Centar za zaštitu potrošača Crne Gore
POTROŠAČ
Vama u susret!
www.cezap.org
HYPO ALPE ADRIA BANKA:
POD LUPOM PRAVOSUĐA
Ovaj projekat finansiran je od strane EU
This project is funded by the European Union
2
OSVRT NA SLUČAJ „ŠVAJCARAC“
Čemu služi valutna klauzula? Nijesmo se pitali sve dok se
nije dogodio slučaj „švajcarac“. Građani su potpisivali ugovore
o kreditima ne shvatajući šta znači klauzula u ugovoru, kojom
se eurski iznos kredita veže za valutnu klauzulu. Doduše, jasno
je da se time rata kredita veže za kurs strane valute, ali koje je
stvarno značenje i čemu to služi – to je nešto o čemu se uopšte
nije govorilo, niti je bilo jasno zašto se tako ugovaraju krediti u
Crnoj Gori.
Dakle, čemu u stvari služi valutna klauzula? Ona bi trebalo da služi da zaštiti plasirani novac tj. plasirane
eure. Suština je da se plaćanje iz ugovorene obaveze vezuje uz kurs stabilne valute kojom se ugovorene strane
štite od moguće devalvacije ili revalvacije, koje dovode do povećanja ili smanjenja ugovorenog iznosa
plaćanja. Valutna klauzula je, dakle, instrument zaštite koji se primjenjuje u uslovima nestabilne domaće
valute sa visokom stopom inflacije. Čemu onda uvođenje valutne klauzule kad je zvanično sredstvo plaćanja u
Crnoj Gori – EURO – stabilna svjetska valuta, koja je zvanična valuta u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj,
Belgiji, Italiji, Španiji, Grčkoj, Finskoj, Kipru, Estoniji, Malti, Luksemburgu, Portugalu, Holandiji,
Slovačkoj, Sloveniji, Irskoj. Dovodi se u pitanje opravdanost uvođenja valutne klauzule u zemlji sa stabilnom
svjetskom valutom – eurom. Jasno je, dakle, da je valutna klauzula u švajcarskim francima ponuđena radi
postizanja enorminih profita banaka.
Tako je preko 500 građana Crne Gore ugovorilo sa Hypo Alpe Adria bankom, koja je u stranom vlasništvu,
kredite vezane za valutnu klauzulu švajcarski franak (CHF) sa povoljnom kamatnom stopom. Velika većina
ostalih građana ugovorila je sa drugim bankama kredite bez valutne klauzule iako su eurski krediti u Crnoj
Gori bili daleko nepovoljniji. Sve do 2011. godine niko nije govorio o valutnoj klauzuli kao o nečemu lošem,
štetnom, nepoštenom, sredstvu za zaradu ekstra profita i slično.
Šta se dogodilo kasnije? Švajcarski franak je počeo značajno rasti u odnosu na sve svjetske valute, pa tako i
u odnosu na euro. Zbog toga su svi građani koji su podigli kredite s valutnom klauzulom CHF došli u vrlo
nezavidnu situaciju. Situaciju na ivici životne egzistencije. Franak je u svojim najvećim vrijednostima
narastao i do 70% u odnosu na početne vrijednosti koje je imao kada su građani dizali kredite u eurskim
protivvrijednostima. Tako se događalo da su rate koje su na početku otplate kredita iznosile 250 eura narasle
do 450 pa čak i 500 eura, dok su glavnice u eurskim iznosima nakon višegodišnje redovne otplate umjesto da
se smanje – narasle. Danas građanin koji je podigao kredit 2007. godine i redovno otplaćivao svoje rate, ima
preostalu glavnicu u eurima veću za 15-20% od početne eurske glavnice. Zašto je došlo do takvih poremećaja?
Zato jer veliki igrači tokom svjetskih kriza svoj kapital stabilizuju u valutama koje su sigurne, a jedna od
takvih je i CHF. Ali, zar nije i euro jedna od takvih stabilnih valuta? Kad se dogodi odliv velikog kapitala u
neku od svjetskih valuta, onda ta valuta pod pritiskom kupoprodajnih transakcija počinje rasti, pa i divljati.
