hr.rec.fotografija.digitalna - Poruka iz rasprave Color management - vječito
pitanje...
Da to probamo jednom razjasniti za svagda, vidjeh svega i svaĉega u
istoimenom threadu. Nešto netoĉno, nešto poloviĉno, sve u svemu, teško da itko
tko bi išao ĉitati tu diskusiju moţe poloviti konce i izvuci suvisli zakljuĉak iz
cjelokupne diskusije.
Postoje dva tipa Color Spacea (ubuduće CS). Relativni i apsolutni.
RGB, CMYK, CcMmYyK, Hexacrome itd. Sve su to relativni CS-ovi. S druge
strane, postoji apsolutni CS, CIE Lab. Što to znaĉi? Sve poĉiva na Lab CS-u. Lab
je referentna toĉka za sve. Jer, nije svaki RGB jednak, isto vrijedi za sve ostale
CS-ove, jedino je Lab apsolutni CS, odnosno Lab je uvijek jedan te isti i sve se
ravna po njemu.
Pojednostavljeno stvar izgleda ovako. Dobijete digitalnu sliku, ista slika ima
pridodan neki profil, recimo profil nekog monitora. Prvo se išĉitavaju vrijednosti
iz profila i na osnovu istih se slika konvertira u Lab. Kada ţelite otisnuti tu sliku
na nekom ureĊaju, gleda se profil ureĊaja i na osnovu tih parametara se iz Lab-a
konvertiraju boje u potrebni CS.
Working spaceovi su sintetiĉki profili koji ne opisuju nikakve konkretne ureĊaje,
već imaju dobro izbalansirane neutralne tonove i u pravilu širok gamut (gamut =
spektar boja, u većem gamutu se moţe prikazati više boja, u manjem manje).
A sada na praktični dio.
Neki sistemi imaju ugraĊen sistemski CMS, neki ne. Mac OS od "stoljeća
sedmog" sistemski rješava problem boja pomoću ColorSynca, Win XP nemaju po
difoltu ugraĊen CMS (Color Management System) već se moţe s MS-ovih
stranica besplatno skinuti CMS, ili pak dolazi u sklopu nekog od Service Packova.
Vista dolazi s CMS-om. Linux je pak priĉa za sebe i ne mislim se upuštati u to.
Samo ću reći, ukoliko vam je boja bitna, zaboravite na Linux i alate koji se za
njega nude.
Kada kupite monitor, on dolazi s profilom koji je izradio proizvoĊaĉ. To je
uglavnom generiĉki profil koji podrazumijeva novi monitor (kod katodnih
monitora je starenje monitora bilo izrazito uoĉljivo u pogledu prikaza) i
ambijentalno osvjetljenje prosjeĉnog korisnika (mahom dnevno svjetlo). Većinu
korisnika će ovo zadovoljiti, koga ne, morat će kalibrirati monitor (što je u
pravilu krivi izraz, ništa se ne kalibrira, podešavaju se samo kontrast,
osvjetljenje itd. a izraĊuje se profil za konverziju). No nećemo u detalje o tome.
Uglavnom, sistemskom CMS-u treba pokazati taj profil i pridruţiti ga. Za profile
koji dolaze s monitorom, mahom ce instaler koji dolazi s monitorom riješiti stvar.
Ovime smo riješili problem monitora.
Kako podesiti PhotoShop i ostale aplikacije?
Pod working space se stavlja neki od sintetiĉkih CS-ova koji imaju širok gamut,
konkretno, za RGB preporuĉam Adobe RGB, za CMYK moţe slobodno neki od
FOGRA CMYK, ili ĉak, pazi sad, i neki od SWOP profila koji se prvenstveno koristi
u USA obzirom da ima velik gamut (ukoliko stavite SWOP budite spremni da vas
većina koja vidi vaše postavke nazove neznalicama i idiotom, no to je njihovo
neznanje i njihov problem, ne vaš). Ovi profili nemaju ama baš nikakve veze s
prikazom na izlaznom ureĊaju, radi se samo o profilima koji pruţaju puno
"prostora za rad" unutar svoje porodice profila i dobro su izbalansirani. Da
ponovimo:
WORKING SPACE PROFILI NE UTIČU NA PRIKAZ SLIKE NA IZLAZNOM
UREĐAJU, MA KOJI TO UREĐAJ BIO. TO SU SINTETIČKI PROFILI. *1
Postavke u PhotoShopu bi vam mahom trebale izgledati ovako:
Working Spaces
RGB: Adobe RGB
CMYK: FOGRA 27 ili FOGRA 39
Dot gain za Gray i spot boje: Vaţno kod tiska. Što je papir kvalitetniji, to dot
gain moţe imati manju vrijednost. Dot gain je prirast boje na pojedinom papiru,
odnosno, koliko se boja razlijeva na nekom papiru. Ukoliko je originalan toĉka
0,01 mm, a dot gain za taj papir je recimo 20%, nakon što papir upije boju, boja
će se razlijati odnosno papir će je upiti i bit će velika 0,012 mm.
