mirovne
novosti
broj
broj 515
- 16 april/travanj
-juni/srpanj
maj/svibanj2011.
2012.
U ovom broju:
‚‚ Strategija za uspostavu poticajnog okruženja za
razvoj održivog civilnog društva u BiH
‚‚ IPA programiranje i učešće civilnog društva
‚‚ Prigovor ministarstvu pravde BiH na način
vođenja i utvrđeni nivo javnih konsultacija o
Prijedlogu Zakona o udruženjima i Prijedlogu
Zakona o fondacijama i zadužbinama
‚‚ “Ostavljanje prošlosti za sobom - Gledište
mladih u Bosni i Hercegovini”
‚‚ TRIAL objavljuje pravni vodič za žrtve
seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini
‚‚ Kampanja Jednakost za sve - mjesec dana
ženskog romskog aktivizma
‚‚ Uspostavljanje video arhiva genocida
Drage kolegice i kolege,
Dobro došli u novi broj naših i vaših Mirovnih novosti. Zbog hroničnog nedostatka
vremena sada smo uradili uradili dvobroj, a nadam se da ćete naći dosta zanimljivih
članaka koji će vas potaknuti i ohrabriti da razmislite i uključite se.
Mreža za izgradnju mira u BiH organizovala je od 28. do 30. marta/ožujka 2012.
godine u Sarajevu trodnevnu radionicu strateškog planiranja u okviru projekta
“X-Press, društvena uključenost putem medija” koji finansira Delegacija Evropske
Unije u BiH i uz podršku projekta Tehnička podrška organizacijama civilnog društva
(TACSO) kancelarija u BiH.
Piše:
Goran
Bubalo
CRS BiH
impressum
Glavni i odgovorni
urednik:
Goran Bubalo
Redakcija:
Edita Čolo
Suzana Božić
Šejla Dizdarević
design/DTP obrada
www.oneworldsee.org
kontakt
[email protected]
www.mreza-mira.net
tel: +387 33 812 401
2 Mirovne novosti
Mreža za izgradnju mira nastala je u februaru 2010. godine uz podršku USAID-a, i
danas okuplja 96 članice. Mreža radi na izgradnji i promociji mira zasnovanom na
integritetu, slobodi i povjerenju, građanskoj hrabrosti i odgovornosti, zalaganju za
ljudska prava i nenasilje. Cilj rada članica Mreže je uticaj i pokretanje konkretnih
inicijativa u vezi sa javnim politikama u oblastima prepoznatim kao ključnim za
dugoročnu izgradnju mira u BiH, prvenstveno oblasti sigurnosti, obrazovanja, zaštite
i promocije ljudskih i manjinskih prava, suočavanja s prošlošću i tranzicione pravde,
rodne ravnopravnosti i kulture javnog dijaloga i demokracije.
42 organizacije civilnog društva okupljenih u Mrežu za izgradnju mira u okviru
svog prvog strateškog planiranja raspravljale su o svojoj misiji i viziji, identitetu,
članstvu, strukturi i budućem djelovanju. U skladu sa misijom Mreže usmjerenom na
promociju građanske hrabrosti i odgovornosti posebno je razmatrano pitanje načina
dodjele Novinarske nagrade Srđan Aleksić. Dogovoreno je da će Mreža već sljedeće
godine dodjeljivati novinarsku nagradu Srđan Aleksić na Dan mira 21. septembra/
rujna kao način poticanja i priznanja građanske hrabrosti odvažnih novinarki i
novinara.
CRS i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine su dobili dvogodišnji
nastavak projekta Izaberimo mir zajedno koji podržava USAID, o čemu ćemo vam
više pisati u narednom izdanju Mirovnih novosti.
A što nam je najbitnija stvar je da naš Drug Vehid Šehić nominiran za nagradu za
Mirovnog Aktivistu koju dodjeljuje World Vision International, 2012 Peacemaker
Prize. Nominaciju je uputila Mreža za izgradnju mira uz podršku Omladinske mreže
BiH i Biroa za ljudska prava. Malo, premalo je Ljudi kao što je Drug Vehid, i kada smo
tu informaciju proslijedili dobili smo nepodjeljenu podršku, ali da bi dobili nagradu
potrebno je da što veći broj ljudi podrže Vehida. Molim vas pogledajte link http://
wvipeaceprize.ning.com, ostavite komentar i/ili podržite Vehida.
Sjajan je komentar ostavio Branko Lukovac: “U potpunosti se slažem da je g-din Vehid
Šehić jedan od osnivača i ključnih osoba civilnog društva u BiH i post-jugoslovenskim
zemljama, posvećen pravdi, jednakosti, spriječavanju diskriminacije, toleranciji za sve,
neovisno o ubjeđenjima, etničkim, vjerskim ili drugim različitostima, za obostrano
razumijevanje, povjerenje i saradnju u svim zemljama regiona, te njihovu integraciju u
šire evropske strukture. Njegov rad je bio veoma važan i široko prepoznat u najtežim
vremenima rata u Bosni i Hercegovini, gdje je rad na čuvanju i promociji dobrih inter-
etničkih odnosa bio veoma rijedak. Nastavio je sa radom i novom milenijumu kao
lider Foruma građana Tuzla i ko-predsjednik Igmanske inicijative, regionalne mreže
posvećene ponovnoj izgradnji mostova između bivših republika, a sada nezavisnih
država. Iz toga razloga veliko mi je zadovoljstvo u potpunosti podržati nominaciju
g-dina Vehida Šehića za 2012 Peacemaker Prize.”
Hvala vam na podršci, i čitamo se brzo u novom broju Mirovnih novosti.
P.S. Umjesto moga potpisa, sjetimo se da je ovih dana bio Dan mladosti.
Kolekcija štafeta izložena u Kući cvijeća, Beograd, Srbija
Mirovne novosti 3
Strategija za uspostavu poticajnog okruženja
za razvoj održivog civilnog društva u BiH
Piše:
Goran
Bubalo
CRS BiH
4 Mirovne novosti
U okviru svojih aspiracija za članstvo u
Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina je
prihvatila niz međunarodnih deklaracija i
sporazuma koji potvrđuju spremnost države
da prihvati najviše demokratske standarde i
temeljne vrijednosti na kojima se zasnivaju
Evropska unija i savremena demokratska
društva. Međunarodni sporazumi, kao što
je Evropsko partnerstvo za BiH, državne
sektorske strategije, sporazumi i zakonski
akti, kao što su Sporazum o suradnji između
Vijeća ministara i nevladinog sektora u
Bosni i Hercegovini; Jedinstvena pravila
za izradu pravnih propisa u institucijama
Bosne i Hercegovine; Pravila za konsultacije
u izradi pravnih propisa, itd., daju prostor
za uključivanje civilnog društva u sektorske
procese. Međutim, do sada nije bilo ni jedne
strategije koja se isključivo koncentriše na
podršku i saradnju sa civilnim društvom radi
kreiranja poticajnog okruženja za razvoj ovog
sektora a koja obuhvata koherentan sistem
sačinjen od niza međusobno povezanih
institucija.
