God. VI.
Šibenik, usriedu 23. studenoga 1910.
Br. 495.
HRVATSKA RIEČ
i ? I I
Predplatna clena: na godinu K
na godinu donašanjem u kuću K \'o
%
°
' ~
uviše poštarski trošak - P o i
* Inozemstvo na godinu K 12
h
Pojedini broj 10 para. - Plativo i utuživo u
Šibeniku.
l ~.
P
6 g
d , n e
K
6
Z
Malo razjašnjenja kako je
postala Utvara itd.
Z
a
Izlazi sriedom i subotom
Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova.—
Oglasi tiskaju se po 16 para petit redak ili po pogodbi, te se primaju samo
oni, koji se unaprled plate. — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 20 para
po petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se. — Rukopisi ne vraćaju
Političke viesti.
klubom. J a sam uviek u našem glasilu zastupao gosp. D r . Trumbić utvrdio, prilično je liepo
i zagovarao izključivo stranku prava.
izveo kako o n to zna, ali se je pri tom p o ­
Službeni kommunique o željezničkoj
Ali, g o s p o d o i bez svega toga, najbolji služio jednim velikim sofizmom, a sofizam je
„ N a r o d n i List«
svom običaju nastoji
p r a g m a t i c i . P o v o d o m novinske kampanje glede
dokaz, d a su pravaši Šibenika i okolice onako
ono što je on govorio o Hrvatskoj, kao d a bi
d a prikaže s a b o r s k o djelovanje članova u t e
promjene željezničarske pragmatike,
izdan je
shvaćali zajednički saborski klub kako sam
Ante Starčević bio za njekakovu drugu Hrvatslužbeni communique, u kojem s e veli: S v e
d r u g a * . , ™ n e g o j e u istinu bilo i pri tom n a ­
spomenuo, jesu svi politički izbori onoga d o b a . .sku. a ne onu koju hoćemo mi. Ja sam jutros
viesti, koje su se pronosile š t a m p o m glede p i ­
r a v n o omalovažuje djelovanje zastupnika pravaša.
Svi ti izbori bili su vodjeni p o d imenom rekao o toj Hrvatskoj, da mi nju želimo i h o ­
tanja pragmatike posve su neistinite i izmišljene.
„>H„J
? °
stanovitim
stranke prava, p o d imenom pravaša. Sjećam se, ćemo, d a za nju radimo i u okviru i izvan
Pragmatika prigodom svog stvaranja v e ć nije
r e d o m , s u s t a v o m . Najprije izadje hvala u „ N a ­ da j e radi toga uviek na n a s navaljivalo b a š okvira, da mi hoćemo d a upotrebimo sve o n o
stvorena onako, kako bi posvema odgovarala
r o d n o m Listu«, o n d a isti pisac drugim riečima glasilo te nove stranke, a mi d a s m o onda što je htio i Starčević. Kod njega
glavno
svojoj svrsi, te je njezina reforma bila potrebna
te hvale p r o t u r a u „ O b z o r u « , „ N o v o m Listu« itd
izjavili, d a ostajemo pravašima, a d a možemo načelo je ostalo uviek jedno, ali potankosti su
p a ih o p e t p r e š t a m p a v a u „ N a r o d n o m Listu" a stati, d o k s e vidi razvitak, uz stranku hrvatsku. se više puta mienjale. Nu što je glavno i što je već o d prvog dana njezinog obstanka. Z a s n o ­
vana promjena pragmatike biti će o d velikog
o m listovi t a d a t e p r o k u h a n e hvale na novo
T o je bilo, kako rekoh, obće stanovište, sigurno jest to, da je Ante Starčević bio čovjek
p r o k u h a v a j u . 1 t o traje tako n a sedmice i mje­ moje o s o b n o je bilo, d a sam ostao uviek iz­ i političar, koji se je htio služiti samo zakoni­ zamašaja p o socijalni položaj željezničara. U mi­
nistarstvu trgovine obradjuje s e već u željez­
s e c e , te kroz spljetsku „ S l o b o d u « i „C. Hrvatsku«
tim sredstvima, samo na .^galnom temelju je
ključivo pravaš odkad pratim javni r a d .
ničkom odsjeku nuždni materijal, te je predložen
tih vjernih saveznika utvaraških, svaka njihova
U ostalom kad s e govori o pravašima radio i zazirao o d svih onih, koji su mislili, ministru za izradbu nove zakonske osnove. Isto
izmišljotina i neistina d o b i v a k o d zasliepljenih
onog doba, valja znati d a su onda biie tri da bi se mogli uteći silovitim sredstvima. On
će učiniti i uprave ostalih željeznica.
na neki način pečat istine.
frakcije pravaša u Dalmaciji. Jedna je bila oko je b i o strogo dosljedan u tom pogledu i to
Koadjutor zagrebačkog nadbiskupa. Do­
Mi s e tim sredstvima služiti ne možemo i
današnjeg našeg predsjednika Don I. Prodana, su mu mnogi predbacivali. Oni samo koji ga
skora će valjda uzsliediti i imenovanje p o s v e ­
ne ć e m o . Mi iznašamo stvari kako su bile i
jedna u političkom družtvu u Spljet'u, a treća ne poznadu, mislili su i misle uviek d a je on
p u š t a m o d a o b ć i n s t v o s a m o sudi.
ćenog
p o m o ć n o g biskupa zagrebačke n a d b i s ­
smo bili mi u Šibeniku i okolici, koji s m o bio nekakav veliki revolucionarac. Da je o n o
Utvaraši pišu d a obsjene s e b e i drugoga, iztupili iz političkog družtva uprav radi kom­ što sam ja rekao bila misao Ante Starčevića, kupije, p o svoj prilici „cum iure successionis".
Kao kandidati se spominju prof. A. Bauer i k a ­
mi nastojimo, d a tih obsjena, barem k o d o b da je i on cienio da sloboda Hrvatske znači
promisa ostalih pravaša sa narodnom strankom
ćinstva, p r e s t a u e , p a za t o d o n o s i m o saborske
njeku vrst ravnovisja izmedju Austrije i hrvat­ nonik dr. Radičević.
mislim g o d . 1901.
Imenovanje novog riečkog gubernatora
stvari o n a k o kako s u u istinu bile. Malo p o malo
Pri prvom saborisanju
poslie toga k o m ­ skog naroda ne treba dugo dokazivati.
d o n i e t ć e m o s v e važnije, d a s e vidi cielo djelo­
grofa Stjepana Wickenburga nije izazvalo p o ­
promisa ja sam s e desio u Zadru i znam d a
Sjećati će s e i gosp. Trumbić, d a je
vanje U t v a r a š a .
voljan utisak medju riečkim autonomistima. P o ­
sam ja i Dr. Majstrović molili D o n I. P r o d a n a Ante Starčević na jednom mjestu u svojim s p i ­
znate su razmirice, koje v e ć dulje vremena p o ­
Donieli s m o p o stenografičkom zapisniku
da udje u saborski klub stranke prava. Mi sima predbacivao dinastiji, što nije išla tragom
stoje izmedju njega i gradskoga zastupstva. G o ­
političku sliku njihovu.
smo bili sastavili jednu izjavu, ogradu, gdje Josipa II. koji je htio uspostaviti Hrvatsku i
vori s e , d a će grof Wickenburg odustati o d
Donieli s m o i fotografiju njihovog željez­
smo naznačili uvjete uz koje n a š predsjednik
to u interesu dinastije i monarhije. Onda će
dosadanjeg običajnog svečanog ustoličenja, jer
n i č k o g vieća.
ulazi u taj klub i znam d a me je radi toga naći na drugome mjestu, da je upotrebljavao
se neće d a izvrgava eventualnom napadaju s a
Donieli s m o i sliku, p o kojoj s e može
ondašnji pravaš Dr. J. Smodlaka napao, jer je skoro istu misao koju i ja, kad j e tvrdio, d a
strane svojih prptivnika. Najžešći gubernatorovi
vjerno viditi k a k o oni zamišljaju r a d s a svećen­
tu izjavu pripisivao meni.
Hrvati, kad bi bila Hrvatska slobodna, braneći
protivnisi jesu Zanellini pristaše. Grof Wicken­
s t v o m i njihovo služništvo vladi.
Hrvatske
Ali u s p r k o s te izjave D o n Ivan Prodan, slobodu Austrije branili bi slobodu
burg nastojao je naime svojedobno spriečiti
D o n i e t ć e m o i j o š d o s t a toga i glede jezika
na onim granicama gdje sam ja to s p o m e n u o .
Dr. I. Majstrović i Bakota sačinjavali su njeku
Zanellin izbor riečkim gradonačelnikom, jer bi
i s v e g a . S a m o malo ustrpljenja, j e r s e ne može
vrst svog p o s e b n o g kluba u klubu
pravaša T o je sve u svečanim prigodam od Starčevića radje imao za načelnika koga
magjarofilskog
s v e laži o d j e d n o m uništiti. Z a s a d a d o n a š a m o
izrečeno i to stoji. Nego ja znam, Dr. Trumbić
kompromisanata.
autonomistu.
p o t r e b i t o razjašnjenje, koje j e o d m a h nakon g o ­
Ja o v o sve napominjem d a dokažem kako je sa pojmom Hrvatske ovdje zamienio o n o
v o r a d r . T r u m b i ć a d a o u s a b o r u d n e 2 6 . listo­
Umirovljenje odjelnog predstojnika Araje D o n I. P r o d a n teškom mukom došao i ostao nešto o zajedničkim interesima, o čemu s e
p a d a d r . M . Drinković u formi
Brzojavnu viest našu o zatraženom
radilo 6 1 . d o 6 7 . Onda je, naravna stvar, Star­ n i t z k o g .
u klubu o kojem j e govorio Dr. Trumbić.
umirovljenju
odjelnog predstojnika p r a v o s u d n o g
Stvarnog izpravaka.
Dakle a k o on nije htio pristupiti u onaj čević zastupao podpunu personalnu uniju, ali
odjela
Slavka
Aranitzkpga potvrdjuje službeni
niti to u onomu smislu, kako je to Dr. T r u m ­
klub,
nema
mogućnosti
d
a
bi
on
pristao,
d
a
Dr. T r u m b i ć je nastojao d a o p r a v d a sebe,
bić govorio, j e r Starčević držao s e je sta­ list, koji suviše javlja, da je kralj dozvolio d o d i e š t o j e u stranci utvare, p a je dosta toga htio pravaška stranka stupi u novu jedinstvenu o r ­
ljenje viećnika kr.-hrv.-slav.-dalm. stola s e d m o d a o načinu,
kako će Hrvatska
ganizaciju s a narodnom strankom, jer s e on novišta,
o p r a v d a t i , š t o s e n e može. O d g o v o r na njegove
riae Miroslava Broschana k kr. hrv.-slav.-dalm.
uredjivati svoje poslove, odlučuje kralj, o d n o ­
proti tome uviek borio.
tvrdnje nije m o g a o biti obširniji, jer mu je već
zem. vladi, te istomu povjerio upravu p r a v o s u d n o g
sno
kruna
s
a
narodom.
Sada,
kako
ć
e
to
biti,
Medjutim Dr. Trumbić iznesao je tu n e ­
odjela rečene zemaljske vlade.
d o s t a t o g a bilo o d g o v o r e n o u o d g o v o r u na g o ­
kakav zapisnik jedne njihove klubske sjednice, kako ć e ti zajednički interesi biti uredjeni, niti
v o r n j e g o v o g d r u g a dr. Tresića, a i s razloga,
P o l o ž a j u H r v a t s k o j sazivom s a b o r a za
koji, p o mom mnienju, ništa drugo ne doka­ je Starčević znao, niti znam ja, niti vi svi
22.
o. mj. nile s e ni malo razbistrio. Koalicija
š t o j e d r . T r u m b i ć , k a o član većine, mogao
ziva nego to, d a su o n i njegovi drugovi u znate. T o će s e raspravljati onda kada d o toga
govoriti z a d n j i , t. j . k a d s a strane pravaša
dodje. T o ć e urediti narod s a svojim kra­ je bila stavila banu Tomašiću kao preduvjet za
toj sjednici zaključili odazvati s e pozivu n a ­
pregovore odstranjenje željezničarske pragmatike.
nije bilo više m o g u ć e doći d o rieči.
r o d n e stranke, ali je više nego sjegurno d a ljem. Kako će oni to urediti ja neznam.
Ban je na to otišao u B e č , gdje je konferirao
O v o m p r e d n o s t i , d a govore, k a d im s e
Ja sam razvio misli, koje mene uvjeravaju,
D o n Ivo P r o d a n nije tim pristao d a s e s a ­
sa Khuenom i Hieronimyem, a nakon toga izi­
n e može više o b š i r n o o d g o v a r a t i , poslužili su
čini jedan klub i jedna stranka, (Zast. Trumbić da d o toga mora doći.