Color Management Policies
Za sva tri sluĉaja ostavite Preserve Embedded Profile
Profile Mismatches i Missing Profiles: Ask When opening/pasting, u daljnjem
tekstu ćete vidjeti što u kojem sluĉaju, kad vam iskoĉi upozorenje, napraviti
Conversion Options
Engine: Adobe
Intent: Perceptual (ovo mahom vrijedi za fotografe, no vidjet ćete u daljnjem
tekstu što u kojem sluĉaju primijeniti).
Use black point compensation: Da (pogotovo ukoliko spremate fotografije za
tisak)
Use dihter: Da
Compensate for scene -refered profiles: Moţete ostaviti Da, ovo je bitno onima
koji se bave video editiranjem.
Advanced controls:
Moţete ostaviti neukljuĉeno, u 99% sluĉajeva vam ovo ne treba.
Kako se ponašati s profilima u pojedinim situacijama?
Kada u aplikaciji, PhotoShopu primjerice, stvarate novi fajl, on će imati CS koji je
predefiniran kao working CS u color setinzima. Tom fajlu pridodajte profil vašeg
monitora. Ukoliko ne pridodate ne pridruţite ICC profil vašeg monitora, na
nekom drugom monitoru će se monitoru slika prikazati drugaĉije. No ukoliko
pridruţite profil svojeg monitora, na drugom monitoru će slika biti identiĉna,
osim ako... Da, zašto bi stvari bile jednostavne kad mogu biti komplicirane.
Ukoliko drugi monitor ima manji gamut od vašeg monitora, odnosno moţe
prikazati manji raspon boja, tada će slika biti ponešto zagasitija. Kako će se
toĉno interpretirati boje koje dotiĉni monitor ne moţe interpretirati pak ovisi o
rendering intentu, o ĉemu će biti govora kasnije. No ponekad, kada pak
govorimo o CMYK-u, gotovo uvijek se desi da je naprosto nemoguće prikazati sve
boje koje vidite na svom monitoru. No postoje i obrnute situacije, koje su doduše
rijetke, ali postoje.
Ukoliko pak ţelite vi vidjeti na svojem monitoru kako će izgledati taj fajl na
tuĊem monitoru, tada ćete slici dodijeliti (asignati) profil tog monitora, ili bolja
opcija. Ţelite da se na drugom monitoru slika vidi onako kako se vidi na vašem,
ali niste sigurni što drugi monitor (printer ili neki sasvim deseti ureĊaj) moţe
prikazati i ţelite znati kako će se to tamo vidjeti.
U PhotoShopu ćete otići u meni View -> ProofSetup -> Custom. Tamo ćete
odabrati profil odredišnog monitora i mahom odabrati (obzirom da smo na foto
grupi) Perceptual rendering intent, NEĆETE oznaĉiti kvaĉicu na Preserve RGB
numbers, a Black Point Compensation nam u ovom sluĉaju s monitorima nije
previše vaţan (o tome malo kasnije). Ukoliko oznaĉite Preserve RGB numbers,
vidjet ćete kako bi izgledala slika na drugom monitoru kada je pošaljete bez
pridruţenog profila vašeg monitora. Ovdje je bitno primijetiti da ukoliko je slika u
RGB modu, a odredišni profil je CMYK, tada je kućica Preserve RGB numbers
zasivljena. Vrijedi i obrnuto, ukoliko je slika u CMYK modu, a odredišni CS je
RGB, tada ce kućica Preserve, u ovom sluĉaju CMYK Numbers biti zasivljena.