Upravo se to dogodilo sa CHF-om. Podivljao je i prouzrokovao velike poremećaje na tržištu novca. Pored
toga, Međunarodni Monetarni Fond (MMF) je u svom izvještaju iz 2006. godine nagovjestio upravo ovakav
scenario navodeći da je švajcarski franak na istorisjkom minimumu u odnosu na ostale valute i da je njegov
1
rast neminovan. Pa zašto onda, i pored upozorenja jedne ugledne finansijske institucije da će švajcarski franak
rasti, i pored činjenice da je euro stabilna svjetska valuta, uvoditi valutnu klauzulu i obmanjivati građane i
zarađivati na njihovoj muci? Hypo Alpe Adria banka je morala znati za upozorenje MMF-a, jer je to u okviru
njenih redovnih aktivnosti, a i morala se zapitati da li će uvođenjem valutne klauzule u CHF-u zaštiti svoj
plasirani eurski kapital: od čega, kada je euro stabilan? Ili je ovakav bankarski proizvod plasiran iz jednog
jedinog razloga, a to je stvaranje enormnog profita dovođenjem građana u pravo dužničko ropstvo!
Usled enormnog porasta kreditnih rata, ugroženi građani su počeli
međusobno komunicirati. Jedan od njih, gospodin Dragan Senić,
obratio se u aprilu 2013. godine Centru za zaštitu potrošača (CEZAP)
i tako je počela ova saga. Tokom narednih mjeseci, CEZAP-u se
obratilo preko 300 potrošača, sa istim problemom i 17. maja 2013.
godine CEZAP je, u saradnji sa advokatima Vladanom Đuranović i
Miškom Ćalasanom, podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv Hypo Alpe Adria banke. Pripremno
ročište je bilo zakazano za 30. septembar, ali je odloženo do daljnjeg, a u međuvremenu je podnijet predlog za
privremenu mjeru, kojom se traži da banka ne raspolaže nepokretnostima pod hipotekom do okončanja
postupka.
Jedna značajna novina povodom slučaja „Švajcarac“ jeste i rješenje Višeg suda u Podgorici u individualnom predmetu koji Hypo Alpe Adria banka vodi protiv jednog klijenta. Naime, ovim rješenjem je
ukinuta presuda Osnovnog suda i predmet je vraćen na ponovni postupak, a Viši sud je u svom obrazloženju
zauzeo sledeće stavove: „Po pravilu banke ne mogu koristiti dvije ili više zaštitnih klauzula za očuvanje
vrijednosti kapitala i ugovorena kamata predstavlja prihod banke za plasirani kapital i cijenu za rizik
koji banka preuzima plasmanom svog kapitala. U konkretnom slučaju bi proizilazilo da je banka
ostvarila prihod i kroz ugovorenu kamatu i primjenom valutne klauzule, pa je prvostepeni sud trebalo
da ima u vidu da sudsku zaštitu ne uživaju oni pravni poslovi koji bi učesnicima u obligacionim
odnosima donosili nesrazmjernu imovinsku korist“. U nastavku rješenja Višeg suda dalje stoji: „U
ponovnom postupku prvostepeni sud će pozvati vještaka finansijske struke da se izjasni koliki je prihod tužilac
(banka) ostvario kroz ugovorenu kamatnu stopu i primjenom valutne klauzule, koliki je bio uobičajeni prihod
koji se ostvarivao za plasirani kapital kroz kredite sa rizicima kao što su bili u konkretnom slučaju, nakon čega
će u ovoj pravnoj stvari moći da donese pravilnu i zakonitu odluku prethodno cijeneći da li bi prihod tužioca
(banke) izražen kroz ugovorenu kamatnu stopu i primjenom valutne klauzule predstavljao očiglednu
nesrazmjeru između prestacija“.
I u regionu se dosta govori o spornim kreditima indeksiranim u švajcarskim francima. Prenosimo
najznačajnije:
Austrijski Vrhovni sud je potvrdio presudu Trgovačkog suda u Beču kojom je ugovor jednog klijenta sa
bankom za kreditiranje u švajcarskim francima proglasio ništavnim navodeći da banka u ugovoru nije
objasnila sve rizike takvog kredita.
U Poljskoj, u zemlji u kojoj je uz Mađarsku plasirano najviše kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim
francima, donesena je pozitivna prvostepena presuda u kolektivnoj tužbi oko 1,25 hiljada klijenta protiv banke
BRE, zbog neutemeljnog mijenjanja kamatne stope u kreditima vezanim za CHF.