Pomanjkanje strategije na nivou cjelokupnog
sektora pokazalo se kao prepreka na nekoliko
načina. Na primjer, nedostatak koherentnih i
koordiniranih aktivnosti saradnje i stvaranja
poticajnog okruženja za razvoj civilnog
društva smanjuje potencijal oba sektora
(vladin i sektor civilnog društva) da sarađuju i
ostvare pozitivne efekte zajedničkog rada na
podršci reformama koje Bosna i Hercegovina
sprovodi. Također, nedostatak koherentne
strategije spriječava vladine institucije u
planiranju i utvrđivanju prioriteta u vezi sa
korištenjem ograničenih sredstava kojima
raspolažu. Štaviše, odsustvo strategije koja bi
odgovorila potrebama stvaranja poticajnog
okruženja za razvoj civilnog društva i time
razvoj participativne demokratije znači
da se prilikom planiranja ne uzima u obzir
vrijednost i doprinos civilnog društva, a
posebno koji uticaj reformske inicijative
pokrenute u sektoru civilnog društva mogu
imati na vladin sektor u BiH. Civilno društvo
i vladin sektor čine dva komplementarna
segmenta istog demokratskog procesa
koji samo u koordinaciji mogu dovesti
do krajnjeg cilja, a to je prosperitetno
demokratsko društvo u funkciji građanina,
i tako zajednička akcija državnih institucija i
organizacija civilnog društva može značajno
doprinijeti sposobnosti države da efikasno
odgovori mnogim izazovima u zemlji,
uključujući jačanje socijalne kohezije i
stvaranja održivog društvenog kapitala.
Na osnovu zahtjeva Sektora za civilno društvo
pri Ministarstvu pravde (http://www.mpr.gov.
ba/hr/str.asp?id=282) Vijeće ministara je isti
usvojilo na svojoj 151. sjednici (http://www.
vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/
saopstenja_sa_sjednica/?id=11572), i na
osnovu te odluke: „Vijeće ministara BiH,
na prijedlog Ministarstva pravde, donijelo
je Odluku o izboru članova Radne grupe
za izradu Nacrta strategije za uspostavu
poticajnog okruženja za razvoj održivog
civilnog društva u Bosni i Hercegovini.“
Radna grupa koja radi na pripremi strategije
se sastoji od 10 osoba, od čega su pet
predstavnici/e institucija vlasti (državni nivo,
entiteti, i Brčko distrikt), te pet predstavnici/e
mreža organizacija civilnog društva (Mreža
pravde u BiH, Mreža Sporazum plus, Mreža
Volontiram, Mreža za izgradnju mira, i NVO
Vijeće).
U ovom kontekstu je nezaobilazno je naglasiti
ulogu UNDP-ija, čija podrška je nakon par
neuspješnih sastanaka Radne grupe bila
presudna u pripremi Strategije, kako kroz
ljudske resurse tako i pokrivanje troškova
konsultacija. TACSO BiH je također dao svoju
podršku kroz angažman konsultanata koji su
radili analizu stanja i zakonske legislative, te
dali polazni nacrt teksta Strategije.
Opšti cilj Strategije za stvaranje poticajnog
okruženja za razvoj civilnog društva je
stvaranje koherentnog i konsistentnog
strateškog okvira za podršku stvaranju
poticajnog okruženja za razvoj civilnog
društva u BiH koji sadrži usaglašene prioritete
i mjere za budući razvoj ovog sektora u
cjelini, kao i realistične reformske aktivnosti.
Strategija treba osigurati nezavisnost i
pluralizam civilnoga društva, priznavanje
aktivnosti i usluga od opšteg / javnog dobra,
otvoriti državne institucije i političke procese
prema javnosti, stvoriti institucionalne
mehanizme saradnje vladinih institucija
s civilnim društvom, i unaprijediti sistem
finansiranja civilnog društva.
Mjere koje će se provesti radi postizanja
navedenih ciljeva, rokovi i nosioci njihovog
provođenja razradit će se u Akcionom planu
provođenja Strategije stvaranja poticajnog
okruženja za razvoj civilnoga društva u Bosni
i Hercegovini, uz puno učešće i saglasnost
svih institucija vlasti u Bosni i Hercegovini.
Ova Strategija treba postaviti osnove za
uređivanje odnosa države i civilnog društva
po proceduralnim pitanjima i određenjima,
radi stvaranja poticajnog okruženja za
razvoj civilnog društva. Tako, Strategija
treba dati osnovne smjernice koje se žele
postići u narednih nekoliko godina kako bi
se unaprijedio postojeći pravni, finansijski
i institucionalni sistem podrške razvoju
civilnog društva te kako bi se stvorilo
poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnog
društva u Bosni i Hercegovini.
Inicijalne konsultacije sa organizacijama
civilnog društva su održane 07.12.2011.
godine u Sarajevu, i one su poslužile kao
osnov za dalji rad Radne grupe.
Strategija nema namjeru otvarati pitanja
ustavnih nadležnosti niti prenosa istih na
bilo koji nivo vlasti. Strategija isključivo ima
namjeru pomoći svim nivoima vlasti u Bosni
i Hercegovini da uspostave zajedničke vizije
o mjerama koje se moraju poduzeti kako bi
se pokrenuo institucionalni dijalog s civilnim
društvom, kako na državnom, entitetskom
i kantonalnom tako i na opštinskom nivou,
te kako bi se unaprijedio postojeći pravni,
finansijski i institucionalni sistem pomoći
razvoju civilnog društva.
Naravno, ovo su bile samo inicijalne
konsultacije, gdje su tokom maja planirane
brojne dodatne sektoralne i regionalne
konsultacije u kojima se planira učešće
brojnih drugih organizacija civilnog društva
koje trebaju izraziti svoje mišljenje. Napokon,
radi se o dokumentu i za civilno društvo, i
naše mišljenje mora biti presudno. Krajem
maja je planiran završni sastanak nakon
čega se nadamo dobiti dokument koji će biti
ponuđen na usvajanje Vijeću ministara.