šao je communique, d a ugarska vlada već radi
se članovi Utvare u obilnoj mjeri. Oni pače i
prigovara) znam d a j e onaj p u t Don Ivo P r o ­
na tome da se sadašnja željezničarska
prag­
Čuvanje obćinske autonomije.
k a o izvjestitelji s u u tom pogledu izrabljivali
dan stao u onom pravaškom klubu preko volje
matika zamieni novom. Tomašić i njegovi r a z svoj položaj, jer njihova nisu bila izviešća nego i d a većina članova ondašnjeg kluba nije njega
Imam još da se osvrnem na to što nam
trubiše
to
kao
pobjedu
hrvatskog
stanovišta,
nu
p o l e m i k e , a t o zato, n e bi li barem napali sta­
trpila u svojoj sredini. Ja znam d a su ti čla­ je Dr. Trumbić predbacio, d a niesmo ustali na
brzo dobiše tuš, jer je ugarska vlada izjavila,
n o v i š t e p r a v a š a , k a d j e ovima oduzeta moguć­
novi stopljenjem klubova zapečatili politiku s v o ­ obranu obćinske autonomije, k a d j e vladin
da promjeni željezničarske pragmatike nije d a o
nost odgovora.
jih kompromisa s a narodnom strankom, a mi povjerenik izjavio, d a bi vlada p o pravu i z a ­
p o v o d a zahtjev Hrvata nego interesi službe. Sada
Medjutim p r a v a š i s u i u tom nejednakom
konu mogla kadgod hoće raspustiti sve obćine.
da s m o ostali pravaši.
smo dakle gdje bijasmo i prije. Tomašić je zatim
G o s p o d o , k a d bi ja, odnosno mi s' ove strane
položaju znali učiniti svoju. A i to ćemo d o primljen u audijenciju o d vladara, koji je p o d Predloži odbiveni.
proti tomu prosvjedovali, mi bi bili neozbiljni,
nieti, d a s e vidi k a k o je n. p . stari p a r l a m e n pisao reskript za saziv hrvatskog s a b o r a i d a o
jer,
g o s p o d o , to što je rekao vladin povjerenik,
t a r a c d r . P . Čingrija s k u p o platio tu lukavštinu
G o s p o d o , j o š bi imao jedan stvarni ispra­
ovlast d a s e s a b o r odmah odgodi, d o k s e n e
u o b i č a j e n u o d izvjestitelja utvaraške stranke.
vak. Reklo s e , d a mi nemamo prava na rekri- je jedna velika istina. T u vlast d a j e vladi sastavi saborska većina, u koju je seljačka
Za s a d a o v o o d g o v o r a dr. A. Trumbiću, minacije, a k o s e koji n a š predlog odbije. Raz­ zakon koji ste vi ovdje glasovali upravo onda, stranka već najavila svoj pristup. Sadržaj kra­
kad ste htjeli učiniti tu vašu današnju hrvat­
d a n o g u s a b o r u o d m a h poslie njegovog g o v o r a
log zašto mi n e bi smjeli rekriminirati, sastojao
ljevskog reskripta očekuje s e velikim interesom.
sku stranku. (Zast. Lupiš : Je li zakon kriv da
dne 26. listopada:
bi u tom što većina imade odgovornost i onda
Kralj Manuel n a s t a n u j e s e u Belgiji.
su obćine u neredu.) 0 tome se ne radi, nego
G o s p o d o , meni j e uskraćena
mogućnost, je o n a g o s p o d a r i c a prihvaćati i odbacivati s v e
Javljaju iz Bruselja, d a će bivši portugalski kralj
o pravu koje ste dali vladi.
d a opširnije riflektiram n a o n o , š t o je govorio što hoće. Mi kažemo takodjer d a imadete za
G o s p o d o imao bi j o š govoriti jo riečkoj Manuel nastaniti se sa svojomj majkom u Bel­
č a s D r T r u m b i ć , jer s a m j a v e ć govorio d v a ­ vaše djelovanje, kao većina, svu odgovornost,
rezoluciju, ali b a š ne marim o njoj govoriti, giji. U tu svrhu da je već kupio dvorac n e d a ­
put' p a treći n e m o g u nego z a stvarni ispravak. da imadete pravo odbacivati, ali za to znademo,
jer vidilo se njezine posljedice a vide se i danas. leko Bruselja.
da ćete p a makar i preko volje, za to o d b a ­
K a d j e t a k o n e ostaje mi nego o v a , način d a
M e r r y d e l V a l u nemilosti. „Messggero"
p o m o g u ć n o s t i njeke činjenice o d njega
civanje nositi o d g o v o r n o s t ne samo u sebi nego
Riečka rezolucija i strančarstvo.
javlja, da je kardinal Merry del Val p a o u n e ­
d e n e s t v a r n o ispravim.
i pred n a r o d o m .
I ako je bila misao u sebi dobra, kako milost kod p a p e , koji g a uslied zadnjih d o g o su je njezini stvoritelji izvadjali i naši s e ljudi djaja smatra nedoraslim za svoje mjesto. P i o
F u z i j a ili u s k o c i ,
Hrvatska ostaje Hrvatska rakonltih sred­
pustili nasamariti o d Madjara, izlazi d a j e nisu X. većim dielom obavlja sam važne poslove i
j a n e m a m ništa proti tomu, š t o o n kaže
s t a v a A. Starčevića.
ni onda ozbiljno uzimali, a bolje je ne uzimlju
obraća s e za savjet kardinalima Rampolli i Vad a le g o d i n u 1904 nikla misao, misao - kako
O n d a . g o s p o d o , imadem j o š jedan stvarni
nutelliu.
ni danas.
on vefi - samonikla i k o d kluba ondašnjih
ispravak. G o s p . Trumbić kao stari pravaš, ne
G o s p . Trumbić je bio dobar, d a nam pri
nravaSa i k o d kluba ondašnje n a r o d n e stranke, s a m o pravaš nego i k a o poznati u svoje d o b a
svršetku, d a d e jedan otčinski savjet, biva kad
Ribarski zakoni pred parlamentom.
5 bi s e ta d v a s a b o r s k a kluba spojila u , e - polemista u glasilu stranke prava proti vodjama
se vratimo našim kućama, d a ne budemo
1. U v o d .
b a š ono, š t o s a m M « « ^
£
narodne stranke, k a o čovjek, koji je, koliko
strančari, d a ne gledamo stranačke interese,
publicističkog m o j r a d • ^
gQmi j e poznato, drugovao s a ljudima stranke nego narodne. G o s p o d o , to mi o d sebe odbi­
U bečkom parlamentu, poslie toliko silnih
prava u Zagrebu I k a o čovjek d o koga je p o k .
jamo i vraćamo na adresu hrvatske stranke, godina, biti će napokon govora i o našem moru,
°
H T h ats
l^dnički saborski klub.
Starčević dosta d r ž a o ; D r . Trumbić koji je
ali govora ozbiljna, koji može da unapredi naše
koja sliedeći stope narodne stranke
prama
samo J
"
!f '
klubom stranke su
Starćevićeve spise dosta čitao, mislio je, d a
ribare i pomorce, kao što može i d a ih u p r o ­
stranci prava, dokazuje od svog postanka, o d
može mene dovesti u nekakovo protuslovlje,
jutra d o mraka, d a i nema drugog pravog pasti.
jer d a j e opazio, d a u onomu što sam ja
Parlamenat bečki ima da rieši pitanje osjezadatka, nego rušiti o n o , što pravaši hoće d a
op j a"S.
,, Šibeniku
u o n o d o b a tu rili- tvrdio o odnošaju našeg naroda prema monar­
guranja naših rioara kao i pomoraca u obće
vaši u
biDeniMi u
grade.
., nhfie
kr vo gledah, a
hiji
nema
ravnovjesja
političkih
mojih
načela
proti nezgodi i starosti, zatim novi zakon r i ­
a o mesu u o b ć e Kriv
B
ravao
Tim sam svršio.
sa načelima p o k . Ante Starčevića. O n o što j e
barski, a napokon, d a nadje način, kako bi s e
3 1
P
a
i d j e
p
o
k
0
d
U
t
v
a
r
a
š
a
rVoje
k
o
m
n
n }
k
U
(
n l S U
a
e d a
h
r
V
h
m
8
0
r
a
k
i
m
I
o d o b
>J
ustanovile zaklade za bezkamatne zajmove našim
ribarima. Kako se iz ovoga d a d e razabrati, sve
tri ove osnove, sva tri zakona koja ima da
rieši ili bolje da glasuje parlamenat, za nas su
od veoma velike važnosti, te stog želimo o s v a k o m j n e š t o reći, ali ne da naše mnienje ikome'
nametnemo, a najmanje pak našim zastupnicima,
jer smo uvjereni, da su oni prožeti ljubavlju za
ovom našom najzapuštenijom kastom i da ju
žele dušom i srcem pomoći isto onako kao što
i mi. Nego, u koliko smo obaviešćeni, sva tri
ova zakona ili bolje rečeno, sve tri ove osnove
bečki državnici zaključali su su devet brava, a
desetom dubrovačkom, kako veli naša narodna
pjesma, te na neki način strepe kao ovca noža,
d a nebi komu u ruke d o š a o i jedan od ovih
triju zakona, prem nam se čini, da je ovo dosta
uzaludno, jer bi bilo p u n o i puno bolje, da su
oni poojelili ove zakone već do sada našim za­
stupnicima, da se u tančini s njime upoznadu
i d o potrebe posavjetuju sa svojim biračima,
jer napokon sva tri ova zakona tiču se naše
kože i naših ribara, te kao što nas malo za­
nima, kad se u parlamentu razpravlja o sladornoj repi, tako će i većinu zastupnika u bečkom
parlamentu posve malo zanimati ribarski zakoni
za Jadransko more i njegove stanovnike, te će
oni glasovati sve što hoće i kako vlada hoće.
Ova bojazan potiče u nama i odatle, što
*u ovi zakoni bili već nekoliko puta razpravni u sjednicama centralnog ribarskog povjestva p o m o r s k e vlade u Trstu, koja, budi mimogred rečeno, znala je i dosta toga i promieniti. Bili su poslati svim trgovačkim komorama
na Jadranu, kao što i zemaljskim odborima. Neke
od ovihjvlasti^ostale su oglušene, dok mnoge
su učinile i znatne promjene.
Osobito u promjenama odlikovala se je
„Societa politica istriana", dok neke naše vlasti
nisu našle shodnim, a što je dosta žalostno, da
niti osnove pročitaju, a d r u g e su odgovorile, da
se sljepački pokoravaju onome, što je učinjeno
u sjednici centralnog ribarskog povjerenstva.
Kako se iz o v o g a dade razabrati ovi za­
koni, ili bolje ove osnove zakona bile su dosta
d u g o predmetom pretresanja, a osobito novi ri­
barski zakon, ako se ne varamo, punih 12 g o ­
dina, te stoga ne bi imala biti opravdana b o ­
jazan bečkih državnika, kad strepe, da ne bi
ovi zakoni prodrli u javnost prije nego li pred
parlamenat budu izneseni.
Nama se čini, da je njihova bojazan ne­
o p r a v d a n a , a naša o p r a v d a n a tim, što nebi
rada, da oni pred parlamenat iznesu nešto
novo, nešto svoga, za što neznaju ni vlasti
naše, ni naši ribari. S ovog razloga mi ćemo
se u par redaka osvrnuti na osnove ovih za­
kona, a da bi naši zastupnici uzmogli p o
njima suditi, da li je na osnovi prvašnjoj skalupljen novi ribarski zakon, kao i ostali, koji
će za unapredjenje našeg ribarstva bili predlo­
ženi parlamentu na odobrenje.
Nije kud kamo.
Kopno nas danomice
izdaje, što nas siluje da našem moru p o s v e ­
timo osobita mara. Kad nam filoksera nebi
do sad nevidjenom brzinom blia uništila lozu, još
ni onda nebi bio o p r a v d a n razlog da naše
ribarstvo i naše ribare ostavimo pukoj sudbini
i da nam ribarstvo b u d e tek nuzgredno zani­
manje ili zarada, jer svi uvidjamo da smo
usilovani u što većoj mjeri crpiti korist iz
našeg mora, da nam ono d a d e za našu pre­
hranu, što nam zemjla još za dugo dati
ne može.
(Nastavit će se).
Naši dopisi.
O p u z e n , (demokrati našeg
mjesta).