3
Trgovački sud u Zagrebu presudio je da su banke krive, da su stvarno ugovorile štetne ugovorne odredbe u
vezi sa valutnom klauzulom CHF i promjenljivom kamatnom stopom te je naložio sledeće: „Da se u svim
ugovorima sa valutnom klauzulom CHF glavnice moraju prikazati u kunskim iznosima prema tečaju franka na
početku kredita te da se sve kamate moraju prikazati kao fiksne kamate koje su početno ugovorene“.
Pravosnažna sudska presuda protiv banaka u Bosni i Hercegovini pokazala je da je banjalučka Hypo Alpe
Adria banka protivpravno zarađivala na štetu klijenata koji su podizali kredite vezane za CHF kroz pogrešan
obračun ugovorene promjenljive kamate od 2009. godine.
U Srbiji je drugostepeni sud potvrdio presudu prvostepenog suda u pojedinačnom slučaju čime su se stekli
uslovi da se nezakonito naplaćene kamate vrate klijentima, uz pripadajaću kamatu.
Na kraju je simptomatično da je Evropska unija otkrila manipulacije sa međubankarskim kreditima u kojima
se primjenjuje Eurolibor i Libor, pa je njena komisija u oktobru ove godine Parlamentu predložila nacrt nove
regulative referentnih kamatnih stopa, gdje se napušta način samoregulisanja i uvodi strogi nadzor formiranja
referentnih kamatnih stopa, kako bi se obnovilo povjerenje tržišta u integritet njihove primjene. Suština ovog
predloga je da ove stope ne formiraju oni koji od njih imaju koristi, dakle oni koji ih zloupotrebljavaju. Zato se
predlaže da se ove stope odobravaju i stalno kontrolišu na nacionalnom nivou, ali i na evropskom.
ZASTARJELOST POTRAŽIVANJA
Pravo na naplatu (prinudnim putem) računa
za telefon, radio i TV pretplatu, struju, vodu, i
sl. - ZASTARIJEVA u roku od 2 godine (za
svaki račun, posebno).
Zastarjelost - predstavlja GUBITAK PRAVA
povjerioca da zahtijeva (od dužnika)
ispunjenje obaveze (prinudnim putem, putem
suda).
Zastarjelošću - OBAVEZA NE PRESTAJE (ne
gasi se, ne nestaje), ona ostaje, pa je dužnik
uvijek može ispuniti - samo je POVJERILAC
IZGUBIO PRAVO da je sudskim putem
realizuje. Zbog toga, dužnik koji ispuni
svoju zastarjelu obavezu (čak i ako nije
znao da je zastarjela) - nema pravo da traži
povraćaj.
Sud NE PAZI na zastarjelost po službenoj
dužnosti, već je potrebno da se na nju pozove
sam dužnik(prigovorom zastarjelosti).
Kad zastari glavno potraživanje - zastarjela
su i sporedna potraživanja, kao što su
potraživanja kamata, plodova, troškova,
ugovorne kazne.
Kada dužnik prizna dug - zastarijevanje
se prekida.Zastarijevanje se prekida
podizanjem tužbe i svakom drugom
povjeriočevom radnjom preduzetom protiv
dužnika - pred sudom ili drugim nadležnim
organom, u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili
ostvarenja potraživanja.
Poslije prekida
(priznanjem duga od
strane dužnika, odnosno
podizanjem tužbe od
strane povjerioca) zastarijevanje počinje
teći iznova, a vrijeme
koje je proteklo prije
perekida - ne računa se
u zakonom određeni rok
za zastarjelost.
Smatra se da PREKIDA ZASTARIJEVANJA NIJE BILO - ako povjeročeva tužba ili
zahtev bude odbačen ili odbijen, ili ako
izdejstvovana ili preduzeta mjera izvršenja
ili obezbjeđenja bude poništena,
odnosno ako povjerilac odustane od tužbe ili
radnje koju je preduzeo.
4
KOME I KAKO ULOŽITI ŽALBU?
Svako od nas se u određenom trenutku nađe u
ulozi potrošača - pri kupovini hrane,
električnih uređaja, garderobe, obuće, svega
onoga za šta izdvajamo ne male sume novca...
Stoga, potrošač očekuje da roba koju kupuje
ima određeni kvalitet koji podrazumijeva
ispravnost, sigurnost, pouzdanost itd.
Cezap je na osnovu mnogobrojnih pritužbi
potrošača i dilema oko toga kome i na koji način da se
obrate kako bi ostvarili svoja prava, napravio selekciju i
dao smjernice za neka od vaših najčešće postavljanih
pitanja.
