nirguçu Íakti, Najvišu Božicu; tamo sam vidio mnoge
druge Mahàtme (izuzetno duhovno razvijene osobe) koji su postigli Siddhije (nadnaravne moći),
koji vrše Tapasyu i koji su svladali svoje strasti i bijes. Ali ja nisam spoznao niti saznao ništa o
Nirguça Najvišem Sopstvu. Oče, ja nisam gubio nadu; ja sam ustrajavao u mojim asketskim
praksama; ali sam opet pretrpio neuspjeh. (5-6.)
Oče! Ti si bio toliko uspješan da si vidio lijepu Íakti sa kvalitetama; ja sam o Njoj čuo od
Tebe, ali kakva je ta nevidljiva Energija bez kvaliteta kao i Taj Nirguça Puruìa? Molim Te objasni
mi sve ovo i zadovolji tako moju želju za znanjem koja uvijek vlada u mojoj duši." (7.)
Vyàsa reče: "O kralju! Tako zapitan od Nàrade, Gospod Stvaranja, otac Loka, se nasmiješio
te je počeo govoriti istinu sljedećim riječima: (8-9)
"O najbolji među Munijima! Oblik Nirguça Puruìe (Najviši Duh iznad Pràkritičkih
kvaliteta) ne može postojati ili biti vidljiv; jer je sve što dolazi u domet vida prolazno. Kako stoga,
Taj Vječni Duh može imati oblik i kako On može postati vidljiv! (9.)
O Nàrada! Nirguça Energija ili Nirguça Puruìa ne mogu se lako shvatiti; ali Njih oboje
Muniji mogu spoznati putem njihove meditacije u njihovoj svijesti. (10.)
Prakêiti i Puruìa nemaju niti početka niti kraja; oni se mogu spoznati jedino kroz vjeru, oni
koji nemaju vjere nikad ih ne spoznaju. (11-9)
Nàrada! Znaj da je Najviše Sopstvo univerzalna svijest koja je prisutna u svakome biću;
Energija Koja je univerzalna i Koja je uvijek prisutna u svim bićima, to je Najviše Sopstvo. (12.)
O blagoslovljeni! Puruìa i Prakêiti prožimaju sve i postoje u svim stvarima, u ovome
Svemiru ništa ne može postojati bez prisutnosti Njih dvoje. (13.)
Njih dvoje su Vrhovno Inteligentno Sopstvo, Nirguça (bez ikakvih materijalnih kvaliteta),
bez ikakve nijanse zagađenja. Na ono što čini kombinaciju ovo dvoje uvijek treba meditirati u
svome srcu. (14.)
Ono što je Íakti (Energija), to je Najviše Sopstvo; ono što je Najviše Sopstvo, to je Íakti.
Nitko ne može pojmiti suptilnu razliku između njih dvoje. (15.)
O Nàrada! Samo proučavanje Íàstra i Veda s njihovim Amgama bez odricanja ne
osposobljava čovjeka da shvati razliku između ovo dvoje. (16.)
O Dijete! Ovaj cijeli svemir, pokretni i nepokretni, nastaje iz Ahamkàre (egoizam). Kako bi
netko mogao shvatiti tu razliku čak i ako bi pokušavao stotine Kalpa, bez da oslobodi sebe od
Ahamkàre. (17.)
Jãve su Saguça (sa osobinama, kvalitetama), kako Saguçe mogu sa svojim tjelesnim očima
vidjeti Nirguçu. Stoga, O Inteligentni sine! pokušaj vidjeti Saguçu (Brahmu) unutar svoga srca
(dok se ne oslobodiš materijalnih osobina /kvaliteta/ i tako postaneš sposoban spoznati Nirguça
Brahmu). (18.)
O najbolji među Munijima! Ako bi jezik (organ okusa) i oči (organ vida) bili napadnuti
bolešću, oštar okus i žuta boja više ne bi izgledali onako kako su izgledali prije toga; isto tako, srca
Jãva (individualnih bića), koja su pod utjecajem čula, nisu u stanju spoznati Nirguça Brahmana. O
Nàrada! Nadalje, ta srca su nastala iz Ahamkàre; kako onda to srce može biti slobodno od
Ahamkàre? (19-20.)
Sve dok netko nije u stanju potpuno uništiti sve veze s kvalitetama, viđenje Nirguça
Brahme je nemoguće. Čim netko sa sebe zbaci breme Ahamkàre, on u istome trenu unutar svoga
srca vidi Nirguça Brahmu." (21.)
Page103 Of 251
Nàrada reče: "O najbolji među Devama! Ahamkàra je trostruka: Sattva, Rajas i Tamas; opiši
mi potanko razliku između ove tri podjele kao i stvarnu prirodu Guça. Također mi opiši znanje, čije
postizanje vodi spasenju. Također mi potanko opiši osobine Guça." (22-24.)
Brahmà reče: "O Bezgriješni! Energija Ahamkàre je od tri vrste: Jéàna Íakti, Kriyà Íakti i
Artha ili Dravya Íakti. Snaga kojom se stvara ili postiže znanje je Sattva Ahamkàra; snaga kojom se
obavljaju radnje ili kretanje je Rajas Ahamkàra; i snaga kojom su materijalne stvari ili objekti čula
nastali naziva se Tamas Ahamkàra. O Nàrada! tako sam ti, prema propisnom redu, opisao tri vrste
Ahamkàre. (25-26.)
Sada ću ti potanko opisati njihove osobine; slušaj! Iz Drevya Íakti Tamas Ahamkàre nastali
su zvuk, dodir, oblik, okus i miris. Od ovih pet kvaliteta, nastalo je pet Tanmàtrà ili pet finih
elemenata (prvi atomi).
Zvuk je kvalitet Àkàíe (etera); dodir je kvalitet Vàyua (zraka); oblik je kvalitet Agnija
(vatre); okus je kvalitet Jale (vode); i miris je kvalitet zemlje.
O Nàrada! ovih deset grubih i finih tvari, kada se kombiniraju, postaju obdareni sa snagom
da stvore zemlju, vodu, vatru, i td., a kada se Panchãkaraça proces uključi, dolazi do stvaranja
cijeloga svemira kao prirodne posljedice Tamas Ahamkàre, obdarene s energijom stvaranja
materijalnih tvari. (27-30.)
Sada počuj što nastaje Rajas energijom. To su pet opažajnih organa, odn. oni od slušanja,
dodira, okusa, vida i mirisa (uši, koža, jezik, oči i nos) koji se nazivaju Jnànendriye (organi čula);
usta, ruke, stopala, anus i organi reprodukcije koji se nazivaju Karmendriye (organi akcije); i
Pràna, Apàna, Vyàna, Samàna, i Udàna, pet Vàyua. Stvaranje putem ovih petnaest tvari naziva se
Ràjasička energija. Nàrada! Svi ovi organi čula i akcije obdareni s Kriyà Íakti, nazvani Karaçe i
stvari oblikovane iz njih nazivaju se Chidanuvritti ili Màyà. (31-34.)
O Nàrada! Od Sattva Ahamkàre nastalo je pet predsjedavajućih vladara pet
unutarnjih organa koji se zovu Dik (četvrtine), Vàyu, Sunce, Varuça i blizanci Aívini
Kumàre kao i četiri predsjedavajuća vladara četverostrukruke podjele Antahkaraçe
(Buddhi, Manas, Ahamkàra i Chitta) odn. Mjesec, Brahmà, Rudra i Ksetrajna. Tako se
prethodnih pet organa čula, pet organa akcije, i pet Vàyua kao i um, ovih šesnaest
elemenata, smatraju Sattva kreacijom. (35-38.)
O Dijete! Najviše Sopstvo ima dva oblika; jedan je grubi dok je drugi suptilni, Sopstvo bez
oblika; utjelovljena Svijest, takoreći, je prvi oblik. Znalci smatraju Sopstvo bez oblika glavnim
uzrokom ovoga pojavnog svemira. (Kao objekt za meditaciju on je prikladan samo za najbolje
Jnànije.)
Drugi Oblik je Grubi i on je prikladan za meditaciju niže kategorije tragaoca; tako
kažu mudraci. Ovaj drugi oblik Najviše Božice uvjetovan je od strane nerazdvojive Màye
(vrijeme, prostor i uzročnost); on je također podijeljen u grubi i fini, prema tome da li se
radi o vanjskom ili unutrašnjem ispoljenju drugog oblika (ovaj oblik je prikladan za
meditaciju posvećenika treće i druge kategorije). (39-40.)
Moje tijelo je nazvano Sutràtmà; sada ću ti govoriti o grubome tijelu Brahmana, Najvišega
Sopstva.
O Nàrada! Ovo moje tijelo koje ima prirodu konopca ili niti zove se Hiraçyagarbha; ovo je
također grubo tijelo Paramàtmana; stoga bi Paramàtmana zajedno sa Sutràtmom također trebalo
obožavati. O Nàrada! sada ću ti opisati vanjsko grubo tijelo Brahmana, Najvišega Sopstva; slušaj
pažljivo; ako netko čuje ovo s vjerom i predanošću, sigurno je da će on postići spasenje. (41.)
Page104 Of 251
Prethodno sam ti spomenula pet finih elemenata, nazvanih pet Tanmàtrà; ovi, nadalje,
nakon što je Panchã Karana proces dovršen, se pretvaraju u pet grubih elemenata. Slušaj sada što
je u stvari Panchã Karaça proces: (42-43.)
Pretpostavimo da bi ti trebao stvoriti grubi element vodu. Prvo na dva jednaka dijela
podijeli fini element vodu; također podijeli druga 4 elementa na dva jednaka dijela. Zatim odvoji
prvu polovicu svakog od pet elemenata; podijeli drugu polovicu svakog elementa u četiri jednaka
dijela. Pomiješaj prvu polovicu elementa vode sa četvrtinom polovica sva ostala četiri elementa i
tako dobivaš grubi element vodu; na isti način dobivaš ostala četiri gruba elementa. Na primjer:
Želiš dobiti grubi element vodu: Sa polovicom (1/2) finog elementa vode pomiješaj četvrti dio
polovica ostalih elemenata odn. etera, vatre, zraka i zemlje (1/8 + 1/8 + 1/8 + 1/8); na ovaj način
dobivaš grubi element vodu i td..
Panchãkaraça proces je jasno prikazan na narednoj tabeli.
TABELA
Eter
Zrak
Vatra
Voda
Zemlja
Grubi
element
Eter
1/2
1/8
1/8
1/8
1/8
1
Zrak
1/8
1/2
1/8
1/8
1/8
1
Vatra
1/8
1/8
1/2
1/8
1/8
1
Voda
1/8
1/8
1/8
1/2
1/8
1
Zemlja
1/8
1/8
1/8
1/8
1/2
Nakon što se pet grubih elemenata tako stvori, svijest ulazi u ove elemente kao njihova
vladajuća božanstva; zatim dolazi osjećaj egoizma (Ja) koji sebe poistovjećuje s tijelom stvorenim
od pet elemenata (Ja sam ovo tijelo i td..). (46.)
Ovo veliko Ja, velika svijest, koje stvara Svemir i smatra ga svojim tijelom, naziva se
Bhagavàn, Àdideva, Nàràyaça ili Vàisvanara. (47.)
Nakon što se ovim Panchãkaraça procesom, pet grubih elemenata zgusnu i dobiju njihove
jasne konačne oblike, postaje vidljivo da u eteru, zraku, vatri, vodi odn. zemlji postoji jedna, dvije,
tri, četiri odn. pet kvaliteta. (48.)
Tako eter ima samo jednu kvalitetu - i to je zvuk; zrak ima dvije kvalitete - zvuk i dodir;
vatra posjeduje tri kvalitete - zvuk, dodir i oblik; voda ima četiri kvalitete - zvuk, dodir, oblik i okus;
i zemlja ima pet kvaliteta - zvuk, dodir, oblik, okus i miris, i raznim kombinacijama ovih pet grubih
elemenata nastao je veličanstveni Svemir, veliko Brahmanovo tijelo. (49-51.)
Slično tome, sve su Jãve (individualna bića) stvorene od pojedinih dijelova cijele
Brahmàçáe; ovih Jãvà (ovdje se misli na oblike u kojima se duša može inkarnirati) ima 84 Lakha
(8.400.000); tako kažu mudraci. (52.)
Ovako završava Sedmo Poglavlje Treće Skandhe Írãmad Devã Bhàgavatama, Mahà Puràçe
od 18.000 stihova, o stvaranju i Tattvama i njihovim vladajućim Božanstvima.
Page105 Of 251
L
POGLAVLJE VIII.
HBrahmà nastavi: "O Nàrada! Sada sam ti opisao sve što si me pitao o stvaranju ovoga
svemira. Sada pažljivo slušaj dalje o boji ovih Guça kao i kako se vidi da su one prisutne. (1.)
Sattva Guça je izvor zadovoljstva i sreće, kada se sreća proživljava, sve izgleda razdragano.
Kada cjelovitost, istinoljubivost, čistoća, vjera, opraštanje, snaga, milosrđe, plahost, mir i
zadovoljstvo počnu prevladavati u nečijem srcu, budi siguran da je u tom čovjeku Sattva Guça
počela čvrsto uzimati korijena. (2-3.)
Boja Sattva kvalitete je bijela; ona uvijek čovjeka čini sklonim religiji, kao i da vjeruje u
dobre stvari te da se klanja onih loših. (4.)
Êiìiji, poznavatelji istine, svrstavaju Íraddhu (vjera) u tri grupe: Sattva, Rajas i Tamas. (5.)
Rajas kvaliteta je crvene boje, čudesna i nije ugodna; ona je izvor svih nevolja; u to nema
sumnje. (6.)
Inteligentna bi osoba trebala znati da se Rajas sigurno pojavio u njemu (njoj) kada se u
njemu (njoj) pojavi osjećaj mržnje, neprijateljstva, svadljivosti, ponosa, gluposti, uzrujanosti,
nedostatak vjere, egoizam, taština i oholost. (7-8.)
Tamas kvaliteta je crne boje. Od Tamasa potječu lijenost, neznanje, san, spavanje,
siromaštvo, strah, jad, nesigurnost, ljutnja, zastranjenje intelekta, žestoki ateizam, i prigovaranje.
Mudra bi osoba trebala znati da kada se nađe pod utjecajem ovih osobina da je pala pod utjecaj
Tamasa. Kada se ovaj Tamas kvalitet pomiješa sa Tamas vjerom, onda on postaje izvor boli
drugima. (9-11.)
Oni koji žele dobro, u sebi bi trebali razviti Sattva kvalitete, Rajas kvalitete staviti pod
kontrolu, i uništiti Tamas kvalitete. (12.)
Ove tri kvalitete uvijek su međusobno pomiješane, i jedna od njih uvijek ima prirođenu
težnju da nadvlada druge; i zato su one uvijek takoreći u ratu jedna s drugom. One nikad ne postoje
samostalno odn. odvojeno od drugih. (13.)
Nikad se nigdje ne može naći da je prisutna samo Sattva kvaliteta, bez Rajasa i Tamasa;
slično tome je slučaj i sa Rajasom ili Tamasom. One su uvijek pomiješane i ovise jedna o drugoj.
(14.)
O Nàrada! Sada slušaj potanko, koje dvije kvalitete ostaju u grupi od dvoje, čijim
poznavanjem čovjek biva oslobođen ovog oceana stalnoga seljenja duše. (15.)
Ja sam ovo shvatio i stoga ti ne bi trebao imati nikakvih sumnji glede toga. Stvarnost ovoga
posebno se osjeti kada se ovo uistinu shvati i kada se efekti počnu sami ispoljavati. (16.)
O uzvišeni! Nitko to ne može odmah shvatiti; o tome najprije treba čuti, i onda meditirati o
tome. Da li će netko ovo shvatiti također ovisi o njegovim urođenim sposobnostima i zaslugama,
koji su posljedice prošlih radnji. (17.)
Pretpostavimo da netko čuje o svetim mjestima hodočašća i to ga ispuni Rajas predanošću.
On onda otiđe na ova mjesta i vidi ono što je ranije čuo. Onda on tamo obavi svoje kupanje, obavi
nuđenja i daje darove ostajući tamo neko vrijeme; ali dogodi se da sve ovo on obavi pod utjecajem
Rajas kvalitete. I kada se vrati kući, on uvidi da se nije oslobodio strasti, bijesa, ljubavi ili mržnje;
Page106 Of 251
on je ostao isti kao i prije. Stoga, u ovom slučaju, O Nàrada! čovjek čuje za pročišćavajući utjecaj
ovih mjesta ali ga on ne shvaća. O najbolji među Munijima! I to što on nije dobio nikakvu korist od
posjećivanja svetih mjesta ravno je tome da on nije niti čuo o tim mjestima. (18-21.)
O najbolji među Munijima! Zato se kaže da se učinak posjećivanja svetih mjesta hodočašća
pojavljuje u svakoj osobi kada ona sebe oslobodi svojih grijeha, baš kao što se plodovi pojavljuju na
poljima, zavaljujući trudu i radu poljodjelca koji onda uživa u ljetini na svojim poljima. (22.)
O Nàrada! Strast, bijes, pohlepa, obmana, požuda, mržnja, taština, zloba, ljubomora,
ne-opraštanje, nemir, svi oni pokazuju da se radi o grijehu; i dok se oni ne pročiste iz tijela i uma,
čovjek živi u grijehu. Ako posjećivanje svetih mjesta hodočašća ne osposobljava čovjeka da svlada
prethodne strasti, tada je trud uložen u ovakvo posjećivanje uzaludan. tj. jedini rezultat je taj trud
isto kao što je jedini rezultat poljodjelca njegov trud u slučaju kada uopće nema ljetine. (23.)
Vidi! Poljodjelac poduzima naporan posao da bi očistio i izorao svoja polja; on onda sije
kvalitetno sjeme. Zatim, u očekivanju ljetine, on podnosi mnogo boli, dan i noć, da bi zaštitio svoja
polja. Tijekom hladnoga doba, on spava u šumi okružen sa tigrovima i ostalim opasnim
životinjama; ali jao! skakavci dolaze da bi pojeli i uništili svu ljetinu, na teško razočaranje
poljodjelca. Sav njegov trud je bio uzaudan. Zato, O Nàrada! Sve dok čovjek sam nije spreman
pročistiti svoje srce i um, trud koji on ulaže u odlaženje na sveta mjesta donosi boli, i jedino boli,
umjesto uspjeha i sreće. (26-28.)
Kada se Sattva kvaliteta obilno razvija, kao posljedica čitanja Vedànte i ostalih Íàstra,
pojavljuje se nezainteresiranost prema Rajas i Tamas kvalitetama i stvarima, i Sattva nadvladava
Rajas i Tamas. Slično tome, kada Rajas kvaliteta hvata korijena, kao prirodna posljedica pohlepe i
pokvarenosti, ona onda nadvladava Sattva i Tamas; isto tako, kada Tamas kvaliteta jača, ona
nadvladava Sattva i Rajas kvalitete. O Nàrada! Sada ću ti potanko pričati o međusobnom
nadvladavanju ovih kvaliteta. (29-32.)
Kada Sattva kvaliteta raste po snazi, um počiva u religioznim idejama i stvarima; on više ne
misli o vanjskim stvarima, objektima Rajas i Tamas kvaliteta. Umjesto toga on želi uživati u Sattva
stvarima; bogatstvu, religioznim stvarima, žrtvovanjima koji se mogu steći odn. obaviti bez
problema. Takva osoba tada postiže spasenje te se odriče bavljenja sa Rajas i Tamas stvarima.
(33-35.)
Zato, O Nàrada! Najprije pokušaj svladati Rajas, a zatim Tamas, onda ostaje čista Sattva.
(36.)
Kada se Rajas kvaliteta najjače razvija, osoba podliježe Rajas vjeri, ona napušta Sanàtan
Dharmu (vječna religija) i njene radnje nisu u skladu s religioznim ponašanjem (37.)
Pod utjecajem Rajasa, čovjek naginje gomilanju bogatstva i Rajas stvarima. Rajas tjera
Sattvu i suzbija Tamas. (38.)
Nàrada! Kada se Tamas najjače razvija, vjera u Vede i religiozne Íàstre poptupno nestaje.
Naginjanjem Tamas vjeri, čovjek rasipa svoje bogatstvo te je uvijek uposlen u svađama,
razuzdanosti, neprijateljstvu, nasilju i nikad ne uživa u miru. Čovjek sa previše Tamasa nadvladava
Rajas i Sattva kvalitete i postaje ljut, podao, veliki prevarant, i radi sve onako kako mu se sviđa, bez
obzira na druge ljude. (30-41.)
Nàrada! Ti sada možeš vidjeti, da od ove tri kvalitete, nijedna ne može ostati potpuno sama,
slobodna od drugih kvaliteta. One su uvijek prisutne u parovima ili u kombinaciji svih troje. (42.)
Sattva nikad ne može postojati bez Rajasa; Rajas nikad ne može postojati bez Tamasa; i ove
dvije kvalitete nikad ne mogu postojati bez Tamasa. Nadalje, Tamas ne može postojati bez Rajasa i
Sattve. Ove kvalitete uvijek djeluju i međusobno reagiraju (jedna na drugu) u parovima ili sve tri
skupa. (43-44.)
Page107 Of 251
One nikad ne postoje odvojeno; one žive u parovima ili grupama od svih troje te pokreču
jadna drugu; priroda ovh kvaliteta je rađanje stvari; drugim riječima, Sattva pokreće Rajas ili
Tamas; nadalje, Rajas pokreće ponekad Sattva i Tamas. Zatim Tamas ponekad pokreće Sattva i
Rajas. Tako one aktiviraju jedna drugu kao što su zemljani lonci i zemlja međusobni uzroci.
(45-47.)
Deva Datta, Viìçu Mitrà i Yajéa Datta, njih troje sjedinjeni obavljaju bilo koju
radnju, stoga ove tri kvalitete, sjedinjene, borave u Buddhiju (intelektu) Jãva te stvaraju
njihova čula opažanja.
Upravo kao što se muž i žena udružuju u paru, tako se i ove kvalitete udružuju u paru.
(48-49.)
Sattva sa Rajasom čini Rajas Sattva par; nadalje, Sattva Rajas par čini drugi par, gdje Sattva
ima prevlast. Isto tako Sattva i Rajas, svaka od njih, čini sa Tamasom druge parove." (50.)
Nàrada reče: "O Dvaipàyana! Čuvši ovo kazivanje mog oca o tri kvalitete, ja sam mu opet
postavio ova pitanja." (51.)
Ovako završava Osmo Poglavlje Mahà Puràçe Írãmad Devã Bhàgavatam koje sadržava opis
Guça, od 18.000 stihova o Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE IX.
HNàrada reče: "O Oče! Ti si mi opisao osobine tri kvalitete; iako sam ja pio slatki
nektar iz tvojih lotosovih usana, ja i dalje nisam posve zadovoljen. Ljubazno mi u potanko opiši,
kako da jasno raspoznam ove tri kvalitete, tako da bih postigao najviši mir uma." (1-2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Brahmà, Stvoritelj svijeta, Koji je nastao iz Rajo Guçe, ovako upitan
od Svog uzvišenog sina Nàrade, počeo je ovako govoriti: (3.)
"O Nàrada! Ja sam ne posjedujem potpuno poznavanje tri kvalitete; ali ja ću ti reći ono što
znam. (4.)
Čistu Sattva kvalitetu, bez primjesa drugih kvaliteta, ne se može nigdje naći; ona se uvijek
ispoljava u kombinaciji s ostalim kvalitetama. (5.)
Kao što je lijepa žena, lijepo ukrašena s nakitom i nadarena sa ženstvenim kretnjama, na
jednoj strani izvor veselja mužu, ocu, majci i prijateljima, ona na drugoj strani postaje izvor boli i
paranoje njenim suparnicima; isto tako Sattva kvaliteta, personificirana kao lijepa žena, budi Sattva
sreću u umu nekog pojedinca, dok u neko drugo vrijeme ona postaje izvor boli istom pojedincu (ili
u isto vrijeme ona postaje izvor sreće jednoj osobi, a izvor boli drugoj osobi). Isto tako Rajas ili
Tamas kvalitete, personificirane kao lijepe žene, postaju izvor boli ili paranoje nekoj osobi, a u
neko drugo vrijeme postaju izvor sreće istom čovjeku. Na ovaj je način lako vidljivo da jedna
kvaliteta ne može ostati sama; ona uvijek živi povezana s drugim kvalitetama. (6-9.)
Bilješka: Veoma je moguće da se za čovjeka, koji posjeduje Sattva kvalitetu u bilo koje
vrijeme, može reći da on ne posjeduje samo Sattva kvalitetu već također i Rajas i Tamas kvalitete
Page108 Of 251
do određenoga stupnja. U bilo koje vrijeme Rajas može prevladati; i taj čovjek bi se mogao naći u
situaciji gdje se od njega zahtijeva novac i td.; ali zbog njegove prethodne Sattva kvalitete on nije
sakupio novac i zato kasnije osjeća bol. To je što se tiče Rajasa. Ili bi moglo biti ovako.
Pretpostavimo da je čovjek koji zarađuje novac Sattva tip. On zarađuje dovoljno novca da bi došao
do svega što želi. Ali članovi njegove obitelji traže još novca, jer su oni tip Rajasa. I tako je taj
čovjek sretan zbog svoje Sattva kvalitete; ali ostali članovi su nesretni zbog iste njegove Sattva
osobine. Čovjek je, takoreći, oženjen sa tri žene, Sattvom, Rajasom, i Tamasom.
O Nàrada! Kada svaka od tri kvalitete ostaje u svojoj stvarnoj prirodi (čista), onda učinci
koje one stvaraju uvijek ostaju isti; nikakve promjene se ne opažaju s obzirom na vrijeme
ispoljavanja ili na to o kojoj je osobi riječ. Ali kada se one kombiniraju, onda svaka od njih stvara
efekte ponekad suprotne njihovim prirodama. (10.)
Mlada lijepa žena, plaha, čedna i od ljupkih kvaliteta, dobro upučena u religiju, i puna
lijepoga ponašanja, umješna u ljubavi i nježnih osjećanja, postaje izvor radosti njenom voljenom ali
također i izvor boli njenim suparnicma, i na ovaj način, svaka od tri kvalitete, bez ikakve sumnje,
preuzima različite aspekte prema vremenu ispoljenja i prirodi osobe.
O Nàrada! Kao što žena uzrokuje bol svojim suparnicama, a pruža zadovoljstvo svome
mužu i prijateljima, isto tako Sattva kvaliteta, kada se iskrivi, ljudima uzrokuje bol. (11-13.)
Isto tako, čuvari reda na jednoj strani razveseljuju svetce kojima razbojnici prave probleme,
dok su na drugoj strani izvor boli i nesreće kradljivcima i pljačkašima; nadalje, kao što je snažni
pljusak tijekom mračne noći u kišnoj sezoni, kada je nebo prekriveno s oblacima, i kada munje
sijevaju i gromovi grme, na jednoj strani izvor najveće radosti seljaku koji je posijao sjeme i obavio
sve neophodne radnje, na drugoj strani sve ovo je izvor žalosti nesretnome čovjeku koji još nije
pokrio svoju kuću s travom, ili koji nije bio u stanju sakupiti neophodne grede i lišće radi
pokrivanja kuće, i izvor krajnje zabrinutosti mladoj ženi, koja očekuje svoga muža koji je negdje
napolju. Na ovaj način tri Guçe stvaraju suprotne efekte, buduće da su iskrivljene uslijed kontakta
s ostalim Guçama, umjesto onoga što bi dale da nisu bile iskrivljene na ovaj način. (14-19.)
O Dijete! Slušaj dalje o osobinama ovih triju Guça. Sattva Guça je čista, jasna,
prosvjetljujuća, laka i bijela. Kada se čula, oči, itd. i udovi doživljavaju kao laki (bez težine u njima)
i kada su srce i um čisti, i kada nema zainteresiranosti za Rajas i Tamas uživanja, znaj da je tada
Sattva prevladala u tijelu. Kada se javlja težnja ka zijevanju, kada su prisutni ukočenost i
obuzdavanje sposobnosti i kada se netko osjeća pospanim, znaj da je prevladala Rajas kvaliteta.
Nadalje, kada netko traži svađe i ide u drugo selo, kada je netko nemiran i spreman da se
sukobljava, kada netko osjeća težinu u svome tijelu, kao da je obavijen veoma teškom tamom, kada
su nečiji udovi i čula teški i pomućeni, kada je nečiji um izgubljen i kada se nekome ne ide spavati,
znaj da je Tamas uhvatio previše maha, Nàrada!" (20-25.)
Nàrada reče: O Oče! Ti si opisao različite osobine tri Guçe; ali ja ne shvatam kako one sve
djeluju zajedno. (26.)
Ljudi koji su međusobni neprijatelji ne radu zajedno, isto tako su i ove Guçe, suprotnih
karakteristika, takoreći neprijatelji među sobom; kako onda one mogu djelovati u skladu! Milostivo
mi objasni ovo. (27.)
Brahmà reče: "O Nàrada! Tri Guçe bi se mogle usporediti sa svjetiljkom. Kao što svjetiljka
pokazuje (zahvaljujući svome svjetlu) izvjesni objekt, isto tako ove tri kvalitete sjedinjene pokazuju
ili otkrivaju izvjesnu stvar. Fitilj, ulje i plamen su od tri različita svojstva; iako ulje nije prijatelj vatri,
ipak oni djeluju u suglasju. Ulje, fitilj i vatra, iako su međusobno neprijatelji, oni sjedinjeni služe
svrsi davanja svjetla, otkrivajući izvjesni objekt. (28-30.)
Na ovaj način, O Nàrada! Sve tri kvalitete, iako suprotnih priroda, služe jednome cilju."
Page109 Of 251
Nàrada reče: "O Satyavatãn sine. Ovako mi je Brahmà, rođen iz lotosa, opisao tri kvalitete,
koje su nastale iz Prakêiti; one su uzrok ovoga Svemira. Ono što sam ja čuo o prirodi Prakêiti, sada
sam opisao tebi." (31.)
Vyàsa reče: "O kralju! Ono što si me ti pitao, ja sam prethodno pitao Nàradu i on mi je,
pravilnim redom i u potanko, opisao (onako kako je prethodno opisano) karakteristike i efekte triju
Guça. (32.)
O kralju! Gdje god je nešto rečeno u Íàstrama, bit svega toga je sljedeća. Ta Najviša
Energija, Najviša Snaga, Velika Božica Koja prožima ovaj Svemir, uvijek se ispoljava s kvalitetama
(kroz razne oblike i situacije gdje prevladavaju pojedine kvalitete) i u isto vrijeme postoji iznad tih
kvaliteta (nemajući u Sebi primjese istih, bez njih). Ovu bi Najvišu Snagu trebalo obožavati s
najvećom predanošću. (33.)
Brahman, Puruìa (Podržavatelj, Glavni Temelj, Najviši Princip u muškom aspektu), iako je
Čist, Najviši i Dovoljan, i dalje je bez ikakvih želja ili osjećanja. On nije u stanju obaviti ikakvu
radnju (bez pomoći Njegove prirođene Energije); ova Mahàmàyà, Najviša Snaga, vrši sva spajanja,
stvarna i nestvarna, ovoga svemira. (34.)
Brahmà, Viìçu, Rudra, Sunce, Mjesec, Indra, blizanci Aívini, Vasui, Viívakarmà, Kuvera,
Varuça, Vatra, Zrak, Pïsà, Saáànam i Ganeía, svi su oni sjedinjeni s vlastitom Íakti i zato su u
stanju obavljati njihove odgovarajuće funkcije; u suprotnome oni se ne bi mogli niti pokretati. Zato
O kralju! Znaj da je ta Najviša Božica Mahàmàyà uzrok ovoga Svemira. (35-37.)
O gospodaru ljudi! Obožavaj Božicu, obavljaj žrtvovanja u Njenu čast i radi to s najvećom
predanošću. (38.)
O kralju! Ta Mahàmàyà je Mahà Lakìmã, Ona je Mahà Kàlã, Ona je Mahà Sarasvatã; Ona je
Božica svih Bhïta i Ona je Uzrok svih uzroka. (39.)
Ona Koja je dobra, Koja je ocean milosti i Koju je lako obožavati, ispunjava sve želje Svojih
posvećenika; što više reći od toga nego da je puko izgovaranje Njena Imena dovoljno da se ostvaru
nečije želje. (40.)
U vjekovna vremena, Brahmà, Viìçu, Maheívara, druge Deve i druge samokontrolirane
askete obožavali su je da bi postigli oslobođenje. (41.)
O kralju! Što više da ti rečem o Njoj osim to da ako netko čak nejasno izgovori Njeno Ime,
ona ostvaruje sve želje srca, čak i ako je do njih naizgled nemoguće doći. (42.)
Ako se netko, usred šume, prepadne videći tigra i ostale opasne životinje, i ako glasno
zaplače ponavljajući (dva puta) Njenu Mantru Ai, Ai, bez Vindua (nepravilno) umjesto Aim, Aim,
ona smjesta ostvaruje želje te osobe (i ujedno ga spasava od nevolje). (43.)
O najbolji među kraljevima! Glede toga da puko izgovaranje Bhagavatãna Imena daje
nepredviđene rezultate, poznat je primjer Satyavrate. U to smo se osvjedočili mi i ostali plemeniti
Muniji. Na skupu Bràhmaça ja sam također čuo mnoge mudrace da potanko navode slične
primjere. (44-45.)
O kralju! Postojao je Bràhmiç, po imenu Satyavrata, on je bio posve neuk, pravi glupan.
Jednom je on čuo Ai, Ai, što je izgovorila svinja; i onda je i on osobno slučajno izgovorio to slovo da
bi onda postao jedan od najboljih Pundita.
Bilješka: Aim je temeljna Mantra Božice Sarasvatã, Božice znanja. (46-47.)
Božica Devã, Ocean milosti, čuvši da je Bràhmiç izgovorio slovo Ai, veoma se razveselila te
je od njega napravila najboljega pjesnika." (48.)
Ovdje završava Deveto Poglavlje Treće Skandhe o osobinama Guça u Írãmad Devã
Bhàgavatamu, Mahà Puràçi od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page110 Of 251
L
POGLAVLJE X.
HJanamejaya reče: "O Maharìi! Tko je bio Satyavrata, Bràhmiç kojega si ti upravo
spomenuo? U kojoj državi se on rodio? Kakve je naravi on bio? Molim te da mi opišeš sve ovo i
zadvoljiš moju radoznalost? (1.)
Kako je on čuo taj zvuk Ai; kako je on ponovio tu riječ? Kako je tom neukom Bràhmiçu
uspjeh došao u trenu? (2.)
I kako je ta Velika Božica, Koja je sveznajuća i sveprisutna, postala zadovoljna s njim,
milostivo mi potanko ispričaj ovaj zanimljivi događaj." (3.)
Sïta reče: Vyàsa, Satyavatãn sin, ovako zapitan od kralja, kralju se obratio sljedećim čistim i
veoma ugodnim riječima. (4.)
Vyàsa je rekao: "Slušaj, O kralju! Ti si najbolji i prvi u Kuru rodu; sada ću ti ispričati tu staru
priču koju sam ja čuo na skupu Munija, tebi veoma korisnu. (5.)
O najbolji među Kuruima! Jednom sam ja putujući na sveta mjesta hodočašća došao u
Naimiìaranya šumu, veoma sveto mjestu koje su često posjećivali Muniji. (6.)
U to vrijeme tamo su boravili Sanaka, Sanàtana i ostali sinovi Brahme koji su postigli
oslobođenja za njihova života. Ja sam otišao tamo i poklonio se Munijima i onda sam sjeo. Onda je
na tom skupu došlo do religioznih rasprava, da bi veliki mudrac Maharìi Jamadagni postavio
Munijima sljedeće pitanje:
"O plemenite izvrsne askete i Muniji! U momu se umu pojavila velika neizvjesnost; ja bih je
se želio riješiti na ovome skupu Maharìija. (9.)
O sveznaući i poštovani Maharìiji koji ste ispunili vaše zavjete! Moje pitanje je ovo: "Među
svim Devama, Brahmom, Viìçuom, Rudrom, Indrom, Varuçom, Vatrom, Kuverom, Zrakom,
Viívakarmom, Kàrtikeyom, Ganeíom, Suncem, dvama Blizancima Aívinima, Bhagom, Puìom,
Mjesecom, i ostalim planetama, tko je onaj koji zaslužuje da ga se obožava prvog; koji veoma brzo
biva zadovoljen i koji ostvaruje željene blagodati; ljubazno mi sada odgovorite na ovo." (10-12.)
Čuvši ovo pitanje Munija Jamadagne, Maharìi Lomaía, koji se nalazio na skupu, odgovorio
je ovako: "O Jamadagni! Slušaj odgovor na tvoje pitanje. (13.)
Božica Enegije je najbolja među Devama, najizvrsnija i Ona Koja zaslužuje da ju se prvu
obožava. Oni koji žele dobro, trebali bi obožavati Najvišu Snagu. Ona je Parà Prakêiti, Najviša
Priroda, Brahma, Uzrok Svemira. Ona ostvaruje sve želje, čini dobro svima, prožima sve, Ona je
Majka Brahme i ostalih uzvišenih Deva. Ona je Prva Prakêiti te je Korijen Gigantskoga Drveta
Svemira. (14-15.)
Ako netko prizove Devã u sjećanje ili jasno izgovori (izgovara) Njeno Ime, Ona ispunjava
njegove želje. Ako je netko iskreno obožava, Ona smjesta biva zadovoljena i pokazuje svoju milost
dodijeljujući željene blagodati. (16.)
O Muniji! Sada ću vam ispričati najpovoljniju priču o tome kako je jednom, Bràhmiç, koji je
izgovorio jedno slovo Njene mistične Mantre, zadobio Njenu Milost. Slušajte!
Jednom je u državi Kosali živio Bràhmiç po imenu Deva Datta. On nije imao potomaka i
stoga je prema pravilima započeo žrtvovanje po imenu Puttreìîi radi dobivanja djece. (18.)
Page111 Of 251
Na obali Tamasà rijeke, Bràhmiç je podigao privremnu građevinu (ili otvoreno zasjenjeno
mjesto) radi obavljanja ceremonije, tamo je izgradio oltar te je pozvao Bràhmiçe, učene u Vedama
i vješte u obavljanju žrtvenih rituala. Tamo je postavio vatru, te je počeo sa Puttreìîi žrtvovanjem,
strogo se pridržavajući pravila. (19-20.)
U tom žrtvovanju, Suhotra, najbolji među Munijima, preuzeo je ulogu Brahme (1);
Yàjnavalkya je preuzeo ulogu Adhvaryue (2); Brihaspati je preuzeo ulogu Hote (3.); Paila onu od
Prastote (4); i Govila je preuzeo ulogu Udgàte (5); ostali Muniji su bili pomoćnici. Svi su oni bili
zauzvrat propisno plaćeni. (21-22.)
(1) Jedan od četiri svećenika uposlen u Soma žrtvovanju kao nadzornik.
(2) Uposleni svećenik čija je dužnost je da izmjeri tlo, sagradi oltar, pripremi
žrtvene posude, da donese drva i vodu, zapali vatru, donese životinju kao i da je zakolje i dok to
radi da ponavlja Yajurvedu.
(3) Žrtveni svećenik koji nudi porcije (koje se bacaju u vatru). Ili onaj koji na žrtvovanju
recitira molitve iz Rigvede.
(5) Jedan od četiri glavna svećenika na žrtvovanju, onaj koji pjeva hvalospjeve Sàmavede.
Hotà Govila, izvrsni recitator Sàma hvalospjeva, počeo je pjevati koristeći Svarita naglašene
tonove (naglasaka ima tri, Udàtta, Anudàtta i Svarita).
Onda je on počeo učestalo uvlačiti svoj dah; i posljedica toga je bila da je došlo do
vremenske pauze u Govilinu govoru. Videći to, Deva Datta se naljutio te se smjesta obratio Govili.
(23-24.)
On je rekao ovo: "Dobro, Govila, ti si najbolji među Munijima, ali i dalje obavljaš svoj posao
kao posve neuk čovjek. Ja se bojim da bi se zbog toga mogle pojaviti smetnje u dobivanju sina."
(25.)
Onda se Govila veoma razbjesnio te je rekao Deva Datti: "Tvoj će sin biti analfabeta,
licemjer i glup." (26.)
Vidi! Svako biće je predmet udisanja i izdisanja; njih je veoma teško kontrolirati; u tome što
su moje pjesme ovako prekinute ne znači da sam ja počinio greške u njihovu pjevanju; veoma je
čudno da ti, koji si inteligentan, to ne možeš shvatiti." (27.)
Bojeći se Govilina prokletstva, Deva Datta se veoma ražalostio te je rekao: "O Muni! Ja
nisam počinio ozbiljnu uvredu; zašto si se ti uvrijedio bez ikakva razloga? Zar Muniji nisu lišeni
gnjeva i zar oni uvijek drugima ne pružaju radost? (28.)
O najbolji među Bràhmiçima! Moja uvreda je veoma beznačajna; zašto si na mene bacio
tako teško prokletstvo? Ja sam već prije toga bio u mentalnoj boli jer nisam imao potomka; i ti si
sada učinio da patim još više. (30.)
Jer Vedski Punditi kažu da je bolje nemati sina nego imati glupoga sina; tim više, jer ako je
Bràhmiçov sin glup, njega svi preziru. (31.)
Neuki sin je kao Íïdra ili životinja; on je nesposoban da uradi bilo što. O Bràhmiçe! Što ću
ja uraditi s neukim sinom? (32.)
Sin koji ništa ne zna je kao Íïdra; stoga se on ne može uposliti u nikojem činu obožavanja
ili darivanja, on ne zaslužuje da išta obavlja. (33.)
Prema Bràhmiçu koji je lišen poznavanja Veda, kralj mjesta gdje on živi, odnosi se kao
prema Íïdri i on je obavezan plaćati poreze. (34.)
Tko god želi da mu radnje urode plodom, taj čovjek nikad neće pozvati neuka Bràhmiça da
bude prisutan na ceremoniji obožavanja Pitrija ili Deva. (35.)
Kralj će se prema neukoj osobi odnositi kao prema Íïdri i neće ga nikad uposliti u nikakvoj
religioznoj ceremoniji već će ga uposliti kao ratara da obrađuje polja. (36.)
Page112 Of 251
Čovjek bi neukome Bràhmiçu trebao dati samo toliko hrane da napuni svoj stomak i ništa
više. Ako on ne postupa tako, davatelj, a posebno primatelj, sigurno ide u pakao. (38.)
Fuj na kraljevstvo gdje se čast iskazuje neukim glupim Bràhmaçima. (39.)
Mudri bi ljudi trebali obratiti pažnju da li se prave razlike kada se sjedalo, obožavanje i
darovi nude različitim osobama.
Tamo gdje neuke budale postanu naduti, gdje im se iskazuje čast i gdje im se daju darovi,
učeni ljudi ne bi trebali boraviti. (41.)
Bogatstvo zlih ljudi je namijenjeno uživanjima loših osoba; jer u plodovima drveta Nim, iako
ih je obilje, uživaju samo vrane. (42.)
Nadalje, ako Bràhmiçi, učeni u Vedama, proučavaju Vede nakon što su jeli, njihov otac i
preci su i dalje sretni te se veselo zabavljaju na nebesima. (43.)
Zato, O Govila! Što si mi upravo sada rekao, ti koji si najbolji među Bràhmiçima učenim u
Vedama! Na ovome svijetu bolje je umrijeti nego imati tupava sina. Kako to da si me ti, koji si
najbolji Muni, pun znanja, prokleo da imam tupava sina? (44.)
O plemeniti Muniju! Ti si u stanju ublažiti žalost; ja se klanjam tvojim stopalima; budi
milostiv prema meni i iznova razmotri tvoje prokletstvo." (45.)
Lomaía reče: "O Muniji! Devadatta, rekavíi ove riječi, slomljena je srca i roneći suze zbog
svpga prokletstva, pao pred Govilina stopala te ga je počeo hvaliti. (46.)
Videći ga ovako očajna, Govila je bio dirnut samilošću. Bijes uzvišenih osoba traje kratko
vrijeme, dok onaj od niskih osoba traje dugo vremena. (47.)
Voda je prirodno hladna; ali ona se ugrije kada dođe u dodir s vrućinom; i čim nestane te
vrućine, voda se opet brzo ohladi. (48.)
Milostivi Govila tada se ovako obratio Devadatti: Tvoj sin, iako će prvo biti posve neuk,
kasnije će postati veoma učen." (49.)
Bràhmiça Devadattu je veoma razveselilo dobivanje ove povoljnosti; zatim, dovršivíi
žrtvovanje, on je nagradio Bràhmiçe s njihovom odgovarajućom Dakìiçom (plaća za njihove
usluge) i oni su otišli. (50.)
Tijekom vremena, njegova lijepa i krjeposna žena Rohiçã ostala je trudna. (51.)
Devadatta je propisno obavio Garbhàdhàn (1) i Pumsavan (2) i ostale pročišćavajuće
rituale. (52.)
On je prema pravilima obavio Sãmantonnayana ceremoniju držeći da je njegova Puttreìîi
ceremonija bila uspješna te je Bràhmiçima dao razne darove. (53.)
Bilješka:
(1) Jedna od Samskàra, ceremonija pročišćenja, koja se obavlja nakon mensturacije da bi se
osiguralo ili olakšalo začeće (ova ceremonija u religijskom smislu ozakonjuje brak).
(2) Ovo je ceremonija koja se obavlja nakon ženina opažanja prvih znakova začeća.
(3) "Pravljenje razdjeljaka od kose" ovo je jedna od dvanaest Samskàra ili rituala
pročišćenja koje obavljaju žene u četvrtom, šestom ili osmom mjesecu njihove trudnoće.
Povoljnoga dana, njegova žena Rohiçã rodila je muško dijete. Devadatta je obavio rođenje
svoga sina. Taj poznavatelj Puràça, Devadatta, djetetu je odredio da se zove Utathya. (54-55.)
Kada je njegov sin imao osam godina Devadatta je propisno obavio Upanayana (sveti
konac) ceremoniju. (56.)
Zatim je dijete prihvatilo zavjet Bramachàre; i Devadatta ga je uputio da proučava Vede; no
dijete nije moglo izgovoriti niti jednu jedinu riječ, ono je samo sjedilo kao glupav dječak. Iako se na
razne način pokušalo učiniti da on čita ili piše, taj jadni dječak nije na to obraćao niti najmanju
pažnju, on je samo beskorisno sjedio. Videći sve to, njegov se otac veoma ražalostio. (57-58.)
Page113 Of 251
Tako je prošlo dvanaest godina. No, sada već mladić, on i dalje nije bio u stanju naučiti
kako propisno obaviti svoju Sandhyà Bandanu. (59.)
Glasine o tome da je Utathya, Devadattin sin, analfabeta proširile su se svagdje okolo. Svi
Bràhmiçi, askete i ostali su tako saznali za to. (60.)
Gdje god je Utathya običavao ići, ljudi bi mu se smijali, a ismijavali su i njegova oca i majku.
(61.)
Tako kuđen od svog oca, majke i ostalih, nezainteresiranost za išta je zaokupila Utathyino
srce. (62.)
Jednom kada su ga otac i majka ukorili da bi bilo bolje da su imali slijepog i šepavog sina
nego glupana, Utathya je vidio rješenje u odreknuću od svega te je otišo u gustu šumu. (63.)
Onda je on na obali Gangesa, na lijepome mjestu gdje nije imao nikavih smetnji, sagradio
lijepu kolibicu i tamo je, sabrana uma, počeo živjeti hraneći se korijenjem i voćem iz šume. On je
napravio izvrstan zavjet da nikad neće reći laž te je slijedio zavjet celibata. I tako je on živio u tom
lijepom utočištu. (64-65.)
Ovako završava Deseto Poglavlje Treće Skandhe Írã Mad Devã Bhàgavatama od 18.000
stihova od Maharìi Veda Vyàse o priči o Satyavrati.
L
POGLAVLJE XI.
H
Lomaía reče: "Utathya, Devadattin sin, uopće nije ništa znao o tome što nalažu Vede,
odn. Japamu (ponavljanje Mantre), meditaciji na božanstvo, obožavanju Deva, Asanama (Yoga
pložaji), Pràçàyàmi (vježbe disanja), Pratyàhàri (obuzdavanje uma), Bhïtaíuddhiju (pročišćavanju
elemenata tijela), Mantri (mistična formula u vezi nekoga božanstva), Kàlaki (čantanje Mantre
radi zaštite), Gàyatrã (čuvena Mantra Bràhmiça), Sauchi (čistoća, vanjska i unutrašnja), pravilama
kako se kupati, Àchamani (pijuckanje vode i recitiranje Mantri prije obožavanja), Pràçàgnihotri
(prinošenja u vatru Pràne ili vatru života), gostoljubivosti, Sandhyi (jutarnja, podnevna i večernja
molitva), sakupljanju materijala za prinošenje i samome činu prinošenja. Svakog dana on bi se
ustao ujutro i nekako bi isprao usta i oprao zube te bi se okupao u Gangesu ne izgovarajući
nikakve Mantre (kao Íïdra). (1-5.)
Taj glupi mladić nije birao što će jesti, on nije znao što bi se trebalo jesti, a što ne. Tijekom
podneva on bi sakupljao voće iz šume koje bi onda jeo. (6.)
Ali dok je on bio tamo, on je uvijek govorio istinu; nikad nije rekao laž. Vidjevši to, ljudi tog
mjesta nazvali su ga Satyatapà. (7.)
Taj Utathya nije nikome činio dobro niti loše; on je spavao mirno i blaženo; ali je običavao
misliti da će njegovim nevoljama doći kraj tek kada on umre; on je osjećao da je biti glupavi
Bràhmiç prokletstvo; i on je mislio da bi njegova smrt bila bolje rješenje. (8-9.)
Page114 Of 251
On je običavao misliti ovako: "Sudbina je od mene načinila budalu; ja ne vidim nikoji drugi
razlog mome stanju. O! Ja sam dobio izuzetno dobro rođenje među ljudima; ali Sudbina je sve to
učinila uzaludnim. (11.)
Ustvari, zašto ja proklinjem Sudbinu? Sve je ovo rezultat moje prošle Karme. U mojem
prošlom životu ja nikad nisam napisao knjigu i dao je dobrom Bràhmiçu; stoga sam ja u ovome
rođenju idiot. (13.)
U mojem prošlom životu ja nikad nisam pružio nikakvo znanje mojim omiljenim učenicima;
stoga sam ja u ovome životu glupi i prokleti Bràhmiç. (13.)
Ja nikad nisam obavio nikakav religiozni asketizam u ikojem svetom mjestu, ja nisam služio
svece, ja nikad nisam obožavao Bràhmiçe s nikakvim darovima. Zbog svih tih razloga u mom
sadašnjem životu ja sam rođen izopačena intelekta. (14.)
Mnogi sinovi Munija su shvatili značenja Veda i Íàstra; dok ja provodim moje vrijeme na
krajnje jadan način uslijed nekih nesretnih okolnosti. (15.)
Ja ne znam kako obaviti Tapasyu; kakva je onda korist u mom pokušavanju da to uradim? Ja
sam veoma loše sreće, i zato moja odluka, čak i ako bi bila dobra, neće uroditi plodom. (16.)
Ja smatram da je Sudbina najjača; Fuj na svu snagu i vještinu! Jer sudbina osujećuje radnje
obavljene s mnogo truda i napornoga rada. (17.)
Vrijeme je nemoguće preskočiti; Gle! Brahmà, Viìçu, Rudra, Indra i ostali pod utjecajem se
Velikoga Vremena." (18.)
O Êiìiji! Tako umujući u sebi, taj je Utatthya Bràhmiç provodio svoje vrijeme na obali svete
rijeke Ganges. (19.)
I postepeno on je postao posve nevezan za sve stvari, te je bivajući tih, svoje vrijeme
provodio u toj šumi u kojoj nije bilo nikakvih nastambi niti ljudi. (20.)
Tako je u toj šumi, gdje je tekla Gaègà, prošlo četranaest godina. No on i dalje nije uspio
naučiti kako obožavati Najviše Božanstvo, kako raditi Japu, niti je naučio nikakvu Mantru. On je
jednostavno svoje vrijeme provodio na ugodan način. (21.)
Ljudi koji su živjeli u blizini o njemu su znali samo da je on Muni koji je govorio samo istinu
i stoga su ga zvali Satyavrata. Zbog ovog imena on je postao glasovit kao Satyavrata, on nikad nije
izgovorio nikakvu laž. (22.)
Jednom je veoma vješti lovac, po imenu Niìàda, slučajno, sa svojim lukom u rukama, dok je
lovio jelena, došao u tu prostranu šumu. On je izgledao kao drugi Bog Smrti (Yama) te je izgledao
veoma nemilosrdan. (23.)
Taj divlji brđanin, sa svojim je oštrim strijelama pogodio divlju svinju. Prestrašena svinja
izuzetno je brzo pobjegla prema Muniju Satyavrati. (23.)
Videći očajnu svinju koja se tresla od straha i koja je bila sva krvava, Muni je bio dirnut
sažaljenjem (25.)
Dok je svinja, pogođena sa strijelama i sva krvava, bježala ispred Munija, samilost je
svladala Munija i on se onda počeo tresti te je u skladu s ljudskom prirodom uzviknuo Ai, Ai (idi u
tom smjeru), temeljnu Mantru Božice znanja ali bez m (Aim Aim). (26.)
Taj glupi Bràhmiçov sin nikad prije nije čuo da je Ai zapravo temeljna Mantra Božice
Sarasvati; niti je saznao za to na bilo koji drugi način. To je slučajno izašlo iz njegovih usana. I tako
se taj Mahàtmà našao u velikoj žalosti videći svinju u očajnome stanju. (27.)
Ta svinja, bivajući van sebe i pateći od velike boli zbog strijela koje su je pogodile, tresući
se, ušla je u Munijevo utočište. Bivajući nesposobna da nađe bilo koje drugo rješenje, svinja se
sakrila u duboko grmlje. (28.)
Page115 Of 251
Smjesta tada, pred Munijem se pojavio strašni lovac, koji je izgledao kao drugi Bog Smrti, s
lukom zategnutim do uha, u potrazi za svinjom (29.)
Ugledavši Munija Satyavratu da tamo sam sjedi na sjedalu od Kuìa trave, lovac mu se
poklonio te ga upitao: "O Bràhmiçe! Kamo je otišla ta svinja? Ja znam veoma dobro sve o tebi i
znam da ti nikad ne govoriš laž, zato ja tražim od tebe da mi rečeš gdje je otišla svinja koju sam ja
pogodio mojim strijelma. Članovi moje obitelji su veoma gladni; i da bi ih nahranio, ja sam otišao u
lov u ovu šumu. Ovo je način na koji ja izdržavam moju obitelj; taj je način određen od strane
Sudbine; ja nemam drugoga načina da nahranim moju obitelj. Ovo što ti govorim je istina; bilo to
dobro ili loše, ja moram nahraniti moju obitelj na ovaj način. O Bràhmiçe! Ti si čuven kao
Satyavrata; moja obitelj gladuje; milostivo mi odgovori gdje je otišla ta svinja?" (30-33.)
Ovako zapitan od lovca, Mahàtmà Satyavrata se našao u oceanu neizvjesnosti; on je počeo
misliti ovako: "U slučaju da rečem da nisam vidio svinju, prekršit ću moj zavjet. (34.)
Istina je da je ranjena svinja otišla u ovome pravcu. Kako onda da ja kažem laž? Ovaj čovjek
je gladan i čim on vidi svinju, on će je ubiti. Kako onda da rečem istinu?
Kada govorenje istine uzrokuje povredu ili gubitak života, tada istina nije istina; čak štoviše,
čak kada se govori neistina uslijed samilosti prema drugima, ona se smatra istinom. Gledajući
objektivno, što god vodi ka dobrobiti svih bića na ovome svijetu, to je istina; i sve ostalo nije istina."
(36.)
Lomaía reče: "O Jamadagni! Našavši se u ovoj dvojbi, Satyavrata je razmišljao kako da
spasi život svinji, a da u isto vrijeme ne izgovori laž. (37.)
Kada je Satyavrata vidio svinju ranjenu strijelama, on, taknut samilošću, izgovorio je
temeljnu Mantru Božice Znanja; i ta je povoljna Božica, zbog njegova izgovaranja Njene Mantre,
bila veoma zadovoljna s njim, te mu je dodijelila znanje, koje se inače teško postiže. (38.)
Vrata sveg Njenog znanja su mu se otvorila i on je u trenu postao prorok, pjesnik kao što je
bio drevni Muni Vàlmikã. (39.)
Onda se taj religiozni i milostivi Bràhmiç, predan Istini, ovako obratio lovcu koji je s lukom
u svojim rukama stajao pred njim: (40.)
"Ona snaga koja vidi (koja je svjedok) nikad ne govori; i ona snaga koja govori, nikad ne
vidi. O lovče! Zašto si tako ustrajan u tvome traženju da ti odgovorim, potaknut svojom sebičnom
željom?" (41.)
Čuvši ove riječi, taj lovac na životinje, veoma se razočarao glede mogućnosti pronalaženja
svinje te se vratio kući. (42.)
A taj je Bràhmiç je postao pjesnik kao Varuça te ga se počelo slaviti u sva tri svijeta kao
Satyavratu, onoga koji govori istinu. (43.)
On je počeo propisno ponavljati Mantru božice Sarasvatã, i njenim utjecajem, on je postao Pundit
kojem nitko na ovome svijetu nije bio ravan. (44.)
Tijekom svakoga praznika Bràhmiçi su pjevali hvalospjev o njemu i Muniji su običavali
potanko pričati priču o njemu. (45.)
Čuvši da se njegova slava širi svagdje uokolo, njegov otac Devadatta koji ga se prethodno
odrekao, opet ga je pozavo u svoj dom te ga je opet uzeo u svoju obitelj iskazavši mu veliko
poštovanje i naklonost." (46.)
Veda Vyàsa je nastavio govoriti: "O kralju! Ti bi uvijek trebao obožavati i služiti tu Veliku
Božicu, Iskonsku Energiju, Uzrok cijelog ovog Svemira. (47.)
O kralju! Prema propisnim Vedskim ritualima obavi žrtvovanje toj Božici Koja će ti sigurno
ostvariti sve želje. O tome sam ti već govorio. (48.)
Page116 Of 251
Ta Velika Božica je poznata kao Kàmadà (ostvariteljica svih želja) jer ona ostvaruje sve
želje kada je se ljudi sjećaju s predanošću, obožavaju je, ponavljaju Njeno Ime, meditiraju na Nju i
hvale je. (49.)
O kralju! Postoje dvije grupe ljudi, jedni su bolesni, očajni, gladni, siromašni, licemjeri,
varalice, bludnici, zavidni, nesposobni i oni uvijek pate od mentalne boli. U drugu grupu spadaju
oni ljudi koji su bogati i koji imaju djecu i unuke, koji su uspješni, koji uživaju, koji su učeni u
Vedama, kraljevi, junaci, koji upravljaju mnogim drugim, koji imaju mnogo dobrih prijatelja i
rođaka i koji su nadareni sa svim dobrim osobinama. Mudre osobe mogu same lako prosuditi da
one osobe koje nisu obožavale Božicu pate, a da su one osobe koje su obožavale Božicu sretne na
ovome svijetu. (50-56.)
O kralju! Ovo su blagodati koje Velika Božica dodijeljuje kada se Ona predano obožava, i
sve ovo ja sam na skupu mudraca čuo od Minija Lomaíe. (57.)
O kralju! Razmisli o svemu ovom i ti ćeš shvatiti da bi Najvišu Božicu Bhagavatã trebalo
svagdje štovati s predanošću i nesebičnom ljubavlju." (58.)
Ovdje završava Jedanaesto Poglavlje o Devãnim blagodatima u priči o Satyavrati, u Trećoj
Skandhi Mahà Puràçe Íãimad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XII.
HKralj reče: "O Gospode! Ljubazno mi opiši pravila koja bi trebalo slijediti da se obavi
Devã Yajéa (žrtvovanje). Nikakve prepreke tada me neće zaustaviti da ja odmah, onoliko koliko je
to u mojoj moći i sa što manje odlaganja, obavim ovu povoljnu Devã Yajéu. (1.)
Kako obaviti obožavanje, koje Mantre upotrijebiti, koje se stvari zahtijevaju za žrtvovanje,
koliko je potrebno Bràhmiça i koliku Dakìiçu treba njima platiti, sve mi ovo potanko opiši." (2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Sada ću ti reći kako se propisno obavlja Devã Yajéa, slušaj! S obzirom
na prethodne pripreme i način na koji se radnje obavljajaju s obzirom na pravila koja se slijede,
radnje su uvijek trostruke odn. to su Sattva, Rajas i Tamas radnje. Muniji obavljaju Sattva Pïju,
kraljevi slave Rajas Pïju i Rakìasi (demoni) slave Tamas Pïju. Postoji još jedna Pïja koja je bez
kvaliteta i nju obavljaju oslobođeni mudraci. Ja ću ti sve njih potanko opisati. (3-5.)
O kralju! Yajéa se naziva Sattva kada se obavlja u Sattva državi, kao što je Benares, i td., u
Sattva vrijeme npr. za vrijeme Uttaràyaçe (kada se sunce kreċe ka sjeveru ekvatora, ljetni solsticij),
kada se koriste materijali koji su pošteno stečeni, kada se koriste Mantre iz Veda, kada je Bràhmiç
Srotriya, kada je prisutna Sattva vjera, lišena vezanosti za čulne objekte, kada je sve ovo prisutno,
to je onda Sattva Yajéa. O kralju! Kada se sve ovo dogodi i kada je tu prisutna čistoća materijala,
radnji i Mantra tj. kada su svi materijali koji se koriste pošteno stečeni, kada se sve radnje obave
onako kako bi se trebale obaviti, i kada nema greške ili je nešto ispušteno, i td. (u Mantrama i
ostalom), jedino je onda cijela Yajéa savršena i bez sumnje ona daje potpune rezultate. (6-7.)
Page117 Of 251
Kada se Yajéa obavi sa stvarima koje nisu pošteno zarađene, onda nema glasovitosti niti
nagrade na ovome kao i u narednome svijetu. Stoga je važno da se Yajéa obavi sa materijalima koji
su pošteno zarađeni; tada osoba postaje glasovita i sretna na ovome svijetu i dobiva pravo na bolje
stanje u narednome svijetu; u to nema sumnje. (8-9.)
O kralju! Pàçáave su, takoreći, pred tvojim očima obavili Ràjasuya Yajéu, kralja među
žrtvovanjima, i kada su je dovršili, oni su Bràhmiçima i ostalima platili izvrsnu Dakìiçu. (10.)
U toj Yajéi bio je Osobno prisutan Gospod Yàdava, Írã Kêiìça, kao i mnogi drugi
Bràhmiçi, kao Bharadvàja i ostale potupno prosvjetljene duše. (11.)
Ali tijekom tri mjeseca nakon što je žrtvovanje bilo obavljeno, Pàçáave su patile od
izuzetnih teškoća te su s mnogo muke morali živjeti u šumi kao izgnanici. (12.)
Uzmi u obzir da je Draupadã bila povrijeđena, da su Pàçáave doživjele gubitak u kockanju, i
da su morali otići u izgnanstvo u šumu; sve ovo su teškoće koje su Pàçáave morale pretrpjeti.
Kakvu su onda nagradu oni dobili kroz Ràjasuya Yajéu? (13.)
Sve plemenite Pàçáave morale su raditi kao Viràîini robovi; i Drapuadã, najboljoj među
ženama, Kachaka je priredio mnogo nevolja i uvrijedio je. Budući se sve ovo dogodilo, svatko bi se
mogao zapitati gdje su bile Ashirvàde čistih Bràhmiça? Također se može zapitati kakav rezultat su
oni dobili od njihove nepokolebljive predanosti Írã Kêiìçi, budući su se našli u spomenutim teškim
okolnostima? (14.)
Nitko nije zaštitio krjeposnu Draupadã, najbolju među ženama, kćer Draupade, kada je ona
bila silom odvedena (povučena za kosu) u dvoranu gdje se kockalo? (16.)
O kralju! Kako se sve ovo moglo dogoditi na mjestu gdje su Írã Bhagavàn Keíava Osobno i
plemeniti Yudhiìthãra bili prisutni? Ako bi netko malo razmislio, onda bi vjerojatno zaključio da sa
tom Yajéom nešto nije bilo u redu. (17.)
Ako kažeš da se ništa krivo nije dogodilo u Yajéi, da je sve bilo uzrokovano Sudbinom, onda
bi se moglo zaključiti da su Vedske Mantre, Àgame i ostali Vedski rituali beskorisni. (18.)
Ako bi se prihvatilo da su Vedske Mantre jake dovoljno da donesu ploda, ali da ipak ono što
se mora dogoditi da će se dogoditi, onda ove tvrdnje pobijaju jedna drugu. (19.)
Àgame, Vede, jednostavno preporučuju Vidhije ili pravila navodeći da dobro dolazi od
slijeđenja istog, dok loše slijedi kada se to propusti, također navodeći pravila koja to podržavaju; a
ako to ne bi bilo tako, onda bi sve radnje bile beskorisne, asketizam s ciljem da se dosegne Nebo
bi također bio beskoristan i pokoravanje tipičnim dužnostima kastama ne bi donosilo nikakvu
korist. No, O kralju! Ovakav stav je krajnje pogrešan; uzvišene osobe nikad ne bi smjele ovo
prihvatiti. (20.)
O kralju! Ako bi se ono što je Bog odredio u maternici budućnosti (stanje stvari koje je Bog
unaprijed odredio gdje je sigurno da će se nešto dogoditi kada dođe vrijeme) prihvatilo kao jedina
alternativa, onda bi sve ostale mogućnosti bile bezvrijedne i uzaludne. Zato bi se, da bi se postigao
uspjeh, u obzir trebali uzeti i Sudbina kao i ljudsko zalaganje. (21.)
Kada se dogodi da je, usprkos ljudskom zalaganju, rezultat suprotan, mudri Punditi izvode
zaključak da su se neke greške ili propusti uvukli u rad. (22.)
Svi Punditi, veoma učeni i utemeljitelji žrtvovanja, svrstali su Karme pod razne grupe već
prema tome koji se posrednici, Mantre i pravila koriste u obožavanju. (23.)
Jednom je Indra odredio Viívarïpu za Gurua (u Yajéi), a on je namjerno stvari napravio
suprotno tako da bi Daitye, koje su pripadale strani njegove majke, izvukle korist. (24.)
Page118 Of 251
Dok su bogovi bili prisutni, Viívarïpa je ponavljao Mantre radi njihove dobrobiti; ali
tijekom njihove odsutnosti, on se iz srca molio radi dobrobiti Daitya, i tako je on na duge staze
zaštitio Daitye. (25.)
Videći da Asure dobivaju snagu, Indra, Gospod Deva, veoma se razljutio te je svojm
munjom smjesta otkinio Viívarïpinu glavu. (26.)
O kralju! Ovo je dakle primjer gdje su snošeni suprotni učinci čemu je uzrok bio posrednik
uposlen u Yajéi; u ovo nema sumnje. (27.)
Gledaj, nadalje, kralj Pànchàle obavio je žrtvovanje da bi dobio sina da bi on (sin) ubio
Droçu, Bharadvàjina sina; i iako je on bio motiviran bijesom, ipak mu se Dhriìîadyumna rodio iz
vatre; a Draupadã se pojavila iz oltara (28.)
Nadalje, u davna vremena, Daíaratha, kralj Kosale, nije imao sinove; i on je obavio
žrtvovanje da bi dobio jednog sina; i gle! on je dobio četiri sina. (29.)
Zato, O kralju! Kada se Yajéa obavi prema propisanim pravilima, ona daje ploda u
svakom pogledu; ali ako se ona obavi neispravno, bez da se poštuju propisana pravila, ona
daje upravo suprotne efekte; u to nema sumnje. (30.)
Zato, u Yajéi Pàçáava su se sigurno potkrale neke greške; inače ne bi došlo do suprotnih
efekata, i zato su istinoljubivi kralj Yudhiìîhãra i njegova snažna braća i krjeposna Draupadã bili
poraženi na kocki. (31-32.)
Moguće je da materijali nisu bili dobre vrste; da su svi oni zarađeni na ubojstvima mnogih
kraljeva, što je nepošten način pribavljanja stvari; ili se možda dogodilo da su Pàçáave svoju Yajéu
obavili s previše egoizma. No u svakom slučaju, sigurno je da su se u njihove radnje uvukle neke
pogreške. (33.)
O kralju! Sattva Yajéa je rijetka; nju jedino mogu obaviti Sattvičmi Muniji koji žive u trećem
redu obiteljskoga života ili koji žive kao pustinjaci. (34.)
Askete koji dnevno jedu Sattva hranu, korijenje i voće, sakupljeno u šumama do kojeg
dolaze na pošteni način, i koje je dobro očišćeno i pročišćeno, jedini su koji s potpunom
predanošću mogu obaviti Sattva Yajée, gdje se ne žrtvuju životinje i gdje se nude kolači od
mljevene riže. Ovo su najbolje među svim Sattva Yajéama. (35-36.)
Kìattriye i Vaiíye obavljaju Yajée s Abhimànom (nadutošću i egoizmom) gdje se
daju mnogi pokloni, gdje se žrtvuju životinje, i sve te stvari su dobro očišćene, pročišćene i
propisno ukrašene. Ovo se naziva Rajas Yajéa. (37.)
Mudraci nazivaju Tamas Yajéom onu Yajéu gdje umišljene Dànave, zaslijepljene bijesom,
ljubomorom i podlošću, obavljaju svoje radnje s jedinim ciljem da ubiju svoje neprijatelje. (38.)
Ona Yajéa se naziva Mànas Yàg ili Mànasička (mentalna) gdje uzvišeni Muniji, koji su
lišeni svjetovnih želja, mentalno sakupljaju sve potrebne artikle te obavljaju Yajéu s jedinim ciljem
koji je oslobođenje od jarma ovoga svijeta. (39.)
U svim ostalim Yajéama osim Mànas Yàge prisutne su neke nesavršenosti, zbog
nedostataka u materijalima, ili nedostatku vjere, nedostatcima u obavljanju ili nedostatcima u
Bràhmiçima. (40.)
Nijedna druga Yajéa ne može biti tako potpuna kao Mànasa Yajéa; razlog je taj što se u tim
drugim Yajéama pojavljuju neke nesavršenosti zbog vremena, mjesta i posebnih stvari koje treba
sakupiti. (41.)
Sada slušaj tko su oni koji su sposobni obaviti ovu mentalnu Yajéu u čast Velikoj
Božici. Najprije treba pročistiti ovaj um tako da ga se oslobodi od utjecaja Guça; kada um
Page119 Of 251
postane čist, tijelo također postaje čisto, u to nema sumnje. Nakon što um postane
potpuno čist, nakon što se on odrekne svih objekata za kojim čula žude, onda taj čovjek
zadobiva pravo da obavi Majčinu Yajéu. (41.)
Onda bi on trebao mentalno sagraditi veliku žrtvenu dvoranu, mnogo Yojana široku
(prostranu), ukrašenu s visokim sjajnim stupovima, koristeći se materijalima donesenim za tu
svrhu (npr. snaga, itd.). Unutar dvorane on će zamisliti široki i prostrani oltar te će na njega
mentalno, prema propisanim pravilima, smjestiti svetu Vatru. (44-45.)
On bi mentalno trebao izabrati Bràhmiçe svećenike te ih posvetiti (blagosloviti) kao
Brahmu, Adharyu, Hotu, Prastotu, Udgàtu, Pratihatru i ostale pomoćnike. On bi mentalno trebao
obožavati sve svećenike. (46-47.)
Onda će on trebati zamisliti pet Vàyua, Pràçu, Apànu, Vyànu, Samànu i Udànu kao da su
oni pet vatra te ih propisno postaviti na oltar. (48.)
Pràça Vàyu predstavlja Gàrhapatyu; Apàna predstavlja Àhavanãyu; Vyàna Dakìiçu; Samàna
Avasathyu; i Udàna predstavlja Sabhya Agni. Sve ove vatre su veoma strašne; čovjek bi ih trebao
pažljivo postaviti na oltar s velikom koncentracijom uma. On bi zatim trebao sakupti ostale
neophodne materijale misleći da su svi oni čisti i bez mana. (42-50.)
U Mànas Yajéi, um je nuditelj prinošenja (žrtve) i um je Yajamàna, obavljatelj Žrtvovanja;
Predsjedavajuće Božanstvo Žrtvovanja je Nirguça Brahma. Velika Božica, Nirguça Energija, Koja
je uvijek povoljna i Koja daje osjećanje nezainteresiranosti za svjetovne stvari je Ona Koja u ovoj
Yajéi dodijeljuje plodove. Ona je Brahma Vidyà, Ona je temelj svega i Ona je sveprožimajuća.
Bràhmiç bi trebao izgovarati Devãno Ime i bacati nuđenja (neophodne stvari radi Devãna
zdovoljenja) u vatru Pràçe. Onda bi on trebao učiniti da njegova Chitta i Pràça budu oslobođeni od
ikakve svjetovne misli ili ikakve svjetovne podrške (izvana) te bi kroz usta Kuçáaliçãja (Zmijska
Vatra) trebao davati nuđenja Vječnome Brahmi. Zatim, unutar Nirvikalpa uma, uz pomoć
Samàdhija, on bi trebao meditirati na vlastito Sopstvo, Maheívarã Osobno. I kada on tako ugleda
svoje vlastito sopstvo u svim bićima i sva bića u svome vlastitom sopstvu, tada će Jãva dobiti viziju
Božice Mahàvidye, Koja je izvor oslobođenja. O kralju! Nakon što plemeniti Muniji vide Božicu,
vječne inteligencije i blaženstva, oni postaju poznavatelji Brahmana. Sva Màyà, uzrok ovoga
Svemira, tada izgara; jedino, onoliko dugo koliko postoji tijelo, postoji i Pràrabdha Karma. (51-57.)
Jãva na ovaj način postiže oslobođenje tijekom života; i kada tijelo umre, on postiže konačno
oslobođenje. Zato, O dijete! Tko god da obožava Majku, biva okrunjen uspjehom, u to nema
sumnje. (58.)
Zato slijedi savjet Gurua, Duhovnoga Učitelja; i sa svom pažnjom, slušaj, misli i meditiraj o
Velikoj Božici Svijeta. (59.)
O kralju! Oslobođenje se sigurno postiže kroz Mànasa Yajéu. Sve ostale Yajée su Sakàme
(s nekim ciljem, motivom) i zato su učinci privremeni. (60.)
Onaj koji želi uživanja na Nebesima trebao bi obaviti Agniìîoma Yajéu, s propisujućim
ritualima i ceremonijama; to je nalog Veda. Ali kada zasluge budu iscrpljene, osoba opet mora doći
na ovaj svijet smrtnika. Zato je Mànasa Yajéa vječna i najbolja. (61-62.)
Ova Mànasa Yajéa nije namijenjena kraljevima koji su željni pobjede. Yajéa koju si ti
obavio, zmijska Yajéa, je Tamas, jer si ti želio uništenje tvoga neprijatelja, zmije Takìake; i u tom je
žrtvovanju učinjeno da izgore milioni zmija.
O kralju! Slušaj sada o Devã Yajéi, koju je obavio Viìçu na početku kreacije. Na taj ćeš način
biti u stanju propisno obaviti tu Devã Yajéu sa svim pratećim ritualima. (63-65.)
Page120 Of 251
Ja ću ti reći sve o pravilima; postoje Bràhmiçi koji poznaju pravila kao i Vede, oni također
poznaju temeljne Devãne Mantre, kao i pravila njihove primjene; oni su vješti u svim Mantrama.
Oni će biti tvoji svećenici i ti ćeš biti žrtvovatelj. (66-67.)