Našim demokratima svakako ne fali kuraže (neka oproste izraz), kad onako perfektno
lažu, kad onako prostački napadaju, kad p o ­
kazuju trivijalnost i prostituciju svog duha, i
kad onako pišu spram demokratskih ideja, . . .
ta čovjek bi sudio e ih ima. . . . a kad tamo
ni pod mikroskopom ih nema.
Poznati su nam ljudi ovi, na vagi znamo
vriednost im, nu svaki ih nezna . . . . zato
pišemo.
Populo, Pajo, Niko, D a n k o . . . . j e d n o ­
stavna imena, ali veliki ijudi . . . . velike sile,
novi moderni Gracchi, tribuni puka, kojima je
glavno obće d o b r o , koji se za narod žrtvuju i
koji zbilja p r o v o d e napredne ideje.
Postavlja se ipak pitanje : Što su dobra
ovi demagozi uradili u ovo dvie ili tri godine
s v o g života; što valjana uradiše za narod
ovaj, kojeg su lm inače puna usta.
Koliko
su
poboljšali
kmetsko pitanje,
ugledav se u svoga premiera, koliko su unapredili puk pučkim predavanjima, koliko su
odkupili malog svieta iz lihvarskih ruku ?
Koliko su nastojali, da se nezdravi s e ­
ljački stanovi urede, koliko su otvorili filiala u
velegradovima, e bi naše vino našlo prodju,
p a da ne ide u bezcienje, i inače, Ijudi, kojim
je na srcu korist domovine — koliko ste hi­
ljada bačava nabavili i dali seljaku uz nizki
kredit, e bi seljak mogao da ulije vino a da
ne proda groždje u bezcienje. U obće uprite
prstom ma u jednu dobru i valjanu stvar,
koju biste bili uradili na korist Neretve.
A mnogo ste dobrih stvari
pokvarili,
mnoge omeli, mnoge osujetili iz vaše nenavidnosti.
N a j t e ž e je p o z n a t i s a m a sebe.
Pitamo v a s : Znate li zašto ste se ustanovili i
nazvali d e m o k r a t i m a ?
Vi znate bome a i mi
ćemo vam reći. J e d n o s t a v n o : da se domognete
obćine. T o vam je svrha i hoćete da u z p o stavite davno palu veličinu.
Poznate li g a ?
Zove se O m a n , a D a n k o sanja o istome. Za to
ste otvorili štedionu, za to p o selima dužite, a
zašto trgujete ?
Smiešna je stvar pomisao na ideje d e m o ­
kratske prispodobljene u odnosu s raznim vašim
špekulacijama.
G o s p o d o demokrati našeg mjesta, izgleda
da vi p o d naslovom demokratizma, što vam
služi za tablu dućana, pravite inače dobre p o ­
slove. Fakt je, koji vi ne možete poreći, kako
vi prodajete brašno en gros, žito, galicu, sum­
por — a do juče ste ulje, bakalar, krumpire
i to uz kud i kamo veće ciene, neg to p r o ­
daju trgovci u Metkovićima.
Fakt je, da vi
prodajete uz zaslužbu po centi 3 do 4 krune,
što na vriednost od 24 kruna odgovara nešto
15 po sto, inače kapitalizirano recimo 8 puta
iznosi 120 po sto, više škont robe l / jest
139 po sto.
Priznajemo vam prirodjenu zloću,
koja
daje obilježje svim vašim činima. Kako možete
d o b r o govoriti, kad ste zli?
Vi svi počevši
od „ o n o g " , koji vama daje nadahnuće do
vašeg najmanjeg, ako zborite radi našeg mjesta
koristi, onda to nije uzrok, povod vašeg govora,
deveta vđm koristiti ovom mjestu.
Nadahnuti
duhom zloće i laži vi to zborite, da izbijete
kaki — taki kapital, da zavarate one, što ne
znadu činjenično stanje. Vaše su obične rieči:
„Vidiš lopova, što bi oni uradili, da nije nas.
Ali to se zove drugim riečima zavaravanje
seh.e samih, to graniči bezumljem, to je pu
za u ludnicu, Dopustit ćete i nami opuzencima
da u p i t a m o : Nisu li ovo, što tako govore
brbljavi P o p u l o , noćobdija Pajo, Don Juan
Niko i nelažljivi Danko.
I vi mislite u vašoj
tikvici preporoditi O p u z e n ?
I vi radite još za n a r o d ? Puste li ironije!
Vi inače imate malo članova, koji u mjestu
ne kupuju, a onda nastaje pitanje, za koga
vi godite one silne količine brašna (10 ili 12
vagona). Zar za vaše č l a n o v e ? Neg š t o ? Vi
dakle, g o s p o d o demokrati, prodajete u O p u zenu dućan, koj ne plaća poreza, oštećujete
obćinu, jer kriomčari se brašno iz Podgradine
— i velite da ste demokrati! I onda imate
obraza drugima predbacivati sebičnjačtvo.
Svakako je pitanje da li vi znate što znači
r i e č : sebičnjačtvo.
Sebičnjačtvo je pojam, što
uključuje okorišćenje u obće ili na račun d r u ­
goga — i to, g o s p o d o demokrati, što vi radite
zaludjivajuć sviet i štiteć ga od pogibli što mu
ne prieti. Hoće P o p u l o , hoće noćobdija Pajo,
hoće Niko. a i Danko hoće, kad otvoji usta,
pa uza svu p o m o ć naočala govori patke.
Pa imate vašu veličinu — imate Omana.
Znamo e nikakova odnosa on nema s vami i
obratno, ali je fakt i to, d a njega nije ni vas
bilo ne bi danas u ovakoj formi. Ali kud ćeš
— trebalo se grešniku prerušiti, od vuka p o ­
stati jagnje, od lihvara ne lihvar, od onoga što
je bio i ostao — milosrdni samritanac, u obće
igrati komediju, da se dočepa zlatnog obćinskog
ključa i ponovno zajaše na vrat narodu N e ­
retve. Oš, g r i v o !
1
2
*
mogu se dapače pohvaliti i sa zadovoljstvom
kazati, da izmedju mene i moje družine u o b ­
ćinskoj upravi vlada ljubav i sloga, kakva je i
od p o t r e b e : nami na čast, a obćini i puku na
korist.
Isto tako izjavljujem i glede braće i družine
viećnika, s kojim svima bez razlike ne mogu
nego hvaliti se i dičiti, jer vidim, da svikolici,
pri svakom radu i poslovanju, idu samo za tim,
da p o sviesti i po duševnosti uzrade, koliko to
mogu u korist pučanstva obćine, a u susret
mojim željama i mome radu, koji — a eto ste
mi vi najbolji svjedoci — ide samo za tim, da
b u d e od što veće koristi obćini i njezinu p u ­
čanstvu.
Što se Vas tiče, častni g o s p o d i n e viećniče
Lučiću, Vi ste mi svečano obećali, kao viećnik,
kaogvještak u obćinskom poslovanju i kao čovjek
bez težkih osobnih posala, jer ste u mirovini,
da ćete mi biti pri ruci radom i svjetom, kad
god Vas budem i u čemgod Vas trebovao. I Vi
ste, na moje i obće zadovoljstvo, to svoje obaćanje zdušno i p o š t e n o izpunili i sveudilj izpunjate, bez da ste se igda svojim mnienjem i p o ­
kušali samo meni nametnuti. P o g o t o v o nikad i
u ničem niste pokušali, da vrh mene vršite bud
kakvu presiju. Vama sam povjeravao najteže
posle obćinske i te ste vi uviek sa mnom d o ­
g o v o r n o opremali u granicam zakona, a na za­
dovoljstvo moje, obć. prisjednika i viećnika.
Vaš dobrovoljni, pošteni i pametni rad, za
koji sam Vas ja toliko puta pismeno pozivao od
kuće na obćlnski ured, služi Vam samo na čast
i na diku.
Što se tiče viećnika 0 . Kotataša, ne mogu
nego da mu od srca zahvalim na njegovim p a ­
metnim i otačbeničkim savjetima, na požrtvovnom
radu i pomoći, koju mi je od prigode do pri­
gode pružio u ovoj obćini velikoj i punoj težkih
posala. Velečastni Kotaraš toliko pismeno, koliko
ustmeno pri svakom poslu ili pitanju, svoj o d ­
govor ili pismo vazda je završivao: „Gospodine
načelnice, ovo je moje skromno mnienje a Vi
ipak ako drugčije mislite ili sudite, učinite p o
svome osvjedočenju. Ja ću se Vašem sudu p o ­
kloniti, jer sam uvjeren, da štogod učinite, učinit
ćete dobrom namjerom u korist obćine.
Sve dakle, što protivničke novine pišu, gola
je laž; samo je istina to, da ću ja koncem g o ­
dine biti nekako usilovan odreći se načelničke
časti, jer tada iztiče rok mome d o p u s t u ; a ra­
zumjet ćete svi, da je skoro nemoguće vršiti
zdušno i p o š t e n o službu pučkog nadučitelja i
s t o d o b n o onu načelničku u ovoj velikoj obćini
i onda, kad ne bi imao kućnih potreba i posala
a, kako svi znate, imam — hvala Bogu — i tih
posala za glavom i na srdcu u velikoj mjeri. A
nada sve moje mi zdravlje, poimence beteg očiju,
u ovim godinama, ne dopušta toliki težki i na­
porni trud.
Viećnik Lučić zadovoljava se odgovorom i
zahvaljuje, dok viećnik dr. Marović predlaže, da
govor b u d e unesen u zapisnik i da se vieće iz­
javi, da ga prima na ugodno znanje, priznajuć
velike žrtve i zasluge načelnikove, pri vršenju
časti i načelničke službe.
Vieće jednoglasno prima na ugodno znanje
izjavu g. načelnika, priznajući njegove velike
žrtve u vršenju časti i službe načelničke.
Smrt grofa Lava Tolstoja.
Što se je prije nekoliko dana javljalo
prema jednoj neispravnoj viesti, to se je sbilo
dne 20. t. mj. U jutro tog dana preminuo je
grof Tolstoj, okružen znancima i čitavom s v o ­
jom obitelji.
Skoro svi listovi pišu vrlo toplo i liepo
o pokojnom Tolstoju, žaleći u njegovoj smrti
smrt najvećeg Rusa 19. stoljeća, Tolstoj je
rodjen dne 28. kolovoza 1828., doživio je 82
godine. God. 1851. stupio je u rusku vojsku,
sudjelovao je vojnama 1843—56., zatim je istu­
pio iz vojske i poduzeo putovanje oko svieta.
T a d se je povukao na svoje imanje
Jasnaja
Poljana i posvetio se p o d p u n o
književnosti.
Do godine 1906. izašlo je od njega 205 knji­
ževnih djela, sva ta djela postadoše vlastništvo
clelog kulturnog svieta.
S I N J , 15. studenoga 1910.
L a ž i J e d i n s t v a . „Naše Jedinstvo" u br. 133
donosi viesti iz Sinja, da se je već načelnik Vrdoljak odrekao časti, a to tobože, da su mu
dodijali svojim namećanjem viećnici Lučić i Kotaraš. Kako Jedinstvo naumično izvrće svojom
pisanijom sve amošnje prilike najbolje može p o ­
kazati ova izjava, učinjena od načelnika Vrdoljaka
Crkveni sinod zaključio je zabraniti crkveni
na vieću od 4. t. mj. (te ista izjava u zapisniku
unesena) u prisutnosti c. kr. kotarskog poglavara, sprovod Tolstojev jer se pokojnik nije pomi­
rio
s
crkvom.
viećnika i mnogobrojnog slušateljstva.
Cieli naobraženi i književni sviet je u
Lučić pita načelnika, da službeno pred
viećem izjavi: koliko je istine u pisanijam sta­ dubokoj žalosti radi Tolstojeve smrti. Privatna
novitih novina i u glasinam, koje kolaju p o va- kazališta su zatvorena.
Shvatljiva je ova občenita žalost za T o l rošu i p o ulicama, a sadržaj tih svih pisanija i
glasina jest: da Vi uocće niste zadovoljni s da­ stojem. S njime je prestao jedan život, koji
našnjom družinom u obćinskoj upravi i vieću; ostavlja za sobom silne neizbrisive tragove,
a poimence sa mnom i Kotarašem, jer da Vam život genija, koji se visoko uzvinuo nad ljud­
se namećemo i silujemo Vas, da činite ono, što stvom i orlovskim pogledom obuhvatio daleke
Vama nije p o ćudi i što ne odgovara pravici, krugove budućnosti. 0 njemu se pisalo, o nje­
mu se piše, o njemu će se pisati uviek, kao
zakonu i koristi puka, te da baš stoga kanite
, što će uviek živjeti njegovo veliko ime u nje­
do malo vremena položiti načelničku čast.
govim velikim djelima, u kojima i ako ima
Načelnik se diže i kaže, da pozvan, duži
se iskreno, javno i svečano izjaviti ovdje, koliko loga, što u pogledu vjerskog shvaćanja ne da
se odobriti, ipak ima puno više toga što p o ­
sliedi:
s t a d e svojinom sveukupnog čovječanstva, s v o ­
Ja ne samo, što se ne mogu tužiti, već
jinom, koja ga oplemenjuje u nastojanju, u
težnji za vlaslitim usavršavanjem.