Valja takoĊer primijetiti da se gotovo svi jeftiniji InkJet printeri tretiraju kao RGB
ureĊaji. No objašnjenje zašto je tome tako prelazi okvire ovog malog tutoriala.
Kada ţelite da netko na svom monitoru vidi sliku onako kako je vi vidite na
svojem, tada valja slici dodijeliti profil svojeg monitora na kojem radite (meni
edit -> asign profile). U tom sluĉaju vam Proof Colors u meniju View moţe biti
iskljuĉen prilikom rada. Kada korisnik, koji na svom sistemu ima CMS, dobije
takvu sliku, CMS ce proĉitati profil koji je zakaĉen za sliku i prilagoditi prikaz te
slike da izgleda ne njegovom monitoru onako kako izgleda na vašem. Ovisno o
mogućnostima pojedinog monitora, jer neki imaju veći, a neki manji gamut, slika
će se razlikovati. Gotovo svi profili monitora koriste Perceptual intent prilikom
konverzije. Preporuĉam, u velikoj većini situacija, da i svoju aplikaciju podesite
da koristi perceptual intent za konverziju izmeĊu dva CS-a.
Ukoliko vam je slika došla pridruţena s odreĊenim profilom, tada je uglavnom
preporuĉljivo ostaviti pridruţeni profil, jer onaj ko nam je slao fajl, taj je valjda
htio da sliku vidimo onako kako je on vidi, ili kako je on zamislio da se vidi na
nekom sasvim desetom ureĊaju. Ili pak uopće nije znao što radi. Ukoliko pak
dalje mislite manipulirati slikom i poslati je na neki izlazni ureĊaj, tada je
pametno slici pridruţiti profil izlaznog ureĊaja. Ili moţete ostaviti profil s kojim je
slika došla, a u Proof Colors odrediti profil izlaznog ureĊaja da vidite kako bi to
izgledalo. No prije slanja slike na print/pregled na nekom drugom monitoru,
morat ćete pridruţiti profil tog ureĊaja. Jer vi u ovom sluĉaju ne ţelite da netko
vidi sliku onako kako je vi vidite na vašem monitoru, već vi ţelite vidjeti kako će
slika izgledati na odredišnom ureĊaju.
Rendering intenti.
Vidjet ćete da gotovo u svim postavkama za CM imate stavku rendering intent.
Postoje 4 osnovna rendering intenta: Perceptual, Saturation, Relative
Colorimetric i Absolute Colorimetric.
Perceptual: boje van gamuta postaju najbliţa boja unutar gamuta a sve ostale
se proporcionalno pomiĉu. Dobra strana je to što se nakon konverzije moţe
razaznati razlika izmeĊu svih tonova, a loša strana je to što je kod konverzije
došlo do pomaka i kod onih boja koje su bile unutar destination gamuta.
Saturation: koristi se kad je potrebno saĉuvati saturaciju a sama kolor egzaktna
konverzija nije bitna. Ovo je dobro kod poslovne grafike (grafikoni, shematski
prikazi itd.).
Relative colorimetric: sve boje koje se nalaze unutar manjeg gamuta ostaju
tamo a sve one koje su izvan postaju vizualno najbliţa unutar gamuta. Dobra
strana kod ovog intenta je to što sve boje koje sadrţi profil manjeg gamuta
ostaju praktiĉki iste nakon konverzije a losa strana je to što nekolicina sliĉnih
boja mogu nakon konverzije postati jedna te ista.
Absolute colorimetric: radi isto kao i relative colorimetric osim što se white
point destination profila ne mijenja kao kod relative konverzije.