O kralju! Obavi ovo žrtvovanje na pravilan način i oslobodi tvog oca od pakla zaslugama
koje ćeš ti postići kroz tu Yajéu. (68.)
O bezgriješni! Grijeh počinjen zbog uvrede Bràhmiça je ozbiljan i vodi griješnika u pakao.
Tvoj otac je počinio takav grijeh te je zato navukao prokletstvo Bràhmiça. Zato je on otišao u
pakao. (69.)
Tvoj otac je također umro od zmijskog ugriza što se ne smatra dobrim. Smrt je također
nastupila u palači sagrađenoj visoko u zraku (na stupovima), umjesto da se dogodila na tlu na
krevetu od Kuía trave.(70.)
O najbolji među Kuruima! Smrt nije nastupila u bitki ili na obali Gangesa. Bez propisnoga
kupanja i milostinje, i td., on je umro u palači. (71.)
O najbolji među kraljevima! U slučaju tvog oca, bili su nazočni svi strašni elementi, koji
vode u pakao. Nadalje, još postoji samo jedna stvar koja bi oslobodila tvog oca, ali ni ona nije bila
nazočna. (72.)
To je sljedeće. Kada se dogodi da čovjek kojem se bliži kraj, bez obzira gdje on bio, i bez
obzira na to ako on prethodno nije vršio nikava dobra djela, i čak ako on ostane i bez svijesti u
teško vrijeme umiranja, ako se dogodi da on u to vrijeme postane spokojan i nevezan za svjetovne
misli, on sigurno prelazi ocean ovoga svijeta. Ako je to tako, čovjek bi trebao misliti ovako: "Ovo
moje tijelo, sastavljeno od pet elemenata, uskoro će biti uništeno; ne postoji nikakav razlog za
žaljenjem za njim; ono što se ima dogoditi, neka se dogodi; ja sam slobodan, bez kvaliteta; ja sam
Vječni Puruìa; smrt mi ne može nanijeti nikavu štetu. Svi elementi su podložni propadanju i
uništenju; gdje je onda razlog kajanju? Ja nisam čovjek svijeta, ja sam uvijek slobodan, Vječni
Brahma; ja nemam veze s ovim tijelom koje je samo plod raznih djela. (73-76.)
Prethodno ja sam obavljao dobra ili loša djela, koja vode ka sreći i nesreći; stoga sam ja
dobio ovaj smrtni oklop da bih snosio posljedice moje prošle povoljne i nepovoljne Karme." (77.)
Tko god u vrijeme svoje smrti misli ovako, čak i ako prethodno nije obavio ispravno
kupanje niti je dao milostinju, on biva oslobođen od strašne Samsàre i više se nikad ne vraća na
ovaj svijet. (78.)
O kralju! Ovakav način napuštanja tijela je veoma rijedak čak i Yogijima; ovo je najviši
vrhunac svih ljudskih napora prema postizanju oslobođenja. (79.)
Ali tvoj otac, bez obzira na to što je saznao za Bràhmiçovo prokletstvo, zadržao je
vezanost za svoje tijelo, stoga on nije postigao nepristranost i spokoj. (80.)
On je mislio ovako: "U mome tijelu sada nema nikakve bolesti; moje kraljevstvo nema
neprijatelja niti drugih izvora opasnosti; kako da se sada spasim od ove prerane smrti?" Misleći
ovako, on je naredio da se pozovu Bràhmiçi koji poznaju Mantre. (81.)
Onda se on uspeo u palaču imajući pri ruci lijekove, dragulje, Mantre i razno drugo oruđe.
(82.)
On je smatrao da je njegova sudbina najjača i zato se nije okupao u nijednom svetom
mjestu; on nije dao nikakvu milostinju; nije spavao na tlu niti se sjećao ikoje Devãne Mantre. Zato
što je Kali ušla u njegovo tijelo, on je počinio grijeh uvrede askete te se sunovratio u ocean zablude
i onda je umro od zmije Takìake koja ga je ugrizla na vrhu palače. (83-84.)
Kralj je sada sigurno, zbog svojih zlih djela, pao u pakao. Zato, O kralju! Oslobodi svog oca
od njegova grijeha." (85.)
Page121 Of 251
Suta reče: "O Êiìiji! Čuvši ove riječi snažnoga Vyàse, kralj Janamejaya se veoma ražalostio i
iz njegovih su očiju počele teći suze po njegovim obrazima i vratu. (86.)
On je onda rekao gušećim glasom: "Fuj na mene! Moj otac je i dalje u paklu. Ja ću sada
smjesta uraditi ono što će mog oca odvesti na nebo."
Ovako završava Dvanaesto Poglavlje o pravilima Ambà Yajée u Trećoj Adhyàyi Írã Mad
Devã Bhàgavatama, Mahà Puràçe od 18.000 stihova koju je sastavio Maharìi Veda Vyàsa.
L
POGLAVLJE XIII.
H
Kralj reče: "O Oče! Kako je snažni Viìçu, Uzrok svijeta, obavio Devã Yajéu? Tko mu
je pomogao, i koje je svećenike, poznavatelje Veda, on uposlio, milostivo mi sve ovo potanko opiši.
Ja ću najprije slušati kako je Viìçu obavio ovu Devã Yajéu, i onda ću napraviti sve pripreme da bih
je i ja osobno obavio." (1-3.)
Vyàsa reče: "O plemeniti kralju! Slušaj potanko veoma čudesnu stvar, kako je Viìçu
proslavio Devã Yajéu prema pravilima koja nalažu Íàstre. (4.)
Nakon što je Devã, Božica Svemira, Brahmi, Viìçuu i Maheíi dala moći, i dok su se oni
vraćali nazad u njihovim zračnim vozilma, oni su se opet pretvorili u muškarce kakvi su bili ranije
(nastavak prethodne priče). (5.)
Ove tri Deve pred sobom su ugledali veliki ocean. I oni su iz njega proizveli svijet; te su na
tom svijetu sagradili mjesta za boravljenje; i oni osobno počeli su živjeti u nekim od njih. (6.)
Taj je svijet postao čvrst, stabilan i podržavatelj svih bića budući da mu je Božica dodijelila
snagu čvrstine, stabilnosti i sposobnost podržavanja svih bića. Zemlja, ispunjena s koštanom
moždinom, tako je Njenom Snagom postala čvrsta i veliki podržavatelj. (7.)
O kralju! Ime ove zemlje je Medinã, jer je ona napravljena od koštane moždine dvije Asure
Madhua i Kaiîabhe. Ova zemlja je nazvana Dharà jer ona podržava sve (svakoga); ona se zove
Pêithvã jer je ona veoma prostrana; te se također naziva Mahã jer je uzvišena, budući da podržava
tako mnogo bića. O kralju! Zmija Ananta je drži na svojih tisuću glava. Da bi učinio da zemlja
ostane stabilna i kompaktna, Brahmà je na pojedinim mjestima podigao planine. Kao čelični čavli
ova brda i planine unutar zemlje su učinile zemlju stabilnom. Zato su Punditi nazvali ove planine
Mahãdhara što znači držatelj zemlje. (8-10.)
O kralju! Tako je nastala zlatna Meru, velika planina, mnogo Yojana široka, okićena s
mnogim zlatnim planinskim vrhovima. (11.)
Zatim je Brahmà svorio Marãchi, Nàradu, Atri, Pulastyu, Pulahu, Kratu, Dakìu i Vasiìîhu;
ovo su Brahmini mentalni sinovi (sinovi stvoreni pukom snagom uma). (12.)
Marãchiju je rođen sin Kaíyapa i trinaest kćeri je rođeno Dakìi. Od ovih kćeri i od sjemena
Kaíyape rođene su različite Deve i Daitye. (13.)
Onda su stvorena ljudska bića, životinje, zmije i ostale kategorije. Ovo se naziva Kàíyapa
Sriìîi ili Kàíyapina kreacija. (14.)
Page122 Of 251
Zatim je Svàyambuva Manu nastao iz donje Brahmine polovice; i kćer po imenu Íatarïpà
nastala je iz lijeve strane Brahmina tijela. (15.)
Dva sina Priyavrata i Uttànapàda rođeni su od Manua i kroz maternicu Íatarupe i također
od njega su rođene tri lijepe kćeri svijetle puti. (16.)
Tako obavljajući posao stvaranja, Bhagavàn, Brahmà rođen iz lotosa, tada je na vrhu
planine Meru stvorio Brahma Loku (17.)
Onda je Bhagavàn Viìçu sagradio grad Vaikuçîhu na vrhu svih Loka ili svjetova da bi tamo
boravio sa svojom suprugom Lakìmã. (18.)
Mahàdeva je također sagradio krajnje lijepu Kailàíu koja je postala Njegovo boravište gdje
je On boravio sa Svojim Bhïtama te se zabavljao s njima po Svojoj volji. (19.)
Treća Loka nazvana Nebo sagrađena je na vrhu Merua, ona je bila ukrašena s raznim
dragim kamenjem i draguljima. Ona je određena da bude boravište Indre. (20.)
Kada je veliki ocean bio uzburkan, pojavili su se Pàrijàta, najbolje među stablima, slon
Airàvata s četiri kljove, Nebeska krava koja ostvaruje sve želje, konj Uchchaiíravà i Apsare
Rambhà i ostale i njih je uzeo Indra. Oni su onda postali ukrasima Neba. (21-22.)
Mjesec i Dhanvantarã, velik liječnik, također su nastali iz uzburkivanja ocena. Oni, s
mnogim drugim počeli su sjajati na Nebesima. (23.)
O kralju! Tako su nastale tri vrste, ljudska bića, Deve i Tiryake (ptice, itd.) s mnogim
njihovim varijacijama. (24.)
Četiri vrste Jãva, Açáaja (koja se rađaju iz jajeta), Svedaja (koja se rađaju iz vlage),
Udbhija (biljke, itd.) i Jaràyujà (ljudi, itd.) su stvorene, i svima njima je dano da snose
posljedice njihovih prošlih povoljnih ili nepovoljnih Karma.
Nakon što su završili sve svoje poslove stvaranja, Brahmà, Viìçu i Maheía su se
počeli zabavljati i kretati prema njihovoj volji u svojim odgovarajućim oblastima. (26.)
Tako se točak kreacije počeo okretati, a Veliki Bog Bhagavàn Viìçu Achyuta Svoje je
vrijeme provodio u igri sa Mahà Lakìmã u Svojoj vlastitoj oblasti Vaikuçîhi. (27.)
Onda se Bhagavàn Viìçu, dok je jednoga dana sjedio u Vaikuçîhi, sjetio tog lijepog otoka,
poznatog kao Maçi Dvãpa, ukrašenog s dragim kamenjem i draguljima. (28.)
O kralju! U ovoj Maçi Dvãpi, Bhagavàn Viìçu je imao viziju Mahà Màye i povoljne Mantre.
On je tako, budući se je prisjetio Najviše Energije, Velike Božice, odlučio da proslavi Yajéu u
Devãnu čast. On je zatim napustio Svoje boravište te je pozvao Brahmu, Maheívaru, Kuveru, Indru,
Varuçu, Vatru, Yamu, Vasiìîhu, Kaíyapu, Dakìu, Vàmadevu, Brihaspatija i ostale te je počeo
sakupljati mnoštvo materijala neophodnih za veliku Devãnu Yajéu. Izabirući povoljno (Sattva)
mjesto, snažni Viìçu uz pomoć je velikih majstora i inženjera podigao prostranu žrtvenu dvoranu,
te je za proslavu i dovršenje ceremonije odredio dvadesetsedam svećenika koji su se svečano
obavezali da će je dovršiti na propisni način. (29-33.)
Kada su veliki oltar i sve prateće stvari za pravilno dovršenje Yajée bili urađene, Brahmaçi
su počeli polagano izgovarati Devãne Mantre. (34.)
Tijekom ceremonije obilje Ghija je ponuđeno u Svetu Vatru. Kada je Homa (bacanja
porcija Ghija u vatru) ceremonija bila dovršena na propisani način prema pravilima koja
nalažu Íàstre, u zraku se začuo ugodni i melodični Nebeski glas, koji se obraćao
Bhagavàn Viìçuu, ovako: "O Viìçu! Ti ćeš biti vrhovni među bogovima; poštovanje i
obožavanje iskazivat će se najprije Tebi; Ti ćeš biti najmoćniji među Devama. Indra,
zajedno s Brahmom i ostalim Devama, svi će oni obožavati Tebe. (35-37.)
Page123 Of 251
O Achyuta! (O Nepogrešivi!) Oni ljudi zemlje koji će biti odani Tebi, sigurno će biti
nadareni sa svom snagom i Ti ćeš biti Onaj Koji će im dodijeljivati blagodati i ostvarivati želje. O
Viìçu! Ti ćeš biti Najviši među Devama i Ti ćeš biti Bog bogova; Ti ćeš biti najvažniji u svim
žrtvovanjima i Tebe će obožavati žrtvovatelji. (38-39.)
Ljudi će Te obožavati; i Ti ćeš im iskazivati Svoju milost dodijeljujući im blagodati. O
najbolji među Puruìama! Kada Asure budu stvarale nevolje Devama, one će uzeti zaklon u Tebi. Ti
ćeš biti zaštitnik sviju, u to nema sumnje. U svim Puràçama i svim obimnim Vedama, Tebe će se
prvog obožavati. (40-41.)
O Keíava! Kada god dođe do opadanja religije, Ti ćeš se inkarnirati da bi zaštitio
religiju. (42.)
O Màdhava! Avatàri, čuveni u sva tri svijeta, inkarnacije Tebe, čuveni u sva tri svijeta, sići
na zemlju kroz sve vrste maternica, prema propisanom redu, te će biti poštovani od svih uzvišenih
ljudi. O Madhusïdana! Ti će Avatàri biti najbolji među Avatàrima te će biti čuveni u svim Lokama,
svjetovima. (43-44.)
Svi Tvoji Avatàri imat će svoje pratilje, Íakti, koje će svoju energiju dobivati od Mene; i one
će služiti Tvojim ciljevima. (45.)
Vàràhã, Nàrasimhã, itd. i ostale Íakti povoljna izgeda, koje će nositi razna oružja i koje će
biti okićene sa svim vrstama ukrasa služit će te kao sluge; u ovo nema sumnje. O Viìçu! Uvijek, uz
njihovu pomoć i pod utjecajem Moje milosti, Ti ćeš bez sumnje biti posve sposoban služiti
ispunjenjima Deva. (46-47.)
Ti bi trebao poštovati i obožavati sve ove snage (Íakti) na svaki način i s velikom
obzirnošću; nikad prema njima ne iskazuj niti najmanji tračak ponosa; nikad ih nemoj uvrijediti na
nikoji način. (48.)
Ove Íakti, u stanju ostvariti sve želje, obožavat će se kao Pratime (likovi od gline, itd.) u
cijeloj Indiji. (49.)
O Deva Devā! Slava ovih Íakti, kao i Tvoja, proširit će se u sedam svjetova u cijelome
Svemiru. (50.)
O Hari! Ljudska bića na ovoj zemlji će stalno, radi sebičnih ciljeva, obožavati ove snage kao
i Tabe, radi ostvarnje njihovih želja. (51.)
Imajući različite želje, ljudi će, u tvojim obožavanjima, darivati različite stvari (žrtve,
nuđenja u obožavnjima), recitirat će Vedske Mantre, te će ponavljati Tvoje Ime i Imena Íakti. (52.)
O Viìçu! Ti ćeš biti Bog Besmrtnika i uslijed obožavanja koja će Ti nuditi ljudska bića,
Tvoje će se slava širiti i na nebu i na zemlji." (53.)
Vyàsa reče. "O kralju! Nebeski glas, kada je završio s ovim obraćanjem Viìçuu, je iščezao.
Bhagavàna Viìçua je veoma razveselilo to što je čuo. (54.)
Onda je Hari, Bog Bogova, propisno završio žrtvovanje te je otpustio Deve i Munije,
Bràhmiçe sinove. Onda se On popeo na Garuáu (Njegov Vahan), te je sa Svojim sljedbenicima
uzletio prema Vaikuçîhi. Deve su također otišle u svoja boravišta. Muniji su se također radosno
vratili u svoja utočišta, i zapanjeni ovim događajima, oni su međusobno razgovarali o žrtvovanju.
(55-58.)
O kralju! Svi su, čuvši ovaj jasni, lijepi, zvonki nebeski glas, bili ispunjeni najvećom
predanošću prema Najvišoj Snazi; onda su Dvije, Muniji i Munãndre počeli s predanošći i u skladu
s Vedama, obožavati tu Najvišu Snagu, Vrhovnu Božicu, Koja obilato ostvaruje sve želje." (59.)
Page124 Of 251
Ovdje završava Trinaesto Poglavlje o Devã Yajéi Írã Viìçua u Trećoj Adhyayi u Írãmad Devã
Bhàgavatamu od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XIV.
H
Janamejaya reče: "O Dvija! Ja sam potanko čuo o Devã Yajéi koju je obavio Írã Viìçu.
Opiši sada Njenu veličinu i Njena veličanstvena djela. Nakon što čujem o Njenim veličanstvenim
djelima, ja ću također obaviti to najbolje žrtvovanje. I onda ću ja sigurno biti pročišćen zahvaljujući
tvojoj milosti." (1-2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Slušaj sada, ja ću ti, prema Puràçama, opisati povijest najpovoljnijih
veličanstvenih Devãna djela. (3.)
U davna vremena, u državi Kosali, u Sunčevoj Dinastiji, vladao je kralj Dhruvasandhi. On je
bio sin Puìpe te je bio slavan zahvaljujući velikim podvizima. On je bio istinoljubiv, religiozan,
dobar prema svojim podanicima, pokoravajući se zakonima četiri kaste i četiri Àírame. Bivajući
nepokvaren, on je obavljao svoje kraljevske dužnosti u cvatućem gradu Ayodhyi. (4-5.)
Bràhmini, Kìattriye, Vaiíye i Íïdre i druge dobre osobe živjeli su religiozno pod njegovom
vlašću, svaki misleći o svojim vlastitim zadacima. (6.)
Lopovima, varalicama, bahatima, umišljenim, drskim i podmuklim ljudima kao i
nepismenima nije bilo dozvoljeno da ostanu u kraljevstvu. (7.)
O najbolji među Kuruima! Tako pravično vladajući, kralj je ima dvije žene, i one obje bile su
mlade, poštene i lijepe i veoma sposobne da kralju pružu veselje i uživanja. (8.)
Prva i ljupka žena bila je Manoramà, dok je druga bila Lãlàvatã. One obje bile su izuzetno
lijepe, inteligentne i sposobne. (9.)
Kralj je s njima veoma uživao u palačama, vrtovima, romantičnim brdima, jezerima i raznim
lijepim boravištima. (10.)
Povoljnoga trenutka, Manoramà je rodila lijepo dijete, nadareno sa svim kraljevskim
osobinama. To dijete je bilo nazvano Sudaríana. (11.)
Nedugo zatim, unutar jednog mjeseca, njegova druga žena, lijepa Lãlàvatã, rodila je izvrsno
dijete. (12.)
Kralj je zatim obavio Jàta Karmu (ceremonije koje se obavljaju kada se rodi dijete) i veoma
sretan, on je mnogo darova, bogatstva i ostaloga razdijelio Bràhmiçima. (13.)
Kralj se sa jednako simpatija odnosio prema oba djeteta; nikad nije pravio razliku među
njima, odn. nikad jednome nije davao više pažnje nego drugome. (14.)
Kralj, sposoban u zadavanju nevolja neprijateljima, bio je veoma radostan te je propisno
obavio Chuáà Karaça ceremoniju s obzrom na svoj položaj i bogatstvo. (15.)
Ova dva djeteta bila su izvor velikoga zadovoljstva ljudima. Videći tako ove Kritachïáe, i
igrajući se s njima, kralj je bio progutan u oceanu zadovoljstva. (16.)
Sudaríana je bio stariji; ali Íatrujit, drugi lijepi sin rođen od Lãlàvatã, bio je ugodnoga i
uvjerljivoga govora. Njegov lijepi lik i melodiozne riječi kralju su pružali mnogo veselja, i zbog tih
osobina on je također postao miljenik ljudi i ministara. (17-18.)
Page125 Of 251
Kralj nije mogao pokazti toliko pažnje nesretnome Sudaríani koliko je pokazivao Íatrujitu.
(19.)
Tako je vrijeme prolazilo, da bi kralj Dhruvasandhi jednogs dana otišao u lovnu
ekspediciju u šumu. Tamo je on ustrijelio jelena, Rurua (vrsta jelena), slona, divlju svinju, zeca,
bivole, nosoroge, deve, uživajući tako veoma mnogo u ovome lovu. (20-21.)
Dok je on tako lovio, jedan lav se veoma razbijesnio, te je iz grma iznenada iskočio i došao
pred kralja. Taj kralj životinja je već bio pogođen strijelom; i sada videći kralja ispred sebe, on je
glasno urliknuo. (22-23.)
On je bijesno, visoko u zrak podigao svoje duge kanđe te je bio spreman da napadne kralja.
Videći to, kralj je smjesta uzeo mač u svoju desnu ruku i štit u lijevu ruku te je pred njim stao kao
da je drugi lav. (24-25.)
Svi kraljevi pratioci su ljutito odapeli strijele prema lavu. (26.)
Onda je nastala velika galama; i svi su počeli odapinjati strijele što su bolje mogli.
Ali, nakon svega, taj opasni lav je ipak skočio na kralja. (27.)
Videći to, kralj ga je probo sa svojim mačem, ali lav je također posjekao kralja svojim oštrim
kanđama. Tako ranjen, kralj je pao na zemlju i umro. Vojnci su se veoma ražalostili te su od bijesa
strijelama dokrajčili lava. (29.)
Tako su i kralj i lav ležali mrtvi na zemlji; vojnici su se vratili u palaču te su o svemu
obavijestili ministre. (30.)
Kada su Muniji čuli za smrt kralja, oni su otišli u šumu te su spalili mrtvo kraljevo tijelo.
(31.)
Maharìi Vasiìîha na tom je mjestu propisno obavio sve pogrebne ceremonije, osiguravajući
na taj način kralju sigurno putovanje na naredni svijet. (32.)
Svi podanici i građani kao i Muni Vaiìîha su se međusobno savjetovali da bi se Sudaríana
trebao postaviti na prijestolje. (32.)
Glavni ministar kao i ostali članovi zaključili su da pošto je Sudaríana sin zakonite žene,
miran i tih, lijep i obdaren s kraljevskim sposobnostima, da on zaslužuje da se postavi na
prijestolje. Maharìi Vasiìîha je rekao da iako kraljevski sin nije došao u odgovarajuću dob, da je on
ipak religiozan i da on stoga zaslužuje da ga se okruni za kralja. (34-35.)
Nakon što su mudri stari ministri ovo zaključili, Yudhàjit, kralj Ujjaine, nakon što je za sve
ovo saznao, požurio je na mjesto događaja. (36.)
On je bio Lãlavatin otac; čuvši za smrt svoga zeta, on je otišao tamo da bi njegova kćer
dobila kraljevstvo. (37.)
No i Vãrasena, kralj Kalinge i otac Manorame, došao je s istim ciljem, odn. da bi njegov Sin
Sudaríana postao kraljem. (38.)
Tako su dva kralja, koja su stigla sa svojom vojskom, počeli vijećati sa starim ministrima,
svaki pokušavajući da sin njegove kćeri dobije prijestolje. (39.)
Yudhàjit je postavio ovo pitanje: "Tko je stariji od ova dva sina? Da li najstariji sin uvijek
treba naslijediti kraljevstvo? Da li najmlađi sin to nikad neće biti u stanju postići?" (40.)
Vãrasena je onda rekao: "O kralju! Ja sam od učenih ljudi koji su dobro upućeni u Íàstre,
čuo da sin zakonite žene nasljeđuje kraljevstvo." (41.)
Čuvši Vãrasenu, Yudhàjit je odgovorio: "Sudaríana nije nadaren s kraljevskim
osobinama i ostalim značajkama kao Íatrujit. Kako bi onda on mogao naslijediti
prijestolje?" (42.)
Page126 Of 251
O kralju! Onda je među kraljevima došlo do svađe. Tada, u tom kritičnom trenutku, tko je
bio u stanju zadovoljiti obojicu? (43.)
Yudhàjit se onda ovako obratio ministrima: "Svi vi ste potaknuti svojim sebičnim ciljevima;
vi želite dobiti mnogo novca praveći Sudaríanu kraljem. (44.)
Ja sam to zaključio promatrajući vas kako se ponašate. Ali ipak, budući da je Íatrujit
sposobniji od Sudaríane, on ima više prava da dobije prijestolje; i stoga je on prikladniji da
ga se postavi na prijestolje. Osim toga, recite mi, onoliko dugo koliko ja živim, koji
posjedujem veliku vojsku, tko može zakinuti prava sposobnome princu Íatrujitu, koji je
pod mojom zaštitom, i prednost dati pravima princa koji uopće nije sposoban. (45-46.)
Ja sam se spreman boriti i ja ću s mojim mačem sasjeći zemlju na dva dijela. Što još vi
imate reći na to?" (47.)
Čuvši ovo, Vãrasena se ovako obratio Yudhàjitu: "Ja vidim da su oba djeteta iste
inteligencije. Ti si inteligentan; ljubazno mi reci u čemu je razlika." (48.)
O kralju! Tako su se dva kralja nastavila prepirati. Videći što se događa, podanici i Êiìiji su
se veoma zabrinuli. (49.)
Stotine nižih (vazalnih) prinčeva, želeći da se dva kralja međusobno posvade, došli su tamo
sa svojim vojncima, iako su morali proći kroz mnoge teškoće da bi to uradili. (50.)
Mnogi domorodci iz Írãngaverpura, nakon što su čuli za smrt zadnjega kralja, također su se
pojavili na sceni s jedinim ciljem da pljačkaju. (51.)
Čuvši da su dva princa malodobna i da su njihove strane spremne za rat, mnogi su pljačkaši
iz susjednih zemalja također došli tamo. (52.)
I tako kada je došlo do toga da su dva kralja bila spremna na rat, u kraljevstvu je došlo do
velikog meteža i zbrke. (53.)
Ovako završavo Četrnaesto Poglavlje o priči o Devãnoj slavi i smrti Dhruva Sandhija, kralja
Kosale, u Trećoj Adhyayi Írã Mad Devã Bhàgavatama od 18.000 stihova.
L
POGLAVLJE XV.
HVyàsa reče: "O kralju! Kada je rat bio objavljen, dva kralja, potaknuta pohlepom i
bijesom, latili su se oružja; i tako je došlo do strašne bitke. (1.)
Na jednoj strani, kralj Yudhàjit, sa svojom vojskom, s lukovima i strijelama, bio je spreman
za borbu. (2.)
Na drugoj strani se pojavio vatreni Vãrasena, drugi Bog Deva, slijedeći ispravno pravilo
Kìattriya zaštite sina svoje kćeri. (3.)
Onda se istinoljubivi kralj Vãrasena, videći Yudhàjita u bitki, veoma razljutio te je na njega
poslao strijele, isto kao što oblak prosipa kišu na vrhove planina. (4.)
Page127 Of 251
Bivajući takoreći pokriven oštrim i brzim Vãraseninim strijelama, zašiljenim na kamenoj
ploči, Yudhàjit je također brzo reagirao te je sasjekao sve Vãrasenine strijele i svoje odapeo prema
njemu (5.)
O kralju! Tada je došlo do strašne bitke u kojoj su na obje strane sudjelovali konjica i ratnici
na slonovima; a Deve, ljudi, i Muniji s velikim su čudom i zaprepaštenošću bili svjedocima te
strašne bitke. Ptice, lešinari i vrane, s ciljem da jedu tijela mrtvih vojnika, letjeli su u zraku. (6.)
Krv slonova, konja i ratnika nam tom je polju smrti zastrašujuće tekla, praveći bujice kao da
se radi o rijeci. Bujica krvi pobudila je strah među onima koji su došli biti svjedocima ove bitke,
kao što rijeka Vaitaraçi na putu prema paklu (Gospodu Smrti) uliva strah griješnicima (7.)
Tok je raznio ljudske kosture tako da su oni izgledali kao mnoge šuplje ljušture tikvi
raštrkane za igru dječaka na obalama Yamune. (8.)
Kada bi neki ratnik pao mrtav na bojištu, lešinari bi počeli letjeti okolo u zraku s ciljem da
prožderu njegovo tijelo. Tada je izgledalo da je duša jednoga ratnika, promatrajući svoje lijepo
tijelo, pokušala opet ući u njega, iako joj se činilo da mu ono više nije pristupačno. (9.)
Neki ratnik, čim je bio ubijen u bitki, nebeskom je kočijom otišao na nebesa te ga se moglo
vidjeti kako se obraća nebeskoj nimfi, koja se već našla u njegovu zagrljaju, ovako: "O ti lijepih
bedara! Vidi! kako moje lijepo tijelo leži dolje na zemlji!" (10.)
Drugi ratnik, također ubijen, nebeskom se kočijom uzdigao na nebesa gdje je dobio jednu
nebesku nimfu da bi dok je sjedio s njom u kočiji, njegova prethodna žena na zemlji spalila sebe na
žrtvenoj vatri kao Sati te se u svome nebeskom tijelu popela na nebesa; i onda je ta čista krjeposna
žena silom odvojila svoga vlastitog muža od te nebeske nimfe. (11.)
Dva ratnika su, ubivši jedan drugog, u isto vrijeme otišli na nebesa da bi se tamo počeli
svađati i boriti koristeći se svojim oružjima radi jedne nebeske nimfe. (12.)
Neki junak je na nebesima dobio nimfu mnogo ljupkiju i ljepšu nego što je to bio on da bi se
on tako veoma snažno zaljubio u nju i postao joj veoma odan. On je počeo opisivati svoje osobne
junčke osobine te je također počeo budalasto kopirati osobine svoje ljubavnice da bi mu ona ostala
vjerno privržena. (13.)
Prašina, koja se digla uslijed strašnoga susreta suprostavljenih vojnika na bojnome polju, se
uzdigla i pokrila sunce. Izgledalo je kao da je pala noć. Za kratko vrijeme tu prašinu je upila krv
ispod, da bi sunce pocrvenjelo, odražavajući boju krvi. (14.)
Jedan Brahmachàri koji se borio u bitki je također bio poražen. Nakon toga on je otišao na
nebesa; Devakanyà, nebeska nimfa ljupkih očiju ga je smjesta s velikom simpatijom izabrala za
svog mladoženju. Ali taj pametni čovjek nije prihvatio ponudu, držeći da bi na taj način njegov
zavjet Brahmachàrye bio prekršen. (15.)
O kralju! U ovoj strašnoj bitki kralj Yudhàjit je odapeo oštru i strašnu strijelu prema
Vãraseni usmrtivši ga njome. Vãrasena je pao mrtav na bojnome polju i njegova vojska je bila
poražena i natjerana u bijeg. (16-17.)
Čuvši da je njen otac ubijen u bitki, Manoramà se veoma ražalostila i zabrinula. Ona je onda
počela misliti da će taj podli kralj Yudhàjit sigurno ubiti i njenoga sina da bi dobio kraljevstvo kao i
da bi time okrunio neprijateljstvo s njenim ocem. (18-19.)
Ona je mislila ovako: "Što da sada radim? Danas je moj otac ubijen u bitki. Ja više
nemam muža, a moje dijete je još maleno. Gdje da idem? (20.)
Pohlepa je veoma griješna; postoji li itko koga se ne može potkupiti zlatom? i postoji li ikoji
podli čin kojem se ne može odoliti kada je netko potaknut pohlepom? (21.)
Page128 Of 251
Pohlepni čovjek ne oklijeva čak i ako treba ubiti svog oca, majku, duhovnoga učitelja,
prijatelje i ostale. U to nema sumnje. (22.)
Pretjerana ljubav prema svjetovnim stvarima je ta koja tjera čovjeka da jede ono što se u
društvu smatra nečistim, koja tjera čovjeka da prilazi ženi kojoj ne bi smio prići, i pohlepa je ta koja
tjera čovjeka da napusti svoju vlastitu religiju i postane otpadnik. (23.)
U ovome gradu ja ne vidim nikoga toliko snažnog kod koga bih se ja mogla skloniti i tako
spasiti moje dijete. (24.)
Što da ja uradim ako Yudhàjit ubije mog sina? Na ovome svijetu ne postoji nitko tko bi me
mogao spasiti, i pod čijom bih zaštitom ja ovdje mogla ostati bez ikakva straha. (25.)
Nadalje, moja će mi rivalka Lãlàvatã uvijek zadavati nevolje. Ona nikad neće biti milostiva
prema mome sinu. (26.)
Nakon što Yudhàjit stigne u grad, ja nikad više neću biti u stanju napustiti grad i on će
staviti moga sina u zatvor pod izlikom da je on malodoban. (27.)
Ja sam čula da je u davna vremena Indra ušao u maternicu svoje maćehe s malom munjom
u svojoj ruci i onda je s njom podijelio fetus u sedam dijelova, da bi zatim svaki od sedam dijelova
opet podijelio u sedam dijelova, i na taj se način četrdesetdevet Maruta rodilo na Nebesima.
(28-29.)
Ja sam također čula da je u vjekovna vremena jedna kraljica dala otrov svojoj rivalki kako bi
uništila fetus u njenoj maternici. Kada je dječak izašao iz maternice, on je na ovoj zemlji postao
čuven kao Sagara (s otrovom). (30-31.)
Iako je njen muž bio živ, ipak je kraljica Kaikeyi prognala njegova najstarijeg sina Írã
Ràmchandru u šumu; a kralj Daíaratha je žrtvovao svoj život iz samoga tog razloga. (32.)
Nema sumnje da su ministri prethodno željeli postaviti moga sina za kralja; ali oni više nisu
nezavisni, oni su sad potpali pod utjecaj kralja Yudhàjita. (33.)
Ja nemam dovoljno snažnoga brata da bi me oslobodio ovoga tereta; meni izgleda da sam
se ja našla u velikoj poteškoći kombinacijom nepredviđenih okolnosti. (34.)
Iako uspjeh ovisi o Sudbini, ipak bi se čovjek trebao i ozbiljno potruditi. Ako čovjek ne uloži
nikakav trud, pitanje je kako će se ostvariti ono što mu je Sudbina odredila (budući da mu je
određeno da će se nešto dogoditi pod uvjetom da se sam potrudi). Ja ću stoga sačiniti nekakav plan
da bih spasila moga sina." (35.)
O kralju! Misleći ovako, Manoramà je tajno pozvala najboljeg i veoma poštovanog ministra
Vidallu, koji je bio inteligentan i stručnjak u svemu, te se, držeći ruke svoga sina i jecajući, ponizno
i u očajnome stanju ovako obratila ministru: "O ministre! Moj otac je ubijen na bojnome polju; ovaj
moj sin je malodoban, a Yudhàjit je moćni kralj; uzmi sve ovo u obzir i reci mi što da sada uradim?"
(36-38.)
Časni ministar Vidalla tada je ovo rekao kraljici Manorami: "Za nas ni u kom slučaju nije
pametno da ostanemo ovdje. Mi ćemo uskoro otići u šume Benaresa. Tamo živi moj snažni ujak
Subàhu. On je dobar i ima snažnu vojsku. On će nas zaštiti. (39-40.)
Ja ću reći da sam se veoma zabrinuo za kralja Yudhàjita i da ću stoga u mojoj kočiji
napustiti grad da bih ga vidio. U to nema sumnje. Tako ćemo napustiti grad." (41.)
Čuvši ove Vidalline riječi, kraljica Manoramà je otišla Lãlàvatã te joj rekla: "O kraljice lijepih
očiju! Ja danas idem posjetiti oca Yudhàjita." Rekavši ovo, ona je izašla iz grada u kočiji, u društvu
sa svojim sinom, slugama i Vidallom. (42-43.)
Ožalošćena zbog gubitka svog oca, prestrašena, očajna i iscrpljena, Manoramà je posjetila
Yudhàjita te je obavila spaljivanje svog oca Vãrasene; i tresući se od straha, ona je u društvu sa
Page129 Of 251
svojim sinom, ministrima i slugama, nakon dva dana brzoga putovanja, došla do obala Gangesa.
(44-45.)
Tamo su pljačkaši, Nisàde, opljačkali sav njihov posjed te su odveli i kočiju. Manorami je
ostala samo njena odjeća koju je jej imala na sebi. Ona je počela jecati, i držeći ruke svoje sluškinje,
otišla je do obale Gangesa te je preplašena na splavi prešla rijeku i otišla na Chitrakïîa planinu.
(46-48.)
Ta je prestrašena Devã otišla u utočište Bhàradvàje što je brže mogla. Ona je tamo vidjela
askete te je odmah bila osobođena straha. (49.)
Bhàradvàja ju je zapitao: "O lotosooka! tko si ti i čija si ti žena? Zašto si se izložila mnogim
teškoćama da bi došla ovdje? Odgovori mi iskreno na sve ovo. (50.)
O ljepotice! jesi li ti Devã ili ljudsko biće? tvoj sin je veoma malen. Zašto si ti došla u ovu
gustu šumu? Izgleda kao da si ti lišena tvoga kraljevstva." (51.)
Ovako zapitana od najboljega među Munijima, lijepa Manoramà je imala provalu žalosti te
je počela jecati; ona je bila u takvom stanju da sama nije mogla ništa govoriti tako da je naredila
Vidalli da obavijesti Munija o svemu što se dogodilo. (52.)
Vidalla je tada rekao: "Ona je zakonita žena pokojnoga kralja Kosale, Dhruvasandhija.
Njeno ime je Manoramà. Tog moćnoga kralja Sunčeve Dinastije u šumi je ubio lav. Ovaj dječak
Sudaríana je njezin sin. (53-54.)
Otac Manorame je bio veoma religiozan. On je umro boreći se za sina svoje kćeri. Kraljica
se veoma prepala zbog novonastale situacije te je došla ovdje u ovu gustu šumu. (55.)
Njezin sin je još malodoban; i on sada uzima utočište u tebi. O najbolji među Munijima!
Zaštiti ih. (56.)
Pružanjem zaštite bilo kojoj očajnoj osobi postižu se zasluge veće od onih od obavljanja
žrtvovanja." (57.)
Bhàradvàja reče: "O ljepotice! Ostani u ovom utočištu bez ikakva straha; odgoji svoje dijete
ovdje. O povoljna! Ovdje nema razloga strahovanju od tvojih neprijatelja. (58.)
Zato odhrani i podigni svoje dijete ovdje. Tvoj sin će sigurno postati kralj ako ti ostaneš u
ovom utočištu, i nikakva tuga ili žalost te neće zadesiti." (59.)
Vyàsa reče: "Kada je veliki Muni Bhàradvàja ovo rekao, kraljica Manoramà se umirila. Oni
su onda počeli bez ikakve tuge živjeti u kućici koju im je Muni ustupio. (60.)
Tako je Manoramà, koju su svi voljeli, poštujući pravila utočišta, živjela tamo u društvu sa
svojom služavkom. Vidalla je također ostao tamo.
Ovdje završava Petnaesto Poglavlje o Devã Manorami i bitki između Yudhàjita i Vãrasene i o
odlaksu Manorame u šumu u Trećoj Adhyàyi Írã Mad Devã Bhàgavatama od Maharìi Veda Vyàse.
Page130 Of 251
L
POGLAVLJE XVI.
HVyàsa reče: "Nakon što je izvojevao pobjedu u bitki, kralj Yudhàjit se sa svojom
golemom vojskom vratio u grad Ayodhyu. Tamo je on pitao gdje su Sudaríana i Manoramà,
bivajući spreman da ubije Sudaríanu. (1.)
On je više puta uzvikno: "Gdje su oni otišli?" te je poslao svoje sluge u potragu za njima.
Zatim, povoljnoga dana, on je sina svoje kćeri postavio za kralja. (2.)
Maharìi Vasiìîha je bio uposlen kao svećenik; on i ostali ministri počeli su pjevati povoljne
hvalospjeve iz Atharvavede te su svečano postavili Íatrujita na prijestolje. (3.)
O najbolji među Kuruima! Školjke (trube), bubnjevi, Bherãji i Tïrije su odzvanjali; i u gradu
su bile u tijeku velike svečanosti i veselja. (4.)
Ponavljanje Vedskih Mantri od strane Bràhmiça, pjevanje hvalospjeva od strane Barda
(posebni pjevači) i svečano klicanje njihovom novom kralju je u radosnom tonu odjekivalo cijelim
gradom Ayodhyom. (5.)
Kada se novi kralj Íatrujit uspeo na prijestolje, podanici su bili preplavljeni veseljem;
svagdje su se pjevale hvale, a bubnjevi su odzvanjali. Tako je Ayodhyà izgledala živahna kao i
uvijek. (6.)
O kralju! Iako se ovaj događaj svečano i razdragano proslavljao, u gradu su se ipak našle
neke dobre osobe koje su se sjećale Sudaríane te su sa žaljenjem mislili ovako: "Jao! Gdje je taj
princ otišao? Gdje je ta čestita Manoramà otišla sa svojim sinom? O! Njihovi neprijatelji su ubili
njegova oca zbog pohlepe za kraljevstvom." (7-8.)
Sveci koji su na ovaj način iskazivali svoju tjeskobu i tugu počeli su provoditi svoje vrijeme
podređni Íatrujitu. (9.)
Nakon što je obavio postavljanje sina svoje kćeri na prijestolje i nakon što je nadzor nad
kraljevstvom ostavio mudrim savjetnicima, Yudhàjit se vratio u svoj vlastiti grad. (10.)
Nakon nekog vremena Yudhàjit je čuo da se Sudaríana nalazi u utočištu s Munijima tako
da je on je smjesta krenuo ka Chitrakïîi te je otišao Durdaríi, poglavaru grada Sringavere, u
pratnji s Balom, vođom Nãìàdaìa (razbojnika). (11-12.)
Čuvši da Yudhàjit dolazi sa svojom vojskom, Manoramà se veoma zabrinula i
prepala bojeći se za svoga malog sina. Onda se ona sa suzama u svojim očima ovako
obratila Muniju: "Yudhàjit dolazi ovamo; što da radim i gdje da idem? On je ubio mog oca
te je postavio sina svoje kćeri na prijestolje. No on i dalje nije zadovoljan i sada dolazi
ovamo sa svojom vojskom da bi ubio moje malo dijete. (13-15.)
O Gospode! Ja sam čula da su davno Pàçáave, kada su otišli živjeti u šumu, živjeli sa
Draupadã u svetome Munijevom utočištu. Jednoga dana petero braće je otišlo u lov, a Draupadã je
sa svojim sluškinjama ostala u tom utočištu gdje su u to vrijeme Dhaumya, Attri, Gàlava, Paila,
Jàvàli, Bhrigu, Chyavana, Kanva iz Atrigotre, Jatu, Kratu, Vãtihotra, Sumantu, Yajéadatt, Vatsala,
Ràíàsana, Kahoáa, Yavakrã, Yajéakrit, Kratu i ostali plmeniti Êiìiji kao Bhàradvàja i ostali, čitali
Vede. (16-21).
Page131 Of 251
Dok su pet velikih junaka Arjuna i ostali, uništavatelji neprijatelja, lutali šumom, Jayadratha,
kralj države Sindhu je došao sa svojom vojskom do utočišta, bivajući privučen recitiranjem Vedskih
himni. (22-23.)
Čuvši ovo recitiranje, kralj je brzo sišao sa svoje kočije da bi mogao vidjeti ove svete
Maharìije. (24.)
I u društvu sa samo dva pratioca, on se približio Munijima, no nalazeći da su oni uposleni u
proučavanju Veda, on je ostao čekati sklopljenih ruku. Gospodaru! Nakon što je kralj Jayadratha
ušao u utočište i sjeo, Munijeve žene se došle da vide kralja pitajući se tko je on. (25-27.)
Sa Munijevim ženama tamo je došla i lijepa Draupadã. Jayadratha je gledao Draupadã kao da
je ona bila druga božica Lakìmã. (28.)
Pomatrajući tu dražesnu kraljevsku kćer koja je izgledala kao druga Deva djevojka,
Jayadratha je zapitao Maharìija Dhaumyu: "Tko je ova lijepa lotosooka dama? Čija je ona
žena i tko je njen otac? Kako se ona zove? O! Zbog njene lijepe pojave izgleda kao da je
božica Íachã sišla dolje na zemlju. (29-30.)
Ova lijepa žena sjaji kao nebeska nimfa Rambhà okružena s Rakìasama (demonima) ili kao
lijepa puzavica Lavangalatika okružena sa bodljikavim drvećem. (31.)
O dobri ljudi! Recite mi iskreno, čija je ona voljena? O Bràhmiçi! Izgleda da je ona žena
nekoga kralja, a ne Munija." (32.)
Dhaumya onda reče: "O kralju Sindhua! Ona je kćer Pànchàle; njeno ime je Draupadã; ona
je žena Pàçáava; oni bez straha borave u ovoj šumi." (33.)
Jayadratha reče: "Gdje su te moćne Pàçáave sada otišli? Borave li oni u ovoj šumi, nemajući
nikakvog straha? " (34.)
Dhaumya reče: "Pet Pàndava su kočijom otišli u lov. Oni će se vratiti u podne sa njihovom
lovinom. (35.)
Čuvši Munijeve riječi, Jayadratha je ustao, i prolazeći pokraj Drapuadã, on joj se poklonio i
rekao: "O Ljepotice! Jesi li ti dobro? Gdje su otišli tvoji muževi? Danas je jedanaest godina da ti
boraviš u šumi." (36-37.)
Drapuadã je onda rekla: "O prinče! Neka sve dobro bude s tobom, sačekaj malo ovdje,
Pàçáave će se brzo vratiti." (38.)
Dok je Draupadã ovako govorila, moćni kralj, svladan pohlepom, oteo je Drapuadã, ne
obazirući se na Munije tamo prisutne. (39.)
O Gospode! Mudar čovjek nikad ne bi trebao vjerovati nikomu; nevolja će sigurno nastupiti
ako on svoje povjerenje dade nekoj osobi. Na primjer, vidi slučaj kralja Balija. Bali, sin Virochane, i
unuk Prahlàde, je bio dobar, predan religiji, vjeran svom obećanju, obavljatelj žrtvovanja,
velikodušan, on je uvijek pružao zaštitu svecima i oni su ga zato voljeli, te je bio veliki ratnik.
Njegov um nikad nije skrenuo ka nečemu što je bilo nereligiozno i on je obavio devedesetdevet
Yajéa s potpunim Dakìiçàma (nagrade svećenicima). (40-42.)
Ali Bhagavàn Viìçu, Koji je pun Sattva čistoće i Koji nikad ne pada pod utjecaj strasti i Koji
je pouzdan, Kojeg uvijek obožavaju Yogiji, On u obliku patuljka u Svojoj Vàmana inkarnaciji kao sin
Êiìija Kaíyape, da bi služio Devama, koristeći se lukavstvom, ukrao je cijelu Balijevu zemlju (otok)
i kraljevstvo. (43-44.)
O Gospode! Ja sam čula da je Virochana bio velikodušni i širokogrudni kralj. On je iskreno
odlučio da će dati ono što se od njega bude tražilo; ali Viìçu se prema njemu ponio pokvareno da
bi služio Indrinome cilju. (45.)
Page132 Of 251
Ako je čisti, Sattvički Viìçu mogao preuzeti inkarnaciju patuljka da bi postavio zapreku
Balijevoj Yajéi, kakvo je čudo da obični smrtnici rade ovakve stvari? (46.)
Zato nikad nikako ne vjeruj nikome. Gospode! Ako pohlepa i lakomost vladaju u nečijem
srcu, takvu osobu nikakav strah ne može odvratiti od obavljanja bilo kakvog zlog djela? (47.)
O Muni! Ljudi počinjavaju griješna djela zbog pohlepe; oni ne mare što će im se dogoditi u
narednome svijetu. Potpuno svladani pohlepom, oni posrnjavaju počinjavujući grijeh umom, riječju
i djelom. (48-49.)
Gle! Ljudska bića uvijek obožavaju Bogove radi dobivanja bogatstva; ali Deve im ne daju
bogatstvo odmah; one (Deve) im daju željene stvari kroz druge ljude čineći ih da trguju, da rade
(iskazujući svoju snagu) ili čineći ih da kradu. (50-51.)
Da bi bolje prošli u svojem trgovanju s raznim stvarima kao što je žito, odjeća i slično,
Vaiíye obožavaju Bogove jednostavno da bi im oni pomogli u njihovoj nakani bogaćenja. (52.)
O ti koji kontroliraš svoja čula! Zar u ovom činu trgovanja nije prisutna želja da se odnese
nečija imovina? Sigurno da jeste. Osim toga, trgovci, kada netko hitno treba nešto što oni imaju,
podižu svoju cijenu da bi zaradili više novca. (54.)
O Muni! Sasvim je očito da svatko vodi brigu o tome da dođe do imovine drugih ljudi. Kako
da onda mi vjerujemo drugima? (54.)
Oni čiji su umovi zamagljeni pohlepom i obmanom, njihovo odlaženje na mjesta hodočašća,
njihove milostinje, njihovo recitiranje Veda, sve ovo je beskorisno. Iako oni rade sve ovo, ipak im
sve to ne donosi koristi, isto kao da nisu ništa uradili. (55.)
Zato, O prosvjetljeni Muni! Navedi Yudhàjita da se vrati natrag. U tom slučaju ja ću moći
ostati ovdje s mojim sinom." (56.)
Nakon što je Manoramà ovo rekla Muniju, vatreni Maharìi je otišao do Yudhàjita te mu se ovako
obratio: "O kralju! Bolje idi nazad odakle si došao ili gdje hoćeš. Manoramin sin je još malen;
kraljica je vrlo žalosna; ona sada ne može doći ovdje." (57-58.)
Yudhàjit reče: "O miroljubivi ljudi! Ljubazno se okanite ovakve drskosti i dajte mi
Manoramu. Ja se neću vratiti bez nje. Ako je ne date milom, ja ću je uzeti silom." (59.)
Êiìi reče: "O kralju! Ako si dovoljno snažan, možeš uzeti Manoramu silom; ali učinak će bit
sličan onome kao kada je kralj Viívàmitra želio silom uzeti nebesku kravu iz Vasiìîhina utočišta."
(60.)
Ovako završava Šesnaesto Poglavlje o Devãnoj slavi i odlasku kralja Yudhàjita u
Bhàradvàjino utočište da bi ubio Sudaríanu, u trećoj Adhyàyi Írã Mad Devã Bhàgavatama, od
Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XVII.
HVyàsa reče: "O kralju" Čuvši ove riječi Maharìi Bhàradvàje i videći da misli ozbiljno,
kralj Yudhàjit je odmah pozvao premijera vlade te ga je upitao: "O inteligentni! Što sada da radim?
Page133 Of 251
Ja želim silom odvesti ovoga dječaka s njegovom majkom, ljupkom Manoramom; nitko kome je
stalo vlastitoga boljitka neće se šaliti sa svojim neprijateljem, čak i ako je on veoma slab; ako bi to
uradio, taj bi neprijatelj jačao svakoga dana, i konačno on postaje uzrok smrti isto kao što bolest
jača po svojoj snazi da bi na kraju usmrtila čovjeka. (1-3.)
Na suprotnoj strani nema nikakva ratnika niti vojnika koji bi me mogao spriječiti da uradim
ono što sam naumio; ja mogu bez problema odvesti neprijatelja sina moje kćeri i ubiti ga. (4.)
Ja ću danas pokušati silom odveti Sudaríanu i nakon što on bude ubijen, sin moje kćeri
moći će vladati bez straha jer neće imati neprijatelja; u to nema sumnje." (5.)
Premijer vlade tada reče: "Sada nema potrebe da iskazuješ takvu pogibeljnu hrabrost; ti si
čuo Maharìijeve riječi; on ti je naveo primjer Viívàmitre. (6.)
O kralju! U davna vremena, Viívàmitra, sin kralja Gàdhija, bio je slavni vladar. Jednoga
dana dok je lutao okolo, on je slučajno naišao na Vasiìîhino utočište. (7.)
Snažni kralj Viívàmitra poklonio se pred Munijem, i Muni mu je ponudio sjedalo. Tako je
kralj tamo sjeo. (8.)
Plemeniti Vasiìîha je pozvao kralja na ručak. Viívàmitra, kralj, je otišao na ručak sa svojom
vojskom. (9.)
Tu se nalazila i Vasiìîhina krava po imenu Nandinã. Od njena mlijeka Muni je pripremio sve
vrste jela te ih ponudio svima njima. Kralj i svi vojnici bili su veoma zadovoljni. Saznavši za
božansku snagu krave, kralj je zatražio od Vasiìîhe da mu dade kravu Nandinã, obrativši mu se
ovako: "Vime tvoje krave je kao veliki vrč. Ja ću ti dati tisuću ovakvih krava; ja ti se molim da mi
dadeš tvoju kravu Nandinã." (10-12.)
No Vasiìîha reče: "O kralju! Ovo je moja žrtvena krava; ja ti je nikako ne mogu dati, zadrži
za sebe svojih tisuću krava." (13.)
Viívàmitra reče: "O Svetče! Ja ću ti dati Lakh ili desetine ili stotine Lakha (1 Lakh =
100.000) ili koliko god želiš krava. Molim te da mi dadeš tvoju kravu; u slučaju da mi je ti ne dadeš,
ja ću je odvesti silom." (14.)
Vasiìîha reče: "O kralju! Ako ti je toliko stalo, morat ćeš je uzeti silom; jer ja nikad neću biti
u stanju svojevoljno dati iz moje kuće moju kravu Nandinã." (15.)
O kralju! Čuvši ove Vasiìîhine riječi, kralj Viívàmitra je smjesta naredio svojim snažnim
sljedbenicima da vežu konop oko Nandinãna vrata i da je odvedu silom. (16.)
Pokoravajući se kraljevoj naredbi, njegovi sljedbenici su odmah vezali kravu konopcima te
su je počeli silom odvoditi. Nato se Nandinã, tresući se od straha i sa suzama u svojim očima,
ovako obratila Muniju: "O Muni čije se bogatstvo sastoji samo od asketizma! Zar ćeš me ti ostaviti!
Inače zašto su me ovi ljudi vezali konopom te me odvode sa sobom?" Nato je Muni odgovorio: "O
Nandinã! Ja se nikad nisam odvajao od tebe; sva moja žrtvovanja ja sam obavio s tvojim mlijekom.
O povoljna! Ja sam iskazao poštovanje ovom kralju, mojim gostima, s jelima pripremljenim od
tvoga mlijeka; i iz tog razloga on te na silu odvodi od mene. Što da ja uradim? O Nandinã! Ja nemam
niti najmanju želju da se odvojim od tebe." (17-19.)
Čuvši ove Munijeve riječi, krava se veoma razljutila te je riknula zastrašujuće glasno. (20.)
I u istom trenutku, na tom mjestu, iz njen su tijela izašli strašni demoni imajući na sebi
oklope, i držeći razna oružja; i oni su glasno uzviknuli: "Stanite; sada ćete se suočiti s odmazdom."
(21.)
Onda su oni uništili svu kraljevu vojsku. Jedino je ostao kralj i on je otišao sam, veoma
potišten i žalostan. (22.)
O! Taj podli kralj je tada, misleći kako se Bràhmaçska snaga može zadobiti kroz veliki
napor, počeo vršiti asektizam i pokoru. (23.)
Page134 Of 251
Obavljajući uistinu veoma tešku pokoru i Tapasyu u velikoj šumi, Viívàmitra, Gàdhijev sin,
konačno je uspio i postavši Êiìi, on se odrekao vlastite Kìattriya Dharme. (24.)
Zato, O kralju! Nikad se ne sukobljavaj s ovakvim asketama i ne ulazi u ratove koji
okončavaju strašnim posljedicama i koji mogu uzrokvati izumrće loze. (25.)
Bolje izgladi nesporazum s Munijem te se vrati u svoje kraljevstvo. Neka Sudaríana ostane
boraviti ovdje. (26.)
O kralju! Ovaj mali dječak nema nikakve imovine; kako ti on može naškoditi? Beskorisno je
iskazivati tvoje neprijateljstvo prema siročetu, slabom malom dječaku. (27.)
Ovaj svijet je pod kontrolom Sudbine; stoga bi čovjek trebao biti milostiv prema svima. O
kralju! Kakva je korist u iskazivanju ljubomore? Ono što je neizbježno sigurno će se dogoditi. (28.)
O kralju! Grom ponekad djeluje kao travka; a travka ponekad ima učinak groma. (62.)
O kralju! Ti si veoma inteligentan; uzmi u obzir da kombinacijom okolnosti dlaka može
ubiti snažnoga tigra, a da mušica može ubiti slona. Stoga se okani ove naglosti i poslušaj moj
korisni savjet." (30.)
Vyàsa reče: "O kralju! Najbolji među kraljevima, Yudhàjit, čuvši savjet premijera vlade,
ponizno se poklonio pred Munijevim stopalma te se vratio u svoj grad. (31.)
Manorami je onda veoma laknulo, i ostajući u miru u utočištu, ona je, predana svojim
zavjetima, nastavila podizati svoje dijete. (32.)
Mili kraljev sin je rastao kao što se izmjenjuju faze rastućega mjesca te se bez straha igrao
s djecom Munija, gdje god su željeli, bivajući izvor veselja prisutnim Munijima. (33.)
Jednoga dana njima se približio ministar Vidalla i videći ga, Munijevi su me se sinovi u
prisutnosti Sadaríane počeli obraćati sa Klãb, Klãb. (34.)
Čuvši ih da izgovaraju Klãb, Klãb, Sudaríana je prihvatio jedno slovo Klã, što je u stvari kralj
temeljnih Mantra Kàme, s ispuštenom Anusvàrom, te ga je također počeo stalno ponavljati. (35.)
Tada je kraljev sin prihvatio tu Mantru te ju je počeo tiho ponavljati u svom umu. (36.)
O kralju! Tako je taj dječak Sudaríana bio spontano iniciran u temeljnu Mantru Kàme
(želje), zahvaljujući neizbježnoj Sudbini. (37.)
Kraljev sin, kada je imao pet godina, tako je dobio ovu izvrsnu Mantru, premda bez njena
Êiìija (vidovnjak), meditacije, bez Chhande (mjera stiha) i bez Nyàse (pripisivanje raznih dijelova
tijela različitim božanstvima, praćeno s molitvama i odgovarajućim gestikuliranjem) i on se prema
njoj odnosio kao prema temelju svega, i stoga je on stalno spontano u svom umu ponavljao ovu
Mantru nikad je ne zaboravljavajući. (38-39.)
Kada je kraljev sin imao jedanaest godina, Muni je obavio njegovu Upanayana
ceremoniju (sveti konac) te ga je uputio da proučava Vede. Sin je, zahvaljujući snazi
Mantre (koju je prethodno spontano dobio), uskoro, u kratkome vremenu, u skladu s
propisanim pravilima, potpuno ovladao vještinom streljaštva, kao i znanostima o moralu i
politici. (40-41.)
Jednoga dana Sudaríana je imao viziju oblika Vrhovne Božice, crvene boje. Ona je na Sebi
imala crveni nakit, bila je ukrašena s crvenim ukrasima, jašući na Garuái te je bila s Njenim
čudesnim Vaiìçavã snagama i Njeno lice bilo je potpuno otvoreno kao procvjetali lotosov cvijet.
(42-43.)
Tako, stručnjak u mnogim granama znanja, Sudaríana je služio svoju Majku u toj šumi te je
počeo lutati po obalama Gangesa. (44.)
Jednog dana Majka Svemira je u toj šumi dječaku dala luk, zašiljene strijele, spremnicu za
strijele i oklop. (45.)
Page135 Of 251
O kralju! U to je vrijeme izuzetno lijepa i ljupka princeza Íaíikalà, nadarena sa svim
povoljnim osobinama, kćer kralja od Kàíãja, saznala da lijepi princ po imenu Sudaríana, drugi
Kandarpa, pun junaštva i nadaren sa svim povoljnim osobinama, boravi u šumi. (46-47.)
Princeza, čuvši ovo od nekog proroka, mentalno se zaljubila u njega te je konačno poželjela
da ga ima za svoga zakonitog muža. (48.)
Tako, jednom prilikom, Božica se pojavila pred njom u njenim snovima te joj se ovako
obratila: "O ljepotice! traži blagodat od mene; Sudaríana je moj posvećenik; on će, sigurno, budući
je on Moj posvećenik, ispuniti sve tvoje želje." (49-50.)
Videći tako lijepi lik Božice u svojim snovima i čuvši Njene ugodne riječi, čestita Íaíikalà
se našla u oceanu blaženstva. (51.)
Kada se princeza probudila, njeno lice je zračilo s radošću, i njena majka je primjetila njenu
radost te je zaključila da je njena kćer radosna zbog nekog razloga tako da ju je ona upitala više
puta o čemu se radi, ali Íaíikalà joj od srama nije odgovorila. (52.)
Prnceza, sjećajući se svojih snova, počela se učestalo smijati zbog pretjerana veselja koje je
doživljavala. Konačno, ona je o svojim snovima sve potanko ispričala jednoj svojoj prijateljici. (53.)
Jednom prilikom, ta Íaíikalà krupnih očijiu, zajedno sa svojom prijateljicom, zabave radi,
otišla je u prekrasni vrt ukrašen sa Champaka cvijećem. (54.)
Dok je kraljeva kćer sjedila ispod Champaka stabla, sakupljajući cvijetove, ona je vidjela da
se prama njoj žurno približava neki Bràhmiç. (55.)
Nakon što se poklonila pred njim, lijepa princeza, nadarena sa svim povoljnim osobinama,
obratila mu se ugodnim riječima: "O blagoslovljeni! odakle ti dolaziš?" (56.)
Bràhmaça je rekao: "O djevojko! Ja dolazim iz utočišta Munija Bhàradvàje da bih obavio
neki manji posao. (57.)
Íaíikalà odgovori: "O plemeniti! Što ima lijepog u tom izuzetnom utočištu?" (58.)
Bràhmaça reče: "O ljepotice! Tamo boravi najsjajniji Sudaríana, sin kralja Dhruvasandhija.
On je najbolji među svim ljudima. (59.)
O ljepotice! Ja mislim da su onome koji ga nije vidio, oči date uzalud. (60.)
O povoljna djevojko! Izgleda kao da ga je Stvoritelj iz nekoga razloga zaodjenuo sa svim
povoljnim kvalitetama. (61.)
O ljepotice! što da ti još kažem, dovoljno je reći da je princ prikladan da postane tvoj muž.
Ja mislim da je Stvoritelj nesumnjivo već odredio da dođe do vašeg sjedinjenja kao sretnog
sjedinjenja između dvije srodne stvari (zlato sjedinjeno s Draguljem)." (62.)
Ovako završava Sedamnaesto Poglavlje o priči o Viívàmitri i o Sudaríaninu dobivanju
temeljnje Mantre Kàme u Írã Mad Devã Bhàgavatamu, od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page136 Of 251
L
POGLAVLJE XVIII.
HVyàsa reče: "Ove Bràhmiçove riječi veoma su obradovale ljupku kraljevu kćer, i ona
se našla u ekstazi preplavljena ljubavlju. Bràhmiç je otišao, misleći o cijelome događaju. (1.)
Kćer je već prethodno bila zaljubljena u princa, a sada se još više našla progutana u ljubavi.
Kada je Bràhmiç otišao, ona je bila probodena strijelama ljubavi. (2.)
Onda se Íaíikalà, svladana ljubavlju, obratila svojoj vjernoj prijateljici ovako: "O moja
prijateljice! Ja još ništa ne znam o kraljevu sinu; ipak, od trenutka kada sam od Bràhmiça čula o
njemu, znaci ljubavi pojavili su se u mome tijelu i umu. Ljubav mi zadaje mnogo nevolja; reci mi,
moja prijateljice, što da radim? i gdje da idem? (3-4.)
O draga prijateljice! U mojim snovima ja sam ga vidjela kao drugoga Boga Ljubavi; i od
tada, moj nevini um proživljava nevolje zato što je on odvojen od mene. (5.)
O ljepotice! Pasta od sandalovine na mome tijelu izgleda mi kao otrov, ovaj vijenac je kao
zmija, a mjesečeve zrake izgledaju mi kao vatra. (6.)
O prijateljice! Moj um ne nalazi mira nigdje, u palačama, u vrtovima, na jezerima, na
planinama, i u nikoje vrijeme, tijekom dana ili noći; sve stvari koje su izvor zadovoljstva sada su
preuzele suprotni aspekt te mi pričinjavaju bol. (7.)
Ležanje, lišće betela, muzika, pjevanje, i plesanje, svi oni sade mi ne pružaju zadovoljstvo i
mir. (8.)
O prijateljice! Ja bih danas išla tamo gdje boravi taj varalica; ali ja se bojim za mog oca kao i
za čast moje obitelji. (9.)
Moj otac još ne objavljuje Svayamvaru za moje vjenčanje. Što da radim? Da me je on dao za
ženu tom Sudaríani, ja bih mu danas dozvolila da me on obgrli i zadovolji svoje strasti! (10.)
O prijateljice! gledaj ove čudne Stvoriteljeve igre! Danas ima stotine utjecajnih kraljeva i ja
njih ne smatram lijepim; a moje srce je ukrao taj kraljev sin koji je protjeran iz svoga kraljevstva."
(11.)
Vyàsa reče: "Tako je taj kraljev sin, Sudaríana, iako bez moći, i koji je živio u šumi na
korijenju i voću, lišen bogatstva, moći i vojske, počeo vladati u srcu te princeze. (12.)
Íaíikalà je također počela polako ponavljati temeljnu Sarasvatãnu Mantru i zato je njena
ljubav prema ovom princu izdržavala do kraja.
Jednom dok je bio uposlen u meditaciji na tu izvrsnu temeljnu Mantru Kàme, i dok ju je
učestalo ponavljao u svom umu, on je u snu dobio viziju te uvijek Cjelovite Majke Svijeta, Ambike,
Koju je nemoguće opisati riječima, Vaiìçavi Íakti Koja je u stanju dati sve bogatstvo i napredak.
(13-14.)
U to vrijeme kralj Niìàdâ, vladar Írãmgaverpura, došao je u utočište i kao poklon Sudaríani
je dao izuzetnu kočiju sa svim ostalim pratećim stvarima. Ovu su kočiju vukla četiri konja,
ukrašena s lijepim zastavama i ona je bila nadarena s osobinom da se s njom može svagdje
izvojevati pobjeda; misleći da je to doličan poklon za kralja, on ga je dao Sudaríani. (15-16.)
Sudaríana je prihvatio ponudu prijatelja te mu je zauzvrat iskazao poštovanje, nudeći mu
korijenje i voće iz šume. (17.)
Page137 Of 251
Gospod od Niìàda, kojemu je iskazano poštovanje kao gostu, zatim je otišao. Muniji i
askete tada su se sa simpatijama počeli obračati Sudaríani. Oni su govorili ove riječi: "O kraljev
sine! Nemoj se brinuti niti uzrujavati; za kratko vrijeme ti ćeš, bez sumnje, dobiti tvoje kraljevstvo,
zahvaljujući tvojoj dobroj sreći i hrabrosti. (18-19.)
O ti koji se držiš dobrih zavjeta! Božica Koja očarava cijeli svijet, Davateljica blagodati, Írã
Ambikà, je zadovoljna s tobom; povoljni vjetrovi su na tvojoj strani; zato se ne zamaraj više sa
suprotnim mislima." (20.)
Muniji, koji su preuzeli zavjete, su se također obratili i Manorami ovim riječima: "Tvoj sin
će uskoro postati gospodar svijeta; više se ne moraš brinuti." (21.)
Onda je mršava Manoramà, čuvši Munijeve riječi, rekla: "O Bràhmaçi! Neka se vaše riječi
blagoslova (Àsiss) opravdaju uspjehom. Gdje je čudo da se kraljevstvo dobije zahvaljujući dobroj
volji Sàdhuâ! (22.)
Ovdje nema nikakvih trupa, nema ministara, nema nikoga da nam pomogne, nema novca;
kako i pod kojim će kombinacijama moj sin onda postati kralj? (23.)
Vi ste najbolji među poznavateljima Mantra; zahvaljujući utjecaju vaše dobre volje, moj sin
će sigurno postati kralj; u to nema sumnje." (24.)
Vyàsa reče: "Gdje god je taj inteligetni Sudaríana običavao ići na svojoj kočiji, izgledalo je,
zahvaljujući njegovoj vlatitoj vještini, kao da je bio okružen s vojskom od 109.350 pješaka, 65.610
konjanika, 21.870 kočija i 21.870 slonova. (25.)
Ovo je posljedica utjecaja temeljne Mantre; to nije obično postignuće. Sudaríana je ovu
snagu dobio zahvaljujući tome što je on s radošću i s koncentriranim umom meditirao na temeljnu
Mantru. (26.)
Postavši čist i miran (postavši tako podoban za primanje znanja - prim.prev.), tko god da
dobije ovu čudesnu temeljnu Mantru od istinskoga duhovnog vodića i meditira na nju stalno,
njemu je sigurno određeno da će mu se ispuniti sve želje. (27.)
O najbolji među kraljevima! Ne postoji takva stvar niti na nebesima iznad niti na ovome
svijetu dolje, koju čovjek ne može dobiti kada ta Najviša Božica postane zadovoljna s osobom. (28.)
Zasigurno su nesretni i slabog intelekta oni ljudi, koji ne vjeruju u obožavanje ove Božice i
koji zbog toga stalno pate od raznih vrsta nevolja. (29.)
O najbolji među Kuruima! Na početku ove kreacije, ova Ambà Devã je bila Majka svih
Bogova, i zato je Ona poznata kao Iskonska Majka. (30.)
Ona se konkretno vidi na ovome svijetu u obliku Buddhi (inteligencija), Kãrti (slava), Dhrãti
(snaga) Lakìmã (Božica bogatstva), Íaktã (Energija), Íraddhe (Vjera) Mati (Intelekt), Smriti
(Pamćenje), i td. (31.)
Jedino zbunjene duše ne shvataju prirodu ove Devã; jedino oni čiji su umovi zaslijepljeni
krivim zaključcima i učenjima ne obožavaju Ovu Svepovoljnu Božicu Svemira. (32.)
O kralju! Brahmà, Viìçu, Íambhu, Indra, Varuça, Yama, Vàyu, Agni, Kuvera, Viívakarmà,
Puìà, Bhaga, dva Aívina, Àditye, Vasre, Rudre, Viívedeve, Maruti, svi obožavaju Najviše
Božanstvo Stvaranja, Održavanja i Rastvaranja. (33-34.)
Tko među mudrim ljudima ne služi Ovu Najvišu Energiju? Stvarnu prirodu ove Povoljne
Božice, Ostvariteljice svih želja, Sudaríana je shvatio veoma dobro. (35.)
Ona je Stvarni Temelj, Brahma, Koju se veoma rijetko spoznaje; Ona je Viša Vidyà (znanje)
i Niža Vidyà (Avidyà, neznanje) i Ona je vitalna energija, Mukhya Pràça najboljih među Yogijima,
koji žude za oslobođenjem. (36.)
Page138 Of 251
O kralju! Koji je pojedinac u stanju spoznati Pramàtmu (Najviše Univerzalno Sopstvo) bez
uzimanja utočišta kod Nje, Koja je Ona Koja ispoljava ovu univerzlanu svijest stvaranjem ovih
Sattva, Rajas i Tamas tvorevina. (37.)
Sudaríana, iako je boravio u šumi, meditirajući na Božicu ostvario je veću sreću nego onu
koja proizlazi od zadobivanja vlasti nad kraljevstvom. (38.)
Íaíikalà, također, bivajući mučena strijelama ljubavi, nekako je svojom dušom
ostala u tijelu, zahvaljujući tome što su se njene sluškinje stalno na razne načine brinule
oko njenoga zdravlja. (39.)
Onda je kralj Subahu, saznavši da mu kćer želi imati muža, bez odlaganja počeo s
pripremama za njenu Svayamvaru (brak gdje djevojka izabire svoga muža među udvaračima
okupljenim zajedno na jednome mjestu.) (40.)
Punditi kažu da postoje tri vrste Svayamvare kraljevske obitelji. Prva je Ichchhà
Svayamvara u kojoj mladenka sama bira muža, druga je Paçya Svayamvara i odnosi se na
ispunjenje obećanja kao što je Sãtin otac obećao da će svoju kćer dati onome tko slomi Íivin luk što
je uradio Ràmachandra i treća je ona gdje se prednost daje onome koji ispolji najvišu hrabrost i
junaštvo. Od ove tri Svayamvare, kralj Subàhu prednst je dao Ichchà Svayamvari.
Onda je kralj uposlio mnoge majstore zanatlije radi uređenja prostora, podije je pokrio s
lijepim tapetima i velike dvorane je lijepo ukrasio na razne načine. (44.)
Tako je sagrađena i ukrašena dvorana za Svayamvaru i u nju su donešene sve neophodne
stvari; no Íaíikalà lijepih očiju tužno se obratila svojoj prijateljici ovim riječima: "Idi mojoj majci i
reci joj nasamo da sam ja već mentalno odabrala moga muža, Sudaríanu, sina kralja
Dhruvasandhija; ja neću prihvatiti nikojeg drugog princa osima njega; Božica Bhagavatã njega je
odredila za moga muža." (45-47.)
Vyàsa reče: "Čim je Íaíikalà to rekla, njena je prijateljica odmah otišla njenoj majci
Vaidarbhã te joj se nasamo obratila s poštovanjem ovim riječima: "O krjeposna! Vaša kćer me je sa
žalosnim srcem poslala da Vam kažem sljedeće; molim Vas da saslušate ovo i da uradite ono što
smatrate da je dobro i ispravno. Ona je rekla da u utočištu Bharadvàje boravi sin kralja
Dhruvasandhija i da ga je ona mentalno izabrala za svoga muža te da neće izabrati nikojeg drugog
princa." (48-50.)
Vyàsa reče: "Kada se kraljičin muž vratio u palaču. ona mu je rekla sve ono što je čula. (51.)
Čuvši ovo, kralj Subàhu se začudio i onda se počeo smijati te se obratio svojoj ženi, kćeri
kralja od Vidarbhe, sljedećim riječima: "O ljepotice! Taj kraljev sin Sudaríana je malodoban, on je
protjeran u šumu; on je sada bespomoćan i sa svojom majkom boravi u toj gustoj šumi. (52-53.)
Radi njega, kralj Yudhàjit je u bitki ubio kralja Vãrasenu. O ti lijepih očiju! kako taj
bespomoćni protjerani i siromašni dječak može postati njen muž? (54.)
Reci stoga Íaíikali da će u dvorani za njenu Sayamvaru biti prisutni mnogi časni i poštovani
kraljevi; i da ona može izabrati koga god želi. Ona više ne mora ponavljati takve riječi." (55.)
Ovako završava Osamnaesto Poglavlje Treće Skandhe o Svayamvari Íaíikale, kćeri kralja
Kàíiràje u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page139 Of 251
L
POGLAVLJE XIX.
HVyàsa reče: "Nakon što je kralj Subàhu ovo rekao, kraljica je svoju kćer Íaíikalu,
koja je uvijek bila ljupko nasmijana, sjela u krilo i tjeíući je ugodnim riječima, ovako joj se obratila:
"O kćeri lijepih očiju! Ti uvijek slijediš zavjete i ostale religijske radnje; zašto ti onda govoriš te
neugodne riječi? Kralj je čuo sve što si ti željela kazati te se veoma iznenadio. (1-2.)
Taj Sudaríana je veoma nesretan, lišen kraljevstva, bespomoćan i bez imovine i vojske,
ostavljen od svojih prijatelja, protjeran u šumu zajedno sa svojom majkom, on je veoma mršav i živi
na korijenju i voću. Stoga on nije vrijedan da bude tvoj muž. Postoji mnogo učenih i lijepih
prinčeva, poštovanih od sviju i obdarenih sa svim kraljevskim odlikama koji su prikladni tebi za
mladoženju. Svi će oni doći na ovu Svayamvaru. (3-5.)