I za to Lav Tolstoj nije umro, on ostaje
u ljudstvu, u duši njegovoj kao veliko svjetlo,
koje u njoj razsvjetljuju mnoge mračne strane
i dubine, a u historiji čovječanstva kao vanredna pojava velikog uma, kakva valjda nije
još bilo.
Slava Lavu Tolstoju !
Iz hrvatskih zemalja.
O d g o d a s a b o r a . „Narodne Novine" d o našaju na uvodnom mjestu sliedeće priobćenje:
U sriedu dne 16. o. mj. u 2 sata primilo je
Njeg. Veličanstvo preuzv. gospodina bana dra.
Nikolu pl. Tomašića u posebnu previšnju audienciju, koja je potrajala dulje od jedne ure.
Ban je izviestio vladara potanko o političkom
položaju u Hrvatskoj poslie izbora, te je stavio
kralju predlog, da se medju tim sazvani sabor
odgodi, kako bi se dobilo vremena za sastav
guvernementalne većine. Bilo je govora i o raz­
nim važnim pitanjima administrativne naravi.
Njeg. je Veličanstvo primilo izvještaj i predloge
bana najmilostivije na znanje.
5 0 - g o d i š n j i c a „ O b z o r a " . Ove se godine
navršuje 50-godišnjica „ O b z o r a " . Tim povodom
izdati će se jubilarni broj, koji će obsizati 100
araka, a u njemu će biti prikazana čitava p o viest toga lista i ljudi, koji su u njemu suradjivali. Izaći će u 20.000 primjeraka sa vrlo
mnogo slika.
L i č k a ž e l j e z n i c a . U ugarsko-hrvatskoj de­
legaciji izjavio je grof Khuen-Hederoary na upit
delegata Bakonyija o ličkoj željeznice sliedeće:
Ustmeni pregovori, koje je barun Bienerth u
subotu označio su već i održani, te je o dal­
matinskoj željezničkoj svezi stvorena definitivna
odluka. Mioistar predsjednik izjavio se već i
pjije o tom pitanju, nu još nije bilo posve jasno,
dočim sada jest. Ugarska je vlada odustala od
željeznice preko bosanskog zemljišta i odlučila
se za Ogulin preko Like do Knina, jer se uvje­
rila, da će se na taj način najbolje poslužiti
interesima trgovačko-gospodarstvenim onoga pu­
čanstva. Potrebite su samo još neke promjene
na gradjevnoj osnovi, pa će se sa gradnjom
pruge Ogulin—Knin odpočeti.
M a g j a r s k e j u l i j a n s k e š k o l e u Hrvatskoj
i Slavoniji objelodanilo je svoje ovogodišnje iz­
vješće. Družtvo podržaje 33 magjarske škole
koje je u ovoj godini pohadjalo 4859 „magjar­
s k e " djece, napram 4821, u prošloj godini, prema
tome je višak od 38 učenika.
M o d e r n i r i b o l o v u Hrvatskom Primorju,
„R. N. Listu" javljaju iz Crkvenice, da su neki
tamošnji ribari naručili nekoliko motor-čamaca
iz Friedrichshafena, da promjene dojakošnji na­
čin ribarenja sa barkama.
A d a m M a n d r o v i ć . Neki dan je u svom
krugu proslavio najženijalniji hrvatski glumac
Adam Mandrović svoj 70-rodjendan. Za pravo
ga je imao proslaviti još lanjske godine, ali je
u to doba bio bolestan, pa se proslava morala
odgoditi. Adam Mandrović rodio se je 5. :studenoga 1839. u Novoj Gradiški. Jubilarac je
počeo svoje glumovanje g. 1860.
Iz grada i okolice.
Iz u r e d n i š t v a .
Cienjene n a š e predb r o j n i k e n a j u č t i v i j e u m o l j a v a m o , d a bi n a m
zaostalu dužnu predplatu što prvo podmi­
r i l i . I m a ih i o d p r o š l i h g o d i n a , p a d a l j e
č e k a t i n e m o ž e m o , j e r i m a m o 1 mi s v o j i h
o b v e z a . Ne o d a z o v u li s e , b i t ć e m o p r i s i ­
ljeni l i s t im o b u s t a v i t i , i p u t e m s u d a n o v a c
utjerati.
B l a g d a n G o s p e o d z d r a v l j a obavio se je
ove godine u stolnoj Bazilici neobičnim sjajem.
Da b u d e ova svečanost što ljepša na poziv
preč. stolnog kaptola d o š a o je veoma rado
Presvietli Nadbiskup dr. Pulišić da odsluži pontifikalnu sv. misu. Naša bazilika od rana jutra,
pa d o u večer bila je neprestance puna pobožnog
svieta, a osobito preko svečanog pontifikala.
Misu je pjevao veoma liepo troglasni zbor uz
pratnju cielog orkestra. Ravnao je kapelnik M.
Zuliani.
U s t o l i č e n j e . Na blagdan G o s p e od zdravlja
bio je u stolnoj bazilici u prisutstvu množtva
vjernika svečano ustoličen novoimenovani počastni
kanonik Don Ivan Bjažić. Presvietli nadbiskup
dr. V. Pulišić htio je sam obaviti ovaj obred,
da izkaže svoju osobitu naklonost svom bivšem
tajniku i u istinu izglednom svećeniku. I ovom
prigodom p o n o v n o izrazujemo naše najsrdačnije
čestitke d o b r o m don Ivi na zasluženom odli­
kovanju !
I z o s t a o p r a z n i k k o d r e a l k e . Mnogi nas
pitaju kako je to, da na sv. Jelisavu dne 19. t. mj.
nije bio praznik kod ove realke, dok su ga sve
druge mjestne škole po običaju imale. Odgovor
može dati samo školska vlast.
P r e s v j . N a d b i s k u p D r . P u l i š i ć , koji je
u nedjelju p o p o d n e ovdje stigao dočekan od
predstavnika obćine i civilnih vlasti, vraća se
natrag u Zadar noćas p a r o b r o d o m „Nada". Za
svog boravka u Šibeniku posjetio je predstav­
nike svih vlasti u mjestu, te razne škole.
Prilog „Hrv. Rieči" k br. 495.
Primamo iz Ugljana:
Izjava.
Na pisaniju u Pučkoj Slobodi i bud kako svaku drugu koja
župljana
ocrnjuje
ugljančana
pod
radi istine i časti najodlučnije od
se rasprostire proti našemu župniku, i to
sebe odbijamo
one gadne
sve tobož kao iz Ugljana, ili u ime
laži i klevete kojim ga se hoće djavolskim duhom u javnosti da
imenom nas Ugljančana i s nama mrazi.
Mi izjavljujemo
da naš Župnik Velečastni Otac Frano Tonković na prama nama
Mi sa istim živemo u skladu, miru i ljubavi, jer je on svojim radom, svojom
uviek je vršio i vrši kao pravi
požrtvovnošću, vriednim marnim
župnik župničke dužnosti.
propovjedanjem rieči
božje,
svojom Ijubeznošću sa svakim kao majka sa rodjenim djetetom upravo to zavriedio, a nikomu nije učinio ni kvara ni sramote.
Ovim izjavljujemo
mu
našu
ljubav, čast
povjerenje, a na ustuk
onizim
koje žulja naša sloga sa našim župnikom.
Podpisani i podkrižani župljani Ugljana.
Jakov SHšković pok. Ivana
pristav.
Filip Strukan
glavar i Obćinski prisjednik.
Grgo B a b i ć pok. J a k o v a
učionski predsjednik i umirov. oružnik.
M a d e Mundić Dujmina pok. Luke
crkovinar.
Ivan
P e r k u s i ć pok. Martina A r a m b a š a .
Mate Gabrio pok.
crkovinar.
Jakova
Jure B a b i ć pok. J o s e
bivši glavar.
Miško Pešo pok. Petra, Luha Pešo pok. Ivan Vnkadin p. Mate, Štipan Vukadin p. Jose,
Frane, Pava Pešo, pok. Frane, Iva ud. pok, Ivana Frane Vukadin Stipanov, Antica ud. p. Ivana
Peša, Ivan Marasović pok. Marka, Jakov Peša Bana, Pava Ban p. Ivana, simnn Ban p. Štipa­
pok. Fetra, Ivan Pešo Miškov, Štipan Pešo Ja- na, Bože Ban p. Štipana, C ta
ud. p. Josipa
kovljev, Marko Pešo pok. Frane, Mijo Maraso­ Eana, Aadrija Ban p. Mate, Mate Ban p. Nikole,
vić pok. Miška, Miško Marasović pok. Jose, Marko Ban p. Nikole, Pilip Panić Jurin, Iva žena
Šimun Marasović Miškov, Pera ud. Nikole Ma- Jose Panića, Miško Ban p. Pilipa, Jure Ban p.
rasovića, Mate Marasović pok. Jakova, Ivan Ma­ Pilipa, Filip Ban Jurin, Šiman Panić Antin, Ja­
rasović pok. Šimuna, Petar Marasović pok. Šti­ kov Gojun p. Ante, Simun Gojun Jakovljev., Fi­
pana, Šimun Marasović pok. Miška, Duje Mara­ lip Ruščić p. Jose, Mara ud. p. Jose Rnščića,
sović Matin, Blaž Marasović pok. Miška, Manda Peta Zeko Andrijin, A eksa Ruščćić umir. oružnik,
žena Ivana Marasovića,
Nikola Marasović
pok. Jure Tadić p. Ante, Jakov Tadić p. Ante listoJose, Petar Kovač pok. Jure, Nikola Kovač Petrov noša, Mate Muknić p. Simuna, Štipan Muknić p.
Petar Kovačević pok. Nikole, Jaka ud. pok. Šti­ Grge, Iva ud. p. Grge, Iva žena Ivana Mudnić,
pana Brnasa, Manda žena pok. Ivana Kovačevića, Mate Mundić Ivanov, Šimun Bile Barišin, Jnre
Luka Kovačević Antin, Ante Kovačević pok. Jure, Mudnić p. Mišk&> Iva Mudnić ud. p. Petra, Luka
Štipan Kovačević Antin, Jure Barac pok. Ivana, Pešo Antin, Ante p . Bfne, Miško Pešo p. Mate,
Martin Strukan pok. Lovre, Mate Slišković Lukin, Ante Pešo p. Marka, Luka pešo p. Ivana
Grgo
Bože Bašić Pavlov, Petar Basic pok. Bariše, Pešo p. Jure, Šimun Pešo p. Jure, Iva 'pešo p.