Pomanjkanje
strategije na
nivou cjelokupnog
sektora pokazalo
se kao prepreka na
nekoliko načina. Na
primjer, nedostatak
koherentnih i
koordiniranih
aktivnosti saradnje i
stvaranja poticajnog
okruženja za razvoj
civilnog društva
smanjuje potencijal
oba sektora (vladin
i sektor civilnog
društva) da sarađuju
i ostvare pozitivne
efekte zajedničkog
rada na podršci
reformama koje
Bosna i Hercegovina
sprovodi.
Nadamo se da će organizacije civilnog
društva prepoznati važnost Strategije i dati
puni doprinos svojim učešćem, a o daljim
koracima i konsultacijama informacije ćete
moći dobiti kroz mreže organizacija civilnog
društva, web-stranice ili kroz direktne
pozive za učešćem i doprinosom. 
Mirovne novosti 5
IPA programiranje i učešće
civilnog društva
Piše:
Goran
Bubalo
CRS BiH
6 Mirovne novosti
Instrument predpristupne pomoći (IPA) je jedinstveni finansijski instrument Evropske unije
(EU) uspostavljen 17. jula 2006. godine Uredbom Vijeća EU 1085/2006. IPA će se realizovati
u periodu 2007-2013. godine, kao pomoć državama na putu ka članstvu EU. IPA je fleksibilan
instrument namijenjen svim državama korisnicama - kandidatima i potencijalnim kandidatima
za članstvo u EU, koji je zamijenio prethodne finansijske instrumente EU kao što su PHARE,
ISPA, SAPARD, CARDS i instrument za Tursku.
IPA se sastoji od pet komponenti. Prve dvije su namijenjene svim zemljama korisnicama
(uključujući i BiH):
ƒƒ Pomoć u tranziciji i razvoju institucija: namijenjena razvoju kapaciteta institucija; i
ƒƒ Prekogranična saradnja: podržava saradnju na granicama između zemalja kandidata/
potencijalnih kandidata, kao i između zemalja kandidata / potencijalnih kandidata i
zemalja članica EU. Također, ova komponenta podržava učešće zemalja korisnica u
transnacionalnim programima.
Ostale tri komponente su namijenjene isključivo zemljama kandidatima:
ƒƒ Regionalni razvoj: za finansiranje investicija i tehničke pomoći u vezi sa oblastima kao
što su transport, životna sredina i ekonomski razvoj;
ƒƒ Razvoj ljudskih resursa: komponenta usmjerena na jačanje ljudskog kapitala i borbu
protiv socijalne isključenosti; i
ƒƒ Ruralni razvoj: komponenta namijenjena za pripremu za zajedničku poljoprivrednu
politiku.
Tokom ljeta 2012 godine civilno društvo je nominiralo svoje predstavnike/ce u radnu grupu
koja je pripremala Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD – Multiannual Indicative
Planning Document) na osnovu koga se programira IPA pomoć. Ovo je bio veliki napredak,
jer smo po prvi put imali mogućnost učestvovanja i davanja komentara (od početaka IPA-e
2007. godine civilno društvo nikada nije konsultirano o prioritetima i potrebama), iako smo
bili uključeni tek u kasnijoj fazi kada su radne grupe već obavile dobar dio posla. Na žalost
nakon prvih par sastanaka predstavnici/e civilnog društva nisu dobijali povratne informacije
niti izvještaje, sve do dobijanja završne verzije MIPD-ija.
Nakon neformalnog sastanka u martu/ožujku Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara
BiH (DEI) / Ured Državnog IPA koordinatora su uputili poziv na konsultativni sastanak sa
predstavnicima/ama civilnog društva na temu kako osmisliti buduće procese programiranja
IPA-e, koji bi uzeli u obzir značajne i potrebne doprinose organizacija civilnog društva. Svrha
sastanka je bila doći do praktičnih i realnih koraka u vezi našeg učešća i procesu programiranja,
koje bi DEI i Delegacija Evropske unije u BiH (DEU) mogle uzeti u obzir prilikom osmišljavanja
budućih procesa programiranja.
Programi o kojima se razgovaralo nisu predviđali direktnu pomoć civilnom društvu, no cilj
sastanka je bio razmotriti pitanja na koji način bi organizacije civilnog društva mogle sudjelovati
u fazi formulacije tekućeg procesa IPA programiranja (2012-2013), uzimajući u obzir vremenski
okvir i projekte u prioritetnim oblastima.
Za ove dvije godine je u novembru/studenom 2011. godine listu prioriteta definirala DEU, i BiH
kao zemlja korisnica nije imala puno prostora za mijenjanje liste. Sektori su sljedeći:
ƒƒ Pravda i unutarnji poslovi (podrška pravosudnim institucijama, službama za
sprovođenje zakona, borba protiv pranja novca);
ƒƒ Reforma javne uprave (izgradnja kapaciteta za EI, za statistiku, podrška harmonizaciji
propisa o javnim nabavkama);
ƒƒ Razvoj privatnog sektora (podrška malim i srednjim poduzećima, pripreme Vijeća za
državnu pomoć, strategija za infrastrukturu kvaliteta, razvoj carina i oporezivanja);
ƒƒ
Transport (koridor VC, usaglašavanje s acquis-em, priprema strategija za saobraćajnu
strukturu).
ƒƒ Socijalni razvoj (obrazovanje i zapošljavanje, Akcioni plan za Rome, podrška
Sarajevskom procesu, deminiranje); i
ƒƒ Ostale i za acquis vezane aktivnosti (veterinarska, fitosanitarna ispravnost,
zdravstvena ispravnost namirnica, energetika, opšti instrument za tehničku pomoć).
Nakon konsultacija unutar šest mreža organizacija civilnog društva ((Mreža pravde u BiH,
Mreža Sporazum plus, Mreža Volontiram, Mreža za izgradnju mira, NVO Vijeće i Ženska
mreža) odabrano je 18 osoba iz čitave BiH koje su bile predstavnici civilnog društva na ovom
inicijalnom sastanku. Sastanak je održan u hotelu Bristol, 10. aprila/travnja 2012. godine,
gdje su sem predstavnika/ca civilnog društva učestvovali i DEI, DEU, Ministarstvo pravde BiH,
i TACSO BiH.
Realno je reći da sastanak nije ispunio sva svoja očekivanja, jer je kao veliki izazov ostalo
iznalaženje konkretnih načina na koje civilno društvo može uzeti aktivno učešće u procesu
konsultacija, odnosno učešću u radnim grupama koje već rade na definiranju prijedloga
projekata (project fiche). Bojazan je da se radilo o jednom sastanaku bez planova za nastavak
i konkretnije uključivanje civilnog društva u radne grupe, no upravo to je tema o kojoj se
diskutira u okviru mreža organizacija civilnog društva.