Tu je također i jedan Sudaríanin brat koji je nadaren sa svim kraljevskim osobinama, on je
lijep i vješt u raznim drugim stvarima. On je kralj države Kosale. (6.)
Postoji još jedna stvar koju treba uzeti u obzir; molim te poslušaj. Kralj Yudhàjit radi sve što
može da bi pogodnom prilikom ubio Sudaríanu. (7.)
On se već savjetovao sa svojim ministrima te je u strašnoj bitki ubio Vãrasenu i postavio
sina svoje kćeri na prijestolje. (8.)
On je čak otišao veoma daleko u utočište Bharadvàje da bi ubio Sudaríanu; no Muniji su ga
spriječili da to uradi; nakon toga on se vratio kući." (9.)
Íaíikalà je odgovorila: "O majko! Taj princ, iako boravi u šumi, ima moje simpatije;
prihvativši Íaryàtãn savjet, čestita se Sukanyà udala za Chyavana Munija predano ga služeći; ja ću
se stoga na isti način vjenčati s ovim kraljevim sinom te ću mu uvijek služiti. Žene su u stanju
doseći nebo i oslobođenje ako služe svoje muževe; stoga ako mi iskreno služimo naše muževe, mi
ćemo bez ikakve sumnje biti sretne. (10-11.)
Ja sam u snu vidjela da je Božica Bhagavatã predodredila njemu da bude moj muž; kako bih
ja onda mogla prihvatiti nekog drugog da bude moj muž, a ne njega? (12.)
Devã Bhuvaneívarã je njegov lik čvrsto usadila u moje srce; ja nikad neću moći napustiti
moga najdražeg lijepog muža i sklopiti brak s nekom drugom osobom." (13.)
Vyàsa reče: "Tako je njena majka, kćer kralja Videhe, ne mogavši je odvratiti od njene
nakane, konačno u tome odustala. Onda je ona otome izvijestila svoga kralja. (14.)
Onda se Íaíikalà, jedan dan prije dana namijenjenog za vjenčanje, veoma zabrinula, te je
žurno poslala povjerljivog Bràhmiça, učenoga u Vedama, u utočište Bharadvàje, obrativši mu se
ovim riječima: "O Bràhmiçe, otiđi Sudaríani i prenesi mu moje riječi ali da moj otac ništa ne zna o
tome. (15-16.)
Moj je otac sazvao Svayamvaru radi moga vjenčanja; događaju će nazočiti moćni kraljevi sa
svojim vojskama; O Deva! Božica Bhagavatã mi je u snu naredila da uzmem tebe za svoga muža i ja
sam stoga, s velikim veseljem, u mome srcu već postala tvojom. (17-18.)
Ja ću radije uzeti otrov ili skočiti u vatru nego li da se pokorim riječima moga oca i majke
da uzmem nekog drugog za muža. (19.)
Page140 Of 251
Mojim umom, riječju i djelom, ja sam izabrala tebe za moga muža; i zahvaljujući
Bhagavatãnim blagoslovima, zadovoljstvo i sreća su sigurno naši. (20.)
Molim te pokori se Njoj, Kojoj je potčinjen sav ovaj svijet, pokretni i nepokretni, toj Velikoj
Sudbini i dođi ovamo. (21.)
Ono što je Božica, Čijim se naredbama pokoravaju Íankara i ostale Deve, odredila, nikad se
ne može pokazati neispravnim. (22.)
O Bràhmiçe! Najbolji među krjeposnima; otiđi sada do tog kraljevog sina i nasamo mu
prenesi sve što sam ti rekla. Što još da ti kažem. Učini sve da bi moj cilj bio ispunjen." (23.)
Rekavši ovo, ona je dala Bràhmiçu njegovu Dakìiçu (plaća) te ga je poslala Sudaríani. On
je onda otišao te je sve uradio onako kako mu je rečeno te se brzo vratio nazad. (24.)
Primivši poruku, Sudaríana je odlučio da krene; i Màharìi Bharadvàja ga je srdačno
podržao u toj nakani. (25.)
Vyàsa reče: "Videći da je njen sin spreman da pođe, majka Manoramà se veoma ražalostila,
i tresući se od straha i livajući suze, ona se svome sinu obratila ovako: (26.)
"O Sudaríana! Gdje ti sada ideš? Kako imaš hrabrosti da sam ideš na Svayamvaru, gdje će
biti prisutni kraljevi i svi tvoji neprijatelji. O sine! Ti si još momče! Kralj Yudhàjit će sigurno doći
tamo s ciljem da te ubije; i tamo neće biti nikoga da bi ti pomogao. Zato ti ne bi smio ići na to
mjesto. (27-28.)
Ti si moj jedini sin; ja sam veoma nesretna i bespomoćna; ja se nemam osloniti na nikoga
osim tebe; stoga me ti zato ne bi smio dovoditi u očaj u ovome trenutku. (29.)
Gledaj Sudaríana! Kralj Yudhàjit koji je ubio moga oca, taj neobuzdani kralj sigurno će doći
tamo; ako ti otiđeš tamo, on će te sigurno ubiti." (30.)
Sudaríana odgovori: "O Majko! Ono što je neizbježno sigurno će se dogoditi; o tome više
nema potrebe raspravljati. Na zapovijed Majke Svijeta ja ću otići u dvoranu za Svayamvaru. (31.)
O draga majko! Ne podliježi tuzi; Bhagavatãnom milošću ja se ne bojim nikoga." (32.)
Vyàsa reče: "Rekavši ovo, Sudaríana se uspeo na svoju kočiju te je bio spreman da ode.
Videći to, Manoramà ga je počela blagosiljati.
Ona je govorila: "O Sine! Neka te Ambikà Devã zaštiti sprijeda; Padmalochanà neka te
zaštiti straga; Pàrvatã neka te zaštiti s lijeva i s desna; Íivà Devã neka te zaštiti sa svih strana;
Vàràhã neka te zaštiti na opasnome putu; Durgà od kraljevskih snaga; Kàlikà u strašnim bitkama;
Parameívarã na podiju dvorane; Màtamgã u Svayamvara dvorani; Bhavànã među kraljevima; Girijà u
planinskim prolazima; Chamuçáà na mjestu za žrtvvanje, i neka te vječna Kàmagà zaštiti u
šumama. (34-37.)
O Potomče obitelji Raghu! Neka te Vaiìçavãna snaga štiti u svađama; neka te Bhairavã
zaštiti u bitkama i među tvojim neprijateljima. (38.)
O Sine! Neka te Mahà Màyà Jagaddhàtrã Bhuvaneívarã štiti svagdje i uvijek." (39.)
Vyàsa reče: "Onda je Manoramà, obrativši mu se ovako, nadalje rekla ovo, drhteći od
straha: "O Sudaríana, ja ću također ići s tobom; drugačije neće biti. (40.)
Ja nikad neću moći ostati nigdje bez tebe čak niti na tren oka. O sine, povedi me tamo gdje
si naumio ići." (41.)
Rekavši ovo, njegova majka sa svojim je slugama bila spremna da krene. Bràhmaçi su im
uputili svoje blagoslove. Onda su svi otišli. (42.)
Sudaríana, potomak obitelji Raghu, tako je stigao u Benares. Čuvši da je došao, kralj
Subàhu mu je iskazao dobrodošlicu te ga je srdačno primio iskazavši mu puno poštovanje. (43.)
Bilješka: U narednome dijelu teksta Sudaríana se opisuje kao da je stigao sam no tu je ipak
bila i njegova majka.
Page141 Of 251
On mu je dao kuću za njegov boravak te se pobrinuo bude obilno snabdjeven s hranom i
pićem i ostalim neophodnim stvarima te je naredio svojim slugama da služe princa. (44.)
I tako su se tamo okupili kraljevi iz raznih mjesta; kralj Yudhàjit je također došao tamo sa
Íatrujitom, sinom svoje kćeri. (45.)
Kralj Karïìe, kralj od Madre, Kralj od Sidndhua, Kralj od Màhãìmatãja, Kralj
Pànchàle, Kraljevi brdovitih oblasti, Kralj Karnata, moćni Kralj od Kàmarïpe, Kralj Chole,
i veoma moćni Kralj Vidarbhâ sa 180 Akìauhiçã (vojska) vojnika su svi stigli i okupili se
tamo. Benares je tako bio posve prekriven s vojnicima. (46-48.)
Mnogi drugi kraljevi su došli tamo na svojim lijepim slonovima da bi bili svjedocima
Svayamvara ceremonije. (49.)
Onda su prinčevi počeli govoriti među sobom: "Kraljev sin Sudaríana je također došao
ovdje i on je posve sabran i miran." (50.)
Da li je moguće da je plemeniti Sudaríana, rođen u Kàkutstha obitelji, bez ikakve pratnje
došao ovdje u svojoj kočiji da bi se oženio?" (51.)
"Je li moguće da će princeza zanemariti ove kraljeve koji upravljaju mnoštvom vojnika i da
će izabrati bespomoćnoga Sudaríanu?" (52.)
Onda se kralj Yudhàjit obratio svim ostalim kraljevima ovim riječima: "Radi kćeri (mlade)
ja ću ubiti Sudaríanu, u to nema sumnje." (53.)
Čuvši Yudhàjitove riječi, kralj Kerale, najčuveniji među poznavateljima morala, rekao je: "O
kralju! Na ovoj Ichchhà Svayamvari ne bi bilo podesno boriti se. Ovo je takva Svayamvara na kojoj
mlada izabire muža prema svome sviđanju; što bi bio razlog svađi?" (54-55.)
Prethodno ti si ga istjerao iz kraljevstva te si silom uzeo njegovo kraljevstvo postavivši na
prijestolje sina svoje kćeri. (56.)
O kralju! Sudaríana je rođen u Kàkutstha obitelji i on je sin kralja Kosale. Zašto bi ti ubio
ovog nevinog momka? (57.)
O kralju! Bolje promisli da u ovome Svemiru postoji neki Bog; On vlada svime; i ako ti
počiniš nešto loše, znaj da ćeš za to snositi posljedice; u to nema sumnje. (58.)
O kralju! Istina i Dharma svagdje pobijeđuju; vidjet ćeš da Adharma i Laž uvijek bivaju
poraženi. Stoga se okani tvojih zlih i niskih namjera i smiri tvoj podli um. (59.)
Sin tvoje kćeri je također prisutan; on je lijep, sretan i vlada kraljevstvom. Zašto ova mlada
ne bi izabrala njega za mladoženju? (60.)
Također uzmi u obzir da na ovoj Svayamvari ima i drugih moćnih prinčeva i kraljeva;
princeza bi mogla izabrati i nekog od njih. Zato ako se svi kraljevi slože da je do izabiranja
mladoženje došlo na ovakav predviđeni način, što bi mogao biti razlog svađi? Imajući sve ovo na
umu, ti se ovdje ne bi smio svađati." (61-62.)
Ovako završava Devetnaesto Poglavlje o odlasku Sudaríane i ostalih kraljeva na
Svayamvaru u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page142 Of 251
L
POGLAVLJE XX.
HVyàsa reče: "O Plemeniti kralju! Kralj Yudhàjit je kralju Keral odgovorio ovako: (1.)
"O kralju! Ti si istinoljubiv te si obuzdao svoje strasti. Ono šti si ti sada rekao na ovome
skupu kraljeva je ispravno i u skladu s moralom. O najbolji među kraljevima! Ti si rođen u
plemenitoj obitelji; reci da li bi bilo u redu da usprkos tome što ovdje ima mnogo kraljeva i
mladoženja koji su prikladni da postanu mladoženje, da bezvrijedna osoba odnese ponudu? (2-3.)
Isto kao što šakal nikad ne dobiva ono što pripada lavu, isto tako ovaj Sudaríana ne
zavrijeđuje da bude izabran za mladoženju. (4.)
Bràhmaçi posjeduju Vede za svoju snagu snagu; Kìattriya kraljevima lukovi i strijele izvor
su njihove snage; ovako je određeno da bude svagdje. Zato, O kralju! Kakvu sam grešku ja napravo
u mojoj izjavi? Molim te objasni mi. (5.)
Roditelji ove povoljne mlade zaslužuju da imaju snažnog i sposobnog zeta; s obzirom na to,
najjači bi muškarac trebao dobiti mladu, dragulj. Kìattrije koji su slabi ne bi ju nikad smjeli dobiti.
Neka ovo bude pravilo na ovomu vjenčanju. Na ovoj bi zemlji trebali uživati samo junaci, a ne
kukavice i spletkari. U suprotnomu sigurno dolazi do svađa među kraljevima." (6-7.)
Tako je u toj dvorani za Svayamvaru došlo do svađe; tada je u dvoranu bio pozvan kralj
Subàhu. (8.)
Kraljevi koji nisu mogli shvatiti stvarno stanje stvari ovako su se obratili kralju Subàhi: "O
kralju! Od tebe se traži da u ovoj ceremoniji vjenčanja postaviš zlatno pravilo. (9.)
S kojim si ciljem ti sazvao ovu Svayamvaru? Bolje reci to nakon promišljenoga razmatranja.
Molimo te da budeš izričit kome si ti namijenio dati svoju kćer za ženu?" (10.)
Subàhu reče: Moja je kćer mentalno izabrala Sudaríanu; ja sam je više puta pokušao
odvratiti od toga; ali ona nije prihvatila moj savjet. Što da sada radim? Moja kćer sada ne prihvata
ono što joj ja govorim. Sudaríana, iako nije bio pozvan, ovdje je došao sam te sada posve smireno,
bez ikakva straha boravi ovdje." (11-12.)
Vyàsa reče: "Onda su glavni kraljevi tamo pozvali Sudaríanu; Sudaríana je došao tamo
sasvim smireno, i prinčevi su ga, videći njegovu mirnu prirodu, upitali: "O ti koji si uposlen u
pridržavanju zavjeta! Tko te je pozvao ovdje? Zašto si ti sam došao na ovaj skup kraljeva? (13-14.)
Ti nemaš moć, nemaš ministre, pomoćnike, novca niti vojsku. O inteligentni! Objasni zašto
si onda došao ovdje? (15.)
Ti možeš vidjeti da su na ovome skupu moćni vladari spremni međusobno se boriti radi ove
princeze. Što ti namjeravaš učiniti pod ovim okolnostima? (16.)
Tvoj brat, koji je obdaren snagom i junaštvom, također je došao ovdje da bi dobio princezu;
on je tu sa svojom vojskom. Moćni Yudhàjit je također došao ovdje da bi mu pomogao. (17.)
O ti koji si predan izvrsnim zavjetima! Videći te bez ikakve vojske, mi smo ti iznijeli sve
činjenice. Sada uzmi sve ovo u obzir i napravi ono što misliš da je ispravno. Ako želiš, ostani ovdje
ili idi gdje god želiš." (18.)
Sudaríana odgovori: "Istina je da ja nemam vojsku, pomoćnike, novca, utvrde, prijatelje niti
kraljeve da me zaštite. Saznavši da će se ovdje održati Svayamvara, ja sam došao da bih nazočio
Page143 Of 251
događaju. Ali jedna posebnost u svemu je ta da mi je Devã Bhagavatã naredila u snu da dođem
ovdje. I ja sam došao ovdje pod Njenom zapovijedi; u to nema sumnje. (19-20.)
To je jedini razlog zbog kojega sam ja ovdje; ja sam se pokorio onomu što mi je Bhagavatã
Bhuvaneívarã naredila da uradim. Danas će se dogoditi ono što je ona predodredila, u to nema
sumnje. (21.)
O kraljevi! Ja svagdje vidim Najvišu Božicu Bhagavatã Bhavànã. Stoga ja na ovome svijetu
nemam neprijatelja; ali onaj koji se pretvori u moga neprijatelja propisno će biti kažnjen od strane
Mahà Vidyà Mahà Màye. Ja ne znam što je neprijateljstvo? (22-23.)
O kraljevi! Ono što je neizbježno sigurno će se dogoditi. Drugačije neće biti. Ja sam uvijek
ovisan o Sudbini. Kakva je onda korist u razmišljanju što će biti rezultat? (24.)
Svagdje u Devama, u dušama, u ljudima, u svim bićima, nalazi se Devãna snaga; drugačije
ne može biti. (25.)
O kraljevi! Kada god Ona to želi, Ona čini kraljeve gospodarima bogatstva ili ih lišava
bogatstva. Gdje je onda smisao u zamaranju moje glave s ovim? (26.)
Kada čak Bogovi Brahmà, Viìçu, Maheía bez Njene prisutnosti postaju nemoćni da
pokrenu svoje ruke ili stopala, zašto bih se ja onda brinuo oko rezultata? (27.)
O kraljevi! Bilo da sam ja vješt ili nevješt ili obična osoba, vi nemate što za razmatrati; ja
sam ovdje u ovu dvoranu došao pokoravajući se naredbi Najviše Bhagavatã. (28.)
Ono što je Ona odredila da se dogodi, Ona će uraditi. Ja uopće ne brinem oko toga. O
plementi kraljevi! Gdje je razlog strahu? Ja sam vam svima rekao istinu. Ja se ne osjećam
ponosnim u pobjedi niti posramljenim u porazu. Jer ja sam uvijek pod Bhagavatãnim vodstvom;
zato ako ja doživim ikakvo poniženje, sve je to Njeno." (29-30.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove riječi, i videći da je on nepokolebljivo predan Bhagavatã, kraljevi su
se međusobno pogledali te su rekli ovo: "O Sudaríana! Ono što si ti rekao je sasvim istinito; nikad
ne može biti drugačije; no ipak Yudhàjit, kralj Ujjaine je spreman da te ubije. O inteligentni! O
bezgriješni! mi svi smo shvatili da u tebi nema niti trunke zla. Mi smo svi svladani samilošću
prema tebi; stoga smo te mi obavijestili o svemu; sada razmisli i uradi ono što je nužno." (31-32.)
Sudaríana reče: "Vi ste svi ljubazni i velikodušni; ono što ste vi rekli je posve istinito. Što da
vam ja onda kažem, bivajući još malodoban! (34.)
O kraljevi! Nitko ne može uzrokovati smrt drugoga. Sav ovaj svijet, pokretni i nepokretni,
pod kontrolom je Sudbine. (35.)
Nema duše koja je nazavisna; svatko je pod utjecajima svoje vlastite Karme. Punditi koji su
shvatili istinu kažu da postoje tri vrste Karme, Nakupljena, Sadašnja i Pràrabhda. Ovaj svijet postoji
zbog Kàle (Vrijeme), Karme (Akcija) i Svabhàve (Priroda); osim ako nije došlo odgovarajuće
vrijeme, čak niti Deve ne mogu ubiti ljude. Ljudi bivaju ubijeni iz nekoga razloga i kada dođe
vrijeme; Veliko Vrijeme je stvarni Uništavatelj. (36.)
Iako je moj otac ubio mnoge druge, on sam je bio ubijen od strane lava, a Yudhàjit je u bitki
ubio oca moje majke. (39.)
Jãve, iako se mnogo trude da bi sačuvali svoje živote, bivaju ubijeni od strane Sudbine
usprkos svim njihovim nastojanjima; i oni, na drugoj strani, žive tisuće godina iako nema nikoga da
ih zaštiti. (40.)
O religiozni kraljevi! Ja se niti malo ne bojim Yudhàjita. Ja držim da je Sudbina Najviša i
stoga sam uvijek neuznemiren, miran i sabran. (41.)
Svakoga dana ja se stalno sjećam Bhagavatã, Koja je Majka ovoga Svemira. Ona će se
pobrinuti za moju dobrobit. (42.)
Page144 Of 251
Gledajte! Čovjek će sigurno morati nositi teret svoje prošle Karme, bilo da je on dobar ili
loš; čovjekove radnje moraju dati ploda. Zašto bi onda onaj, koji je ovo shvatio, žalio? (43.)
Manje inteligentne i zaslijepljene osobe, zadobivanjem boli uslijed njihovih vlastitih radnji,
pretvaraju se u neprijatelje (misleći da su drugi uzrok njihovim nevoljama) čak i ako se radi o
veoma beznačajnim stvarima. (44.)
Ja niti jadikujem niti se bojim takvih neprijatelja. Na ovome skupu kraljeva ja boravim
smirena uma. (45.)
Pod Chaçáikinom naredbom, ja sam došao ovdje na ovu Svayamvaru; ono što je neizbježno
sigurno će se dogoditi. (46.)
Bhagavatãne riječi su najbolji dokaz; ja ne znam nikoga drugog osim Nje. Moj um je
potpuno predan Njoj. Neće se dogoditi ništa osim onoga što je Ona odredila; bilo da je to dobro ili
loše. (47.)
O kraljevi! Neka Yudhàjit ostane miran. Ja nemam nikakvo neprijateljsvo s njim. Onaj koji
se prema meni bude odnosio neprijateljski, sigurno će trpjeti posljedice toga. U to nema niti
najmanje sumnje." (48.)
Vyàsa reče: "O kralju! Kraljevi su ove Sudaríanine riječi primili povoljno te su ostali tamo
radi Svayamvare. Sudaríana je također otišao u svoj tabor ostajući miran i sabran. (49.)
Narednoga dana kralj Subàhu je pozvao sve kraljeve prisutne u njegovu gradu da zauzmu
svoja odgovarajuća mjesta u dvorani za Svayamvaru. (50.)
Prinčevi i kraljevi, ukrašeni s najljepšim ukrasima, došli su da bi zauzeli svoja odgovarajuća
sjedišta na njihovim odgovarajućim podijima, prekrivenim s vrijednim tapetima najbolje izrade.
(51.)
Kraljevi su tada izgledali kao nebeske Deve, noseći božanske ukrase i odjeću, sjajeći
blještavim svjetlom dragulja, stojeći tamo da bi prisustvovali ovom Svayamvara događaju. (52.)
Prva misao u umovima sviju bila je kada će se pojaviti princeza, mlada; i tko će biti sretni
čovjek koji će biti blagoslovljen s vijencem kojeg će mu ona ponuditi (znak izbora mladoženje)?
(53.)
Ako bi, slučajno, na ovome Svayamvara skupu ona ponudila vijenac Sudaríani, onda bi bez
sumnje došlo do očajničke borbe među kraljevima. (54.)
Dok su oni tako razmišljali, zvukovi bubnjeva snažno su odzvanjali. (55.)
Onda je Subàhu, kralj Benaresa, otišao svojoj kćeri te je otkrio da se ona upravo okupala i
da je na sebe stavila svilenu odjeću, te da se okitila s raznim ukrasima i lijepim vijencima. Ovako
potpuno prigodno odjevena za vjenčanje, ona je počela sjajiti kao Božica Lakìmã, Božica bogatstva.
Videći svoju kćer odjevenu u svilene haljine, mučenu tjeskobnim mislima, kralj se nasmiješio te joj
se obratio ovim riječima: "Dijete! Ustani i uzmi lijepi vijenac i idi u dvoranu za Svayamvara i
pogledaj sve okupljene kraljeve. (56-58.)
O mršavice! Tko god, sposoban, lijep, i iz plemenite obitelji, među prisutnim kraljevima
vlada u tvom umu, izaberi njega. (59.)
O milo dijete! Kraljevi iz raznih mjesta ukrašavaju svoja odgovarajuća sjedišta; idi sada
tamo i izaberi koga god želiš." (60.)
Vyàsa reče: "Nakon što se Subàhu ovako obratio Íaíikali, koja je općenito malo govorila,
ona je odgovorila s ugodnim razumnim riječima, ispunjenim religijskom istinom. (61.)
Ona je rekla: "Oče! Ja neću ići pred kraljeve koji su potaknuti strašću; žene kao ja to nikad
ne rade; na takva mjesta mogu ići sam raskalašene osobe. (62.)
Oče! Ja sam saznala iz religijskih tekstova da bi žene trebale svoje poglede upućivati samo
svojim muževima i nikom drugom. (63.)
Page145 Of 251
Žene koje idu mnogim osobama bivaju mentalno zahtijevane od sviju; svaki od njih onda
snažno misli, "Neka ova žena bude moja." Na taj način njihova čistoća biva uništena. (64.)
Željna da izabere svoga muža, kada žena držeći u svojim rukama vijenac za svoga mogućeg
muža, ide u Svayamvara dvoranu, ona radi isto ono što i obična bludna žena. Kao što prostitutka
izlazi vani i promatra mnoge ljude i prosuđuje o njihovim vrednotama i manama s obzirom na
njenu sposobnost prosuđivanja, djevojka koja ide u ovu Svayamvara dvoranu radi posve istu stvar.
(65-66.)
Kako da se ja u toj Svayamvara dvorani ponašam kao prostitutka koja svojim osjećanjima
nije čvrsto privržena jednoj osobi već stalno upućuje svoje poglede mnogim bludnim osobama?
(67.)
Iako starije osobe odobravaju ovo Svayamvara vjenčanje, ja se tome sada neću pokoriti. Ja
ću preuzeti zavjet krjeposne žene i poštivat ću ga do kraja. (68.)
Ja se nikad neću moći ponašati kao obična žena idući u tu Svayamvara dvoranu, mentalno
misleći o svima i onda konačno izabirući jednog. (69.)
Oče! Od samoga početka ja sam se se umom, riječju i djelom predala Sudaríani. Ja nemam
niti najmanju sklonost da ga ostavim i izaberem drugoga umjesto njega. (70.)
O kralju! Ako mi želiš dobro, onda povoljnoga dana, u skladu s propisanim ritualima, daj
svoju kćer Sudaríani." (71.)
Ovako završava Dvadeseto Poglavlje o Svayamvara dvorani i kraljevom razgovoru tamo u
Írãmad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXI.
H
Vyàsa reče: "Čuvši istinite i opravdane riječi svoje kćeri Íaíikale, Subàhu, kralj
Benaresa, veoma se zabrinuo te je počeo misliti što da radi imajući na umu da je ostalo još vrlo
malo vremena. On je mislio ovako: (1.)
"Svi ovi snažni kraljevi ovdje su došli s namjerom da se bore i zato su svi oni došli sa svojim
vojskama i sljedbenicima; i oni sada sjede na njihovim podijima u Svayamvara dvorani. Ako ja sada
otiđem i rečem im da moja kćer Íaíikalà nije voljna svojom voljom doći u dvorani, ti zli kraljevi
sigurno će me ubiti zbog njihova gnjeva. (2-3.)
Ja nemam dovoljno snage niti u vojski niti u utvrdama da bih bio u stanju otjerati ove
kraljeve iz moga kraljevstva. (4.)
Sudaríana je sam i on je također bespomoćan, bez ičega i puko momče. Što da sada radim?
Jao! Ja sam izgubljen u dubokoj žalosti." (5.)
Ovako misleći, glave pognute od poniznosti, kralj je otišao kraljevima te im se ovako
obratio: (6.)
"O kraljevi! Djevojka nije spremna doći u ovu dvoranu iako smo ja i njena majka to tražili od
nje više puta. Što sada da radim?
Page146 Of 251
Ja sam vaš sluga i, klanjajući moju glavu pred stopalima vas sviju, ja vas molim da prihvatite
moju ispriku i da se vratite vašim domovima. Ja sam spreman dati vam dovoljnu količinu dragulja,
odjeće, slonova i kočija. Ljubazno prihvatite ovo i vratite se vašim domovima. (8-9.)
Moja kćer je još djevojče; ako bih je kaznio, ona bi mogla počiniti samoubojstvo; a to bi
mene teško ražalostilo; zato sam ja veoma očajan. (10.)
Svi vi ste sretni, snažni i milostive naravi; kakvu bi korist vi imali ako bi dobili moju kćer
koja bi bila neposlušna i nesretna? (11.)
Ja sam vaš pokorni sluga; budite milostivi prema meni; vaša je dužnost da se prema mojoj
kćeri odnosite kao da je ona vaša vlastita kćer." (12.)
Vyàsa reče: "Čuvši Subàhine riječi, kraljevi nisu izgovorili niti jednu jedinu riječ; ali kralj
Yudhàjit, kojem su se oči zacrvenjele od bijesa, ljutitim se tonom ovako počeo obraćati kralju
Benaresa: (13.)
"O kralju! Ti si ostarjela budala; tvoje ponašanje zaslužuje najveću osudu! Ako si ti imao bilo
kakvu dvojbu glede svojih postupaka, zašto si ti, iz čiste zablude, sazvao ovu Svayamvaru bez da si
unaprijed o svemu dobro promislio? (14.)
Ti si pozvao kraljeve i prinčeve na ovu Svayamvara ceremoniju; i svi su se oni odazvali
pozivu te su došli ovdje; kako oni da tek tako odu kući? (15.)
Namjeravaš ih li ti uvrijediti? i misliš li ti svoju kćer dati Sudaríani? Ništa podlije ne može
biti od ovoga! (16.)
Ljudi kojima je stalo do dobrobiti trebali bi unaprijed promisliti prije nego što počnu
djelovati. Ali ti si započeo svoj rad bez ikakva prethodnog razmatranja. Ti ćeš zato morati snositi
posljedice; u to nema sumnje. (17.)
Zašto sada, u prisutnosti kraljeva koji su moćni i koji upravljaju velikim vojskama,
razmišljaš o davanju svoje kćeri ovome bespomoćnom, siromašnom Sudaríani? (18.)
O ti koji si najgrešniji! Ja ću te danas sigurno ubiti; zatim ću ubiti Sudaríanu i onda ću tvoju
kćer dati sinu moje kćeri; znaj da je to moja čvrsta odluka. (19.)
Ima li ovdje na ovome skupu itko, dok sam ja prisutan, tko bi se odvažio da odvede mladu
silom ili na prevaru (da je ukrade)? Što onda reći o Sudaríani koji je bez moći, bez ičega i koji je
puki dječarac? (20.)
Ja sam prethodno poštedio njegov život u utočištu Bharadvàje na Munijev zahtjev; ali danas
ja neću poštedjeti njegov život pod nikakvim okolnostima. (21.)
Zato te molim da odeš i da se savjetuješ sa svojom ženom i kćerkom i da dadeš tvoju lijepu
kćer sinu moje kćeri. (23.)
Uposöli se u ovom vjenčanju zajedno sa mnom dajući tvoju prelijepu kćer sinu moje kćeri. Ti
možeš veoma lako zaključiti da je uvijek ispravno i uputno da veliki čovjek uzme zaštitu drugoga
velikog čovjeka. (23.)
Kakvu sreću ti očekuješ od Sudaríane, koji je bespomoćan i protjeran iz svoga kraljevstva,
da mu ti misliš dati tvoju ljupku i povoljnu kćer? (24.)
Obitelj, bogatstvo, vojska, kraljevstva, utvrde, istinski prijatelji i druge osobe od koristi su ti
koje bi čovjek trebao uzeti u obzir kada ide nekome dati svoju kćer za ženu; u suprotome nema
jamstva sreći. Razmisli o kraljevskom pravilu i nikad iznevjerujućoj Dharmi i uradi ono što je
ispravno. Uputno je da se ništa ne radi što nije u skladu s Dharmom i moralom. (25.)
Ti si moj bliski prijatelj; stoga ti ja govorim ove dobre riječi. O kralju! Zato bolje dovedi
svoju kćer u pratnji njenih sluškinja u ovu Svayamvara dvoranu. (26.)
Neka tvoja kćer izabere bilo kojeg muškarca osim Sudaríane; ja neću imati razloga za
svađu; i brak će se onda proslaviti prema tvojoj volji. (28-29.)
Page147 Of 251
O najbolji među kraljevima! Svi prisutni kraljevi su plemićkoga porijekla; i oni imaju vojske
te su svi u položajima doličnim da budu povezani s tobom! Ako kćer izabere nekoga među njima,
neće doći do svađe. Ali ako tvoja kćer izabere Sudaríanu, onda ću je ja sigurno odvesti silom. Zato,
O kralju! Djeluj na takav način da ne dođe do nikakvih svađa." (28-29.)
Vyàsa reče: "Ove riječi kralja Yudhàjita kralju Benaresa, kralja Benaresa veoma su
zabrinule, i nakon teškog udaha, on je otišao u palaču te se žalosna srca ovako obratio svojoj ženi:
"O ti lijepih očiju! Ja sam sada posve pod tvojom vlašću; bolje objasni Íaíikali da se sprema strašna
svađa; što da ja radim?" (30-31.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove muževljeve riječi, kraljica je otišla kćeri te joj se ovako obratila: "O
dijete! Radi tebe je došlo do svađa među kraljevima; tvoj otac je veoma žalostan; zato, O ljepotice!
Izaberi bilo kojeg drugog muškarca osim Sudaríane. (32-33.)
O dijete! Ako ne razmisliš i nepromišljeno izabereš Sudaríanu, onda će moćni kralj
Yudhàjit, koji ima golemu vojsku, bez ikave sumnje ubiti tebe, mene i Sudaríanu. Ako bi došlo do
sukoba, moglo bi se dogoditi da se protiv svoje volje udaš za drugoga muža; zato bolje sada
razmisli imajući sve ovo na umu. (34-35.)
O kćeri milih očiju! Ako želiš dobro i sreću tebi i meni, ti bi sada trebala izabrati nekog
drugog muža za svoga kralja. Ostavi Sudaríanu." (36.)
Majka je ovako savjetovala svoju kćer; kralj joj je također naknadno sve objasnio i pokušao
je uvjeriti. No djevojka je neustrašivo rekla: (37.)
"O kralju! Sve što si ti rekao je istina; ali ti već znaš za moju čvrstu odluku. Ja neću izabrati
nikojeg drugog muža osim Sudaríane. (38.)
O kralju! Ako si se ti prepao i ako si na mukama, onda uradi ovo. Daj me Sudaríani za ženu
i onda nas odvezi iz grada. On će me staviti u svoju kočiju i mi ćemo napustiti grad. Nakon toga
sigurno će se dogoditi ono što je neizbježno. (39-40.)
O kralju! Ti se ne trebaš brinuti oko toga što Sudbina drži u maternici budućnosti. Dogodit
će se ono što je neizbježno; u to nema sumnje." (41.)
Kralj reče: "O dijete! Inteligentne osobe nikad nisu prenagle i predrske u svome ponašanju.
Učeni ljudi, poznavatelji Veda, kažu da nikad nije uputno svađati se s mnogo osoba. (42.)
Kako da ja svoju kćer dadem nekome i da onda njih oboje protjeram? Kraljevi su se
pretvorili u neprijatelje. Ne postoji nikakav ogavan zločin koji oni sada nisu u stanju uraditi. (43.)
O dijete! Ako se ti slažeš, ja se mogu obvezati da će te za ženu dobiti onaj koji ispuni
određeni uvjet, kao što se kralj Janaka u davna vremena slično obvezao glede vjenčanja njegove
kćeri. (44.)
Ja ću također postaviti veoma težak uvjet za izvršiti ga, kao što je Janaka prethodno obećao
da će bilo tko tko slomi snažni Íivin luk za ženu dobiti njegovu povoljnu kćer Situ. Tako bi svađe
među kraljevima mogle splasnuti; jer onaj koji bude u stanju ispuniti uvjet, bit će osoba koja će te
dobiti. Tada, bio to Sudaríana ili neki drugi kralj, tko god bude dovoljno jak da ispuni uvjet, dobit
će te za ženu. (45-47.)
Na taj će način svađe prestati i ja ću moći na miru i sretno obaviti tvoju ceremoniju
vjenčanja." (48.)
Kćer je nato rekla: "Oče! Čuvši tvoje riječi, ja sam se našla u velikom oceanu nevjerice; jer
mi izgleda da je ono što ti govoriš čin budale; ja sam već u mom umu izabrala Sudaríanu za moga
muža; i drugačije više ne može biti. (49.)
O kralju! Um je izvor vrline i poroka. Budući da sam ja mentalno izabrala Sudaríanu, kako
da ga se ja onda odrećem i izaberem drugoga? (50.)
Page148 Of 251
O kralju! Ako ti postaviš uvjet, onda ću ja biti podvrgnuta jednoj ili više osoba; ukoliko bi
jedna, dvije ili više osoba ispunili isti uvjet, onda bih ja bila podvrgnuta (obavezna) svakome od
njih. Oče! u tom slučaju moglo bi doći do svađa. U kakvoj bi se ja situaciji onda našla? Ja se ne
mogu složiti s ovim nerazumnim rješenjem. (51-52.)
O kralju! Ti se ne trebaš bojati ničega. Bolje me daj Sudaríani za ženu prema propisanim
pravilima; tada, u tom slučaju, Božica Chaçáikà će nas sigurno zaštiti. (53.)
O kralju! Sjećaj se Njenoga Imena, Čijim sjećanjem čitava gomila grijeha biva uništena, i
misli na Svemoguću Božicu i pomno obavi našu ceremoniju vjenčanja. (54.)
Bolje idi danas na skup kraljeva i sklopljenih ruku reci im da sutra dođu u dvoranu za
Svayamvaru. (55.)
Onda, pozdravljajući se s njima, obavi našu ceremoniju vjenčanja u dobrome raspoloženju i
prema propisanim ritualima. Zatim, nakon davanja miraza i drugih stvari nakon vjenčanja, reci
princu Sudaríani da otputuje. Dhruvasandhijev sin će me povesti sa sobom. (56-57.)
Ako bi se zbog svega toga kraljevi naljutili i bili spremni da se sukobe s tobom, onda u tom
slučaju Božica Bhagavatã će nam neusmnjivo pomoći. (58.)
Sudaríana će se tada boriti protiv tih kraljeva; i ako on slučajno izgubi život u bitki,
onda ću ja također umrijeti i otići za njim. (59.)
O kralju! Neka sve dobro bude s tobom! Bolje me daj Sudaríani za ženu i ostani ovdje sa
svojom vojskom. Ja ću sama otići ići s njim, predmetom moje ljubavi." (60.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove riječi svoje kćeri, kralj Subàhu joj je povjerovao te je čvrsto odlučio
da djeluje u skladu s njima i da proslavi Íaíikalino vjenčanje onako kao je to ona predložila. (61.)
Ovako završava Dvadesetprvo Poglavlje o pokorovanju kralja Subàhe svojoj kćeri u Írãmad
Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXII.
H
Vyàsa reče: "O kralju! Onda je, čuvši riječi svoj kćeri, taj plemeniti kralj Benaresa,
otišao do mjesta gdje su se nalazili kraljevi te im se obratio ovako: "O kraljevi! Vratite se sada u
vaše tabore; ja ću sutra obaviti ceremoniju vjenčanja moje kćeri. (1.)
Budite svi zadovoljni sa mnom i milostivo prihvatite hranu i piće koje vam bude ponuđeno.
Svi vi sutra dođite ovdje i obavimo ceremoniju vjenčanja moje kćeri. (2.)
O kraljevi! Moja kćer danas neće doći u ovu dvoranu za Svayamvaru; što ja tu mogu učiniti;
ja ću je utješiti i sutra je dovesti ovdje. Zato se svi vratite u vaše odgovarajuće tabore. (3.)
Inteligentne osobe se ne bi smjele svađati s osobama iz vlastitih obitelji. One bi uvijek
trebale biti ljubazne prema svojim vlastitim sinovima i kćerima koji su pod njihovom zaštitom. No,
ja ću učiniti da moja kćer shvati i dovesti ću je sutra ujutro. Sada svi možete otići gdje želite. (4.)
Page149 Of 251
Sutra ujutro ćemo postaviti pravilo, bilo da to bude biranje mladoženje ili ispunjavanje
uvjeta koji će zahtijevati snagu, i onda ćemo proslaviti vjenčanje; ili možda bolje da vi svi zajedno
odlučite koji oblik Svayamvare prihvatiti." (5.)
Kraljevi su povjerovali u ove riječi kralja Subàhe. Onda videći da je grad dobro čuvan sa
svih strana, oni su otišli u njihove osobne tabore te su obavili njihove podnevne dužnosti. (6.)
Na drugoj strani, kralj Subàhu, nakon odgovarajućeg savjetovanja s glavnim članovima
obitelji, počeo je obavljati sve radnje glede vjenčanja svoje kćeri. U vrijeme dogovoreno za
vjenčanje on je doveo svoju kćer u tajnu i dobro čuvanu odaju te je dao da svećenici, učeni u
Vedama, obave ceremoniju kupanja mladoženje koji je zatim bio prikladno odjeven te je obavio
ostale nužne stvari. Onda je on doveo mladoženju u kuću, sjeo ga na Vedã (podij) te mu prema
pravilima iskazao dužno poštovanje. (7-8.)
Tako je velikodušni kralj mladoženji ponudio sjedalo, razna jela, Àchamanãyu (vodu za
ispiranje usta), Arghyu (ritualna posuda s vodom za pranje ruku), Pàdyam (vodu za pranje
stopala), zelene travke, rižu, i ostalo kao što se radi pri obožavanju Boga ili Bràhmaça, dva komada
platna od svile, krave, i dvije naušnice i onda je red bio na Sudaríani da uzme njegovu kćer. (9.)
Plemeniti Sudaríana je prihvatio sve što mu je kralj ponudio. Videći sve to, Manaromi je
laknulo. Manoramà je lijepu i prekrasno okićenu kraljevu kćer počela doživljavati kao kćer Boga
Kuvere (Bog bogatstva) te je, veoma sretna, osjećala da su sve njene dužnosti bile dovršene. (10.)
Onda su kraljevski ministri radosno i neustrašivo nosili lijepoga Sudaríanu, okićenog s
nakitom i lijepim haljinama, na ugodnoj nosiljci do središta dvorane za zabavu. (11.)
Na drugoj strani, starije žene, koje se bile dobro upućene u propisujuća pravila, na doličan
su način obavile oblačenje princeze te su je na lijepoj nosiljci dovele pred mladoženju u dvorani za
vjenčanje. (12.)
Zatim je zapaljena Sveta Vatra i kraljevski su svećenici počeli propisno obavljati Homa
ceremoniju; kada je prigodna ceremonija mladoženje i mlade sjedinjene u ljubavi bila obavljena,
njih je pozvao svećenik. Nakon ovoga mladoženja i mlada su propisno obavili Làjà Homa
ceremoniju te su kružili oko Svete Vatre. Tako su sve ceremonije dolične statusu i obitelji bile
dovršene onako kako to nalažu pravila. (13-14.)
Zatim je kralj Subàhu, uzbuđen ovim događajem, u vrijeme vjenčanja, dao princu Sudaríani
sljedeće darove: dvjesto lijepo ukrašenih kočija s konjima i punim spremnicama za strijele,
stodvadesetpet slonova ukrašenih sa zlatnim ukrasima, koji su izgledali kao isto toliko planina,
stotinu lijepih slonica i stotinu sluškinja, sve okićene sa zlatnim ukrasima. (15-17.)
Kralj je mladoženji također dao tisuću dobro okićenih slugu, koji su bili opremljeni svim
vrstama oružja, mnoštvo dragulja, odjeće, mnoštvo šarolike vunene tkanine, lijepo prostrane sobe
za boravljenje u njima, dvije tisuće konja rođenih u državi Sindhu, trista dobrih deva sposobnih da
nose dovoljno tereta, dvije stotine kočija ispunjenih sa žitom, i td. (18-20.)
Onda se kralj poklonio kraljevoj kćeri Manorami te joj se sklopljenih ruku ovako obratio:
"O kraljevska kćeri! Ja sam sada postao tvoj sluga; milostivo mi saopći što je tvoja želja?" (21.)
Čuvši ove prijatne kraljeve riječi, Manoramà je rekla: "O kralju! neka sve dobro bude s
tobom i neka se tvoja obitelj širi i po sinovima i unucima. Ti si uvećao moju čast dajući tvoju kćer
(dragulj) mome sinu. Ja nemam druge želje osim da ti stalno živiš u blagostanju, da se tvoja obitelji
potomstvo uvećavaju i da uvijek napreduješ u svakom pogledu. (22.)
O kralju! Ti si prvi među kraljevima. Dajući svoju kćer mome sinu ti si ga učinio velikim i
snažnim kao planina Sumeru. Ti si uzvišen. Ja nisam kćer panegiričara ili barda (narodni pjevač);
kako da te ja onda hvalim radi ovoga tvog plemenitog djela. (23.)
Page150 Of 251
O kralju! Tvoj karakter je čudesan i čist. Što više da kažem osim da si ti, u prkos mnogim
ostalim kraljevima, dao svoju kćer za ženu mome sinu, koji je protjeran iz svoga kraljevstva, koji je
lišen oca i koji bez novčića i vojske živi u šumi živeći jedino na korijenju i voću. (24-25.)
U ovakvim slučajevima kraljevi se po pravilu povezuju samo s onima koji su im ravni po
položaju, čije su obitelji na istome nivou, koji imaju vojske i bogatstvo njima ravne. Nikoji drugi
kralj ne bi ponudio svoju lijepu sposobnu kćer za ženu mome sinu koji nema nikakve imovine.
(26.)
O kralju! Zbog ovoga tvog čina, svi ostali utjecajni kraljevi koji posjeduju snažne vojske
postali su tvoji neprijatelji. Ja, bivajući žena, nisam u stanju opisati koliko strpljenja ti imaš u sebi."
(27.)
Ove ugodne Manoramine riječi veoma su godile kralju Benaresa Subàhi, i sklopljenih ruku,
on je počeo govoriti: "O Devã, bolje uzmi ovo moje slavno kraljevstvo; ja ću postati zapovjednik
tvojih snaga te ću nastojati učiniti sve što mogu da bih čuvao grad. (28.)
Ili ti možeš uzeti pola moga kraljevstva i ostati ovdje s tvojim sinom. Ja ne želim da vi
napustite Benares i otiđete živjeti u šumi. (29.)
Kraljevi su se veoma uvrijedili; ja ću ih prvo pokušati umiriti; ako oni ne budu zadovoljni, ja
ću pribjeći sredstvu darivanja ili stvaranju razdora među njima; i čak, ako i u tome ne uspijem, ja ću
konačno objaviti rat. O Devã! Pobjeda ili poraz u rukama su Sudbine; no ipak pobjeda dolazi onima
koji su na ispravnoj stazi dok poraz onima koji su na krivoj stazi. Kako bi onda ovi griješni kraljevi
mogli izvojevati pobjedu?" (30-31.)
Čuvši kraljeve riječi, pune mudrosti, Manoramà se osjetila veoma poštovanom; te je s
radošću rekla ove sljedeće dobre riječi: (32.)
O kralju! neka je sve dobro s tobom! bolje napusti sav strah i vladaj ovdje sa svojim
sinovima; moj sin Sudaríana, također, postat će kralj Ayodhye milošću Írã Bhagavatã
Bhuvaneívari, Najvišega Uzroka nebrojenih svjetova; u to nema sumnje. (33.)
Neka ti Bhagavatã Bhavànã donese sve dobro; sada nam ljubazno dozvoli da otputujemo
našim domovima, O kralju! Ja uvijek mislim na Najvišu Božicu Ambiku; i ja nemam vremena
predavati se drugim mislima." (34.)
Tako su kralj i Manoramà sve do jutra pričali o raznim temama što je obojici pružalo najviše
zadovoljstvo. (35.)
Kada su kraljevi rano ujutro saznali da je kralj Subàhu dao svoju kćer Sudaríani, oni su se
veoma razbijesnili i onda su napustili grad počevši ovako međusobno raspravljati:
"Danas ćemo ubiti tog kralja Subàhu, sramotu među kraljevima kao i tog dječarca
Sudaríanu, posve nepodesnog da dobije princezu, te ćemo osvojiti njegovo kraljevstvo i odvesti
princezu Íaíikalu. (36.)
Slušajte, O kraljevi! zvuk bubnjeva, Mridangi i drugih instrumenata. Slušajte! čuju se razni
muzički zvukovi i recitiranje Veda. Stoga je sigurno da je kralj Subàhu dovršio ceremoniju
vjenčanja svoje kćeri Íaíikale sa Sudaríanom (37.)
O! Ovaj kralj nas je obmanuo sa svojim riječima te je prema uobičajenim religijskim
pravilima obavio ceremoniju vjenčanja. (38.)
Zato sada, O kraljevi! složno odlučimo što da radimo."
Dok su kraljevi ovako raspravljali, Subàhu, nesavladivi kralj Benaresa, nakon što je dovršio
ceremoniju vjenčanja svoje kćeri, došao je do njih da bi ih pozvao. (39.)
Videći da je kralj Benaresa došao do njih, svi ostali kraljevi nisu izgovorili niti jednu jedinu
riječ, već su ostali šuteći, plamteći od bijesa. (40.)
Page151 Of 251
Subàhu se onda približio kraljevima, poklonivši im se, te im se sklopljenih ruku ovako
obratio: "O kraljevi! Budite dovoljno ljubazni da dođete na ručak u moju kuću. (41.)
O kraljevi! Moja kćer Íaíikalà je nakon svega izabrala Sudaríanu; ja tu ništa nisam mogao
uraditi. Svi ste vi milostivi i plemeniti; zato ostanite mirni." (42.)
Ove riječi kralja Subàhe kraljeve su ispunile s bijesom i oni su odgovorili: "Svi mi smo već
jeli; naše želje su ispunjene; zato bolje da se sada vratiš svome domu. (43.)
Ti se prema nama ponašaš sasvim u redu; zato sada obavi svoje ostale dužnosti i dozvoli
kraljevima da se vrate svojim domovima." Ove riječi kraljeva veoma su zastrašile kralja Benaresa i
on se vratio svome domu, misleći da bi mu kraljevi uslijed njihova bijesa mogli ozbiljno naškoditi.
On je tako počeo provoditi svoje vrijeme u očajnoj zabrinutosti. (44-45.)
Kraljevi su se onda ujedinili te su odlučili da će Sudaríani zapriječiti prolaz i ubiti ga te da
će odvesti djevojku. (46.)
No neki od ovih kraljeva su rekli: "Kakva je korist od toga da se ubije kraljev sin? Mi ćemo
otići tamo samo da bi vidjeli što će se dogoditi." (47.)
Tako su kraljevi otišli i zapriječili prolaz Sudaríani; a kralj Subàhu, na drugoj strani, je
počeo obavljati pripreme za odlazak mladoženje i mlade. (48.)
Ovako završava Dvadesetdrugo Poglavlje o Sudaríaninu vjenčanju u Írã Mad Devã
Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXIII.
HVyàsa reče: "Nakon iskazivanja dužnog poštovanja svome novom zetu, kralj Subàhu
je Sudaríanu radosno zabavljao tijekom šest dana služeći ga s raznim jelima. (1.)
Konačno dovršivši ceremoniju vjenčanja, nakon što se savjetovao sa svojim ministrima,
kralj je mladoženji i mladoj poklonio mnogo raznih dragulja i ukrasa i druge stvari koje se obično
daju prilikom vjenčanja. (2.)
No nakon toga briljantni kralj Benaresa veoma se zabrinuo kada je od svojih glasnika čuo
da su kraljevi zapriječili put kojim se Sudaríana kanio vratiti. (3.)
Onda je Sudaríana, čvrst u svojoj nakani, rekao kralju Subàhi: "O kralju! daj nam sada
zapovijed da otputujemo. I mi ćemo otići bez ikakva straha. (4.)
O kralju! Mi ćemo se najprije zaustaviti u svetome utočištu Munija Bharadvàje; i nakon toga
mi ćemo, nakon odgovarajućeg razmatranja, odlučiti gdje ćemo ići. (5.)
O plemeniti kralju! Ti se niti malo ne trebaš plašiti ovih kraljeva; Majka Svemira, Bhagavatã
Bhavànã sigurno će nas zaštiti." (6.)
Vyàsa reče: "O kralju Janamejaya! Čuvši ove riječi svoga zeta, kralj Subàhu mu je dao obilje
bogatstva te se pozdravio s njim. Sudaríana je tada brzo otišao. (7.)
Kralj Subàhu ga je pratio s dugom kolonom vojnika. I tako je Sudaríana bez ikakva sraha
otišao na svoje putovanje. (8.)
Page152 Of 251
Veliki junak Sudaríana, potomak Raghua, sa svojom novom suprugom u kočiji i praćen
mnogim drugim kočijama, nakon nekoga je vremena ugledao vojnike neprijateljskih kraljeva. (9.)
Videći vojnike, Kralj Subàhu se veoma zabrinuo. Ali Sudaríana je sa svim svojim
srcem uzeo utočište u svepovoljnoj Božici Íankarã. (10.)
Sudaríana je počeo tiho recitirati izvrsnu jednoslovnu temeljnu Mantru Kralja Želja
(Kàmaràje) te je zahvaljujući snazi ove Mantre zajedno sa svojom suprugom ostao u kočiji bez
ikakva straha. (11.)
Onda su se svi kraljevi približili sa svojim vojnicima da bi se borili sa Sudaríanom s ciljem
da odvedu mladu. I tako je došlo do meteža. (12.)
Videći neprijateljske snage, kralj Benaresa bio je spreman da započne boj i ubije ih u bitki.
Ali Sudaríana, potomak Raghua, željan pobjede, više je puta od njega zatražio da ništa ne čini. (13.)
Tako je došlo do buke i meteža uzrokovanih zvukovima školjki, Bherãa (vrsta bubnja) i
ratnih bubnjeva kraljeva na jednoj strani i kralja Subàhe na drugoj, svatko želeći da uništi drugu
stranu. (14.)
Íatrujit se spremio na rat da bi uništio svoga neprijatelja. Yudhàjit mu je došao pomoći,
praćen s dobro opremljenom vojskom. (15.)
Neki kraljevi su tamo mirno stajali sa svojim vojnicima samo da bi promatrali što će se
dogoditi. Onda je Yudhàjit krenuo ka Sudaríani. Njegov mlađi brat Íatrujit također se pridružio
Yudhàjitu s ciljem da ubije brata na tom bojnom polju. Onda su ratnici, preplavljeni s bijesom,
gađali jedne druge sa strijelama. (16-17.)
Tako je došlo do velike bitke i strijele su letjele na sve strane. Kralj Benaresa je žurno
došao na bojno polje s golemom vojskom da bi pomogao svome zetu. (18.)
Kako je bitka postajala sve žešća i žešća, Božica Bhagavatã iznenada se pojavila, jašući na
svome lavu. (19.)
Njeno tijelo je bilo izuzetno lijepo; Ona je bila ukrašena s raznim prelijepim ukrasima
držeći razna oružja. Ona je na Sebi imala božansku odjeću i lijepi Mandàra vijenac koji se s
Njenoga vrata spuštao sve do Njenih koljena. Kraljevi su se veoma začudili videći Devã. Oni su
počeli raspravljati ovako: "Tko je ova Dama koja jaše na lavu? Odakle je Ona iznenada došla?"
(20-21.)
Gledajući Je, Sudaríana je rekao kralju Benaresa: "O kralju! Gledaj! Božanska Mahà Devã je
došla ovdje da bi nas zaštitila. Ona je veoma milostiva. Ja sada nemam nikakva straha." (22-23.)
Sudaríana i Subàhu su bili veoma ushićeni što vide Lijepu Božicu te su se s velikom
predanošću poklonili Njenim stopalima. (24.)
Onda je lav, Božičin nosioc, zaurlikao, praveći strašnu buku. Čuvši urlikanje lava, svi
slonovi su zadrhtali. U tom trenutku, vjetrovi su počeli strašno puhati i četiri strane svijeta su
preuzele strašan izgled. (25.)
Onda je Sudaríana rekao svome generalu da odvede svoje snage do mjesta gdje su kraljevi
zapriječili njegov put. On je rekao: "Što bi podli kraljevi sada mogli uraditi, premda su veoma
bijesni? Božica Bhagavatã je došla ovdje da bi nas spasila. (26-27.)
Idite sada sigurno i bez straha kroz snage kraljeva. Gledajte! Mojim sjećanjem Nje, Ona je
milostivo došla ovdje da bi nas spasila." (28.)
Čuvši ove riječi, general je bio spreman da krene. Onda je Yudhàjit, veoma razbiješnjen,
rekao svim kraljevima: "Zašto ste se tako preplašili? Ubijte ovog Sudaríanu, koji je ukrao ovu
djevojku. (29-30.)
Page153 Of 251
Ovaj mladić, slab i bez ikakve podrške, silom će i bez straha odvesti djevojku, pljuvajući po
svim kraljevima; zar vi nećete ništa učiniti? Ovo je veoma čudno! (31.)
Zar se vi bojite ove žene na lavu? O plemeniti kraljevi! Ne šalite se s ovim
mladićem; privedite njegv život kraju. (32.)
Ubivši ga, mi ćemo onda odvesti ovu djevojku. Šakal ne može zgrabiti damu koja je pod
zaštitom lava. (33.)
Rekavši ovo, kralj Yudhàjit, svladan bijesom, došao je na bojno polje sa Íatrujitm i svim
svojim snagama. (34.)
Taj je podli kralj zategnuo svoj luk odmah do svog uha te je počeo odapinjati strijele za
strijelama, zašiljene kamenom od strane kovača, prema Sudaríani, s namjerom da ga ubije.
Sudaríana je sasjekao sve ove strijele sa svojim brzim strijelama. (35-36.)
Kako je bitka jačala po snazi, Božica Chaçáikà se veoma razbijesnila te je odapela strijele
prema Yudhàjitu. (37.)
Preuzimajući različite oblike, Božica Durgà, držeći razna oružja, povoljna Majka Svemira, počela
se zastrašujuće boriti na bojnome polju. (39.)
U toj strašnoj bitki Íatrujit i kralj Yudhàjit su bili ubijeni. Njih oboje su pali mrtvi sa svojih
kočija; i na Sudaríaninoj strani su se začuli uzvici pobjede.
Ujak i rođak kralja Subàhe bili su na strani Yudhàjita te su i oni bili ubijeni. Kraljevi su se
veoma zaprepastili videći ih mrtve. (40.)
Kralj Subàhu, videći svoje protivnike mrtve, veoma se razveselio te je počeo hvaliti i pjevati
hvalospjeve Durgi Devã, Uništavateljici svih teškoća. (41.)
On je govorio ovo: "Ja se neprestano klanjam milostivoj Božici Jagaddhàtri; ja se klanjam
Bhagavatã Durgi, Koja ostvaruje sve želje; ja se uvijek klanjam Njoj Koja je povoljna, Koja daje mir,
i Koja je Najviša Vidyà (znanje). O Majko! Davateljice spasenja! O Povoljna Božice! Ti prožimaš
cijeli Svemir, O Majko Svijeta! Podržavateljice Svemira! Ja Ti se klanjam.
O Majko Svijeta! O Devã! Ti si bez Prakêiti kvaliteta; Ti si također puna kvaliteta; iznad uma
i govora; svojim vlastitim umom čovjek ne može dokučiti Tvoje snage. Majko! Ti si najviša Sila;
uvijek spremna da uništiš žalosti osoba tebi predanih. Tvoj utjecaj se ispoljava svagdje; Tebe slavi
cijeli Svemir. (44.)
O Devã! Ti si Božica Vàka (govora) svih bića; Ti si sveprožimajuća inteligencija, um, napor i
kretanje; Ti si kontrolor umova svih bića; kako ja mogu pjevati hvale Tebi, Koja si iznad govora i
uma, i Koja si Univerzalno Sopstvo. (45.)
Brahmà, Hari i Hara i ostale vrle Deve nisu bile u stanju pronaći granice Tvojih kvaliteta,
iako oni neprestano pjevaju Tvoje hvalospjeve; O Božice! Ja sam manji od najmanjeg, ja sam bez
kvalifikacija, i ja sam vezan Pràkritčkim kvalitetama (Guçama); ja sam neznalica glede
razumijevanja Jãve i Brahme. O Majko! Ja nikad neću biti u stanju opisati Tvoje osobine koje su
nedokučive. (46.)
O Majko! Do pročiščenja moga srca je došlo slučajno. O Majko! moj
zet je potpuno predan Tebi; do povezivanja mene i njega je došlo slučajno i zahvaljujući njegovoj
vezi s Tobom ja sam dobio priliku da vidim Tebe. (47.)
O Majko! Danas sam ja, bez ikakva uzdržavanja i kontrole strasti, dobio Samàdhi, rijetko
viđenje Tebe, Koju žele da vide čak Brahmà, Hari i Hara, Indra i ostale Deve kao i Muniji koji su
postigli samospoznaju. Stoga ima li itko u ovoj Trilokã koji je tako sretan kao ja. (48.)
O Bhavànã! Gdje sam ja, koji sam bez inteligencije i gdje je rijetka vizija Tebe, Koja si jedini
lijek svih bolesti u oceanu ovoga svijeta? Nadalje, O Majko! Ona Koju obožavaju Deve, Njenu viziju
Page154 Of 251
sam ja dobio. Ja sam sada spoznao da Ti uvijek pokazuješ Svoju milost prema Tvojim Bhaktama,
koji su mentalni odrazi Tvoga Sopstva. (49.)
O Božice! Ti si spasila Sudaríanu u ovoj velikoj neprilici te si porazila ova dva moćna
neprijatelja. Kako ja mogu opisati Tvoju nadmoćnost u ovom slučaju? Ja sam tako shvatio da Ti u
Svojoj Svetosti uvijek iskazuješ milost Svojim posvećenicima. (50.)
O Božice! Nadalje, sve ovo što se odvilo ovdje (zaštita Sudaríane) nije ništa neobično; jer
Ti štitiš cijeli svemir, pokretni i nepokretni, pokazujući posebnu milost Tvojim obožavateljima; i
prema tome Ti si sada zaštitila, zahvaljujući Tvojoj milosti, Tvoga Bhaktu Sudaríanu,
Dhruvasandhina sina, ubivši njegova neprijatelja. (51.)
O Bhavànã! Ti ovakvu milost prema Tvojim Bhaktama, uposlenima u služenju Tebi, ne
pokazuješ samo da bi ih zaštitila već također da bi uzdigla njihova dobra djela; inače kako bi ovaj
Bhakta Sudaríana, koji posjeduje kvalitete sveca, koji je uzevši moju kćer za ženu, izvojevao
pobjedu u ovoj bitki? (52.)
O Majko! Ti si potpuno sposobna uništiti strah od rađanja i umiranja. Kakvo je čudo u tome
da Ti ispunjavaš želje Tvojih Bhakta? Bhakte te hvale kao Saguçu (punu kvaliteta), Nirguçu (bez
kvaliteta) i Apàru, iznad svih vrednota i nedostatka. (53.)
O Božice! O Bhuvaneívarã! Ja sam sretan budući da sam bio u stanju vidjeti Te, i tako su
sve moje dužnosti okrunjene uspjehom. O Majko! Ja nisam prakticirao meditaciju na Tebe i td., niti
ja poznajem ikakvu Tvoju temeljnu Mantru; no danas sam ja potpuno vidio Tvoju ispoljenu slavu."
(54.)
Vyàsa reče: "Tako hvaljena od strane kralja Subàhe, Božica Bhagavatã, Ona Koja dodijeljuje
Apsolutnu Slobodu, bila je zadovoljna te je rekla: "O ti, koji slijediš dobre zavjete! Traži blagodat od
Mene." (55.)
Ovako završava Dvadesettreće Poglavlje o porazu Sudaríanina neprijatelja u velikome ratu,
u Írãmad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXIV.
HVyàsa reče: "Čuvši
Devãne riječi, kralj Subàhu je počeo govoriti s velikom
predanošću. On je govorio sljedeće riječi: (1.)
"O Devã! Ako bi se kraljevstvo Deva i svijet na jednoj strani usporedili s vizijom Tebe na
drugoj strani, onda bi trebalo priznati da se kraljevstvo Deva i zemlja ne mogu mjeriti s Tobom. O
Devã! U ovoj Trilokã, nema ništa što bi moglo biti uzvišenije od imanja Tvoje vizije; zato, O Majko!
Koju drugu blagodat bih ja mogao tražiti od Tebe. Ja sam veoma zavalan i blagoslovljen; sve moje
želje su ispunjene samim tim što sam vidio Tebe. (2-3.)
O Milostiva Majko! Ja od Tebe tražim ovu blagodat, neka moja predanost prema Tebi
postane i ostane stalna, čvrsta i nepokolebljiva. O Majko! Moja želja je da Ti uvijek ostaneš u
ovome mom gradu gdje će te se slaviti pod Imenom Írã Durgà Devã. (4-5.)
Page155 Of 251
O Devã! Onako kako si otklonila sve prepreke Sudaríani i spasila ga od ove opasnosti, isto
tako ostani ovdje u ovome gradu Benaresu i čuvaj nas onoliko dugo koliko ovaj grad stoji na zemlji
i učini ga stabilnim, snažnim i čuvenim. O Durgà, ja se molim da mi Ti dodijeliš ove blagodati. O
Devã! Ostvari također i sve moje ostale želje i uništi moje neprijatelje i iskorijeni sve nereligiozne i
podle ljude iz ovoga grada. O Božice milosti! Što bih više mogao ja tražiti od Tebe?" (6-9.)
Vyàsa reče: "Tako hvaleći Devã i moleći Joj se, kralj je sklopljenih ruku stajao pred Devã
Durgom, otkloniteljicom svih nevolja, da bi mu se Ona zatim ovako obratila: "O kralju! Ja ću, u što
nema sumnje, ostati u ovome gradu Benaresu, mjestu spasenja, onoliko dugo koliko on stoji na
površini zemlje i u njemu ću štititi sve ljude." (10-11.)
Onda je tamo došao Sudaríana, veoma radostan; on se poklonio Njoj te Je počeo hvaliti s
dubokom radošću i predanošću. On Joj se ovako obratio: (12.)
"O Majko ovoga Svemira! Svatko na ovome svijetu iskazuje naklonost prema onima koji su
predani njemu ili njoj; ali, O Majko! Ja vidim, u Tvome slučaju, da Ti uzimaš to kao Tvoju obaveznu
dužnost, da spasiš one koji nemaju nikakve predanosti prema Tebi; jer Ti si spasila mene, iako sam
ja lišen ikakve predanosti Tebi. Zato kako ja mogu opisati beskonačni ocean milosti koji boravi u
Tebi! (13.)
O Božice! Ja sam čuo da si Ti stvorila sav ovaj Svemir, s njegovim elementima, i da Ti štitiš
ove Tvoje kreacije te da ćeš Ti sve uništiti kada za to dođe vrijeme. Zato, O Majko! Kakvo je čudo u
tome što si me Ti spasila! (14.)
O Božice! Naredi mi sada koji Tvoj posao sada da obavim? Gdje da idem? O Majko! Ja sada
nisam u stanju razabrati što su moje dužnosti; zato mi ljubazno naredi da li da sada ostanem ovdje
ili da idem bilo gdje drugdje ili da ostanem negdje gdje mi se sviđa." (15.)
Vyàsa reče: "Nakon što se Sudaríana ovako molio pred Devã, Ona je s mnogo ljubaznosti
rekla: "O dobra dušo! Idi u Ayodhyu i vladaj državom na način prikladan za tvoju obitelj. (16.)
O kralju! Stalno Me se sjećaj s velikom pažnjom. Ja ću uvijek paziti na dobrobit tvoga
kraljevstva. (17.)
Posebno osmoga, četrnaestoga i devetoga dana lunarnoga polumjeseca, obožavaj Me
prema propisanim ritualima i pravilima i nudi mi žrtve (obavljaj žrtvovanja). (18.)
O bezgriješni! Postavi moj lik u ovome gradu, i s pažnjom i predanošću obožavaj ga tri puta,
ujutro, u podne i navečer. (19.)
Pazi da Moja Velika Pïjà na jesen tijekom devet dana (Navaràtra) bude obavljana s
najvećom predanošću. (20.)
O kralju! U mjesecima Chaitri, Màghi, Àívãnu, i Àìàáhi, Moji veliki prazanici bi se trebali
slaviti tijekom četiri Navaràtrija; i posebno četrnaestoga i osmoga dana tamne polovice, sve bi Me
osobe trebale obožavati sa svojim umovima punim predanosti prema Meni." (21-22.)
Vyàsa reče: "Nakon što je Devã, Božica Durgà, Uništavateljica svih opasnosti, završila Svoj
govor, Sudaríana Joj se poklonio s dubokom predanošću. Nakon što mu je dala prethodne savjete,
Devã je nestala. (23.)
Videći da je nestala, svi kraljevi su otišli Sudaríani te mu se poklonili, kao što Deve rade
svome gospodu, gospodu Indri. (24.)
Kralj Benaresa Subàhu, također se spremno poklonio Sudaríani. Onda su se svi kraljevi
ovako obratili Sudaríani, kralju Ayodhye: (25.)
"O kralju! Ti si naš gospodar i vladar; mi smo uvijek tvoje sluge; zaštiti nas kao kralj
Ayodhye. (26.)
O kralju! Jedino je tvoja milost ta zbog koje smo mi vidjeli Najvišu Snagu, Božicu Svemira,
Najmilostiviju, Vječnu Bhavànã, Koja ostvaruje četiri vrste čovjekovih želja. (27.)
Page156 Of 251
O kralju! Vječna, Najviša Prakêiti Devã, pojavila se radi tebe; zato si ti veoma sretan, dobar i
najblagoslovljeniji na ovome svijetu. Ti si završio, takoreći, sve ono što si morao uraditi. (28.)
O kralju! Mi svi smo zaluđeni Màyom te Mahàmàye Chaçáike Devã; zato nitko od nas nije
u stanju spoznati Njenu veličinu. (29.)
Mi smo stalno uposleni u razmišljanju o bogatstvu, sinovima i ženama; i tako smo mi
izgubljeni u ovome strašnom oceanu obmane, kojim pustoše krokodili, i td., u obliku strasti, bijesa,
pohlepe i td. (30.)
O blagoslovljena osobo! Ti si veoma prosvjetljen i ti znaš sve; zato mi želimo da nam
odgovoriš što je ova Snaga; odakle je Ona potekla? Tko je Ona? Ljubazno nam sve ovo opiši. (31.)
O Potomče Kakuda! Sveci su uvijek milostivi; zato nam ljubazno pričaj o slavi Izvrsne
Božice, Koja je čamac kojim se prelazi ocean svijeta. (32.)
O kralju! Mi smo veoma željni da slušamo o Devãnim podvizima i o Njenoj prirodi." (33.)
Bilješka: Kakud je naziv za Puranjayu, sina Íasàde, kralja sunčeve dinastije, i potomka
Ikshvàkua. Mitolgija kaže da kada su bogovi u svojem ratu s demonima bili poraženi, oni su s
Indrom na čelu išli moćnome kralju Puranjayi i tražili od njega da se bori na njihovoj strani. Ovaj se
s time složio te je naložio Indri da ga nosi na leđima. Indra je onda preuzeo oblik bika i Puranjaya
je sjeo na njegova grba /leđa/, potpuno porazivši demone. Purunjaya je zato Kakutstha - koji stoji
na grbama.
Vyàsa reče: "Ovo je pitanje kralja Sudaríanu, Dhruvasandhina sina, veoma razveselio i,
meditirajući na Božicu, on je počeo ovako govoriti: (34.)
"O kraljevi! Indra i ostale Deve, čak i Brahmà, Viìçu i Maheía nisu u stanju dokučiti
najuzvišenija djela te Božice; kako onda da vam ja opišem veliku slavu Mahàmàye. (35.)
O kraljevi! Bhagavatã Bhavànã postoji, takoreći, podijeljena u četiri dijela. Onaj koji je prvi i
najčuveniji, izvrsnu Satva Energiju, obožavaju svi, i taj dio je uvijek uposlen u štitenju ovoga svijeta.
Onaj dio koji je uposlen u stvaranju ovoga svijeta naziva se Rajas Energija; i onaj dio koji je uposlen
u uništavanju svijeta naziva se Tamas Energija, a onaj dio koji je uzrok svega, Brahme, i td., ta
Najviša Íakti, Dodijeljiteljica svih želja, naziva se četvrta Íakti, Nirguça Íakti. (36-38.)
O kraljevi! Oni koji nisu Yogiji, nkada neće biti u stanju pojmiti Nirguça Íakti; Saguça
Snagu se može lako služiti. Sve one srednje Adhikàre (sposobne osobe) i učeni ljudi uvijek
meditiraju i obožavaju Njen Saguça Aspekt." (39.)
Kraljevi reču: "O kralju! Ti si veoma mlad otišao u šumu; kako si onda ti bio u stanju
spoznati izvrsnu Božicu Mahàmàyu? Kako si je ti obožavao i molio Joj se? Da je Njoj to tako godilo
da ti je onda iskazala naklonost i pomogla ti?" (40-41.)
Sudaríana reče: "O kraljevi! Rano u mome djetinjstvu, ja sam dobio izvrsnu temeljnu
Mantru želja, Kàmavãju; svakoga dana ja sam medtirao i tiho izgovarao tu Mantru. Nakon toga ja
sam kroz Êiìije spoznao Tu Vječnu Povljnu Majku; i od tada, dan i noć, ja sam se uvijek s
najvećom predanošću sjećao te Najviše Božice." (42-43.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove Sudaríanine riječi, kraljevi su saznali da je Božica Koju su oni vidjeli
bila Najviša Snaga i ispunjeni s najvećom predanošću prema Njoj, oni su se vratili svojim
domovima. (44.)
Kralj Benaresa, Subàhu, vratio se u svoj vlastiti grad nakon što se oprostio sa Sudaríanom.
Plemeniti Sudaríana također je otišao prema svome Kosala kraljevstvu. (45.)
Ministri su bili veoma sretni kada su čuli za Íatrujitovu smrt kao i za Sudaríaninu pobjedu.
(46.)
Stanovnici i vojska Sàkate (Ayodhye), čuvši da dolazi Sudaríana i znajući da je on sin kralja
Dhruvasandhija, veoma su se obradovali te su ga dočekali s raznim poklonima. (47-48.)
Page157 Of 251
Sudaríana je sa svojom novom suprugom stigao u Ayodhyu tome se veoma radujući. Tamo
je on iskazao dužno poštovanje prema svim svojim podanicima. Onda su došli ministri i pozdravili
ga; žene su na njega bacale Làju (rižu) i cvijeće; bardi (pjevači) su počeli glasno pjevati
hvalospjeve. Tako, počašćen s raznim povoljnim ceremonijama, kralj je ušao u svoju palaču.
(49-50.)
Ovdje završava Dvadesetšesto Poglavlje o postavljanju Durge Devã u gradu Benaresu i
Sudaríaninu povratku u Ayodhyu u Mahà Puràçi Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od
Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXV.
H
Vyàsa reče: "Kralj Sudaríana, okružen svojim prijateljima, prilikom dolaska u palaču
u Ayodhyi, poklnio se Lãlàvatã, Íatrujitinoj majci, rekavši joj: "O majko! Ja se kunem dodirom tvojih
stopala, da ja nisam u bitki ubio tvoga sina Íatrujita niti tvoga oca Yudhàjita; Devã je ta koja ih je
ubila; mene se radi toga ne smije kriviti niti najmanje. O majko! Glede svega ti ne trebaš žaliti; ne
postoji lijek za ono što je neizbježno da se dogodi; zato ne žali zbog smrti tvoga sina; ti moraš znati
da Jãve uživaju u zadovoljstvima ili proživljavaju bol zbog posljedica njihovih osobnih Karma. (1-4.)
O majko! Ja sam tvoj sluga; ti imaš pravo na iste počasti i milost kao i Manoramà, moja
vlastita majka; (za mene) nema razlike između nje i tebe. (5.)
O majko! Čovjek mora snositi posljedice vlastite Karme, dobre ili loše; zato kada
zadovoljstvo ili bol prevladaju, ti ne bi trebala biti pretjerano radosna odn. tužna. (6.)
Kada se bol pojavi, kaže se da čovjek vidi više boli nego što je zapravo ima, a kada se pojavi
zadovoljstvo, vidi se više zadovoljstva. Ali učeni ljudi kažu da se čovjek ne bi trebao prepustiti niti
prekomjernome zadovoljstvu niti prekomjernoj boli. (7.)