Jakov Basić Petrov, Marko Vrcan pok., Jakov Šimuna, Jure Pešo Grgin, Ante Vrcan Stipanov,
Prančević pok. Stipe, Petar Pazonie
Prančevič, Stipau Vrcan p. Andrije, Ivan Vrcan p. J a k v a ,
Marko Ruščić Ivanov, Manda šana Bože
Pran- Miško Vrcan p. Jose, Jure Vrean p. Jose, Mate
čevića, Mate Rušćić pok. Marka, Toma Bradarić Vrcan p. Jose, Ilija Vrcan Božin, Bože Vrcan p.
pok. Miška, Ivan Ruščič pok. Mate, Ante Pran­ Ilije, Jure Vrcan p. Ante, Nikola Babić p. Jose,
čević pok. Mate, Manda žena pok. Bože Žina, Marko Babić Nikolin. Štipan Bnbić Nikolin, Ni­
Petar Lejo pok. Mate, Šimun Bradarić pok. Pe­ kola Babić p. Miška, Božo Bapić p. Miška, Ni­
tra, T o m a Bradarić pok. Petra, Dražić
Cento kola Babić Jurin,
etar Babić p. Ivava, Mate
pok. Martina, Dražić Nikola Centov, Dražić P e ­ Strukan p. Petra, Jakov Strukan p. Petra, M rko
tar Centov, Andrijašević Luka Ivanov, Andrija­ Strukan p. etra. Štipan Strukan p. Šimuna, joso
šević Ivan pok. Jakova, Andrijašević Stipe pok. Strukan p. Simuna, Ivan Strukan Jakovljev, Mar­
Miška, Mate Čurić pok. Ivana, Grgo Čurič Matin, ko Majić p. Josipa, Ivan Majić Markov. Spiro
Jela žena Ante Curica, Ante Vukan pok. Mate, Majić Grgić, Andrija Majić p. Ivana, Frane Ma­
Šimun Vukan pok. Stpana, Nikola Vukan pok. jić p. Jakova, Nikola Majič Franin, Ivan Majić
Ivana, Andja žena Joše Mataša, Ivan Matić pok. p. Mate, Ante Majić Ivanov, Božo Majič p. Jure,
Bože, Anta Matić Ivanov, Bože Matić Ivanov, joso Majić p. Jure, Šimun Majić Božin, Toma
Grgo Matić pok. Bože, Miščo Prančević pok. Majić p. Mate, Mate Majić Tomin, Marko GaMate, Grgo Prančević Miškov, Blaž
Prančević brič Matin, jure Gđbrić p. Mije, Ivan Gabrić Ju­
pok. Tome, Blaž Plančević Blažev, Štipan Duj­ rin, Joso Perkušić p. Ivana, Ante Sikarica p. Ilije
mina Ivanov, Dujo Dujmina Ivanov, Ivan Duj­ )ure Perkušić p, Jakova, Joso Perkušić Jurin,
mina pok. Dujma, Šimun Dujmina M tin, Marko Pava Perkušić p. Petra, Bože Perkušić p. Petra,
Dujmina Matin, Frane Sikarica pok. Mate, štipan Ivan Perkušić p. Ante, Luka Purkušić p. MariSikarica pok. Mate, Petar Sikarica pok. Marka, janr, Petar Basić p. Bariše, Jakov Basić Petrov,
Ivan Sikarica p. Ilije, Joso Sikarica p . Ilije, Paško Frane Basić Petrov, Andrija Basić p. Martina,
Sikarica p. Josipa' Nikola Sikarica p. Marka, Pava Basić p. Martina, Josip Basič p. Martina,
;
v
0
a
a
Andrija M a r a s o v i ć pok. Marka
crkovinar.
Ante Basić p. Frane, Božo Basić Pavlov, Ivan
Makas p. Mate, Joso Brevulj p. Ivana, Mate
Brevulj p. Jure, Luka Brevulj Matin, Jure
B evulj p. Simuna, Cvita žena Marka Brevulja, Bože
Pivac p. Ante, Grgo Slišković p. Mate, Ivan Sliš­
ković p. josipa, Nartin Slišković p. Ante, Pava
Slišković p. Ivana, Frane Slišković p. Andrije,
Štipan S'išković p. Martina, Ivan Slišković p. Iliju
Joso Slišković Ivanov, Ivan Slišković Martinović,
Nikola Slišković p. Hrge, Laka Slišković p. Grge,
Mate Slišković Lukin, Nikola Babić p. Blaža,
Iva žena Lovre Babica, Iva žena p. Marka Ba­
bica, Mate Babić p. Petra, Ivvn Babić p. Grge,
Frane Babić Šimunov, Pere Babić Josipcv
Ante
Brajkovič p. Nikole, Luca Gojun p. Jure, Šimun
Gojun p. Petra, Miško Gojun p. Patra, Štipan
Štipan Gojun Miškov, Štipan Gojun p, Ante,
Petar Gojun Stipanov cestar, Boze Brnas p.
Marka, Ivan Brnas p. Marka, Pe'ar Brnas p.
Marka Martin Knežević Josin, Ivan Žuljević p.
Marka, Ante Ruščić p. Jakova, Marko Brnas Božin, Dujam Ruščić p. Šimuna, Jure Ruščić Dujmov, Grgo Volcder p. Ivana, Šimun Voloder p.
Mate, Ivan Voloder p. Štipana, Ante Voloder p.
Josipa, Manda žena Ivana Volođera, Joso Lončar
p. Ante, Nikola Lončar Josin, Mate Pavič p. Jo­
sipa. Dujo Ban p. Josipa laka žena Ivana pranićevića, Andrija Zeko p. Ante glavar Strmedolac,
Jakov Zeko p. Ivana. Andrija Marasović p. Ante,
Ante Marasović p. Grge, Šimun Marasović Antin,
Ivan Marasović p Tome, Ante Marasović Matin,
Miško Marasović p. Martina, Mate Marasović p.
Nikok, Joso Marasović Matin, Nikola Zeko Ja­
kovljev jure Zeko p, Ivana, Nikola Zeko Andri­
jin, Stipe Zeko p. Miška, Mate Zeko p. Jakova,
Nikola Barać p. JOSQ, Ivan Ivica p. Jose, Nikola
Krolo p. Jakova, Ivan Krolo p. Mate, Nikola
Krolo p. Mije, Simun Krolo Josin, Jure Tokić p.
Jakovu, Luka Pešo p. Pelra Ivan Pešo p. Mate,
Manda Pešo žena Miškova, Marasović Petar, Ivan
Vrcan p. Filipa, Grgo Vrcan p. Mate, Ilija Vr­
can, p. Ivana, Iva ud. p. Marka Vrcana, Jaka
ud. p. Štipana Vrcana, Filip Vrcan p. Štipana.
r
v
Svjedoci križa i podpisa jesu :
Filip
Strukan
glavar.
Grgo B a b i ć
umirovljeni oružnik.
Filip Vrcan p . Štipana
Ivan P e r k u š i ć Arambaša.
O p a z k a : U ime Budimira i Biorina da se piše na prama našemu župniku nije smisla jer za njihov okoliš ima odredjeni misnik, koji vrši duhovnu službu.
Podparani znači kućne starešine, a gdje je kućni starešina umrao ili odsutan zamienjuje ga kućna starešica.
Makarska, 20. studenoga 1910.
Odgovor plaćeniku i njegovim gospodarima.
stavci ^
P
V
k
a
d
8
86 Pr0tI
6
P
° M o r s k o j čitaju s a -
PraVaŠima
*
*™™>
Mati
naiorv\
najprvo je š t o pr. t o m Makaranin upita - a ko
Hko će biti on za to d o b i o ? I doisto^ Miće aga
nije utaman k a o obćinski tajnik spletkario i d o ušivao proti svom načelniku, p a ne će ga ni
s a d a mukte grditi i ružiti. D a n a s on ovoga
brani, a o n o g a grdi; a sutra će opet obratno
rad.tt, s v e kako mu b u d e bolje stalo. T o mu
"'Je n. prvi, a ne će mu biti ni zadnji put. Š t o
on nije g o v o r i o , pitamo mi, pred raznim svje­
docima i u više prigoda, proti Vukoviću, Anticiću, Nonkoviću, Vrankoviču i ostalim, i k a k o ­
vim li p o g r d a m a nije ih o b a s i p a o ? Sad mu je
n u ž d a takova, p a eto ga gdje im opet ljubi
skuta i koljena. G o d i n e 1905 videć on da tone
narodnjačka barka u Makarskoj, lukavo se pri­
bliži pravašima, te zvan i nepozvan, večeri i v e ­
čeri pričao o n e s p o s o b n o s t i Rismondove uprave,
0 g o s p o d a r e n j u Ivana Pavlovića i sličnih stvari;
a s a d s e opet trudi d a o b r a t n o svietu prikaže.
N u d i o se Klariću, d a će on proti Antičiću p i ­
sati, ali Klarić mu je d a o razumjeti, d a on nje­
g o v e o b r a n e netrebuje. S a d on isti opetuje laž
1 izmišljotine Petra Antičića. N e jedan put, već
više p u t a molio je suznim očima, obećavajuć
d u b o k u i nezaboravnu harnost, bivše pravaške
viećnike, n a o s e b bivšeg načelnika Klarića, d a
mu s e smiluju, plaću njemu i sinu povećaju;
ili koju nagradu udiele. Oni ljudi od srca, i a k o
su g a i p r v o d o b r o poznavali, d o b r a su mu
učinili; a on eto kašnje d a ih svakojakim n e ­
doličnim izrazima počasti. P a r mjeseci prvo razp u s t a obćine priča o njegovoj simpatiji prama
Klarića, a d a n a s e v o g a , gdje može i nemože
Klarića d a grdi i kleveće. Z a sve o v o imademo
svjedoke, p a nek Marinović kuša podpisom o p r o v r ć i ; a naši će svjedoci d a sa p o d p i s o m svaku
činjenicu p o t v r d e . O v a k o v o m dakle deliji slo­
b o d n o je i dalje psovati i grditi, pravaše za to
neće glava zaboljeti, a Klarić će i unapried p r o ­
laziti p o s m j e h o m preko njegovog i obične mu
družine psovanja. U slast nek je Jurju Biankinu, š t o je stavio na razpoloženje šarenoj bandi
s t u p c e svoga glasila, proti kojoj bandi nekad je
„Narodni List" toliko grmio. I danas neki koji
su v e o m a blizu glasila za interese utvare, uvje­
reni su u duši, d a su sve o n o što šarena banda
u „ N a r o d n o m Listu" siplje, same laži, klevete i
p o d m i ć a n j a . G o s p o d i n Dr. Frano Alačević akd
bi hotio, m o g a o bi nam najbolje potvrditi o v o
što r e k o s m o . O v a k o s e ima uzeti i dopis iz
M a k a r s k e u Br. 9 2 glasila za interese Biankina
družine.
Kratki pregled Rlsmondovog načelnikovanja.
Mi s e letimično d o t a k o m s m o uprave Ri­
s m o n d o v e , a Marinović na t o , jer u živac p o godjen, sikće p o p u t guje u prociepu, vičući o
svietlom karakteru u d o b r o j ( b u m ! ) upravi Ris m o n d o v o j . O s t a v i m o za sada svietle karaktere,
a p o z a b a v i m o se malo sa t o m „ d o b r o m " u p r a ­
v o m , koju je b a š „Narodni Lisi" više puta na­
p a d a o . S v a k o m u je u Makarskoj poznato, da je
stari R i s m o n d o bio načelnik p o imenu, a faktični
načelnik bio je glavom obćinski tajnik Miće aga.
Marinović j e u p r a v o m smislu obćinom g o s p o ­
d a r i o ; o n je b i o prva i zadnja istanča
Naravno
d a j e takova uprava za Marinovića i družinu
bila d o b r a i koristna, p a bi željeli da se o n a bla­
žena vremena o p e t povrate. Jednom izazvani,
hotjeli s m o s e potruditi k o d o n o g koj, posjeduje
h r p u d o k a z a o „ d o b r o j " uprav, R.smondovoj,
n a e v o d a letimično iznesemo neke.
a) Č i n o v n i c i m a n a g r a d e , i p r i s t o j b e
'
nezakonite.
i e
G o d . 1900 članak 1273. O b ć . činovnicima za
^od:TJoi članak
e
„Icima
za p o p i s
535.0bć.činov:
ucanstva^,
-
G o d . 1901 članak 1135. Obć. čmov
nicima za izborne imenice
»
^
G o d . 1902 članak 957. nagradjen
Marinović
. .„
G o d . 1903 članak 1381. nagrada
obćinskim činovnicima
„ 200'
God. 1903 članak 1482. činovnici­
ma za izvanredne radnje
„ 200
God. 1904 članak 1351. nagrada p o ­
rez, činovnicima
„ 160'
God. 1905 članak 225. za uredjanje
izbornih imenica
„ 62350
b) O b j e d i
i
hranjenja.
God. 1900 članak 1318. Plaćeno
objed biranim biračima
God. 1900 članak 1342. Plaćeno
Eufemiji Ribarović za objed raznim
viećnicima prigodom ustoličenja o b ćinskog upraviteljastva
G o d . 1901 članak 751. Plaćeno za
hranu pri izvidima grabeža u Baškojvodi
.
God. 1905 članak 998. za objed iz­
bornom povjereništvu i ostalom pri­
padajućem osoblju
K 76'—
„ 80'—
„
74-40
„ 196.—
Obćinski prirezi p o d Rismondom
i p o d Klarićem.
Protivnici su se istrčali, kad su pokušali
usporedjivati obćinske prireze p o d Rismondom
sa onima pod Klarićem. Vješti su u izvrćanju,
ali i naši prijatelji posjeduju u tome dokaza,
koje su nam na uvid postavljeni, te ćemo se
i ovime pozabaviti. Istina je, da je Klarić nastu­
pio godine 1906 predračun za Makarsku na 8 8 %
obćinskog prireza, koji predračun sastavljen je
bio p o d Rismondom u godini 1905. Ali uprava
Rismondova ili neznanjem, ili zlobom, uredila
je predračun za godinu 1906, ne uzevši u obzir
nasip nove obale, koji se je izveo p o d Klarićem.