Najčešći problemi i rešenja:
Kvar električnog uređaja
Kupili ste telefon, računar, mašinu za veš, šporet ili
drugi uredjaj koji se pokvario poslije mjesec dana.
Šta učiniti?
Prvo - dostavite reklamaciju tj. pisani prigovor
prodavnici u kojoj je proizvod kupljen. Ne obraćajte se
serviseru čak i ako vas trgovac uputi na ovlašceni servis,
jer servis nema nikakvu obavezu prema vama (on vam
nije ni prodao robu ).
Drugo - u pisanom prigovoru (reklamaciji) objasnite u
čemu je problem tj. dajte kratak opis - kad ste kupili
određenu robu, nakon koliko vremena se desio određeni
problem i obavezno tražite jednu od ovih opcija: da
zamjenite proizvod za novi iste vrste, da vratite proizvod
uz povraćaj plaćenog iznosa, otklanjanje nedostatka na
proizvodu ili smanjenje cijene proizvoda, srazmjerno
nedostatku. Uz prigovor priložite i kopiju računa, jer je to
vaš jedini dokaz da ste kupili određenu robu u određenoj
radnji.
Treće - ne ustručavajte se da zahtijevate bilo koju od
navedenih mogucnosti, jer su to vaša zakonom
zagarantovana prava.
Četvrto – trgovac je dužan da se o vašem zahtjevu izjasni
u roku od 15 dana od kad je uložena reklamacija.
Važno – po Zakonu o zaštiti potrošača ovo pravilo se
primjenjuje u periodu od pola godine od trenutka
preuzimanja robe.
Ostvarivanje prava po osnovu prigovora ne utiče na
ostvarivanje prava iz garancije.
Pojava nedostatka na robi nakon kupovine
Kupili ste cipele, jaknu, namještaj, tašnu i poslije
mjesec dana ispostavilo se da postoji neki nedostatak.
Prvo – uložite reklamaciju kod trgovca od kog ste kupili
robu.
Drugo – kao i u predhodnom slučaju u reklamaciji
naznačite da li hoćete da vam se roba popravi, zamijeni,
ili tražite povraćaj novca.
Treće - trgovac je dužan da se o vašem
zahtjevu izjasni u roku od 15 dana od dana
dostavljanja reklamacije.
Važno – po Zakonu o zaštiti potrošača ovo
pravilo se primjenjuje u periodu od pola
godine od trenutka preuzimanja robe.
Ostvarivanje prava po osnovu prigovora ne utiče na
ostvarivanje prava iz garancije.
Trgovac ne prihvata reklamaciju i
prebacuje krivicu na potrošača
Kupili ste foto aparat, telefon, cipele i pojavio se
nedostatak. Uložili ste reklamaciju, ali trgovac je vašu
reklamaciju odbio uz napomenu da je nedostatak nastao
vašom krivicom. Šta učiniti?
Prvo – ukoliko se nedostatak na robi pojavio u periodu od
6 mjeseci – pretpostavlja se da vam je roba prodata sa
nedostatkom. Znači, nije na vama da objašnjavate i
dokazujete da nedostatak nije nastao vašom krivicom.
Drugo – iskoristite pravo koje vam Zakon o zaštiti
potrošača pruža i u kontaktu sa trgovcem jasno dajte do
znanja da znate za ovo vaše pravo. Ne ustručavajte se da
trgovca upozorite da ćete, ukoliko ne poštuje zakon,
zaštitu svojih prava potražiti i na sudu.
Važno - sve ovo se odnosi na period od 6 mjeseci od dana
kupovine robe, nakon ovog perioda ste u nepovoljnom
položaju, jer bi ste vi morali dokazivati da je roba imala
nedostatak od početka.
Garancija trgovca
Kupili ste televizor, frižider, muzički uređaj, trgovac
vam je predao garantni list u kom se obavezuje da će
izvršiti opravku ili zamjenu u roku od godinu dana od
kupovine. Na poleđini garancije se nalazi spisak
ovlašćenih servisera. Uredjaj se pokvario poslije dva
mjeseca.