Što također ostaje kao pitanje je način uključivanja civilnog društva u dio konsultacija koji
se dotiču direktno civilnog društva, jer je za IPA-u 2012 - 2013 ovaj segment izdvojen iz
državnog programiranja i potpao je direktno pod DEU. Proces ovih konsultacija je završen
u junu/lipnju 2012. godine, gdje je TACSO organizirao konsultacije o potrebama civilnog
društva na kojima su učestvovale 34 organizacije, rezultat čega je projektni dokument sa
planovima podrške civilnom društvu. Osnovni prigovor sa strane civilnog društva je da je ovo
bilo netransparentno gdje praktično niko od prisutnih organizacija na ovim konsultacijama
nije bio svjesan da se radilo o konsultacijama za potrebe programiranja, niti smo oficijelno
dobili povratne informacije o rezultatima i definiranim planovima.
No, kao što govorimo već godinama “ovo je priprema za narednu godinu, iduće godine ćemo biti
spremni i uključeni”. Od samog početka IPA programiranja civilno društvo biva uključeno tek
u završnoj fazi, prisustvujući prezentaciji projektnih dokumenata, ali ne dajući svoj kvalitetan i
konkretan doprinos konsultacijama. Nadamo se da će se stvari promjeniti do programa koji će
zamijeniti IPA-u, i da ćemo napokon imati našu punu uključenost i suradnju. 
Mirovne novosti 7
Prigovor ministarstvu pravde BiH na način vođenja i utvrđeni
nivo javnih konsultacija o Prijedlogu Zakona o udruženjima i
Prijedlogu Zakona o fondacijama i zadužbinama
Nakon što je Ministarstvo pravde BiH (MPBiH), u skladu sa članom 6. Pravila za konsultacije
u izradi pravnih propisa (“Službeni glasnik BiH” br. 81/06), putem web stranice pozvalo
zainteresiranu javnost da učestvuje u izradi Prednacrta Zakona o udruženjima i Zakona o
fondacijama i zadužbinama, Koordinacioni odbor Mreže Sporazum plus je ovom ministarstvu
uputio prigovor na način vođenja i utvrđeni nivo javnih konsultacija o prijedlozima navedenih
zakona.
Piše
Slaviša
Prorok
Zamjenik Koordinatora
mreže Mreže Sporazum
plus
Koordinacioni odbor (KO) je pozivajući se na Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa
Vijeća/Savjeta ministara BiH i Ministarstva pravde BiH (Pravila, Službeni glasnik BiH broj
11/05) i Pravilnik za provođenje Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa u Ministarstvu
pravde BiH, odlučio uložiti ozbiljan i principijelan prigovor vezan za nivo konsultacija koji je
određen za provođenje konsultacija sa zainteresovanom javnošću u izradi Prijedloga Zakona o
udruženjima i Prijedloga Zakona o fondacijama i zadužbinama.
KO je smatra da su u vezi s tim povrijeđene odredbe gorenavedenih akata, uz sljedeće
obrazloženje:
Prema informacijama i uvidu u dosadašnji tok konsultacija, predlagač i zaduženi koordinator/
ica za konsultacije u Ministarstvu pravde BiH donijeli su odluku da se u izradi predmetnih
zakona provedu minimalne obaveze u pogledu konsultacija, u skladu sa članom 6. Pravila.
Drugim riječima, ovi pravni propisi su određeni kao propisi koji nemaju “značajan uticaj na
javnost” (član 8. Pravila), sa čim se KO ne može složiti i na što ulaže prigovor.
Na osnovu dosadašnjih iskustava, te zbog kompleksnosti pitanja koja se uređuju ovim
propisima, članovi/ce KO su uvjerenja da ovaj nivo konsultacija ne može osigurati adekvatno,
blagovremeno i kompetentno uključivanje NVO sektora, niti može ostvariti namjeru predlagača
da se u njihovu izradu uključi što je moguće šira zainteresovana javnost.
Izmjenama pomenutih zakona se vrši usklađivanje sa međunarodnim standardima, ostvarivanje
slobode udruživanja onako kako je garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i
praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Dodatno uzimajući u obzir broj udruženja i fondacija u BiH, broj njihovih korisnika, te činjenicu
da su ovo jedini zakoni kojima se regulišu statusna i druga prava i obaveze udruženja i
fondacija, KO smatra da bi se oni morali ocijeniti kao propisi koji imaju značajan uticaj na
javnost shodno članovima 9. i 13. Pravila, te da su se, shodno tome, osim minimalnih trebale
provesti i dodatne konsultacije u skladu sa članovima 15. i 23. Pravila. Za ovakvu ocjenu značaja
predmetnih zakona imamo i stručnu potvrdu naše konsultantske partnerske organizacije ECNL
iz Budimpešte koja se smatra jednom od najvećih autoriteta u oblasti neprofitnog prava i koja
je, između ostalog, aktivno učestvovala kako u ranijoj izradi ovih propisa u našoj zemlji, tako i
u velikom broju zemalja iz našeg bližeg i daljeg okruženja.
8 Mirovne novosti
Članovi/ce KO su u pismu reagiranja izrazili nadu da će MPBiH ozbiljno razmotriti i prihvatiti
ovaj principijelni prigovor i da će obavijestiti KO a time i Mrežu Sporazum plus u cjelini o
stavu MPBiH u vezi s tim. Prigovor je uložen u dobroj namjeri, uvjereni da široke konsultacije
sa zainteresovanom javnošću o tako važnim zakonskim propisima mogu samo doprinijeti
njihovom kvalitetu i uspješnoj provedbi u praksi. Uz to, ovim se želi doprinijeti efikasnijoj
provedbi Pravila i drugih provedbenih akata, koje inače u našim kontaktima sa domaćim i
stranim partnerima široko promovišemo kao dobru praksu u uključivanju građana i javnosti
u kreiranje zakona i drugih instrumenata javnih politika.
KO je obavijestio MPBiH da će članicama poslati informaciju o ovom reagiranju uz prijedlog
da svaka članica, ukoliko želi, može prijedlog ispred svoje organizacije poslati direktno na
adresu ovog ministarstva, ali da to neće biti organizirano putem KO i sekretarijata.