O majko! Ovaj cijeli svemir pod utjecajem je Sudbine; ništa od njega nije tvoje. Zato
inteligentne osobe nikad ne bi trebale žaliti. (8.)
Kao što drvene lutke plešu na pozornici bivajući pokretane od nekog tko njima upravlja,
isto tako pojedinačne duše prolaze kroz ovaj svijet i proživljavaju one situacije koje su su posljedica
njihovih prethodnih Karma (odn. te duše su kontrolirane i upravljane od strane njihovih prošlih
Karma); u to nema niti malo sumnje. (9.)
O majko! Ja znam da svatko mora snositi posljedice svoje osobne Karme; iz tog razloga ja
nikad nisam bio nesretan tijekom mog izgona u šumu. (11.)
Ti si posve svjesna da je otac moje majke ubijen ovdje što je veoma prestrašilo i ražalostilo
moju majku te da me je ona zatim uzela i pobjegla u šumu. (11.)
Razbojnici su nam odnijeli sve osim naše odjeće i naših tijela; ja sam tada bio veoma
malen; moja majka je bila bez ikakva utočišta; ona me je odvela s ovim ministrom Vidallom i
mojom bespomoćnom dadiljom u utočište Bhàradvàje. (12-13.)
Page158 Of 251
U toj šumi ljubazni pustinjak i njegova žena kao i ostale žene pustinjaka su nas spasili,
hraneći nas s korijenjem i voćem, koji su se mogli naći u toj šumi. Na ovaj način je prolazilo naše
vrijeme. (14.)
Majko! Ja tada nisam osjećao bol; niti u ovome trenutku osjećam ikakvo zadovoljstvo zato
što me se obasipa bogatstvom. Što više reći nego da ja u svom umu nemam osjećnja ljubomore niti
zavisti. (15.)
O majko! Mojim očima gledano, čak mogu reći da je bolje živjeti od korijenja i voća nego
uživati u kraljevstvu; jer kraljevi idu u pakao; ali askete koje žive od korijenja i voća nikad se ne
susreću s takvim rezultatima. (16.)
Mudri bi ljudi nesumnjivo trebali sprovoditi Dharmu i kontrolirati svoje strasti i tako spasiti
sebe od pakla. (17.)
O majko! Velika je rijetkost roditi se u ljudskom obliku u ovoj povoljnoj Bhàratvarìi.
Užici jedenja i pijenja mogući su kod svih drugih bića (odn. životinja), ali time što smo
privilegirani rođenjem u ovome ljudskom obliku, naša je obveza da poštujemo i slijedimo
Dharmu, koja vodi na Nebesa i k spasenju što se veoma rijetko postiže (spasenje) kroz
razna životnjska rođenja." (18-19.)
Vyàsa reče: "Nakon što je Sudaríana izgovorio ove riječi, Lãlàvatã se veoma postidjela; ona
je odbacila žalost zbog smrti svoga sina, te se sa suzama u svojim očima ovako obratila Sudaríani:
"O moj sine Sudaríana! Ja sam također kriva zato što je moj otac Yudhàjit ubio oca tvoje majke i
što je preuzeo vladavinu nad ovim kraljevstvom.
Ja tada nisam bila u stanju spriječiti mog oca i sina; kakva god strašna zla djela su tada bila
počinjena, sve njih je počinio moj otac Yudhàjit. Zato, moje dijete, mene se ni na koji način ne bi
smjelo kriviti glede svega. (22.)
I moj otac i moj sin su ubijeni zbog njihovih podlih djela; kako se ova podla djela mogu
opravdati? Dijete! Ja nisam žalosna zbog smrti moga sina; ali ja sam osjećala veliku bol zbog
njegovih djela. (23.)
O plemenita dušo; ti si moj sin; Manoramà je moja sestra; Dijete! Ti mene uopće nisi
uvrijedio niti je meni imalo žao zato što si ti preuzeo kraljevstvo; Dijete! ti si veoma sretan; zato si
ti, Bhagavatãnom milošću, dobio ovo kraljevstvo koje sada nema nikakvih neprijatelja; od sada
vladaj svojim podanicima prema pravilima koje propisuje Dharma." (24-25.)
Vyàsa reče: "O kralju! Kralj Sudaríana je čuo Lãlàvatãne riječi te se poklonio pred njenim
stopalima. Onda je on otišao u lijepu palaču gdje je prethodno otišla Manoramà te je tamo počeo
živjeti. On je pozvao ministre i astrologe da bi ih upitao koji je dan i koje vrijeme su povoljni za
postavljanje Durge Devã na lijepo zlatno prijestolje kao i Njeno obožavanje. (24-28.)
On se ministrima obratio ovako: "O ministri! Prvo što ću ja napraviti je da ću na prijestolje
postaviti Durgu Devã, Nju koja ispunjava četiri cilja ljudskoga postojanja (vrlina, bogatstvo, uživanje
i konačno oslobođenje) i zatim ću vladati mojim kraljevstvom kao kraljevi Írã Ràma Chandra i
ostali. (29.)
Svi građani ovoga grada Ayodhye također bi trebali obožavati Ovu Povoljnu Íakti, Najvišu
Energiju, Ostvariteljicu svih želja i Siddhija, Koju poštuju i Kojoj se divi cijeli svijet." (30.)
Čuvši njegove riječi, ministri su naredili da inžinjeri, umjetnici i radnici sagrade lijepu
palaču te su u gradu objavili kraljev proglas. (31.)
Onda je kralj Sudaríana dao da se napravi lijepi Devãn lik te ga je uz pomoć Pundita, učenih
u Vedama, povoljnoga dana i trenutka postavio na prijestolje pripremljeno za Nju. (32.)
Page159 Of 251
Inteligentni kralj je prema propisanim pravilima obavio Njeno obožavanje i Homa
ceremoniju, te je tako konačno obavio ceremoniju priziva Božanstva u novi lik koji je onda postao
središnji idol hrama. (33.)
O Janamejaya! Tada su se tamo čuli zvukovi raznih bubnjeva i ostalih muzičkih
instrumenata, recitiranje Vedskih Mantra koje su izvodili Bràhmiçi, kao i lijepa muzika; i razne
proslave i veselja bili su proslavljani. (34.)
Vyàsa reče: "Tako nakon što su Bràhmaçi, učeni u Vedama, dovršili ceremniju postavljanja
Durge Devã, kralj Sudaríana je na razne načine, kako pravila nalažu, obavio obožavanje lika. (35.)
Zadobivši tako očevo kraljevstvo i obožavajući Devã, on i Devã su se slavili po cijelome
kraljevstvu. (36.)
Religiozni velikodušni Sudaríana, preuzeši kraljevstvo, sve je ostale niže prinčeve
podvrgao pod svoju vlast pukom snagom svoga religioznoga karaktera. (37.)
Podanici su postali sretni i tijekom vladavine Sudaríane oni su dobili iste one počasti koje
su imali tijekom vladavine Dilãpa, Raghua i Ramàchandre. (38.)
Svi su građani ispunjavali svoje dužnosti i nitko nereligiozan nije ostao na svijetu (ili
kraljevstvu). (39.)
U svim selima starješine sela su počeli graditi hramove i tamo oduševljeno obožavati
Božicu. Tako se Devãno obožavanje širilo u sve dijelove Kosala kraljevstva. (40.)
Na drugoj strani, kralj Subàhu je postavio Devãn lik u Benaresu te je dao izgraditi hramove,
mjesta za Devãno obožavanje. (41.)
Stanavnici Kàíãja na ovaj su način bili ispunjeni s predanošću i dubokom ljubavi prema Devã
te su je obožavali na propisni način, kao što su to radili Íivi u Viívanàtha hramu. (42.)
Tako se Durgu Devã naširoko slavilo na ovome svijetu. O kralju! Tako je u raznim državama
predanost prema Božici počela jačati. (43.)
Devã Bhagavatã Bhavànã je tako svagdje u Bhàratavarìi u svakom pogledu postala predmet
obožavanja i hvaljenja svih ljudi. (44.)
Ljudi su počeli stalno meditirati na Devãna lotosova stopala, polagano recitirati (Devãnu
Mantru) i pjevati Devãne hvalospjeve kao da su bili zagovarani od strane Àgama te su postali
duboko predani Íaktinom obožavanju i jedni prema drugima počeli su se odnositi s najvećim
poštovanjem. (45.)
O kralju! Od tog vremena, tijekom svakog Navaràtrija (prvih devet dana sjajne polovice u
mjesecima Aívinu i Chaitri), svi su ljudi počeli obožavati Božicu, obavljati Homa ceremonije i
nuditi žrtvovanja u čast Devã." (46.)
Ovdje završava Dvadesetpeto Poglavlje o postavljanju Devã u Ayodhyi i Benaresu u Mahà
Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Page160 Of 251
L
POGLAVLJE XXVI.
HJanamejaya reče: "O Najbolji među Bràhmaçima! Što bi ljudi trebali raditi tijekom
Navaràtrijia? Posebno kako bi trebalo obaviti Navaràtri ceremoniju tijekom jeseni? Ljubazno mi
ispričaj o pravilima koje treba slijediti? (1.)
O inteligentni! Koji su plodovi Navaràtra ceremonije? i koja pravila treba poštivati?
Ljubazno mi sve ovo ispričaj." (2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Slušaj sada o zavjetu povoljnoga Navaràtrija. On se treba obaviti s
najdubljom predanošću tijekom proljeća; ali njegovo posebno godišnje doba je jesen. Ova dva
godišnja doba, jesen i proljeće, poznata su kao zubi Yame, Boga Smrti; i ova su doba vema teška za
ljude da ih prijeđu. Zato bi svaki mudri čovjek trebao svagdje i uvijek obavljati ovaj zavjet veoma
pažljivo. (3-5.)
O kralju! Tijekom ova dva godišnja doba ljudi su jako pod utjecajem raznih strašnih bolesti i
mnogi umiru tijekom ova dva doba. Stoga bi mudri ljudi bez ikakva premišljanja trebali tijekom ova
dva povoljna mjeseca, Chaitre i Aívina, obožavati Chaçáiku Devã s velikom predanošću. (7-8.)
Dan prije početka zavjeta (Amàvasyà Tithi), čovjek bi trebao sakupiti sve stvari koje su
potrebne u svrhu obožavanja te bi trebao jesti samo jednom ono što se naziva Habiìyànna (sveta
hrana, kuhana riža s ghiem) i tog dana on bi trebao pripremiti otvorenu hladovinu u privremenoj
građevini, dimenzija od 24 stope (vjerojatno se odnosi na četvrtani oblik gdje 24 stope označavaju
duljinu jedne strane) i to na ravnome komadu tla, i to se onda smatra svetim mjestom; tamo bi se
trebao postaviti stub sa zastavom. Zatim to tlo treba prekriti sa žutom zemljom (vjerojatno glina) i
kravljim izmetom. Zatim bi trebalo napraviti uzdignuto postolje koje se naziva Vedã, i to šest stopa
široko i jednu ipo stopu visoko, i ono bi trebalo biti ravno i stabilno. Na njemu bi trebalo ostaviti
izvrstan prostor (praznina) za Devãno sjedalo. Prolazi (vrata) do ovoga mjesta trebaju biti lijepo
ukrašeni i iznad (tog žrtvenog mjesta) treba postaviti nadstrešnicu. (8-11.)
Radi uspjeha üi dovršenja ovoga zavjeta trebalo bi pozvati one Bràhmiçe koji potpuno
poznaju pravila i običaje i koji ih se pridržavaju, koji kontroliraju svoja čula i koji su učeni u
Vedama i Vedàngama, posebno one koji su vješti u ceremoniji Devãna obožavanja. Ove Bràhmiçe,
uposlene u obavljanju ceremonija tijekom ovoga zavjeta, treba propisno platiti (Dakìiça) i dati im
razne darove kao što su nakit, odjeća i ostalo što bi čovjek treba raditi u skladu sa svojim
mogućnostima i tu nikad ne bi trebalo pokazivati škrtost, jer ako se Bràhmiçi zadovolje, oni će
uraditi sve što mogu da bi ceremoniju obavili potpuno uspješno.
Tijekom Pratipad Tithija (prvi dan svjetle polovice), kao i svih ostalih dana, trebalo bi se,
prema pravilima, ujutro oprati u rijeci, ili jezeru, bazenu s vodom, izvoru ili vlastitome boravištu, i
osoba bi trebala obavljati svakodnevne Sandhyà Bandanam prakse. Bràhmaçima bi svakodnevno
trebalo iskazivati poštovanje na ispravan način nudeći im vodu za pranje stopala, Arghyu (ritualna
posuda s vodom za pranje ruku), travke, rižu, Madhuparku (porcije mješavine bijeloga kravljeg
sira, meda i mlijeka) i ostalo u skladu s pravilima uključujući darove kao što su nakit i odjeća. O
kralju! Radi zadovoljenja Božice, ovom prilikom se obavljaju Chaçáã Pàîha (čitanje knjige po imenu
Chaçáã) i Bhàgavata Pàîha (čitanje nekih djelova knjige po imenu Bhàgavat); u tu svrhu se
Page161 Of 251
određuje devet, pet ili tri Bràhmiça ili najmanje jedan. Kada je sve ovo obavljeno, mudar čovjek
treba obaviti pripremnu ceremoniju za svečano Devãno obožavanje u kojem svećenik izgovara
Vedske Mantre (Svasti-vàchana, Svasti na Indro vriddhaíravàâ, i td.). Om Hrãm Írãm Dïm Dïrgàyi
Namah je deveto-slovna Mantra božice Durge. (12-17.)
O kralju! Nakon što je ceremonija ovako započeta, čovjek bi trebao na Vedã (uzdignuto
postolje, oltar) postaviti prijestolje prekriveno s duplom svilenom tkaninom; i na to prijestolje on bi
trebao staviti Devãn lik. Devã, Vječna Majka Svijeta, trebala bi biti s četiri ili oasamnaest ruku, ona
bi trebala biti potpuno opremljena sa svim oružjima, ukrašena s vijencima od bisera i dragulja,
raznim ukrasima od dragoga kamenja, noseći izvrsne božanske odore, svi dijelovi lika bi trebali
biti umjetnički izrađeni ostavljajući dojam pun poštovanja, Ona bi trebala jahati na lavu, i u Svojim
rukama držati školjku, točak, disk, i lotos. (18-20.)
Bilješka: Devã je ovdje prikazana s četiri ili osamanaest ruku.
U odsutnosti lika, na postolje bi trebalo postaviti zemljanu posudu za vodu, potpuno
pročišćenu Vedskim Mantrama, ispunjenu sa zlatom i draguljima, i do vrha ispunjenu s vodom,
donesenom iz svete rijeke ili iz svetog mjesta hodočašća i s pet mladica (u posudi) biljaka na čijim
se grančicama nalazi mlado lišće koje bi trebalo biti umočeno u vodu. Pokraj posude s vodom, na
prijestolju, u svrhu obožavanja, još bi se trebao nalaziti simbol (Dijagram ili Yantra) s
deveto-slovnom Mantrom (Om Hrãm Írãm Chaçáikàyai Namah). (21-22.)
Osoba bi pokraj sebe trebala postaviti sve materijale na njihova odgovarajuća mjesta u
svrhu obožavanja, i onda bi se trebalo pjevati i svirati koristeći se raznim instrumentima kao što su
bubnjevi i td. radi dobre sudbine i napretka obitelji. (23.)
O kralju! Ako je prvi dan Nandà Tithi (tj. prvi dan svijetle polovice sa sazviježđem Hastà na
ascendentu), to je najbolje vrijeme za obožavanje Svete Božice. Nema nikakve sumnje da će ovo
proizvesti posebno sretne efekte. (24.)
Prethodne noći, čovjek bi trebao postiti, ili prethodnoga dana čovjek bi trebao uzeti samo
Habiìyànna obrok (kuhana riža i ghi); i na dan započinjanja čovjek bi trebao obaviti Sankalap
(izjava glede svrhe zbog koje se obavlja ova ceremonija) i onda bi trebao početi sa štovanjem. (25.)
Prije započinjanja ovoga zavjeta, osoba bi se ovako trebala moliti pred Božicom: "O Majko,
Majko Svijeta! Ja ću obaviti ovaj izvrstan Navaràtra zavjet; budi milostiva i pomozi mi u svakom
pogledu." (26.)
Čovjek bi trebao, što je više moguće, slijediti sva pravila koja propisuje ovaj zavjet, i
izgovarati Mantre i obavljati bogoštovlje na pravilan način. (27.)
Prije svega čovjek bi propisno trebao obožavati Božicu Jagaddhàtri, nudeći Joj Chandan (od
paste od sandalovine), Aguru (aromatično drvo, aloa drvo), Kamfor, cvijetove Mandàre (jedno od
pet stabala iz nebeskih oblasti), Karaju, (vrsta mirisnoga cvijeća), Aíoku, Champaku, Karaviru,
Màlatã, Bràhmã i razno ugodno mirisno cvijeće i povoljne listove Bilve (vrsta voća u Indiji čiji je
plod sličan naranči), Dhïpu (mirisi, mirisni štapići koji gore ispred lika Božanstva), i svjetiljke.
Zatim bi se trebalo nuditi ukusno voće kao što su kokos, Màtulinga, nar, banane, naranče, voće
Jack, bilve i razno drugo ukusno voće te zatim, nudeći Joj Arghyu (ritualna posuda za pranje ruku),
ponuditi joj kuhanu rižu i ostalu hranu i sve to sa srcem punim poštovanja. (28-31.)
Oni koji jedu meso, u ovome Devãnom obožavanju oni mogu žrtvovati životinje; i u tu svrhu
najbolji su koza i vepar. (32.)
O bezgriješni! Koze i ostale životinje koje se u žrtvovanju ponude Devã, dostižu nedostižna
nebesa. Zato osobe koje žrtvuju koze ne počinjavaju nikakav grijeh. O kralju! Koze i ostale životinje
koje se nudu Devã u žrtvovanjima bez ikakve sumnje idu u nebeske oblasti; zato je u svim Íàstrama
rečeno da se ovakvo ubijanje životinja smatra kao ne-ubijanje. (33-34.)
Page162 Of 251
Napomena: Bez obzira na gore spomenuto ubijanje životinja u ovu svrhu u Kali Dobu to se
ipak ne preporučuje.
Nadalje, radi obavljanja Homa ceremonije trebalo bi pripremiti, već prema nečijim
zahtjevima, trougaonu jamu dimenzija od jedne do deset ruku (1 ruka = 10 cm) i trougaoni komad
ravnoga tla prekriven s pjeskom. (35.)
Svakoga dana, tri puta, čovjek bi trebao obožavati Devã s ugodnim stvarima i na kraju bi
trebao napraviti veliku proslavu s plesom, pjevanjem i muzikom. (36.)
Svakoga dana on bi trebao spavati na tlu i obožavati djevice (mlade djevojčice od dvije do
deset godina) nudeći im slatkiše, lijepu odjeću i ukrase. (37.)
Svakoga dana bi trebalo obožavati jednu djevicu ili svaki dan po još jednu. (38.)
O kralju! Da bi se udovoljilo Devã, čovjek bi trebao obavljati ovu Pïju obožavanja Kumàrã
(djevice), onoliko koliko mu to njegova sredstva dozvoljavaju; u ovome on nikad ne bi smio
pokazati škrtost. (39.)
O kralju! Slušaj sada pravila obožavanja djevica koja ću ti reći. Djevicu staru jednu godinu
ne bi se smjelo obožavati; zato jer su one posve neuke budući da mirišu i kušaju razne ukusne
stvari. (40.)
Djevica stara dvije godine naziva se Kumàrã; ona od tri godine zove se Trimurtã; ona od
četiri godine zove se Kalyànã; od pet godina zove se Rohiçã; od šest godina, Kàlikà; od sedam
godina, Chaçáikà; od osam godina, Íàmbhavã; od devet godina, Durgà; i djevica stara deset godina
zove se Subhadrã. Djevice starije od deset godina nisu dozvoljene u ceremonijama. (41-43.)
Čovjek bi trebao obožavati ove djevice, izgovarajući njihova imena i slijedeći pravila. Sada
ću ti govoriti o različitim rezultatima koji proističu kroz obožavanje ovih devet kategorija djevica.
(44.)
Obožavanje Kumàrã vodi ka uništenju bijede i siromaštva, iskorjenju vlastitih neprijatelja i
povećanju bogatstva, dugovječnosti i snazi. (45.)
Trimurtã Pïja vodi ka dugovječnosti, i zadobivanju tri stvari, pobožnosti, bogatstva i
ostvarenju želja, prirastu bogatstva, sinova i unuka. (46.)
Oni koji žele znanje, pobjedu, kraljevstvo i sreću, trebali bi obožavati Kalyànã, ostvariteljicu
svih želja. (47.)
Ljudi bi na pravilan način trebali obožavati Rohiçã radi izlječenja bolesti. Radi uništenja
neprijatelja, najbolje je s predanošću obožavati Kàliku. Radi napretka i bogatstva, s predanošću bi
trebalo obožavati Chaçáiku. O kralju! Radi opčinjavanja i svladavanja neprijatelja, radi otklanjanja
bijede i siromaštva, i radi pobjede u bitkama, obožavanje Íàmbhavã je najbolje. (48-49.)
Radi uništenja strašnih neprijatelja i radi sreće u narednome svijetu, obožavanje Durge je
najsigurnije i najbolje. Ljudi obožavaju Subhadru kada žele da im se ispune njihove želje. (50-51.)
Ljudi bi s najvećom predanošću trebali obožavati Kumàre (djevice) s Mantrama Írãrastu ili
s ostalim Mantrama koje počinju sa Írã ili s temeljnim Mantrama. (52.)
Božica Koja bez ikakvih teškoća može stvarati sve Kumàr Kàrtikeyine svete Tattve i Koja,
kao da se igra, stvara sve Deve, Brahmu, Viìçua, Maheíu i ostale; ja obožavam Tu istu Kumàrã
Devã. (53.)
Ona Koja se pojavljuje u tri oblika koji se razlikuju s obzirom na Guçe i Koja se pojavljuje u
daljnjim mnogim oblicima, zahvaljujući razliakovanju triju Guça u daljnje razne manje oblike, ja
obožavam Nju, Trimurtã Devã. (54.)
Onu Čijim se obožavanjem uvijek dobivaju povoljne stvari, ja s predanošću obožavam Nju,
Kumàrã Kalyànã, ostvariteljicu svih želja. (55.)
Page163 Of 251
Sa srcem punim predanosti, ja obožavam Rohiçã Devã Koja pospješuje klijanje svih Karma
(koje se ovdje uspoređuju sa sjemenom), koje su se nakupile zbog prijašnjih djela. (56.)
Ona Koja na kraju Kalpe skuplja u Sebe u obliku Kàlã sav ovaj Svemir, pokretni i
nepokretni, ja s predanošću obožavam tu Kàliku Devã. (57.)
Ona Koja je žestoka i bijesna i Koja se stoga naziva Chaçáikà i Koja je ubila demone
Chaçáu i Muçáu, ja se ponizno i s predanošću klanjam toj Devã Chaçáiki Koja uništava strašne
grijehe. (58.)
Ja obožavam tu Íàmbhavã Devã, davateljicu svih zadovoljstava i sreće, Čiji je oblik Veda
Brahma, i Čijem postanku nema nikakva uzroka i Koju su kao takvu opjevale Vede. (59.)
Ona Koja Svoje posvećenike spasava od opasnosti i Koja oslobađa od raznih teškoća i
nevolja, Koju sve Deve nisu u stanju spoznati, ja s predanošću obožavam tu Durgu Devã Koja
uništava sve nevolje. (60.)
Ja, s mojim predanim umom, pozdravljam tu Devã Subhadru Koja Svojim posvećenicima
daje sve povoljnosti i Koja otklanja sve nepovoljne događaje. (61.)
Tako, s Mantrama sada opisanim, ljudi bi uvijek trebali obožavati djevojčice djevice dajući
im odjeću, ukrase, vjence, mirise i razne druge stvari. (62.)
Ovdje završava Dvadsetšesto Poglavlje o pričanju o tome što treba raditi tijekom
Navaràtrija u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXVII.
HVyàsa reče: "O kralju! One Kumàre, čiji udovi nisu zdravi, koje su gubavci, čija su
tijela prekrivena s ranama i čirevima, čija tijela zrače neprijatnim mirisima ili čija su tijela
zagađena, ili one koje su iz loše obitelji, takve djevice nikad ne bi trebalo prihvatiti tijekom
ceremonije praznika Navaràtre. (1.)
One koje su rođene slijepe, koje su razroke, koje su slijepe na jedno oko, koje se ponašaju
sramno, čija su tijela obrasla dlakama, ili koje su bolesne, ili kod kojih bilo koji drugi znak ukazuje
na njihove strastvene mladenačke težnje, ili one koje su vrlo mršave, ili koje su rođene od udovica
ili neudatih žena, takve djevice treba izbjegavati u ovoj Pïji. (2-3.)
O kralju! Za ovu Kumàrã Pïju treba odabrati samo one djevice koje su zdrave, graciozne,
lijepe, bez ikakvih čireva i koje nisu vanbračna djeca. (4.)
Kumàre rođene u obitelji Bràhmiça mogu se prihvatiti u svim slučajevima; kada se želi
pobjeda, prednost se daje Kumàrama iz Kìattriya obitelji; kada se želi zarada, prednost se daje
Vaiíya Kumàrama i kada se općenito želi dobro, uzimaju se Íïdra Kumàre. (5.)
O kralju! Za Navaràtri Pïju, Bràhmiçi bi za svoje obožavanje trebali izabrati Kumàre koje
potječu od Bràhmiça; Kìattriye one od Bràhmiça ili Kìattriya; Vaiíye za obožavanje mogu izabrati
Kumàre od Bràhmiça, Kìattriya ili Vaiíya. I Íïdre mogu za obožavanje izabrati bilo koju od ovih
Page164 Of 251
kategorija. Ali umjetnici i majstori (obrtnici, zanatlije) za obožavanje bi trebali izabrati Kumàre iz
svoje osobne obitelji odnosno roda (plemena). (6-7.)
Ako se dogodi da osoba ne bude u stanju obavljati obožavanje svih devet dana, onda je
uputno da ta osoba obavi posebno bogoštovlje osmoga dana (Aìîamã Tithi). (8.)
U davna vremena, osmoga dana, Božica Bhadra Kàlã, uništavateljica žrtvovanja koje je
započeo Dakìa, pojavila se u strašnim oblicima, u pratnji stotine i Lakhove (stotinama tisuća)
Yoginã (jedna od šezdeset kategorija božica ili Kàlãnih služavki). Stoga bi osmoga dana osoba
trebala obaviti posebno obožavanje s mirisima, vijencima, pastama i raznim drugim darovima.
(9-10.)
Toga dana, Pàyasa (hrana pripremljena od riže, mlijeka i šećera), meso i riba posebno bi se
trebali ponuditi Božanstvu. Homa ceremonije, gošćenje Bràhmiça i obožavanje Majke Božice
trebalo bi obaviti s raznim nuđenjima, voćem i cvijećem, i to u obilju. (11.)
O kralju! Oni koji nisu u stanju slijediti post tijekom ove Navaràtri Pïje, dobit će isti
rezultat kao da poste, ako obave post tijekom zadnja tri dana (Saptamã Tithi, Aìîami Tithi i Navamã
Tithi). (12.)
Ako osoba predano vrši obožavanje tijekom ova zadnja tri dana (lunarni dani), ona će
primiti sve blagodati Navaràtri Pïje. (13.)
Znaj da je Navaràtri Pïja potpuna, ako su obavljeni Devãno obožavanje, Homa ceremonije,
obožavanje Kumàrã i čašćenje Bràhmiça. (14.)
O Janamejaya! Nikoje bogoštovlje, zavjet ili darovi, koji postoje na ovome svijetu, ne mogu se
usporediti, glede zasluga koje oni daju, s Navaràtra Pïjom. (15.)
Slaveći ovu Navarutra Pïju, čovjek dobiva bogatstvo, bogatu ljetinu, sinove, unuke,
napredak i sreću, dugovječnost, zdravlje, nebesa i konačno blaženstvo. (16.)
Oni koji žele znanje, bogatstvo, ili sinove, dobit će iste, ako obave ovu najpovoljniju
Navaràtra ceremoniju, koja je u stanju posvećenicima dodijeliti svu sreću. (17.)
Nakon obavljanja ovog žrtvovanja, oni koji žele znanje dobit će znanje; i onaj koji je lišen
svoga kraljevstva, dobit će ga nazad. (18.)
Oni koji u prošlim životima nisu obavljali ovaj povoljni zavjet, oni u tekućim rođenjima
bivaju bolesni, siromašni i bez sinova. (19.)
One žene koje su neplodne, ili udovice ili one koje nemaju sinove, u svojim prethodnim
životima nisu nikad obavili ovo žrtvovanje. (20.)
Kako oni, koji nisu obavili Navaràtra ceremoniju, mogu steći bogatstvo na ovome svijetu
kao i sreću u narednome? (21.)
Onaj koji je obožavao Božicu Bhagavatã Bhavànã Devã s mladim lišćem Bilvinoga drveta,
premazanim s crvenom sandalovom pastom, bez sumnje je onaj koji će postati kralj na ovome
svijetu. (22.)
Onaj čovjek koji je propustio da obožava Božicu cijeloga svemira, Koja ostvaruje sve želje
koje ljudsko biće može imati, Koja uništava sve nevolje, boli i bijede, Koja je povoljna Bhagavatã
Bhavànã, takav će čovjek bez sumnje svoje dane na ovome svijetu provesti bijedno, u siromaštvu i
okružen sa svih strana svojim neprijateljima. (23.)
Kada Hari, Hara, Brahmà, Indra, Vatra, Varuça, Kuvera i Sunce, koji posjeduju svo
bogatstvo i sve moći i koji su ispunjeni s najvišom srećom, stalno meditiraju na Božicu ovoga
Svemira, Koja je Svekolika Egzistencija, Inteligencija i Blaženstvo, što onda reći za obična ljudska
bića! Kako to da ljudi ne obožavaju Ovu Chaçáikà Devã, Onu Čijom milošću sve ljudske želje bivaju
ostvarene? (24.)
Page165 Of 251
Zašto ljudi ne bi obožavali Božicu Bhavànã, Onu Koja dodijeljuje svekoliku sreću, Čija su
druga imena Svàhà i Svadhà, Mantrami kroz čije urođene energije Deve i Pitriji uvijek postižu
najveće zadovoljenje, i koje ponavljaju svi Muniji tijekom čantanja u svakome Vedskom žrtvovanju?
Čijom snagom, Brahmà, Stvoritelj, stvara ovaj Svemir? Pod utjecajem Čije se energije Viìçu
Janàrdan, Deva Devā, inkarnira na zemlji u raznim oblicima i održava i štiti ovaj svijet, i čijom
snagom Íankara uništava ovaj cijeli svemir? (25-26.)
Nitko u ovome cijelom svemiru ne može postojati bez podrške te Prakêiti Devã, Íakti; bilo
da se radi o Devã, ljudskome biću ili ptici, ili zmiji, Gandharvi, Rakìasi, Piíàchi, planini ili drvetu,
nitko se ne može niti pokrenuti bez ove Snage. (27.)
Stoga, zašto svatko ne bi obožavao ovu Devã Chaçáiku, Koja ostvaruje sve želje i daje svo
bogatstvo? I kako to da čovjek želeći realizaciju četiri cilja ljudskoga postojanja, Dharmu,
bogatstvo, užitak i konačno oslobođenje, ne slijedi ovaj Devãn zavjet? (28.)
Tim više, čovjek koji je počinio strašne grijehe kao što su ubojstvo Bràhmiça, pijenje
alkohola, krađa zlata, preljub sa ženom duhovnoga učitelja i druženje s nekom osobom koja je sve
ovo počinila, ako takav čovjek obavi Navaràtri zavjet, on će biti potpuno oslobođen tih grijeha; u to
nema sumnje. (29.)
O kralju! Jednom je u državi Kosali živio trgovac koji je bio siromašan i nesretan, on je imao
mnogo članova u svojoj obitelji koje je on morao uzdržavati. (30.)
On je imao mnogo sinova i kćeri; oni su bili veoma gladni i očajni i hranu su uzimali samo
jednom u dvadesetčetiri sata i to navečer. (31.)
Taj trgovac je cijeli dan radio kod drugoga, i on je također uzimao svoj obrok kada bi došla
večer. I tako, bivajući veom zabrinut i žalostan, on je jedva uspijevao nahraniti članove svoje
obitelji. (32.)
Ovaj trgovac je bio mirne naravi i dobre prirode, bio je istinoljubiv, uvijek spreman da se
ponaša u skladu s religijom, nije u sebi imao bijesa, bio je nepokolebljiv i zadovoljan, bez taštine i
ljubomore; on je svakoga dana obožavao Deve, Pitrije i goste te je uzimao svoj obrok tek kada bi
svi članovi njegove obitelji uzeli svoje obroke. (33-34.)
I tako je prošlo mnogo vremena kada je taj dobar trgovac, po imenu Suíãla, bivajući veoma
nesretan zbog svoga siromaštva i gladi, zapitao mirnoga Bràhmiça: "O Bhïdeva! (Deva utjelovljen
na zemlji) ljubazno mi reci kako da se oslobodim ovoga siromaštva? (35-36.)
O plemenita osobo! Milostivo me savjetuj što da radim; ja ne želim bogatstvo, niti želim da
postanem bogat čovjek; O Bràhmiçe! Ja želim da imam samo toliko novca da bih mogao podmiriti
troškove moje obitelji; molim te da me savjetuješ što da radim da bih zaradio toliko novca. (37.)
Ja imam mnogo sinova; ali ja nisam u stanju dati im niti šaku riže. (38.)
Jao! Moj najmlađi sin je danas plakao da mu se dade hrana; a ja sam ga kaznio istjeravši ga
iz kuće nemajući što da mu dadem. O Bràhmiçe! Što da radim? Ja nemam bogatstva; moje srce je
utučeno žalošću; moje dijete je plačući i gladno izašlo iz kuće. (39.)
Moja kćer je stasala za brak, a ja nemam novca. Ona je navršila potrebnu dob se uda. Jao!
Što da radim? (40.)
O Bràhmiçe! Ja sam veoma žalostan zbog svega ovog. Ti si milostiv i znadeš sve; reci mi na
koji način, bilo da se zahtijeva asketizam, darivanje, obavljanje zavjeta, ponavljanje Mantra, da
prehranim svoju obitelj; Ja želim samo toliko novca za ovu svrhu i ništa više. (41-42.)
O plemeniti Bràhmiçe! Milostivo me savjetuj kako da članovi moje obitelji postanu sretni
na ovome svijetu?" (43.)
Vyàsa reče: "Bràhmiç koji je slijedio zavjete, ovako upitan, spremno se ovako obratio
trgovcu: "O trgovče! Obavi najpovoljniji Navaràtra zavjet, i obožavaj Devã Bhagavatã, obavi Homa
Page166 Of 251
ceremonije, i gosti Bràhmiçe. Daj da se čitaju Vede i Puràçe i zatim polako ponavljaj Íakti Mantre i
pokušaj, onoliko koliko možeš, obavljati ostale prateće ceremonije; i tvoje će želje na ovaj način
bez sumnje biti ostvarene. (44-46.)
Na svijetu ne postoji nikoji drugi zavjet nadmoćniji od ovoga; ovaj zavjet je veoma svet i on
će ti donijeti sreću. (47.)
Ovaj zavijet vodi ka mudrosti i oslobođenju; on uništava neprijatelje i povećava potomstvo i
bogatstvo. (48.)
U prijašnja vremena, Írã Ràma Chandra je patio veoma mnogo budući je bio lišen svoga
kraljevstva; kao i zato što je kasnije njegova žena bila oteta. Bivajući veoma žalostan zbog svega što
se dogodio, on je ipak u Kiskindhyi obavio ovaj Navaràtri zavjet. (49.)
Iako veoma žalostan zbog odvajanja od Site, Ràma Chandra je obavio ovaj Navaràtra zavjet
obožavajući Božicu prema propisanim pravilima i ritualima. (50.)
Kao rezultat ovog obožavanja on je bio u stanju premostiti veliki ocean i ubiti
divovskoga Kumbha Karçu, Meghanàdu, Ràvaçine sinove i Ràvaçu, kralja Lanke; da bi
zatim opet dobio svoju Situ. On je postavio Vibhãìaçu na prijestolje Lanke (Ceylon) te se
konačno vratio u Ayodhyu gdje je nastavio vladati nemajući nikavih neprijatelja. (51-52.)
O najbolju među Vaiíyama! Ràma Chandra, junaštva i snage bez premca, bio je u stanju
dobiti sreću ovoga svijeta zahvaljujući utjecaju Navaràtra ceremonije." (53.)
Vyàsa reče: "O kralju! Taj Vaiíya, nakon što je čuo ove riječi, toga je Bràhmiça prihvatio za
svoga Gurua, koji ga je zatim iniciriao u temeljnu Mantru Màye da bi nakon toga on neprestano,
bez ikakve lijenosti, tijekom devet noći polagano ponavljao Mantru obožavajući Devã s velikom
pažnjom i s raznim darovima. Tako je on tijekom devet uzastopnih godina posvetio sebe Japi
(ponavljanje Mantre) temeljne Mantre Màye da bi se, kada je deveta godina bila privedena kraju,
Velika Božica jasno pojavila pred njegovim očima tijekom noći velikog Aìîama Tithija (osmi dan
svijetle polovice) dajući mu razne blagodati i oslobađajući ga od siromaštva dodijeljujući mu
bogatstvo i ostale druge željene stvari." (54-55.)
Bilješka prevodioca na hrv.: Navaràtri ceremonija traje devet dana i noći no u zadnjem
pasusu navodi se praksa od devet godina što bi mogla biti greška u prevođenju na engleski ili to
označava da je spomenuti Bràhmiç prihvatio ovakav oblik zavjeta.
Ovdje završava Dvadesetsedmo Poglavlje o djevicama koje su prikladne za obožavanje i o
Devãnoj Slavi u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od Maharìi Veda Vyàse u Trećoj Adhyayi.
L
POGLAVLJE XXVIII.
HJanamejaya reče: "O Muni! Kako je Ràmachandra proslavio Navaràtra Pïju, koja vodi
k sreći? Tko je on bio? I kako je ukradena Njegova Sità? Kako je On bio lišen njegova kraljevstva?
Molim te da me zadovoljiš tako da mi sve ovo ispričaš." (1.)
Page167 Of 251
Vyàsa reče: "O kralju! U davna vremena, u gradu Ayodhyi, živio je plemeniti kralj sunčeve
dinastije po imenu Daíaratha, on je uvijek obožavao Deve i Bràhmaçe. (2.)
On je imao četiri slavna sina, Ramu, Lakìmaça, Bharatu i Satrughnu. Ova četiri sina bili su
jednako učeni i lijepi te su uvijek radili ono što je bilo ugodno kralju. Od ova četiri sina,
Ràmachandra je bio sin Kraljice Kauíalye, Bharata je bio sin Kaikeye, i lijepi Lakìmaça i
Satrughna bili su sinovi Sumitre. Dok su bili mladi, oni su nučili vještinu streljaštva. (3-5.)
Ovako obrazovani i pročišćeni, četiri su sina kralju pružali sve više radosti; jednoga dana
Maharìi Viívàmitra je došao u Ayodhyu te je tražio od kralja pomoć njegova sina radi zaštite
njegovih žrtvenih ceremonija. Kralj nije mogao odbiti Viívàmitrin zahtjev te je s njim poslao
Ràmachandru s bratom Lakìmaçom. (6-7.)
Briljantni Ràma i Lakìmaça tako su otišli zajedno s Munijem. U to vrijeme, u šumi koja se
nalazila na njihovu putu, živijela je strašna Ràkhìasã (žena demon), po imenu Tàáakà, koja je
običavala zadavati velike nevolje asketama; nju je Ràma ubio samo s jednom strijelom. Zatim je on
ubio Subàhu te je odapeo strijele, onesvijestivši, i skoro ubivši, tako drugog noćnog lutalicu
Màrãchu, i na ovaj način on je spasio Viívàmitru od svih prepreka koje su mu bile uzrokovane u
njegovim žrtvenim ceremonijama. Obavivši tako veliki posao pružanja zaštite žrtvenih ceremonija,
Ràma, Lakìmaça i Muni Cowsick, njih troje, uputili su se prema Mithili kraljevstvu. Na putu je
Ràma Chandra spasio Ahalyu od prokletstva od kojega je patila. (8-11.)
Konačno su dva brata, u društvu Munija, došli do grada Videhanagara. Upravo u to vrijeme
kralj Mithile, Janaka, dao je zavjet da će dati svoju kćer Situ za ženu bilo kome tko bude u stanju
slomiti Íivin luk; Ràma je slomio ovaj luk na dva dijela te je oženio Situ, rođenu od Lakìmã. Kralj
Janaka Raminomu je bratu Lakìmaçu dao za ženu svoju drugu vlastitu kćer Urmilu. (12-13)
Dobri i povoljni Bharata i Satrughna oženili su Mànáavi ondosno Írutakãrti, dvije
Kuíadhvajine kćeri. (14.)
O kralju! Tako, u velikome gradu Mithili, četiri brata su prema propisanim pravilima i
ritualima obavili njihove ceremonije vjenčanja. (15.)
Onda je kralj Daíaratha, videći da Ràma posjeduje sve osobine da preuzme kraljevstvo,
predložio da se njega postavi na prijestolje Ayodhye. (16.)
Ali kraljica Kaikeyã, videći da se rade neophodne radnje za postavljanje Rame na prijestolje,
zatražila je od svoga muža Daíarathe, koji je bio potpuno pod njenom vlašću, da joj ispuni dvije
stvari koje je prethodno bio obećao. (17.)
Prvi zahtjev bio je da njen vlastiti sin Bharata postane kralj Ayodhye; a drugi zahtjev je bio
da se Ramu protjera u šumu na četrnaest godina. (18.)
Tako je Ràmachandra, zajedno sa Sitom i bratom Lakìmaçom otišao u Danáakà šumu, koju
su često posjećivali Ràkìasi (demoni). (19.)
Plemeniti kralj Daíaratha je bio veom žalostan zbog odvajanja od svoga sina, i zbog
prokletstva koje je dobio od Munija Andhake on je tada napustio svoje smrtno tijelo. (20.)
Bharata, videći da je njegov otac umro samo zbog njegove majke, suzdržao se od toga da
postane kralj Ayodhye, cvatućega grada, želeći dobrobit svome bratu Ràmi. (21.)
Ràmachandra je otišao u šumu Paéchavaîã. Jednoga dana najmlađa Ràvaçina kćer, po
imenu Sïrpanakhà, pod utjecajem je strasti došla Ràmi; Ràmachandra se veoma naljutio te ju je
unakazio otkinuvši joj nos i uši. (22.)
Videći to, Ràkìase Khara, Duìaça i ostali veoma su se oštro počeli boriti s moćnim
Ràmachandrom. (23.)
Uistinu snažni Ràma je ubio Kharu, Duìaçu i ostale moćne Ràkìase, radi dobrobiti Munijâ.
(24.)
Page168 Of 251
Onda je Sïrpanakhà otišla u Lanku te je obavijestila Ràvaçu da je Ràma otkinuo njen nos te
da su Khara, Duìaça i ostali ubijeni. (25.)
Zli i opaki Ràvaça, čuvši za njihovu smrt, veoma se razbijesnio te je smjesta na kočiji otišao
u Màrãchinu šumu (26.)
Ràvaça je onda odlučio da ukrade Sãtu; da bi to uspješno obavio on je naredio tom
čarobnjaku Màrãchi da preuzme oblik zlatne srne i da tako odvuče Ràminu pažnju. (27.)
Čarobnjak Màrãcha je preuzeo oblik zlatne srne te je u tom obliku došao u vidokrug Jànaki.
Onda se ta raznoliko išarana srna počela kretati u Sãtinoj blizini. (28.)
Gledajući lijepi zlatni sjaj tijela te zlatne srne, Sãtà Devã, kao da je bila potaknuta od strane
velike Sudbine, ovako se obratila Ràmachandri: "O Gospodaru! Donesi mi kožu ove srne." (29.)
Ràma je također, ne procjenjujući cijelu situaciju, zatražio od Lakìmaça da ostane sa Sãtom
da bi je zaštitito, te je sa svojim lukom i strijelama otišao za srnom. (30.)
Beskonačno vješt u magiji, čarobnjak Màrãcha u obliku srne, videći Harija u obliku Rame,
dolazio je i odlazio iz njegova vidokruga putujući iz jedne šume u drugu. (31.)
Kada je Ràma uvidio da je otišao veoma daleko od Svoga tabora, On se veoma razljutio te je
nategnuo Svoj luk i odapeo strijelu prema srni. (32.)
Podmukli demon čarobnjak, osjetivši strašnu bol bivajući precizno pogođen Ràminom
strijelom, uzviknuo je: "O brate Lakìmaça! Ja sam ubijen!" te je izdahnuo. (33.)
Ovaj strašni jauk je došao do Jànakinih ušiju. Ona je pomislila da je to Ràmin glas te je
žalosno rekla Lakìmaçu: "Lakìmana, idi brzo. Ja se bojim da je Ràma ubijen; jesi li čuo uzvik, "O
Lakìmaça! dođi brzo i oslobodi me!" Ràma te zove da dođeš." (34-35.)
Lakìmaça je nato odgovorio: "O Majko! Ti si sama u šumi; stoga te je ne mogu ostaviti
ovdje čak i da je Ràmachandra ubijen. (36.)
O kćeri kralja Janake! Ràma mi je naredio da ostanem ovdje. Ako ja sada bilo gdje otiđem,
ja ću biti optužen da nisam poslušao njegovu naredbu. Bojeći se toga, ja nisam u stanju napustiti
ovo mjesto. (37.)
Osim toga, meni se čini da je neki čarobnjak odvukao Ràmu odavde; ja stoga ne želim
napraviti niti korak odavde i ostaviti te samu. (38.)
Budi strpljiva; ja mislim da ne postoji takav čovjek koji bi mogao ubiti Ràmu; ja te ni u kom
slučaju ne mogu ostaviti samu, prekršivši tako Ràminu naredbu." (39.)
Vyàsa reče: "O kralju! Onda je mlada Ràmina žena počela glasno plakati, kao da ju je na to
navela sama Sudbina, izgovarajući ove okrutne riječi čistome Lakìmanu: (40.)
O Sumitrin sine! Ja znam zašto si mi ti tako naklonjen! Ja znam vrlo dobro da je
tebe Bharata poslao da nam se pridružiš naprosto da bi dobio mene. (41.)
O podli Kìattriya, koji si vješt u magiji! ja ne spadam u grupu nemoralnih žena i ja te nikad
neću prihvatiti za muža u slučaju da je Írã Ràmachandra mrtav. (42.)
U slučaju da se Írã Ràma ne vrati, ja ću sigurno počiniti samoubojstvo; bez njega ja bih bila
veoma žalosna i jadna, i ja ne bih bila u stanju nastaviti živjeti. (43.)
O Saumitrã! Ostao ti ovdje ili ne, ja neću više ništa tražiti od tebe; ali želim još jedino reći,
gdje je nestala tvoja prisnost s tvojim starijim bratom?" (44.)
Čuvši ove Sãtine riječi, Lakìmaça se veoma ražalostio; i daveći se s teškim uzdasima uslijed
unutrašnje boli, on se ovako obratio Sãti: "O! Ti koja nisi rođena putem maternice! Zašto izgovaraš
tako okrutne riječi; ja jasno vidim da će stoga što ti izgovaraš tako bezvrijedne riječi uskoro na tebe
pasti veliko zlo." (45-46.)
Page169 Of 251
O kralju! Rekavši ovo, plemeniti je Lakìmaça, jecajući i veoma žalostan, napustio Sãtu i
otišao u potragu za svojim starijim bratom prateći njegove tragove stopala. (47.)
Nakon što je Lakìmaça tako otišao, Ràvaça je došao da Sãtina utočišta prerušen u lukava
prosjaka (Bhikìu s crvenom odjećom). (48.)
Jànakã je povjerovala da je lukavai Ràvaça zapravo Yogi te mu je iskazala poštovanja
ponudivši mu šumsko voće. (49.)
Hulja je ponizno nježnim glasom zapitao ãitu: "O lijepa djevojko! Tvoje oči su lijepe kao lišće
lotosa Palàse; stoga izgleda da ti nisi obična žena; kako to da si ti sama u ovoj divljoj šumi? O
ljepotice! Tko je tvoj otac? tko je tvoj brat i tko je tvoj muž? Kako to da ti, tako lijepa, sama provodiš
vrijeme u ovoj šumi kao obična žena? O ljepotice, ti zaslužuješ da živiš u palači ispunjenoj s
nektarom; zašto ti živiš u ovoj kolibici, u ovoj divljoj šumi, kao obična Munijeva žena, kada tvoja
ljepota sjaji blistavim zrakama Deva djevojke?" (50-52.)
Vyàsa reče: "Janakina kćer, čuvši Ràvaniçe riječi, Mandodarãna muža, na nesreću je
povjerovala da je on dobar Yogi te mu je odgovorila na sljedeći način: "Ti si vjerojatno čuo da dobri
kralj Daíaratha vlada u gradu Ayodhyi. On ima četiri sina; najstariji od njih, Ràma Chandra, je moj
muž. Kralj je Kaikeyã ponudio dvije blagodati zbog kojih je Ràma Chandra protjeran u ovu šumu i
sada on ovdje boravi zajedno sa svojim bratom Lakìmaçom. (53-55.)
Ja sam kćer Kralja Janake; moje ime je Sãtà; Ràma Chandra je slomio Íivin luk te me je tako
dobio za ženu. (56.)
Bivajući pod njegovom zaštitom, ja bez straha boravim u ovoj opasnoj šumi; videći zlatnu
srnu, on je otišao da bi je ubio za mene. (57.)
Lakìmaça, također, čuvši njegov glas, otišao je upravo sada. O Yogi! Ja živim ovdje oviseći
o snazi ova dva brata. (58.)
Eto, zato sam ja sada ovdje; oni će doći uskoro i iskazati ti poštovanje. (59.)
Čovjek koji je stavio svoje strasti pod kontrolu i postao Yati je kao inkarnirani Viìçu; stoga
sam ja tebi iskazala poštovanje. O Yogi! Naš se Àíram nalazi usred ove strašne šume, okružen s
Ràkìasama. Stoga ja sada pitam tebe kako to da si ti bio u stanju doći ovdje u odjeći Tridaçáija
(Sannyàsa Yogi); molim te, objasni mi to u ime istine." (60-61.)
Ràvaça tada odgovori: "O djevojko očaravajućega pogleda! Ja sam kralj Lanke, Mandodarãn
muž. O ljepotice! Ja sam radi tebe stavio ovu Yatijevu odjeću na sebe. (62.)
O Ljepotice! Moja dva brata Khara i Dïìaça ubijena su u ovoj šumi; i natjeran od moje
sestre ja sam došao ovdje. (63.)
Ostavi sad svoga muža, koji živi u ovoj šumi kao puki siromah, kojega je sreća napustila i
koji nema ništa i prihvati mene za muža. O ljepotice! Ja sam Ràvaça, kralj kraljeva; postani sada
moja žena. (64-65.)
O kćeri Janake! Ja sm gospod Vladara strana svijeta no ipak ja klanjam moju glavu tvojim
lotosovim stopalima; zato me prihvati i danas ispuni moje želje. (66.)
Prethodno, ja sam te tražio od tvog oca Janake; ali on je odgovorio da je on postavio zavjet
da ćeš ti postati žena onoga koji uspije slomiti Íivin luk. Bhagvàn Rudra je moj Guru; stoga sam se
ja bojao slomiti Njegov luk, i zato ja nisam bio prisutan na tvojoj Svayamvari. Ali od tog vremena
moj um je u stanju boli i stalno misli o tebi. (67-68.)
O ljepotice! Čuvši da ti sada boraviš u ovoj šumi, ja, potaknut prethodnom očaranošću
tobom, došao sam ovdje; zato okruni sada moj trud s uspjehom." (69.)
Page170 Of 251
Ovako završava Dvadesetosmo Poglavlje u Trećoj Adhyayi o događajima povezanim s
Navaràtrijem i opisom Ràmayane u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda
Vyàse.
Bilješka: Priča o Sãtinu porijeklu ide ovako: Ràvaça, kralj Ceylona (Lankà) vršio je oštra
sudržavanja te je dobio izuzetne moći. On je tri svijeta doveo pod svoju vladavinu, iznuđujući
poreze od sviju. Deve i stanovnici nekoliko svjetova plaćali su poreze koje im je nametnuo Ràvaça.
Ràvaça je poslao izaslanike Êiìijima i Munijima, asketama koji su boravili u šumi, tražeći od njih da
plate poreze. Êiìiji su odgovorili da oni nemaju nikakve imovine. No Ràvaça je ustrajavao na svome
zahtjevu. Onda su Êiìiji rezali svoje butine te su krv koja je izašla stavili u vrč koji je odnesen
Ràvaçi. Ràvaça je dao ovaj vrč svojoj kraljici Mandodarã na čuvanje, rekavši joj da se u vrču nalazi
otrov i da ga ona ne bi smjela piti. No Mandodarã je iz znatiželje popila jedan dio te je ostala trudna
i rodila kćer. Bojeći se Ràvaçe, ona je stavila vrč s kćerkom da pluta po oceanu, koji je onda ploveći
oceanima i rijekama, došao do zemlje Kralja Janake. Dok su seljaci obrađivali zemlju, oni su
ugledali ovaj vrč te su djevojčicu odvelu Kralju Janaki koji ju je prihvatio i odgojio kao svoju kćer.
Tako je Sãtà, rođena od krvi Bràhmiça, kasnije oduzela Ràvaçi život i kraljevstvo.
Druga verzija ide ovako: Kao ranije, izaslanici Ràvaçe savjtovali su Munije da dadu nešto; u
suprotnome Ràvaça bi im stvarao razne nevolje. Tako su Muniji rezajući svoje butine sakupili krv
te su je dali kao porez govoreći da će krv u vrču uzrokovati propast državi u kojoj se bude nalazila.
Ràvaça, kada je ovo čuo, naredio je da se vrč odnese u kraljevstvo Kralja Janake, kako bi na taj
način došlo do propasti njegova kraljevstva. Vrč je odnesen i postavljen negdje u Janakinim
poljima. Nadalje se dogodilo da je došlo do velike suše; kiše su potpuno izostale i strašna glad je
bila neizbježna. Bràhmiçi Punditi su obavijestili kralja da ako bi on i njegova žena osobno orali
polja, pasti će kiša. Kralj je na to pristao i on je zajedno sa svojom ženom to uradio, kralj je držao
plug, a kraljica je držala kralja za ruku. Prvi dio pluga se slučajno sudario s tim vrčem iz kojega je
izašla Sãtà s dvije žene, Riddhi i Siddhi, s njene dvije strane. Dvije žene su nestale, a Sãtà je bila
mala djevojčica. Kralj Janaka ju je onda prihvatio i odgojio kao svoju kćer. Sità Devã je običavala
svakodnevno sa svojom lijevom rukom podizati Íivin luk, koji se nalazio u kraljevoj kući, te ga je
svakodnevno obožavala čime je ona pročistila mjesto. Videći ovo, Kralj Janaka je dao zavjet da će
onaj koji uspije slomiti ovaj luk dobiti Sãtu za ženu.
L
POGLAVLJE XXIX.
H
Vyàsa reče: "Čuvši ove podle riječi, Jànakã se počela tresti od straha; nekako došavši
sebi, ona je počela govoriti: "O potomče Pulastya obitelji! Zašto ti, potaknut strašću, izgovaraš tako
okrutne riječi? Ja sam rođena u Janakinoj obitelji; stoga se ja ne mogu ponašati kao nemoralna
žena. (1-2.)
Page171 Of 251
O ti s deset lica! Bolje idi smjesta u Lanku; inače će ti Ràmachandra oduzeti život; ti ćeš bez
sumnje prouzročiti svoju smrt radi mene." (3.)
Rekavši ovo, Sãtà Devã je otišla prema Svetoj vatri po imenu Gàrhapatya, smještenoj u kući,
govoreći odlazi, odlazi. Onaj čija je podlost uzrokovala da sve Loke jecaju spas, spas, taj isti Ràvaça,
izopačena uma, tada je preuzeo svoj stvarni oblik te je otišao prema kolibici i čvrsto uhvatio Sãtu
Devã koja se stresla od straha. (4-5.)
Sãtà je plakala govoreći Ràma, Ràma, Lakìamaça, no griješni Ràvaça ju je čvrsto uhvatio i
uspeo na kočiju te je odveo. (6.)
Na njegovu putu on je naišao na Jaîàyu, Aruçina sina tako da je došlo do strašne bitke
između njih dvojice, no zli Ràvaça, kralj Demona, ubio je Jaîàyu. Onda je Ràvaça odveo Sãtu na
Lanku. Ràvaça je Sãtu, koja je plakala kao izgubljeno lane, smjestio u Aíoka šumu (Jaffnà),
okruženu i čuvanu od Ràkìasa. Kralj Lanke je iskušavao Sãtu s ugodnim riječima, kraljevstvom i
ostalim, ali Sãtà se nikad nije odrekla svoje vlastite čistoće i neokaljane nevinosti. (7-9.)
Na drugoj strani, Ràmachandra je uzeo srnu koju je ubio i mirno krenuo nazad kada je vidio
Lakìmaça koji mu se približavao. On mu se onda ovako obratio: "O Lakìmaça! Kakvu veliku
grešku si ti počinio! Čuvši riječi tog zlog čarobnjaka, kako to da si ti napustio moju dragu Sãtu i
došao ovdje?" Lakìmaça je tada odgovorio: "Bivajući žestoko proboden Sãtinim riječima (koje su
dolazile kao zašiljene strijele) i potaknut od nje, pd vodstvom Neizbježne Sudbine, takoreći, ja sam
došao ovdje; u to nema sumnje." (10-12.)
Onda su njih obojica požurili u njihovu kolibicu, napravljenu od lišća; i ne našavši tamo
Sãtu, oni su se veoma ražalostili te su otišli u potragu za Sãtom. (13.)
Ràma i Lakìmaça u njihovoj potrazi za Sãtom konačno su došli do mjesta gdje je Jàîayu,
kralj ptica, ležao na površini zemlje, koji je baš tada bio u stanju napuštanja svoga tijela. (14.)
Jatàyu je rekao: "Ràvaça, kralj Lanke, danas je ukrao Sãtu Devã; ja sam se suprostavio toj
hulji tako da je došlo do bitke između nas dvoje da bi me on onda sa svojim oružjem oborio na
zemlju." Rekavši ovo, kralj ptica je umro; tada je Ràmachandra obavio spaljivanje njegova tijela kao
i pogrebne ceremonije. Onda su obojica napustila to mjesto. (15-16.)
Nakon toga Gospod Ràmachandra je ubio Kabandhu te ga oslobodio od njegova
prokletstva; i kroz njegov savjet, on se sprijateljio sa Sugrãvom, s kojim je sklopio posebno
prijateljstvo i obavezao se na neke stvari. (17.)
Zatim je Ràma, uzimajući to kao svoju dužnost, ubio heroja Balãja te je, onako kao što je
obećao, dao izvrsno Kiìkindhyà kraljevstvo svome novom prijatelju Sugrãvi. (18.)
Onda je on počeo neprestano misliti o Ràvaçinoj krađi svoje žene Sãte te je tamo proveo
četiri mjeseca kišnoga perioda sa svojim bratom Lakìmaçom. (19.)
Ràma, veoma uzdrman zbog odvajanja od svoje žene, počeo se ovako obraćati Lakìmaçu:
"O Saumitre! Želje kćeri kralja kraljevstva Kekaye sada su ispunjene." (20.)
Ja više neću dobiti Jànakã; bez Jànakã ja se neću vratiti u Ayodhyu; bez Jànakã ja više neću
biti u stanju živjeti. (21.)
Gubitak kraljevstva, boravljenje u šumi, smrt oca, i konačno gubitak drage žene; okrutne
ruke Sudbine sada me strašno muče; što će se još dogoditi?" (22.)
O Brate Lakìmaça! Ljudi teško mogu znati unaprijed što će se dogoditi; ja ne znam što je
zapisano u mojoj sudbini nakon svega ovog, nešto bolno ili suprotno." (23.)
Pogledaj! Mi obojica, potomci Manua, iako rođeni u kraljevskoj obitelji, prognani smo u
šumu radi naših prošlih djela. (24.)
O Lakìmaça! Ti si također, pod utjecajem Sudbine, napustivši užitke kraljevskoga života,
otišao sa mnom; i ti također, zajednom sa mnom, patiš od mnogih groznih nevolja. (25.)
Page172 Of 251
Nitko u našoj obitelji nije patio onoliko koliko mi; zašto mi spominjemo našu obitelj?
Nijedno ljudsko biće nije se rodilo niti će se roditi koje je patilo ili će patiti od tako mnogo nevolja
kao ja, niti je nijedno ljudsko biće bilo ili će biti lišeno prava i biti ubogi siromah kao ja. (26.)
O Saumitre! Ja sam utopljen u oceanu boli i nevolja; što sada da radim? Ja ne vidim načina
kako da pređem ovaj ocean; ja sam posve bespomoćan, u to nema sumnje. (27.)
Ja nemam novce niti vojsku, O junače! ti si moj jedini prijatelj; O brate! Na koga bih ja
trebao biti ljut budući da ja patim zbog posljedica mojih vlastitih djela? (28.)
Jao! Ja sam upravo trebao dobiti kraljevstvo koje se prema svome blagostanju moglo
usporediti s Indra Sabhom, ali u trenu ja sam ga izgubio bivajući prognan u šumu. Lakìmaça! Tko
može saznati što se nalazi u maternici Sudbine? (29.)
O! Ta draga i nježna Sãtà, s nama je otišla u šumu; ali ta nemilosrdna Sudbina je tu savršeno
lijepu ženu bacila u ocean žalosti, koji se teško može preći. 30.)
Ta lijepa Janakina kćer meni je posve odana; ona je čista i sveta. Kako će ona izdržati sve te
patnje u kući kralja Lanke? (31.)
O Lakìmaça! Ràvaça neće nikad podvrći Sãtu Devã pod svoju vlast; kako bi se ta izvrsna
krjeposna djevojka mogla ponašati kao obična prostitutka? (32.)
O Lakìmaça! Možeš biti siguran da u slučaju da Ràvaça, imajući moć, pokuša izvršiti bilo
kakvo nasilje nad Sçtom, da će ona rađe sebi oduzeti svoj život nego potpasti pod njegovu vlast.
(33.)
O Lakìmaça! I ako bi Sãtà žrtvovala svoj život, ja bih sigurno uradio isto; jer od kakve bi mi
koristi onda bilo ovo tijelo ako tu više ne bi bilo lijepe Sãte?" (34.)
Dok je lotosooki Ràma ovako jecao izražavajći svoju tugu i žalost, religiozni Lakìmaça ga je
tješio sa sljedećim ugodnim i istinitim riječima: (35.)
"O junače junaka! Odbaci od sebe ovu slabost i budi strpljiv; ja ću uskoro ubiti tog opakog
demona Ràvaçu te ću ti vratiti tvoju Sãtu Devã. (36.)
Mudre i stabilne osobe, zbog njihove snage, nisu poljuljani u svojim srcima niti u radosti
niti žalosti; dok to nije slučaj s ljudima slaboga intelekta. (37.)
I radost i žalost u rukama su Sudbine; zašto bi onda trebalo izražavati tugu prema ovome
tijelu, koje nije duša. (38.)
Isto onako kao što se dogodilo da smo mi lišeni kraljevstva i protjerani u ovu šumu, kao i
što je Sãtà Devã ukradena, isto tako, u odgovarajuće vrijeme će se dogoditi da ćemo mi opet
povratiti Sãtu Devã. (39.)
O Jànakãn Voljeni! Mora doći vrijeme kada će se nesreća pretvoriti u sreću i obratno;
drugačije ne može biti. Zato odbaci od sebe ovu tugu i ostani čvrst. (40.)
Postoji mnoštvo majmuna, koji su naši pomagači; oni će otići na sve četiri strane te će nam
donijeti vijesti o Janakinoj kćeri; u to nema sumnje. (41.)
O Gospode! Mi ćemo otići na Lanku i tamo ćemo, upotrijebivši našu vještinu, ubiti tog podlog
Ràvaçu i vratiti Sãtu Devã. (42.)
Ili ćemo pozvati Bharatu sa Satrughnom te ćemo ujediniti sve vojske i tako ubiti našeg
neprijatelja; zašto ti onda kukaš nizašto? (43.)
O Gopode! naš predak Raghu, najviši junak, sebi je potčino deset strana svijeta; a ti koji
pripadaš ovoj obitelji sada si izgubljen u žalosti! (44.)
Ja sam mogu poraziti sve Deve i Demone; i ako mi se pomogne, ima li sumnje da ja ne bih
mogao ubiti tog Ràvaçu, sramotu obitelji Ràkìasa. (45.)
O Gospode! Mi možemo pozvati kralja Janaku u pomoć da bi iskorijenili tog opakog
neprijatelja Deva. (46.)
Page173 Of 251
O Potomče Raghua! Sreća i nesreća stalno se izmjenjuju; niti sreća ni nesreća ne dolaze i
ostaju stalno. Onaj čiji je um previše preplavljen bolju ili srećom, je onaj čovjek koji je stalno
izgubljen u oceanu bijede; i sve dok je tako on nikad ne može očekivati da će biti sretan." (47-48.)
Gledaj! U davna vremena, Indra je jednom postao odan pokvarenim navikama. Tada su se
sve Deve ujedinile i na njegovo su mjesto postavili kralja Nahuìu. (49.)
Onda je Indra, prestrašen, odstupio sa svoga položaja te je proveo veoma mnogo godina u
nepoznatom stanju unutar lotosa. (50.)
Nadalje, kada se vrijeme promijenilo, on je opet zadobio nazad svoj položaj; dok je kralj
Nahuìa pao dolje na ovu zemlju te se kroz prokletstvo Êiìija pretvorio u veliku zmiju (udava). (51.)
Kralj Nahuìa je želio Indrinu ženu te je uvrijedo Bràhmiça; stoga se on kroz prokletstvo
Maharìija Agaste pretvorio u zmiju na zemlju. (52.)
Zato, O Ràghava! Čovjek se ne bi smio prepustiti tuzi u vrijeme opasnosti; umjesto toga, u
to vrijeme on bi trebao ostati poduzetan i nepokolebljiv; tako kažu mudraci. (53.)
O Gospode svijeta! Ti si plemenit, sveznajući i svemoguć; zašto si se ti sada prepustio
žalosti kao običan smrtnik?" (54.)
Vyàsa reče: "O kralju! Tako utješen od Lakìmaça, Ràma je svoju tešku tugu zamijenio sa
smirenošću i postojanošću." (55.)
Ovako završava Dvadesetdeveto Poglavlje o krađi Sãte i Ràminoj tuzi u Trećoj Skandhi Írã
Mad Devã Bhàgavatama od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XXX.
HVyàsa reče: "O kralju! Ràma i Lakìmaça, ovako raspravljajući, ostali su šuteći; onda
se s nebesa pojavio Êiìi Nàrada, pjevajući hvalospjeve Rathàntara Sàma Vede u pratnji s lijepim
sviranjem na njegovoj lutnji. (1-2.)
Videći ga, nesavladivi Ràmachandra je ustao i smjesta mu ponudio izvrsno sjedalo i vodu za
pranje njegovih stopala. Onda se on sklopljenih ruku molio Muniju. Kada mu je Muni naredio, on
je sjeo odmah pokraj njega. (3-4.)
Kada je tako Ràmachndra, žalosna srca, sjeo zajedno s Lakìmaçom, Nàrada ga je blagim
glasom zapitao: "O Potomče Raghua! Zašto si ti tako žalostan kao običan smrtnik? Ja znam da je zli
Ràvaça ukrao Sãtu Devã. Ja sam čuo dok sam bio na nebesima da je Ràvaça, Pulastyin sin, ukrao
Sãtu bivajući opčinjen njom, ne znajući da će to biti uzrok njegove smrti. O Potomče obitelju
Kàkutsthe! Ti si se rodio da bi ubio Ràvaçu; i u tu svrhu Jànakã je ukradena. (5-8.)
Bilješka: Stvarna Jànakã nije bila ukradena; Njen dvojnik je bio ukraden.
O Ràghava! Devã Jànakã je u svome prethodnom rođenju bila Munijeva kćer koja je
sprovodila asketizam. Dok je bila uposlena u svojoj sadhani u svome svetom utočištu, došao je
Ràvaça i gledajući je, molio joj se da mu ona bude žena. Čuvši ovo, ona mu je dala podesan prijekor
da bi je on onda silom uhvatio za njenu kosu. Ta asketska žena veoma se naljutila, i smatrajući da
Page174 Of 251
se njeno tijelo zagadilo uslijed kontakta s đavolom, ona je odlučila da okonča sa svojim životom te
je ovako proklela Ràvaçu: "O Huljo! Ja ću se roditi na površini zemlje ne putem maternice naprosto
radi tvog uništenja." Rekavši, ona je okončala sa svojim životom. (9-12.)
O mučitelju neprijatelja! Ràvaça, kralj Ràkìasa, zamijenio je vijenac s krajnje otrovnom
zmijom te je ukrao Sãtu Devã, inkarniranu od Lakìmã, čemu je cilj bio da se iskorijeni njegova rasa.
(13.)
O Kàkutstha! Nakon što su se Deve molile radi uništenja tog podloga Ràvaçe, teškoga za
poraziti, ti si se rodio na ovoj zemlji, u obitlji Aje, kao inkarnacija Harija (tj. Viìçua). (14.)
O moćno naoružani! Budi strpljv; Sãtà Devã misli na Tebe dan i noć. (15.)
Indra osobno, kralj Deva, svakodnevno joj u vrču šalje nektar i Mlijeko Nebeske Krave; i
Ona živi samo na tome. O Gospode! Pijući Mlijeko Nebeske Krave, lotosooka Sãtà Devã živi ne
pateći od ikakve žeđi ili gladi! Ja je viđam svakoga dana. (16-17.)
O Potomče Raghua! Ja ti sada dajem na znanje da se Ràvaçu može ubiti. U ovom Aívin
mjesecu s predanošću obavi zavjet. (18.)
Post tijekom devet noćiju, Bhagavatãno obožavanje, i tiho ponavljanje Mantre kao i
obavljanje Homa ceremonija, obavljanjem svega ovoga, sve nečije želje bivaju ispunjene. (19.)
O najbolji u Raghuovu rodu! Ti bi Božici trebao ponuditi žrtvovanje svete i neporočne
životinje, obavljati Japu i Homa ceremoniju istovrijednu jednoj desetini Jape (odn. jednu desetinu
Jape treba obaviti u obliku Homa ceremonije). Ako uradiš sve ovo, ti ćeš sigurno biti u stanju
osloboditi Sãtu. (20.)
U vjekovna vremena, Viìçu, Íiva, Brahmà i Deve na Nebesima su svi obavili (obavljali) ovo
obožavanje Božice. (21.)
Stoga, O Ràghava! Svaka osoba koja želi sreću, posebno oni koju su se našli u velikim
teškoćama, bez imalo bi oklijevanja trebali obaviti ovu povoljnu ceremoniju. (22.)
O Kàkutstha! Viívamitra, Bhrigu, Vasiìîha i Kaíyapa, svi oni su također obavljali
obožavanje. Kada je netko ukrao ženu Brihaspatija, Gurua Deva, on je također snagom ovog
obožavanja dobio svoju ženu nazad. Zato, O kralju! i Ti proslavi ovu Pïju radi uništenja Ràvaçe!
(23-24.)
O uzvišeni Gospode! Ovaj zavjet prethodno je obavio Indra radi uništenja Vritre, Íiva radi
uništenja demona Tripure, Nàràyaça radi uništenja demona Madhu i Kaiîabhe; zato bi i Ti trebao
čvrsto odlučiti i prema pravilima obaviti ovaj zavjet s tvojim cijelim srcem." (25-26.)
Ràma je odgovorio: "O Oceanu Znanja! Tko je ta Devã? Kakav je Njezin utjecaj? Odakle je
Ona nastala? Koje je Njeno Ime? I kako bi trebalo obaviti ovaj zavjet? Milostivo mi potanko opiši
sve ovo?" (27.)
Nàrada je onda odgovorio: "Slušaj, O Ràghava! Ta Božica je Vječna i Uvijek Nepromjenljiva
Iskonska Sila. Ako je budeš obožavao, sve tvoje teškoće će nestati i sve tvoje želje bit će ispunjene.
(28.)
Ona je izvor Brahme, Viìçua i ostalih i svih živućih bića. Bez Njene energije nitko ne bi bio
u stanju pomicati svoje udove. (29.)
Ta Vrhovna Povoljna Božica je održavajuća energija Viìçua, kreativna snaga Brahme, i
uništavajuća sila Íive. (30.)
Što god da postoji u ovome beskonačnom Svemiru, bilo Privremeno ili Vječno, Ona je
Temeljna Snaga svega; kako onda ona može imati izvor! (31.)
Njen izvor nije Brahmà, Viìçu, Maheía, Sunce, Indra, ili bilo koji drugi Deva, niti ova
Zemlja niti ovaj Podupirač Zemlje; Ona je iznad kvaliteta, Davateljica Spasenja svima, Potpuna
Page175 Of 251
Prakêiti. U vrijeme konačnog uništenja ovoga Svemira, Ona postaje Jedno s vrhovnim Puruìom.
(32-33).
Ona je također Saguça, puna kvaliteta, kao i Stvoriteljica Brahme, Viìçua i Maheíe Koja ih
je ovlastila da stvore tri Loke. (34.)
Ona je Najviše Znanje, Ona je postojala prije Veda te je Začetnik Veda. Kada pojedinačne
duše spoznaju Njenu Prirodu, one postaju sposobne da oslobode sebe od tereta ovoga svijeta. (35.)
Ona je poznata po beskonačnim Imenima. Brahmà i ostale Deve izabiru da je oslovljavaju
prema njihovim radnjama i kvalitetama. Ja nisam u stanju opisati ova Imena. (36.)
O potomče Raghuova roda! Njena različita Imena izvedena su raznim kombinacijama
raznih samoglasnika i suglasnika od slova A do slova Kìa." (37.)
Ràma reče: "O najbolji među Munijima! Opiši mi ukratko sva pravila koja treba slijediti da
bi se ovaj zavjet i obožavanje uspješno obavili. S mojim srcem punim predanosti i vjerom, ja ću
obaviti ovo Božičino obožavanje." (38.)
Nàrada reče: "O Ràghava! Na ravnoj čestici zemlje pripremi oltar. Tu postavi Božicu i posti
devet dana. (39.)
O kralju! Ja ću biti tvoj svećenik i ja ću, s velikom poduzetnošću, obaviti ovu Yajéu da bih
ispunio cilj Bogova." (40.)
Vyàsa reče: "Bhagavàn Hari sve je ovo prihvatio kao istinu i kada se približio mjesec Aívin,
on je pripremio oltar na vrhu brda te je na njega postavio Povoljnu Božicu, Majku Svijeta, te je
pokoravajući se svim pravilima, obavio ovaj zavjet obožavajući Božicu. (41-42.)
Posteći devet dana, Ràma je proslavio ovaj zavjet te je prema pravilima ponudio žrtvovanja,
obavio bogoštovlje kao i Homa ceremonije. (43.)
Nakon što su na veličanstvenu noć osmoga mjesečevog dana dva brata dovršila zavjet
onako kako ih je uputio Nàrada, Vrhovna Bhagavatã, zadovoljna s njihovim obožavanjem, pojavila
se pred njima, jašeći na lavu te se s vrhu brda obratila Ràmi i Lakìmaçu, ugodnim dubokim
glasom, nalik tutnjavi kišnog oblaka, ovako: "Ràma, Ja sam zadovoljna s tvojim obožavanjem; traži
od Mene ono što želiš." (44-46.)