Tako je Rismondo mogao nčiniti obveze za
obćinu Bog zna kakove, a ne predviditi ili n e htieti predviditi dotične stavke u predračunu, pa
kašnje mora da to prepuštanje sbilancira iduće
godine. Nu ajdemo i dalje i vidit ćemo, da nije
istina kako utvaraši i lažci zlobno hoće d a pri­
kažu i u ovome upravu Rismonda prama onoj
Klarića.
Obćinski prirezi p o d Rismondom za grad
Makarsku bili su sliedeći:
godine 1900 7 8 %
G o d . 1900 članak 1167. Dr. Smodlač
1901 9 5 %
u pravdi sa Morovićim
K 115-06
1902 1 5 7 %
God. 1901 članak 714. Dr. Mihalje1903 1 3 8 %
viću u pravdi Velikogbrda Puhorić . . „ 322'32
1904 1 3 3 %
God. 1901 članak 872. Dr. Vranko­
„
1905
104%.
viču za jedan utok na namjesti . . . . „ 30 —
Dakle ne kako lažci kažu od 88 d o 100%.
G o d . 1904 članak 1525. Dr. S m o P o d Klarićem bili su sliedeći obćinski
dlaki na teret Baškevode
„ 664 83
prirezi za grad Makarsku;
d) K a m a t e b a n k a m a .
godine 1906 8 8 %
God. 1900 članak 1168. Plaćeno ka1907 9 9 %
[ 19466
„
1908 1 1 7 %
mata banci u Splitu
1909 1 4 5 %
G o d . 1901 članak 192. Plaćeno ka, 196-97
1910 1 4 9 %
mate banci u Spiitu
Po ovome proizlazi da p o d Klarićem ni
G o d . 1901 članak 676. Plaćeno ka, 183-68 su prošli nikad obćinski prirezi za grad M a ­
mate banci u Splitu
karsku 150%> kako klevetnici lažno prikazuju,
G o d . 1901 članak 1209. Plaćeno ka, 168 — dok u godini 1902 p o d R i s m o n d o m d o ­
mate banci u Splitu
s e g l i s u 1 5 7 % . O v o su činjenice, a ne
G o d . 1902 članak 960. Plaćeno ka, 13534 psovke i klevete Marinovića i liepe mu dru­
mate banci u Splitu
žine. Uvaži li se izvedeni nasip obćine na
G o d . 1903 članak 344. Plaćeno ka, 172-67 novoj obali pod Klarićem, to je prirast bio i
mate banci u Splitu
više nego opravdan i temeljit. Nu kad s m o
G o d . 1903 članak 902. Plaćeno ka, 166 — na obćinske prireze, hotjeli samo pregledati i
mate banci u Splitu
za druge odlomke, pa s m o n. pr. vidili :
G o d . 1903 članak 1484. Plaćeno kaP o d g o r a nastupom Klarića bila je na 2 7 8 % ,
560-mate banci u Splitu
a u godini 1910 snižena na 1 2 4 % . — DrašG o d . 1904 članak 1553. Plaćeno ka, 240 — nice, nastupom Klarićevim 2 1 1 % , a sniženo
mate banci u Splitu
za godinu 1910 na 4 0 % , Igrane, nastupom
G o d . 1905 članak 1380. Plaćeno k a , 240 — god, 190b bilo je 2 0 5 % , a za godinu 1910
mate banci u Splitu
sniženo na 1 5 0 % . Brela, u godini 1906 bilo
e) R a z n i s u v i š n i t r o i k o v i .
je 1 3 4 % , a za godinu 1910 sniženo na 7 2 % .
Sve ovo znade i pred sobom imade Marino­
G o d . 1900 članak 1062. Povjeren­
vić, ali ipak izvrće i laže, kako samo on
stvu u pravdi Akčića na teref Baškovode
K 100'— znade.
G o d . 1904 članak 885. Marinku RiTroškovi
za o b ć i n k u
glazbu.
baroviću za konačni račun g o d . 1903 . „ 72 —
G o d . 1905 članak 630. Izručeno o d ­
1 u pitanju obćinske glazbe, utvaraši la­
boru Igrana za diobu muše
„ 120-—
žci uglavljeni, prikazuju na svoj način. Medjuto
G o d . 1905 članak 1035. Marinku Ritroškovi za obćinsku glazbu u Makarskoj pod
baroviću za konačni račun g o d . 1904 . „ 91 40
načelnikovanjem
Klarića
uprav su neznatni
Kako rekosmo, o v o je kratki pregled Ri­
prama onima drugih obćina u pokrajini. Evo
s m o n d o v e uprave, pa čitaoci i iz ovih nekoliko
tih troškova u g l a v n o m e :
činjenica mogu si stvoriti sud o tobožnjoj dobroj
Plaća učitelju glazbe godišnje K. 2000.—
upravi. Mi ne kažemo, da je stari Rismondo sebi
odbiti pristojbu crkovinarstva
mećao u džep, ali da se je lakoumno p o d nje­
i Kaptola na korist obćine „
600.—
g o v o m upravom razsipalo obćinskog, to je i
K. 1400.—
vrabcim i Makarskoj poznato. Iz ovih iznešenih
P o d p o r a glasbarima za
podataka vidimo: mnogobrojne nagrade obćin­
god. 1906, 1907, 1908, 1919
skim činovnicima, plaćanja »za nekakove izvan­
i 1910, godišnje „
600.—
redne radnje, glasovita stavka od kruna hiljaduK. 2000.—
petstotina za popis pučanstva, mastna plaćanja
T
o
je
bilo
od
prilike
glavna
stalna
stav­
za sastavljanja izbornih imenica, objedi u stra­
načke svrhe, suvišne kamate i pravde i t. d. ka za glazbu.
Je li obćina p o d Klarićem u te suvišne i neza­
Što su s e , nabavili nova glazbila u iznosu
konite stvari trošila? Nije. Je li ikad Klarić iz od 4000 kruna, to se kod nepristranih ljudi
obćinske blagajnice platio odjed za svoje usto­ ne može smatrati časovitim troškom, jer je to
ličenje i za kakove objede izbornim povjereni­ imovina obćine. J o š se može naglasiti, da se
c i m a ? Nije.
je potrošilo godišnje jedna stotina kruna za
c) P r i s t o j b e
raznim
odvjetnicima.
partiture i popravke glazbila. Eto to su g o ­
lemi troškovi za obćinsku glazbu pod načelni­
kom Klarićem. Nek sad presudi pošteno o b ćinstvo koliko je držati d o podvala naših
protivnika. Opetujemo, da su troškvvi glasbe
pod Klarićem bili jedni od najmanjih u p o ­
krajini. A zar nije i Rismondo trošio za glasbu ?
Zar nije i on i s t i iznos plaćao učitelju glasbe,
i onda kad je bilo učitelja a nije bilo glasbara ?
Podpore siromašnim.
Pročitali smo "prigovore, kojim se Klariću
prigovara, što je p o d p o m a g a o siromašne o b ć i nare. Ovaki prigovori nisu na teret Klarića, jer
on kao obćinski načelnik dužan je iz obćinske
blagajne podupirati siromahe, po gotovo k a d
javna dobrotvornost ne će ili ne može da im
dade. Bijaše
Ribičić
neprimati
pristojbu
kao
član javne dobrotvoruosti,
koju nezakonito
bere,
i taj iznos što on sebi meće u džep,
činiti d a
dobrotvornost dade siromasima, pa manje bi
bilo na teret obćine. Je li Klarić dielio p o d ­
pore siromašnim ili dobrostojećim ? Dijelio je
siromašnim ? Je li p o d p o r e udielivao s a m o
jednoj stranki ili svakomu bez obzira ? S v a ­
kome koje samo potreban bio. O v o znade
svak u M a k a r s k o j ; ali po pisanju utvaraškog
glasila, čiji su dopisnici svakdanje u doticaju
sa sudcem
contem Pavlovićem,
poznatim
sa
svog protupravaškog
agitiranja,
kao da će se
njegov sud drugačije raziće. Veoma s i m p t o m a tični znak, koji unapried govori. Razumije­
mo se.
Naši junački P o d g o r a n i .
Klevetnici u često se pozivlju na naše
junačke rodoljubne P o d g o r a n e , nu jalov im je
posao. Podgoranin bistro i pravo shvaća, p a
makinacije Marinovića i družine nisu mogle
ni d o sada uspjeti, pa ne će ni u buduće.
Podgorani, kao ostali Primorci prezirom su
prošli preko najnovijeg klevetničkog djela š a ­
rene družbe, pa će bezdvojbeno svoje p r a vaško uvjerenje i osvjedočenje prvom prigo­
dom pokazati, što će najbolji odgovor biti
klevetama Marikovića, Antičića j družine.
Prilog
u broju
83. „ N a r o d n o g
Lista."
Šarenjaci tješe se klevetničkim
pisanjem
u prilogu glasila za interese. Nek se tješe, ali
imala im je od toga pomoć. Evo mi s m o leti­
mično pobili nekoje njihove laži n onom pri­
logu iznesene, a za ostalo bit će počašćeni
odgovorom. Razpačali su ih na hiljade, misleći
time Bog zna što postići, a niti jedan utvaraški zastupnik da se je bar na to osvrnuo,
kako su se klevetnici nadali. I oni sami dali
su im važnost koju zaslužuju. Izdali su laži
i klevete p o d firmom : „makarsko-primorske
organizacije hrvatske s t r a n k e " ; a predsjednik te
organizacije gospodin dr. Ante^ pl. Kaćić-Peko,
javno je izjavio, da on za o n e klevete niti
znade, niti za one odgovara. Dapače je izja­
vio, da je on „ d o b r o " upoznao članove te
organizabije, i da š njima ne želi više imati
nikakovog posla. Aktivni pak član organizacije,
Dr, Mate Juraković, koji je bez dvojbe nadahnio
i pomagao sastaviti sve one laži, upitan od
dr. Petra Rismonda, kako može ta hrvatska
makarsko primorska organizacija onakove laži i
klevete iznositi, kao što je n. pr. ona stavka
koja se na njega dr. Petra Rismonda o d n o s i ;
priznao je navode i dokaze za istinite, što ih
je dr. Retar Rismondo u lice njemu i z n i o ;
odnosno priznao je da je laž napisana. E v o
ovakovi su oni kad ih čovjek u oči gleda, 1
u lice pita. Dr. Juraković je to priznao, jer je
morao tako u lice čovjeku priznati; ali ipak
ne će ga to smesti da i dalje
nadahnjuje
svoje ortake na klevete i laži.
Pravaši.
vS Sa dì
nÌ
««ino
vremenu.
.i ,X::;r v,
a v
s o k o i u
e
roširn H r"
g
letanti
P
Pokrajinske viesti.
veći p a r o ', nije ni
" r a n život putnika pri i
grdjem
P
JOk0ln
-
p
" P^ediše
°^-
Splićana,
vrli d i -
r su s
sveselu
a m o m komed
k o m a du
u- P ^ l n i k
H« ° "i"'*' '
"
o d 18 godina«. 0
novitet
naše obćina
• cemo govoriti, jer to nije
v e o m a
u s p j e i u zabavu
1 0
P
z
u
k
o
v
n
i
k
a
s p o m e n e m o , d a ie tn i . H „ Dosta
^
diletanti
u
P„i,
g
ep
0
,
m
, "ar' ^
n
0
g
P
0
'je samo ~"
da
Pohvaljeni
u t a
^
*
^
b.o je vrlo z g o d a n . Major •
supruzi Novak, j o š j e d n o m d o k a z a l e s v o j "
h p e s p o s o b n o s t i . Ostale p a k nuzgredne uloge
Pn
f
VOra
"zvio
'
^ e Predstave
razvio s veseli ples d o kasne noći. Zatim se
o b ć m s t v o raz.šlo, željom, d a n a s diletanti češće
o b d a r e koj.m liepim k o m a d o m i večer zaslade
vještom ,grom. Žalimo s a m o , š t o su prostorije
pret.esne, a k o s e nzme u obzir mnogobrojno
o b ć m s t v o , š t o n a š Sokol blgdan posjećuje.
5
i Z V e d e n e
P
o
e
S v . Cecilija.
Jučer,
svoje
pokrovitel ^ i t
g>«bari svetkovaše običajnim n a ­
činom
Šibenska Glazba« obašla je jutrom grad
u d a r a j u ć vesele koračnice, na večer je k o „ « brala u gradu na „Malom trgu«, nakon čega su
glazbar, iste imah u „Hotel Dinari« skupnu v e ­
čeru, kojoj j e učestvovala i glazbena uprava.