Na kraju reagiranja članovi/ce KO, i sekretarijat Mreže Sporazum plus, Centar za promociju
civilnog društva, je iskoristio priliku da MPBiH ponudi saradnju u budućim aktivnostima na
dosljednoj primjeni Pravila kao i saradnju o drugim pitanjima od zajedničkog interesa, u
skladu sa potpisanim Sporazumom o saradnji Vijeća/Savjeta ministara BiH i NVO sektora u
BiH.
Na kraju je ukratko predstavljena Mreža Sporazum plus koja kao jedan od osnovnih ciljeva ima
promociju i razvoj institucionalnog dijaloga i saradnje između Vijeća/Savjeta ministara BiH i
drugih nivoa vlasti u BiH i NVO sektora kroz, između ostalog, primjenu Pravila za konsultacije
u izradi pravnih propisa (Službeni glasnik BiH, broj 11/05). 
Mirovne novosti 9
“Ostavljanje prošlosti za sobom Gledište mladih u Bosni i Hercegovini”
Piše
Mustafa
Cero
Nansen dijalog centar
Sarajevo
“Ostavljanje prošlosti za sobom: Gledište
mladih u Bosni i Hercegovini” je izvještaj
baziran na nalazima istraživanja koje je
provedeno u Bosni i Hercegovini između
aprila i septembra 2011. godine, a koje su
proveli Nansen dijalog centar Sarajevo i
Saferworld iz Velike Britanije.
Svrha Izvještaja je da pruži institucijama
EU, vladi i akterima civilnog društva u BiH,
analizu i preporuke o ulozi mladih te kako
oni utiču na mirovne dinamike u Bosni i
Hercegovini, zasnovane u velikom dijelu
na mišljenjima i iskustvima mladih ljudi u
dobi od 16 do 30 godina koji žive u Bosni i
Hercegovini.
Izvještaj istražuje sljedeća pitanja: koji su
to faktori koji utiču na mlade u BiH danas,
te da li su ti utjecaji pozitivni ili negativni
za budući mir i stabilnost; kako mladi
odgovaraju na trenutno okruženje, te da li
je post-ratna generacija više sklona izgradnji
mira ili etno-nacionalizmu i radikalizaciji;
kako mogu EU i BiH politike i programi
obezbijediti da su izgrađene na potencijalu
mladih da djeluju kao graditelji mira te
redukuju rizik da mladi postanu radikalni.
Preporuke Izvještaja su napravljene prema
državnim institucijama i akterima civilnog
društva, te prema Evropskoj uniji.
10 Mirovne novosti
Preporuke državnim institucijama i akterima
civilnog društva:
1. Pitanja mladih treba učiniti državnim
prioritetom;
2. Stvoriti uslove za veću angažiranost
mladih i aktivizam u društvenom,
kulturnom i političkom životu,
uključujući poticanje volontiranja;
3. Podržavati učešće mladih u donošenju
odluka i u politici;
4. Pozabaviti se pitanjima bezbjednosti i
sigurnosti mladih;
5. Aktivno promovirati međuetničko,
međuvjersko i međuregionalno
razumijevanje;
6. Iskorijeniti diskriminaciju i segregaciju u
školama, na univerzitetima i na radnom
mjestu;
7. Poboljšati kvalitet obrazovanja;
8. Obezbijediti psihološku i socijalnu
podršku djeci, mladima i porodicama
koje se nose sa specifičnim
problemima;
9. Ulagati više napora u rješavanje
aktuelne ekonomske krize i
poduzimati mjere protiv visoke
stope nezaposlenosti i pogoršavanja
ekonomske situacije;
10. Uvesti profesionalnije i nezavisnije
medije kako bi se prevazišla
polarizovanost i ispolitiziranost medija;
Preporuke Evropskoj uniji:
1. Potrebna je posvećenija podrška
prevenciji konflikta i pomirenju jer se
tenzije unutar BiH ne mogu rješavati
samim procesom u EU integracije;
2. Veća interakcija između mladih preko
linija podjele treba ohrabrenje i
podršku, npr. preko etničkih podjela,
entitetskih ali i između ruralnih i
urbanih područja;
3. Mladi treba da budu integrisani
kao bitno pitanje u EU politikama
i programima reflektujući njihovu
kritičnu važnost za buduću stabilnost;
4. Mladima je potrebno ohrabrenje
i podrška kako bi igrali aktivnu i
konstruktivnu ulogu u civilnom i
političkom životu.
Izvještaj je promoviran u Sarajevu 29.
marta 2012. godine. Promocija u Sarajevu
je otvorila NJ.E. g-đe Vibeke Lilloe,
Ambasadorice Kraljevine Norveške u Bosni i
Hercegovini.
Izvještaj su prezentirali g-đa Nino Vadakaria,
g-đa Dorte Hvidemose iz organizacije
Saferworld, g-đa Ljuljjeta Goranci Brkić i
g-din Mustafa Cero ispred Nansen dijalog
centra Sarajevo, te lokalni istraživači g-đa
Gordana Radaković iz Banja Luke, g-đa
Mia Dejanović iz Doboja, te g-din Enis
Muslimović i g-đa Selena Grizić iz Novog
Travnika. Nakon prezentacije upriličena je
diskusija na kojoj su prisutni iznosili svoja
mišljenja i komentare na temu mladih u
Bosni i Hercegovini.
Promociji je prisustvovalo više od 50
predstavnika međunarodne zajednice,
domaćih vlasti i nevladinih organizacija.
Prethodno je Izvještaj promoviran
predstavnicima Evropske unije u Briselu 1.
marta 2012. godine.
Izvještaj je dostupan na WEB stranici NDC
Sarajevo: www.nansen-dialogue.net/
ndcsarajevo/
Mirovne novosti 11
TRIAL objavljuje pravni vodič za žrtve
seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini
Pod naslovom IZMEĐU
STIGME I ZABORAVA
- Vodič za odbranu
prava žena-žrtava
silovanja ili drugih oblika
seksualnog nasilja u Bosni
i Hercegovini, TRIAL je
objavio, u saradnji sa UN
Women pravni Vodič za
žrtve seksualnog nasilja
počinjenog tokom sukoba
u Bosni i Hercegovini.
Korištenjem stvarnih
primjera i referiranjem na
najbolje prakse, Vodič ima
za cilj ponuditi žrtvama
seksualnog nasilja i
organizacijama koje ih podržavaju i brane novi alat za djelovanje, ukorijenjen u
međunarodnom pravu.
