HETEROTROFNE BILJKE
- bez klorofila
- nesposobne sintetizirati neke
primaju
organske tvari iz anorganskih
iz okoline preko
domaćina
HETEROTROFNE BILJKE
gljive
bakterije
alge
mali broj
više biljke
Miksotrofija
organizam sposoban za fotosintezu
za razvoj treba
i pojedine organske tvari iz vana
(neke vrste roda Chlamidomonas)
Auksotrofija
heterotrofni organizam
za razvoj
treba posve određene organske spojeve
“faktori rastenja”
(kod mikroorganizama)
vitamini
(kod čovjeka i životoinja)
- postoje različiti stupnjevi heterotrofije
- neke biljke
C i N u organskom obliku
- neke druge biljke
samo C
na N - autotrofne
- heterotrofni organizmi – mnogobrojne
egzoenzime
razgrađuju
visokomolekularne spojeve
proteine
celulozu
humusne tvari itd.
u intermedijarne
produkte tvarne imjene
acetil KoA
kiseline Krebsovog ciklusa...
koriste
za vlastitu izgradnju
HETEROTROFNI OBLICI U PRIRODI – značajni za poljoprivredu
saprofiti
paraziti
simbioza
mikoriza
SAPROFITI
većina bakterija i gljiva
- gotovu organsku tvar – uzimaju iz mrtvih supstrata
- izlučuju egzoenzime – ekstracelularno razgrađuju supstrate velikih molekula
- do produkata –
koji se
mogu resorbirati
- uključuju u normalnu tvarnu izmjenu
- prilagođeni su na određene supstrate
djeluje zajednički
- u prirodi
- kod truljenja odumrlih biljaka i životinja
skupina različitih organizama
• jedna vrsta
preuzima produkte cijepanja
• druge vrste – i njima se hrani
- njezine izlučine – služe drugim vrstama
* kao hranidbeni supstrat
* i kao pogonska tvar
bakterije i gljive
prevode
organske tvari u anorganske spojeve
doprinose
kruženju tvari u prirodi
remineralizacija
PARAZITI - prehranjuju se drugim živim organizmima
- priključuju se na njihovu tvarnu izmjenu
bakterije
gljive
lišaji
neke više biljke (kritosjemenjače)
PARAZITI
FAKULTATIVNI PARAZITI
OBLIGATNI PARAZITI
- prehranjuju se
saprofitski (mrtva organska tvar)
uvijek trebaju žive organizme
ili
domadari (domaćini)
parazitski (živi organizam)
- kod domaćina
izazivaju oštećenja:
- uzimaju organsku tvar
- razaraju tkiva
- izlučuju otrovne tvari
Parazitske gljive
ENDOPARAZITI
EKTOPARAZITI
na površini organizma
hrane se pomoću haustorija
- u epidermalnim stanicama
- u stanicama ispod epiderme
u unutrašnjosti organizma –
u intercelularima
hrane se pomoću haustorija
Uncinula necator – pepelnica vinove loze
Plasmopara viticola - peronospora
Parazitske više biljke
HOLOPARAZITI - pravi paraziti
gotove organske tvari i
vodu s mineralnim tvarima
HEMIPARAZITI – poluparaziti
samo vodu i mineralne tvari
usvajaju pomoću
transfernih stanica
haustorija (sisaljke)
(posebne stanice za primanje tvari)
iz sitastih cijevi domaćina
iz ksilema domaćina
HOLOPARAZITI - pravi paraziti
- nemaju klorofila
Orobanche – volovodi
- paraziti na korijenu kultiviranih i samoniklih vrsta
duhan
konoplja
djetelina
neki predstavnici kaćuna (Orchidaceae)
- parazitiraju na miceliju gljiva
HOLOPARAZITI - pravi paraziti
Cuscuta sp. – vilina kosa
- parazitira na djetelini i lucerni
HOLOPARAZITI - pravi paraziti
Monotropa uniflora
- hranjive tvari prima indirektno preko gljiva
HEMIPARAZITI - poluparaziti
Viscum album – na listopadniom drveću
HEMIPARAZITI - poluparaziti
Viscum laxum – na zimzelenom drveću
jela, bor
HEMIPARAZITI - poluparaziti
Loranthus europaeus – žuta imela, biska, ljepak
- listopadna
- na hrastu
HEMIPARAZITI - poluparaziti
- na korijenu livadnih vrsta
Rinanthus
Odontites
Pedicularis
SIMBIOZA - zajednički život 2 različita organizma
oba (barem povremeno) imaju koristi
lišaji
kvržice (gomoljići) na korijenju vrsta iz porodice Fabaceae (mahunarke)
– simbioza alge
(fotosinteza)
i gljive
(mineralne soli i voda)
mahunarke
UH
produkti fiksacije dušika
bakterije - roda Rhizobium
Fabaceae (mahunarke)
- korisne u poljoprivredi
- 50 – 400 kg/ha godišnje - količina fiksiranog dušika
MIKORIZA
- simbioza između
korijena viših biljaka
i
gljiva
– u području rizosfere
- prodiru u korijen
– pliće ili dublje
- do endoderma - najdublje
- nadomještaju korijenove dlačice
MIKORIZA
ENDOTROFNA MIKORIZA
EKTOTROFNA MIKORIZA
kod većine vrsta orhideja
značajna za drveće
hrast
pitomi kesten
smreka
ariš...
neki rodovi gljiva –
isključivo simbiotski (mikoriza) – ne mogu kultivirati
vrganj
blagva
samo - mikoriza
- tvore plodišta
saprofitske gljive – mogu kultivirati
pečurka
bukovača
korijenom drveta određene vrste
KARNIVORNE BILJKE
na staništima siromašnim hranjivim tvarima, naročito N i P
močvarna staništa
vulkanski pepeo
morskim i riječnim obalama
na pješčarama
u vodama stajačicama
kalcifobne su
normalno razvijeni listovi – asimilacija CO2 –
žive autotrofno
KARNIVORNE BILJKE
opremljene raznolikim napravama za hvatanje životinja
insekata
(izvor N i P)
uginu
- sekreti žljezda razgrađuju tijela
pomoću
egzoenzima
produkte upijaju pomoću apsorpcijskih dlaka
KARNIVORNE BILJKE
Drosera rotundifolia – rosika, rosulja
KARNIVORNE BILJKE
Dionea muscipula – venerina muholovka
KARNIVORNE BILJKE
Nepenthes rafflesiana - vrčonoša
KARNIVORNE BILJKE
Utricularia vulgaris
- u Ohridskom, Prespanskom i Vranskom jezeru
- na 2 m dubine
Download

HETEROTROFNE BILJKE