L i e p o j e bilo vidjeti sklad izmedj glazbara, a
sklad je najbolje jamstvo za napredak naše „Ši­
benske Glazbe".
B
r
Uspjesi Ester Mazzoleni u Bologni. Ta­
lijanske novine p o s v e su pune hvala o ovoj
našoj vrstnoj sugradjanki, pjevačici prvog reda.
Njezini najnoviji uspjesi u „ C o m u n a l u " Bolonjs k o m e p o d i g o š e joj j o š većma glas i slavu.
Pjevala je tu u „Normi". Prvašnjim našim č e ­
stitkama pridružujemo s a d a nove.
Tvornica umjetnog gnojiva.
Dodatno
n a š o j zadnjoj viesti o ovom predmetu javljamo,
d a j e družtvo „Sufid" v e ć prikazalo molbu za
o d o b r e n j e proširenja obstojećeg obrtišta tvornica
kalcijokarbida u Crnici radionicama za tvorenje
kalcijocinamida. Razglasni p o s t u p a kvrhu te prošnje
o t v o r e n j e , te će o d n o s n a povjerenstvena razprava biti d n e 7. prosinca t. g. u 9 sati u jutro
na licu mjesta.
C i g a n i i z I t a l i j e . P a r o b r o d „Fausto C o sulich" d o p l o v i o je iz Mletaka, d a krca drva iz
skladišta Steinbeiss. U Mletcima ukrcao je 7 Ci­
g a n a na koje pala sumnja, d a su oni na sebi
donieli koleru u Barsku okolicu. Vlada talijanska
nije vidila u r e , d a ih s e oslobodi, ali ni naši
organi nisu glupi, t e im nedozvoljavaju izkrcanje
v e ć ć e biti n a istom p a r o b r o d u povraćeni opet
u Italiju. Kažu, d a ih u Italju više primit ne ć e .
Što ć e tada biti s njima, vidjeti ćemo. Z a p o ­
vjednik p a r o b r o d a Martinolić j e uprav na čudu,
tim više, š t o mu ja s v a čeljad bila predata bez
ikakovih izprava.
I z v o z d r v l j a . Osim p a r o b r o d a
„Fausto
C o s u l i c h " j o š krcaju p o d skladištem Steinbeiss
drva i celulozu p a r o b r o d i „Iliria" kapetan D a b i nović, „Ruggero di F l o r e u s " kapetan V. Meuro,
„Giulia C o s u l i c h " kapetan Suttora.
Z a n e p i s m e n e v o j n i k e . P o nalogu ratnog
ministarstva n o v o m g o d i n o m k o d ovomjestne
d o m o b r a n s k e p o s a d e biti će uveden tromjesečni
tečaj za p o u k u nepismenih vojnika u čitanju i
pisanju.
Z a b l a ć e b e z š k o l e . I o v e godine ostaje
zatvorena p u č k a škola u Zabraću a to s a razloga
š t o n e m a učitelja! Zablaće je ubavo mjesto na
m o r u , u n e p o s r e d n o j blizini Šibenika. Mjesto je
sasvim z d r a v o ; p u č a n s t v o d o b r o , radišno, inte­
ligentno željno š k o l e ; pomješca za školu . stan
učitelja n e mogu biti ljepša. P a uza sve t o : ne
imu učitelja! D o k upozorujemc) zammane uči­
teljske krugove na t o , molimo školsku vlast, d a
s e zauzme, kako bi s e ipak našla koja nastavna
Sa d a u Zablaću poučava. Narod placa škol­
ski d o o r i n o s žrtvuje s e d a dobije školu, koja
nn j e p o t r e b i t e k a o kruh, jer se Zablaćan. bave
. t r g o v i n o m i p o m o r s t v o m , p a je pravo, da mu
se d o d j e u susret.
Š k o l a z a u s a v r š i v a n j e š e g r t a . Upravi-
prostorijama
škole KOQ *
J
^ a f f ^ n f ^ p t e d a
izbjegnu težkim p o ­
fflStoS
sp0
sljedicama zakona
' , L9
ma
b 0
te !
l j u , bol ž u t a ?
hladu P°
KVAI
J
d
a
n a
s t o j e
polazili školu i
r e u m a t i
č n u , uloge glavof | u j d
Naše b r z o j a v k e .
K
d
b o l , lieči i kriepi.
E . s a , b , 64 u
g
2
0
Društvo inžinira i arhitekta u kralje­
v i n i D a l m a c i j i priredjuje u Splitu kroz a—
stajno zimsko d o b a niz predavanja. Dakako da
će predavanja biti strogo tehnička, jer namienjena svojim članovima, ali držati će se i t a ­
kova, koja će biti pristupačna i nešto široj
publici, u kojem slučaju biti će i pozvanika.
P r v o predavanje u nedjelju dne 2 0 tek. P r e ­
davati će ing. Jelić Sabo i b a š : „Mostovni
svod u modernoj tehnici".
Čujemo da će slična predavanja priredjivati takodjer i „Mjestni o d b o r pomenutog dru­
žtva", kome je sielo u Zadru.
Jeste li
Jeste
• si kroz p r o p u h p r e^-
. JI^FJE
,^arrSct
« ^
Skup učitelja.
P r o s u š e n j e N e r e t v a n s k o g p o l j a . Zanimana ministarslva izjavila su se sklonim, d a ,
predpostavivši zakonodavno odobrenje, prime na
teret države 8 0 ° / ukupne potrebštine za p r o ­
sušenje Neretvanskog polja uz njeke uvjete glede
kojih namjestništvo ima da vodi pregovore sa
zemaljskim o d b o r o m i sa zanimanom obćinom.
Ukupna potrebština iznosila bi 9,380.000 K.
U o b r t n o m v i e ć u . U sjednici obćeg odjela
o b r t n o g vieća, koja je bila u Beču 17. o. mj.
pri pretresu pitanja o napredjivanju obrta z a ­
stupnik je Vuković iztaknuo potežkoće za dal­
matinsku industriju, te je zamolio vladu, da bi.
utvrdila, koji su uzroci nepovoljnom j razvoju
raznih industrija, koje su osnovane posliednjih
godina u Dalmaciji, pa d a bi odredila što treba,
kako bi se industrija u zemlji unapriedila.
Klub starčević. a k a d e m i č a r a
„Mlada
H r v a t s k a " držao je d n e 9 . t. mj. svoju glavnu
skupštinu.
Biran je ovaj o d b o r :
Predsjednik
Josip Koprivčević, cand. iur.; podpredsjednik:
Ivan Sisarić, cand. med.; tajnik: Ivan Žilić, stud.
phil.; blagajnik: Zlatko Prebeg, cand. iur.; o d ­
bornici: Makso Milošević, stud. phil.; Julije
Rorbaher, stud. m e d . ; Jozo Poduje, stud. iur.
Revizori: Petar Jurišić, stud. phil.; Ignac Ostoja,
cand. m e d . Mladom družtvu želimo
najbolji
uspjeh 1
jjpozoru u se
istim p r o s t o r i j a m a na 1 P
g° f
P o v e ć a n j e p a r o b r o d a r s k o g družtva „Ja­
d r a n " . „Obzor" prima viest iz Trsta, da se p o ­
budom bosanskih i hercegovačkih trgovaca radi
uo tome. kako bi se naše malo ali Čisto narodnv parobrodarsko dn;žtvo „ J a d r a n " zasnovano
kapitalom nekih kaštelana, Šibenčana, poljičana
i
povećalo.
Bivši s a d a š n j i i b u d u ć i ( ? ) u t v a r a š k i
z a s t u p n i c i u r a b o š p u č k o g u č i t e l j s t v a . „Hrv.
Država" prima s o t o k a : Dr. Stambuk bivši za­
stupnik na dalmatinskom saboru pred nekoliko
dana, tako s e nečastno izrazio o pučkim uči­
teljima, da nam kolege, koji su bili prisutninapadaju, nisu htjali ponoviti počasti g. doktora,
jer d a se srame i ponavljati rieči bivšeg g. z a ­
stupnika, komu je kumovao i pri tom ga p o ­
mogao agent „Dalmatiae" k a p . K. Gamulin. Gla­
vom g. Tresić zastupnik u saboru i parlamentu
(na žalost) piše jednom odličnom našem kolegi,
da bi se on jedino i samo onda odrekao man­
data kad bj taj ovisio o jučiteljima, a to kad mu
je isti preporučivao, da se u saboru zauzme za
naše ekonomičnoučit pitanje. Dok n a s g. zastup.
Uresić oveko liepo časti van sabora, u saboru
ustaje tobože u obranu učiteljstva, a bez t e ­
melja napada na zemaljsku školsku vlast, koja
uživa p o d p u n o povjerenje sveukupnog učitelj­
stva u pokrajini. Ako je pako koji nezadovolj­
nik, koji naduvenjak, koji bi htio iz ambicije
namećati s e , toga je uviek bilo i bit će u pše­
nici ljulja. Takovi bi najbolje učinili, kad bi izstupili iz učiteljske službe', a ostavili učiteljstvo
u miru, jer učiteljstvu nije d o strančarstva, nego
d o složnog i trieznog rada na polju narodne
prosvjate. Evo Vam pako logike g. J. Kapica.
Ovaj je odličnoj osobi r e k a o : „Dok pravaška
stranka ima uza se svećenstvo, mi moramo pri­
vući sebi učiteljstvo." T a k o dakle gosparu K a ­
picu. N o učinili s t e račun bez oštara. Kad vam
je već toliko puta odprhnuo zastupnički mandat
mislite sada u neslozi pučkog učiteljstva te
postići. Varate s e . Dobiti ćete zasluženuu o d mnzdu, a k o t o pokušate. Ili mislite, da je uči­
teljstvo zaboravilo koliko s t e ga cienili d o malo
vremena natrag, k a d no s t e izbjegavali učitelja,
da v a s nebi valjda njegova blizina okužila, jer
ste sebe držali nešto višim. S a d nam je bistro,
zašto ste neovlašteno u ime obćine pošli da
pozdravite sakupljene učitelje u kazalištu. Iz
svega ovoga čisto je svakomu čemu se možemo
nadati o d utvaraških zastupnika b a r nekojih.
U
H
r
Abolicija
veleizdajničkog
procesa.
djen u Zagrebu, p o d p u n o abolira. — Tim je
svršeno i o v o pitanje, koje je tako dugo z a ­
nimalo na razne načine našu i širu javnost.
Poslie
smrti
Tolstoja.
O d e s a , 2 3 . Ovdje je prigodom p o s m r t i h
počasti, koje su se imale da prirede "Tols: >j:\
došlo d o bučnih demostrscija, pače i do s u ­
koba. Vlasti su izdale naročite odredbe, kojima
se zabranjuje
bilo kakva
počast
velikume
pokojniku.
A s t a p o v o , 2 3 . Tolstoj je jučer pokopan
uz veliko saučešće. Sprovod je bio jako dirljiv,
a najdirljivije je bilo vidjeti, gdje lies nose
vlastita djeca Tolstojeva.
Odjeci
Jlustrovan.e
cienike
la/je
BADAVA.
razpusta
englezkog
parlamenta.
S u f r a h e t e , 2 3 . Ovdje su sinoć priredjene
velike demostracije proti Asquithu, ali nije d o ­
šlo d o nikakvih ozbiljnih incidenata.
Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelf
i odgovorni urednik: Josip Drezga.
Komad Z e m l j e
- Marije, koji nije
dosada
upotrebljavan,
prodaje se. Ponude prima uredništvo. 2 - 3
k
O
o
d S v
1
H O T E L
„DINARA"
sa
restauracijom
Šibenik
o
o kod kazališta <=> o
preuzeo je podpisani, te ga pre­
uredio, obskrbivši ga sasvim n o ­
vim pokućstvom i stolnim pri­
borom.
Kako je sada u njemu u r e djeno, odgovara doista zahtjevima
grada, pa se podpisani nada, da
će od sada unapried ovaj hotel
postati najmilije svratiste ne samo
za mjesto, nego i za vanjski sviet,
tim više, š t o je u reštauraeiji i
domaća kuhinja, uredjena na način
koji posve zadovoljava.
G e n e su najumjerenije, a p o ­
sluga bez prigovora.
Preporučujuć se sa veleštovanjem
23|
Niko B l a ž e v i ć .
Austrijansta parobrodarsko M t v o na dionice
„DALMATIA"
u d r ž a v a o d 16. j u l a 1910. s l i e d e ć e
glavne pruge:
Trst—Metković A (poštanska)
Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 sati posl. podne
povratak svake subote u 6 sati prije podne.