Prema riječima Gabrielle Citroni, TRIAL-ove više pravne savjetnice "U
nastojanju da se traže prava žrtava, potrebno je znati koja su to prava. Cilj
ovog priručnika je upoznati žrtve silovanja sa njihovim pravima i postojećim
međunarodnim mehanizmima kojima mogu pribjeći. U idealnom slučaju, Vodič
bi trebao predstavljati alat za osnaživanje žena žrtava seksualnog nasilja kako
bi napustile stanje procjepa u kojem borave protekli niz godina, nalazeći se
između stigme i zaborava".
Vodič je prvi put promovisan tokom javnog skupa održanog u Sarajevu 4.
aprila 2012, u organizaciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
(MKSJ), TRIAL-a i Medica Zenice, a uz podršku UN Women i Misije OSCE-a u
Bosni i Hercegovini.
"IZMEĐU STIGME I ZABORAVA -" Vodič za odbranu prava žena-žrtava silovanja
ili drugih oblika seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini (predgovor načinjen
od strane Madeleine Rees)je dostupan ovdje u elektronskom obliku na:
- engleskom jeziku - http://trial-ch.us2.list-manage1.com/track/click?u=d73169
f45a1382f28539eec3f&id=66fbd34dc1&e=d8f5b2cf84
- bosanskom jeziku - http://trial-ch.us2.list-manage.com/track/click?u=d73169f
45a1382f28539eec3f&id=225b79ee3a&e=d8f5b2cf84
12 Mirovne novosti
Kampanja JEDNAKOST ZA SVE
MJESEC DANA ŽENSKOG ROMSKOG
AKTIVIZMA
08. MART – 08. APRIL 2012.
CARE International i Udruženje žena
Romkinja “Bolja budućnosti” iz Tuzle
su organizovale Mjesec dana ženskog
romskog aktivizma za osnaživanje položaja
i uticaja Romkinja u BiH. U suradnji
sa predstavnicima/ama partnerskih
organizacija: Centar za majke NADA iz Kaknja,
Omladinske Romske Inicijative „Budi mi
prijatelj“iz Visokog, Centar za majke UTJEHA
iz Zenice, Udruženje „Romska djevojka Romani ćej“ iz Prnjavora, Udruženja građana
“OTAHARIN“ iz Bijeljine, i kroz neformalnu
žensku romsku mrežu “UTJEHA” je
organizovana ova aktivnost u BiH.
Po prvi put u BiH smo organizovali ovakav
mjesec dana aktivizma, čiji je cilj bio da se
kroz niz aktivnosti ukaže ne samo na položaj
žena, posebno Romkinja, već i važnost
uključenja Romkinja u procesima donošenja
odluka.
Ulične akcije, održavanje radionica i
okruglih stolova na temu položaja žena
Romkinja, predstavljanje rezultata
istraživanja „Participacija Romkinja u
društveno-političkom životu lokalne uprave
i samouprave u 6 općina BiH“ o postojećim
praksama uključivanja Romkinja u procese
donošenja odluka, predstavljanje kampanje
i projekcije filma „Jednakost za sve“ i 6 TV
spotova samo su neke od aktivnosti koje su
održane do danas.
Od 08. marta do 08. aprila realizovane su
ove aktivnosti:
ƒƒ Ulične akcije:
ƒƒ 08.03.povodom Međunarodnog
dana žena u Tuzli, Visokom, Kaknju,
Zenici, Prnjavoru i Bijeljini (kojom
prilikom je podjeljeno 1.000
cvijetova za žene i djevojke ovih
gradova i Romkinje i neromkinje).
ƒƒ 08.04.povodom Svjetskog dana
Roma
ƒƒ Radionice kojima je prisustovalo 300
žena i djevojaka (održane u Visokom,
Zenici, Bijeljini i Tuzli)
Okrugli stolovi kojima je prisustovalo
260 osoba (održani u Tuzli, Zenici,
Prnjavoru, Kaknju i Bijeljini)
ƒƒ 4 radio emisije (Kakanj, Prnjavor,
Tuzla i Zenica)
ƒƒ Press konferencija 08.04.2012.
povodom Svjetskog dana Roma
Na stranici www.sensservis.eu (pogledati
na PR i Promocije) mogu se pogledati film
Jednakost za sve i TV spotovi.
Cilj organizovanja ovih aktivnosti je bio
da se pažnja ne samo šire javnosti već i
predstavnika/ca vlasti skrene na izuzetno
težak položaj žena Romkinja koje se u BiH
susreću sa dodatnim problemom dvostruke
diskiminacija, i kao žene ali i kao pripadnice
najbrojnije, romske, nacionalne manjine.
Ovim aktivnostima željele smo dati svoj
doprinos ovoj važnoj inicijativi koja za cillj
ima jačanje prava i položaja žena, posebno
žena Romkinja U BiH.
Sve aktivnosti su realizovane uz podršku
ADA (Austrian Development Agency) i
TELETHON Norway. 
ƒƒ
Projekt
“Osnaživanja
Romkinja u BiH”
financira Austrian
Development
Agency / Telethon,
a provodi CARE
International
NWB u suradnji
s lokalnim
partnerskim
organizacijama ADA projekata
Mirovne novosti 13
Monitoring javnih usluga na
lokalnom nivou
Pružanje različitih usluga građanima je jedna od ključnih uloga jedinica lokalne samouprave
u našoj zemlji, što je regulisano u brojnim domaćim i međunarodnim pravnim aktima. Brojna
istraživanja pokazuju da, unatoč izvjesnim poboljšanjima, još uvijek ne postoje uslovi i
mehanizmi za transparentno i odgovorno kreiranje javnih politika vezanih za javne usluge na
lokalnom nivou vlasti. Ključni problem na koji je fokusiran ovaj projekat je upravo nedostatak
praktične metodologije za stalno, sistematično, praćenje, procjenjivanje i unapređivanje
javnih usluga, koja bi omogućila efikasan uticaj građana i organizacija civilnog društva na
odgovorniji rad lokalnih vlasti u BiH.