Sada dolazimo i do pitanja, da li prilikom slanja u tisak nekoj materijalu valja
pridruţiti profil izlaznog ureĊaja, ili pak valja konvertirati, meni Edit -> Convert
to profile, u ţeljeni color space. Dobra strana kod konvertiranja u odreĊeni CS je
da moţete odrediti koji rendering intent ţelite, i da li ţelite ukljuĉiti Black Point
Compensation (o ovome malo kasnije). U tom sluĉaju onaj koji primjerice printa
iskljuĉuje CM, i printa sliku bez ikakvog Color Managemanta (CM). U drugom
sluĉaju, moţete samo pridruţiti ţeljeni profil i poslati ga takvog. Tada onaj koji
printa mora imati ukljuĉen CM, a bit će upotrijebljen rendering intent koji je
odreĊen u color profilu. Onaj tko printa ne zna koji ste vi rendering intent
zamislili. S druge strane, ukoliko doĊe do nagle izmjene u pogledu izbora stroja
koji primjerice ima veći gamut, lakše je samo pridruţiti drugi profil nego ići
ponovo u kolor korekciju. A moţda i niste saĉuvali RGB fajl u kojem ste radili, pa
ćete sada imati slabije saturirane boje no što bi mogle biti. Generalno pravilo bi
bilo, ĉuvajte fotke u RGB-u i dodijelite joj profil. Jednom kada sreţete gamut
konverzijom u neki CMYK CS koji ima manji gamut, nema više povratka natrag.
Ukoliko radite konverziju u neki CS, radite to tek pred kraj produkcije i to na
kopiji slike.
Što se tiĉe Black Point Compensationa, koristi se uglavnom za tisak (ne nuţno).
Naime, papir ima odreĊenu moć upijanja boje, ovisi od papira do papira. Recimo
da imate neku jako crnu boju, gdje imate C 89%, M 92%, Y 87%, K 100%, to je
ukupno 368%. To ne moţe podnijeti niti jedan papir. Tada se za prikaz koristi
simulacija maksimalnog postotka pokrivenosti bojom.
Neke stvari koje je dobro znati a nisu direktno vezane uz CM.
sRGB CS je nastao u suradnji MS-a i HP-a kao prosjeĉan profil većine prosjeĉnih
ureĊaja (prosjeĉno prosjeĉnog, zanimljiva reĉenica). I kao takav ima bitno uţi
gamut od Adobe RGB-a. Stoga se preporuĉa koristiti Adobe RGB kao working
space. U vezi poĉetka teksta, pogledati ono pisano verzalom i oznaĉeno s *1.
Working space ni u kom sluĉaju ne utiĉe na prikaz boja dok god je working space
većeg gamuta no gamut izlaznog ureĊaja. Ukoliko odaberete working space
malog gamuta, sami ste si ograniĉili "radni prostor". sRGB još kako tako, iako
daleko manjeg gamuta od Adobe RGB-a, i dalje dobar dio ureĊaja ne moţe
prikazati toliki gamut (većina televizora, projektora itd.) No ipak većina današnjih
dobrih monitora moţe prikazati veći gamut no što ga pokriva sRGB. A još bi
gluplje bilo pridruţiti Apple RGB (koji je, uzgred reĉeno napravio Adobe za
potrebe PhotoShopa i Illustratora) na osnovu Classic Apple 13" monitora s
gamom 1,8 (ne miješati gamu i gamut, gama odreĊuje luminaciju, a gamut
ukupan broj boja) i bijelom toĉkom na 6500k. Danas CS tog profila bez problema
prikaze i prosjeĉan TV.
CMYK separacija.
Kod CMYK ureĊaja je moguće, i u pravilu se radi više profila. Svaki tiskar bi vam
trebao ponuditi barem dva (iako ja znam za svega nekoliko tiskara koji vam
uopće nude profile, a samo od jednog moţete dobiti više profila, no moţda još
negdje postoji koji). Naime, za razliku od RGB CS-a, gdje jednak postotak svih
boja uvijek daje neutralan ton, kod CMYK CS-a to gotovo nikada nije tako (zato
je i lakše raditi u RGB-u). Obiĉno se radi o profilu s "jakom" separacijom crne
boje, i profil sa "slabom" separacijom crne. Primjerice, C10 M8 Y8 K0 će dati istu
boju kao i C8 M5 Y5 K8. Kod slabe separacije crne se crna boja dodaje primjerice
tek nakon 50% rastera, u tom sluĉaju tonovi koţe djeluju ĉišće, dok kod "teške"
separacije crne boje tonovi koţe djeluju prljavo. Isto kao što niti jedna boja
dobivena miješanjem procesnih (CMYK) boja neće djelovati ĉisto kao neka
procesna Pantone boja. S druge strane, kada se koristi "teška" separacija crne,
kod grafova, skica, crteţa itd. imate sivu boju, razne linije itd. koje se već
relativno svijetle crtaju samo crnom bojom, a ne miješaju se iz sve ĉetiri CMYK
boje, te su samim time bolje definirane.