Trst—Metković B (poštanska)
Polazak iz Trsta u četvrtak u 5 sati poslie podne;
povratak svake sriede u 6 sati prije podne.
Trst—Metković C (poštanska)
Polazak iz Trsta u subotu u 5 sati poslie podne;
povratak u četvrtak u 6 sati prije podne.
Trst—Korčula (poštanska)
Polazak iz Trsta u utorak u 5 sati poslie podne;
povratak u ponedjeljak u b sati prije podne.
Trst—Šibenik (poštanska izmedju Pule i
Zadra)
Polazak iz Trsta svake subote u 6 sati prije podne;
povratak u četvrtak u sati 1245 poslie podne.
Trst—Metković D (trgovačka)
Polazak iz Trsta svake nedjelje u 6 sati prije podne;
povratak svake nedjelje u 6 sati prije podne.
Trst—Vis (trgovačka)
Iz Trsta u četvrtak na polnoći.;
povratak svake sriede u 8 sati prije podne.
I
27.VII.10 I
i ŠIVAĆI STROJEVI .SINGER' I
H=
najnoviji i z u m
*
1
66"
S3
g
kupuju se samo
označena uviek
$
u našim skladi-
sa
3
štima, koja su
38
U svjetskoj izložbi
0d, »anie.
ik0
U obrtnom odielu rukoindustrijalne
ložbe u Linču, primilo je
Dionič. družtvo Singen
vih nenadkriljivili u valja­
nosti šivaćih i vezaćih stro­
jeva dvle zlatne kolajne
" «na1svim, mjestima
2
bijahu
osobito u strojevnoj tehnajizvrstnije radnje
zastupane, a medjunarodocienitelji stajahu sad
pred vrlo težkom zadaćom
kao nikad prije. Tim veća
je pobjeda Dionič. družtva Singerovih strojeva,
što su njezini proizvodi
kao najsavršeniji šivaći
strojevi svieta sa grandprix priznati.
ovim
znakom:
'^bauVe,s„|,9,0.
Družba za ocjenjivanje podalo je nanovo Dioničkom
družtvu Singerovih strojeva odlikovanje prvog
reda srebrnu državnu kolajnu iz priznanja radi vrstnoće i uzora njezinih fabrikata.
^
Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imaju tu svrhu,
da uz ime SINGER razpačavaju već upotrebljavane strojeve
ili one kojeg drugog proizvoda, pošto mi ne prepuštamo
naših šivaćih strojeva preprodavaocima, nego ih izravno
— — —
sami obćinstvu razprodajemo.
ŠIBENIK - - GLAVNA ULICA
B e č , 2 3 . P o odluci kraljevoj razpoloženo
je, d a se napokon veleizdajnički proces, v o -
-
vatskoj.
_
.
E
ćete održati! Vaše slabosti i boli izčeznu.
postavlja ako pravi Fellerov Fluid m. d.
p
;
atska).
v .F e l l e r j i J ^ i c ^ ^
1
•
v yHr^VliC
VaSt: z u i a v J
i
M.
r
b
6
4
Vaš vid, živci, ojačati će se, vaše će biti spavanje zdravo, a sveobće razpoloženje se opet uz„Elsafluid" upotriebite. 12 bočica na pokušaj stoje 5 K franko. Proizvadjač je samo ljekarnik:
3-9
(HrV
—
Cugcn p c t t o c l l o
jest zarazna bolest, s toga je d o b r o a k o
pranje rublja obavljamo kod svoje kuće.
Takova prilika pruža se svakomu, ako kupi
za to p a t e n t i r a n i
koji je tako udešen, da može s njime i dje­
vojčica od 12 d o 14 godina upravljati.
Prednosti kod uporabe:
Izkuhavanje, izparivanje i desinficiranjerublja obavljaše
sve na jedanput za
10 do 20 časaka.
Rublje se niti rulja
niti gnječi, niti dere,
a isto tako i nepregori, i radi toga se
dva dotriputa dulje
sačuva nego ona s
rukom prano. Stroj
treba radi svoje gradje vrlo malo vode
i sapuna a pod nije
ni najmanje mokar.
Stroj se može upotrebiti još i u druge
svrhe, kao kotao za
grijanje vode, kuha­
nje voća, grijanje glatčila i kupaka itd. Godišnje
pranje rublja ne stoji niti četvrti dio prama svakom
drugom načinu pranja.
Stroj br. 1 za kućnu uporabu zapada K 5 0 .
Uz šestmjesečno odplaćivanje 1 0 % više.
Naručbe prima i obavlja:
°
Hllbert Bolanca,
lTranani TlflliMPiia
J
r u ž m a r i n a , b a j a m a i višnje
po
M
a
(
ž i T | 0 T l
e
j.
g i ]
p
c e
2—
žlica, viljuška i noževa.
Jedan samostalan knjigoveža.
Mjesto stalno. Plaća dobra. Nastupiti može
odmah.
2—3
pčelara
kih predmeta i kineskih srebrarija
„Hrvatskoj tiskari" u Šibeniku potreban je
K 1-60 k l g . , m o ž e t e
„abavltl „od
Pribor satova, zlatarskih i optič­
punopartti stroj palmacija
finog v r c a n o g o d kadulje,
Meda
u Z a t o n u kod Šibenika.
3
Zajamčena izradba sa 90 grama čistog srebra.
P e o n t a .
Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago
kovini.
Bojati iluttrovani olenlk.
Tvorničke stalna oiene.
K N J I Ž A R A
Glavna
Šibenik,, Glavna ulica, br. 128.
14./9.-910.—14./9.-9U.
IVANA
ulica
i
P A P I R N I C A
GRIMANI~A
preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor
\
Hrvati i Hrvatice, po-
i strane
Najsavršeniji gramofoni i ploče
časopise
sa tačnim i brzim dostavljanjem
Velika zaliha svakovrstnih t o p l o m j e r a ,
O b j a v a .
JaroslaV
TRADEMARK.
^
Kocian
Tkaonica i odpravništvo
Hrenove i let, ( Ć a s k a . )
uz originalnu cienu
u kuću.
cviker-naočala
od najbolje vrsti i l e ć a u
svim gradacijama.
>
A n d
J
e 0
G r i m a n i
g
X
X
X
X
X
H
K
K
X
X
X
X
X
J
X ovoTytív" Od najboljeg marseljskog griza ; f S. x
s
0
0
pŠeiliČllOg
t ^ a Š t i a
d o b r o g i od najfinijega
Tvrdka:
IVAN ŠUPUK
K
x
x
x
ss
x
x
x
x
VREĆICA
i
brat
x
x
15./V1.10.
x
x
x
x
x
m
à
m
* • * » • » WT» rra
m
Kuća
Draždjanska
tvornica motora
na plin
Gutenberg,
(A. G. Dresdener Gasmotoren-Fabrik:
Moritz Hille, Dresden)
Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18.
Zahtjevajte cienik bezplatno i bez poštarine.
Dopisivanje hrvatski.
najveća specijalna tvornica
Dionička glavnica - - - - K 2,000.000
srednje Evrope.
P r i č u v n a z a k l a d a i p r i t i č c i K 180.000.
m
»•*
Podružnice:
ViaBarriera vecchia i
br. 33.
f
Via Colonia br. 17."
S. Giovanni
J #
di Guardiella
br. 871.
Gustav Marko
»
Uf. 1930.
1
T r s t
C e n t r a l a : Via C o r o n e o 45.
Tekući račun sa podružnicom Ljubljanske kreditne banke.
Veliko skladište s t a a l a p r o s t i h , a p a n i r a n i h i z a
Vtliki izbor p r e d m e t a z a I j e a r n e , d r o g e r i j e ,
sudje, ocaline, staklarije,
porculanso
svjetiljke
Telđffll Uf. 1930.
ures.
i zemljano
itd.
koje se ne boje
utakmice.
Na zahtjev šalju s e cienici badava.
Đ o p l M l v a n j e
tx h r v a t s k o m
joJE.ttu.
Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim
našim trgovcima.
CENTRALKA DUBROVNIK
Podružnica
u
- Velika zlatarija plančić
Starigrađ
(Podružnica:
Vis-Velaluka).
Prodaje svakovrstnih
i srebrnih
zlatnih
predmeta.
Najfinije švicarske dobnike.
(Jiene umjerene
Priznanice
bez
utakmice.
na pretek.
30.V11.
-
SPLITU i ZADRU.
a
Bankovni odjel
(Jjttfo
^
Velike kolikoće naročitih t v a r i u o c a k l i n i , p o r c u l a n i .
Ciene umjerene
I » Podružnica
EMANUEL KRAUS
Važno za svakoga!
T i M l
D
prodaje
1
trn
i banka o o o o
i Si
Namještaje na mršavi plin (Sanganlap)
& & & & & & & & & & & &
rfV*
X
kao što:
m o t o r i n a plin (gas), b e n z i n ,
ž e s t u , k a m e n o ulje, s u r o v o
ulje z a o b r t n i č k e , p o l j o d j e l ­
ske i električne namještaje
snage.
-
ft
ŠIBENIK.
M
x
Najbolji namještaji snage
ANTE ZORIC
»V* *T» iV*
: Hrvatska
ie
kao i od
D o b r o g i od najfinijega
Š i b e n i k .
Čast mi je javiti p . n. obćinstvu,
da sam objavljenu tvornicu p a ­
pirnatih vrećica za trgovačku p o rabu otvorio, te je p o d p u n o p r e ­
ma zahtjevu uredio, time sam u
stanju u najkraće vrieme najveću
količinu vrećica izraditi. Vrećice
izradjuju se u svim veličinama i
u svim bojama. P o š t o je o v o u
nas p r v o i jedino d o m a ć e p o d ­
uzeće ovakove vrste, n a d a m o se
za stalno, d a će mi gg. potrošači
povjeriti svoje cienjene naručbe,
koje će u p o d p u n o m redu i n a j savjestnije izvršene biti.
Sa veleštovanjem
g
proizvadja
5
•Vji wVu wYm rVii #YwrfV»irT" trtu mWm wYi
PAPIRNATIH
X
...........
Skladište najboljih i najjef­
tinijih šivaćih strojeva „Singer" najnovijih, sistema.
i mlinice za raznu hranu.
& & & & & & & & & &
g
X
Pomoćju najmodernijeg motora
14-241
TVORNICA
3J
H
Preuzimlie naručbe s v a k o ­
vrstnih pečata od kaučuka
i kovine.
Skladište fotografskih
aparata i svih
nuzgrednih potrebština.
X ^ T v o r n i c a tjestenine^ ¡
koji zgotavlja i ima uviek na skladištu
s u k n a za odjela, zimske k a p u t e
itd. Zajamčeno održanje boje. K a n a f a s a , platna, flanela, ubrusa,
r u č n i k a , j a s t u k a , p o r k e t a , sifona.
Ciene su najjeftinije.
N a r u č b e p r e k o 18 K. š a l j e m f r a n k o .
Tražite uzorke.
M o ž e se dobiti 30 do 4 0 mt. o d p a d k a 3
do_ 15 mt. d u g o g za K 18 d o 25 prema vrsti.
Od odpadaka se ne šalju uzorci. HM
J
knjiga
knjiga,
providjeni TRADE;
znakom
"Kiši MASTER'S VOICE" AnHipn'
Šibenik, Glavna ulica.
Šalje na zahtjev cienik i popis komada
14.-9. 910-911.
badava i franko.
M
i frailCUZtill
sa svakovrstnim komadima
osobito hrvatskim
I v a n
Zašto se ne obratite pri kupova­
nju vaših potrebština ravno na tvrdku
ulica
u r e d o v n o g p a p i r a , e l e g a n t n i h l i s t o v a z a p i s m a , r a z g l e d n i c a i t. d.
Prima predplate na sve h r v a t s k e
mozite družbi sv. Cirila i Metoda.
M s t i l l , talijanskih, lljeinaČKih
r o m a n a , s l o v n i c a , r i e č n i k a onda p i s a ć i h s p r a v a , t r g o v a č k i h
dobivaju se u knjižari i papirnici:
B
Olovna
ŠIBENIK
- -
prima uložke na knjižice u konto k o rentu u ček prometu; eskomptuje
mjenice.
Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja
vriednine. Devize se preuzimlju najkulantnije. Izplate na svim mjestima
tu i inozemstva obavljaju se brzo
i uz povoljne uvjete
o
Mjenjačnica
- - -
kupuje i prodaje državne papire,
razteretnice, založnice, srećke, va­
lute, kupone. Prodaja srećaka na
obročno odplaćivanje. Osjeguranje
proti gubitku kod ždriebanja. Revi­
zija srećaka i vriednostnih papira
bezplatno. Unovčenje kupona bez
Download

hrvatska