Prvo – davalac garancije (trgovac) – dužan je da u skladu
sa zakonom obezbijedi GARANTNI LIST- u pisanoj
formi, i da ispuni obaveze utvrđene garancijom: da
proizvod ispunjava uslove u pogledu ispravnosti,
tehničkih sertifikacija i standarda propisanih zakonom u
5
ugovorenom roku, kao i druge uslove utvrđene potrošačkim ugovorom. Davalac garancije je dužan da potrošaču
obezbijedi održavanje robe (servisiranje), rezervne djelove ili priključne aparate u garantnom roku. Garantni rok teče od
dana preuzimanja proizvoda od strane potrošača.
Važno - preporuka je da ukoliko dođe da nedostatka ili kvara na robi prvo iskoristite pravo na reklamaciju (prvih 6
mjeseci ), pritom još uvijek imate prava zagarantovana garancijom. U suprotnom, ako aktivirare prava iz garancije
nećete moći koristiti pravo na reklamaciju.
Šta u slučaju gubitka fiskalnog računa?
Najsigurnije je da čuvate fiskalni račun, jer je to, na žalost vaš jedini dokaz da ste robu kupili u određenoj radnji.
U ovom slučaju sve se svodi na dobru volju trgovca.
Zamjena robe kada nema objektivnog nedostatka
U situacijama kada roba nema nikakav objektivan nedostatak, a vi ste shvatili da vam se roba jednostavno ne dopada,
zakon vas ne štiti. To znači da trgovac nije dužan da vam robu zamijeni ili vrati novac, ali naravno, to ne znači da se ne
možete trgovcu ljubazno obratiti sa molbom da vam zamijeni robu.
Vraćanje neodgovarajuće robe kupljene na daljinu
Kupili ste haljinu preko interneta, naručili telefonom proizvod koji ste viđeli na TV-prodaji ili katalogu. Roba vam je
isporučena ali ne izgleda onako kako je izgledala na slici. Šta učiniti ako ste kupili proizvod putem sredstava distancione
komunikacije i želite da vratite robu jer je drugačija od onog što ste očekivali?
Sredstva distancione komunikacije
su sredstva komunikacije koja
omogućavaju zaključenje ugovora
Kupac: Prezime i ime:
između potrošaša i trgovca bez
Adresa stanovanja:
njihovog neposrednog fizičkog
Mobilni:
Telefon:
prisustva (katalozi, pisani materijali,
reklame u štampi sa formularom za
U
,dana
porudžbinu, telefon, telefaks, radio,
Trgovačko društvo - Trgovac
televizija, elektronska pošta i sl.
Naziv trgovačkog društva Trgovac
Zakon o zaštiti potrošača štiti vaša
potrošačka prava kada kupujete na
Adresa: Mjesto, ulica i broj
osnovu porudžbine putem e-maila,
Predmet: Reklamacija za kupljeni proizvod
interneta, TV-prodaje i dr. Znači,
imate pravo da otkažete ugovor, bez
Pozivajući se na članove 24, 26 i 27. Zakona o zaštiti potrošača (Službeni list Crne Gore 26/2007)
upućujem reklamaciju, na koju ste mi dužni, u zakonskom roku (15 dana) pisano odgovoriti.
navođenja razloga, u roku od 14 dana
od dana isporuke robe.
Prodajno mjesto:
Kada se obraćate Tržišnoj
inspekciji?
Tržišna inspekcija interveniše u
situaciji kada trgovac:
1. Ne odgovori na reklamaciju
potrošača u zakonskom roku od 15
dana
2. Zloupotrebljava izraz garancija
3. Nepošteno posluje
4. Šalje pošiljke koje potrošač nije
naručio
PROCEDURA – podnijeti inicijativu
u pisanoj formi u kojoj ćete navesti u
čemu se sastoji vaš problem kao i to da
ste se obraćali trgovcu tj. uložili
reklamaciju i da nijeste dobili odgovor
u predviđenom roku ( 15 dana ). Uz
inicijativu priložite i kopiju
reklamacije i računa.
Naziv kupljenog proizvoda:
Datum kupovine:
Broj računa:
Opis reklamacije:
Pozivajući see na član 25. pomenutog Zakona tražim jedno od navedenih prava:
1. Zamjenu za novi proizvod
2. Sniženje cijene proizvoda
3. Popravka proizvoda o trošku trgovca
4. Povraćaj novca
Prilog:
-kopija računa
Podnosilac reklamacije:
Centar za zaštitu potrošača CEZAP
Bulevar revolucije 9, 81 000 Podgorica, +382 20 244 170, [email protected], www.cezap.org
6
Kako smanjiti mjesečni račun za mobilni telefon
Mjerite vašu trenutnu potrošnju!