Ràma! Ti si poslan od Bogova radi uništenja Ràvaçe te si inkarnacija Nàràyaçe, u čistoj i
neokaljanoj obitelji Manua." (47.)
Ti si Onaj Koji se u vjekovna vremena inkarnirao kao riba radi služenja Devama te si
zaštitio Vede ubijajući strašne Ràkìase radi dobrobiti Svemira. (48.)
Ti si Onaj Koji si se inkarnirao kao kornjača te si u zraku držao Mandara planinu i
uzburkao ocean i održavao (hranio) Deve. (49.)
Ti si Onaj Koji se u davna vremena inkarnirao kao vepar te si visoko u zraku na svojim
zubima držao ovu zemlju. Ti si Onaj Koji je preuzeo oblik Čovjeka-Lava te si zaštitio Prahlàdu,
rasijecajući tijelo Hiraçya Kaíipe, Tvojim oštrim kanđama. (50-51.)
O Potomče Raghua! Ti si Onaj Koji je u vjekovna vremena preuzeo oblik patuljka radi
služenja Devama, lukavo prevarivši Balãja. (52.)
O Kauíalyin sine! Ti si se inkarnirao kao sin Jamadagnija u obitelji Bràhmiça, te si
iskorijenio lozu Kìattriya kraljeva te si predao cijelu zemlju Êiìiju Bhagavàn Kaíyapi. (53.)
Dakle Ti si se sada rodio kao sin Daíarthe u neokaljanoj lozi Kàkutsthe, na zahtjev Deva,
kojima Ràvaça stvara neprilike. (54.)
Ovi moćni majmuni, koji su rođeni kao inkarnacije Deva, i koje sam Ja obdarila s velikom
snagom, će ti pomoći. Tvoj mlađi brat Lakìmaça je inkarnacija Íeìe, zmije; taj nesavladivi čovjek
će nesumnjivo ubiti Indragitu, Ràvaniça sina. (55-56.)
Page176 Of 251
Ti ćeš ubiti Ràvaçu; nakon toga Ti bi me s velikom predanošću trebao obožavati u proljetno
doba i zatim uživati u tvome kraljevstvu po svojoj volji. (57.)
O najblji među Raghuima! Punih jedanaest tisuća godina ti ćeš vladati na ovoj zemlji; i
nakon toga ti ćeš se vratiti u tvoje nebesko prebivalište." (58.)
Vyàsa reče: "O kralju! Rekavši ovo, Devã je nestala. Ovo je veoma razveselilo Ràmachandru,
i dovršivši ovu najpovoljniju ceremoniju, on je desetoga dada obavio Bejoyà Pïju te je dao mnoštvo
poklona Nàradi i krenuo s njim prema oceanu. (59.)
O kralju! Tako potaknut od Najviše Energije, Najviše Božice, Ràmachandra, Kamalin muž,
u društvu Lakìmaça i majmuna, krenuo je prema obali oceana. Onda je on sagradio most preko
oceana i ubio Ràvaçu, neprijatelja bogova. Njegova nenadmašiva slava proširila se svagdje kroz
sve Tri Loke. (61.)
Onaj koji s predanošću čita ovu izvrsnu priču o Devã, zadobit će najvišu sreću na ovome
svijetu, i na kraju će postići konačno oslobođenje. U to nema sumnje. (62.)
O kralju! Postoje mnoge druge Puràçe, ali niti jedna od njih nije ravna Írã Mad Devã
Bhàgavatamu. Znaj da je ovo moje čvrsto uvjerenje." (63.)
Ovdje završava Trideseto Poglavlje o Nàradinu pripovijedanju o Navaràtra ceremoniji i o
Ràma Chandrinu obavljanju iste u trećoj Adhyayi u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova
od Maharìi Veda Vyàse. Ovdje završava Treća Knjiga.
L
Treća Knjiga dovršena.
Page177 Of 251
Írãmad Devã Bhàgavatam
Knjiga IV
L
POGLAVLJE I.
HJanamejaya reče: "O Vàsaveya! Vrhovni među Munijima, Oceanu sveg znanja, O
Bezgriješni! Gospode i Činitelju dobra našim obiteljima, ja sam došao tebi s nakanom da ti
postavim izvjesna pitanja.
Bilješka: Vàsavã je ime Vyàsine majke.
Ja sam čuo, ali ne znam zašto je Kamsa bacio u zatvor tog uzvišenog sina Íïrasene, tog
snažnog Ànakadundubhija, pobožnog i uzvišenog Vasudevu, kojega su čak i Bogovi obožavali, oca
Írã Kêiìçe, inkarnacije Samoga Boga Harija? (2-3.)
Bilješka: Ànakadundubhi je ime za Vasudevu, oca Írã Kêiìçe, budući da su se pri
Vasudevinu rođenju čuli bubnjevi po imenu Ànake i Dundubhiji kako odzvanjaju u zraku.
Kakve su grijehe on i njegova žena Devakã počinili? Zašto je taj Kamsa, potomak Yayàtija,
ubio šestoro Devakãnih novorođenih sinova? I zašto se Bog Írã Hari inkarnirao kao sin Vasudeve u
Kamsinu zatvoru? (4-5.)
Kako je taj Gospod Svemira, Írã Bhagavàn, i Vladar Yàdava roda, bio odveden u Gokulu?
Zašto je On, rođen u Kìattriya obitelji, općenito bio smatran kao da je iz Gopàla (kravari) klana?
Zašto su njegov otac Vasudeva i majka Devakã bili bačeni u zatvor? I kako to da nesavladivi Írã
Kêiìça, Koji je sposoban stvarati i održavati svjetove, nije mogao odmah osloboditi svoga oca i
majku iz zatvora? Ja ne mogu shvatiti da je takozvana Sudbina mogla imati ikakakv utjecaj na takve
uzvišene osobe, oca i majku Najvišega Bića, Írã Kêiìçe; tko su bili ti Vasudevini sinovi koje je ubio
Kamsa? I tko je bila ta djevojčica koja se kada ju je Kamsa htio udariti od kamen, smjesta uspela na
nebo, preuzevši oblik Aìîabhuje, osmoruke Božice? O Bezgriješni! Ljubazno mi objasni kako je Írã
Hari uredio svoje obiteljske dužnosti, budući se oženio s nekoliko žena? I reci mi koja je
veličanstvena djela On obavio u toj Svojoj inkarnaciji i kako je On konačno napustio ovaj svijet? Moj
je um izgubljen u moru zbunjenosti kada čujem o nekim stvarima koje je uradio Írã Hari; ponekad
su to djela koja nije moglo obaviti nikoje drugo biće osim Vrhovnoga Bića, a ponekad čujem za
djela koja je mogao obaviti običan čovjek. Stoga ne mogu ocijeniti da li je Vàsudeva bio
Utjelovljenje Boga ili je On bio običan čovjek. Budi milostiv i otkloni ove dvojbe iz moga uma i
opiši mi život Vàsudeve u svjetlu istine. (9-11.)
U davnini, dva su Dharmina sin bili najbolji među Êiìijima, i to su bili Deve Nara i
Nàràyaça. Oni su bili veoma uzvišene osobe, te su godinama obavljali oštra suzdržavanja.
Page178 Of 251
Oni su bili rođeni kao inkarnacije Viìçua; i radi dobrobiti svijeta, oni su u Vadarikàíramu
vršili pokore, svladavajući svoja čula, i slobodni od želja. (12-14.)
Sveznajući mudraci Nàrada i drugi kažu da su nesavladivi Arjuna i Írã Kêiìça inkarnacije ta
dva vjekovna Munija Nare i Nàràyaçe. (15.)
Kako su se ove dvije Deve Nara i Nàràyaça mogli roditi u tijelima Kêiìçe i Arjune, a da nisu
napustili svoja prethodna tijela! (16.)
I također, budući da su ova dva Munija, zahvaljujući vršenju stroge pokore, postigli
oslobođenje, cilj njihovih Yoga, kako to da su se oni kasnije rodili u drugim tijelima? (17.)
Ako neki Íïdra umre pokoravajući se svojoj vlastitoj religiji (svojoj Dharmi odn. pravilima
svoje kaste), u narednoj inkarnaciji on dobiva tijelo Vaiíye; ako neki Vaiíya umre na isti način
(pokoravajući se svojoj Dharmi), on u narednoj inkarnaciji zadobiva tijelo Kìattriye i ako se
Kìattriya pridržava svojih obreda i rituala, on u narednoj inkarnaciji dobiva tijelo Bràhmiça. I ako
Bràhmiç postane slobodan od želja i uzme utočište na stazi mira, kada umre, on biva oslobođen
daljnjih inkarniranja, te je spašen od bolesti dolaska na ovaj svijet. (18-19.)
No izgleda da se u slučaju Nare i Nàràyaçe dogodilo suprotno. Usprkos gubljenju snage
njihovih tijela uslijed oštre pokore, oni su preuzeli tijela Kìattriya. Pod utjecajem kakve Karme su
oni prihvatili rođenje iako su bili savršeni Yogiji? Ili da li je moguće da Bràhmiçi postanu Kìattriye
zahvaljujući nekom prokletstvu? O čemu god da se radi, ljubazno otkloni moju dvojbu, otklanjajući
njen uzrok. (20-21.)
Poznato je da je Yàdava rod doživio uništenje kroz prokletstvo Bràhmaça i usprkos tome
što se Írã Kêiìça inkarnirao u tom rodu, njegova obitelj je izumrla zbog Gàndhàrãnog prokletstva.
(22.)
Kako je Íambara, gospod Asura, uspio ukrasti Pradyumnu? Kako to da je sin Vàsudeve,
Deve Devâ, bio otet iz njegove sobe, iako je Vàsudeva bio prisutan? Ovo izgleda nemoguće. (23.)
Kako to da Vàsudeva nije vidio, Svojim unutrašnjim okom, otmicu Svoga sina unutar
neosvojivih zidina njegove palače, nalik tvrđavi, u Dvàraki?
O Muni! Nakon što je Vàsudeva otišao na Nebesa, pljačkaši su na putu opljačkali Njegove
žene. To u meni izaziva čuđenje. Ja također ne mogu shvatiti zašto se to dogodilo upravo nakon što
je On otišao na Nebesa. Nadalje, kako to da se Írã Kêiìça, Koji je bio Viìçuova Potpuna
Inkarnacija, rođen na ovom svijetu da bi skinuo neugodni teret sa zemlje i uništio zlotvore,
prestrašio i pobjegao iz straha od Jaràsandhe, napustivši Svoje kraljevstvo Maturu otišavši sa
Svojom vojskom i prijateljima u Dvàraku? Vàsudeva se rodio na zemlji da bi uništio zločince i
očuvao religiju; kako to da On, bivajući sveznajuć, nije prethodno ubio te zločince koji su kasnije
oteli i opljačkali Njegove žene? Kako to da On, bivajući sveznajuć, nije znao za te pljačkaše? Nema
sumnje da je On zaštitio Pàçáave koji su bili plemeniti, pravedni i čestiti; ali ja ne mogu shvatiti
kako je On mogao smatrati Bhãìmu, Droçu i ostale teretom zemlje ubivši ih. Posvećenici Írã
Kêiìçe, koji su se pokoravali dobrim običajima, pravilima i praksama, Yudhiìîhira i njegova braća,
koji su potpuno ovisili o Vàsudevi, prema pravilima su obavili Ràjasuya žrtvovanje, davši razne
stvari Bràhmiçima; no ipak, O Muni! oni su patili od strašnih poteškoća; kamo su u to vrijeme
nestala njihova časna djela? koja strašna djela su oni počinili da su morali patiti od strašnih boli i
nevolja na skupu? Veoma zaslužna Draupadã pojavila se (nastala) iz sredine žrtvene vatre, te je bila
rođena od dijela Lakìmã, bivajući neokaljana i odana Írã Kêiìçi. Kako to da se tako veličanstvena
žena stalno susretala sa strašnim neusporedivim nevoljama; imajući sve ovo na umu kako se moglo
dogoditi da je podli Duhíàsan prestrašenu Draupadã snažno zgrabio za kosu i odveo na kraljevski
skup dok je ona bila u svome menzesu? Kako je ona mogla postati robinja Matsya Ràje u njegovu
Page179 Of 251
Viràt kraljevstvu, i iako je uistinu glasno jecala kao ženka orla, Kãchaka ju je veoma uvrijedio! Jao!
Kako je Jayadratha mogao oteti Draupadã, iako su ga Pàçáave prethodno bile oslobodile? Koja su
zla djela Pàçáave počinile u njihovim prethodnim rođenjima da su oni morali prolaziti kroz toliko
nevolja? (35-39.)
O uzvišeni Muni! Moji su preci obavili Ràjasuya žrtvovanje; no oni su ipak patili od tako
mnogo ozbiljnih nevolja. Milostivo mi objasni razloge svemu ovome. (40.)
Nemoguće je sve njihove ozbiljne nesreće kroz koje su prolazili tumačiti njihovim radnjama
u prošlim životima budući su oni rođeni od Deva; ovo je predmet moga čuđenja; budi ljubazan i
objasni mi ovo.
Nadalje, zašto su Pàçáave, Kuntini sinovi, dobrog vladanja, i poznavajući iluzornu prirodu
svijeta, pod izgovorom ubili Bhãìmu, Dronu i druge? (42.)
Meni izgleda zagonetno da su Pàçáave bile dovedene do istrebljenja svoga roda, bivajući
potaknuti od strane Harija Vàsudeve na ovaj strašni čin. (43.)
Bilo bi bolje živjeti od milostinje i samo na riži, odrastajući u razuzdanosti i bez ikakva
oplemenjivanja, ili živjeti kao obrtnik ili umjetnik nego u bitki nepravedno ubiti hrarbe ratnike,
jednostavno iz neobuzdane lakomosti. (44.)
O najbolji među Munijima! Ti si od izumiranja zaštitio ovaj rod stvarajući Goloka sinove (tj.
sinovi rođeni od druge osobe nakon što je muž žene preminuo), vještine bez premca. (45.)
Također mi reci, zašto je moj časni otac, rođen od Uttare u ovoj poštovanoj obitelji, bacio
zmiju oko vrata Bràhmiça askete? (46.)
Nitko tko potječe iz Kìattriya obitelji ne pokazuje znakove mržnje i ljubomore prema
Bràhmiçu. Kako to da je moj otac iskazao takva osjećanja prema tom asketi koji je preuzeo zavjet
šutnje?
O najbolji među Munijima! Ove stvari i još mnogo drugih uznemiravaju moj um mnogim
ozbiljnim nejasnoćama. O milostivi svetče! Ti znaš sve; budi dovoljno ljubazan da bi ugušio ovo
uznemireno stanje moga uma."
Ovako završava Prva Adhyàya u Četvrtoj Knjizi Puràçe Írã Mad Devã Bhàgavatam od
18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE II.
H
Sïta reče: "Učeni Vyàsa, Satyavatãn sin, i poznavatelj Puràça, nakon što je ovako bio
zapitan od Janamejaye, Parãkìitina sina, čije se srce tada umirilo, odgovorio je sljedećeim riječima,
sposobnim da otklone sve njegove sumnje. Vyàsa je tada rekao: (1.)
"O kralju! Ti bi trebao shvatiti da u ovome Svemiru tijek sudbine nije lako shvatljiv; čak niti
Deve nisu u stanju shvatiti čudesne efkete radnji; što onda reći za obične ljude! (2.)
Kada je ovaj Svemir, sastavljen od tri Guçe, nastao, Karma je ta zbog koje je sve to počelo.
(3.)
Page180 Of 251
Sjeme Karme je to iz kojega su nastale Jãve (pojedinačne utjelovljene duše) bez ikakva
početka ili kraja. Te se Jãve stalno inkarniraju u različitim nebrojenim oblicima i onda nestaju (u
vrijeme Pralaye, velikog uništenja, no ne nestaju i njihove Karme, koje ostaju u latentnu stanju
spremne da donesu svoj plod u narednome ciklusu stvaranja). Kada Karmi dođe kraj, Jãve se
prestaju rađati u bilo kakvom obliku.
Postoje tri vrste Karma koje obavljaju Jãve i to su povoljna, nepovoljna i miješana
(djelomično povoljna i djelomično nepovoljna); od ovih, povoljna Karma je Sàttvička Karma,
nepovoljna Karma je Tàmasička Karma i miješana je Ràjasička Karma. Tako kažu Mudraci. (6.)
Ove tri se nadalje dijele u tri daljnje grupe. To su Sanchita (nakupljena Karma), Bhavisya
(koja predstoji u budućnosti) i Pràrabdha (započeta). Sve ove Karme uvijek prate njihove
počinitelje odn. Jãve.(7.)
O kralju! Svatko, čak i Brahmà, Viìçu i Maheía, pod utjecajem su ove Karme. Svatko,
uključujući i njih, uslijed posljedica vlastitih Karma, proživljava zadovoljstvo, starost, bolest i smrt,
radost i žalost, strast, bijes, ljutnju i pohlepu i ostala slična stanja, što mi obično nazivamo Sudbina
(odn. mi kažemo da je Sudbina ta zbog koje netko proživljava sada jedno, sada drugo stanje). (8-9.)
Dakle ljubav, mržnja i ostale tjelesne kvalitete prisutne su u svim bićima. Ljutnja,
ljubomora, mržnja i ostale slične kvalitete pojavljuju se u Devama, ljudima, i pticama, zahvaljujući
nekoj vrsti nesviđanja do kojih je došlo nekim prethodnim prilikama; a ljubav, samilost, sažaljenje i
ostalo, pojavljuju se uslijed neke vrste simpatija, koje već postoje. (10-11.)
O kralju! Niti jedan pojedinac ne može nastati bez ovog ili onog razloga. Karma je ta zbog
koje Sunce putuje po nebu; Karma je ta zbog koje je Mjesec bio napadnut tuberkulozom (sušicom).
Ova Karma, dakle, stoga, nema niti početka niti kraja (dok ne dođe do Mokìe); ova Karma je jedini
uzrok stvaranja ovoga Svemira. (12-13.)
Iz ovog razloga, ovaj cijeli svemir, pokretni i nepokretni, je stvaran; ali Muniji su duboko
zaokupljeni meditacijom da bi se uvjerili u njegovu stvarnost ili nestvarnost (nepostojanje). Oni ne
mogu sigurno doći do konačnoga zaključka da li je ovaj svijet stvaran ili nestvaran; jer gdje
prevladava Màyà, tamo je svemir (odn. osoba čijim srcem vlada Màyà ne može spoznati stvarnost).
Màyà je vječna i uvijek djeluje kao Izvorni Uzrok svega. (14-16.)
Zato, O kralju! mudraci izjavljuju da je sjeme Karme vječno. Cijeli se svemir neprestano
mijenja, bivajući pod vlašću ove Karme. (17.)
O kralju kraljeva! Oni kažu da kroz volju Viìçua, Koji je beskrajne snage i sjaja, sav ovaj
svemir stalno iznova ulazi u razne vrste maternica, bilo povoljnih ili nepovoljnih. (18.)
No, ako se Viìçu, beskonačne snage, rađa prema Svojoj volji, zašto On onda prolazi kroz
razna bezbožna rođenja? Zašto se taj slavni Bhagavàn Viìçu, u raznim Yugama, rađa u niskim,
jadnim vrstama?
Postoji li takav čovjek koji bi napustio boravište Vaikuçîhe i sve vrste užitaka i sreće, sa
željom da živi u ovom smrtnom hramu, ispunjenom mokraćom, fekalijama i ostalim nečistim
tvarima? (19.)
Nijedan inteligentan čovjek neće napustiti ugodno mjesto boravka, ljubavne igre i
skupljanje cvijeća da bi boravio u ovoj maternici. (20.)
Tko bi želio živjeti u maternici s licem okrenutim prema dolje, ako može uživati u
nebeskim zadovoljstvima? (21.)
Tko će se odreći pjevanja, plesanja i muzike, gdje su prisutne sve vrste ljubavnih osjećanja,
i misliti o dolasku u ovaj pravi pravcati Pakao? (22.)
Tko će se odreći čudesnoga božanskog nektara i obilja dobivenih od Božice Lakìmã kojih
se uistinu nije lakao odreći, da bi okusio ovaj urin i fekalije? (23.)
Page181 Of 251
U tri svijeta nema neugdnijega pakla od boravljenja u maternicama. Zato Muniji, strahujući
od ovoga, obavljaju strogi asketizam na ovome čudesnom svijetu. (24.)
Mudre, inteligentne osobe odriču se svojih kraljevstava i užitaka te se povlače u šume. Tko
je toliko glup da rado ulazi u razne maternice? (25.)
Neugodnosti stalno muče biće u maternici; vatra probave u stomaku grije ga odozdo, dok je
ono stalno zastrašujuće okružen mesom sa svih strana. O kralju! Tamo nema niti tračka sreći.
Daleko je bolje živjeti u zatvoru, okovan snažnim željeznim lancima. Živjeti u maternici nije
poželjno niti za trenutak. (27.)
Veoma je teško i bolno biti u manternici devet mjeseci. Izaći iz te neprijatne i strašne
maternice je krajnje neugodno. (28.)
Ljudska bića tijekom svoga djetinjstva prolaze kroz mnoge teškoće; ona ne mogu govoriti i
ne znaju što reći kada su gladna ili žedna; ona potpuno ovise o drugima te su žalosna. (29.)
Kada dijete ogladni i počne plakati, majka se zabrine. Kada se dijete razboli i počne plakati,
njegova mu majka daje lijek. (30.)
Na ovaj način ljudska bića prolaze kroz mnoge teškoće tijekom djetinjstva. Stoga mudraci
ne vide nikakvu sreću u rađanju putem maternica i svojom vlastitom voljom oni nikad ne bi došli
ovdje. (31.)
O kralju! Nijedan razuman čovjek ne bi se odrekao neprekidnih nebeskih zadovoljstava i
prednost dao mučnom i bolnom boravku u maternici. (32.)
O kralju kraljeva! Sve Deve, Brahmà i drugi moraju potpuno snositi posljedice svojih
Karma, bilo da su one ugodne ili bolne. (33.)
O najbolji među kraljevima! Plodovi Karme moraju se proživjeti, bilo da su oni povoljni ili
nepovoljni, bilo da se radi o Devi, ljudskome biću ili životinji, bilo kome tko se utjelovio, bilo u
finom ili grubom tijelu! (34.)
Ljudska bića, zahvaljujući njihovoj praksi pokore, religijskih suzdržavanja, davanju
milostinje i žrtvovanjima, uzdižu se na Nebesa, dok na drugoj strani, Indra, Gospod Nebesa, silazi
dolje preuzimajući podređene inkarnacije, kada učinci njegove dobre Karme izblijede! U to nema
sumnje. (35.)
Tijekom trajanja Ràmine inkarnacije, Deve su se morale inkarnirati kao majmuni; a u
Kêiìçinoj inkarnaciji Deve su se morale inkarnirati kao ljudska bića, Kravari (Gope) i Yàdave. (36.)
Tako, na Brahmino moljenje, Bhagavàn Viìçu se inkarnira Yugu za Yugom da bi zaštito
religiju. (37.)
O kralju smrtnika! Tako, kao točak, Bhagavàn Hari se na čudesan način postupno
utjelovljavao u raznim maternicama. (38.)
Do uništenje demona od strane Harija dolazilo je putem mnogih Njegovih
pojedinačnih inkarnacija. (39.)
Sada ću ti ispričati povoljni događaj rođenja Kêiìçe, Koji se inkarnirao u Yadu (Yadu Kula)
obitelji. (40.)
O kralju! Glasoviti Vàsudeva, inkarnacija Munija Kaíyape, ponovno se morao roditi kao
ljudsko biće zbog prethodnoga prokletstva te je morao zarađivati za život čuvajući krave. (41.)
O najbolji među kraljevima! I dvije Kaíyapine žene, Aditi i Surasà, morale su se roditi kao
dvije sestre, Devakã i Rohiçã, zbog prokletstva bačenoga na njih. O Potomče Bharate! One su bile
proklete od strane Varuçe, božanstva vode, koji se jednom prilikom veoma naljutio na njih." (42.)
Kralj reče: "Koju je grešku počinio Kaíyapa de su on i njegova žena morali živjeti kao
kravari. I zbog čega se taj Vječni Àtman Viìçu Nàràyaça rodio u Gokuli? On, Čije je obitavalište u
Page182 Of 251
Vaikuçîhi, Koji je Lakìmãn Gospod! Koji je Bhagavàn i Najviši među bogovima, Koji je Branitelj
Svemira! Pod Čijom naredbom takvo Veliko Biće napušta Svoje boravište da bi se rodio kao običan
smrtnik? Ovo je predmet moje velike neizvjesnosti. (43-47.)
Ulazeći u svijet životnih jada, čovjek stalno biva podčinjen raznim mislima, ponašajući se u
skladu s njima, ponekad pada pod utjecaje strasti, bijesa, ljubomore, netrpeljivosti, žalosti,
neprijateljstva, ponekad pod utjecaje zadovoljstva, sreće, straha, zatim patnje, neimaštine, ponekad
je iskren, ponekad naginje dobrim, a ponekad lošim djelima, ponekad je njegova osobina vjernost
dok je ponekad sklon nevjeri, može biti nepostojan, a ponekad može pomagati drugima; on može
biti milosrdan, neodlučan, hvalisavac, pohlepan, umišljen, sklon zabludama ili licemjer; sva ova
razna osjećanja i osobine postoje u ljudima. (48-51.)
Zašto onda Viìçu Bhagavàn ostavlja Svoja vječna zadovoljstva preuzimajući ljudsko rođenje,
puno mnogih uznemiravajućih misli i situacija. (52.)
O najbolji među Munijima! Koju svojstvenu sreću u zadovoljstvima koja proizlaze iz rođenja
u ljudskom obliku pronalazi Írã Bhagavàn Hari da On preuzima breme boravljenja u ženinoj
maternici? (53)
O Munãndra! Patnje koje se proživljavaju tijekom boravka u maternici, bol za vrijeme
porođaja, nesreće tijekom djetinjstva, nevolje uzrokovane strašću tijekom mladosti, još veće žalosti
i teškoće tijekom obiteljskoga života, sve ove teškoće prate čovjekov život; zašto se onda Bhagavàn
Viìçu često inkarnira preuzimajući razna ljudska rođenja? (54-55.)
Od kakvih je samo golemih teškoća Hari morao patiti u Svojoj inkarnaciji Ràme! Taj
uzvišeni Hari trebao je patiti pošto je bio prognan u šumu, zatim zbog otmice Svoje žene Sãte, pa
zbog čestih ratova, te zbog konačnog odvajanja od od Svoje žene Sãte. (56-57.)
Slično tome i Bhagavàn Kêiìça prolazio je kroz mnoge teškoće uključujući rođenje u
zatvoru, odlazak u Gokul, čuvanje krava, ubojstvo Kamse, odlazak u Dvàraku uz mnogo teškoća, a
pratile su ga i sve vrste obiteljskih poteškoća. Zašto je On morao patiti od svega ovog? (58-59.)
Tko se među mudrima i oslobođenim osobama udostojava da svojom voljom preuzima na
svoja leđa tako mnogo patnji? Ovo je predmet moje velike zbunjenosti; budi milostiv pa mi svojim
odgovorom otkloni ovu moju ozbiljnu dvojbu i umiri moj um." (60.)
Ovdje završava Drugo Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Mahà Puràçe Írã Mad Devã Bhàgavatam
od 18.000 stihova od Mahàrìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE III.
H
Vyàsa reče: "O kralju! Mnogi su uzroci inkarniranja Írã Harija i Amsa Avatàra od
strane drugih Deva. (Glavni uzrok je Karma dok je manjih uzroka mnogo). (1.)
Počuj sada potanko o uzroku inkarniranja Vasudeve (Kêiìçina oca), Devakã i Rohiçã. (2.)
Jednom je prilikom Írãmàn Kaíyapa ukrao Devi Varuçi Kàmadhenu (nebesku Kravu koja
ostvaruje sve želje) radi svojih žrtvenih radnji; i iako je Varuça od njega više puta tražio da mu vrati
kravu, Kaíyapa mu ipak nije vratio tu najbolju među svim kravama. (3.)
Page183 Of 251
Varuça se zbog toga veoma ražalostio; on je zatim otišao Brahmi, Gospodu Kreacije, te ga
je ponizno izvijestio o svemu što se dogodilo te o svojoj vlastitoj tuzi zbog svega toga. (4.)
On mu se obratio ovako: "O slavni Gospode! Mahàrìi Kaíyapa je sada zaluđen
svojim žrtvovanjem, i iako sam pokušao na sve moguće načine povratiti moju kravu, on mi
je ipak ne vraća. Ja nisam mogao slušati žalosni plač i jecanje teladi uslijed odvajanja od
njihove majke; stoga sam prokleo Kaíyapu ovim riječima: "Ti ćeš se roditi u svijetu ljudi i
bit ćeš kravar; i tvoje dvije žene također će se roditi te će dobiti oblike smrtnih ljudskih
bića, i patit će od najtežih teškoća i opasnosti."(5-6.)
O Gospode! Videći očajno stanje u kojem se nalazila mlada telad, ja sam po drugi put
prokleo Aditi da ju se zatvori u zatvor, i da joj se ipak rode djeca, te da pati od mnoštva nevolja."
(7.)
O Janamejaya! Čuvši sve ovo, Brahmà, rođen iz lotosa, pozvao je Kaíyapu te ga je upitao:
(8.)
O sretna dušo! Zašto si ukrao sve krave Varuça Deve, Čuvara strane svijeta? I zašto si
napravio prekršaj ne vrativši mu krave? (9.)
O Bhagavàne! Ti si inteligentan, ti imaš potpuno znanje svega; znajući da je krađa tuđe
imovine grijeh, zašto si počinio ovaj nepravedni čin krađe krave. (10.)
O! Kako je čudesan utjecaj pohlepe! Čak i oni koji su glasoviti nisu oslobođeni od stiska
pohlepe. Pohlepa je izvor svih grijeha, nju ne odobravaju Mudraci i ona vodi u pakao. (11.)
Gle! Maharìi Kaíyapa nije u stanju odreći se ove loše osobine čak ni sada; što da radim?
Stoga zaključujem da pohlepa ima moć da svlada čak i Vjeru, Vladara svih sudbina. (12.)
Blagoslovljeni su oni sveci koji su se potpuno posvetili postizanju mira, koji su spokojna
srca, koji vode pustinjački život i koji ne traže ništa od nikoga. Oni su uistinu blagoslovljeni. (13.)
Pohlepa je strašni neprijatelj; ona je uvijek bezbožna i odvratna. Gle! Njen je utjecaj svladao
Maharìi Kaíyapu navodeći ga da počini ovaj griješni čin." (14)
Zatim je Prajàpati Brahmà, da bi zaštitio Pravdu i Religiju, prokleo svoga veoma dragog
unuka Kaíyapu, najboljeg među Munijama, rekavši mu: "Idi na zemlju u tvojoj Amíi, i rodi se u
Yadu rodu, sjedini se sa svojim ženama i živi kao kravar." (15-16.)
Vyàsa reče: "O kralju! Na ovaj su način Brahmà i Varuça prokleli Maharìi Kaíyapu da siđe
na zemlju kao Amsà Vatàra da bi oslobodio zemlju od njenoga bremena. (17.)
Diti, također, bivajući veoma žalosna, proklela je Aditi da će sedam njenih sinova zaredom
biti ubijeni nakon što budu rođeni." (18.)
Janamejaya reče: "O najbolji među Munijima! Zašto je ta Diti tako strašno proklela svoju
sestru Aditi, Indrinu majku? Milostivo mi reci što je uzrok tome? Saznanje o ovom prokletstvu
mene veoma žalosti." (19.)
Sïta reče: "Ovako zapitan od strane Parikìitina sina, Vyàsa, Satyavatãn sin, odgovorio je
kralju sljedećim riječima: (20.)
Dakìa Prajàpati je imao dvije kćeri, Diti i Aditi; njih dvije, velikoga ugleda, bile su udane za
Kaíyapu; i one su bile njegove miljenice. (21.)
Aditi je rodila veoma moćnog Indru, kralja Deva. Diti je također željela da dobije sina iste
snage, hrabrosti i sjaja kakve je posjedovao Indra. (22.)
Diti, lijepih tamno plavih očiju, ovako se obratila svome mužu: "Daj mi sina, O ti koji
iskazuješ poštovanje svakome! koji će biti junak kao Indra, religiozan i nesavladive snage." (23.)
Muni se njoj obratio ovako: "O draga ženo! Budi mirna; savjetujem ti da preuzmeš zavjet,
da obavljaš rituale, i kada vrijeme tvoje pokore istekne, dobit ćeš sina istog kakav je Indra." (24.)
Page184 Of 251
Diti je obečala da će djelovati u skladu s njegovom riječju te je preuzela zakletvu; i kada je
zavjet privela kraju, Maharìi Kaíyapa ju je oplodio.
Izvrsna svjetloputa Diti je ostala sveta, slijedila je sva pravila i duboko vjerna svome zavjetu,
živjela je samo na mlijeku te je spavala na tlu. (26.)
Kada se embrio posve razvio, Diti je počela blistati od sjaja. Videći je ovakvu, Aditi se
zabrinula te je počela razmišljati da ako bi se Diti rodio sin tako moćan kao Indra, njezin bi sin
sigurno bio lišen svoga sjaja i veličine. (27-28.)
Naduta Aditi, misleći ovako, obratila se Indri ovim riječima: "O sine! U Ditinoj se maternici
nalazi tvoj moćni neprijatelj. (29.)
O lijepi sine! Razmisli sada kako da ubiješ tvoga neprijatelja. Pokušaj ga uništiti prije nego
što se dijete rodi iz maternice. (30.)
Od kada sam ugledala moju suparnicu Diti, ponosnu i lijepih očiju, ovo je jedina misao koja
remeti mir u dubini moga srca. (31.)
Neprijatelja, kada se razvije, ne može se ubiti; stoga bi inteligentne osobe svoje neprijatelje
trebali uništiti dok su još nemoćni. (32.)
O Íatakratu! Moje je srce probodeno željeznom žbicom kada vidim trudnu Diti; uništi
embrio u njoj kako god znaš! (33.)
O uzvišeni sine! Ako meni želiš sreću, onda uništi embrio u Ditinoj maternici, na bilo koji
od postojećih načina, koristeći se Sàmom, Dànom ili snagom i tako otkloni uzrok moje žalosti."
(34.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove majčine riječi, Indra, Kralj Besmrtnika, počeo je razmišljati kako da
ostvari ovaj cilj te je otišao svojoj maćehi Diti. (35.)
Zli Indra ponizno se poklonio pred Ditinim stopalima, te joj se obratio ugodnim riječima, ali
punim otrova. On je rekao: (36.)
O majko! Ti si veoma oslabila i smršavila uslijed sprovođenja tvoga zavjeta. Ja sam došao
da bih ti služio; reci mi što bih ja mogao uraditi za tebe. (37.)
O krjeposna majko! Ja želim oprati tvoja stopala. Služenjem vlastitome Guruu postižu se
čistoća i besmrtnost. (38.)
O majko! Ja se kunem da ja ne pravim nikakvu razliku između tebe i moje majke Aditi."
Rekavši ovo, on je dodirnuo njena stopala te je počeo prati njene noge. (39.)
Diti lijepih očiju, umorna i oslabljena uslijed sprovođenja svoga zavjeta, imajući potpuno
povjerenje u Indrine riječi, utonila je u duboki san. (40.)
Videći da je zaspala, Indra je s munojm u svojim rukama preuzeo svoj fini oblik, te je
koristeći se svojom Yogijskom snagom, brzo i pažljivo ušao u njenu maternicu gdje je sasjekao
fetus na sedam dijelova. (41-42.)
Dijete u maternici, pogođeno munjom, je zaplakalo. Indra se nato nježno obratio djetetu,
rekavši mu da ne plače te je zatim svaki od sedam dijelova ponovno sasjekao na sedam dijelova.
Tako je, O kralju! rođeno četrdesetdevet Maruta. (43-44.)
Kada se krjeposna Diti probudila, ona je saznala da je Indra s munjom sasjekao fetus u
njenoj maternici te se zbog toga veoma ražalostila i razljutila. (44.)
Saznavši da se ovaj podli čin stvarno dogodio pod savjetom njene sestre, istinoljubiva Diti,
koja se nalazila pod zavjetom, proklela je Aditi i Indru rekavši da budući je Indra podmuklo
sasjekao embrio u njenoj maternici, njegovo kraljevstvo bit će uništeno. (46-47.)
I budući da je griješna Aditi ona koja je potajno potakla ubojstvo Ditina sina, Diti ju je
proklela tako da će njeni sinovi morati umirati jedan za drugim kako se budu rađali i da će ona
Page185 Of 251
morati boraviti u zatvoru trpeći od mnogo nevolja i jada i također da će u svome narednom rođenju
ipak roditi i žive sinove. (47-49.)
Vyàsa reče: "O kralju! Maharìi Kaíyapa, Marãchin sin, čuvši ovo prokletstvo, stišao je njen
bijes sljedećim povoljnim riječima: (50.)
"O blagoslovljena ženo! Ne budi srdita! Svi tvoji sinovi postat će veoma moćni i zvat će se
Maruti. Svi oni bit će Indrini drugovi i prijatelji. (5l.)
O draga! No tvoje prokletstvo ipak će se ostvariti; u 28-moj Manvantari, na kraju Dvàpara
Yuge, tvoje prokletstvo će se ostvariti. Tada će Aditi, zbog grijeha svoje ljubomore i bijesa, sići na
zemlju da bi preuzela ljudsko rođenje kroz svoju Amsu (dio) da bi patila prema tvome prokletstvu.
(52.)
Varuça se također veoma ražalostio, te ju je i on prokleo. I zbog ova oba proklestva, ova
Aditi će se roditi kao žena. (53.)
O kralju! Svjetloputa se Diti, na ovaj način utješena od svoga muža, razveselila, te je
prestala govoriti neugodne riječi. (54.)
O kralju! Tako sam ti sada ispričao kako je došlo do ovog prethodnog prokletstva. O
najbolji među kraljevima! Tako se Aditi rodila kao Devakã kroz svoju Amíu.(55.)
Ovdje završava Treće Poglavlje Četvrte Knjige Mahà Puràçe Írã Mad Devã Bhàgavatama od
18.000 stihova o prethodnome prokletstvu Vasudeve i Devakã od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE IV.
H
Kralj reče: "O veoma poštovani i inteligentni mudrače! Sada si me upoznao s ovim
događajem. Ja sam veoma zbunjen. Ovaj svijet je inkarnacija poroka. Pitam se kako je moguće za
bića, zapletena u njegovu mrežu, da ponovno budu oslobođena! (1.)
Kada je Kaíyapin sin, čije se kraljevstvo sastoji od tri svijeta, u stanju počiniti ovakvo podlo
djelo, kakvo je onda čudo u tome ako bilo koja druga obična osoba uradi takvo kažnjivo djelo! (2.)
Što se ogavnije i strašnije može dogoditi od toga da netko pod izlikom služenja i kršeći
danu zakletvu, uđe u maternicu svoje maćehe i ubije njena sina! (3.)
Budući da zaštitnik i kontrolor religije, vladatelj tri svijeta, može uraditi takva djela, ne
može se očekivati da će bilo koja druga osoba odustati od počinjenja ogavnih, prezira vrijednih
radnji. (4.)
O Učitelju Svijeta! Moj djed je uistinu uradio neopravdana strašna niska djela na bojnome
polju Kurukìettri. To je stvarno čudesno. (5.)
Bhãìmu, Droçu, Kripu, Karçu, čak i Yudhiìîhiru, koji je inkarnacija Dharme,
Vàsudeva je potaknuo na ove radnje suprotne religiji. Sve ove osobe rođene su od
Devàmsa, i bili su vjerni religiji i inteligentni. Oni su bili svjesni prolaznosti ovoga svijeta;
kako su onda oni mogli počiniti takve niske kažnjive stvari! (6-7.)
Page186 Of 251
O Biseru među Bràhmiçima! Kakvu vjeru ili poštovanje možemo imati prema religiji, kada
takve uzvišene osobe počinjavaju takve nereligijske radnje! Uistinu, pitanje je onda da li religija
postoji ili ne! O Najbolji među Munijima! Saznanje o ovim događajima veoma uznemirava moje
srce. (8.)
Ako se kaže da je riječ mudraca dovoljno jamstvo za vjerodostojnost religije, moglo bi se
zapitati postoji li takav mudrac koji se pridržava tih religioznih načela? Sve one osobe koje su
vezane za svjetovnost idu samo za svjetovnim objektima s njihovim cijelim umom i srcem; stoga
takvi ljudi ne mogu biti mudraci. (9.)
Kada vlastiti interesi bivaju ugroženi, javlja se ljubomora i bijes; i da bi se osigurali vlastiti
interesi, osoba, bivajući potaknuta ljubomorom, postaje sklona lažima i zlim radnjama. (10.)
Čak je čisti, izvrsni, krjeposni Írã Kêiìça, s potpunom svjesnošću, pod izlikom morao
preuzeti oblik Bràhmiça da bi ubio Jaràsandhu. (11.)
Upravo kao što je Írã Kêiìça preuzeo lažni izgled da bi ubio Jaràsandhu, slično je i Arjuna,
također, obavio dvolično žrtvovanje da bi ostvario svoje ciljeve. Gdje je onda ta osoba koja može
izjaviti da je mudrac? I gdje je dokaz postojanju takvoga mudraca? (12.)
Kakva je vrsta žrtvovanja ovo bila? Je li ono vodilo na nebesa u narednome životu ili slavi ili
je ono služilo nekoj dobroj namjeri? Zašto je ono bilo lišeno tog mira i spokoja? (Ono je obavljeno s
ciljem da se ubije Íiíupàla i ostali.) (13.)
Punditi davnih vremena su izjavili da je istina prva Pàda (stopalo) Dharme (Religije),
čistoća druga, samilost treća i milostinja (obzirnost) četvrta. (14-15.)
Kako neki čin može završiti povoljnim ishodom kada u njemu nema ni traga krjeposti.
Izgleda da nitko u vlastitoj religiji nije imao ni traga vjere i čvrstine. (Pàçáave su obavile žrtvovanje
iz bahatosti; kako oni mogu biti Àpte?)
Viìçu, Gospod Svemira, preuzeo je Svoju Inkarnaciju Patuljka (Vàmana) s ciljem da obmani
Balija, kralja Daitya. Nadalje, O Muni! Kralj Bali je obavio stotinu žrtvovanja; on je bio zaštitnik
Veda, krjepostan, obziran, istinoljubiv i posjedovao je samokontrolu; zašto je moćni Viìçu istjerao
takva čovjeka s njegova položaja? Tko je bio pobjednik u ovome događaju? Da li je to bio Bali, koji
je bio prevaren, ili je to bio Vàmana Deva, stručnjak u pravljenju vještih izgovora? Tko je bio bolji
među ovom dvojicom? U meni su se pojavile ozbiljne dvojbe glede ovoga. O najbolji među dva puta
rođenima! Ti si sastavljač Puràça, čist i dubokoga razumijevanja. Reci mi istinu (i tako umiri moje
srce). (17-20.)
Vyàsa reče: "O kralju! Pobjeda je sigurno bila Balijeva, budući je on ispunio svoje obećanje i
vladavinu nad zemljom predao Viìçuu. I budući da je Viìçu u svojoj petoj Inkarnaciji ili Inkarnaciji
patuljka obmanuo Balija, on je morao postati patuljak (tj. niska jadna osoba). O kralju! Ništa nije
nadmoćnije od Istine. Gledaj! Zbog svoje dvoličnosti Írã Hari je čak morao postati Balijev vratar. O
kralju! Za ljudsko biće je izuzetno teško u potpunosti slijediti naloge istine. (21-23.)
Uistinu je snažna Màyà, sastavljena od tri kvalitete i raznih oblika. Ona je stvorila ovaj
Svemir, koji je učinjen raznolikim mješanjem tri kvalitete (Satve, Rajasa i Tamasa). (24.)
Budući da je stanje stvari ovakvo, kako se može očekivati da će se varalica potpuno pokoriti
istini, ne počinjavajući niti najmanji prekršaj? Ovaj je svijet sačinjen od mješavine Rajasa, O kralju!
Ovakav je svakodnevni tijek stvari u prirodi. (25.)
Jedino Muniji i Pustinjaci mogu potpuno slijediti istinu; i zato su oni bez ikakve vezanosti;
oni ništa ne uzimaju od ikoga; oni su bez želja; i oni ne žude za ovim svijetom. Oni postoje kao
savršeni primjer; oni su posve drugačiji od ostalih. Svi ostali su uhvaćeni u mrežu Màyinih Guça.
(26-27.)
Page187 Of 251
O najbolji među kraljevima! Dharma Íàstre, Puràçe i Ange Veda pune su različitih
mišljenja o bilo kojoj stvari budući su njihovi sastavljači bili pod utecajem različitih Guça. (28.)
Saguça osobe (tj. one osobe koje su pod utjecajem Màye) obavljaju Saguça radnje (radnje i
poslovi sastavljeni od kvaliteta), a Nirguça osobe (tj. osobe koje su nadišle Màyu) ne obavljaju
Saguça radnje. Kada se Guçe pomiješaju s nekom drugom Guçom, one ne mogu ostati čiste (tj.
one ispoljavaju kvalitete onih Guça s kojima su pomiješane). (29.)
O kralju! Čim se netko rodi na ovome svijetu, on pada pod utjecaj Màye; tako da na ovome
svijetu nitko ne može ostati potpuno čist, neokaljan nekakvom dvoličnošću ili lukavštinom. (30.)
Organi čula, Indriye, zbunjuju Buddhi (razum) i navode čovjeka da slijedi stazu uživanja u
čulnim stvarima. Um je potčinjen čulima i slijedi razne puteve, žestoko tjeran od strane tri Guçe.
(31.)
O kralju! Sva bića, Brahmà i sve pokretne i nepokretne stvari, padaju pod obmanu Màye;
Ona se igra s njima. (32.)
Ova Màyà uvijek vara svakoga; i Ona uvijek neprekidno stvara oblike i preobrazbe u ovome
Svemiru, O kralju kraljeva! Čovjek pod utjecajem djelovanja od samoga rođenja nalazi utočište u
ovoj neistini (tj. radnje prvo proizlaze iz ove neistine). (33.)
Kada ljudi, nakon što dobro razmisle kako osigurati željene čulne objekte, ne dobiju iste,
oni pod nekim tobožnjim opravdanjem obavljaju mnoga griješna djela. (34.)
Strast, bijes i pohlepa su najveći neprijatelji. Jãve koje su pod njihovim utjecajem ne mogu
razlikovati ispravno od neispravnoga. (35.)
Kada osoba zadobije bogatstvo, moć i ugled, ona pada pod utjecaj duboko ukorijenjene
Ahamkàre te postaje veoma egoistična; od Ahamkàre dolazi zabluda, a od zablude dolaze pad i
smrt. (36.)
Uslijed mentalnoga razmišljanja o mnogim planovima, u srcu se pojavljuju ljubomora,
netrpeljivost i neprijateljstvo; zatim se, uslijed zablude, pojavljuju nada, žudnja, jad, malodušnost,
drskost i nereligioznost. (37-38.)
Ahamkàra navodi ljude da obavljaju žrtvovanja, daju milostinju, posjećuju mjesta hodočašća,
slijede zavjete, religiozna pravila i obavljaju religiozne rituale i ceremonije. (39.)
No ove religijske prakse i ostalo, koji su potaknuti od strane Ahamkàre, nisu u stanju
otkloniti oblake nečistoće iz uma, kao što je to slučaj kada osoba nije potaknuta egoističnim ciljem
svoga samozadovoljenja. Posebno ako je neka radnja potaknuta pohlepom ili pretjeranom željom,
ona ne može biti čista na nikoji način. (40.)
Stoga pri obavljanju bilo kojeg žrtvovanja, mudre osobe drže do čistoće stvari koje se
koriste pri žrtvovanju; (Dravya Suddhi); najbolje stvari u religijskim radnjama su one koje su
prikupljene bez povrijeđivanja drugih. (41.)
O najbolji među kraljevima! Ako se stvari, dobivene kroz povrijeđivanje drugih ljudi,
upotrijebe u nekoj povoljnoj radnji, kada dođe vrijeme da te radnje trebaju dati ploda, one daju
suprotne učinke. (42.)
Jedino onaj, čiji je um veoma čist i neokaljan, dobiva potpuno povoljne učinke od bilo kojeg
žrtvenog čina. Zagađeni umovi ne dobivaju njihove vlastite željene objekte. (43.)
Kada su učitelj i određeni svećenici iskreni i čisti, i uz to ako su mjesto, trenutak, radnja,
žrtvene stvari, Mantre i žrtvovatelj svi sveti, jedino tada i tamo plodovi u svojoj potpunosti dolaze
žrtvovatelju. (44-45.)
Ako je cilj žrtvovanja uništenje neprijatelja ili osobni (sebični) motiv i dobitak, takvo
žrtvovanje preokreće povoljne učinke u nepovoljne i na kraju vodi u propast. (46.)
Page188 Of 251
Sebične osobe nisu u stanju pojmiti koje su radnje povoljne, a koje nepovoljne; takve osobe
ovise o okolnostima (u kojima se nađu) što oni nazivaju Daiva (sudbina), i tada te osobe umjesto
čistih radnji obavljaju one griješne. (47.)
I Deve i demoni stvoreni su od strane Brahme, Prajàpatija, Stvoritelja; svi oni su sebični; i
stoga oni stalno vode ratove jedni protiv drugih. Deve su rođene od Sattva Guçe; ljudska bića su
nastala od Rajasa i ptice su nastale od Tamasa. (48-49.)
O kralju! Kada su Deve, koje su rođene od Sattva Guçe, stalno uposlene u neprijateljskim
radnjama, kakvo je onda čudo u tome da oni niži (ljudi, životinje...) vode međusobne ratove! (50.)
O kralju! Budući su te Deve stalno nezadovoljne, ispunjene ljubomorom i zavišću, u ratu
jedni protiv drugih, pravitelji smetnji asketama, onda znaj da je ovaj Svemir nastao iz Ahamkàre
(egoizma). Budući je stvar takva, kako se onda može očekivati da oni budu iznad ljutnje, ljubomore
i ostaloga! (51-52.)
Ovdje završava Četvrto Poglavlje Četvrte Knjige u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam
od 18.000 stihova o Adharmi od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE V.
H1-6.
Vyàsa reče: "Čuvši ovo, tisućuoki Indra opet je zapitao Brihaspatija o
pripremama za rat protiv Mahiìàsure. On je rekao: "Kraljevstvo se ne postiže bez napora; niti
sreća, slava ili bilo što drugo; oni koji su slabi hvale nerad; ali snažni to nikad ne rade. Znanje je
ukras asketa i zadovoljstvo je ukras Bràhmaça; ali onima koji žele ugled, napor i podvizi radi
uništenja vlastita neprijatelja njihovi su izvrsni ukrasi. O Muni! Ja ću ubiti ovoga Mahiìàsuru
mojim junaštvom kao što sam u davna vremena ubio Vritru, Namuchija i Balàsuru. Ti si Guru
Deva; stoga ste ti i moja munja moja snaga. Besmrtni Hari i Hara također će mi pomoći u ovome.
O Guru! Zaštitniče moje časti i ugleda! Recitiraj sada odgovarajuće Mantre radi otklanjanja
prepreka mojoj pobjedi. A ja ću se pripremiti i podići moje vlastite trupe radi ratovanja protiv toga
Dànave Mahiìe."
7-13. Vyàsa reče: "Čuvši Indrine riječi, Brihaspati se nasmijao i rekao: "O Gospode Deva!
Vidim da ti naginješ ratu. Ja te neću niti poticati na rat niti ću te odvračati od njega. Rezultat je
neizvjestan. Može biti poraz ili može biti pobjeda. O Íachãn Gospode! Tebe se uopće ne smije
kriviti u ovome predmetu, dogodit će se ono što je zapisano u Knjizi Sudbine, bilo da se radi o
pobjedi ili porazu. Ja ne znam što će se dogoditi. O Dijete! Ti već znaš koliko patnje sam ja morao
proživjeti kada je moja žena bila ukradena. O uništavatelju neprijatelja! Moju je ženu ukrao Mjesec
koji je postao moj neprijatelj; živeći u stadiju kućevlasnika, ja sam se našao u svim vrstama jada,
lišen sve sreće. O Gospode Sura! U svim ovim svjetovima ja sam na glasu kao čovjek od mudrosti i
inteligencije. Gdje je bila moja inteligencija kada je Mjesec očarao moju ženu? O Gospode Sura! Po
mome mišljenju, uspjeh ili neuspjeh, oboje potpuno ovise o sudbini; ipak inteligenti ljudi uvijek
trebaju uložiti napor i biti poduzetni."
Page189 Of 251
14-17. Vyàsa reče: "O kralju! Čuvši Brihaspatijeve riječi, pune mudrosti, Indra je s njim
otišao Brahmi, u njemu uzeo utočište i pozdravivši ga, rekao mu: "O Praoče! Dànava okuplja veliku
vojsku i želi svladati Nebesa i zavladati njima. Sve ostale Dànave su se priklonile njegovoj vojski;
oni su spremni boriti se i oni su veoma moćni i vješti u vještini ratovanja. Ja se stoga veoma bojim,
te sam došao tebi. Ti znaš sve; molim te pomozi mi glede ovoga."
18-20. Brahmà reče: "Svi mi danas ćemo ići na planinu Kailàíu i sa Íankarom otići Viìçuu.
Tamo će se sve Deve okupiti, održati vijećanje i razmotriti cijelu nastalu situaciju i tamo ćemo
odrediti što uraditi, boriti se ili ne. Jer onaj koji se usuđuje uraditi bilo koju radnju bez uzimanja u
obzir nečije snage i bez ikakva prosuđivanja, sigurno se izvrgava svome vlastitom padu."
21-35. Vyàsa reče: "O kralju! Čuvši ovo, Indra, s ostalim Lokàpalama i Devama, na čelu s
Brahmom, otišao je na Kailàíu. Tako su oni došli Íankari, te su mu pjevali Vedske hvalospjeve.
Maheívara je bio veoma zadovoljan i povevši ga sa sobom, oni su otišli u Vaikuçîhu, obitavalište
Viìçua. Indra je pozdravio Viìçua, pjevao mu hvalospjeve i prenio mu vijesti. On je rekao: "Mahiìa
je postao veoma bahat zbog povlastice koja mu je dana i mi se stoga veoma bojimo i stoga tražimo
tvoju pomoć da nas oslobodiš od ove teškoće." Čuvši za uzrok straha, Viìçu im je rekao: "Svi mi
ćemo se boriti i ubiti toga Demona." Vyàsa reče: "O kralju! Tako našavši rješenje, Brahmà, Viìçu,
Hari, Indra i ostale Deve jašući na njihovim osobnim Vàhanima (sredstva prijevoza), krenuli su u
borbu. Dok su se tako Brahmà, na svome vozilu Labudu, Viìçu na svojoj Garuái, Íankara na svome
Biku, Indra na svome slonu Airàvati, Kàrtika na svome paunu, i Yama, bog smrti na svome Vàhanu,
Bivolu, kretali s ostalim trupama Deva, na njihovom putu presrela ih je potpuno naoružana vojska
Dànave Mahiìe. Tada je došlo do strašne bitke između Deva i Dànava. Strijele, sjekire, Muìale
(toljage) Paraíe (pijuci), Gade (buzdovani), Pattiíe, Íïle (trozubci), Chakre (diskovi), Íakti
(oružja), Tomare, Mudgare, Bhindipàle, Làngale i razna druga strašna oružja kojima su se oni
borili jedni protiv drugih, pojavila su se na mjestu događaja. Mahiìin glavni zapovjednik, veoma
moćni Chikìura, odapeo je pet oštrih strijela prema Indri. Uvijek spremni Indra vještih ruku, sa
svojim je strijelama sasjeko sve njih, te je sa svojom Ardha Chaçára (polu-mjesec) strijelom snažno
pogodio ovog Asuru. Zatim je on, pogođen ovom strijelom, na leđima njegova slona pao u nesvijest.
Indra je zatim svojom Vajrom (munjom) pogodio trup slona; snažno pogođen Vajrom, slon je
pobjegao među trupe Dànava. Videći ovo, gospod Dànava se veoma razljutio, te je rekao generalu
Viáàli: "O junače! Ti si veoma moćan; idi i prvo ubij ovoga bahatog Indru; zatim ubij Varuçu i
ostale Deve i onda se vrati nazad meni."
36-57. Vyàsa reče: "Veoma moći Asura Viáàla, primivši ovu naredbu, jašući na veoma
žestokome slonu, smjesta je došao pred Indru. Videći ga da dolazi, Vàsava je prema njemu ljutito
uputio veoma strašne i najjače strijele koje su izgledale kao smrtonosne zmije. Ali demon ih je
smjesta sasjekao svojim izvrsnim strijelama, smjesta uputivši prema Indri pedeset strijela,
zašiljenih na kamenu. Indra ih je sve sasjekao, i bivajući razbješnjen, opet je odapeo oštre strijele,
nalik zmijama, prema Dànavi, i iznova opet sasjecajući strijele neprijatelja strijelama odapetim
njegovim lukom, pogodio je trup slona svojom Gadom (buzdovanom). Slon, pogođen u glavu,
snažno je očajno urliknuo i veoma prestrašen krenuo je nazad, na taj način ubivajući trupe Dànava
u svome trku. Videći slona da bježi s bojnoga polja, general Viáàla uspeo se na lijepu kočiju te se
smjesta pojavio pred Devama da bi se borio s njima. Videći Dànavu da opet dolazi na kočiji, Indra
je prema njemu odapinjao oštre strijele za strijelama koje su bile nalik otrovnim zmijama. Snažni je
Dànava također i prema njemu uputio strašne strijele; onda je došlo do oštre borbe između Vàsave
i Dànave. Videći da je Dànava moćan, Indrina su čula bila smetena gnjevom; onda je on svoga sina
Jayantu postavo ispred i on se počeo boriti. Jayanta je čvrsto zategnuo svoj luk, i s pet je strijela
svom svojom snagom u prsa pogodio bahatoga Dànavu. Tako pogođen mrežom strijela, Dànava je
Page190 Of 251
na kočiji pao u nesvijest; kočijaš je zatim s kočijom pobjegao s bojnoga polja. Tako nakon što je
Dànava Viáàla bio onesvješćen i odveden s bojišta, Dunduviji (bubnjevi) Deva počeli su odzvanjati i
čuli su se glasni uzvici "Pobjeda Devama". Deve su bile veoma radosne i pred Indrom su izgovarali
hvalospjeve; Gandharbe su počele pjevati i Apsare su počele plesati. O kralju! Čuvši ovo glasno
slavlje, Mahiìa se razljutio i naredio je Dànavi Tàmri, uništavatelju ponosa neprijatelja, da se ide
boriti. Tàmra se tako pojavio na bojnome polju, i suočivši se s mnoštvom Deva ratnika, prema
njima je počeo odapinjati strijele za strijelama. Tada se pojavio Varuça sa svojim Pàía oružjem kao
i Yama, jašući na bivolu, sa svojom Daçáom (štapom). Tako je došlo do strašne bitke između Deva
i Dànava i oružja, strijele, sjekire, Muìale, Íakti oružja i Paraíuìe, caklili su se na bojištu.
Uzdignuvši svoju Daçáu, Yama je njome pogodio Tàmru; ali snažni Tàmra, iako snažno pogođen,
nije se pomaknuo niti malo, te je ostao čvrst na svome položaju na bojištu. Na drugoj strani, Tàmra
je, silovito zatežući svoj luk, odapeo mnoštvo strijela prema Indri i ostalim Devama. Deve su se
razljutile, te su prema Dànavama odapeli mnoštvo božanskih strijela zašiljenih na kamenu, i
učestalo su glasno uzvikivali "Čekajte, čekajte". Pogođen tim strijelama, Dànava Tàmra na tom je
bojnom polju pao u nesvijest; među trupama Dànava zavladao je strah i među njima je došlo do
opće panike."
Ovdje završava Peto Poglavlje Pete Skandhe o porazu Mahiìinih trupa u Mahàpuràçi Írã
Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VI.
HVyàsa reče: "O kralju! Tamo na planini prvo se pojavio kralj godišnjih doba, Vasanta,
naime Proljeće. Sva stabla i cvijeće su procvjetali postavši veoma lijepi; i pčele su počele zujati
svuda okolo. (1.)
Stabla Mangoa, Bokula, lijepa Tilaka stabla, stabla Kimsuke, Sàl, Tàl, Tamàl i Madhuka,
bivajući okićena njihovim cvjetovima, bila su ljepote bez premca. (2.)
Kukavice su počele gukati na vrhovima stabala; puzavice su procvale počimajući se
omotavati oko stabala. (3.)
Živa bića su se počela međusobno zaljubljivati i održavati ugodne seksualne odnose. (4.)
Puhao je ugodni južni povjetarac. Čula su preuzela vlast pa tako Muniji svoja čula više nisu
mogli držati pod kontrolom. (5.)
Onda je Kàma, zajedno s Rati, žustro ušao u utočište Badarike sa strijelama u svojim
rukama. (6.)
Rambhà, Tilottamà, i druge istaknute Apsare su svi otišli u to lijepo utočište te su počeli
pjevati savršeno skladno i lijepo koristeći se glazbenom ljestvicom, temeljnim tonovima i
odgovarajućim pauzama. (7.)
Čuvši ugodnu muziku, pjev kukavica i zujanje pčela, dva Maharìija su se probudila iz
meditacije. (8.)
Page191 Of 251
Nara i Nàràyaça su se veoma zabrinuli vidjevši nepravovremenu pojavu Vasanta (proljeće) i
cvjetanje stabala. (9.)
Nàràyaça je počeo govoriti: "Kako je proljeće moglo doći sada iako ovo nije njegovo doba?
Vidim da su se sva stvorenja međusobno privukla bivajući zaluđena vatrenom strašću. (10.)
Veoma je čudno da se nešto događa u krivo vrijeme. Kako se ovo moglo dogoditi?" Zatečen
čudom, Nàràyaça je dalje nastavio govoriti. (11.)
Nàràyaça je rekao: "O Brate! Pogledaj, ova stabla izgledaju veoma otmjeno sa cvjetovima
na njima; kukavice lijepo pjevaju svagdje okolo; isto tako i pčele zuje na sve strane. (12.)
Proljeće, lav godišnjih doba, potisnulo je vatrena slona, zimu, svojim oštrim kanđama, o
čemu svjedoči cvjetanje Palàsa cvijeća. (13.)
O Bràhmaçe! Gle kako je lijepo i izvrsno postalo ovo utočište uslijed prisutnosti Lakìmã,
Božice Proljeća? O Devarìi! Raktàíoka cvijet je dlan njene ruke; Kimíuka cvijet, njeno izvrsno
stopalo; Nilàsoka cvijeće, njena crna kosa na njenoj glavi, potpuno rascvijetali lotosi, njene oči; Bel
voće, njene grudi; veselo Kunda cvijeće, njeni zubi; Manjari, njene lijepe uši; crveno Bandhu
cvijeće, njene usne, Sindhubàra, njeni prelijepi nokti; pauni, njeni ukrasi; zvuk Sàrasa ptica,
zveckanje ukrasa na njenim stopalima; vijenci od cvijeća, ukrasi oko njena struka; lude pobješnjele
guske, njen hod; vlakna Kadamba cvijeća, dlake na njenom tijelu; O najbolji među asketama! Sa
svim ovim, Vasanta Lakìmã je preuzela čudesno lijepi izgled. (14-18.)
Zašto se ovo dogodilo u krivo vrijeme? Razmisli o tome; O Devarìi! Ja sam zatečen čudom;
ovo je sigurno pokušaj osujećenja naših pokora. (19.)
Slušaj! Apsare pjevaju dražesne pjesme s ciljem da unište našu Tapasyu; ovo su sigurno
sredstva koja je izabrao Indra da bi slomio našu Tapasyu. (20.)
Zašto sada ovo proljetno doba izaziva naša čula? Jasno je da se Indra, neprijatelj Asura,
prepao naše Tapasye i da stvara ove prepreke da bi prekinuo naš asketizam. (21.)
Gledaj! Pušu osvježavajući i ugodni povjetarci; ovomu je sigurno uzrok podli Indra." (22.)
Dok je najbolji među Bràhmiçima, Deva Nàràyaça, ovako govorio, cijela se Kupidova
vojska pojavila pred njihovim očima. (23.)
Dva Êiìija su se veoma iznenadili videći ih. (24.)
Pokraj sebe oni su vidjeli Kupida s njegovim pomoćnicama Menakom, Rambhom,
Tilottamom, Puìpagandhom, Suheìã, Mahàívetom, Manoramom, Pramodvarom, Ghritàchã,
Chàruhàsini, stručnjakom za glazbu, Chandra Prabhom, Somom kukavičjeg glasa, lotosookom
Vidyunmàlom, Kànchanamalinom i drugima. (25-27.)
Muniji su vidjeli osam tisuća i pet stotina Apsarà i duga mnoštva Kupidovih vojski i bili su
veoma iznenađeni. (28.)
Onda su se te Apsare, okićene nebeskim ukrasima i nebeskim cvijećem, pojavile pred
Munijima te su se poklonile pred njima dotičući svojim glavama tlo. (29.)
Apsare su počele pjevati svoje očaravajuće pjesme, pobuđujući mnogo strasti što se rijetko
moglo vidjeti na ovome svijetu. (30.)
Dvojici je Munija nalik Bhagavàn Viìçuu, Nari Nàràyaçi, godila njihova muzika, i oni su im
se obratili ovako: "O Apsare lijepih strukova! Vidim da ste vi došle ovdje kao gosti iz vašega
Nebeskog svijeta. Ostanite ovdje u miru i osjećajte se udobno; mi ćemo vas rado služiti kao vaši
domaćini." (31-32.)
Vyàsa reče: "O kralju! Dva su Munija, misleći da je Indra poslao ove Apsare da bi omeo
njihovu Tapasyu, bili ispunjeni egoizmom te su bili spremni da snagom svoje Tapasye stvore novu
Apsaru, koja bi bila mnogo ljepša i koja bi posjedovala daleko više nebeske gracioznosti nego ove
prisutne, koje su obične i nespretne u njihovu ponašanju. (33-34.)
Page192 Of 251
Tako su Muniji pljeskajući i udarajući po svojim bedrama, smjesta stvorili ženu prekrasnu u
svakom pogledu. (35.)
Ova lijepa žena je nazvana Urvaíã, jer je ona nastala iz bedara. Sve ostale Apsare bile su
veoma zaprepaštene videći tu Urvaíã. (36.)
Onda je Muni Nàràyaça kao od šale stvorio onoliko žena koliko je bilo Apsarà da bi ih
služile. (37.)
Upravo stvorene Apsare sa sobom su donijele sve vrste darova u svojim rukama te su
pjevajući i smješeći došle pred Munije gdje su se sklopljenih dlanova poklonile pred njima. (38.)
Nebeske djeve koje je posalo Indra, iako čarobne drugima, same su bile zbunjene videći
Urvaíã, lijepu u svakom pogledu, koju su stvorili Muniji svojom Tapasyom. Onda su one pokušale
učiniti svoja lica što je moguće ljepšim te se su počele ovako obračati Munijima: (39.)
"O Muniji! Mi smo neuke djevojke; kako mi možemo hvaliti vas i veličinu vaše Tapasye kao
i vašu čvrstinu? O! Nema nikog u ovom svemiru tko nije spaljen strašću strijelama našeg pogleda.
Ali u vama nema niti traga mentalnom uznemirenju i oskrvnuću; O! Uistinu je čudesna vaša
veličina! (40.)
Mi smo uvjerene da ste vas obojica Viìçuove Amíe i da su vaša bogatstva vaš neprestani
mir i kontrola uma. Mi ovdje nismo došli služiti vas već omesti vas u vašim pokorama da bi na taj
način ispunile Indrine želje. (41.)
Mi ne znamo uslijed koje dobre sreće smo mi dobile priliku da vidimo vas, mi također ne
znamo koje su to naše zasluge koje su nam omogućile da vas vidimo? Mi smo vama napravili
veliku uvredu; ipak nas vi niste prokleli. Vi ste se prema nama postavili kao da smo dio vaše
vlastite obitelji, i vi ste nam oprostili. Stoga naši umovi nisu svladani žalošću i zabrinutošću. Neka
je velika slava vašem opraštanju! Mudri sveci ne traće svoje okultne moći, koje su dobile kroz svoja
suzdržavanja, na beznačajne stvari kao što je proklinjanje drugih." (42.)
Vyàsa reče: "Ta su dva Dharmina sina, Maharìija, koji su držali svoja čula pod kontrolom i
koji su bili bez želja, bili veoma zadovoljni čuvši riječi ovih nebeskih djeva koje su se ponašale
dobro; zatim su se oni, blistajući vatrom svoga Tapasa, obratili nebeskim djevama. (43.)
Nara i Nàràyaça su rekli: "O nebeske djeve! Mi smo zadovoljni s vama; tražite od nas vaše
željene blagodati; mi ćemo vam odmah ostvariti ono što budete tražile. Također povedite sa sobom
na Nebo ovu lijepooku Urvaíã, rođenu od naših bedara, kao poklon Deva Ràji Indri. (44-45.)
Neka sada bude mir sa svim Devama; idete sada u vaša boravišta; ubuduće ne ometajte
Tapasyu drugih." (46.)
Djeve su rekle: "Kamo da mi sada idemo? Kroz našu predanost mi smo došle do vaših
lotosovih stopala, i našoj sreći nema granica; O Nàràyaça, Najviši među Bogovima! (47.)
O Gosode! O Madhusïdana! O Lotosooki! Ako si ti zadovoljan s nama i želiš nam ostvariti
naše željene blagodati, mi ćemo ti otkriti što su naše želje. (48.)
O Gospode Deva! Ti si Gospod svijeta; zato budi naš Gospodar. O uništavatelju neprijatelja!
Mi ćemo se rado uposliti u služenju tvojih stopala. (49.)
Neka onih šesnaest stotina i pedeset lijepookih djeva uključujući Urvaíã, koje ste vi stvorili
i koje su sada prisutne ovdje, tvojom zapovijedi otiđu na Nebo. (50.)
A nama, šesnaest stotina i pedeset djeva koje smo došle ranije, neka bude dozvoljeno da
ostanemo ovdje služiti tebi. (51.)
O Màdhava! Ti si Gospod Deva; neka se tvoja riječ pokaže istinitom i ostvari nam naše
želje. Oni mudraci, Muniji, koji znaju što je Dharma, kažu da je uništiti nade onih žena koje su
svladane strašću grijeh ravan ubojstvu. (52.)
Page193 Of 251
Mi smo veoma sretne što smo došle ovdje s Neba i mi smo ispunjene velikom ljubavlju
prema tebi, O Deveía! Ti si Gospod svijeta; ti možeš učiniti sve; zato nas ne ostavljaj." (53.)
Nàràyaça reče: "O vitke djeve! Na ovome mjestu ja obavljam Tapasyu punih tisuću godina
držeći moje strasti pod kontrolom; kako bih sada mogao prekinuti moju Tapasyu upošljavajući se u
uživanju u čulnm stvarima? (54.)
Ja nemam sklonost prepuštanju seksualnim zadovoljstvima, što vodi uništenju
Najvišega Blaženstva i Najviše Dharme. Koji bi se inteligentni čovjek kao životinja mogao
predati čulnim užicima?" (55.)
Apsare reču: "Među pet čula, zvuk i td., zadovoljstva koja se zadobivaju čulom dodira su
najizvrsnija, i ona se smatraju izvorom Blaženstva; nijedno se drugo zadovoljstvo ne može mjeriti s
tim zadovoljstvom. Stoga uradi ono što ti mi kažemo i uživaj stalno u tom najvišem blaženstvu te
slobodno lutaj po Gandhamàdan planini. (56-57.)
Ako želiš ići na Nebo, znaj da nema Nadmoćnijega Neba od Gandhamàdana (planina poput
opojna zadovoljstva čula). Uživaj u najvišem blaženstvu, ugodnim seksualnim odnosima s nama,
nebeskim djevama na ovome veoma lijepom i ljupkom mjestu." (58.)
Ovako završava Šesto Poglavlje Četvrte Knjige Írãmad Devã Bhàgavatama, Mahà Puràçe od
18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o nastanku Urvaíã.
L
POGLAVLJE VII.
HVyàsa reče: "O kralju! Dharmin sin, izvrsnih vještina, čuvši ove riječi ovih djeva, u
sebi je mislio ovako: "Što da uradim pod ovim okolnostima? (1)
Ako se sada predam seksualnim užicima, bit ću objekt ismijavanja među Munijima. Ova
nevolja je bez sumnje proizašla iz moje Ahamkàre (egoizma). Ova Ahamkàra je prvi i najveći
uništavatelj nečije Dharme. (2.)
Mudri mudraci objelodanili su da je ova Ahamkàra korijen ovoga drveta svijeta
(svjetovnosti). Ja nisam sprovodio zavjet šutnje videći ove djeve preda mnom; ja sam s njima
mnogo pričao; stoga sam se našao u ovoj neugodnoj situaciji. Ja sam stvorio ove dame na štetu
moje Dharme i Tapasye. Lijepe i ljupke dame koje je poslao Indra sada su pune strasti i one imaju
na pameti samo uništiti moju Tapasyu. Da kroz Ahamkàru nisam stvorio ove djeve, ne bih se našao
u ovoj teškoći. Sada sam čvrsto uhavaćen u mrežu moje vlastite kreacije kao pauk; što sada uraditi?
(3-5.)
Ako ne prihvatim ove djeve, držeći da nije neophodno razmotriti cijelu stvar iznova, njihova
će srca biti slomljena; i one će otići proklinjući me.
Ipak bih tada barem bio slobodan od trenutne opasnosti i mogao bih sprovoditi izvrsnu
Tapasyu na usamljenome mjestu. Stoga ću se sada naljutiti i otjerati ove djeve od mene." (6-7.)
Vyàsa reče: "O kralju! Muni Nàràyaça je tako došao do zaključka da bi na ovaj način on bio
sretan; ali u narednome je trenutku on ovako u sebi razmišljao: (8.)
Page194 Of 251
"Drugi veliki neprijatelj je ljutnja; on je veći grijeh od povrijeđivanja drugih; a veći je i od
strasti i pohlepe. (9.)
Zbog bijesa ljudi počinjavaju ubojstvo; ubojstvo vodi u pakao i svakome nanosi bol. (10.)
Kao što drva, kada se trljajaju jedno od drugo, stvaraju vatru te i sama bivaju izgorena u toj
vatri, isto tako i vatra koja nastaje iz tijela konačno sagorijeva samo tijelo do smrti." (11.)
Vyàsa reče: "Videći da mu je brat zabrinut i potišten, mlađi brat Nara starijem se bratu
obratio govoreći o tome što je ispravno. (12.)
Nara je rekao: "O Nàràyaça! Ti si veoma inteligentan i veoma plemenit; stoga odbaci bijes
od sebe i prikloni se miru, ubij taj strašni bijes. (13.)
Zar se ne sjećaš da je zahvaljujući Ahamkàri i bijesu naša Tapasyà bila uništena
prethodnom prilikom; i mi smo se stoga morali punu tisuću godina žestoko boriti s Prahlàdom,
Gospodom Asura. (14.)
O Gospode Deva! Tada smo se našli u mnoštvu poteškoća; zato O Gospode Munija! Odbaci
bijes od sebe; budi miran! Mudraci izjavljuju da je mir temeljno načelo i cilj Tapasye." (15-16.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove riječi svoga mlađeg brata Nare, Dharmin sin Nàràyaça odbacio je
bijes i uzeo utočište u miru." (17.)