U cilju unapređenja odgovornosti i efikasnosti lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini u pružanju
javnih usluga i zadovoljenju stvarnih potreba građana kroz aktivniju ulogu civilnog društva,
Fond otvoreno društvo BiH je pokrenuo projekat „Monitoring javnih usluga na lokalnom
nivou – građani i lokalna vlast zajedno do boljih usluga“. Projekat se realizuje u partnerstvu sa
Centrom za promociju civilnog društva Sarajevo, Centrom za menadžment, razvoj i planiranje
Doboj i Agencijom lokalne demokratije Mostar. Projektom je planirano ispitivanje stepena
zadovoljstva građana, kvalitetom i dostupnošću javnih usluga na lokalnom nivou u 25 BiH
općina. Ovo ispitivanje će se izvršiti prema metodologiji „PULS“, posebno razvijenoj za ove
namjene u saradnji sa Razvojnom agencijom EDA iz Banjaluke. Primjenom ove metodologije
vršit će se procjenjivanje i unapređivanje javnih usluga, sa namjerom je da se ovo uvede kao
stalna praksa. Nakon analize, rezultati ispitivanja će biti prezentirani javnosti i donosiocima
odluka sa ciljem unapređenja procesa kreiranja javnih politika na lokalnom nivou usmjerenih
na poboljšanje kvaliteta života građana. Projekt će predstavnicima civilnog društva omogućiti
djelotvoran uticaj na odgovorniji rad lokalnih vlasti, a loklanim vlastima će omogućiti
usklađivanje nivoa kvaliteta svojih usluga sa stvarnim potrebama građana
Agencija lokalne demokratije Mostar u saradnji sa Gradom Mostarom i općinama Konjic i
Jablanica, sprovesti će istraživanje zadovoljstva građana javnim uslugama lokalne samouprave
na području ova tri grada/općine. 
14 Mirovne novosti
Uspostavljanje video arhiva genocida
Fondacija Cinema for Peace otvorila je
predstavništvo u Bosni i Hercegovini s
ciljem uspostave Video arhiva genocida.
Po uzoru na Institut Fondacije Shoah
pri Univerzitetu Južna Kalifornija, koji
je uspostavio reditelj Steven Spielberg,
Video arhiv genocida će sadržavati 10.000
svjedočenja osoba koje su preživjele
genocid u Srebrenici. Misija Fondacije
Cinema for Peace jeste da kroz filmsku
umjetnost nastoji doprinijeti podizanju
javne svijesti o socijalnoj nejednakosti i
nepravdi u svijetu.
Svaki projekat usmene historije je
jedinstven i Video arhiv genocida će
osigurati značajan doprinos trenutno
dostupnom nasljeđu u domenu usmene
historije u Bosni i Hercegovini, a vezane za
period 1992-1995.
„Plan je da u narednom periodu snimimo
10.000 životnih priča koje se realiziraju kroz
metodologiju usmene historije. Usmena
historija je iznimno relevantna jer kroz
usmenu historiju imamo priliku, snimajući
životne priče ljudi koji su preživjeli
najstravičnije događaje od 1992. do 1995.
na području Srebrenice, da historijski
dokumentujemo njihova sjećanja i emocije,
koji su iznimno značajni za izučavanje
historije,“ kazala je producentica Fondacije
Cinema for Peace Naida Balić.
S obzirom na izuzetan značaj koji životne
priče ljudi koji su preživjeli genocid imaju u
oblasti obrazovanja, jedan od
primarnih ciljeva Fondacije
Cinema for Peace jeste
da Video arhiv genocida
u Bosni i Hercegovini
bude dostupan širom
svijeta kroz partnerstvo
sa drugim institucijama i
organizacijama.
„Video arhiv genocida se
radi isključivo za buduće
generacije u historijske
svrhe, naučne, istraživačke.
Ljudi koji su preživjeli
genocid su iznimno svjesni
značaja da njihova priča
ostaje zapisana kroz usmenu
historiju. Većina tih ljudi smatra da treba da
se ispriča ono što se desilo - i mi smatramo
da niko ne može bolje i tačnije ispričati
šta se desilo u tom periodu na području
Srebrenice od tih ljudi”, kazala je Balić.
Pristup serverima Video arhiva genocida
biti će dodjeljen određenom broju
institucija kako bi se izjave mogle
koristiti u naučno-istraživačke svrhe.
Fondacija Cinema for Peace u saradnji sa
Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari
radi na uspostavi izložbenog prostora u
kojem bi posjetioci Centra mogli pogledati
životne priče ljudi koji su preživjeli
genocid. Pred kraj realizacije ovog projekta
Fondacija Cinema for Peace planira
snimiti dugometražni dokumentarni film
o događajima u Srebrenici. Partneri Video
arhiva genocida su i Glasovi Srebrenice,
organizacija koja okuplja četiri udruženja
žrtava genocida u Srebrenici.
Pozivamo sve preživjele i svjedoke genocida
počinjenog na i oko područja Srebrenice
na snimanje intervjua – svjedočanstava
za Video arhiv genocida, koji će biti trajni
dio usmene (audio-vizualne) historije
genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini.
Priče onih koji su preživjeli genocid imaju
nezaobilaznu, značajnu i snažnu ulogu da
buduće generacije nikada ne zaborave
ono što je nekolicina preživjelih ispričala.
Kontakt informacije dostupne su putem
web stranice cinemaforpeace.ba. 
Piše
Alison
Sluiter
Mirovne novosti 15
Mladi grade budućnost u Brčko
distriktu BiH
16 Mirovne novosti
Projekt „Mladi grade budućnost u Brčko distriktu BiH“ ima za cilj poboljšanje gospodarskog
položaja mladih, povećanje zaposlenosti i veće uključivanje mladih u projekte unaprjeđenja
lokalne zajednice.
Dosad je u projektu sudjelovalo 120 mladih, a preko 240 mladih iz Brčko distirkta BiH se
prijavilo za sudjelovanje.
Kroz intenzivan obrazovni i praktični program mladi stječu znanja i vještine potrebne za
poboljšanje svog položaja u društvenom životu, te doprinose gospodarskom razvitku svoje
zajednice.
Koliko zapravo mogu, kad im se pruži prilika sudjelovanja u promjenama u zajednici, govori
i činjenica da su mladi od početka projekta obnovili nekoliko igrališta, športskih dvorana,
oličili 1400 m2 Omladinskog centra Brčko, uredili gradski park, izletište, uradili nekoliko
humanitarnih akcija te pomogli najmlađim sugrađanima tijekom velikih snježnih padalina
čisteći snijeg ispred vrtića.
Pored svog volonterskog angažiranja
i učenja kroz projekt, mladi su se i
družili, ostvarili kontakte s lokalnim
poslodavcima, drugim organizacijama
te sugrađanima. Naime, nekoliko
mladih je u proteklom razdoblju
započelo svoju radnu praksu u
lokalnim poduzećima i organizacijama,
a osmero ih je i dobilo posao u
poduzećima i organizacijama u Brčko
distirktu BiH.