Rezolucija.
Ukoliko radite tisak, ovisno o kvaliteti tiska (papira) preporuĉljivo je da rezolucija
slike bude barem 250 ppi jer tisak radi na principu rasterskog polutona. Kod
osvjetljavanja foto papira se radi o continous tone, a ne rasterskom tonu, pa će
biti sasvim dovoljno koristiti 150-160 ppi.
Foto aparati i profili.
Ţalosna je stvar da i najjeftiniji monitori dolaze s tvorniĉkim profilima, odnosno
kalibracija je napravljena već u tvornici, i iako nije savršena, više je no
prihvatljiva za većinu korisnika. S druge strane, prosjeĉni digitalni foto aparat,
koji je i po nekoliko puta skuplji od najjeftinijeg monitora ne dolazi s tvorniĉkim
profilom već aparat slikama mahom pridruţuje sRGB profil. Da nije ţalosno, bilo
bi smiješno.
Windowsi.
Vista dolazi s CMS koji je nastao u suradnji s Canonom, Nikonom i Adobeom
kako bi CM bio ukljuĉen na sistemskom nivou. Ovo je ozbiljan napad na
dugogodišnju apsolutnu dominaciju Applea u profesionalnim okruţenjima (zbog
ovoga me uopće ne bi ĉudila Appleova akvizicija Adobea kroz koju godinu).
Svima koji se ozbiljnije bave grafikom/fotografijom, topla preporuka, preĊite na
Vistu.
Browseri.
FireFox je u zadnjim inaĉicama dobio podršku za CM i ĉita pridruţene profile. No
nakon instalacije FF-a to je iskljuĉeno. Kako ukljuĉiti? Google vam je prijatelj.
Safari po difoltu podrţava CM. Za IE i Operu ne znam, no na Visti bi trebalo raditi
neovisno o tome da li browser podrţava ili ne. No nisam siguran.
Non Adobe proizvodi.
Ako baš ne morate, kupili ste primjerice Corel, ne koristite ga. Ĉesto moţete ĉuti
korisnike Corel Drawa kako se ţale da "nikako ne mogu pogoditi boje u Corel
Drawu i PhotoShopu). Nauĉite raditi u Adobeovim alatima. Većina RIP-ova za
tisak, osvjetljivaĉa foto papira (Frontier itd.), osvjetljivaĉa filmova itd. koristi
Adobeov CMS, dok Corel koristi Kodakov CMS, kao što i interno koristi (ovdje
priĉam o Corel Drawu, a ne o Paintu) HPGL umjesto PostScripta. Razlike nisu
prevelike, no vidljive su. Pa sad neka neko kaţe da je Corel ozbiljan
profesionalan alat, pih. Iako rekoh da neću o tome, da se malo osvrnem na
Linux. Za linux, i alate na njemu (GIMP i ekipa) postoji nekoliko CMS-ova. No niti
jedan ne daje niti pribliţno sliĉne rezultate kao Adobeov CMS, a Adobe se
nametnuo svugdje. Iako dotiĉni CMS-ovi barataju s istim profilima, moţe vam se
desiti da vam bijelac na slici, ukoliko koristite CM na Linuxu, izgleda kao putujuća
reklama T-Coma. Ukoliko koristite Linux, iskljuĉite CM, ili barem koristite neki
sintetski profil, u ovom sluĉaju sRGB, ili Adobe RGB.
Balans bijele točke (white balance)
Zgodno je pri ruci imati komad bijeloga papira. Uperite aparat u taj komad papira
i napravite custom White Balance. Nije vam bitno da izoštrite. Balans bijeloga
nije ništa drugo do baratanje pojavom koja se zove metamerija. OdreĊena boja u
razliĉitim uvjetima osvjetljenja moţe izgledati drugaĉije, ili se pak moţe desiti
(doduše puno rjeĊe) da dvije razliĉite boje u jednim uvjetima osvjetljenja u
drugim uvjetima osvjetljenja izgledaju isto.
Temperatura boje.
Prilagodite temperaturu boje okruţenju u kojem radite, a ne temperaturi boje
"koja se negdje koristi".
-Pozdrav
Tomislav Car
[email protected]
Download

hr.rec.fotografija.digitalna - Poruka iz rasprave Color