Obratite pažnju na ono što utiče na promjenu vašeg računa.
- Da li češće razgovarate telefonom ili šaljete SMS poruke?
- Da li koristite vaš telefon za Internet i skidanje sadržaja sa njega?
- Da li su vaši pozivi i SMS poruke upućeni ka korisnicima istog
mobilnog operatera ili ne?
- Da li koristite telefon za lične ili poslovne potrebe?
Odgovori na ova pitanja će vam pomoći kod utvrđivanja odgovarajućeg plana za mobilnu pretplatu i uvidjećete
u kojim poljima treba da smanjite troškove.
Utvrdite prioritete!
Na taj način ćete utvrditi da li je bolje poslati SMS, E-mail ili uputiti telefonski poziv. SMS poruke su dobar prenosnik
informacija, ali ne garantuju trenutan i precizan odgovor druge strane, pogotovu kada su u pitanju dugi i detaljni
razgovori. Pozivi su skuplji ali su odlični za potrebe trenutne komunikacije, u slučajevima kao što su hitan poziv,
potvrđivanje nekih prethodno dogovorenih detalja i zaobilaženje problema čekanja na odgovor.
E-mail se može prilagoditi neograničenom broju karaktera i riječi korišćenjem kompjutera. Korišćenjem mobilnog
telefona, vi ste u mogućnosti jedino da koristite ograničene mogućnosti mail-a.
Budite svjesni trenutnih promocija koje nudi vaš mobilni operater!
Neke od ovih promocija podrazumevaju „family“ pakete, koji vam omogućavaju poziv ka određenoj mreži korisnika po
specijalnim tarifama i popustima. Ukoliko ste obaviješteni o promocijama, omogućeno vam je da ostvarite veliku uštedu,
pogotovo kada su u pitanju fleksibilni planovi.
Budite obazrivi, jer ovi promotivni paketi traju samo određeni vremenski period i potrebno je ispuniti određene
uslove kako bi se koristili!
Ponekad, nepoštovanje ovih uslova može samo povećati troškove.
Uvijek detaljno pogledajte brošuru sa promocijama kako bi izbjegli skrivene troškove koje u sebi nose, ili
vremenski period tokom kojeg važe.
Uvijek dva puta provjerite mjesečni račun koji vam stiže od provajdera!
Pogledajte račun i ustanovite da li su naplaćeni neki pozivi koje nijeste ostvarili.
Ponekad, dodatni troškovi su neprecizno uračunati i, najčešće nenamjerno, dodati vašem računu. To ne bi bio prvi
put da sistem doživi kvar koji će negativno uticati na vaš račun. Stoga je bolje da se ne ustručavate da sumnjive troškove
dovedete u pitanje. Na taj način, učinićete uslugu i vašem operateru ukazujući mu na problem.
Ovdje smo naveli svega nekoliko načina za redukovanje troškova vašeg mjesečnog telefonskog računa.
Zapamtite, ključ svega je poznavanje opcija !
Svoja prava možete zaštititi ako se obratite sljedećim
organizacijama, inspekcijskim organima ili agencijama:
Arbitražni odbor za vansudsko rješavanje sporova
potrošaca u okviru Privredne komore
Novaka Miloševa 29/II
Podgorica
020/230-706
[email protected]
www.privrednakomora.me
Centar za zaštitu potrošača CEZAP
Bulevar Revolucije 9
020/244-170
[email protected]
www.cezap.org
Uprava za inspekcijske poslove
Bulevar Revolucije 7
Podgorica
CALL CENTAR 080 555555
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku
djelatnost
Bulevar Džordža Vašingtona 56, kula C
Podgorica
Fax: 020/406-702
[email protected]
www.ekip.me
Regulatorna Agencija za energetiku
Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 96
Podgorica
020/229-615
[email protected]
www.regagen.co.me
NVO ECOM
Zetskog odreda 21
Podgorica
067 287 271 / 069 627 228
[email protected]
www.ecomnvo.info
Izdanje “Potrošač”
Izdavač:
Centar za zaštitu potrošača CEZAP
Bulevar Revolucije 9
020/244-170
Ovaj časopis je nastao uz pomoć Evropske unije,
u okviru projekta „Evropski potrošački most”.
Časopis ne sadrži formalno saopštenje i ne predstavlja nužno sluzbeni stav
Evropske unije.
Download

broj 5 - Cezap