Janamejaya reče: "O gospode Munija! Uzvišeni Prahlàda je bio Viìçuov posvećenik sa
srcem predanim miru; kako je to u davna vremena došlo do bitke između njega i ovih Êiìija; kako
to da su se Êiìiji borili? U mome umu prisutna je velika neizvjesnost. (18.)
Ova dva Dharmina sina bili su askete i vjerni miru; kako je moglo doći do bitke između njih
i Daityàsura? Kako to da su se ova dva Êiìija borila s plemenitim Prahlàdom? (19-20.)
Prahlàda je bio veoma religiozan, pun znanja i veoma predan Viìçuu. Nara i Nàràyaça bili
su Sattvičke prirode i askete; stoga izgleda da ako je došlo do neprijateljstva između njih, da su
religija i asketizam, Tapasyà i Dharma bile to samo po imenu; i trud je utrošen uzalud čak u
Zlatnome dobu. U čemu je bila korist asketizma, meditacije i tihoga ponavljanja Mantra! To nitko
nije u stanju shvatiti. (21-22.)
O! Osobe kao oni nisu bile u stanju obuzdati svoja srca puna bijesa i egoizma! Bijes i
ljubomora ne mogu se pojaviti ako se osoba izdigla iznad egoizma (Ahamkàra). (23.)
Sve strasti, požuda, pohlepa, bijes i td., dolaze od Ahamkàre (egoizam, svijest o
odjeljenosti), u to nema sumnje; stotine se tisuća godina napornog asketizma pokazuju posve
beskorisnima nenadnom pojavom malo Ahamkàre. (25.)
Kada se Prahlàda mogao boriti sa Írã Bhagavàn Harijem, tada, O! sve su se njegove zasluge
pokazale beskorisnim. (26.)
Gdje je religijska zasluga i gdje je mir kada su se mirne osobe Nara i Nàràyaça, dva Êiìija,
počeli boriti bez osvrtanja na njihov najviši cilj, Tapasyu? (27.)
Kada dva Êiìija nisu mogla svladati Ahamkàru, što onda očekivati od slabih beznačajnih
osoba kao što smo mi glede nadjačavanja Ahamkàre?
Tko u tri svijeta može biti iznad Ahamkàre kada se uzvišene osobe kao ove spomenute nisu
izdigle iznad nje? Sada sam posve siguran da u ovome Svemiru nitko nikad prije nije bio iznad
Ahamkàre niti će netko takav postojati u dalekoj budućnosti. (29.)
Čovjek se može osloboditi ako je vezan željeznim lancem; ali ako je netko pod utjecajem
Ahamkàre, on nikad ne može biti oslobođen od nje. (30.)
Ovaj se cijeli Svemir, pokretni i nepokretni, vrti u ovoj Samsàri (seljenja duša) zagađenoj
urinom i fekalijama, bivajući prekriven Ahamkàrom. (31.)
Gdje je onda Brahma Jéàna (znanje o Brahmanu)! O ti koji se držiš zavjeta! Teorija o
Karmi, prema Mimàmsakama, izgleda razborita i istinita. (32.)
Page195 Of 251
O Muni! Što možeš očekivati od slabih osoba, kakav sam ja, u ovoj Kali Yugi, kada su i
velike osobe stalno pod utjecajem požude, bijesa i ostaloga." (33.)
Vyàsa reče: "O Potomče Bharate! Kako se posljedica može razlikovati od svoga uzroka?
Zlato i zlatne naušnice, iako različite po obliku zahvaljujući Upàdhima, su oboje slični glede njihova
izvora, naime oboje su od metala zlata.
Konac je uzrok odjeći; zato kao što odjeća ne može biti drugačija od konca, isto tako cijeli
ovaj svijet, pokretni i nepokretni, ne može biti slobodan od Ahamkàre od koje je nastao. (34-35.)
Cijeli je ovaj svemir, pokretni i nepokretni, uključujući vlat trave, napravljen od tri Màyine
kvalitete; ako je on sav sastavljen od ovih kvaliteta, kakvo kajanje može doći onima koji su mudri i
znaju da je svaka pojava nestvarna? (36)
O najbolji među kraljevima! Brahmà, Viìçu ili Maheía, svi se oni vrte u ovome golemu
oceanu Samsàre, bivajući zapanjeni i očarani Ahamkàrom. (37.)
Veliki se mudraci kao Vasiìîha, Nàrada i ostali Muniji, često rađaju u ovoj Samsàri. (38.)
U ovoj Triloki (tri svijeta) ne postoji niti jedna utjelovljena duša koja je potpuno nadišla
Màyu i realizirala potpun mir potpuno se spojivši s vrhunskim blaženstvom Najvišega Sopstva.
(39.)
O najbolji među kraljevima! Požuda, bijes, pohlepa, i opčinjenost, svi oni nastaju iz
Ahamkàre. Oni ne napuštaju niti jednu utjelovljenu osobu. (40.)
Iako ljudi proučavaju Vede i Puràçe, posjećuju sveta mjesta hodočašća, daju darove, misle
na Paramàtmana i obožavaju bogove, oni su i dalje vezani za čulne objekte te se ponašaju kao niske
osobe. (41-42.)
O Kuruov sine! U trima Yugama, Satya, Treti i Dwàpari, Dharma je znatno opala; što onda
reći za Dharmu u ovoj Kali Yugi! (43.)
Vidjet ćeš da su u ovoj Kali Yugi svađe, pohlepa i bijes stalno prisutni. Stoga nije čudo da
nećeš nigdje naći nekog da misli o onome o čemu vrijedi misliti i da radi ono što vrijedi raditi. (44.)
U ovoj Kali Yugi rijetko ćeš naći osobe koje nisu pod utjecajem zavisti, bijesa i ljubomore.
Neke mirne osobe postoje tu i tamo da bi se održao ideal." (45.)
Kralj reče: "O Muni! Sretni su oni koji nisu opčinjeni Màyom, koji se obuzdavaju, koji su
svladali strasti i koji se primjereno ponašaju. Oni su se izdigli iznad Triloki. (46.)
O najbolji među Munijima! Moj pemeniti otac bez ikakva je osjećaja krivice stavio mrtvu
zmiju oko vrata askete; veoma sam žalostan kada mislim o ovom njegovom činu. (47.)
Zato, O Muni! Ljubazno mi predloži bilo koji način kojim bih mogao ispraviti taj čin. O
Bhagavàne! Ja ne znam što će biti plod toga djela koji je počinjen uslijed smetenosti uma. (48.)
Budale u potrazi za medom vide jedino med ispred sebe ali ne i padine u koje bi se mogli
strmoglaviti i tako umrijeti. Zato glupi ljudi rade sramotna djela ne bojeći se mučenja u paklu. (49.)
Milostivo mi opiši kako je u drevna vremena došlo do bitke između Prahlàde i Nàràyaçe.
(50.)
Kako je Prahlàda izišao iz Pàtàle (niže oblasti) i otišao u veliko sveto mjesto hodočašća,
Badarikàíramu u državi Sàrasvata.(51.)
O Muni! Što je navelo te dvije askete, najbolje među Munijima, da se bore s Prahlàdom?
(52.)
Neprijateljstva dolaze zbog bogatstva, žene ili zemlje. Dva Maharìija su bili bez želja, nisu
imali ništa od toga; kako su onda oni, bez ikakva razloga, učestvovali u takvoj bitki? (53.)
Prahlàda je također bio religiozan i znao je da su ta dva Êiìija bili Deve; znajući to, zašto se
on borio s njima? (54.)
Zato mi potanko opiši uzrok ovomu." (55.)
Page196 Of 251
Ovdje završava Sedmo Poglavlje Četvrte Knjige Írãmad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova
o Ahamkàri od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE VIII.
H
Sïta reče: "Tako zapitan od strane Parikìitina sina Janamejaye, najbolji među
Bràhmaçima, Satyavatãn sin Vyàsa, odgovorio je na njegovo pitanje. (1.)
Krjeposni Janemejaya se veoma ražalostio te je klonuo duhom kada je potanko čuo za
neodgovorno ponašanje svoga oca Parikìita, Uttarina sina. (2.)
Zato što je uvrijedio Bràhmiça, njegov je otac morao ići u pakao; i od kada je on čuo cijelu
priču, stalno je mislio kako osloboditi svog oca. (2)
Sin se zove Putrra jer on oslobađa svog oca od pakla po imenu Put. Onaj koji to uradi je
istinski sin. (4.)
Sretni Parikìitov sin je bio uznemiren strahom kada je čuo za sudbinu svog oca kojega je
ugrizla zmija na vrhu palače, zbog Bràhmiçova prokletstva i koji prije svoje smrti nije obavio
nikakvo kupanje, nije dao milostinju niti je obavio pročišćavajuće radnje. (5-6.)
Kada se Vyàsa vratio kući, Janamejaya ga je upitao o cijelome tijeku događaja u vezi Nare i
Nàràyaçe. (7.)
Tijekom vladanja Prahlàde, vođe Daitya, štovatelja Bràhmaça i Deva, kraljevi na zemlji su s
vjerom započeli obavljati mnoga žrtvovanja radi zadovoljenja Deva. (9.)
Bràhmaçi su bili uposleni u svojoj Tapasyi, Dharmi i posjećivanju mjesta hodočašća; Vaiíye
u svojoj trgovini; a Íïdre u služenju ostalih kasta. (10.)
Inkarnacija Harija, Nri Simha (Čovjek-Lav) Prahlàdu je učinio kraljem Daitya u Pàtàli (niže
oblasti); i Prahlàda je, tamo uposlen, provodio svoje vrijeme u zaštiti svojih podanika i osiguranju
njihove dobrobiti. (11.)
Jednom je veliki asketa Chyavana Muni, Bhriguov sin, kada se išao kupati u rijeci Narmadi,
otišao na mjesto hodočašća po imenu Vyàrhitãívara. (12.)
Tamo je vidio veliku Revà rijeku, i dok je ulazio u rijeku, strašna zmija ga je uhvatila za
nogu i odvela u Pàtàlu. Muni se veoma prestrašio te je počeo misliti o Devi svih Deva, Janàrdan
Viìçuu. (13.)
Prisjetivši se lotosookoga Viìçua, zmija je izgubila svoj otrov i Chyavana Muni nije imao
nikakvih neprilika, iako je bio odveden u Pàtàlu.
Zatim ga je zmija, saznavši za njegovu snagu, ostavila bojeći se da bi je Muni mogao
prokleti. Zmija se kasnije veoma kajala. (16.)
Chyavana, najbolji među Munijima, kojemu su kćeri zmija iskazale poštovanje, lutao je
okolo te je ušao u lijepu palaču Nàga (zmija) i Dànava. (17.)
Dok je tako šetao, ugledao ga je religiozni kralj Daitya, Prahlàda. (18.)
Page197 Of 251
Videći ga, gospod Daityā mu je iskazao poštovanje te je zatražio od njega da mu reče što je
razlog njegova dolaska. (19.)
On ga je upitao: "Da li je tebe poslao Indra? Reci istinu, O najbolji među Bràhmiçima. Je li
te on poslao kao uhodu u moje kraljevstvo zbog neprijateljstva između Deva i Daitya?" (20.)
Chyavana je odgovorio: "Kakve ja veze imam s Indrom? Kako bi me on mogao poslati kao
svoga špijuna ili glasnika u tvoj grad! (21.)
O Vođo Daitya! Ja sam Chyavana, Bhriguov sin, vjeran religijskim dužnostima, oka
prosvjetljenog znanjem. Ne boj se da je mene ovdje poslao Indra. (22.)
Kada sam se išao kupati u mjestu hodočašća, u svetoj rijeci Narmadi i kada sam ušao u
vodu, otrovna zmija me je uhvatila i odvela ovdje. (23.)
Tada sam se prisjetio Viìçuova imena; i čuvši Viìçuvo ime, zmija je bila lišena otrova te me
je ostavila, kao što sam vidiš. (24.)
O kralju! Došavši ovdje, ja sada vidim tebe. Ti si posvećenik Viìçua; znaj da sam i ja
posvećenik istoga Viìçua." (25.)
Vyàsa reče: "O kralju! Prahlàda, sin Hiraçya Kaíipe, čuvši ugodne riječi, pripravno ga je
upitao o raznim mjestima hodočašća. (26.)
Prahlàda je rekao: "O najbolji među Munijima! Milostivo mi potanko opiši koja su mjesta
hodočašća na zemlji, u Pàtàli i na Nebesima, koja uistinu vode svetosti." (27.)
Chyavana reče: "O kralju! Onaj kojemu su tijelo, riječi i um postali čisti, njemu je svako
mjesto na koje ugazi mjesto hodočašća; onaj čije je srce nečisto i oskrvnuto, njemu je čak sveta
rijeka Ganges omraženija i gora od države Kikate (ime za Behàr). (28.)
Svako će mjesto dati svetost onom komu je prvo um čist i koji je bez grijeha. (29.)
O najbolji među Daityama! Na obali Gangesa smješteni su mnogi manji i veći gradovi, sela,
mjesta za skupove, niescrpna vrela, mala sela, mjesta na kojima žive domoroci, Chàçáàle i
Kaivarte, Hïçe, Bange, Khase i ostale Mlechche. (30-31)
Stanovnici tih mjesta piju po njihovoj volji vodu iz svetoga Gangesa, po svojoj vrijednosti
ravnoj Brahmi, kupaju se tamo i rade ostale radnje. (32.)
O kralju! No tamo ne postoji niti jedna jedina čista duša. Od kakve je koristi sveto mjesto
onom čije je srce zarobljeno čulnim objektima i kojega se stoga može nazvati izgubljenom dušom.
(33.)
Znaj, O kralju! da je um glavni čindbenik u bilo kojem religijskom činu ili na bilo kojem
svetom mjestu. Onaj koji želi postići čistoću prvo treba svoj um učiniti čistim. (34.)
Stanovnici bilo kojega svetog mjesta obmanjuju druge i tako počinjavaju veliki grijeh.
Grijesi počinjeni na mestu hodočašča nikad se ne mogu poništiti; oni postaju beskrajni i neiscrpni.
(35.)
Kao što voće Indravàruçà ne može biti slatko iako je posve zrelo, isto tako onaj čije je srce
okaljano, ne može nikad biti čist usprkos tome što bi se mogao kupati stotine i tisuće puta u Tãrtha
vodi (voda svetoga mjesta). (36.)
Onaj koji želi dobro sebi i drugima, prvo bi trebao pročistiti svoj um; kada njegov um
postane čist, onda i materijalne stvari postaju čiste i njegovo čisto ponašanje daje povoljne učinke;
jedino tada uzimanje utočišta u mjestima hodočašća daje ploda. (37.)
Uvijek izbjegavaj druženje s nižim klasama ljudi u svetim mjestima; daleko je bolje
pokazivati vlastitiu dobru volju i samilost prema svim dušama (Jãvama) svojim intelektom i
vladanjem. Ti si me pitao o svetim mjestima hodočašća; ja ću ti sada reći koja su najbolja. (38-39.)
Page198 Of 251
O kralju! Sveta Naimiìàranya je na prvome mjestu, zatim dolazi Chakratãrtha; zatim
Puìkaratãrtha; osim ovih postoji mnogo drugih mjesta hodočašća. O najbolji među kraljevima!
Postoji mnoštvo drugih svetih mjesta na ovome svijetu." (40.)
Vyàsa reče: "O kralju! Prahlàda, kralj Daitya, čuvši Munijeve riječi, bio je spreman ići u
Naimiìàranyu te se s mnogo radosti obratio svojim sljedbenicima, Daityama: "O dobri! Ustanite;
dnas ćemo ići u Naimiìàranyu i vidjet ćemo lotosookoga, u žuto odjevenoga Írã Achyutamu,
Viìçua." (41-42.)
Vyàsa reče: "O kralju! Ove su Prahlàdine riječi veoma obradovale Demone; i svi su oni
istupili iz Pàtàle.
Daitye i Demoni su svi zajedno otišli u Naimiìàranyam i ispunjeni s mnogo zadovoljstva,
svi su se oni okupali tamo kada su došli u to sveto mjesto. (44.)
Tamo je Prahlàda u društvu s Daityama lutao po svetim mjestima te je vidio svetu rijeku
Sarasvatã i Njenu čistu vodu. (45.)
Uzvišeni Prahlàda se okupao u rijeci Sarasvatã i njegov um je bio zadovoljen. (46.)
Kralj i Daitye su bili vema zadovoljni i on je, na tom najpovoljnijem mjestu hodočašća
obavio žrtvovanja i dao milostinju prema propisnim obredima. (47.)
Ovdje završava Osmo Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatam, Mahà Puràçi
od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o odlaženju u Tãrthe.
L
POGLAVLJE IX.
H
Vyàsa reče: Nakon što je tamo propisno obavio svoje religijske obrede, Hiraçya
Kaíyapin sin ispred sebe je ugledao stablo Pipala.
Tamo je zajedno s perima strvinara vidio strašne, kamenom zašiljene, šaroliko blistajuće
strijele, poredane po pravilnome redu; i on je bio iznenađen glede toga tko je mogao ostaviti takve
strijele u veoma svetom utočištu Êiìija. (2-3.)
Dok je Prahlàda ovako u sebi razmišljao, pred sobom je ugledao dva Dharmina sina koji su
kao odjeću imali kožu crne antilope, dva Munija Naru i Nàràyaçu, grudičave kose. Ispred njih su
se nalazila dva bijela luka po imen Íàrçgam i Àjagavam, (Pinàka) lukovi Viìçua odn. Íive, s
njihovim posebnim oznakama i tu su se još nalazila njihova dva velika neiscrpna tobolca (za
strijele). (4-5.)
Gospod Daityā, dakle, tada je ugledao dva blagoslovljena Êiìija Naru i Nàràyaçu, dva
Dharmina sina, koji su se nalazili u dubokoj meditaciji. Videći cijeli prizor, on se veoma razbjesnio,
njegove oči su se zacrvenjele i on se ovako počeo obraćati asketama: "O dvije askete! Je li
uzaludna nadutost obuzela vaš um da bi uništila religiju? Nikad se nije vidjelo niti čulo da je netko
u bilo kojem od Četiri Doba u isto vrijeme sprovodio strogi asketizam i posjedovao lukove i
strijele. To dvoje su suprotne stvari. To bi možda moglo biti podesno u Kali Yugi. Asketizam koji vi
sprovodite prikladan je za Bràhmiçe; zašto onda imate lukove i strijele? Neuskladiva je razlika
Page199 Of 251
između imanja grudičave kose i držanja lukova i strijela. Zato, da li vi obavljate religijske rituale sa
stavovima doličnim vašim božanskim položajima? (6-10.)
Vyàsa reče: "O potomče Bharate! Čuvši Prahlàdine riječe, Êiìi Nara je rekao: "O Gospode
Daitya! Što je tebe briga za to? Zašto ti, nizašto, uznemiravaš sebe s našom Tapasyom? (11.)
Sposoban čovjek u stanju je obaviti bilo što. Svagdje u tri svijeta je poznato da smo mi u
stanju istodobno obaviti sve, pa i naočigled suprotne stvari. O ti slaboga shvaćanja! (12.)
Mi smo u stanju pokazati naše vještine i na bojnome polju i u asketizmu. Što ti želiš sada!
Na putu pred tobom nema zapreka, ti možeš ići gdje god želiš; zašto se ti hvalisaš svojim vlastitim
zaslugama? (13.)
Ti si veoma tup i glup; ti ne shvaćaš Bràhmiçsku veličinu koja je veoma rijetka i koja se
postiže s mnogo teškoća. Oni koji žele sreću ne smiju turati nos u stvari Bràhmiça." (14.)
Prahlàda reče: "Vi ste neotesani i prazni hvalisavci! Budući da sam ja, koji sam branitelj
Dharme, prisutan u ovj Tãrthi, neću vam dozvoliti da ovdje obavljate nikakve religijske stvari! O
askete! Bolje mi sada pokažite vašu vještinu u bitki!" (15-16.)
Vyàsa reče: "O kralju! Čuvši njegove riječi, Êiìi Nara je odgovorio: "Borimo se ako želiš. O
jadniče među Asurama! U današnjoj bitki ja ću te oboriti tako da se nikad u budućnosti nećeš želiti
boriti s ikim." (17-18.)
Vyàsa reče: "Čuvši njegove riječi, vođa Daitya veoma se razljutio te je odlučio da
bezuvjetno svlada ova dva samokontrolirana Êiìija, Naru i Nàràyaçu. (19-20.)
Tada je Daitya uzeo svoj luk te ga je odmah zategnuo sa strijelom tako da je nit luka
napravila strašnu buku. Tada je i Nara ljutito podigao svoj luk te je počeo odapinjati mnoštvo oštrih
strijela prema Prahlàdi. (21-22.)
Gospod Daityā je hitro izdvojio strijele, koje su se sjajile kao zlato te je s njima sasjekao
strijele koje je Nara uputio prema njemu. Videći da su njegove strijele sasječene na komade, Nara
se veoma razbijesnio te je počeo brzo odapinjati mnoštvo drugih strijela prema njemu. (23.)
Prahlàda je zatim sa svojim brzim strijelama sasjekao Narina oružja te ga je snažno pogodio
u njegova prsa. Nara je uzvratio probovši Prahlàdine ruke s pet brzih strijela. (24.)
Indra i ostale Deve došli su u svojim nebeskim vozilima da bi promatrali njihovu borbu
bodrivši s neba ponekad Naru, a ponekad Prahlàdu. (25.)
Podigavši svoj luk, Gospod Daityā, veoma ljut, počeo je bez stanke bacati razna oružja na
Naru kao što oblaci kišom obasipaju planinske vrhove. Muni Nara veoma se iscrpio i umorio,
bivajući pogođen Prahlàdinim strijelama. (26.)
Videći iscrpljenog Naru, Nàràyaça se veoma zapanjio te je, uzevši svoj Íàrnga luk kojemu
nema ravna, počeo odapinjati strijele koje su sjajile zlatnim sjajem. (27.)
O Gospode zemlje! I Nàràyaça i Prahlàda su oboje bili željni pobjede. Deve su s veseljem s
nebesa obasipali cvijeće po njima. (28.)
Kralj Datityâ je bio veoma bijesan te je s ogromnom brzinom počeo odapinjati strijele
prema Nàràyaçi. Dharmin sin, Nàràyaça, smjesta je na komade sasjekao ta oružja sa svojim veoma
oštrim strijelama. (29.)
Nàràyaça je također velikom brzinom odapeo kamenom zašiljene strijele zadavši mnogo
nevolja gospodu Daitya, koji se tada veoma zabrinuo. (30.)
Nebo je bilo prekriveno mnoštvom strijela s obe strane i dan je izgledao kao noć. Sve je ovo
veoma zapanjilo Deve i Daitye koji su govorili jedni drugima kako nikad ranije nisu vidjeli tako
strašnu bitku kao ovu. (33-34.)
Sve je ovo također veoma zbunilo Devarìije, Gandharbhe, Yakìe, Kinnare, Pannage,
Vidyàdhare i Chàraçe. (35.)
Page200 Of 251
Dva Êiìija, Nàrada i Parvata, također su došli da bi bili svjedocima njihove bitke; Devarìi
Nàrada je rekao Êiìiju Parvati kako nikad ranije nije vidio ovako strašnu bitku. Bilo je strašnih
bitaka s Tàrakàsïrom i Vritràsïrom, a tu je i bitka između Harija i Madukaiîabhe; ali sve one se ne
mogu usporediti s ovom. (36-37.)
Izgledalo je da je Prahlàda bio veoma snažan; inače, kako bi se on tako dugo mogao
ravnopravno boriti s Nàràyaçom, tako vrsnom i savršenom osobom koja posjeduje sve nadnaravne
moći i koja iza sebe ima mnoštvo junačkih podviga.
Vyàsa reče: "O kralju! Dan i noć Daitya i asketski Nàràyaça međusobno su se žestoko
borili. Onda je Nàràyaça svojom strijelom sasjekao Prahlàdin luk; Prahlàda je ubrzo uzeo drugi
luk; vješti Nàràyaça je brzo na dva dijela sasjekao i taj luk. Iako su Prahlàdini lukovi bili stalno
iznova sasjecani na komade, on je i dalje nastavio uzimati nove lukove koje je Nàràyaça stalno
iznova sasjecao. (39-42.)
Kada su tada tako svi Prahlàdini lukovi bili sasječeni, Daitya Ràjà ljutito je podigao Parighu
(željeznu toljagu) te ju je bacio na Nàràyaçinu ruku. Moćni Bhagavàn Nàràyaça, videći strašnu
željeznu toljagu, sasjekao ju je s devet strijela te je pogodio Prahlàdu s deset strijela. (43-44.)
Zatim je bijesni Prahlàda željeznom Gadom pogodio Nàràyaçine bedre. Izvanredno moćni
Dharmin sin uopće nije bio uznemiren i stajao je čvrsto kao kamen te je svojim strijelama na
komade sasjekao Daityinu željeznu Gadu. Ovaj je prizor veoma zapanjio prisutne promatrače.
(45-47.)
Zatim je ljutiti Prahlàda, zaokupljen željom da ubije svoga neprijatelja, smjesta velikom
brzinom uputio prema Nàràyaçinim bedrama Íakti koplja, kopölja i projektile. No Nàràyaça ih je s
lakoćom sasjekao na sedam dijelova, te je sa sedam strijela pogodio Prahlàdu. (48-49.)
Tako je u tom utočištu ta strašna bitka između Prahlàde i Nàràyaçe trajala tisuću gdina; i
cijeli svijet je bio zaprepašten. (50.)
Zatim je Gadàdhara u žutoj odjeći i s četiri ruke žustro došao tamo i pozvao Prahlàdu.
Videći Lakìmãna Gospoda, četverorukog, Nàràyaçu s lotosom i diskom u Njegovim rukama da je
došao tamo, sin Hiraçya Kaíipe, Prahlàda, mu se poklonio, te mu se sklopljenih ruku počeo
obraćati ovako: (51-52.)
"O Deva Devā! Ti si Gospod svemira i dobar prema Svojim posvećenicima. O Màdhava! Ja
sam se borio punu tisuću Deva godina; no ipak nisam mogao svladati ove askete. Ne znam zašto.
To me iznenađuje." (53-54.)
Viìçu reče: "O ti koji opraštaš! Ova dva Êiìija, Nara i Nàràyaça, savršene su askete,
samokontrolirani i rođeni od mojih Amía (dijelova). To je razlog zbog kojega ih ti nisi mogao
svladati. Stoga tu nema ništa čudno. O kralju! Radije sada idi u Pàtàlu i održavaj svoju
nepokolebljivu predanost meni. O inteligentni! Ne svađaj se više s ovo dvoje asketa." (55-56.)
Vyàsa reče: "O kralju! Ovako savjetovan od Viìçua, kralj Daitya, Prahlàda, sa svojim je
Asurama napustio to mjesto; a Nara i Nàràyaça su nastavili obavljati svoju Tapasyu.
Ovdje završava Deveto Poglavlje Četvrte Knjige Írã Mad Devã Bhàgavatam, Mahà Puràçe
od 18.000 stihova, o borbi između Êiìija i Prahlàde od Maharìi Veda Vyàse.
L
Page201 Of 251
POGLAVLJE X.
HJanamejaya reče: "O Paràíarin sine! Čuvši upravo sada ove tvoje riječi u meni se
pojavilo veliko čuđenje. Ovi Nara i Nàràyaça su dva Dharmina sina; oni su askete, tihi i mirni,
Amíe Viìçua; oni borave na svetome mjestu hodočašća! Oni su ispunjeni Sàttvičkim kvalitetama,
živeći uvijek na korijenju i voću iz šume, oni su plemeniti pustinjaci i istinoljubivi. Kako to da su se
oni upustili u ovakvo ratovanje? Zašto su oni napustili njihov neprocjenjivi asketizam? I s kojim su
se ciljem oni borili s Prahlàdam cijelu tisuću Deva godina? (1-4.)
Kakav je bio kraj, O Muni, njihove borbe s Prahlàdom? Milostivo mi potanko opiši razlog
ovoga rata. (5.)
Žene, bogatstvo ili bilo koji drugi svjetovni cilj može biti uzrok svađe ili borbe među
ljudima; ali u ovome slučaju ove dvije askete nisu imali ništa od ovoga; kako se onda ideja borbe
pojavila u njihovim umovima? (6.)
I zašto su oni obavljali tako teški asketizam? Da li su oni obavljali Tapasyu da bi svladali
druge, uživali u zadvoljstvima ili da bi dosegli Nebesa? Koje su plodovi oni konačno dobili od takve
pokore? (7-8.)
Kroz njihov asketizam oni su veoma smršavili; kako su se stoga oni mogli boriti cijelu
tisuću Deva godina bez da se umore? (9.)
Oni se nisu borili radi kraljevstva, bogatstva, žena ili bilo kojega drugog svjetovnog razloga;
zašto su se onda oni borili s plemenitim Prahlàdom? (10.)
Oni nisu bili vezani za nikoji svjetovni objekt niti su imali želje da dobiju išta svjetovnoga,
zašto su se onda oni tako temeljito uposlili u ratu koji donosi velike boli. (11.)
Inteligentne osobe uvijek obavljaju radnje koje vode blaženstvu; oni nikad ne vrše radnje
koje uzrokuju bol; ovo je vječno pravilo svijeta. (12.)
Dva su Dharmina sina bile Harijeve Amíe, sveznajući i okićeni svim dobrim kvalitetama;
zašto su se oni borili, protivno religiji? (12.)
O Maharìi! Čak i tupi i glupi ljudi na svijetu neće ići u ove smrtonosne bitke napuštajući
asketizam i Samàdhi, koji vode pročišćenju svih želja. (14.)
Ja sam čuo da je Yayàti, Gospod zemlje, bio izbačen s Neba na ovaj svijet zbog Ahamkàre,
iako je on bio častan kralj odan davanju milostinje i žrtvovanjima. (15.)
Čim je Yayàti obavio Aívamedha žrtvovanje i ostalo s Ahamkàrom, egoizmom, Indra ga je
izbacio s munjom u svojim rukama. Stoga je lako vidjeti da bez Ahamkàre ne može doći do sukoba.
Askete nisu imali tjelesnu snagu; stoga, ako su se oni morali boriti, oni su na taj način protratili
svoju Tapasyu." (16-17.)
Vyàsa reče: "O kralju! Sveznajući mudraci koju su shvatili istinu Dharme objavljuju da su
uzroci ovoga svijeta u trostrukoj Ahamkàri koja nastaje od Sattva, Rajas i Tamas kvaliteta. (18.)
Kako onda ova dva utjelovljena Munija mogu biti iznad svojih Ahamkàra? Nikakva radnja
ne može slijediti ako njoj ne prethodi nekakav uzrok; ovo je sasvim sigurno. (19.)
Tapas, milostinja, žrtvovanja, svi oni dolaze od Sattva kvalitete. A svađe nastaju od Rajas i
Tamas kvaliteta. (20.)
Ali sve nastaje od Ahamkàre, bilo dobro ili loše; ovo je sasvim sigurno. (21.)
Ne postoji ništa drugo što sputaje dušu osim ove Ahamkàre. Ovaj Svemir je stvoren od
strane Ahamkàre; kako on onda može biti slobodan od nje? (22.)
Page202 Of 251
O kralju! Čak su i Brahmà, Viìçu i Maheía pod utjecajem Ahamkàra. Kako onda možeš
očekivati da obični Muniju budu slobodni od nje. (23.)
Zatvoren od strane Ahamkàre, ovaj Svemir se odvija. Karma je ta uslijed koje sva bića
stalno prolaze kroz cikluse rađanja i umiranja. (24.)
O Gospodaru zemlje! Deve, ptice i ljudi vrte se u krug kao točak kočije. (25.)
Na ovome golemom svijetu tko može izbrojiti koliko se mnogo Viìçuovih Avatàra moralo
roditi u svim vrstama maternica, dobrih ili nižih. (26.)
Pod naredbom Gospoda Svemira, Sam se Nàràyaça morao roditi inkarnirajući se kao Riba,
Kornjača, Nerast, Čovjek Lav i Patuljak. (27.)
Gospod Vàsudeva Janàrdana morao je preuzeti nebrojana Avatàrska rođenja na ovome
svijetu. (28.)
U Vaivasvata Manvantari (velikome vremenskom razdoblju), Avatàri Bhagavàna Harija su ti
spomenuti. Slušaj! (29.)
Sveprožimajući Gospod svijeta, Bog Bogova, uslijed prokletstva od strane Bhrigu Munija,
morao je preuzeti različite inkarnacije na ovome svijetu." (30.)
Kralj reče: "U meni se sada pojavilo drugo novo veliko čuđenje, zašto je Bhrigu Muni
prokleo Viìçua? (31.)
O Muni! Koju je uvrijedu Hari počinio Muniju da ga je on prokleo?" (32.)
Vyàsa reče: "Slušaj, O kralju! o uzroku prokletstva; o tome ću ti sada pričati. U davna
vremena, kralj Hiraçyakaíipu, Kaíyapin sin, često se svađao s Devama i zbog neprestanoga
ratovanja cijeli svijet je bio uznemiren i smeten. (33-34.)
Kada je Čovjek-Lav porazio Hiraçyakaíipu, Prahlàda, mučitelj svojih neprijatelja, nastavio je
njegovo neprijateljstvo s Devama te im je počeo zadavati nevolje. (35.)
Tako je, na iznenađenje sviju, došlo do stogodišnje bitke između Deva i Prahlàde. (36.)
O kralju! Deve su se borile veoma oštro i izvojevali su pobjedu. Prahlàda je bio poražen i
zato je bio veoma žalostan. Saznavši da je Vječna Religija najbolja, on je svoje kraljevstvo predao
svome sinu Baliju, te je otišao na Gandhamàdan brdo obavljati Tapasyu. (37-38.)
Zadobivši svoje kraljevstvo, povoljni Bali također je nastavio svađati se s Devama i rat je na
taj način bio nastavljen. Konačno su moćni Indra i Deve porazili Asure. (39-40.)
O kralju! Indra, vještine bez premca, s Viìçuovom je pomoći lišio Daitye njihova
kraljevstva. Poražene su Daitye uzeli utočište kod porodičnog duhovnog učitelja Íukràchàrye,
obrativši mu se ovako: "O Bràhmaça! Ti si obdaren blistavom snagom Tapasye i sada si veoma
moćan; zašto ne pružiš tvoje milostive ruke tvojim Daitya sljedbenicima? O najčuveniji među
vijećnicima! Ako nam ne pomogneš i spasiš nas, mi nećemo moći ostati na ovoj zemlji i uskoro
ćemo morati ići dolje u Pàtàlu." (41-42.)
Vyàsa reče: "Čuvši ove riječi Daitya, veoma plemeniti Íukràchàrya, je rekao: "Ne bojte se;
ja ću vas zaštiti mojom snagom; i pomoći ću vam ispravnim savjetima i lijekovima. Budite hrabri i
ustrajni i zbacite sa sebe vašu mentalnu tjeskobu i žalost." (43-44.)
Vyàsa reče: "O kralju! Nakon što je Íukràrchàrya preuzeo skrbništvo nad Daityama, oni su
se oslobodili straha. Zahvaljujući svojim špijunima Deve su saznale sve o ovom. Oni su vijećali s
Indrom te su zaključili da bi ih Daitye mogli istjerati s Neba Íukràchàryinom Mantrom pa su došli
do zaključka da bi ih oni trebali napasti bez odgađanja. Tako, ako bi ih iznenada napali, oni bi bili
poraženi te bi ih oni otjerali dolje u Pàtàlu. (45-47.)
Donijevši takvu odluku, oni su, potpuno snabdjeveni s oružjima, bijesno otišli boriti se s
Daityama i Indrinom naredbom i pomognuti od Viìçua, počeli su ubijati Demone. (48.)
Page203 Of 251
Kada su Deve počele ovako ubijati Daitye, Daitye su se veoma prestrašile te su
uzviknuli: "O Gospode! Zaštiti nas! Zaštiti nas!", te su zaklon našli u Íukri. (49.)
Videći da su Daitye prestrašene i izbezumljene, on je smjesta, zahvaljujući snazi Svoje
Mantre, uzviknuo: "Ne bojte se, ne bojte se." Deve su tada, videći Íukràchàryu, ostavili Daitye
pobjegavši u svoja vlastita boravišta. (50.)
Ovdje zavšava Deseto Poglavlje Četvrte Knjige Mahà Puràçe Írã Mad Devã Bhàgavatam, od
18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse, o Bhriguovu prokletstvu Viìçua.
L
POGLAVLJE XI.
H
Vyàsa reče: "Kada su se Deve povukle s bojnoga polja, Íukràchàrya se obratio
Demonima ovako: "O najbolji među Demonima! Molim vas saslušajte me što mi je u davna
vremena rekao Brahmà! (1.)
Janàrdan Viìçu dolazi ovdje da bi ubio Demone. Prethodno je on, u Svojoj inkarnaciji Vepra
ubio Hiraçyàkìu, kralja Asura. On je ubio Hiraçyakaíipu preuzevši oblik Čovjeka-Lava; on sada,
također, s velikim zanosom, namjerava ubiti sve Daitye, u to nema sumnje. (2.)
Ispred Írã Harija snaga moje Mantre neće biti od nikakve koristi. A bez moje pomoći vi
nećete biti u stanju svladati Deve. Zato, O Demoni! Pričekajte neko vrijeme; danas ću ja krenuti
Íivi Mahàdevi da bih od njega dobio Íakti Mantru. (4-5.)
Vratit ću se što je prije moguće, s Mantrama koje ću dobiti od Írã Mahàdeve; i uz pomoć
snage tih Mantra bit ću u stanju potpuno vas zaštiti." (6.)
Daitye reču: "O najbolji među Munijima! Mi smo sada poraženi i naše trupe su gotovo
iscrpljene; kako ćemo biti u stanju ostati na ovoj zemlji i tako dugo vremena čekati na tvoj
povratak? (7.)
Oni među nama koju su posjedovali veliku snagu su ubijeni; nas je sada ostalo veoma malo.
U ovome teškom trenutku za nas nije uputno niti pametno da ostanemo na ovom bojnom polju."
(8.)
Íukràchàrya reče: "Ostanite ipak ovdje dok se ja ne vratim s potrebnom Mantrom; ostanite
tihi i uposleni u asketizmu. (9.)
Inteligentni ljudi, s obzirom na okolnosti, a to su vrijeme, mjesto, snaga i trenutne
okolnosti, primijenjuju jednu od narednih mjera: pomirenje, savez, darivanje ili podmićivanje,
stvaranje razdora ili nesloge i kazna odn. otvoreni napad. (10.)
Inteligentni ljudi i oni koji žele dobro u trenucima očaja čak služe svoje neprijatelje; ali čim
ojačaju po snazi i u vojsci, oni pokušaju brzo ubiti svoje neprijatelje. (11.)
Zato se sada pretvarajte poniznima, prihvatite mir i ostanite u vašem mjestu dok se ne
vratim. (12.)
O Demoni! Ja ću se vratiti s Mahàdevinom Mantrom. Onda ću se opet boriti s Devama
snagom te Mantre." (13.)
Page204 Of 251
Vyàsa reče: "O kralju! Nakon što je Íukràchàrya ovako čvrsto odlučio da dobije Mantru, on
je otišao Mahàdevi. (14.)
Dànave su poslale Prahlàdu Devama radi pomirenja. Deve su povjerovali Prahlàdinim
riječima prihvativši ih kao istinite. (15.)
Prahlàda se s Asurama obratio Devama s blagošću i poniznošću. (16.)
On im se obratio ovim riječima: "O Besmrtnici! Mi smo se odrekli naših oružja i oklopa.
Sada se želimo odjenuti u koru drveća i sprovoditi asketizam. (17.)
Deve su povjerovali Prahlàdinim riječima te su odustali od daljnjega ratovanja; više
nisu bile zabrinuti te su se osjećali sretnima. (18.)
Nakon što su Daitye odložili svoja oružja, Bogovi su odustali od bitke, oni su otišli u svoja
odgovarajuća boravišta te su tamo sretno živjeli. (19.)
Daitye su vršili samokontrolu te su sprovodili asketizam u Kaíyapinu utočištu, očekujući
Íukràchàryin povratak. (20.)
Íukràchàrya je otišao na Kailaíu te se s poštovanjem poklonio Mahàdevi. Mahàdeva ga je
upitao za razlog njegova dolaska. (21.)
Íukràchàrya je rekao: "O Mahàdeva! Radi poraza Deva i pobjede Asura, od Tebe tražim Mantre
koje ne posjeduje Brihaspatã." (22.)
Vyàsa reče: "Čuvši njegove riječi, sveznajući Íankara Íiva je počeo razmišjati kako da
postupi u ovoj situaciji. (23.)
Mahàdeva je držao da mu je ovaj Muni došao s ciljem da Asure izvojevaju pobjedu nad
Devama. (24.)
Također držeći da bi On trebao zaštiti Deve, Íankara Maheívara ga je savjetovao da obavlja
izuzetno tešku Tapasyu. (26.)
On mu je rekao da cijelu jednu tisuću godina treba obavljati Tapasyu u obrnutome položaju,
s njegovim stopalima gore i glavom dolje te da treba udisati dim izgorene komušine. Tada će dobiti
Mantru i njegove želje bit će ispunjene. (26.)
Kazavši mu ovo, Íukràchàrya je, da bi dobio Mantru, prihvatio ove Íankarine riječi i mirno
je počeo obavljati ovaj izvrsni zavjet, udišući dim komušine. (27.)
No Deve su saznale da Íukràchàrya obavlja svoj zavjet. Onda su se oni posavjetovali. (29.)
I oni su odlučili da uzmu oružja i da otiđu Daityama da bi se borili protiv njih što su i
učinili. (30.)
Videći Deve, potpuno naoružane i odjevene u ratne oklope da im se približavaju, Daitye su
se veoma zabrinuli. (31.)
Našavši se iznenada u ovoj situaciji, Daitye su se prepale te su se počeli obraćati Devama,
ponosnim na njihovu vojsku, riječima punim smisla i morala. (32.)
Oni su govorili: "O Deve! Mi smo odložili naša oružja; i sada smo nenaoružani; naš duhovni
vodič sada obavlja svoju Tapasyu, mi smo prethodno sklopili primirje; zašto ste onda sada došli
potpuno naoružani s vojskom da bi nas ubili? (33.)
O Deve! Gdje je vaša istinoljubivost? I gdje je vaša religioznost o kojoj se govori u Írutiju?
U Írutiju je napisano da se nikad ne bi smjelo ubiti nenaoružane, prestrašene i izbjeglice." (34.)
Deve su odgovorili "Vi ste poslali vašega dobrog Íukràchàryu da dobije Mantre; vaš
asketizam skriva vaše prevarantske namjere. Stoga ćemo se sigurno boriti s vama." (35.)
Vyàsa reče: "Čuvši odgovor Deva i nakon razmatranja situacje, Daitye su uslijed straha
pobjegli, napustivši to mjesto. (37.)
Page205 Of 251
Onda su oni uzeli utočište kod Íukràchàryine majke. Videći veoma prestrašene Daitye, ona
im je pružila utočište zajamčivši im sigurnost. (38.)
Majka Kàvya Íukràchàrye im je rekla: "Ne bojte se, ne bojte se; odbacite vaš strah. O
Dànave! U mojoj prisutnosti nemate se čega bojati." (39.)
Čuvši njene riječi, Asure su odbacile strah te su ostali u tom utočištu bivajući niti malo
smeteni ili uznemireni iako nisu imali nikakva oružja. (40.)
No Deve su slijedili Daitye koji su pobjegle te su, ušavši u utočište bili spremni pobiti
Daitye, ne uzimajući u obzir snagu koju su oni tamo zadobili. Íukrina majka je upozorila Deve da
to ne rade, ali usprkos njenom ustrajavanju u tome, oni su počeli ubijati Daitye. (41-42.)
Videći da su Daitye napadnute, majka se veoma razljutila te im je rekla da će ih sve svladati
snom snagom njenog Tapasa. (43.)
Bilješka: Možda se odnosi na gušeći plin ili na otrovne pare ili tekućine.
Rekavši to, ona je poslala Božicu sna koja je smjesta nadvladala Bogove učinivši da padnu u
nesvijest. Indra je s ostalim Devama tamo ležao u jadnom stanju. (44.)
Videći Indru ovako omamljenoga snom, Bhagavàn Viìçu mu je rekao da uđe u Njegovo
tijelo da bi ga odnio na neko drugo mjesto gdje će se oporaviti. (45.)
Indra je ušao u Viìçuovo tijelo; i pod Njegovom se zaštitom oslobodio sna i straha. Videći
Indru oslobođenoga straha i zaštićenog od strane Viìçua, majka Kàvya je rekla ovo: (46-47.)
O Indra! Danas ću te prožderati zajedno s Viìçuom snagom moga Tapasa. Sve Deve će
sada vidjeti moju izvanrednu snagu. (48.)
Bilješka: Možda se odnosi na stvaranje raspukline, čime bi zemlja propala i cijela vojska bi
bila progutana ili na eksploziju ili na puštanje mlazova otrovna plina ili vruće vode ili para sa svih
strana.
Vyàsa reče: "O kralju! Čim je majka ovo rekla, i Indra i Viìçu bili su omamljeni njenom
magijskom čini, nadmoćnom snagom misli i savršenim poznavanjem vještine ratovanja. (49.)
Videći ih ovako nadjačane i smetene, Deve su se veoma začudile; oni su pali u očaj te su
počeli glasno jecati. (50.)
Čuvši Deve kako glasno jadikuju, Indra je rekao Viìçuu: "O Madhusïdana! Ja sam
smeteniji nego ti. (51.)
O Màdhava! Nema potrebe za daljnje razmatranje ove situacije. Prije nego što nas ova
hulja, naduta snagom svoje Tapasye, sagori, uzrokuj njenu smrt što je prije moguće. (52.)
Na ovaj zahtjev Indre, koji je bio veoma smeten, Bhagavàn Viìçu se smjesta prisjetio svoga
Sudaríana diska, napustivši ideju da nije dobro ubiti ženu. (53.)
Na ovo Viìçuovo prisjećanje Sudaríana diska, to se uvijek poslušno oružje smjesta pojavilo;
i Viìçu, koji je bio veoma ljut i koji je bio potaknut od Indre, uzeo je Svoj disk u svoju ruku te ga
uputio prema Íukrinoj majci, smjesta joj otkinuvši glavu. Videći ovo, Indra se veoma obradovao.
(54-55.)
Ovo je veoma obradovalo Deve, one su bile veoma zadovoljne ovim razvojem događaja; oni
su iz srca klicali u čast Hariju te su ga obožavali i počeli mu pjevati hvalospjeve. (56.)
Indra i Viìçu bili su oslobođeni svih nevolja; ali oni su počeli strahovati da će ih Bhrigu
(Íukrin otac) strašno i učinkovito prokleti. (57.)
Ovdje završava Jedanaesto Poglavlje Četvrte Knjige Írã Mad Devã Bhàgavatama, Mahà
Puràçe od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o Íukrinu odlasku Mahàdevi radi dobivanja
Mantre.
Page206 Of 251
L
POGLAVLJE XII.
HVyàsa reče: "O kralju! Videći Viìçua kako ubiva njegovu ženu i tako počinjava
grozno djelo, Bhagavàn Bhrigu veoma se ražalostio te je počeo drhtati od bijesa, da bi se zatim
obratio Madhusïdani. (1.)
Bhrigu je rekao: "O Viìçu! Ti si uradio krajnje griješno djelo. O inteligentni! Znajući što
radiš, ipak si to uradio; kakvo veliko čudo! Nitko ni ne sanja o ubojstvu Bràhmiçove kćeri; a ti si to
uradio crno na bijelo. (2.)
O Deva! Maharìiji su objavili da si ti Sàttvična osoba, uposlen u zaštiti; Brahmà da je
Ràjasičan (stvoritelj) i da je Íambhu Íiva Tàmasičan (uništavatelj). Zašto se onda sada u ovome
slučaju vidi suprotno? (3.)
Zašto si ti postao Tàmasičan? Zašto si počino ovakav grozni zločin? O Viìçu! Žene se nikad
ne bi smjelo ubiti; ovo je poznata činjenica; zašto si ti onda ubio ovu ženu bez ikakva osjećaja
krivice. (4.)
Ti si počinio veoma odvratno djelo. Što da ti ja uradim? Odgovarajuće je da te prokledem. O
veliki griješniče! Ti si mi pričinio veliku bol i učinio me veoma nesretnim. Ja neću prokleti Indru.
Ti uvijek preuzimaš podmuklu ulogu te se ponašaš kao crna okrutna zmija; tvoj um je pun opakosti;
ja ću te prokleti. (5-6.)
O Janàrdana! Oni Muniji koji te nazivaju Sàttvičnim su budale; danas sam vidio da su tvoju
putevi djelovanja izuzetno podli i Tàmasični. (7.)
O Viìçu! Sada te proklinjem tako da ćeš se morati često rađati, patiti veoma često u
različitim maternicama na zemlji i tako patiti od boli koje dolaze od boravljenja u maternicama."
(8.)
Vyàsa reče: "O kralju! Zato, kada god na svijetu religija opadne, Bhagavàn Viìçu se
inkarnira na ovome ljudskom svijetu, zbog Bhriguova prokletstva." (9.)
Kralj reče: "O najbolji među Munijima! Da li se taj Mahàtmà Bhrigu opet oženio i vodio
obiteljski život nakon što je njegova žena bila ubijena od strane izvrsnoga diska Sudaríane?" (10.)
Vyàsa reče: "O kralju! Žrtvovatelj Bhrigu je ljutito prokleo Harija i zatim je uzeo otkinutu
glavu svoje žene te ju je brzo opet postavio na tijelo, rekavši: (11.)
"O Devã! Danas te je Viìçu ubio; no ja ću učiniti da opet budeš vračena u život. Ako ja
poznajem svu Dharmu i ako sam je poštivao u mom životu i ako sam uvijek govorio istinu, onda ti
oživi zahvaljujući ovim mojim religijskim zaslugama. Neka sve Deve budu svjedoci moje moći i
snage. Ako ja poznajem istinu, ako sam proučavao sve Vede i ako sam shvatio Znanje Veda, onda
ću te ja, prskajući tvoje tijelo ovom hladnom vodom, napunjenom snagom mojih Mantra, oživjeti."
(12-14.)
Vyàsa reče: "O kralju! Nakon što je Bhrigu svoju ženu poprskao vodom, ona je oživjela,
smjesta ustala te je bila radosna i nasmijana. (15.)
Videći da je ustala kao da se probudila iz sna, svi su uskliknuli "bravo, bravo!" i veoma su
se zahvalili Bhriguu i njegovoj ženi te su ih veoma hvalili. (16.)
Page207 Of 251
Videći da je svjetloputa Bhriguova žena bila vračena u život zahvaljujući njenome mužu,
Indra i ostale Deve su se veoma začudili. (17.)
Bilješka: Snaga misli i udisanje nekih lijekova su ti koji su je mogli oživjeti.
Indra se onda ovako obratio Devama: "Íukrina majka je sada oživljena zahvaljujući
Bhriguu; ali kada Íukràchàrya primi Mantru nakon svoje stroge Tapasye, tko zna kakvu bi nam
strašnu stvar on mogao uraditi!" (18.)
Vyàsa reče: "O kralju! Iako je duboki san koji je svladao Indru sada ga napustio, on se ipak
osjećao nesretnim, znajući za oštru Íukrinu Tapasyu i Mantru koje će dobiti nakon nje. (19.)
Duboko razmišljajući o cijeloj situaciju, Indra je pozvao svoju kćer Jayantã te joj se obratio s
ljubavlju. (20.)
On joj je rekao: "Idi! O kćeri! Ja sam te dao asketi Kàvyi. Uradi mi ovu uslugu, idi Kàvyi i
pomozi mu u njegovu asketizmu i podvrgni ga pod svoju vlast. Koje god radnje Muniju budu
godile, obavi ih bez odlaganja i udovolji mu na svaki način i tako otkloni moj strah." (21-22.)
Čuvši očeve riječi, lijepa Jayantã krupnih očiju otišla je u Íukrino utočište te je tamo vidjela
Êiìija koji je udisao ili pio miris. (23.)
Videći tijelo askete i sječajući se riječi svoga oca, ona je donijela lišće pisanga (vrsta
tropskoga drveta s plodom sličnim banani) te je asketu počela hladiti. (24.)
Inteligentna Jayantã bez ikakva je uzbuđenja donosila čistu, osvježavajuću i ugodno
namirisanu vodu te ju je s velikom predanošću postavljala pred Munija da bi je on pio. (25.)
Bilješka: Ovdje se Indra koristio podmićivanjem kroz davanje svoje kćeri.
Kada je sunce bilo iznad njegove glave, ona je običavala praviti mu zaštitu, praveći mu
hladovinu tako ga štiteći od sunca. Ona je tako na razne načine služila Munija sama ostajući
nepokolebljiva u svojoj religiji. (26.)
Ona mu je donosila ukusno i zrelo voće u skladu sa Íàstrama koje je ostavljala ispred njega
za njegov obrok. (27.)
U obavljanju svojih dnevnih dužnosti, običavala je skupljati Kuía travu između palca i
kažiprsta, i bijelo i žuto cvijeće te ih je postavljala ispred njega. (28.)
Da bi Muni mogao leći i spavati, običavala je skupljati mekano zeleno lišće i od njega bi
načinila krevet; a kada bi Muni legao, ona bi ga nježno hladila. (29.)
Bojeći se prokletstva, nikad namjerno nije napravila nikakvu neprikladnu kretnju niti stala u
neki položaj s ciljem da uznemiri njegov um. (30.)
Ta je vitka dama mila glasa običavala hvaliti Íukràchàryu dobrim i ugodnim riječima. (31.)
Kada bi se Muni probudio ona bi pred njega postavila vodu kako bi on mogao oprati svoje
lice i ruke. Tako je ona, služeći Munija na ovaj način, svoje vrijeme provodila u tom utočištu. (33.)
Prestrašeni je Indra običavao slati glasnike da dokuče um tog samosvladavajućeg Munija.
(33.)
Jayantã je mnogo godina služila Munija, bivajući bez ikakva bijesa i pokoravajući se svom
dnevnom celibatu. (34.)
Na ovaj je način prošlo tisuću godina. Bog Mahàdeva bio je veoma zadovoljan te je došao da
bi Íukràchàryi dao blagodati koje je želio. (35.)
Bog Mahàdeva je rekao: "Što god postoji u svemiru, što god ti vidiš tvojim očima i što god
ne može biti opisano riječima, ti ćeš biti gospodar svega toga i pobjednik sviju. U to nema sumnje.
Nijedno te stvorenje neće moći ubiti; ti ćeš biti vladar svih bića i tebe će se smatrati za najboljega
među Bràhmiçima." (36-37.)
Vyàsa reče: "Bog Mahàdeva je tada i tamo nestao nakon što mu je dodijelio
blagodati. Tada je Íukràchàrya vidio Jayantã te joj je rekao: "O damo lijepih bedara! Tko si
Page208 Of 251
ti i čija si ti kćer? Koju želju ti imaš u svome srcu? Zašto si došla ovdje? O ti lijepih bedara!
Koja je tvoja dužnost? (38.)
O ti lijepih očiju! ja sam veoma zadovoljan svime što si uradila za mene. Što ti želiš? O
damo koja sprovodiš dobre zavjete! Traži blagodati od mene; ja ću ti ih ostvariti čak i ako bi one
bile teške za ostvariti." (40.)
Čuvši ovo, Jayantãno se lice zasjajalo od sreće i ona je rekla: "Zahvaljujući snazi tvoje
Tapasye ti već znaš što ja želim." (41.)
Kàvya onda reče: "Ja znam za tvoje mentalne želje; ipak ih ti sama reci; ja ću ti uraditi dobro
na bilo koji način koji želiš; ja sam zadovoljan tvojim služenjem." (42.)
Jayantã reče: "O Bràhmiçe! Ja sam kćer Indre i mlađa sam od moga brata Jayante. Otac me
je dao tebi; sada želim živjeti s tobom. Sada milostivo ispuni moje želje. O blagoslovljeni! Uzmi me
i uživaj sa mnom u skladu s Dharmom. Ovo je moja želja." (43-44.)
Íukràchàrya reče: "O ti zgodnih bedara! Uživaj sa mnom deset godina, prema svojoj želji,
bez da to itko vidi." (45.)
Vyàsa reče: "Rekavši ovo, Íukràchàrya je otišao svome domu i u skladu s religijskim
naredbama oženio je Jayantã te je skriven od strane Màye živio s njom deset godina bivajući
neopaženi od ikoga. Na drugoj strani, čuvši da se Íukràchàrya uspješno vratio kući sa željenom
Mantrom, Daitye su otišli njemu da bi mu iskazali svoje poštovanje. Ali Íukra je tada živio s Jayantã
i Asure ga nisu mogle vidjeti. (46-48.)
No ne našavši ga nigdje veoma su se ražalostili i klonili duhom; oni su ga tražili stalno
iznova. (49.)
Ne bivajući u stanju vidjeti Íukru koji je bio skriven od strane Màye, Daitye su se veoma
ražalostili da bi se onda vratili u njihova boravišta. (50.)
Na drugoj strani, znajući da Íukra opći s Jayantã, Indra, Bog Deva, obratio se Brihaspatãju,
Guruu Deva. On je rekao: "O Guru! Savjetuj nas što da uradimo pod sadašnjim okolnostima i
oslobodi nas prijetećih teškoća. (51.)
O Bràhmaça! Idi danas Dànavama i učini ono što će održati naš ugled. Očaraj Dànave
tvojom magijskom vještinom i uradi dobro za nas. (52.)
Čuvši Indrine riječi i znajući da Íukra uživa s Jayantã, Brihaspatã je otišao Dànavama,
prerušen u Íukràchàryu. (53.)
On je otišao Demonima i Asure su povjerovali da se Íukràchàrya vratio. (54.)
Demoni su bili veoma radosni te su se poklonili pred Íukràchàryom ne mogavši, uslijed
Brihaspatãjeve opsjene, shvatiti da je to lažni Íukràchàrya. (55.)
Onda je lažni Íukràchàrya upitao Daitye kako su, te je rekao: "Radi vašega sam dobra bio
dugo odsutan; obavio sam tešku Tapasyu i zadovoljio Boga Íambhua, i od njega sam dobio
Mantru, tajno znanje, i njega ću vam sada rado otkriti." (56.)
Čuvši ovo, Demoni su bili zadovoljni i znajući da je njihov Guru bio uspješan, bili su
ispunjeni radošću. (57.)
Oni su ga radosno pozdravili te su počeli mirno i slobodno živjeti s njim bez ikakvih muka,
bivajući oslobođeni straha od Deva. (58.)
Ovdje završava Dvanaesto Poglavlje Četvrte Knjige Írã Mad Devã Bhàgavatam,
Mahàpuràçe od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o Bhriguovu prokletstvu i razgovoru
između Íukràchàrye i Daitya.
Page209 Of 251
L
POGLAVLJE XIII.
H
Kralj reče: "Što je inteligentni Brihaspatã uradio nakon što je preuzeo lažni izgled
Íukràchàrye živeći tamo kao duhovni vodič Demona? (1.)
O Muni! Brihaspatã je Guru Deva; on također provodi svoje vrijeme u proučavanju Veda; i
on je ocean sveg znanja; on je sin Maharìi Angire i on sam je Muni. Obdaren svim ovim dobrim
osobinama, kako je on mogao obmanuti Demone? (2.)
U svim religioznim Íàstrama, za Istinu se proglašava da je bit Dharme; i Najviše Sopstvo se
spoznaje kroz istinu, ovo kažu mudraci. Kako možemo očekivati od običnog obiteljskog čovjeka da
bude predan istini kada se takav čovjek kao što je Brihaspatã ponaša dvolično prema Demonima?
(3-4.)
Ako netko dobije, kao svoje bogatstvo, cijeli Svemir, on ne treba ništa više nego što je
potrebno za hranjenje svoga stomaka; kako je Brihaspatã mogao govoriti laž naprosto radi svoga
trbuha? (5.)
O Muni! Vjekovni krjeposni i čestiti mudraci koristili su izraz Íiìîa kojim su označavali
krjeposne i čestite osobe. Kada čak Brihaspatã može počiniti takve kažnjive obmanjivačke radnje i
govoriti laži, onda ne možemo očekivati da ćemo na svijetu naći ijednu krjeposnu čestitu osobu.
Gdje ti onda vidiš Íiìîa osobe, koje označava riječ Íiìîa, koje su opjevali drevni mudraci. Riječ Íiìîa
sada je besmislena! (6.)
Deve su nastale is Sàtvičkih kvaliteta, ljudi iz Ràjasičkih kvaliteta i ptice, i td. iz Tàmasičkih
kvaliteta. (7.)
Kada Guru Besmrtnika, inkarnacija Sàtvičkih kvaliteta, može postati lažljivac, kako
možemo očekivati od onih koji su Ràjasički ili Tàmasički da dosljedno slijede istinu? (8.)
O! Ovaj Trãlokã je oskrvnjen licemjerjem! Gdje je Religija? I što će biti konačni cilj svih ovih
bića? (9.)
Kada su Bhagavàn Hari, Brahmà, Indra i najbolji među Devama skloni prevarama,
lopovluku i lukavštini, što onda reći za ljude! (10.)
O poštovani! Kada sve Deve, Vasiìîha, Vàmadevà, Viívàmitrà, Brihaspatã i ostale askete
Muniji dozvoljavaju da ih nadjačaju strasti i bijes, kada njihova inteligencija biva uništena
pohlepom, kada su oni odani porocima, prevarama i lopovluku, onda kakvu sudbinu, jao! možeš
očekivati da će imati Dharma i može li ikoja religiozna osoba tu ikako pomoći? (11-12.)
Jao! Kada su Indra, Agni, Mjesec i Brahmà svladani snažnim utjecajem strasti, kada se oni
predaju nedopustivoj ljubavi sa ženama drugih, gdje su dobrota i čestito ponašanje u ovoj Trilokã?
(13.)
O Bezgriješni! Na koga onda možemo gledati kao na našeg duhovnog vodiča i davatelja
savjeta i zakonodavca kada su sve Deve i Muniji iskvareni pohlepom?" (14.)
Vyàsa reče: "O kralju! Bilo da se radi o Indri, Brihaspatãju, Brahmi, Viìçuu ili Maheíi, tko
god je utjelovljen ili će se odjenuti u tijelo, morat će biti u dodiru s prethodno spomenutom
Ahamkàrom, pohlepom i ostalim porocima. (15.)
Page210 Of 251
O kralju! Brahmà, Viìçu i Maheía, svi su oni pod utjecajem čula; koje neprikladne i
griješne radnje nisu u stanju učiniti osobe predane čulnim objektima! (16.)
Kroz domišljatost i varku svatko tko je odan čulnim objektima može učiniti da izgleda kao
da se izdigao iznad Màye; ali kada se pojavi teškoća, njegovo varka biva otkrivena i odgovarajuće
osobine skrivene u njima izlaze na vidjelo. Znaj da su zato utjecaji tri kvalitete (njihovo
međudjelovanje) uzrok svih ovih radnji; jer bez nikakva uzroka, ništa se ne događa. (17.)
Ove nedosljednosti u slučaju Brahme i ostale uzrokovane su od strane tri kvalitete; njihova
tijela su stvorena od Pradhàn Mahata i ostalih 25 Tattva (esencija). (18.)
O kralju! Brahmà i ostali podložni su smrti; stoga nema pravoga povoda tvojim sumnjama.
Pri savjetovanju drugih, svatko, takoreći, daje dobre i čiste savjete; ali kada breme padne na
njihova leđa, oni odbacuju svoje savjete i djeluju u skladu sa svojim skrivenim prirodama; tada oni
bivaju svladani strašću, bijesom, zavišću, egoizmom i zaslijepljenošću. (19-20.)
Nitko tko je utjelovljen ne može se osloboditi od strasti, kojima su uzrok tri kvalitete. O
kralju! Na ovaj se način stvari odvijaju u Trilokã, kažu Maharìiji. (21.)
Ovaj Trilokã, koji se sastoji od povoljnog, nepovoljnog i mješanog, nikad se ozbiljno
ne mijenja; njegova je priroda uvijek usklađena. Bhagavàn Viìçu ponekad sprovodi teški
asketizam; Indra, gospod Deva, ponekad slijedi prakse religijskih žrtvovanja. Nadalje ćeš
naći Bhagavàn Viìçua, punoga mladosti, sklonog Lãlama, da uživa u društvu Rame
(Lakìmã) u Vaikuçîhi; ponekad se On Koji je ocean milosti, bori u strašnim bitkama s
Demonima gdje prolazi kroz velike boli; On ponekad pobjeđuje dok ponekad biva poražen
kroz ironiju Sudbine; na ovaj način On proživljava zadovoljstva isto kao i boli. O kralju!
ponekad Nàràyaça uvlači sve svijetove u svoj stomak i spava u Yogijskome snu na
tisućeglavoj zmiji Íeíi da bi se onda opet probudio kroz Prakêitin utjecaj. O kralju!
Brahmà, Viìçu, Maheía, Indra, Deve i Muniji, svi oni žive do granice koja im je određena,
i kada vrijeme Pralaye, Univerzalnoga nestanka, svrši, ovaj cijeli Svemir, pokretni i
nepokretni, opet biva stvoren kao ranije; u ovo nema sumnje. O kralju, kada im istekne
vrijeme, Brahmà i ostale Deve umiru, u to nema sumnje. (22-29.)
Nadalje, u svoje vrijeme, Brahmà, Viìçu i Maheía i ostale Deve opet nastaju i preuzimaju
tijela i bivaju podložni svim strastima i ostalom kako je određeno. O kralju! Ne trebaš se čuditi;
ovaj Trilokã uvijek pratu strast, bijes i td. (30-31.)
Osobe koje su se izdigle iznad požude, bijesa i ostalih strasti veoma su rijetke na ovome
svijetu. Onaj koji se boji ovog svijeta se ne ženi, i tako bivajući slobodan od vezanosti za svjetovne
stvari, postaje slobodan i bez straha provodi svoje vrijeme. Mjesec je ukrao Brihaspatãjevu ženu, a
sam Brihaspatã je ukrao ženu svoga brata. Tako u ovome krugu Samsàre, sva su bića uvijek pod
utjecajem vezanosti, pohlepe, i td. (32-34.)
Kućevlasnik nikad ne može očekivati da će zadobiti sreću. Zato bi se oni koji žele biti
slobodni pažljivo trebali odreći ideje pouzdanosti svijeta, te bi trebali obožavati Vječnu Majku Koja
je Sva Istina, Svijest i Blaženstvo. (35.)
Ovaj svijet, pokretni i nepokretni, O kralju, odvija se u ludilu, svladan Njenom Màyom.
(36.)
Inteligentne osobe obožavaju Nju, svladavaju kvalitete i postaju slobodni. O kralju! Nijedna
druga staza ne vodi ka Slobodi. (37.)
Dok čovjek ne dobije Maheíanãnu Milost, on ne zadobiva sreću. Istinsku milost
jedino može dati Ona. Čovjek bi predano i čistoga srca treba obožavati Svemilostivu
Page211 Of 251
Majku. Jer jedino obožavanjem Nje postiže se sloboda, čak dok se je još u ovome tijelu.
(38-39.)
Onaj koji zadobivši ovo ljudsko rođenje propusti obožavati Maheíanã, pada s najviše prečke
na ljestvama. Ovo je moje mišljenje. (40.)
Ovaj Svemir, sastavljen od tri kvalitete, opkoljen je Ahamkàrom i prekriven neistinom;
stoga se sloboda nikad ne može očekivati bez obožavanja Te Najviše Snažne Božice. O kralju!
Odreci se svakog svjetovnog objekta i služi Božicu Bhuvaneívarã; ovo je najviša dužnost sviju."
(41-42.)
Kralj reče: "Što je dakle, Devàguru, prerušen u Íukràchàryu, učinio? I kada se vratio pravi
Íukràchàrya? O poštovani Muni! Ispričaj mi sve ovo." (43.)
Vyàsa reče: "Slušaj pažljivo što je Brihaspatã, prerušen u Íukràchàryu, onda uradio. (44.)
Demoni su prihvatili Brihaspatãja za Íukràchàryu slijepo mu vjerujući te su počeli misliti
samo o njemu. (45.)
Daitye, očarani i obmanjeni Brihaspatãjevom magijom, u njemu su uzeli utočište radi
zadobivanja znanja, budući su ga zamijenili za pravoga Íukràchàryu. Tko ne biva obmanjen idejom
dobivanja nečega? (46.)
Na drugoj strani, kada je deset godina prošlo, Íukràchàrya je prestao uživati s
Jayantã te se sjetio svojih učenika, Daitya. (47.)
On je razmišljao kako njegovi učenici svaki tren očekuju njegov povratak i da bi trebao ići
vidjeti svoje učenike, smetene strahom. (48.)
On je mislio kako su oni njegovi učenici i kako bi trebao učiniti da se oni ne boje Deva.
Onda se on obratio Jayantã ovim riječima: "O ljepotice! Neka moji sinovi uzmu utočište u
Bogovima; danas je prošlo deset godina; stoga idem vidjeti moje učenike; uskoro ću se opet vratiti
tebi." (49-50.)
Jayantã, najbolja među onima koji poznaju religiju, odgovorila je: "Neka tako bude, idi gdje
god želiš; ja neću uništiti tvoju Dharmu." (52.)
Čuvši ove riječi, Íukràchàrya je brzo otišao Demonima te je vidio Devàguru Birhaspatãja
kako sjedi pred njima prerušen u Íukràchàryu. On im je objašnjavao Jaina učenja, koja je on
sastavio te je govorio protiv zavisti, osvećivanja, mržnje, ubijanja itd. (53-54.)
On im je govorio: "O neprijatelji Bogova! Uistinu vam govorim riječi koje će se bez sumnje
pokazati dobre za vas. Neubijanje je najviša vrlina; čak se niti neprijatelje ne bi trebalo ubiti. (55.)
Naloge Veda o ubijanju životinja sastavili su Bràhmaçi koji su odani uživanjima i
zadovoljenjima čula; no nema veće vrline od neubijanja životinja." (56.)
O kralju! Íukràchàrya je bio posve zapanjen što čuje Brihaspatãja, Gurua Deva, da govori
protiv Veda te je počeo misliti kako je Brihaspatã sigurno njegov neprijatelj. On je mislio: "Ovaj
varalica je prevario moje učenike; u to nema sumnje. (57-58.)
Fuj na pohlepu! Ona je sjeme grijeha; ona je veoma jaka i to su prava vrata pakla. Čak
Brihaspatã, Guru Deva, govori laži, pod utjecajem ove gnusne pohlepe! (59.)
O! Kakvo je ovo čudo da Guru Devâ, koji je objelodanitelj religioznih Íàstra i čija je riječ
prihvačena kao konačna, sada izlaže učenja ateizma. (60.)
Kada Brihaspatã može širiti ateistička učenja, potaknut pohlepom, što reći za one čiji umovi
nisu čisti i čija inteligencija nije oštra? (61.)
Ovaj Deva Guru, iako je Bràhmiç, ponaša se danas kao hulja, želeći sve prisvojiti sebi te
obmanjuje moje učenike Daitye koji su zbunjeni njegovom magijom." (62.)
Page212 Of 251
Ovdje završava Trinaesto Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatam,
Mahàpuràçi od 18.000 stihova o varanju Daitya, od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XIV.
HVyàsa reče: "Ovako misleći, Íukràchàrya se smješeći obratio Daityama: "O Daitye!
Kako ste mogli dozvoliti da vas prevari Brihaspatã, Guru Deva, koji se prerušio u mene? (1.)
Ja sam Íukràchàrya; vi svi ste moji učenici; ovaj čovjek ovdje je Brihaspatã, on je u službi
Bogova. On vas je prevario, u to nema sumnje. (2.)
Ovaj je podlac preuzeo moj oblik; ne vjerujte mu ni najmanje. O Daitye! Vi ste moji učenici,
zato me slijedite; okanite se ovoga drskog i podlog Brihaspatãja." (3.)
Čuvši njegove riječi i videći sličnost među njima, Daitye su se veoma iznenadili te su došli
do zaključka da je osoba koja je upravo stigla pravi Íukràchàrya. (4.)
Zatim je Brihaspatã, lažni Íukràchàrya, jasnim i magičnim riječima objasnio da je osoba
koja je upravo stigla Guru Brihaspatã; on je rekao da je on (pravi Íukràchàrya) prerušen došao
tamo s ciljem da prevari Datiye. (6.)
Brihaspatã je rekao Daityama: "On je došao ovdje da vas prevari i služi nakani Deva, ne
vjerujte njegovim riječima. (6.)
Ja vas podučavam ono znanje koje sam dobio od Boga Íambhua; ja ću vas, bez sumnje,
učiniti pobjedničkim u bitki s Devama." (7.)
Čuvši riječi lažnoga Íukràchàrye, Daitye su povjerovali da je lažni Íukràchàrya pravi te su
beuzuvjetno povjerovali u njegove riječi. (8.)
Zatim je stvarni Íukràchàrya objasnio Daityama situaciju koliko je mogao; no zahvaljujući
magiji lažnoga Íukràchàrye i čudesnome utjecaju vremena, oni su zanemarili njegove riječi. (9.)
Daitye su onda uvjereno rekli pravome Íukràchàryi: "Ovaj čovjek ispred nas je naš Guru i
on nam želi dobro i prosvjetljenje, on je čuveni religiozni Íukràchàrya; deset godina on nam
neprestano daje savjete. Ti nisi naš Guru; ti si lažan; bolje napusti ovo mjesto i otiđi odavde." (10.)
Obmanjene su se Daitye više puta obratili prijekornim riječima pravome Íukràchàryi
klanjajući se lažnome Íukràchàryi i pozdravljajući ga kao svoga Gurua. (11.)
Videći da su Daitye snažno privrženi Brihaspatãju, Guruu Deva, uslijed obmanjenosti
njegovim riječima, stvarni Íukràchàrya ih je uslijed bijesa prokleo, rekavši im: "Budući mi niste
vjerovali iako sam vam sve objasnio, vi ćete izgubiti vaše znanje i bit ćete poraženi. (13-14.)
Budući da niste pokazali poštovanje prema meni, vrlo brzo ćete snositi posljedice za to i
tada ćete shvatiti podmuklo ponašanje ovoga Gurua Deva." (15.)
Vyàsa reče: "Rekavši ovo, Íukràchàrya je hitro otišao, pun bijesa. Brihaspatã je bio
zadovoljan te je ostao tamo smirena uma. (16.)
Znajući da je Íukràchàrya prokleo Daitye, Brihaspatã je preuzeo stvarni izgled i napustio je
to mjesto žurno otišavši Indri. On se obratio Indri: "Ja sam bez sumnje uspio u mome pothvatu;
Page213 Of 251
Daitye su proklete i ja sam ih također ostavio. Oni su sad bespomoćni; zato, O Bože Deva! Ja sam
učinio da oni budu prokleti, idi sada i bori se s njima." (17-19.)
Brihaspatãjeve riječi su obradovale Indru i ostale Deve i oni su ga tada obožavali. Onda su
imali tajno vijećanje o tome kako se boriti s Daityama; i zatim su, svi zajedno, krenuli u bitku protiv
Asura. (20-21.)
Videći da moćne Deve napreduju prema njima spremni da se bore i da je lažni Guru
pobjegao, Daitye su se veoma zabrinule. (22.)
Oni su međusobno govorili: "Jao! Devàguru nas je očarao; plemeniti Íukràchàrya nas je
ljutitio ostavio; sada je naša obavezna dužnost da mu udovoljimo. (23.)
Taj podli, unutra šporak i izvana čist, licemjer Pundit Devà Guru, koji je išao ženi svoga
brata, stvarno nas je prevario i zatim ostavio. (24.)
Što sada uraditi? gdje ići? Kako smiriti Íukrin bijes tako da on bude zadovoljan s nama i
pomogne nam?" (25.)
Ovako misleći, svi oni zajedno, drhteći od straha, opet su otišli Íukràchàryi, s Prahlàdom
na čelu. (26.)
Kada su došli svome Guruu Íukràchàryi, oni su mu se poklonili; Íukra je ostao šuteći;
zatim, bukteći od bijesa i očiju crvenim od gnjeva, rekao im je: (27.)
Sve sam vas upozorio da ste prevareni Brihaspatãjevom Màyom; vi niste prihvatili moje
riječi premda su one bile nesebične i čiste te su vodile vašem boljitku. (28.)
Umjesto toga vi ste bili pod njegovim utjecajem i zaluđeni taštinom te ste me uvrijedili;
stoga ćete sada bez sumnje trebati snositi posljedice svoje Karme. (29.)
Sada ste skrenuli sa staze koja vodi vašoj dobrobiti; idite tamo gdje taj prerušeni varalica
boravi radi dobrobiti Bogova; znajte da ja nisam varalica kao on." (30.)
Vyàsa reče: "O kralju! Kada je Íukra završio s kazivanjem svojih neizvjesnih riječi,
Prahlàda je uhvatio njegova stopala te je počeo govoriti ovako: (31.)
"O Bhàrgava, naš Guru! Danas smo došli tebi u očajnome stanju! O svezanajući! mi smo
tvoji učenici; mi smo tvoji dobri sinovi; ti nas ne bi smio napustiti. (32.)
Dok si ti bio odsutan s ciljem da dobiješ Mantru, taj licemjer, podli Brihaspatã, dobivši
priliku, preuzeo je tvoj izgled te nas je prevario. (33.)
Miroljubive osobe ne bivaju uvrijeđene ako je nešto urađeno iz neznanja; ti znaš sve; ti znaš
da su naša srca odana tebi i samo tebi. Nema potrebe govoriti ti išta dalje. (34.)
O Veoma Inteligentni! Zahvaljujući tvojem Tapasu ti znaš za sadržaje naših umova, zato
odbaci sada tvoj bijes. Mudraci kažu da je bijes svetaca kratkotrajan. (35.)
O Muni! Voda je prirodno hladna; u kontaktu s toplinom ona postaje vruća; ali čim više
nema vrućine, ona kratko iza toga opet postaje hladna. (36.)
O sljedbeniče religioznih zavjeta! Bijes je kao Chàçáàla (najniža grupa ljudi koja ne pripada
nijednoj kasti); stoga ga mudraci odbacuju od sebe. Mi se molimo da odbaciš ljutnju i da budeš
zadovoljan s nama. (37.)
Ako ne odbaciš tvoj bijes i ako dozvoliš da nas jad i žalost svladaju, O blagoslovljeni! Mi
ćemo, ostavljeni od tebe, ići dolje u Pàtàlu." (38.)
Vyàsa reče: "Bhàrgava je čuo Pràhladine riječi, i videći svojim intuitivnim okom kako stvari
stvarno stoje, on je bio zadovoljan te im se obratio s naklonošću. (39.)
On je rekao: "Vi se ne morate bojati i vi nećete morati ići u Pàtàlu. Vi ste moji Yajamàni; ja
ću vas sigurno zaštiti mojom uvijek učinkovitom snagom Mantre. (40.)
O poznavatelju religije! Ono što mi je Brahmà rekao u drevna vremena, sada ja govorim
vama. Čujte moje istinite riječi koje će vas odvesti do vašeg boljitka. (41.)
Page214 Of 251
Što god je neizbježno, određeno da se dogodi, mora se dogoditi, bilo to povoljno ili
nepovoljno. Nitko na ovome svijetu ne može ići protiv tijeka Sudbine. (42.)
Utjecajem vremena vi ste sada lišeni snage; stoga ćete morati pretrpjeti poraz od Deva te
ćete morati jednom ići dolje u Pàtàlu. (43.)
Brahmà je rekao: "Kada je tvoje vrijeme da vladaš ovom Trilokã bilo došlo, ti si uživao u
kraljevstvima Trilokã sa svim njegovim bogatstvom i moći. Ti si bio napao Deve i uz pomoć
Vremena, bio si u stanje zgaziti ih i zadržati svoju vladavinu punih deset Yuga i uživati u
zadovoljstvima bez ikakvih smetnji. (44-45.)
Ovo kraljevstvo ponovno ćeš zadobiti u Sàvarçik Manvantari. Tada će se u tvojoj obitelji
pojaviti Bali kao Prahlàdin unuk koji će svladati Trilokã te će zadobiti slavu po cijelome kraljevstvu.
(46.)
Kada se Gospod Vaikuçîhe inkarnirao kao Vàmana i ukrao Baliju kraljevstvo, Janàrdan
Viìçu rekao je Baliju, kralju Demona, kako mu je on ukrao kraljevstvo pod izlikom da bi time
ostvario cilj Deva, ali da će on (Bali), nesumnjivo dobiti titulu Indre u dolazećoj Sàvarçika
Manvantari." (47-48.)
Bhàrgava reče: "Prema riječima Írã Bhagavàn Harija, tvoj unuk Bali sada je nevidljiv svim
bićima i svoje vrijeme provodi veoma prestrašen. (49)
Bojeći se Indre, ona sada živi u osamljenoj kući kao magarac. Jednoga ga je dana vidio
Indra te ga je zapitao zašto je preuzeo to tijelo magarca. (50-51.)
On je rekao: "O Gospode Daitya! Ti si uvijek uživao u zadovoljstvima tri svijeta; ti si vladar
Daitya; ti si vladao sa tri svijeta; zar se ne sramiš što si sada preuzeo to tijelo magarca?" ÖČuvši ovo,
Gospod Daityā je odgovorio ovako: (52.)
"O Indra! Nema ničega za žaljenje u ovome. Kada najsnažniji Viìçu može preuzeti
inkarnacije kornjače ili ribe, onda nije čudo da ja utjecajem vremena sada boravim u ovome tijelu
magarca. Kada si ti pethodno ubio Bràhmaça, ti si se također krio u Mànasa jezeru u lotosima;
slično tome, ja danas, očajan, ovdje boravim u ovome tijelu magarca. (54-54.)
O Indra! Kakva žalost ili sreća mogu svladati onoga koji razumje Sudbinu. Njemu je sve
jednako; jer Üšto god Vrijeme želi, ono izvršava." (55)
Bhàrgava je rekao Prahlàdi: "Njih oboje, Bali i Indra, međusobnim razgovorom doživjeli su
prosvjetljenje; te su po svojoj volji otišli u svoja boravišta. (56.)
O Gospode Asura! Sada sam ti ispričao priču koja govori kako je snažno Vrijeme. Znaj da
su Deve, Daitye i sva ljudska bića te cijeli ovaj svemir pod vlašću ove Velike Sudbine.
Ovdje završava Četrnaesto Pglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatama, Mahà
Puràçi od 18.000 stihova o tome kako su Daitye ponovno dobile Íukràchàryu, od Maharìi Veda
Vyàse.
Page215 Of 251
L
POGLAVLJE XV.
HVyàsa reče: "O kralju Janamejaya! Ove su riječi uzvišenoga Bhàrgave obradovale
Prahlàdu. (1.)
Znajući da je sudbina najjača, on se obratio Daityama ovim riječima: "U ovoj bitki mi nikad
nećemo moći pobijediti." (2.)
Zatim su odvažni Demoni, željni da se bore i zaslijepljeni ponosom, rekli Prahlàdi ovo: "Što
je Sudbina? Mi je ne priznajemo. Mi bi se trebali boriti. O naš Gospodaru! Sudbina vlada lijenima,
nepoduzetnima. Ima li Sudbina ikakav oblik? Tko ju je stvorio? Da li je itko vidio Sudbinu? Ipak
nam dozvoli da zbijemo naše redove i da se borimo. Ti si veoma inteligentan i znaš sve.
Odgovarajuće bi bilo da ti preuzmeš naše vodstvo u bitki." (3-5.)
O kralju! Nakon što su Daitye ovo rekli, Prahlàda, veliki Uništavatelj neprijateljâ, postao je
general, te je izazvao Deve da se bore. (6.)
Videći Asure na bojnome polju, Deve, naoružane raznim oružjima, počele su se boriti s
Asurama. (7.)
Punih stotinu godina trajala je bitka između Indre i Prahlàde; videći ovo, Muniji su bili
zapanjeni. (8.)
O kralju! U ovoj su strašnoj bitki, Daitye s njihovim generalom Prahlàdom, sljedbenici
Íukràchàrye, izvojevali pobjedu. (9.)
Onda se Indra, savjetovan od strane njihova Gurua Brihaspatãja, počeo prisjećati Božice
Svemira, Najviše, Davateljice blagostanja, Uništavateljice žalosti i nevolja i Dodijeliteljice slobode.
On ju je počeo obožavati i pjevati joj hvalospjeve s velikom predanošću. (10.)
Indra je govorio: "Slava Imenu Božice Mahàmàye, Vječnoj Majci, Držateljici trozubca!
Držateljici školjke (koja se koristi kao truba u bitkama i pri ceremonijama), diska, buzdovana,
Davateljici neustrašivosti. Pozdravi Tebi, Božice Svemira; Ti si Najveća Junakinja u svemu što ima
veze sa snagom, što je prikazano u Íakti Daríana Íàstrama. Ti si Deset Tattva, Ti si Majka, Ti si
Mahàvidyà (Najviše znanje). (11-12.)
Bilješka: Postoji mnogo Tattva; ovdje se misli na deset Tattva prema Íakti Daríani.
Također postoji mnogo Dharma Íàstra. Ovdje se misli na Íakti Íàstru.
Tattve su one konačne tvari u koje se grube manifestacije rastvaraju. Tattve su Mahàvindu,
Nàda, Íakti, Miíra Vindu i td.
O Majko Svijeta! Ti si Mahà Kuçáalinã (velika Vatrena Zmija); Ti si Vječni život,
Inteligencija i Blaženstvo; Ti si Božanstvo životne Vatre (Pràçe); Ti si Božanstvo Agnihotre; Ti si
Sveti Plamen, koji uvijek gori u nježnome prostoru u srcu; Pozdravi Tebi! (13.)
Ti boraviš unutar pet Koìa (okviri, korice koji okružuju dušu) (pet okvira na koje se ovo
odnosi su Annamaya, Pràçamaya, Manomaya, Vijnàmaya i Ànandamaya okviri). Ti si Unutrašnji
boravitelj Ànanda Maya Koìe, Ti si prirode Puchchha Brahme. Ti si Božanstvo sviju, Ànanda
(blaženstvo), O Majko! Ti si Božanstvo svih Upaniìada. (14.)
Page216 Of 251
O Majko! Budi milostiva prema nama; mi smo ostali bez snage; zaštiti nas. O Majko! Daitye
su nas porazili; O Božice! Ti si okićena svim moćima; Ti si Jedino Utočište u ovom Svemiru u
vremenima očaja, i Ti si Jedina Koja je dovoljno snažna da nas zaštiti od svih naših opasnosti. (15.)
O Božice! Oni koji neprestano meditiraju na Tebe uistinu su sretni; a strah i žalosti onih
koji ne meditiraju na Tebe nemaju kraja; oni koji žele konačnu slobodu od vezanosti i koji uvijek
meditiraju na Tebe - te čiste duše, koje su se izdgile iznad egoizma i vezanosti, bez sumnje prelaze
ocean ovoga svijeta. (16.)
O Majko Svijeta! Ti ispoljavaš Tvoju snagu kada god se od Tebe traži zaštita; Ti uvijek
dolaziš i pomažeš očajnima; Ti si veliki uništavatelj! Ti si Inkarnacija Vremena svih ovih svjetova; O
Majko! Mi smo budale; kako ja mogu cijeniti Tvoje osobine ili shvatiti veličinu Tvojih kvaliteta?
(17.)
Brahmà, Viìçu, Maheía, ja sâm, Sunce, Yama, Varuça, Vatra, Zrak, uzvišeni Muniji,
Àgama, Nigama, Tantre i Vede, su mi smo posve nesposobni da shvatimo Tvoja nusporediva djela;
Pozdravi Tvojim Stopalima. (18.)
Blagoslovljeni su oni koji su Ti odani; Oni su velike duše; oni uvijek plivaju u Oceanu
Blaženstva, uvijek bivajući van dometa zmijskih zubiju ove Samsàre (ocean iluzije), gdje su
Rođenje i Smrt njeni goropadni valovi. (19.)
O Božice! Oni koje se uvijek rashlađuje bijelim Chàmarama i koji uvijek putuju u kočijama,
su oni koji su u prethodnim životima obožavali Tebe raznim stvarima; to su posljedice tih njihovih
zaslužnih radnja; ovo je moje mišljenje. (20.)
Oni koje se uvijek poštuje među ljudskim bićima, oni koji jašu na lijepim slonovima, oni koji
su okruženi zadovoljstvima i uživaju u ugodnome društvu lijepih žena, oni koji su okruženi
vojnicima, ja držim, O Božice! da su to oni koji su te obožavali u prethodnim rođenjima i da oni
sada uživaju u plodovima svojih prošlih djela." (21.)
Vyàsa reče: "Tako hvaljena od strane Indre, Božica Svemira s četiri ruke, tamo se naglo
pojavila jašući na lavu. U Svoje četiri ruke Ona je držala školjku, disk, buzdovan i lotose, na Sebi je
imala crvenu odjeću te je bila okićena božanskim vijencima. (22-23.)
Bivajući zadovoljna Indrinim obožavanjem, Ona se Devama obratila ovim ugodnim riječima:
"Odbacite vaš strah, O Deve! Ja ću se uskoro pobrinuti za vaše dobro." (24.)
Ovako se obrativši Devama, Božanska Majka Koja je jahala na lavu, žurno je otišla do
mjesta gdje su se nalazili demoni, naduti od ponosa. (25.)
Sve su Daitye s njihovim generalom Prahlàdom ispred sebe ugledali Božicu našto
su se prepali te su počeli raspravljati o tome što u tom trenutku uraditi. (26.)
Oni su raspravljali ovako: "Ova Božica Chaçáikà ovdje je došla da zaštiti Deve. Ona je
uništila Mahiíàsuru i Chaçáa Muçáu; Ona je ta koja je u drevna vremena Svojim pogledom ubila
Madhukaiîavu." (27-28.)
Videći demone pune očaja, Prahlàda se ovako obratio Daityama: "Bolje je ne boriti se već
da svi pobjegnemo odavde." Zatim je Daitya Namuchi rekao Daityama, koji su bili spremni pobjeći:
"Ako vi pobjegnete, ova Majka Svijeta će vas smjesta ubiti oružjima u Svojim rukama. (29-30.)
Učinimo nešto čime bi se mogli zaštiti. Obožavajmo Božicu Svemira, i s Njenom dozvolom,
istog ovog dana otići ćemo u Pàtàlu." (31.
Prahlàda je rekao: "Ja ću obožavati Božicu Mahàmàyu, Stvoriteljicu, Održavateljicu i
Uništavateljicu ovoga Svemira, Majku Svijeta, i Onu Koja osigurava sigurnost Svojih posvećenika."
(32.)
Page217 Of 251
Vyàsa reče: "Rekavši ovo, Prahlàda, poznavatelj najvišega znanja, Viìçuov posvećenik, u
čast Božici, Podržavateljici Svemira, sklopljenih je dlanova počeo pjevati hvalospjeve." (33.)
On je govorio ovako: "Klanjam se Tebi, utjelovjenju Mantre Hrãm, Utočištu sviju, unutar
Koje se cijeli ovaj Svemir, pokretni i nepokretni, doima kao neistinit isto kao da se zmiju zamijeni
za vijenac od cvijeća. (34.)
O Božice! Svi ovi Svemiri, pokretni i nepokretni, nastali su iz Tebe; Brahmà, Viìçu i ostali
su Stvoritelj, Održavatelj jedino po imenu; Ti si Ona Koja je stvorila sve njih. (35.)
O Mahàmàyà! Ti si Božanska Majka sviju! Budući si Ti stvorila i Asure i Sure, kako onda
možeš praviti razliku između Deva i Daitya? (35.)
Kao što majka ne pravi razliku između svojih dobrih i loših sinova, isto tako i Ti ne bi
smjela praviti razliku između nas i Deva; ovo je naša molitva Tebi. (37.)
O Božice! O Tebi se pjeva u svim Puràçama kao o Majci Svijeta; zato, O Majko! Mi smo
Tvoji sinovi isto kao i Deve. (38.)
O Majko! Kao što i oni imaju svoja prava, tako ih imamo i mi; zato nema razlike između
Daitya i Deva. Zato pravljenje ikakve razlike dolazi zbog lukave greške u prosuđivanju. (39.)
O Božice! Bogatstvo, žene i ostali čulni užici privlače nas isto kao i bogove; O Božice! Kako
onda može postojati ikakva razlika između nas i njih? (40.)
O Majko! Oni su sinovi Maharìi Kàíyape; mi smo također njegovi sinovi; stoga ne možeš
njima davati prednost. (41.)
O Majko Svijeta! Nigdje u Tebi nije vidljivo takvo razlikovanje. Zato sada ovdje zaštiti
jednakost između nas i bogova. (42.)
I Sure i Asure su nastali iz mješanja tri kvalitete. Zato kako Deve, imajući tijelo, mogu
posjedovati više kvaliteta nego mi? (43.)
Svaka utjelovljena osoba uvijek posjeduje strast, bijes, pohlepu; kako onda očekvati da se
netko nikako ne svađa s drugima? (44.)
Mi mislimo da je sve ovo Tvoja igra da vidiš naša različita mišljenja, bolje rečeno suprotna,
kao i da si Ti Ona Koja nas je uvukla u međusobne svađe i da je Tebi zadovoljstvo da budeš
svjedokom kako se mi borimo jedni protiv drugih. (45.)
O Bezgriješna! Da Tebi ne čini zadovljstvo gladati našu bitku, kako bi mi koji smo braća,
bili u ratu jedni protiv drugih? Sigurno je da je ovo Tvoja Božanska Igra. (46.)
O Božice! Ja znam što je religija, ja znam tko je Indra. Jedini uzrok neprestanih svađa je
ideja uživanja u čulnim zadovoljstvima. (47.)
O Majko! Ti si Jedino Utočište u ovoj Samsàri. Ti si jedina Koja je bez želja; zato se mi
pokoravamo Tvojim riječima. (48)
O Majko! Jednom su Deve i Asure zajednički uzburkali ocean. U to je vrijeme Viìçu, pod
izgovorom dijeljenja dragulja i božanskoga nektara, potakao svađe među njima. (49.)
O Majko! Ti si ga učinila Zaštitnikom Svemira i Duhovnim Učiteljem svijeta. I On je
bio taj koji je uzeo Božicu Lakìmã, lijepu damu među Deva ženama. (50.)
Indra, Gospod Bogova, uzeo je slona po imenu Airàvat, Pàrijàt cvijet, Nebesku Kravu koja
ispunjava sve želje, i Uchchaiíravà konja. Na taj način, kroz želje i sredstva Viìçua, oni su dobili
ove izvrsne stvari. (51.)
O! Kakvo to da se Deve smatra svetim osobama nakon što su počinili ovakve nesvete stvari;
Deve su bez sumnje počinili opako zlodjelo. O Božice! Ti Sama možeš prosuditi što je pravedno i
nepravedno u ovome slučaju. (52.)
Page218 Of 251
Što je Religija? I gdje je Religija? I koje su radnje one koje vrši religiozni čovjek? Što su
poštenje, pravda i čistoća? Pažljivo ispitaj koja se strana držala vrline? Tko je pokazao poštenje,
pravednost i čistoću? Kome pripada pobjeda, a kome poraz. Ti si jedina Koja je u stanju suditi o
ovim stvarima. (53.)
Jao! Kome saopćiti sve zaključke do kojih se došlo u Mimàsakama? Ako čovjek dobro
pogleda, vidjet će da je svijet polje razdora i svađa; raspravljači se koriste samo logičkim
zaključivanjem; sljedbenici Veda obračaju pažnju samo na propise i pravila; ovi takozvani ljudi
velikih ideja tvrde da si Ti jedina Koja je stvorila ovaj svijet i Ona Koja ga održava, no oni se ipak
svađaju među sobom. (54-55.)
Zašto nema nikakva slaganja u mišljenju i zašto se Íàstre međusobno razlikuju te zašto ima
tako mnogo razlika u mišljenjima među poznavateljima Veda? (56-57.)
O Božice! Ovaj cijeli Svemir, pokretni i nepokretni, je sebičan; odatle (iz te sebičnosti)
proistiće tako mnogo razlika među raznim mišljenjima. Na ovome svijetu nije postojala niti jedna
nesebična osoba niti će se ijedna takva roditi. (58.)
Gle! Mjesec je svjesno silom ukrao Brihaspatãjevu ženu; Indra je, znajući što je religija,
ukrao Gautaminu ženu; Brihaspatã je nasilno uživao u ženi svoga mlađeg brata; i on je također
silovao ženu svoga starijeg brata u vrijeme njene trudnoće te je prokleo dječaka u maternici i
učinio ga slijepim. Što više reći nego da je Viìçu, pun Sàtvičkih kvaliteta, odrubio Ràhuovu glavu.
O Majko! Pogledaj slučaj moga unuka Balija koji je običavao svakom odavati dužno poštovane, koji
je bio najnapredniji među krjeposnima, koji se strogo držao istine, koji je bio obavljatelj žrtvovanja i
koji je bio darežljiv, miroljubiv i sveznajuć. Hinitelj Hari, preuzevši inkarnaciju patuljka u svojoj
Vàmana inkarnaciji, obmanuo je Balija i ukrao sva njegova kraljevstva. Jao! Ipak dobre inteligentne
osobe priznaju Deva Viìçua kao zaštitnika Religije. Kakvo čudo! Na ovome svijetu pobjednici su
laskavci; a poraz dolazi onima koji govore o Dharmi. (59-64.)
O Božice! Ti si Majka svih svjetova; uradi što god želiš. Ali trebala bi znati da su Demoni
pod Tvojom zaštitom; ubij ih ili zaštiti, uradi ono što želiš." (65.)
Devã je rekla: "O Demoni! Odbacite svoj bijes i bez straha idite u Pàtàlu i živite tamo
udobno i sretno. (66.)
Bolje sada čekajte Vrijeme; bilo da prolazite kroz dobre ili loše učinke vaših dijela. Znajte
da je onaj koji je bez želja i nevezan sretan uvijek i svagdje. (67.)
Onaj čiji je um pohlepan ne zadobiva mir i sreću čak i ako zadobije Trilokã (vlast nad sva tri
svijeta). Čak i u Zlatnome dobu pohlepni ljudi nisu zadobivali sreću nakon što bi dobili stvari
zakojima su žudili. (68.)
Zato se oslobodite vaših grijeha i pokorite se Mojoj naredbi, napustite zemlju i idite dolje u
Pàtàlu." (69.)
Vyàsa reče: "Demoni su se pokorili Devãnim riječima, oni su se poklonili Njenim stopalima
i zaštićeni od Nje, otišli su u Pàtàlu. (70.)
Zatim je Devã nestala; Deve su također otišle svojim domovima. Tako su Deve i Daitye,
odbacivši svoja međusobna neprijateljstva, živjeli u miru. (71.)
O kralju! Onaj koji sluša (čuje) ove činjenice, sam biva oslobođen od svih vrsta teškoća i
doseže Najviši Mir."
Ovdje završava Petnaesto Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatama, Mahà
Puràçe od 18.000 stihova, o primirju između Daitya i Deva i o njihovom mirnom razlasku od
Maharìi Veda Vyàse,
Page219 Of 251
L
POGLAVLJE XVI.
HJanamejaya reče: "O najbolji među Munijima! Kako se Viìçu, čudesnih podviga,
inkarnirao zahvaljujući prokletstvu koje je na Njega bacio Bhrigu? Koje su bile Njegove različite
inkarnacije u različitim Manvantarama? O Ti, koji si učen u religiji! O Bràhmaça! Milostivo mi
ispričaj te Harijeve za grijehe smrtonosne podvige iz Njegovih pojedinih inkarnacija, koje su izvor
sreće, mira i blagostanja cijelome čovječanstvu. (1-2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Slušaj, sada ću ti pričati o inkarnacijama Írã Bhagavàn Harija u
pojedinim Manvatarama, odnosno pojedinim Yugama. (3.)
Sada ću ti ukratko reći koje je oblike On preuzeo i koje je podvige uradio u raznim
inkarnacijama. (4.)
U Chàkìusa Manvatari, Bhagavàn Hari je preuzeo inkaranciju Dharme; i dva su Dharmina
sina, Nara Nàràyaça, bili naširoko glasoviti na ovome svijetu. (5.)
Zatim, u sadašnjoj Vaãvasvata Manvantari, pod vladavinom Vaãvasvata Manua u drugoj Yugi,
Bhagavàn Hari inkarnirao se kao Dattàtreya, kao sin Atrã Êiìija. (6.)
Anasïyà, Atrãjeva žena, željela je za svoje sinove imati tri Deve, Brahmu, Viìçua i Rudru; i
da bi njene želje bile ispunjene, Deve su ušle u njenu maternicu. (7.)
Anasïyà je bila najbolja među čestitim i krjeposnim ženama i na njeno moljenje, Trojstvo
Brahmà, Viìçu i Rudra su se složili da postanu njeni sinovi. (8.)
Brahmà se rodio kao Soma, Harã kao Dattàtreya i Rudra se rodio kao Durvàsà. (9)
U četvrtoj Yugi, Bhagavàn je preuzeo lijepi dvostruki oblik u jednome tijelu, gdje je gornji
dio nalikovao lavu, a donji dio ljudskome biću, da bi ispunio uzvišene ciljeve Deva. (10.)
Ovaj izgled, čudesan čak i Devama, Bhagavàn Hari je preuzeo da bi ubio Hiraçyakaíipu.
(11.)
U Tretà Yugi, najnadmoćnijoj i najboljoj od svih Yuga, Bhagavàn se inkarnirao kao Vàmana
(Patljuak), sin Maharìi Kaíyape, da bi suzbio Balijevu snagu. (12.)
Patuljak Hari je pod izgovorom oduzeo Balijevo kraljevstvo, dok je on obavljao žrtvovanje te
ga je poslao dolje u Pàtàlu (niže oblasti). (13.)
Kasnije, u devetnaestoj Yugi, poznatoj kao Tretà Yuga, Bhagavàn Hari se inkarnirao kao
veoma moćni Paraíuràma, sin Êiìija Jamadagnãja. (14.)
Njegovo tijelo bilo je veoma lijepo i ljupko, On je bio istinoljubiv i svladatelj svojih čula. On
je iskorijenio rod Kíattriya i cijeli svijet je predao uzvišenome Êiìiju Kaíyapi. (15.)
O kralju! On je Paraíuràma, uništavatelj grijeha, inkarnacija Harija i vršitelj čudesnih
podviga. (16.)
Nakon toga Bhagavàn Hari se inkarnirao kao Ràma, Daíarathin sin. Zatim se u
dvadesetosmoj Dvàpara Yugi inkarnirao kao veoma moćni Arjuna i Írã Kêiìça, Amíe (dijelovi)
Nare i Nàràyaçe. Ovo dvoje su se rodili da bi otklonili jaram sa zemlje; i oni su se borili u
smrtonosnim bitkama na bojnome polju Kurukìettri. O kralju! Ovo su pojedinačne Harijeve
inkarnacije do kojih je došlo na Prakêitine zahtjeve. O kralju! Ova tri svijeta su pod Prakêitinom
vlašću. (17-20.)
Page220 Of 251
Što god da Prakêiti želi u bilo koje vrijeme, Ona može oblikovati svijet na taj način. I Ona to
radi neprestano u skladu s Božanskom Riječju, Najvišom Íakti, da bi stalno udovoljavala Puruìi.
(21.)
U drevna vremena, najdrevniji Bhagavàn, Najviši, iznad kvaliteta Màye, bezobličan,
sveprožimajući, težak za shvatiti ga, neokaljan, Koji podržava Sam Sebe, bez ikakve mane, stvorio
je ove svjetove, sve pokretno i nepokretno i manifestirao je Sebe kao Trojstvo, Brahmu, Viìçua i
Maheíu u obliku tri kvalitete Satva, Rajasa i Tamasa, On Koji se naziva i Najviša Prakêiti. (22-23.)
Ova svepovoljna Prakêiti pojvaljuje se različito ovisno o vremenu i okolnostima. Ova
trostruka Prakêiti, Velika Čarobnjakinja svijeta, stvara, održava i uništava svjetove na kraju Kalpa.
(24.)
O kralju! Kada god dođe do jedinstva s ovom Prakêiti, Brahmà stvara, Viìçu održava, i
svepovoljni Bog Íankara uništava svjetove. (25.)
Ona je Ta koja je rodila Kàkutsthu, najboljega među kraljevima; i da bi svladala Dànave,
postavila ga je na odgovarajuće mjesto. (26.)
O kralju! Sve ljude na ovome svijetu nadzire Veliki Zakon, i oni ponekad uživaju u
zadovoljstvima, ponekad trpe boli." (27.)
Ovdje završava Šesnaesto Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatama,
Mahàpuràçe od 18.000 stihova, od Maharìi Veda Vyàse, o rođenju pojedinih Viìçuovih Avatàra i
njihovim podvizima.
L
POGLAVLJE XVII.
HJanamejaya reče. "O Muni! Ranije si rekao da su nebeske djeve koje je Indra poslao
u utočište Nare i Nàràyaçe bile svladane strašću i da su željele da žive jedino s Nàràyaçom, čije je
srce bilo mirno i sabrano. (1.)
U trenutku kada ja Nàràyaça namjeravo prokleti ih, njegov ga je brat Nara odvratio od tog
koraka. (2.)
Sada te pitam što je taj pobjedonosni Nàràyaça Muni uradio u tom prsudnom trenu, kada su
te djeve koje je poslao Indra, više puta zaredom tražile od njega da zadovolji njihovu strast? (3-4.)
O Oče! Ja sam veoma željan da saznam o Nàràyaçinim podvizima, što (to znanje) vodi ka
ostvarenju slobode. Milostivo mi sve potanko opiši i zadovolji moje želje." (5.)
Vyàsa reče: "Slušaj, O kralju! Sada ću ti potanko objasniti što je taj uzvišeni Dharmin sin
uradio. (6.)
Kada je Nàràyaça Hari bio spreman da ih proklede, Êiìi Nara, videći to, savjetovao ga je i
spriječio da to uradi. (7.)
Tada se veliki mudrac, asketski Dharmin sin, Nàràyaça, odbacivši svoj bijes, počeo
obraćati nebeskim djevama ugodnim riječima i s odobravajućim smješkom. (8.)
Page221 Of 251
On je rekao: "O neokaljane žene! Mi smo prethodno odlučili obavaljati asketizam u ovome
životu; nama zato ne dolikuje da prihvatimo ijednu ženu; stoga budite ljubazne prema nama i
vratite se u vaše Nebo. Vi bi trebale znati da oni koji znaju što je religija, nikad ne idu za tim da
prekinu zavjet drugih. (9-10.)
O žene lijepih očiju! Za seksualno zadovoljstvo potrebno je divno osjećanje strastvene
radosti; a mi manjkamo u tim osjećanjima; kako mi onda da izvedemo takvo sjedinjenje? (11.)
Nijedna radnja ne može proisteći bez svoga uzroka; mi nemamo želju za tim za čim vi
žudite. (12.)
Ja sam veom sretan i blagoslovljen na ovome svijetu, kako bih inače mogao biti objekt vaše
iskrene ljubavi prema meni. (13.)
Vi sve ste veoma sretne; stoga pokažite sada svoju milost prema meni i ne slamajte moj
zavjet. Sada se molim da bih u narednome životu postao vaš muž. (14.)
O mile žene krupnih očiju! U dvadesetosmoj Dvàpara Yugi ja ću se sigurno inkarnirati na
zemlji da bih izvršio namjere Deva; tada ćete se i sve vi inkarnirati kao kćeri kraljeva i postat ćete
moje žene." (15-16.)
Nàràyaça je na ovaj način pristao da ih oženi u nekom narednom rođenju; te je tješući ih,
učinio da otiđu na njihova Nebesa. One su također odbacile svoj mentalni nemir, i kada su došle na
Nebesa, sve su objasnile Indri. (17.)
Indra je od ovih nebeskih djeva čuo što su dva Êiìija uradila te je pred sobom ugledao
Urvaíã i ostale žene koje je Nàràyaça stvorio iz njegovih bedara, da bi zatim počeo hvaliti izvrsnost
uzvišenoga Nàràyaçe. (18-19.)
Indra je rekao: "Kako je čudesno strpljenje ovoga Munija? Kakav je čedasan učinak njegova
Tapasa! O! On je pukom snagom svoga Tapasa, iz svojih bedara stvorio Urvaíã i ove divne dame,
bez premca po njihovoj ljepoti." (20.)
Gospod Deva je na ovaj način hvalio njihovu izvrsnost i više nije bio pod utjecajem svojih
briga. Vrli Nàràyaça na drugoj se strani posvetio svojoj Tapasyi. (21.)
O kralju! Tako sam ti u cijelosti ispričao čudesne događaje glede Nare Nàràyaçe. (23.)
O Najbolji od potomaka Bharate! Ovo dvojica Nara Nàràyaça kasnije su se, zbog Bhriguva
prokletstva, inkarnirali kao dva velika junaka Arjuna i Kêiìça, da bi zemlju oteretili njenoga jarma."
(23.)
Kralj reče: "O plemeniti Muni! Opiši mi sada potanko život Avatàra Kêiìçe i rastjeraj moju
mentalnu neizvjesnost. (24.)
O najbolji među Munijima! Zašto je Vasudevi i Devakã, koje su veoma moćni Hari i Ananta
izabrali za svoje roditelje, bilo određeno da prođu kroz tako mnogo žalosti i patnji? Zašto su ovi
roditelji, koji su svojom Tapasyom izravno ugodili Bhagavàn Janàrdani, proveli mnogo godina u
Kamsinomu zatvoru? (25-26.)
Zašto je Kêiìça, rodivši se u Mathuri, išao u Gokulu? Također, što je bio razlog
zbog kojega je on otišao u Dvàraku, smještenu na obali oceana (zapadna točka Gujarata),
kada je ubio neprijatelja Kamsu? (27.)
Isto tako, zašto su njegov otac, majka i rođaci, napustili svoja stara sveta mjesta i boravišta i
otišli u bijednu prezira vrijednu državu? (28.)
Zašto je Yaduov rod uništen prokletstvom Bràhmaça? Kako je Írã Kêiìça Vàsudeva
konačno napustio Svoje tijelo nakon što je zemlju oslobodio jarma i prije nego što je trebao ući u
Svoje Nebo? Kêiìça i Arjuna, vještina bez premca, ubili su zlotvore zemlje; ali kako to da On uopće
nije kaznio one koji su orobili njegove žene? (29-31.)
Page222 Of 251
Velike osobe, Bhãìma, Droça, Karça, kralj Vàlhãka, Viràîa, Vikarça, Dhriìîadyumna, kralj
Somadatta, bili su uništeni radi otklanjanja jarma s ove zemlje; dok su pljačkaši bili pošteđeni!
Ljubazno mi objasni uzrok ovomu. (32-33.)
Kako to da su te čiste i krjeposne Írã Kêiìçine žene imale toliko nevolja u posljednjim
godinama svojih života. Sve ovo na mene djeluje zbunjujuće. (34.)
Zašto je krjeposni Vàsudeva napustio Svoje smrtno tijelo zbog smrti svojih sinova i zašto je
umro neobičnom smrću? (35.)
O najbolji među Munijima! Pàçáave su bili vjerni Kêiìçi i religiozni; no oni su ipak morali
patiti od mnogo nevolja! (36.)
Zašto je Draupadã, koja je bila rođena od Lakìmã iz sredine žrtvenoga mjesta i iz oltara, bila
tako nesretna, moravši patiti od tako mnogo nevolja i boli? (37.)
Zašto ju je Duhíàna u dvorani za prijem vukao za kosu dok je bila u menstrualnome
periodu, i zašto joj je taj Sindhu Ràj Jayadratha, kralj Sindhua, zadao velike duševne boli? (38-39.)
Zašto je Aívaththàmà ubio njenih pet sinova koji su boravili u njenoj kući? Što je bio
uzrok tome da je Subhadrin sin morao umrijeti na bojnome polju. (40.)
Zašto je kralj Kamsa ubio šest Devakãnih sinova; i zašto Írã Hari, Koji je bio u stanju
preokrenuti Sudbinu, to nije spriječio? (41.)
Kakvo je to čudo da je Írã Hari, zbog Bràhmiçova proklestva nad Yàdavama, dozvolio
Sudbini da počini umorstvo Yàdava u Prabhàsi, potpuno iskorijenje Yadu roda i orobljavanje
Njegovih žena? (42.)
Ako je On bio svemogući Bog i Nàràyaça Osobno, zašto se On neprestano prema Ugraseni
ponašao kao da je rob? (43.)
Bilješka: Ugrasena je bio kralj Mathure i otac Kamse. On je bio svrgnut od strane svoga
sina; ali Kêiìça ga je opet postavio na prijestolje nakon što je ubio Kamsu.
Sve ovo unosi sumnje u naše umove glede Munija Nàràyaçe jer njegovo ponašanje nalikuje
onom od običnih ljudi; zašto njegova zadovoljstva i boli sliče onima od običnih ljudskih bića? Ako
je on bio Bog, zašto njegove radnje nisu bile Božanske (odn. nadljudske)? (44-45.)
Zato mi potanko opiši Božanske Lãle (nestašne igre) koje je na ovome svijetu igrao Hari
nadljudskih sposobnosti. (46.)
O najbolji među Munijima! Kada nekome dođe kraj, on umre; tu ja ne mogu shvatiti kakvu
je slavu ispoljio Hari u ubijanju Daitya? Jer Sudbina je ta koja ih je ubila; ne Hari. (47.)
Zar se Hari nije ponašao kao lopov kada je ukrao Damu Rukminã i kada je brzo pobjegao u
svoje boravište? (48.)
Što je to značilo kada je On pobjegao u grad Dvàraku ostavivši Svoj veoma cvatući grad
Mathuru jednostavno iz straha od Jaràsandhe? (49.)
Zar nitko u to vrijeme nije vidio da je on Írã Bhagavàn Hari. O poštovani Muni! Ako je On
bio Bhagavàn, zašto se On sakrio u Vraji? Molim te objasni mi uzrok ovomu. (50.)
O Muni! Ove i mnoge druge sumnje uvijek borave u mom umu; ti si najboljji među Dvijama
i ti si blagoslovljen; ja se molim da otkloniš ove moje sumnje. (51.)
O najbolji među Munijima! Još jedna sumnja nije otklonjena i vlada mojim imom. Zar nije
Pànchàlãno uzimanje pet muževa za sebe bilo sramotno i prezira vrijedno od strane društva? Učeni
ljudi drže da su dobro ponašanje i dobre radnje dokazi vrline. Zašto su onda te Pàçáave, sposobni u
svakom pogledu, uradili ove stvari kao životinje. (52-53.)
Page223 Of 251
I što je Bhãìma uradio živeći kao Deva na ovome svijetu? Mogu li upitati, je li njegov čin
stvaranja dva sina od strane udovice da bi sačuvao lozu svojih predaka bio vrijedan njegova imena?
(54.)
Religijsko odobravanje koje zagovaraju Muniji da se stvore sinovi na bilo koji način
jednostavno je sramno. Fuj na ovo religijsko odobravanje." (55.)
Ovdje završava Sedamnaesto Poglavlje Írã Mad Devã Bhàgavatama od 18.000 stihova od
Maharìi Veda Vyàse o pitanjima koje je postavio Janamejaya.
L
POGLAVLJE XVIII.
HVyàsa reče: "O kralju! Slušaj potanko o životu i podvizima Írã Kêiìçe i također o
raznim čudesnim podvizima Božice ovoga svemira. (1.)
Jednom je zemlja bila veoma opterećena jarmom podlih kraljeva i ona se stoga veoma
prepala. (2.)
Ona je onda preuzela izgled krave te je veoma potištena i jecajući otišla u Devaloku.
Indra, gospod Deva, upitao ju je: "O Vasundhare! Što je uzrok tvomu sadašnjem strahu?
Tko te uznemirava? U kojim se nevoljama ti nalaziš? Molim te, reci mi što je stvarni razlog tome?"
(3.)
Čuvši Indrine riječi, Zemlja je odgovorila: "O Poštovani! Objasnit ću ti uzrok mojih žalosti i
nevolja; ja sam opterećena teškim bremenom. (4.)
Sada na zemlji vlada Jàràsandha, kralj Magadhe, i on je veoma pokvarena osoba. Tako su
sada Íiíupàl, gospod Chedija, neobuzdnani Kàíiràj, Rukmã, moćni Kamsa, snažni Naraka,
Sauvapati Íàlva, podli Keíã, Dhenuka, i Batsaka na kraljevskim položajima. O Gospode Deva! Ovi
kraljevi u sebi nemaju niti traga vrline, oni se svađaju među sobom, zaluđeni su taštinom te su
odani obavljanju podlih djela. Oni su postali kraljevi i kao da su osobno Yame, Gospodi Smrti,
stalno mi zadaju brige. Ja više nisam u stanju nositi ovao breme, gdje da idem? Ova me velika
misao stalno muči. (5-6.)
O Vàsava! Što reći! Bhagavàn u Svojoj Inkarnaciji vepra uzrok je ovih mojih nevolja; O
Indra! Ja sam se našla u ovim sadašnjim nevoljama jedino zbog Njega; jer kada me je okrutni
Daitya Hirànyàkìa, Kaíyapin sin, oteo i potopio u veliki ocean, tada je Viìçu u Svojoj inkarnacji
vepra ubio tog Daityu, a mene spasio iz oceana i onda me ostavio u ovom stabilnom položaju.
(10-11.)
Da me On nije uzdigao, ja bih se sigurna odmarala u dubinama Rasàtale; O Gospode Deva!
Ja sam sada posve nemoćna nositi breme ovih podlih osoba. (12.)
O Surendra! Zlo dvadesetosmo Kali Doba izdiže svoju glavu. Misleći o njegovom utjecaju,
meni izgleda da ću tada imati mnogo nevolja i da ću morati ići dolje u Rasàtalu. (13.)
Zato, O Gospode Deva! Ja se klanjam pred Tvojim stopalima. Milostivo me oslobodi ovoga
mog bremena i spasi me od beskrajnih nevolja." (14.)
Page224 Of 251
Indra reče: "O Zemljo! Ja ne mogu učiniti ništa. Bolje idi i uzmi utočište u Brahmi. Ja ću
također ići Njemu. On će otkloniti sve tvoje nevolje. (15.)
Čuvši Indrine riječi, Zemlja je žurno krenula u Brahmino carstvo, a Indra i druge Deve su
je slijedili; i svi oni su tako stigli u Brahmaloku. (16.)
O kralju! Otac Brahma je vidio Zemlju da ide k njemu i kroz moć meditacije on je otkrio
razloge Njezina dolaska te joj je rekao: "O Povoljna! Što te uznemirava da si sada došla? Koje podle
osobe ti prave neprilike?" (17.)
Zemlja je rekla: "O Gospode Zemlje! Zlo Kali Doba diže svoju glavu; pod njegovim
utjecajem ljudi će postati strašno zli; stoga sa ja veoma plašim ovoga Kali Doba. (19.)
Na početku ove Kali Yuge, vjekovni drevni neprijatelji Asure, inkarnirali su se na ovoj
zemlji kao kraljevi. Oni će postati izuzetno podli; svađat će se međusobno i bit će vješti u krađi
žena drugih. U to nema sumnje. (20.)
O Oče! Ubij sada ove zle kraljeve i rastereti me moga bremena. O Gospode! Vojske ovih
kraljeva zadaju mi mnogo nevolja." (21.)
Bràhma reče: "O Božice! Kao i Indra, i ja sam nemoćan rasteretiti te bremena. Idimo
Viìçuu, Držatelju diska. (22.)
Taj Janàrdana će te osloboditi tvoga bremena. Ja sam o ovome ranije razmišljao te sam
odredio što uraditi." (23.)
Vyàsa reče: "Rekavši ovo, četveroglavi je Brahmà, Stvaralac Veda, uzjahao na Svoje Vozilo
Hamsu postavivši Božicu Zemlju ispred; i Deve su otišle Viìçuu; oni su onda s potpunom
predanošću počeli pjevati hvalospjeve Janàrdan Viìçuu, Devi svih Deva, riječima Veda. (24-25.)
Brahmà je rekao: "Ti imaš tisuću glava, tisuću lica i tisuću stopala. Ti si Puruìa
Veda, Ti si Deva Devā, i Ti si Vječan. (26.)
O Sveprisutni! Ti si Prošlost, Sadašnjost i Budućnost! O Lakìmãn Gospode! Ti si nam
dodijelio besmrtnost. (27.)
Ti si Stvoritelj Svemira, Održavatelj i Uništavatelj; Ti si Jedini cilj i Ti si Bog. Svi znaju da
sve ove vrline pripadaju Tebi." (28.)
Vyàsa reče: "O kralju! Nakon što je Brahmà ovako hvalio Viìçua, Viìçu, čiji je znak Garuáa,
bio je vema zadovoljan te se pojavio pred Brahmom i svim Devama. (29.)
Bhagavàn ih je zapitao kako su te je zatražio od njih da mu reču za stvarni razlog njihova
dolaska. (30.)
Brahmà se zatim poklonio pred Njim, i prisječajući se uzroka žalosti Božice Zemlje, On je
rekao: "O Gospode! Ti bi sada trebao rasteretiti Zemlju Njezina bremena. (31.)
O Ti, Oceanu milosti! Kada dođe kraj Dvàpara Yuge Ti bi se trebao inkarnirati na svijetu i
ubiti podle kraljeve i tako osloboditi Zemlju Njezina jarma." (32.)
Viìçu reče: "Glede ovih stvari Ja nisam neovisan; zašto Ja? Brahmà, Maheía, Indra, Agni,
Viívakarmà, Sunce, Varuça i druge Deve, nitko od njih nije neovisan. Cijeli ovaj svemir, pokretni i
nepokretni, pod vlašću je Yoga Màye; od Brahme do vlati trave, svi ovise o Njoj. (33-34.)
O Ti dobrih zavjeta! Što god ta Yoga Màyà, Najviša Božica, Koja je Najviša Snaga, Koja
uvijek čini dobro, želi, Ona to uvijek radi. Vi svi bi trebali znati da smo mi potpuno pod Njenom
vlašću. (35.)
Bolje razmislite o tome da ako sam ja bio neovisan, zašo bih ja stajao u velikome oceanu
inkarniran u Tijelu Ribe i Kornjače? O Brahmine! Kakav ugleda i zadovoljstvo postoje u tijelima
nižih životinja? Kakve svete zasluge ili bilo koju drugu nagradu ja mogu očekivati od rađanja u
maternicama nižih životinja? Zbog kojega razloga ja preuzimam tijelo Vepra? ili Čovjeka-Lava? ili
Page225 Of 251
Patuljka? Zašto sam se ja rodio kao Jamadagnãn sin? I posebno, zašto sam ja, bivajući rođen od toga
plemenitog Bràhmiça Jamadagnãja, i bivajući najbolji među Bràhmiçima, uradio najgrozniju stvar
kao okrutna životinja? Ja sam bez milosti ubio Kìattriye; ne treba ništa više reći nego da sam ubio
sinove koji su se još nalazili u maternici. Da sam bio neovisan, zašto bih ja uradio ove strašne i
okrutne stvari! O Gospode Deva! Vidi opet. U mojoj inkarnaciji Ràme, lutao sam pješke,
bespomoćan i bez ičega za jesti, u strašnoj Daçáaka šumi koju nitko nije posjećivao, imajući
grudičavu kosu, odjeven u koru drveća i krpe, kao čovjek koji ne osjeća sram, te sam se ponašao
kao lovac ubivši mnoštvo životinja. (36-41.)
Svladan obmanom Màye, ja nisam mogao shvatiti stvarnu prirodu zlatnoga jelena; i
ostavivši Jànakã, otišao sam u potragu za jelenom. Iako sam Lakìmaça opetovano upozorio da ne
napušta Jànakã, on je bio potaknut Prakêitinim kvalitetama, te je ostavio Jànakã otišavši tražiti
mene. (42-44.)
Zatim je licemjer Ràvaça, kralja Ràkìasa, prerušen u prosjaka, silom oteo Janakinu kćer,
koja je veoma smršavila od žalosti. (45.)
Zbog odvajanja od moje drage žene, bio sam veoma očajan te sam lutao po šumi bolno
jecajući i onda sam se, pod ujtecajem okolnosti, sprijateljio sa Sugrãvom. (46.)
Od mene je bio čin velike nepravde to što sam ubio Bàlãja, kralja majmuna. Na taj sam ga
način oslobodio od njegova prokletstva; nakon toga, potpomognut od strane majmuna, morao sam
ići na Lanku. (47.)
Kada smo moj mlađi brat Lakìmaça i ja bili okovani u lance od strane zmija, Nàgapàía,
bivajući bez svijesti, svi su majmuni bili iznenađeni. (48.)
Tada je došao Garuáa te nas je oslobodio od tih Nàgapàía! Tada sam mislio o tome u kakve
nas nepovoljne situacije Sudbina ponekad dovodi. (49.)
Ja sam izgubio moje kraljevstvo, živio sam u šumi, moj otac je umro, Jànakã je bila oteta i
morao sam patiti od velikih nevolja u veoma opasnim bitkama. (50.)
O Sure! Može li na ikoga pasti gora sudbina nego što je moje lišavanje kraljevstva i
bogatstva, i toga što sam s princezom Sãtom morao ići živjeti u gustu šumu. (51.)
U vrijeme mog odlaska u šumu moj otac mi nije dao niti novčića; bez novčića i bespomoćan
morao sam pješke napustiti Ayodhyu. (52.)
Bio sam prisiljen ostaviti moju Kíattriya Dharmu i postati lovac i tako provesti četrnaest
godina u šumi. (53.)
Nakon toga, pod dobrostivim utjecajem sudbine, uspio sam ubiti tog Asuru Ràvaçu,
pobijedio sam u bitki i vratio sam nazad dragu Sãtu u Ayodhyu. (54.)
Tamo sam postao vladarem kraljevstva Koíale i njegovih podanika te sam nekoliko godina
uživao u zadovoljstvima svijeta. (55.)
Na početku se dogodila otmica Sãte; zatim sam dobio moje kraljevstvo; zatim su podanici
počeli ogovarati Jànakã; i bojeći se toga, poslao sam je u progonstvo u šumu. U to vrijeme opet sam
morao patiti od velike najteže boli i muke zbog odvajanja od moje žene. Zatim je kćer Božice
Zemlje otišla u Zemlju i otišla u Pàtàlu. (56-57.)
O Deve! Kada sam ja morao ovisiti o Sudbini i stalno patiti od tako mnogo nevolja, kako se
usuđujete reći da negdje postoji neka neovisna osoba. (59.)
Kasnije pod utjecajem Vremena, s mojom braćom morao sam ići na Nebo. Očito je da nema
nikoga tko je posve neovisan. (59.)
O Ti koji si rođen iz Lotosa! Slušaj moje riječi; ja sam ovisan u svakom pogledu; zašto ja?
Rudra, Ti i sve ove Sure ste posve ovisni." (60.)
Page226 Of 251
Ovdje završava Osamnaesto Poglavlje Četvrte Knjige Mahà Puràçe Írã Mad Devã
Bhàgavatama od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o odlasku Devã Zemlje na Nebesa.
L
POGLAVLJE XIX.
HVyàsa reče: "Bhagavàn Viìçu opet se obratio Prajàpatiju ovim riječima: "O Brahmà!
Sva ova bića očarana Màyom, ne mogu spoznati Stvarnu Bit, Najvišu Istinu. (1.)
Mi smo također očarani tom Màyom; i zato se mi također, bivajući obmanjeni tom Màyom,
uopće ne sjećamo tog Najvišeg Sopstva, prirode Čiste Egzistencije, Inteligencije i Blaženstva. (2.)
O Brahmà! Ahamkàra čini da mi mislimo: "Ja sam Viìçu, ja sam Brahmà, ja sam Rudra." I
zbog toga nismo u stanju prepoznati To Njaviše Vječno Sopstvo. (2.)
Kao što drvene lutke plešu prema volji onoga koji njima upravlja, isto smo tako ti i ja pod
utjecajem Màye te tako neprestano lutamo kao ovisni čovjek. (4.)
O Brahmà! Na početku Kalpe, Maheívara, ti i ja, vidjeli smo čudesni neopisivi oblik i sjaj
Najvišega Sopstva za vrijeme Ràsamaçdale u Màçi Dvãpi gdje se nalazilo Mandàra stablo i gdje su
se sakupile Deve. Zatim sam također tu čudesnu stvar po drugi put vidio na Sudhàrçava oceanu
nektara, i najčudesnije u tome je bilo da prije nego što smo vidjeli taj Oblik, mi o Njoj nismo ništa
znali. (5-6.)
Zato, O Deve! Sjetite se danas te Iskonske Snage, Najvišega Sopstva, te blagotvorne Snage
koja dodijeljuje sve dobre i povoljne stvari; Ta Snaga Osobno sada će ispuniti sve vaše želje." (7.)
Vyàsa reče: "O kralju! Čim je Bhagavàn Hari izrekao ovo, Brahmà i druge Deve smjesta su
počeli mentalno meditirati na tu Vječnu Yoga Màyu, Božicu Svemira. (8.)
Meditirajući tako, pred njihovim očima smjesta se pojavila Devã, Božica Svemira, Čije su
boje bile kao krvavo crveni Javà cvijet; Ona je u Svoje dvije ruke držala omču, kuku, zašiljeni štap,
dok je treća ruka pokazivala naklonost, a četvrta je ruka nalagala da se napuste sve vrste strahova.
(9.)
Kao što paučina izlazi iz pauka i iskre plamena iz vatre, isto tako cijeli svemir nastaje iz te
Božice. Svi se klanjamo pred Njom s našim poniznim srcima, punim predanosti. (10.)
Deve su govorile ove povoljne riječi: "Svi pozdravljamo tu Božicu Svemira, Bhuvaneívarã,
Čijom je Màyičkom Snagom stvoren cijeli ovaj Svemir, pokretni i nepokretni; Koja je
Sva-Inteligencija i Ocean Milosti. (11.)
Ovaj svijet izgleda stvaran onome koji ne može spoznati Njenu Stvarnu Bit; i čim netko
spozna Njenu Prisutnost, svijet nestaje kao nešto nestvarno. Svi mi meditiramo na tu
Sve-Inteligentnu Božicu i svi se molimo Njoj da nam dade više snage da bi mogli meditirati samo
na Nju. (12.)
Svi mi želimo spoznati Mahà Lakìmã, svi mi meditiramo na Svemoguću; neka nam Božica
dodijeli snagu da cijelim bićem meditiramo na Nju. (13.)
Page227 Of 251
O Ti, Otkoniteljice nevolja svijeta! Budi zadovoljna s nama; O Ti, milostiva srca! Uradi ovaj
posao za nas i podupri naše dobro. O Ti, Božice Svemira! Rastereti zemlju bremena i ubij ove
Asure te nam donesi sreću. (14.)
O Ti, Lotosooka! Ako Ti ne pokažeš Svoju milost prema bogovima, oni nikad neće moći
svladati svoje neprijatelje na bojnome polju. O Božice! Ti si već ranije uradila ovakvu stvar kada si
preuzela izgled Yakìe i izgovorila riječi: "O Vatro! Izgori ovu travku" i td. (u Kena Talavakàra
Upanãìadi). (16.)
O Majko! Kamsa, Bhauma, Kàlayavana, Keíã, Jaràsandha, sin Brihadrathe, Vaka, Pïtanà,
Íàlva i drugi podli kraljevi borave na zemlji. Ubij ih i oslobodi Zemlju bremena. (16.)
O Lotosooka! Ti si bez ikakva truda ubila dvije Asure koje nisu mogli ubiti Viìçu ili
Maheívara i njihovi su životi bili okončani dok su promatrali Tvoj privlačni izgled lica. (17.)
O Božice! Koja nosiš Mjesec na Svome čelu! Hari, Hara, Brahmà i ostali bogovi nisu u
stanju napraviti niti korak bez pomoći Tvoje Snage; tisućeglavi Kralj Zmija ne bi bio u stanju držati
ovu zemlju niti tren da nije sjedinjen sa Íakti." (18.)
Indra reče: "O Bhagavatã! Bi li Brahmà ikad bio u stanju stvoriti ovaj svemir bez
Sarasvatãne pomoći? Bi li Viìçu, Deva Devā, ikad bio u stanju održavati ga bez Lakìmãne pomoći i
bi li Maheívara ikad bio u stanju uništiti ovaj svijet bez pomoći Njegove Ume; sigurno nikad! Ove
Deve, Trojstvo, u stanju su obavljati njihove odgovarajuće uloge jednostavno jer su oni sjedinjeni sa
snagama, inkarniranim kao Sarasvatã i td., koje su dijelovi Tebe." (19.)
Viìçu reče: "O Vimale! Da smo mi lišeni Tvoje Snage, Stvoritelj nikad ne bi bio u stanju
stvoriti svijet, ja ga nikad ne bi mogao održavati i Maheívara nikad ne bi bio u stanju uništiti ga.
Zato, O Devã! Jedino Ti vladaš kao Najviša Božica usred svih divota stvaranja, održavanja i
uništenja ovoga Svemira." (20.)
Vyàsa reče: "O kralju! Taho hvaljena od strane Bogova, Božica im se obratila ovako: "O
Deve! Neka vas sve tjeskobe napuste; Ja ću uraditi ono što Deve žele; čak i ako je to veoma teško
uraditi na ovome svijetu; objasnite sada što muči Božicu Zemlju." (21.)
Deve su tada odgovorile ovako: "Podli kraljevi zadaju mnogo nevolja ovoj Zemlji. Ona više
ne može nositi njihovo breme; zato je jecajući došla nama. (23.)
O Bhuvaneívari! Tvoja je dužnost sada da otkloniš ovaj teret s ove Zemlje. O Povoljna! Znaj
da je ovo želja bogova. (24.)
O Majko! U drevna vremena Ti si ubila najmoćnijeg Dànavu po imenu Mahiìa, kojega su
služile stotine i stotine tisuća Dànava i Daitya. Što onda još reći za Tvoju veličinu? Ti si ubila
Íumbhu, Niìumbhu, Raktavãju, veoma moćne Chaçáu i Muçáu, Dhumralochanu, Durmukhu,
Duhsahu, snažnoga Karàlu i mnoge druge okrutne Dànave. (25-27.)
Sada na isti način ubij te podle kraljeve, neprijatelje Bogova i oslobodi Zemlju od ovoga
teškog tereta od ovih podlih kraljeva." (28.)
Vyàsa reče: "Nakon što su se Deve ovako obratili Božici, Najpovoljnija, Devã, Čija je boja
bila crna i koja je gledala iskosa, smješeći se, dubokim glasom, nalik grmljavini kišnog oblaka,
rekla je: (29.)
"O Sure! Ja sam već promislila kako otkloniti breme od ovih podlih kraljeva,
inkarnacija Asura. (30.)
Ja ću Mojom vlastitom snagom oduzeti snagu tom veoma utjecajnom Jàrasandhi, kralju
Magadhe i drugima, koji su inkarnacije podlih Asura, a koji se sada ističu na Zemlji. (31.)
O Deve! Vi bi svi trebali sići na zemlju i inkarnirati se, prožeti Mojom snagom, i tako
pomoći u otklanjanju bremena s ove zemlje. (32.)
Page228 Of 251
Deva Prajàpati Maharìi Kaíyapa bi trebao ići prvi s njegovom ženom i inkarnirati se kao
Ànaka Dundubhi Vasudeva u Yaduovu rodu. (33.)
Neuništivi Bhagavàn Viìçu, također će se, zbog Bhriguova prokletstva, inkarnirati kao sin
Vasudeve. (34.)
O Deve! Tada ću se ja u Gokuli roditi u maternici Yaíode te ću ispuniti sve želje Bogova.
(35.)
Ja ću poslati Viìçua iz zatvora u Gokulu; također ću premjestiti Anàntà Devu iz Devakãne
maternice u Rohiçãnu maternicu. (36.)
Njih dvoje će rasti dan za danom utjecajem Moje snage i na kraju Dvàpara Yuge bez
sumnje ubit će podle kraljeve. (37.)
Arjuça također, inkarnacija Indre, uništit će vojske tih kraljeva. Yudhiìîhira, inkarnacija
Dharme, Bhãmsena, inkarnacija Vàyua, Nakula i Sahadeva inkarnacije dva Aívina, i Bhiìma,
inkarnacija Vasua kao Gaègin sin, rodit će se i iscrpsti njihove vojske. (38-39.)
O Deve! Budite sada spokojni i mirni. Neka Zemlja također bude spokojna i mirna; budite
uvjereni da ću Ja sigurno odstraniti breme s ove zemlje. (40.)
Prethodno spomenute Bogove učinit ću Mojim instrumentima i Mojom ću snagom uništiti
Kìattriye na bojnome polju Kurukìettri. (41.)
Zloba, ljubomora, zle namjere, neobuzdana želja, vezanost, taština, zavist, želja za
pobjedom, požuda i opčinjenost poroci su koji će uništiti Yàdave. (42.)
Yaduov rod nestat će zbog prokletstva Bràhmaçe. Zbog prokletstva Bhagavàn će također
napustiti Svoje smrtno tijelo. (43.)
Idite sada i s vašim se ženama inkarnirajte u Gokuli i Mathuri, i budite pomagači u
Gospodovu radu." (44.)
Vyàsa reče: "Kazavaši ovo, Devã, Božica Svemira, Màyà, Utjelovljenje Najvišega Sopstva, je
nestala. Deve i Zemlja su otišli u njihova vlastita boravišta. O kralju Janamejaya! Božica Zemlja je
bila zadovoljna Devãnim riječima, i bivajući spokojna, provodila je svoje vrijeme okružena raznim
ljekovitim biljkama i puzavicama. (45-46.)
Stanovnici su osjetili mir i zadovoljstvo, Bràhmaçi su također napredovali u sreći i obilju,
Muniji su se razveselili te su počeli obavljati svoje religijske radnje sa svježim žarom i žustrošću.
(47.)
Ovdje završava Devetnaesto Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írã Mad Devã Bhàgavatam od
18.000 stihova, Mahà Puràçe, o pjevanju hvalospjeva Devã, od Maharìi Veda Vyàse.
L
POGLAVLJE XX.
H
Vyàsa reče: "O Bharata! Sadu ću ti pričati o uklanjanju jarma sa Zemlje, o tome kako
je Yoga Màyà uništila vojske na Kurukìettri i Prabhàsi, dva sveta mjesta, i o rođenju, zbog
Page229 Of 251
prokletstva Bhrigu Munija, Bhagavàna Harija, nenadmašive vještine, pod utjecajem Mahàmaye, u
Yaduovu rodu. Slušaj sada! (1-2.)
Do Viìçuova rođenja na svijetu došlo je pod okolnostima uzrokovanim od strane Yoga
Màye da bi se Zemlja oslobodila svoga tereta; ovo je moje mišljenje. (3.)
Bilješka: Prabhàsa je glasovito mjesto hodočašća blizu Dvàrake, u Guzeratu.
O kralju! Kada Božica Mahàmàyà, Utjelovljenje tri kvalitete, može činiti, kao njihov
Unutrašnji Kontrolor, da Brahmà, Viìçu i druge Deve stalno plešu (po Njenoj volji), onda kakvo je
čudo da ona očarava ostale Jãve čineći ih da neprestano plešu kao drvene lutke? (4.)
Sve neugodnosti boravljenja u maternici, usred urina, tjelesnih izlučevina (urina, fekalija,
znoja) i tkiva, Ona je primjenila na Viìçuu Svojom glasovitom Lãlom (Božanskom Igrom). (5.)
U davna vremena, u vrijeme Ràmine inkarnacije, Ona, Ta Najviša Božica, Bogove je
pretvorila u majmune i ti to već dobro znaš koliko je nevolja Bhagavàn Viìçu trebao pretrpjeti zbog
robovanju idejama "Ovo je moje, Ovo sam ja, i td." koje su nastale uslijed očaranosti Màyom. (6.)
Yogiji koji žele konačno oslobođenje, koji su odbacili sve veze sa svijetom i koji žele
predanost, ti Yogiji obožavaju Vrhovnu Božicu Svemira, Utjelovljenje Povoljnosti. (7.)
O kralju! Tko neće obožavati Nju Koja, čim joj se iskaže tračak predanosti, smjesta
dodijeljuje oslobođenje Jãvi? (8.)
Ako bilo koje ljudsko biće jednostavno izgovori ime Bhuvaneívarã (Božica Svemira), Ona mu daje
tri svijeta; i ako bilo tko zajeca za pomoć govoreći Spasi me, tada Božica Svemira, ne bivajući u
stanju naći išta drugo čime mu može odgovoriti na njegovu molbu, Osobno postaje obavezna tom
čovjeku. (9.)
O kralju! Znaj du sa su Vidyà (znanje) i Avidyà (neznanje, duhovno neznanje, niže znanje)
Njena dva oblika; Vidyà daje oslobođenje; Avidyà stvara ropstvo. (10.)
Brahmà, Viìçu, Rudra, svi oni i njihovi Avatàri Njeni su instrumenti te su ovisni o Njoj, kao
da su čvrsto privezani konopom. (11.)
Bhagavàn Hari ponekad boravi u Vaikuçîhi, ponekad boravi na moru mlijeka i uživa u
zadovoljstvima, ponekad se bori s moćnim Dànavama, ponekad obavlja opsežne žrtvene
ceremonije, ponekad vrši strogi asketizam i ponekad se nalazi u dubokome snu pod vodstvom
Yoga Màye. On na ovaj način nikad nije slobodan i neovisan. (12-14.)
O kralju! Viìçu, Brahmà, Rudra, Indra, Varuça, Yama, Kuvera, Agni, Sunce, Mjesec i ostali
Bogovi stalno su pod kontrolom ove Vrhovne Božice, kao da su lutke u rukama čarobnjaka.
(15-16.)
Petlja Vremena stalno kontrolira Deve, baš kao što ljudi obuzdavaju goveda uz pomoć
konopa provučenog kroz njihove njuške. (17.)
O kralju! Zadovoljstvo, bol, spavanje, umor, lijenost, i ostale strasti i osjećanja svojstveni su
svakom utjelovljenom biću. (18.)
Autori knjiga zapisali su da Deve nisu podložne smrti i propadanju; no ova tvrdnja nije
istinita; jer kako možemo nazvati onoga koji je uvijek predmet rađanja, rasta, propadanja i smrti,
besmrtnim ili da je on iznad starosti i smrti? Zašto Deve zapadaju u žalosti i nevolje? Kako ih stoga
nazvati bogovima? Kako netko može uživati ako se nalazi u nevolji? Na ovome se svijetu vidi da
komarci i ostali kukci rođeni iz vode umiru nakon vrlo kratkoga vremena; isto tako umiru i Deve,
kada njihov predodređeni im životni vijek biva iscrpljen. Zašto se onda ne odnositi prema Devama
kao prema spomenutim kukcima? Zašto se i njih ne bi nazivalo Smrtnicima!? (19-23.)
Neka ljudska bića žive jednu godinu; neka žive do stotinu godina. Deve žive duže od ljudi;
životni vijek Pràjàpatã Brahme nadmašuje one od Deva; Rudra živi duže od Brahme; a Viìçu živi
duže od Rudre. No svi su oni predmet naizmjenična rađanja, rasta i propadanja. (24-25.)
Page230 Of 251
Oni koji se rode umru; i oni koji umru rode se opet. Na ovaj način, O kralju! Na ovome
svijetu, Jãve se bez sumnje kreću u krug kao točak. (26.)
Jãve su obmanjene mrežom Mohe (čariju, privlačnosti ovoga svijeta). Oni nikad ne mogu
postići konačno oslobođenje. Onoliko dugo koliko Màyà vlada njima, njihova obmana nije uništena.
(27.)
O kralju! U vrijeme stvaranja, Brahmà i sve ostale stvari nastale su odgovarajućim redom, i
oni će na propisan način nestati u vrijeme Velikoga Nestajanja (Pralaya). (28.)
Što god da je uzrok uništenju bilo koga ovdje, to uništava onog o kome se radi. Prema Snazi
Volje Vrhovne Božice, što god je Brahmà stvorio, nitko to ne može poništiti. Znaj da je ovo
savršeno sigurno. (29.)
Znaj da je nepogrešivi zakon svemira da rođenje, smrt, starost, bolest, bol ili zadovoljstvo
snalaze sve Jãve prema određenome zakonu Prirode; nikad se ne dogodi da ovi zakoni ne uspiju u
njihovome djelovanju. (30.)
Gledaj! Deve koje vidimo našim fizičkim očima (Sunce i Mjesec), stvaraju zadovoljstvo
svima; ipak oni uvijek pate od nevolja u rukama njihovih neprijatelja (tj. Ràhua i Ketua, tj. uvijek se
redovito dagađaju sunčeve i mjesečeve pomrčine, kada su oni u uzlazećim i silazećim čvorovima).
Ova patnja nikad ne biva uklonjena. (31.)
Sunčev sin (Saturn) uvijek je poguban za ljude; zato se njega zove Manda (zao); Mjesec je
bio napadnut sušicom te nosi mrlje na svome tijelu (mrlje na mjesečevu disku). Što reći o običnim
ljudima? Čak su i veliki ljudi podložni propisanim zakonima Sudbine i Prirode. (32.)
Stvoritelj svijeta, četveroglavi Brahmà, sastavljač je četiri Vede i dodijeljitelj Inteligencije.
On je također, videći Sandhyu, svoju vlastitu kćer, pao pod utjecaj strasti. (33.)
Kada je Sati, Íivina žena, napustila svoje smrtno tijelo, Mahàdeva, iako je bio u stanju
otkloniti žalosti sviju, bio je veoma žalostan zbog odvajanja od svoje žene. (34.)
Tada, takoreći bivajući veoma snažno svladan vatrom svoje nevolje, on se bacio u vodu
rijeke Kàlindã; i voda te rijeke postala je crna, kao da je bila sagorena vatrom Íivine žalosti. (35.)
O kralju! Kada je Mahàdeva, svladan Kàmom, otišao u Bhriguovu šumu i kada se svukao i
počeo općiti, asketa Bhrigu, videći ga u tom stanju, uzviknuo je: "O! Ti nemaš nikakva srama", te
ga je prokleo, govoreći: "Neka tvoj penis sada otpadne." Tada je Mahàdeva, da bi zadovoljio svoju
provalu čuvstava, počeo piti vodu jezera Amrita Vapã, kojega su iskopale Dànave. (36-37.)
Indra, također, Gospod Devâ, pretvorio se u bika te je nosio Viìçua na svojim leđima na
površini zemlje. Što reći o tome gdje su nestali sveznanje i svemoć Bhagavàn Viìçua, Koji je
Najviši među svim stvorenim bićima i Koji posjeduje razum i sposobnost razlikovanja? O! Kakvo
veliko čudo da On nije mogao znati tko je bio zlatni jelen? (38-39.)
Prosudi sam, O kralju! veliku snagu Màye, imajući na umu da je čak Ràma Chandra bio
svladan strašću te da je bio veoma žalostan zbog odvajanja od svoje drage žene Sãte, veoma žalosno
jecajući za Njom. Bivajući veoma zbunjen, on je počeo jecati veoma glasno pitajući drveće: "Gdje je
otišla Moja Sãtà, Janakina kćer? Jesu li Nju pojele grabežljive životinje? ili ju je ukrao neki podlac?"
(40.)
On je govorio: "O brate Lakìmaça! Ja sam uništen zbog odvajanja od moje voljene; sada ću
počiniti samoubojstvo; i ti ćeš također umrijeti zbog odvajanja od mene; naša majka će također
umrijeti kada sazna za naše smrti; Satrughna će također biti veoma žalostan zbog naših smrti i
neće mariti za svoj život i on će također umrijeti. Majka Sumitrà će također oduzeti sebi život,
bivajući žalosna zbog smrti svojih sinova; i tada će želje Bharate i njegove majke sigurno biti
ispunjene. (42-44.)
Page231 Of 251
O Sãtà! Ja sam veoma ganut zbog odvajanja od tebe; gdje si ti otišla, ostavivši me ovdje! O ti
dragih očiju; O ti vitka struka! dođi; daruj mi život! (45.)
Što da radim? Gdje da idem? Moj život potpuno ovisi o tebi, O kćeri Janake! Ja sam tvoj
dragi! Ja sam veoma očajan zbog odvajanja od tebe. Molim te dođi i govori mi riječi nade i
ohrabrenja." (46.)
Iako je Ràma, snage bez premca, jecajući lutao iz šume u šumu, ipak nije mogao pronaći
Sãtu. (47.)
Onaj, koji je Utočište svih svjetova, lotosooki Ràma, zapleo se u obmanu Màye te je morao
uzeti utočište majmuna uz čiju je pomoć sagradio most preko oceana da bi tako prešao ocean i ubio
hrabre ratnike Kumbhakarçu i Ràvaçu. (48-49.)
Zatim je Ràma povratio Svoju Sãtu ali sumnjajući, pošto ju je prethodno oteo podli Ràvaça,
on je naveo Sãtu da se zaklede, iako treba znati da je Ràma bio sveznajuć. (50.)
O kralju! Snaga Yoga Màye je veoma velika; što da kažem o Njenoj velikoj snazi? Ona tjera
cijeli ovaj svemir u aktivnost i tako čini da se on neprestano odvija. (51.)
Tako, u raznim inkarnacijama, Bhagavàn Viìçu je uvijek pod utjecajem prethodnoga
prokletstva te je također pod konstrolom Sudbine i mora neprestano obavljati razne funkcije. (52.)
O kralju! Sada ću ti pričati o rođenju Írã Kêiìçe na svijetu radi služenja cilju bogova te ću ti
pričati o njegovoj Lãli. (53.)
U drevna vremena, na ugodnim obali rijeke Kàlindã, nalazilo se mjesto po imenu
Madhuban, gdje je živio moćni Daitya Lavana, Madhuov sin. (54.)
Taj je opaki Demon bio izuzetno drzak zbog dobivene blagodati te je Dvijama zadavao
mnoštvo nevolja. Satrughça, mlađi Lakìmaçov brat, ubio je tog neobuzdanog Daityu te je tamo
sagradio veoma lijepi grad i nazvao ga Mathurà. (55-56.)
Inteligentni Satrughça, uništavatelj neprijatelja, u tome je kraljevstvu na prijestolje ustoličio
njegova dva lotosooka sina, i kada je njemu došao kraj, on je otišao na Nebo. (57.)
Kasnije, na izmaku Sunčeva roda, Yàdave, rođeni u Yayàta rodu, zauzeli su taj grad
Mathuru, dajući spasenje svima. (58.)
O kralju! U gradu Mathuri vladao je Yàdava kralj, hrabri ratnik, po imenu Íïrasena; i on je
uživao u svim užicima Mathure. (59.)
Zbog Varuçina prokletstva, Vasudeva se rodio kao sin glasovitoga Íïrasene, kao
inkarnacija Kaíyape. (60.)
On je preuzeo zanimanje Vaiíye te se bavio ratarstvom. Kada je njegov otac umro,
uspješni i bogati Ugrasena postao je kralj Mathure. Moćni Kamsa bio je Ugrasenin sin.
(61.)
Na drugoj strani, kralj Devaka dobio je kćer koju je nazvao Devakã, koja je bila Aditina
inkarnacija. Pod prokletstvom Varuçe, ona je slijedila Kaíyapu. (62.)
Uzvišeni kralj Devaka obavio je ceremoniju vjenčanja svoje kćeri Devakã s Vasudevom.
(63.)
Kada je ceremonija vjenčanja bila gotova, s Neba se začuo glas kako govori: "O sretni
Kamsa! osmi sin ove Devakã oduzet će ti život." (64.)
Moćni Kamsa, čuvši glas s Neba, veoma se iznenadio i prihvativši te riječi kao istinite,
veoma se zabrinuo. (65.)
Kamsa je počeo umovati u sebi. On je mislio: "Danas bih ja ovu Devakã trebao ubiti; tada
neće doći do moje smrti; jer ne vidim niti jedan drugi način bijega iz ove teškoće." On je dalje
Page232 Of 251
mislio: "Ona je moja sestra, kćer moga strica i stoga bi se nju trebalo poštivati; kako da je onda
ubijem?" (66-67.)
Najzad je on došao do konačnoga zaključka, misleći ovako: "Ona je uzrok moje smrti,
premda je ona moja sestra, i time zavrijeđuje da ju se poštuje; ubiti nju neće biti grijeh; jer mudri
preporučuju da se čak uradi i grijeh da bi se spriječila vlastita smrt. (68.)
Grijeh se uvijek može popraviti pokorama. Zato bi mudar čovjek trebao počiniti čak griješni
čin da bi spasio vlastiti život." (69.)
Tako misleći, opaki Kamsa iz korica svoga mača izvukao je mač te je čvrsto uhvatio novo
vjenčanu naočitu ženu za kosu s namjerom da je ubije pred svima. (70-71.)
Jauk sveopće zabrinutosti i očaj pojavili su se na svim stranama, zbog očigledne namjere
Kamse da ubije Devakã; tada su ratnici, pod Vasudevom, smjesta podigli svoje lukove i strijele,
spremni na borbu. (72.)
Ovi čudesno smioni ratnici glasno su uzviknuli Kamsi: "Smjesta pusti Devakã, smjesta pusti
Devakã", i tako su oni svojom milošću oslobodili Devamàtà Devakã iz Kamsina stiska. (73.)
Onda je došlo do smrtonosne bitke između snažnoga Kamse i tih hrabrih ratnika na
Vasudevinoj strani. (74.)
Videći vrlo strašnu bitku, stari je Yàdava zatražio od Kamse da odustane od takve bitke
savjetujući ga ovako: "Ova Devakã je tvoja sestra; ti bi je trebao poštovati. Zar ti ni za trenutak nisi
uzeo u obzir da je ona još mlada djevojka. O junače! Ti je ne bi smio ubiti u vrijeme ovog veselog
vjenčanja. (75-76.)
O hrabri ratniče! Ubojstvo žene nije prihvatljivo! Ono uništava slavu te je najgnusnije
zlodjelo! Trebao bi uzeti u obzir da učene osobe ne bi smjele obavljati takve jadne radnje kao što je
ubojstvo žena, vjerujući jednostavno u glas s neba, veoma običnu stvar! (77.)
Možda je netko od Vasudevinih neprijatelja izgovorio tu zlu riječ, skrivajući se od tvoga
pogleda. Nije moguće pronaći nijedan drugi razlog suprotan ovomu. (78.)
Mi smo mišljenja da je neki čarobnjak, stručnjak u crnoj magiji, tvoj neprijatelj, oblikovao
ovaj glas s Neba da bi uništio tvoju čast i kuću Vasudeve. (79.)
O kralju! Ti si junak; zašto se bojiš riječi đavola? Mi bez sumnje čvrsto vjerujemo da je ovo
učinio neki tvoj zlobni neprijatelj da bi okaljao tvoje ime. (80.)
O kralju! Ono što je određeno da se dogodi, dogodit će se; nitko se tome ne može
oduprijeti. Zato, na ovoj svečanosti vjenčanja, ne bi smio ubiti tvoju poštovanu sestru." (81.)
O kralju Janamejaya! Iako su stare mudre Yàdave pokušali navesti Kamsu da odustane od
svoje nakane, oni ipak nisu uspijeli uvjeriti Kamsu; Írã Vasudeva, učen u moralu, rekao je onda
Kamsi: "O Kamsa! Ova tri svijeta su ustanovljena na Istini. Ja ti govorim istinu kada kažem da ću ti
predati sve moje sinove, rođene od Devakãne maternice, čim se rode. (82-83.)
I ako ti ja ne izručim sve te moje sinove, čim se oni rode, tada će svi moji preci pasti dolje u
pakao po imenu Kumbãhpàka." (84.)
Potomci Purua koji su bili tamo prisutni, čuvši ove istinoljubive riječi, opetovano su ga više
puta zaredom hvalili, te su rekli Kamsi: "Vasudeva je uzvišena osoba; on sigurno neće reći laž!
Ostavi Devakã i ne kaljaj sebe počinjavanjem ubojstva žene." (85-86.)
O kralju! Ovako savjetovan od strane plemenitih Yàdava, kralj Kamsa je prihvatio
istinoljubive Vasudevine riječi te je odbacio svoj bijes. (87.)
Onda se začulo odzvanjanje Dunduvija i drugih glazbenih instrumenata; njihovi zvukovi
ispunili su mjesto; i svi su opetovano izgovarali Jai, Jai. (88.)
Page233 Of 251
Tako je čuveni Vasudeva, Íïrasenin sin, na ovaj način udovoljio Kamsi i spasio Devakã; i,
okružen svojom rodbinom, on je brzo, u društvu s Devakã, bez straha otišao u svoju vlastiti kuću.
(89.)
Ovdje završava Dvadeseto Poglavlje Četvrte Adhyaye Írãmad Devã Bhàgavatama, Mahà
Puràçe od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse, o Devakãnu vjenčanju.
L
POGLAVLJE XXI.
HVyàsa reče: "O kralju! Tako, tijekom vremena, Devakã, utjelovljena božica, bivajući
sjedinjena s Vasudevom, ostala je trudna. (1.)
Kada je prošlo punih deset mjeseci, pristalo i lijepo muško dijete rodilo se Devakã. Tada se
dobroćudni Vasudeva sjetio svoga obećanja, i također onoga što je Nebo predodredilo; i on se
obratio Devakã, inkarniranoj Aditi, govoreći: "O čista ženo! Ti znaš da sam ja spasio tvoj život na
tvome vjenčanju zaklevši se da ću svu tvoju novorođenu djecu izručiti Kamsi. Sada je došlo vrijeme
da predam tvoje dijete Kamsi. (2-4.)
O ženo lijepe kose! Sada ću ovoga tvog sina dati Kamsi. Znaj da je Kamsa veoma okrutan i
zao. Ja ne mogu reći koji će korak on poduzeti, tjeran od Sudine, da bi ubio tvoje dijete. O Mila!
Naše su ruke ovdje vezane. Učinci Karme krajnje su zbunjujući. Obične osobe ne mogu ih shvatiti.
(5.)
Sve su osobe podložne Vremenu - Uništavatelju, i uživaju u prijašnjim zaslugama i pate
zbog počinjenih grešaka. Učinci prošle Karme oblikovani su od strane Stvoritelja; znajući ovo,
dozvoli mi da odnesem tvoje dijete." (6.)
Devakã reče: "O Gospodaru! Sigurno je da ljudi moraju u potpunosti propatiti zbog učinaka
svojih prošlih Karma. Ali zar se to ne može izmijeniti boravljenjem na svetim mjestima, vršenjem
pokora i asketizma ili velikodušnim darovima? (7.)
Uzvišeni su Maharìiji ustanovili pravila i pokore radi uništenja grijeha zbog prošlih
djela; obavljanje zavjeta u trajanju od dvanaest godina može pročistiti nekoga od grijeha tj.
ubojstva Bràhmaça, krađe zlata, pijenja ili krađe žene vlastita učitelja i mnogih drugih
grijeha. (8-9.)
O bezgriješni! Zar je moguće da nitko neće biti oslobođen posljedica griješnih djela, ako
obavi prakse i pokore određene od strane Manua i ostalih Munija? Ako ti ne prihvataš pokore kao
dovoljno pročišćavajuće, da li ti time želiš reći, da je ono što su Maharìiji, proroci, Yàjnavalkya i
ostali obznanjivači religioznih učenja rekli, čin gnusna licemjerstva i prevare? (10-11.)
O moj mužu! Ako se iskaz da će se ono što je u maternici Sudbine sigurno dogoditi, uzme
kao nešto konačno, onda su cijela Ayurveda (knjige o liječenju) i Mantra Vàde, nauka o ponavljanju
Mantra ili svetih formula, posve beskorisni i lažni! (12.)
Ako je sve pod kontrolom Sudbine, tada nikakav učinak ne dolazi od rada koji bi trebao
uroditi odgovarajućim plodom; na taj način svi napori ne daju željena ploda, ako on nije u skladu sa
Page234 Of 251
sudbinom. Ako će se ono što je Nebo predodredilo da se dogodi dogoditi, kakva je onda korist od
pribjegavnja bilo kojoj radnji i Agniìîoma žrtvovanjima i td. za koje je rečeno da vode na Nebo. Ako
je to tako, onda su sve Vede, otkrivenja iz Božjih usana lažni; ako su Vede lažne, što je onda Istina.
(13-16.)
Bilješka: Ovdje se optužuje sudbina.
Sada kada je očito da posljedice dolaze kada se obavi nekakav trud, ti bi trebao pažljivo
razmisliti i pronaći neke načine da spriječiš opasnost. Stoga prosudi o svemu i pronađi dobar način
da spasiš život ove novorođene bebe.
Učeni ljudi kažu da reći laž nije grijeh, ako time možeš spasiti život, i ako je motiv pošten i
vodi dobrobiti sviju." (17.)
Bilješka: Ovo je diplomatski iskaz.
Vasudeva reče: "O blagoslovljena! Sada ću ti reći što je istina i o stvarima povezanim s
istinom. (18.)
Napor, primjena i ispoljavanje energije su sigurno dužnosti čovjeka; ali svi njihovi učinci
pod vlašću su Velike Sudbine.
Poznavajući drevno znanje Punditi kažu da postoje tri vrste Karme i one se spominju u
Puràçama i Àgama; prva je Sanchita Karma (urađena u prošlim rođenjima); zatim je tu Pràrabdha
Karma, Karma već urađena; i Vartamàn Karma (buduća). (19-20.)
Karma, povoljna i nepovoljna, urađena u mnogim prethodnim životima i pohranjena u
obliku sjemena, uvijek ostaje prisutna u ljudskoj duši. Pod utjecajem ove Karme, napustivši svoja
prethodna tijela, Jãve, s obzirom na učinke svojh prošlih djela, idu na Nebe ili Pakao. (21.)
S obzirom na dobre ili loše stvari koje su uradili, Jãve postižu višu sreću i uživaju u raznim
zadovoljstvima na Nebu, ili preuzimaju veoma bolna niža tijela i pate od raznih boli u paklu.
(22-23.)
Kada period boravljenja na Nebu ili u Paklu istekne, kada dođe vrijeme preuzimanja
drugog tijela, Jãva postaje svjesna finoga tijela (Linga Deha) i ponovno se rađa. Kada Linga Deha
nastane, djelove Karme urađene u raznim prošlim rođenjima koji su zreli i spremni da daju ploda,
Bog (ili Sudbina) privezuje za Jãvu.(24-25.)
Na taj način cjelokupni učinak Karme urađen u prethodnim rođenjima uvijek boravi u
Jãvinu tijelu. O ženo lijepih očiju! Jãva mora proći kroz posljedice Pràrabdha Karme koje su sazrele
da se prođe kroz njih, bilo da se radi o sretnim ili nesretnim iskustvima. (26.)
O lijepa mlada ženo! Pokore, obavljene prema ritualima, uništavaju učinak budućih i slabih
Karma (tj. Karme koje još nisu konačno oblikovane da bi ostale u oblicima sjemena koji neminovno
daju svoj plod bilo da se radi o dobrom ili lošem). (27.)
Pràrabdha Karmu, one radnje među svim prethodnim radnjama urađene u prethodnim
životima koje su potpuno zrele da donesu svoje plodove, ne može se spriječiti; plodovi tih radnji
moraju se proživjeti i nakon toga oni nestaju; oni se ne mogu oprati pokorama ili nekim drugim
mjerama. Stoga moraš bezuvjetno predati tvoje novorođeno dijete u Kamsine ruke. (28.)
O Božice! Ja nikad nisam uradio nikakvu kažnjivu radnju, niti sam rekao ikakvu laž. Zato
neka tako bude i dalje i predaj Kamsi ovu bebu. O Devakã! Dharma je jedina stalna i stvarna stvar
na ovome prolaznom svijetu. Čak su i rođenja i smrti uzvišenih osoba podložni velikoj Sudbini.
Zato Jãve ne bi trebale žaliti kada nema pomoći. (29-30.)
O draga! Što da ti kažem? Znaj da je onaj koji je zanemario Istinu protratio svoj život. O
ljepotice! Što može onaj, kojemu je ovaj život uništen (uslijed zaborava Istine, Dharme), očekivati u
narednome životu? (31.)
Page235 Of 251
Zato, O Božice! Daj mi tvoje novorođeno dijete i ja ću ga predati Kamsi. Ako se budemo
držali istine, kasnije ćemo primiti obilnu nagradu; u to nema sumnje. (32.)
Na ovome svijetu Jãve prolaze kroz boli i zadovoljstva prema njihovoj Karmi, naša je
dužnost obavljati dobra i čista djela. Ako se budemo vladali u skladu s Istinom, to će sigurno biti
blagotvorno i i korisno za nas." (33.)
Vyàsa reče: "Nakon što se Vasudeva ovako obratio Devakã, koja je bila veoma žalosna i
inteligentna i čije je cijelo tijelo drhtalo od straha, ona je u Vasudevine ruke predala svoju
novorođenu bebu. (34.)
Krjeposni Vasudeva uzeo je to dijete i otišao u Kamsinu palaču. Ljudi koji su ga sreli na
putu, videći što radi, bili su vema zapanjeni te su ga počeli hvaliti. (35.)
Ljudi su govorili: "O ljudi! Pogledajte kako je Vasudeva odan ispunjenju svoga obećanja! On
nosi vlastita sina da bi ga predao Kamsi. Ovaj istinoljubivi uzvišeni čovjek, koji u sebi nema zlobe,
ide predati svoga sina u ruke Kamse koji je Utjelovljena Smrt. Pogledajte njegovo čudesno
strpljenje; život ovoga čovjeka uistinu je uzvišen, plemenit i čist." (36-37.)
Vyàsa reče: "O kralju! Vasudeva, ovako hvaljen, konačno je došao u Kamsinu palaču gdje je
predao svoga novorođenog sina Kamsi. (38.)
Kralj Kamsa je također bio veoma zapanjen videći čudesno Vasudevino strpljenje. Zatim je
on digao dijete u zrak, da bi rekao, smijući se: "O Íïrasenin sine! Ti si danas blagoslovljen jer si mi
sada dao svoga sina. Ali glas s Neba je rekao da će tvoj osmi sin biti uzrok moje smrti; ovaj tvoj prvi
sin nije uzrok moje smrti. Zato neću ubiti ovo dijete; ovo tvoje dijete možeš odvesti nazad tvojoj
kući.
O plemeniti! Dovedi mi tvoje osmo dijete kada se rodi; ja se nadam da ćeš to uraditi."
(39-41.)
Okrutni i podli Kamsa je vratio dijete, rekavši: "Neka se ovo dijete nesmetano vrati svome
domu." (42.)
Kada je kralj Kamsa ovo rekao, Vasudeva, Íïrasenin sin, radosno je uzeo svoje dijete i
otišao kući. Zatim je kralj Kamsa rekao svojim ministrima da je Nebeski glas rekao da će osmi sin
biti uzrok njegove smrti i da zato nije bilo potrebno ubiti to dijete i tako počiniti grijeh ubojstva
prvoga djeteta. (43-44.)
Čuvši Kamsine riječi, ministri su ga počeli hvaliti te su opetovano uzvikivali: "Dobro
urađeno, dobro urađeno." Oni su otišli svojim domovima, kada im je Kamsa naredio da to urade.
(45.)
Naredno što se dogodilo je da je Nàrada, najbolji među Munijima, došao Kamsi. Kralj
Kamsa, Ugrasenin sin, smjesta je ustao i ponudio mu vodu za pranje njegovih usta te ga je predano
obožavao zelenom travkom i rižom i pitao ga kako je. On je zatim upitao Munija za razlog njegova
nenajavljenog dolaska. Maharìi Nàrada je zatim, sa smješkom na licu i ugodnim glasom,
opetovano izgovorio: "Kamsa, Kamsa" i onda je rekao: "O blagoslovljeni! Ja sam slučajno otišao na
Planinu Sumeru. Tamo su Brahmà i ostali bogovi sazvali skup te su smislili plan da se Viìçu,
Vrhovni Bog, inkarnira u Devakãnoj maternici da bi ubio Kamsu. (46-49.)
Sada ja pitam tebe, koji si veoma vješt kao političar; zašto onda nisi ubio Vasudevina sina?"
Kamsa reče: "Ja ću ubiti osmoga sina u skladu s Nebeskim Glasom." (50.)
Nàrada reče: "O kralju! Sada uviđam da ti ne razumješ ništa o politici, koja vodi povoljnim i
nepovoljnim rezultatima; što da ti kažem, kada si ti posve nesvjestan Màye Deva! (51.)
Istina je ova; ratnici, pazeći na svoju dobrobit, nikad ne zanemaruju niti najslabijega među
svojim neprijateljima. Što si ti shvatio kada je Nebeski glas rekao osmi sin. To znači djeca računata
od prvoga završavajući na osmome; to može značiti prvi, drugi, treći ili sve do osmoga. Nikad ne
Page236 Of 251
podcijenjuj svoje neprijatelje; zašto si se ti onda sustezao da ubiješ tvoga neprijatelja kada si ga
dobio u svoje ruke. Ponašajući se ovako pokazao si puku glupost i neznanje." (52-53.)
Rekavši ovo, Maharìi Nàrada je brzo nestao. Kamsa, slaboga razumijevanja, vratio je nazad
Vasudevina sina i ubio ga tresnuvši ga o kamen na taj način oslobodivši sebe brige. (54.)
Bilješka: Ovo ljudsko tijelo je mikrokosmos; svemir je makrokosmos. Bog boravi u sredini i
kontrolira ovo dvoje. U ovome ljudskom tijelu također žive Deve i Dànave. Lijeva polovica tijela,
Ãdà strana, je boravište Deva. Desna polovica, Pingalà strana, je boravište Dànava. U ovome tijelu
uvijek se vodi rat između Deva i Dànava. Ponekad Deve pobjeđuju, a ponekad Dànave. Bog je u
središtu, srcu i kontrolira ovo dvoje.
Ovdje završava Dvadesetprvo Poglavlje Írã Mad Devã Bhàgavatama, Mahà Puràçe od
18.000 stihova sastavljene od strane Veda Vyàse, o ubojstvu Devakãnih sinova.
L
POGLAVLJE XXII.
HJanamejaya zapita: "O oče! Što je loše uradilo to dijete, koje je čim se rodilo, ubio
Kamsa? (1.)
Posebno, zašto je Maharìi Nàrada, koji je najbolji među Munijima i čuven među
Poznavateljima Brahme, koji je učen i koji uvijek obavlja svete radnje, postao posrednik u ovoj
veoma griješnoj radnji? (2.)
Punditi objavljuju da su jednako odgovorni i oni koji obavljaju zla djela kao i oni koji potiču
na njih; zašto je onda taj Nàrada, koji je najbolji među Munijima, potakao podloga Kamsu da obavi
ovako podlo djelo? (3.)
Ja sam veoma zbunjen glede ovoga. Ljubazno mi potanko objasni što je to dijete prethodno
uradilo da je ono moralo biti ubijeno odmah nakon svoga rođenja." (4.)
Vyàsa reče: "Devarìi Nàrada uvijek voli gledati svađe među drugima; on se uvijek voli
zabavljati na ovaj način. Ovdje posebno, da bi služio cilju bogova, on je otišao Kamsi i potakao ga
da učini takav čin. (5.)
Stvarno, on nikad ne govori laž; on uvijek govori istinu, on je čista srca te je uvijek spreman
služiti bogovima. (6.)
Na taj je način šest sinova rođeno Devakã; i Kamsa ih je sve ubio kako su se oni rađali. Ovih
šest sinova po imenu Ìaágarbha, bili su ubijeni neposredno nakon njihova rođenja zbog toga jer su
prethodno bili prokleti. (7.)
O kralju! Slušaj sada zašto su oni prethodno bili prokleti. Tijekom vladavine Svàyambhuva
Manua, Uêni, ženi Maharìi Marãchija, rodilo se šest snažnih sinova, i svi su bili krjeposnih
sklonosti. (8.)
Jednom prilikom, Prajàpati Brahmà, videći svoju kćer, pao je pod utjecaj strasti te je bio
spreman s njom držati seksualni odnos. Videći to, tih šest sinova mu se smijalo. Brahmà ih je zato
prokleo, rekavši: "Rodite se u maternicma Asura." Zato su tih šest sinova postali Kàlanemini sinovi
Page237 Of 251
u njihovu prvom rođenju. U njihovu drugom rođenju, postali su sinovi Hiraçyakaíipe. U ovome
drugom rođenju oni su se bojali prokletstva te su bili obdareni znanjem. (9-11.)
U ovome su rođenju postali mirni, i sakupivši sve svoje snage, počeli su obavljati
suzdržavanja. Brahmà je bio zadovoljan i tražio je od Ìaágarbhe da od njega traže blagodat. (12.)
Brahmà je rekao: "O moji sinovi! Prethodno sam bio veoma ljut na vas te sam vas zato
prokleo; sada sam veoma zadovoljan s vama; tražite od mene blagodat koju želite." (13.)
Vyàsa reče: "Čuvši Brahmine riječi, oni su se razveselili te su rekli: "O naš oče! Danas si ti
zadovoljan s nama; iskaži nam naklonosti dodijeljujući nam naše željene blagodati. A to su da
budemo nesavladivi od strane Deva, ljudskih bića, velikih zmija, Gandharba, i Gospoda Siddhasâ
(polu-božanska bića, za koje se kaže da posjeduju veliku čistoću i svetost te da su posebno
obdareni s osam nadnaravnih moćiju koje se nazivaju Siddhiji)." (14-15.)
Brahmà im je rekao: "Ono što ste tražili, sigurno ćete dobiti; O blagoslovljeni! Idite sada;
moje riječi pokazat će se posve istinitima. U to nema sumnje." (16.)
Dodijelivši im blagodati, Brahmà je otišao; a oni su bili veoma radosni čuvši Brahmine
riječi. O najbolji među Kuruima! Hiraçyakaíipu je onda počeo misliti ovako: "Moji sinovi sada su
udovoljili Praocu Brahmi te sada ne mare za mene." On im je onda rekao: "Svi vi ste postali
ponosni zbog primanja blagodati; i pošto ste odustali od vaših dobrih osjećanja prema meni, ja
također odsada prekidam moju vezu s vama. Idite sada u Pàtàlu; na ovome svijetu bit ćete poznati
kao Ìaágarbha. (17-19.)
Od sada ćete uvijek biti u duboku snu i boraviti u Pàtàli mnogo godina; i kada se rodite
jedan za drugim u Devakãnoj maternici, vaš otac Kàlanemi iz prethodnoga rođenja rodit će se kao
Kamsa; on će biti okrutan i sigurno će vas sve ubiti čim se rodite." (20-21.)
Vyàsa reče: "Zbog toga što su tako bili prokleti, oni su se rađali i Kamsa, također, tjeran
istim prokletstvom, ubio je te Devakãne sinove, Ìaágarbhu, čim su se rodili. (22.)
Sedmi se put u Devakãnoj maternici pojavio Ananta. Fetus u maternici uzela je Yoga Màyà i
premjestila ga u Rohiçãnu maternicu. Tada su počele kružiti glasine da je Devakã u petome
mjesecu imala pobačaj; i to je ono u što je javnost povjerovala. (23-24.)
Kamsa je tako saznao da je Devakã imala pobačaj. Ta se zla duša veoma razveselila kada je
čula ove njemu drage vijesti. (25.)
I u otprilike ovo vrijeme, Bhagavàn, Zaštitnik Svojih posvećenika, po osmi se put pojavio u
Devakãnoj maternici da bi služio cilju bogova i da bi Zemlju oteretio jarma. (26.)
Kralj reče: "O najbolji među Munijima! Ti si opisao inkarnacije (1) Kaíyape kao Vasudeve i
(2) Bhagavàn Harija radi rasterećenja Božice Zemlje za što se Ona molila; i (3) Ananata Deve; ali
nisi opisao inkarnacije drugih Deva. Kako su se druge Deve inkarnirale u na ovoj zemlji, ljubazno
mi to sada opiši." (28.)
Vyàsa reče: "Sada ću ti ukratko reći o inkarnacijama Sura i Asura na ovoj zemlji i
njihova imena; slušaj! (29.)
Vasudeva je bio inkarnacija Kaíyape, Devakã od Aditi, Baladeva od Anante; Vasudeva Írã
Kêiìça od Írãmàn Nàràyaçe, Dharmina sina koji je čak u to vrijeme postojao u svome fizičkom
tijelu; Arjuna od Nare, mlađega Nàràyaçina brata. (30-32.)
Yudhiìîhira je bio inkarnacija Dharme, Bhimasena od Vàyua, snažni blizanci od Màdri,
Nakul i Sahadeva od Aívinãkumàra. (33.)
Hrabri junak Karça, rođen od Kunti, bio je inkarnacija Sunca, i plemeniti je Vidura,
poznavatelj Najviše Istine, bio inkarniran od Yame, kralja Dharmaràje. Àchàrya Kuruâ Droça i
Page238 Of 251
Pàçáave bili su inkarnacije Brihaspatãja; i njegov sin Aívatthàmà je bio inkarnacija Rudra Deve.
(34.)
Íanatanu je bio inkarnacija Oceana; njegova žena od rijeke Gangesa. U Puràçama je
navedeno da je kralj Devaka bio inkarnacija Gospoda Gandarva. (35.)
Djed Kauravâ, prvi među junacima, Bhãìma Deva bio je inkarniran od Vasua; Viràîa,
Gospod (od) Matsye bio je inkarnacija Marutâ; Dhritaràìîra od Daitya Hamse, sina Ariìîa Nemija;
Kripa i Krita Varmà od Marutâ; Duryodhana od Kali, i Íakuni od Dvàpare; Suvarchàkhya
Somapraru od Mjesečeva sina; Dhrìîadyumna je bio inkarnacija Vatre i Íikhaçái od Ràksase;
Pradyumna je bio inkarnacija Sanatkumàre; kralj Draupada je bio inkarnacija Varuçe; Draupadã od
Lakìmã; pet Draupadãnih sinova od Visve-devà; Kunti je bila inkarnacija od Siddhi; Màdri od Dhriti;
Gàndhàrã od Mati; Írã Kêiìçine žene bile su nebeske javne žene; na ovaj su se način sve Deve
inkarnirali u njihovim djelovima. (36-41.)
Među Asurama, Íiíupàla je bio inkarnacija Hiraçya Kaíipe; Jaràsandha od Biprachitti,
Íalya od Prahlàde; Kamsa od Kàlanemija i Koíã od Haya Íire. Asura po imenu Ariìîa oblika krave
kojega je ubio Kêiìça bio je Balijev sin. (42-43.)
Dhriìîaketu je bio inkarnacija Anuhràdhe, Bhagadatta od Vàskale; Pralamba od Lambe;
Dhenuka od Khare. (44.)
Chàçïra i Muìîika, dvije atlete, bili su inkarniracije Vàràhe i Kiíore, dvije strašne Daitye.
(45.)
Kubalaya, Kamsin slon, bio je inkarnacija Ariìîe, Ditina sina. Vakã je bila Balijeva kćer,
Vaka je bio njen mlađi brat.
Moćni Droçin sin, Aívatthàmà, iako poznat kao inkarnacija Rudre, stvarno je rođen od četri
dijela i to od Yame, Rudre, Požude i Bijesa. (46-47.)
Daitye i Ràkìase koji su bili teret zemlje su svi bili inkarnacije Asura. O kralju! Tako sam
prema pravilnome redu rekao o inkarnacijama Sura i Asura, onako kako je to izloženo u Puràçama.
(48-49.)
Kada su Brahmà i ostale Deve otišli Viìçuu i molili mu se, tada je Hari dao Brahmi jednu
dlaku crne boje i jednu dlaku bijele boje. Bhagavàn Írã Kêiìça rodio se od te crne dlake, a
Saçkarìana Baladeva se rodio od bijele dlake. Oni su oboje bili inkarnacije Viìçua. (50-51.)
Onaj koji s predanošću sluša priču o ovim inkarnacijama biva oslobođen od svih grijeha i
svoje vrijeme provodi veselo, okružen društvom prijatelja; u to nema sumnje. (52.)
Ovako završava Dvadesetdrugo Poglavlje u Četvrtoj Knjizi Írãmad Devã Bhàgavatama,
Mahà Puràçe, od 18.000 stihova o Maharìi Veda Vyàse, o inkarnacijama pojedinih Deva.
Page239 Of 251
L
POGLAVLJE XXIII.
HVyàsa reče: "Nakon što je Kamsa ubio šest Devakãnih sinova, a sedmoga je Devakã
pobacila, i kada je Devakã ostala trudna osmi put, Kamsa je počeo misliti o uzroku svoje smrti,
imajući na umu Nàradin savjet te je oprezno pazio, dan i noć, da se ovaj put rodi sin i da ne bude
pobačaja. (1-2.)
Na drugoj strani, Bhagavàn Hari je sišao dolje i stao na Vasudevino tijelo te je propisnim
redoslijedom ušao u Devakãnu maternicu. (3.)
U samo to vrijeme Božica Yogamàyà, Svojom vlastitom voljom ušla je u Yaíodinu
maternicu da bi pomogla radu bogova. (4.)
Rohiçã, Vasudevina žena, u to je vrijeme, uslijed straha od Kamse, uznemirno boravila u
Nanda Gokuli; Balaràma, inkarnacija Anante, tamo se rodio kao njen sin. (5.)
Kamsa je zatim zatvorio Devakã, koju su obožavali bogovi te je naredio slugama da se brinu
o njoj. (6.)
Vasudeva je također otišao u zatvor sa svojom ženom Devakã, zbog brige o svome djetetu i
ženi. (7.)
Viìçu, Deva Devā, da bi ispunio želje bogova, počeo je pravilno rasti u Devakãnoj maternici,
bivajući stalno hvaljen i obožavan od bogova. (8.)
Kada je deseti mjesec istekao, osmoga dana tamne polovice, pod zvijezdom Rohiçã, Kamsa
se veoma prepao te je pozvao svoje sluge Dànave i rekao: "Svi vi morate pažljivo čuvati Devakã u
zatvoru. (9-10.)
Ovaj osmi Devakãn sin postat će moj strašni neprijatelj; zato pažljivo čuvajte to dijete, moju
inkarniranu smrt (tako da dijete ne bude premješteno negdje drugdje). O Daitye! Na taj ću način ja
biti u stanju spavati bez ikakve brige. Ubijte toga osmog Devakãnog sina koji je postao izvor mojih
stalnih briga i beskrajnih nevolja. (11-12.)
Opremljeni mačevima, strijelama, lukovima i kopljima neprestano pazite vašim očima
otvorenim na sve strane, ne dozvoljavajući da vas san i pospanost svladaju." (13.)
Vyàsa reče: "Tako izdavši Demonima ovu naredbu, kralj Kamsa koji je bio svladan brigom i
strahom, brzo je otišao u svoju osobnu odaju u palači; ali on nije mogao pronaći niti tračka miru.
(14.)
Na drugoj strani, u gluho doba noći, Devakã je u tom zatvoru rekla Vasudevi: "O kralju!
Moje su se porođajne boli pojavile; ovdje vidim mnogo zastrašujućih čuvara koji paze na nas i
čuvaju nas; što sada da radim? Yaíodà, žena Nande, prethodno mi je rekla: "O poštovana! Tvoje
srce gotovo je izgorjelo od vatre žalosti; zato svoga sina pošalji u moju kuću; ja ću ga zaštiti s
navjećom pažnjom; a tebi ću dati drugoga sina." O Gospodaru! Ovo je sada veoma težak trenutak;
što sada da uradimo? (15-18.)
I nadalje, kako da zamijenimo dva sina. Ipak, neka se dogodi ono što se ima dogoditi;
trenutak djetetova rođenja je došao; ja sam svladana osjećajem srama kojega nisam u stanju
svladati. Bolje okreni svoju glavu; ovdje ne postoji drugi lijek." (19.)
Page240 Of 251
Rekavši ovo tom blagoslovljenom Vasudevi, obožavanom od strane bogova, Devakã je u gluho doba
noći porodila čudesno dijete. (20.)
Blagoslovljena je Devakã, gledajući u to izuzetno lijepo dijete, bila zatečena čudom te se
obratila svome mužu, dok je cijelo njeno tijelo bilo preplavljeno radošću. (21.)
Ona je rekla: "O Gospodaru! Pogledaj lice tvoga novorođenog djeteta kakvo se viđa veoma
rijetko. Jao! Sin moga strica, Kamsa, ubit će ovo moje novorođeno dijete. (22.)
Kamsa će to uraditi." Kazavši to, Vasudeva je uzeo to dijete u svoje ruke te je s mnogo
ljubavi počeo gledati lice toga djeteta čudesnih podviga. (23.)
Tako ga gledajući, Vasudeva je mislio: "Što ja sada mogu uraditi da bih oslobodio sebe
žalosti zbog dolazećega uništenja ovoga djeteta?" (24.)
Dok je Vasudeva na ovaj način zabrinuto razmišljao, Nebeski Glas je jasno izgovorio ove
riječi: "O Vasudeva! Brzo idi u Gokulu s ovim djetetom. Mojom Màyom Ja sam vratare i čuvare
bacila u duboki san. Osam veoma jakih vrata sada su široko otvorena. Oslobodi se od tvojih okova i
uzmi ovo dijete, ostavi ga u kući Nande i tamo uzmi Yoga Màyu i s Njom dođi nazad ovdje."
(25-27.)
Čuvši taj Nebeski Glas, on je pogledao prema vratima te je vidio da su sva ona široko
otvorena. O kralju! On je tada veoma brzo uzeo dijete i izašao iz zatvora, posve neopažen od čuvara
i stražara. Došavši na obale Yamune, tamo je našao Kalindinu kćer kako teče velikom snagom te
se veoma zabrinuo. (28-29.)
Ali rijeka Yamunà se pretvorila u lako pregazivu rijeku, duboku samo do koljena; tada je
Vasudeva, vođen od Yoga Màye, prešao Yamunu i koristeći se osamljenom cestom, u gluho je
doba noći stigao u Gokul. Tamo na ulazu u Nandino imanje, ugledao je krave, bivole, bogatstvo i
blagostanje Nande. (30-31.)
Samoga tog trenutka, tamo se Yaíodi rodila Mahà Devã, Božanska Yoga Màyà,
Utjelovljenje tri kvalitete. (32.)
Tada je Yaíodà uzela to božansko žensko dijete u svoje ruke i došla do Vasudeve davši mu
novorođenče. (33.)
Vasudeva je također predao svoje dijete u Devãne ruke lotosu nalik, i umjesto njega je uzeo
žensko dijete te se vratio nazad sa svojim srcem punim radosti. (34.)
On je ušao u zatvor i ostavio to žensko dijete u Devakãn krevet ostavši postrani, u strahu i
zabrinut. (35.)
Ali to dijete, u trenutku kada je bilo uspavano, počelo je glasno plakati; kraljevski su se
čuvari odmah probudili, i bivajući svladani strahom, žurno su otišli kralju i rekli mu: "O kralju!
Dođi brzo. Devakã je rodila dijete." (36-37.)
Kralj Bhojâ, čuvši njihove riječi, brzo je otišao tamo te je pozvao Vasudevu, rekavši mu: "O
blagoslovljeni! Predaj mi osmoga Devakãnog sina, moju inkarniranu smrt; ja ću smjesta ubiti toga
mog neprijatelja, Harijevu inkarnaciju." (38-39.)
Vyàsa reče: "O kralju! Čuvši Kamsine riječi, Vasudeva mu je žalosno i prestrašen predao
žensko dijete.
Kada je ugledao žensko dijete, kralj se veoma iznenadio, te je počeo sumnjati u istinitost
riječi Nebeskoga Glasa i Mudraca Nàrade. (41.)
On je mislio: "Kako je Vasudeva mogao, na ovome opasnom mjestu, izvršiti neprirodni čin
pretvaranja muškoga u žensko? Posebno kada su moju čuvari pažljivo pazili na mjesto. Ovo izgleda
čudno. (42.)
Page241 Of 251
Kako je ovo žensko dijete došlo ovdje? Gdje je osmo rođeno dijete otišlo? Ja ne bih trebao
dvojiti u ovome slučaju. Jer putevi (djelovanja) Vremena su tajanstveni." (43.)
Tako misleći, okrutni Kamsa čvrsto je uhvatio žensko dijete za njezine noge i, podignuvši
ga visoko u zrak, krenuo je udariti njime o kamen, ali žensko dijete je iskliznulo iz njegovih ruku i
odletjelo u zrak preuzevši božanski izgled te se blago obratilo Kamsi ovim riječima: "Što ti misliš
dobiti ubijajući mene? Tvoj moćni neprijatelj već se rodio na zemlji. O najpodliji među ljudima!
Sramoto tvojoj obitelji! On, Izvrsno Ljudsko biće, Kojega je veoma teško obožavati, sigurno će te
ubiti." (44-46.)
Kazavši ovo, povoljno žensko dijete, sposobno ići bilo gdje prema svojoj volji, nestalo je.
Zaprepašteni se Kamsa vratio u svoju palaču, i bivajući preplašen i bijesan, pozvao je sve Dànave,
Baku, Dhenuku, Vatsu i druge te im se obratio ovako: "O Dànave! Svi vi sada izvršite ovu moju
naredbu. Ubijte svako dijete za koje vidite da se upravo rodilo. (47-49.)
Neka Pïtanà, stručnjak u ubijanju djece, otiđe danas u Nandinu Gokulu. Moja naredba je da
svako dijete koje se nedavno rodilo mora biti ubijeno. (50.)
Dhenuka, Vatsaka, Keíi, Pralamba, Vaka i ostali, trebaju ostati u Gokuli da izvrše moju
naredbu." (51.)
Okrutni je Kamsa, izdavši ovu naredbu Demonima, otišao u svoju vlastitu palaču, stalno
misleći o ovome događaju, bivajući veoma prestrašen i očajan. (52.)
Ovako završava Dvadesettreće Poglavlje u Četvrtoj Skandhi Írã Mad Devã Bhàgavatama,
Mahà Puràçe, od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse, o rođenju Írã Kêiìçe.
L
POGLAVLJE XXIV.
H
Vyàsa reče: "Na drugoj strani, u kući Nande, rano narednoga jutra, započela je
proslava veličanstvenog rođendana. Kamsa je kasnije saznao, zahvaljujući svojim špijunima i
glasinama, da se u Gokuli, u Nandinoj kući, bila proslavljala veličanstvena proslava; također je
ranije saznao da su se ostale Vasudevine žene, njegove životinje i njegove sluge nalazili u Nandinu
boravištu u Gokuli. (1-2.)
Bhàrata! Sve ovo dalo je Kamsi dovoljno razloga da posumnja na mjesto Gokulu. Posebno
jer mu je prethodno Nàrada rekao da su stanovnici, kravari Gokule, Nanda i ostali, njihove žene,
Devakã i Vasudeva, inkarnirane Deve; i stoga su oni bili njegovi neprijatelji. (3-4.)
Tako učvršćen u svojoj sumnji zahvaljujući Nàradinim riječima, taj je podli Kamsa, sramota
svojoj obitelji, bio veoma ljut te je tamo poslao svoje demone Pïtanu, Baku, Vatsu, velikog Asuru,
snažnoga Dhenuku, Pralambu. Írã Kêiìça, nenadmašive vještine, sve ih je ubio. Írã Kêiìça je
također podigao u zrak brdo Gobardhanu (da bi zaštitio kravare i krave i td.). Čuvši sve ovo,
Kamsa je postao svjestan blizine svoje smrti (5-7.)
Page242 Of 251
Konačno, kada je podli Kamsa čuo da je Daitya Keíi također ubijen, on je izvršio pripreme
za žrtvovanje, poznato kao Dhanuryajéa; i pod izlikom ovoga želio je pridobiti dva brata, Kêiìçu i
Balaràmu, da dođu u Mathuru. (9.)
Zli Kamsa, da bi prouzročio smrt ovo dvoje, Ràme i Kêiìçe, nanadmašive vještine, Arkïru je
poslao u Gokulu da ih dovede u Mathuru. (9.)
Arkïra, Gandinãjin sin, Kamsinom naredbom otišao je u Gokulu te je na kočiji doveo dva
dječaka u Mathuru. (10.)
Stigavši u Mathuru, Ràma i Kêiìça su prvo slomili luk; zatim su ubili Rajaku, slona
Kubalayu, Chàçïru, Muìîrku, Íalu, Toíalu i druge atlete i ratnike. Na kraju je Hari, Gospod Deva,
držeći Kamsu za njegovu kosu, ubio toga zlikovca s krajnjom lakoćom. (11-12.)
Uništavatelj neprijatelja Kêiìça, otklonio je žalosti svoga oca i majke oslobodivši ih iz
njihova zatvora, a kraljevstvo Mathuru predao js Ugraseni (Kamsinu ocu). (13.)
Uzvišeni Vasudeva zatim je, s trostrukim pojasom napravljenim od Munja trave, obavio
Upanayana ceremoniju (nošenje svetoga konca oko tijela) Ràme i Kêiìçe te ih je uputio u
prihvatanje zavjeta Brahmacharye. Oni su tada otputovali u utočište svetoga Munija Íandãpanija da
bi stekli znanje. Primivši tamo sve Vidye (znanja), vratili su se u Mathuru. (14-15.)
Dva Ànakadudubhijeva sina ostala su tamo i došavši u dob od dvanaest godina, postali su
vješti u svim granama znanja te su postali veoma moćni. (16.)
U to je vrijeme Jaràsandha, nesretan zbog smrti svoga nećaka, sakupio snažnu i brojnu
vojsku te se uputio u Mathuru. (17.)
Sedamnaest je puta Jaràsandha, kralj Magadhe, napao Mathuru i sedamnaest puta je bio poražen
od veoma inteligentnoga i odlučnoga Írã Kêiìçe, koji se tada nalazio u Mathuri. (18.)
Konačno je Jaràsandha poslao Kàlayavanu (Crnoga Yavanu) da napadne Mathuru. Ovi su
Yavane bili hrabri i vladari svih Mlechchà (nedodirljivih) i izuzetno zastrašujući Yàdavama. (19.)
Bilješka: Kàlyavana - kralj Yavanâ i neprijatelj Kêiìçe i nepobjediv Yàdavama. Nalazeći da je
nemoguće pobijediti ga na bojnome polju, Kêiìça ga je lukavo namamio u pećinu gdje je spavao
Muchukunda koji ga je tada spalio.
Yavana znači Grk, Jonjanin; zatim bilo koji stranac ili barbar (riječ se sada koristi za
Muhamedance i također Europljane).
Čuvši da taj Kàla Yavana dolazi da bi napao Yàdave, Kêiìça, uništavatelj Màdhua, pozvao je
Yàdave i Baladevu te im se obratio ovako: "O blagoslovljeni! Među nama se sada pojavio razlog
velikome strahu; naš moćni neprijatelj Jaràsandha poslao je Kàla Yavanu da napadne Mathuru. Što
sada uraditi? Najbolje je spasiti vlastiti život ostavljajući naše domove, bogatstvo i vojsku. (20-21.)
Svi vi trebali bi znati da je mjesto naših očeva i praočeva ono mjesto gdje možemo sigurno i
sretno živjeti; tamo gdje je prisutan stalni izvor zabrinutosti i tjeskobe, iako bi se moglo raditi o
mjestu naših očeva i praočeva, to mjesto bi trebalo izbjegavati; nikad nitko tamo ne bi trebao
boraviti. (22.)
Ako želite živjeti udobno, trebali bi živjeti u onoj državi ili mjestu koje graniči s morem ili
planinom, gdje nema straha od neprijatelja, tamo će mudraci uvijek ostati. (23.)
Gledajte! Bhagavàn Hari, bivajući takoreći prestrašen od svoga neprijatelja, uzeo je na
tisućeglavoj zmiji Íeìi utočište u obliku mjesta za spavanje te na njoj udobno spava na oceanu.
Izgleda da neprijatelj demona Trãpure, veliki Íiva, na isti način boravi na Kailàía planini. (24.)
Naši neprijatelji nama također stalno ovdje zadaju brige; zato mi više ne bi trebali ovdje
živjeti. Mi bi trebali s našim prijateljima, rodbinom i imovinom ići u grad Dvàraku. (25.)
Garuáa, kralj ptica, dao nam je podrobne informacije o gradu Dvàraki. Taj lijepi grad nalazi
se na obali mora u blizini Raivataka planine." (26.)
Page243 Of 251
Vyàsa reče: "Vođe Yàdava, čuvši Írã Kêiìçine riječi, bili su spremni otići u to mjesto
Dvàraku, zajedno sa svojim prijateljima, rodbinom i imovinom. (27.)
Oni su zatim okupili svoje deve, kobile, bivole i ispunili svoja vozila svojom imovinom,
draguljima te su napustili to mjesto. (28.)
Ràma i Kêiìça su stali na čelo; Yàdave i ostali podanici hodali su u skupinama. (29.)
Hodajući nešto dana, svi oni stigli su u Dvàràvatã. Írã Kêiìça je dao da inženjeri, zanatlije i
majstori poprave djelove grada koji su bili u propadanju ili su bili uništeni. (30.)
Smjestivši tamo Yàdave, Keíava (Kêiìça) i Baladeva brzo su se vratili u Mathuru te su
ostali u tom samotnom mjestu. (31.)
Izuzetno snažni kralj Yavanâ tada je stigao u Mathuru. Znajući da je vođa Yavana stigao u
Mathuru, Írã Kêiìça je izašo iz grada i došao pred njega. (32.)
Bhagavàn Madhusïdana, uništavatelj pretjerana ponosa Asura i ostalih ljudi, odjeven u žutu
odjeću i sa smješkom na njegovim usnama, pojavio se, stojeći na nogama, pred Kàlayavanom. (33.)
Videći pred sobom lotosookoga Kêiìçu, podmukli Gospod Yavana pješke ga je slijedio ne bi
li ga uhvatio. (34.)
Bhagavàn Hari vodio je Kàlayavanu tamo gdje je moćni Ràjarìi Muchukunda čvrsto spavao.
(35.)
Kada je Írã Kêiìça ugledao Muchukundu, brzo je nestao; kralj Yavanâ, stigavši tamo, tamo
je našao Ràjarìija (kraljevskoga mudraca) u duboku snu. (36.)
Podli Yavana, zamijenivši Muchukundu za Írã Kêiìçu, dobro ga je udario nogom. Snažni
kralj Muchukunda je nato ljutito ustao; njegove oči su se zacrvenjele te je do pepela sagorio tog
podlog Yavanu. (37.)
Kada je Muchukunda sagorio Yavanu, ugledao je lotosookoga Kêiìçu; on se poklonio tom
Vrhovnom Devi, Vàsudevi, te je otišao u šumu. (38.)
Írã Kêiìça se zatim vratio u grad Dvàraku zajedno s Ràmom i Ugrasenu je tamo postavio za
kralja te je počeo uživati po svojoj volji. (39.)
Na ceremoniji vjenčanja Íiíupàle, u palači kralja (od) Vidarbhe, Janàrdan Viìçu je silom
odveo Rukminã, mladu sa Svayambara skupa (gdje mlada osobno bira mladoženju) i kasnije ju je
oženio prema Ràkhìasa Vidhiju (pravilu) (jedan od osam oblika vjenčanja u Hindi Zakonu gdje se
djevojku silom otme i odvede nakon poraza ili uništenja njene rodbine u bitki). (40.)
Kasnije je On različitim prilikma također doveo Jàmbavatã, Satyabhàmu, Mitravindu,
Kàlindã, Lakìmanu, Bhadru, povoljnu Nàgnajatã (kćer kralja Nagnajatija) te ih učinio svojim
ženama. O Gospodaru zemlje! Ovih osam žena bile su najbolje i najljepše među Írã Kêiìçinim
ženama. (41-42.)
Rukminã je prvo rodila lijepo dijete Pradyumnu i na rođenju Írã Kêiìça je obavio religijsku
ceremoniju. (43.)
Tada je moćni Dànava Íamvara ukrao malo dijete iz sobe i odveo ga u svoj vlastiti grad
davši ga Màyàvatã da se brine o njemu. (44.)
Saznavši da je Njegov sin ukraden, Írã Kêiìça se veoma ražalostio te je uzeo utočište
Vrhovne Božice, Devã, sa srcem punim predanosti. (45.)
Írã Kêiìça je zatim, ugodnim povoljnim glasom počeo pjevati hvalospjeve, pune najvišega
značenja, u slavu Yoga Màyi, Koja je s lakoćom ubila Vritràsuru i ostale Daitye udovoljavajući
bogovima. (46-47.)
Page244 Of 251
Írã Kêiìça je govorio: "O Majko! U mome prethodnom rođenju kao sin Dharme, ja sam ti
udovoljio. Ti si bila zadovoljna mojim asketizmom u Badarijevu utočištu, i ja sam Te obožavao
raznim prinošenjima; O Majko! Jesi li ti sada zaboravila moju predanost Tebi? (48.)
O Majko! Je li neki zli neprijatelj ukrao moga sina iz sobe? Ili si to uradila Ti Osobno
zbijajući šalu sa mnom? Izgleda da je neki od mojih neprijatelja ovo uradio da bi mi se narugao;
međutim, Ti, O Majko! ne bi smjela dovoditi Tvoga posvećenika u ove sramne okolnosti. (49.)
O Majko! Ovaj grad Dvàraka je dobro čuvan; u njegovu središtu nalazi se veoma snažna
utvrda, a u središtu nje nalazi se moja palača; i nadalje, u njezinu središtu je soba; stoga moram
reći da je dijete ukradeno zbog moje loše sreće. (50.)
O Majko! Ja nisam išao u kuću moga neprijatelja; Yàdave također nisu išli tamo; ovaj grad
čuvaju odvažni ratnici; onda kako to i kojom čarolijom je dijete ukradeno? O Majko! Sada shvaćam
da se to dogodilo zbog utjecaja Tvoje Màye; u tri svijeta ovakve stvari su uobičajene zbog Tvoje
Màye. (51.)
O Majko! Budući Ja nisam svjestan Tvojih najdubljih tajni, kako može postojati netko među
nižim Jãvama koji shvaća Tvoje postupke? Moji čuvari nisu vidjeli ništa, kamo je odvedeno moje
dijete i tko ga je ukrao. O Majko! Ja shvaćam da je ovo skriveno iza zastora Tvoje Màye. (52.)
O Majko! Imajući na umu Tvoja nepojmljiva djela, ovo što se meni dogodilo uopće nije
čudno; krjeposnoj ženi Rohiçã Devã, iako se nalazila na velikoj udaljenosti i iako nije imala ikakve
veze s ikojom muškom osobom, Ti si, u petome mjesecu, u njenu maternicu prenijela sina iz
maternice moje majke; i tako se Rohiçã rodio Baladeva. Ovo je sada znano svima. (53.)
Majko! Ti neprestano stvaraš, održavaš i uništavaš ovaj cijeli svemir miješanjem tri
kvalitete. Tko može spoznati Tvoje radnje koje uništavaju grijehe? Majko! Nema potrebe nadugo o
ovome govoriti. Dovoljno je reći da Ti, bez sumnje, obavljaš sve što se događa u cijelome svemiru.
(54.)
Ti najprije stvaraš radost pri rođenju djeteta; nadalje, Ti nas tovariš teškim bremenom
žalosti zbog odvajanja od toga djeteta; na taj način Ti se uvijek igraš s nama; inače kako bi se moja
radost zbog rođenja djeteta mogla pokazati posve uzaludom? (55.)
Majka toga djeteta stalno jeca kao ovca koja je zalutala iz stada; ona mi stalno daje oduška
njenoj žalosti; O Majko milostiva srca! Bivajući na ovaj način nadarena s neograničenim moćima i
shvaćanjem, zar ne vidiš moje nevolje! O Majko! Ti si jedini izvor utjehe onome koji pati od žalosti
ovoga svijeta. U ovo nema sumnje. (56.)
O Božice! Mudraci kažu da je rođenje djeteta u bilo kojoj kući najveći izvor blaženstva u toj
kući, a da je smrt djeteta najveća žalost koja može zadesiti nečiju kuću. Zato, O Majko! Što da sada
radim? Što više da kažem od toga da će moje srce pući zbog odvajanja do moga djeteta. (57.)
O Majko! Ja ću obaviti sva neophodna žrtvovanja, pridržavati se zavjeta, obaviti sve vrste
obožavanja radi potpunoga zadovoljenja Velike Sudbine (koja određuje sve); budi milostiva i
oslobodi me moje žalosti. Ako je moj sin živ, milostivo mi ga pokaži. O Majko! Ne postoji nitko
osim Tebe tko je sposoban uništiti ovu moju bol i nevolju, koji bjesne u mome srcu." (58.)
Vyàsa reče: "On Koji izvodi stvari neizvodive Devama i Koji s lakoćom skida jaram s Božice
Zemlje, isti taj Spasitelj svijeta, Írã Kêiìça, na ovaj je način pjevao hvalospjeve divljenja Velikoj
Božici. Tada mu se Devã pojavila te mu je rekla: (59.)
"O Gospode Deva! Nemoj više biti žalostan i jadan; prethodno je na Tebi postojalo
prokletstvo; i iz toga je razloga Daitya Íambara, koristeći se svojom demonskom magijom, ukrao
tvoga sina. (60.)
Ali kada tvoj sin dođe u dob od šesnaest godina, on će Mojom Milošću bezuvjetno ubiti tog
Daityu i vratiti se tebi. U to nema sumnje." (61.)
Page245 Of 251
O kralju! Tako izgovorivši ove riječi pune nade i milosti, Velika Božica Chaçáikà, golemih
moćiju, nestala je. Kêiìça je također odbacio svoje žalosti nastale uslijed odvajanja od Svoga djeteta
te je svoje vrijeme počeo provoditi u miru i sreći. (62.)
Ovdje završava Dvadesetčetvrto Poglavlje Četvrte Knjige Írã Mad Devã Bhàgavatam, Mahà
Puràçe od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse o krađi Pradyïmne.
L
POGLAVLJE XXV.
HKralj reče: "O najbolji među Munijima! Čuvši za ove žalosti Írã Kêiìçe, inkarnacije
Bhagavàn Viìçua, ja sam zatečen čuđenjem. (1.)
Gledaj! Bhagavàn Vàsudeva je inkarnacija Nàràyaçe; kako je Asura Íambara mogao ukrasti
Njegova sina iz sobe? (2.)
Lijepi Dvàrakà grad vrlo je dobro čuvan; nadalje, soba se nalazila u njegovu središtu; kako
je pod ovim okolnostima Daitya mogao ući tamo i ukrasti dijete? (3.)
O Satyavatãn sine! Kako Vàsudeva tada nije mogao znati za to! Ovo mi izgleda veoma
čudno. (4.)
O Bràhmaça! Molim te objasni mi zašto je to dijete ukradeno iz sobe, iako se Írã Kêiìça
nalazio u gradu; i kako to da on to nije znao unaprijed!" (5.)
Vyàsa reče: "O kralju! Màyà po imenu Íàmbhavã (Pàrvatãna Màyà) je uzrok; Ona (ta
Màyà) opčinjava i obmanjuje umove ljudskih bića. Kao takva nam je Ona poznata. Tko na ovome
svijetu nije obmanjen ovom Màyom? (6.)
Jãve, čim se rode kao ljudska bića, odmah bivaju svladani ljudskim osobinama; svojstvene
osobine Deva i Asura tada nisu jasno izražene. (7.)
O kralju! Glad, žeđ, spavanje, strah, umor, obmana, žalost, sumnja, zadovoljstvo, škrtost,
starost, bolest, smrt, neznanje, znanje, zlovolja, zavist, ljubomora, ponos i dosada, sve ove ljudske
osobine postoje u ljudskim utjelovljenjima. (8-9.)
Vidi! Noćni lutalica, Ràkìasa Màricha svojom je Màyom preuzeo oblik zlatnoga jelena i
došao pred Írã Ràmachandru; Ràmachandra toga nije bio ni najmanje svjestan. Tu su još bili krađa
Sãte, smrt Jatàye, Ràmin odlazak u šumu samoga dana kada je bio postavljen na prijestolje
Ayodhye, smrt njegova oca zbog njegove boli, i niti za djeličak ovoga Ràmchandra nije znao
unaprijed. (10-11.)
Kada je Ràvaça oteo Jànakã i silom je odveo, Ràma za to nije znao niti prije niti poslije nego
što se to dogodilo. On je lutao iz šume u šumu tražeći je kao neki neuki čovjek. (12.)
Kasnije je On ubio Bàlija, Indrina sina i uz pomoć majmuna podigao je most preko oceana, i
prešavši ga, došao je na Lanku. (13.)
On je poslao vođu majmuna na sve strane svijeta u potragu za Sãtom te je trebao proći kroz
sve nevolje opasnih bitki na velikome bojnom polju. (14.)
Page246 Of 251
Veoma moćni Raghunandana je bio svezan od strane Nàgapàía (zmija), da bi ga kasnije
oslobodio Garuáa. (15.)
Zatim, bivajući vrlo ljut, veliki je Ràghava ubio Kumbhakarçu, Nikumbhu, Meghu Nàdu i
Ràvaçu. (16.)
Janàrdan Ràmachandra nije bio svjestan Sãtine nevinosti; On je od Nje tražio da se zaklede
na čistoću Svoga karaktera te ju je čak izvrgao kušnji vatrom. (17.)
Kasnije je Ràmachandra, Daíarathin sin, morao prognati nevinu Sãtu zbog loših glasina o
njoj, što joj je podmetnuo neki licemjer, i zbog toga je bio izvrgnut prijekoru od strane javnosti.
(18.)
On nije znao da su Kuíã i Lava bili njena dva sina, rođena u šumi. On je saznao za njih kada
mu je to kasnije rekao Muni Vàlmikã. (19.)
Vidi da Ràmachandra također nije mogao znati za Sãtin odlazak u Pàtàlu; jednom se
naljutivši, on je skoro ubio Svoga brata Lakìmaça. (20.)
On, inkarniravši se u ljudskome tijelu, radio je sve radnje dolične čovjeku. Slično tome, Írã
Kêiìça, potomak Yadua, preuzevši ljudsko tijelo, radio je sve radnje dolične čovjeku. Treba li više
raspravljati o ovome? (21.)
Gledaj! Od samoga početka On je iz straha od Kamse pobjegao u Gokulu; kasnije je iz
straha od Jaràsandhe pobjegao u grad Dvàraku. (22.)
Poznavajući sve rituale i ceremonije Sanàtan Dharme (Vječne Religije) On je ukrao
Rukminã koju je Íiíupàla izabrao za zaručnicu. Ovaj njegov čin bio je nereligiozan. (23.)
Daitya Íambara, dakle, ukrao je njegovo novorođeno dijete i Kêiìça je jecao za njim.
Saznavši kasnije od Božice Bhagavatã za pravo stanje stvari, On se razveselio. Zato se lako može
vidjeti iz svih ovih okolnosti da je On morao proći kroz iskustva zadovoljstva i boli kao obična bića.
(24.)
Nadalje, pod naredbom Svoje žene Satyabhàme, On je morao ići na Nebo da bi donio
Pàrijàta stablo bivajući prisiljen boriti se s Indrom. Ovo jasno pokazuje da je On bio pod utjecajem
vlastite žene. (25.)
U toj bitki Hari je s diskom u ruci porazio Indru, Gospoda Deva, uzeo je Kalpa stablo te je
sačuvao ugled Svoje poštovane žene (koju je On bio uvrijedio). (26.)
Nadalje, Satyabhàmà je vezala Harija za drvo i stablo ga na dar Nàradi; kasnije, ona,
strastvena žena, oslobodila je Kêiìçu plativši odgovarajućom količinom zlatnika. (27.)
Videći mnogo Rukminãnih sinova, Pradyumnu i ostale, sve obdarene različitim kvalitetama,
Njegova žena Jàmbabatã, ponizno se molila Írã Kêiìçi tako da bi i ona imala mnogo lijepih sinova.
Radi nje, Kêiìça je čvrsto odlučio da obavlja Tapasyu te je otišao na mjesto gdje je boravio
Upamanyu, veliki posvećenik Íive. (28-29.)
Želeći dobiti sinove, Hari je uposlio Upamanyua za Svoga duhovnog vodiča i od njega je
dobio Pàíupata Mantru te je postao Dundee (držatelj štapa) i još je obrijao Svoju glavu. (30.)
U prvome mjesecu živio je samo na voću i meditirao je na Íivu te je tiho ponavljao Íiva
Mantru. Na ovaj način On je obavljao oštra suzdržavanja. U drugome mjesecu živio je samo na vodi
i stajao samo na jednoj nozi. U trećem mjesecu živio je samo o zraku te je stajao na vrhu Svoga
palca. (31-32.)
Na ovaj način prolazilo je Njegovo vrijeme. U šestome mjesecu Bog Rudra, s mjesecom na Svome
čelu, bio je zadovoljan Njegovim asketizmom i predanošću te se na tom mjestu pojavio pred Njim.
Bog Màha Deva došao je na biku; Njega su pratili Brahmà i Viìçu, Indra i druge Deve, Yakshe i
Gandharbhe te mu se obratio ovako: "O plemeniti Kêiìça iz roda Yadua; Ja sam zadovoljan Tvojim
strogim asketizmom; sada traži Tvoju željenu blagodat; ja ću ti je ostvariti upravo sada. Ja
Page247 Of 251
ispunjavam sve želje svih Mojih posvećenika; koja želja stoga ne biva ispunjena kada me Moji
posvećenici ugledaju!" (33-36.)
Vyàsa reče: "Devakãn sin je bio veoma radostan što je vidio Boga Íankaru te je pao ničice
pred Njegova stopala. Onda je taj vrhovni Bog Deva počeo recitirati hvalospjev u čast Íankari,
glasom dubokim kao grmljavina oblaka. (37-38.)
Kêiìça je rekao: "O Deva Devā! O Gospode svijeta! Jedino Ti uništavaš nesreće i žalosti
svih bića. O Uništavatelju Asura! Ti si Uzrok i Stvoritelj ovoga svemira. Ja te pozdravljam. (39.)
O Ti plavoga vrata! Ja Ti se klanjam! O držatelju trozubca! Ja te neprestano pozdravljam. O
Pàrvatãn Gospode! Ti si uništio Dakìino žrtvovanje. Ja te pozdravljam. (40.)
Ja sam blagoslovljen time što te vidim i stoga smatram da sam izvršio sve moje dužnosti te
sam zadovoljan. O Krjeposni! Moje ljudsko rođenje je okrunjeno uspjehom pozdravljajući Tvoja
stopala. (41.)
O Gospode svega! O trooki! Ja sam privezan za ovaj svijet mojom vezanošću za moje žene;
sada uzimam utočište u Tebi da bi me oslobodio ovih veza. (42.)
U Uništavatelju žalosti! Ovo ljudsko rođenje donijelo mi je veoma mnogo nevolja; O Bhava!
Ja se bojim ovoga svijeta; i zato u Tebi uzimam utočište; spasi me sada. (43.)
O Uništavatelju požude! Ja sam proživio mnoštvo nevolja u maternici; zatim iz straha od
Kamse otišao sam u Gokulu gdje sam patio od mnogo nevolja; tamo sam se morao pokoravati
naredbama kravara; tamo sam morao služiti kao Nandin kravar, čuvajući njegove krave te sam se
stalno gušio u strašnoj prašini koju su dizale krave; stalno sam morao lutati u divljim šumama
Brindàbana. (44-45.)
O Sveprisutni! Ja sam morao napustiti moje drago pradjedovsko mjesto, grad Mathuru,
rijetko mjesto kakvo je teško naći igdje drugdje, zbog straha od Kàla Yavane, kralja Mlechchâ te
sam morao ići u grad Dvàraku. (46.)
O Gospode! Da bih zaštitio načelo religije, morao sam predati najbolje i cvatuće
kraljevstvo Ugraseni, zbog Yayàtina prokletstva. Starješine su njega učinili kraljem
Yàdava; slijedeći njihove primjere, dao sam mu kraljevstvo i sada mu stalno služim kao
njegov sluga. (47-48.)
O Íambhu! Život obiteljskoga čovjeka pun je nevolja i izuzetno neugodan; on čini čovjeka
podređenim njegovoj ženi i navodi ga da ide protiv religije. Tamo smo uvijek ovisni o drugima; tu
nema niti tračku nade oslobođenju od ovoga svjetovnog jarma. O! Kako je Sudbina ironična. (49.)
O Uništavatelju pohlepe! Moja je žena Jàmbavati, videći sinove moje žene Rukminã, tražila
od mene da obavljam ovu Tapasyu da bi i ona rodila izvrsne sinove. (50.)
O Gospode Deva! O Gospode svijeta! Ja sam se uposlio u ovom asketizmu sa željom da
dobijem sinove; O Deva! Ja osjećam sram tražeći od Tebe dobivanje sinova! (51.)
Ti voliš Svoje posvećenike; Ti daješ vječnu slobodu; Ti si Gospod svih Deva. Obožavajući i
zadovoljivši Tebe, tko je takva budala da traži ovu beznačajnu i prolaznu stvar? (52.)
O Sveprisutni! O Íambhu! O Gospode svijeta! Znajući da si Ti davatelj oslobođenja, Ja ipak,
obmanjen Màyom, tražim od Tebe, bivajući na to natjeran od svoje žene, ovu sreću da se mojoj
ženi rode sinovi. (53.)
O Íankara! Ovaj svijet s njegovim brigama je obitavalište svih žalosti; on je uzrok svake
vrste boli i nevolja i on je prolazan te će završiti u uništenju. Sve ovo ja znam; ipak moj um se ne
uzdržava od njega." (54-55.)
Vyàsa reče: "O veliki i moćni kralju! Bog Bogova, Màha Deva, tako hvaljen i obožavan od
strane Govinde, Uništavatelj neprijatelja, odgovorio je: "Ti ćeš dobiti mnogo sinova. (56.)
Page248 Of 251
Ti ćeš dobiti 16.100 žena i bez sumnje od svake od nje dobit ćeš deset sinova. Ovi sinovi bit
će veoma snažni i hrabri." (57.)
Rekavši ove riječi, lijepi Íankara je ostao šuteći; onda se Írã Kêiìça poklonio pred stopalima
Girije, Íankarine supruge. Onda se Božica Pàrvatã obratila Vasudevi ovako: "O moćno naoružani!
O Kêiìça! O najbolji među ljudskim bićima! Ti ćeš biti uzoran primjer kućevlasnika; (svi ljudi će te
pokušati slijediti). Kada prođe stotinu godina, tvoj rod će izumrijeti zbog prokletstva Bràhmaça i
Gàndhàrija. (58-60.)
Tvoji sinovi i ostale Yàdave izgubit će svoj razum pijući alkohol; oni će ubiti jedni druge u
bitki i na taj način će biti iskorijenjeni. (61.)
Bilješka: Ovdje se misli na Viìçie i Andhake.
Tada ćete Ti i Tvoj stariji brat Balabhadra (Balaràma) napustiti vaša tijela i uspeti se na
Nebesa; O Moćna Osobo! Ne žali oko stvari koje se ne mogu izbjeći. (62.)
Trebao bi znati da ne postoji lijek za ono što se neizbježno treba dogoditi; stoga nitko ne bi
trebao žaliti oko toga; ovo je moje mišljenje. (63.)
O Madhusïdana! Nakon Tvoje smrti, zbog prokletstva Munija Aìîàvakre, tvoje će žene biti
nasilno otete od strane nesavladivih pljačkaša. U to nema sumnje." (64.)
Vyàsa reče: "Kada je Devã Pàrvatã ovo izgovorila, Íambhu i ostali bogovi su nestali; Kêiìça
se također poklonio Upamanyi te je otišao nazad u grad Dvàrku. (65.)
Stoga, O kralju! Iako se kaže da su Brahmà i druge Deve gospodi svijeta, ipak se i oni
prevrću tamo amo pod utjecajem valova oceana Màye. Oni su kao drvene lutke, podređeni Màyi.
(66-67.)
Vrhovna Božica jednako se odnosi prema svakome (gdje se vječni zakon Karme jednako
odnosi na svakoga) i uvijek vodi Jãve prema Vječnoj Slobodi (sloboda od Màye). (69.)
Da Ona nije tvorila ovaj svijet, pokretni nepokretni i da Ona nije ostala u njemu kao
Nadziratelj Jãva u obliku nepokolebljive svijesti Kïîasthya Chaitanye, ovaj cijeli svijet bi bio bez
ikakve svijesti, bio bi kao mrtva tvar i nestao bi u Tàmasã Màyi (pukoj tami). U to nema sumnje.
(70.)
Zato je Ta Božica Svemira, kroz Svoju milost, stvorila ove svjetove i Jãve, i boraveći
utjelovljena u svakoj Jãvi, Ona upravlja svakim od njih prema njegovoj Karmi, zaslugama i
greškama. (71.)
Zato nije predmet dvojenja da su Brahmà i ostali bogovi svi pod utjecajem ove Màye; i Sure
i Asure podređeni su Njoj. (72.)
Stoga, O kralju! Znaj pouzdano da se Velika Božica kreće i uživa slobodno prema Svojoj
volji; Ona ne ovisi o nikome. Zato je dužnost svakoga da cijelim svojim umom i srcem služi i
obožava Tu Devã. (73.)
U ova tri svijeta ne postoji ništa veće i izvrsnije nego što je Ona. Zato ovo rođenje ne može
biti okrunjeno uspjehom na nikoji drugi način osima sječajući se Te Najviše Snage, Parà Íakti i
Njezina mjesta boravišta. (74.)
Čovijek bi stalno trebao nepokolebljivo misliti o Toj Vječnoj Majci Svijeta, ovako: "Neka se
ja ne rodim u onoj obitelji koja za svoje predsjedavajuće Božanstvo nema Vrhovnu Božicu; ja sam
ta Božica Bhagavatã i nitko drugi; ja sam Brahma, nedodirnut žalostima." Čovjek bi ovo trebao čuti
najprije iz usana vlastita Duhovnog Učitelja (ako ga nema, prethodno bi se trebao moliti da ga
dobije, imajući na umu da je njegovo vlastito Sopstvo jedno s Duhovnim Učiteljem); zatim bi trebao
slušati Vedàntu i druge svete spise, trebao bi stvoriti ideju o toj Bhagavatã; i tada, ako se
svakodnevno sabranim umom meditira na Tu Božicu, Najviše Sopstvo, čovjek će u kratkome
Page249 Of 251
razdoblju postići Vječnu Slobodu; inače nema niti malo šanse, čak i ako netko obavi mnoštvo
nebrojenih dobrih dijela. (75-77.)
Ívetàívatara i ostali Êiìiji čista srca postigli su ovu slobodu od tamnice Màye meditirajući u
svojim srcima jedino na ovo Najviše Sopstvo. (78.)
Brahmà, Viìçu i druge Deve, Gaurã, Lakìmã i ostale božice, svi obožavaju Ovu Vrhovnu
Božicu, Sachchidànanda Para Brahmàçã. (79.)
O kralju čista srca! Odgovorio sam ti na sve što si tražio od mene, prestrašen strahovima
ovoga svijeta; što još želiš čuti? (80.)
O kralju! Ispričao sam ti ovu čudesnu priču iz Puràça, koja uništava grijehe i koja razvija
vrline. Onaj koji svakodnevno sluša ovu Bhàgavatu ravnu Vedama, biva oslobođen od svih vrsta
grijeha i ide u oblast Najviše Božice i provodi svoje vrijeme usred Najvišega Sjaja. U ovo nema
sumnje. (81-82.)
Suta reče: "O Êiìiji! Ovu Írã Mad Devã Bhàgavatam, koju se još naziva Petom Vedom,
potanko je u davna vremena izrecitirao Vyàsa. Što god sam ja čuo od njega, to isto sam sada rekao
vama." (83.)
Ovdje završava Dvadesetpeto Poglavlje Četvrte Skandhe Írã Mad Devã Bhàgavatam, Mahà
Puràçe, od 18.000 stihova, od Mahàrìi Veda Vyàse o Devãnoj Najvišoj Nadmoći.
L
Bilješka: Najbolja Mantra je iskrena predanost vlastitome Guruu i odanost i predavanje
čovjekova Sopstva Vrhovnoj Majci, obavljajući posao bez vezanosti za rezultate. Ovo će voditi
nevezanosti i odricanju. Onome koji slijedi ovo načelo, sve ostale Mantre pravodobno će biti
otkrivene i sve njegove želje bit će mu ispunjene.
L
ÖČetvrta knjiga dovršena.
Page250 Of 251
Pravila sa izgovaranje Sanskrtskih slova
Samoglasnici
- kratki samoglasnici
a, i, u, êi, (ponekad samo ê), lêi (kao npr. baš, mic, puf, prav, lri)
- dugi samoglasnici
à, ã, ï. êã (ë), lêã (lë)(vrlo rijetko), e, ai, o, au (kao npr. palma, tim, sud, êi - dugo ri, lri - dugo lri, red,
ai, vol, Austrija)
Suglasnici
k, g, è, î, á, ç, t, d, n, p, b, m, r, l, v, s, h - čitaju se onako kako se pišu (è, ç i n su svi n,
zapadnjacima je malo teže proizvoditi ove zvukove, prva dva označavaju nosne zvukove, također
postoji izvjesna razlika između î i t kao i á i d; slova bez točkica označavaju čista slova, dok se kod
drugih jezik povlači nešto ka nepcu); kada se iza nekih od ovih slova nalazi slovo h, onda se to isto
slovo izdahne malo naglašenije i slovo h donekle se čuje
c i ch čitaju se kao č; kod ch vrijedi pravilo slova h, slovo č se malo izdahne s neznatnim
naglaskom slova h
j - čita se kao đ
jh čita se kao đ s izdahom i malim naglaskom slova h
é - čita se kao nj (npr. njam)
jé - čita se kao gj (npr. yajéa)
í i ì su oboje š s izvjesnom razlikom
- slova æ i â zovu se Anusvàra odn. Visarga i smatraju se poluslovima; oni uvijek dolaze uz neki
samoglasnik (iza); slovo æ čita se kao m; slovo â kao h s izdahom (kao aha).
- kada su dva ista (ili slična) slova zajedno, ona se izgovore kao jedno kratko, kao na prekid, npr. ll,
ss, ddh, cch ...
Napomena: svi slogovi ovdje označeni s dva slova predstavljaju samo jedno Sanskrtsko slovo koje
se može prikazati našim znakovima jedino s dva ili više pravopisnih znakova. Tako je npr. Oð znak
Devanagari pisma za samoglasnik ai. U pisanome obliku nije moguće prenijeti točan način
izgovora pojedinih slova, pa onaj koji želi poznavati točan izgovor o tome se može raspitati kod
ljudi koji se koriste Sanskrtom ili Hindi jezikom, no u sadašnje vrijeme već postoje dostupni CD
Romovi putem kojih se može naučiti točan izgovor pojedinih slova.
Posjetite http://www.haidakhan-baba.net
Page251 Of 251
Download

Knjjige I - IV - Haidakhan Baba Net