Iz dana u dan, naš projekt pokazuje
kako je mladima doista stalo do
njihovih sugrađana i zajednice te kako,
kad im se pruži prilika, oni stvaraju nove
kontakte, stvaraju poslovne suradnje, i
ostvaruju nova prijateljstva. U svemu
ovome nikad ne pitaju za razlike među
ljudima, već traže sličnosti i potporu u
skupini za svoje zamisli.
„Mladi grade budućnost u Brčko
distriktu BiH“ pomaže mladim ljudima da postanu i društveno odgovorni građani, da osiguraju
osobno zapošljavanje i da promiču zdrav obiteljski život. Korisnici projekta imaju višestruku
dobit implementacijom projektnih aktivnosti jer, pored vještina i znanja koje će usvojiti kroz
obrazovne treninge, mladi se kroz praktičan rad osposobljavaju za rad u različitim područjima
bitnima za razvitak zajednice.
„Budi dio zajednice, izgrađujući svoju budućnost stjecanjem novih znanja i vještina“ je moto
projekta i vodilja za mlade koji se upravo tako i ponašaju, stvaraju nove vještine, stječu znanja,
grade sebe i zajednicu te su svakim dan sve sigurniji da mogu dati doprinos u razvitku Brčko
distrikta BiH.
Projekt „Mladi grade budućnost u Brčko distriktu BiH“ se implementira na području Brčko
distrikta u razdoblju od travnja 2011. do travnja 2013. godine. Nositelj projekta je američka
organizacija “Youth Build International”, a lokalni partneri su “PRONI Centar za omladinski
razvoj” i “Centar za održivi razvoj”. Projekt je podržao narod Sjedinjenih Američkih Država putem USAID-a. 
17 godina uspješnog poslovanja
organizacije BOSPO
BOSPO je neovisna, multietnička nevladina organizacija. Osnovana je 1995. godine od
strane Danskog savjeta za izbjeglice (DRC). Od tada BOSPO pruža edukativnu, psihosocijalnu,
ekonomsku i pravno-informativnu pomoć građanima u BiH i šire. Neke od aktivnosti BOSPO-a
uključivale su razvoj i promociju priručnika i koncepta javnog zagovaranja, izdavanje novina i
publikacija, obezbjeđivanje obuke i podrške nevladinim organizacijama i grupama u zajednici.
Kroz svoje projekte BOSPO uspješno sarađuje sa nevladinim organizacijama kao i sa vladinim
institucijama na svim nivoima vlasti u BiH.
Tim povodom, BOSPO je 30.03.2012. u motelu "Royal" u Tuzli obilježio 17 godina uspješnog
poslovanja i više od 50 implementiranih projekata na području cijele Bosne i Hercegovine i
u regionu. Na ovaj svečani događaj pozvani su predstavnici vladinih institucija, predstavnici
nevladinog sektora, partneri na
projektima, korisnici projekata, kao
i raniji zaposlenici bez čije podrške
i ustrajnog rada BOSPO ne bi imao
ovakav uspjeh. Osim obraćanja članova
Upravnog odbora i uposlenika BOSPO-a,
službeni dio događaja bio je rezerviran
za prigodna obraćanja dugogodišnjih
saradnica i saradnika na projektima
koje je implementirao BOSPO: gđa.
Senada Pepeljak, direktor partnerske
organizacije "Euro-Rom" gosp. Nedžad
Jusić i jedan od korisnika projekata gosp.
Rajko Ćosić. Nakon službenog dijela ove
svečanosti prisutni su bili pozvani na
koktel i zakusku.
Hvala svima na dosadašnjoj saradnji i
podršci!
Mirovne novosti 17
Putevi pravde - nova radijska
emisija BIRN-a
Putevi pravde je nova radijska emisija
Balkanske istraživačke mreže (BIRN), u
sklopu dvogodišnije inicijative “Balkanska
tranziciona pravda”, koju finansira Evropska
unija i Švajcarsko ministarstvo spoljnih
poslova.
18 Mirovne novosti
Putevi pravde je mesečna desetominutna
radijska emisija o tranzicionoj pravdi u
Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori,
Makedoniji, na Kosovu i u Srbiji, koja je
dostupna za reemitovanje na bosanskom,
hrvatskom, srpskom, crnogorskom,
albanskom i makedonskom jeziku svakog
prvog ponedjeljka u mesecu.
Putevi pravde donose najsvežije vesti i
informacije o temama kao što su suđenja
za ratne zločine, krivično pravo i regionalna
saradnja, napredak na polju posleratnog
pomirenja i mnogo toga drugog.
Prvo izdanje emisije Putevi pravde pojavilo
se 30. aprila 2012. Možete da je preuzmete
ovde: http://soundcloud.com/birn/putevipravde-1/download i da je preslušate ovde:
http://www.balkaninsight.com/rs/audio/
putevi-pravde-epizoda-1.
Prva emisija bavi se aktuelnim
međuetničkim tenzijama u Makedoniji.
U njoj gostuju i istaknuti predstavnici
antifašističkih organizacija iz bivše
Jugoslavije, koji iznose svoje stavove o
mogućoj rehabilitaciji vođe četničkog
pokreta iz Drugog svetskog rata Draže
Mihailovića. U prvom izdanju istražujemo
i zašto BiH i Srbija
još nisu potpisali
protokol o saradnji
njihovih tužilaštava.
U poslednjem delu,
čućete šta građani
zemalja bivše
Jugoslavije misle
o suočavanju sa
prošlošću u regionu.
Emisija Putevi pravde
besplatni je proizvod
BIRN-a koji se svakog
meseca šalje svim
zainteresovanim
radio-stanicama
u regionu Balkana
i inostranstvu,
a dostupan je
za besplatno
preuzimanje i dalje
reemitovanje.
Ako želite više informacija, molimo vas,
pišite na [email protected] i
posetite našu internet stranicu.
“Balkanska tranziciona pravda” je
dvogodišnji multimedijalni projekat koji
finansira Evropska komisija i Federalno
odeljenje spoljnih poslova Švajcarske. Cilj
projekta je da informiše najširu javnost
o tranzicionoj pravdi i pruži pomoć u
složenom procesu suočavanja sa nasilnom
prošlošću Balkana.
Projekat sačinjava tim od šest novinara
i tim prevodilaca koji vam donose
dnevne vesti i analize o temama u vezi sa
tranzicionom pravdom na regionalnim
jezicima (albanskom, bosanskom,
hrvatskom, srpskom, crnogorskom,
makedonskom) i engleskom. Internet
stranica projekta zvanično je pokrenuta
u sklopu “Balkan insajta” 5. marta 2012.
godine. 
Psihodinamska imaginativna
terapija traume, Luise Reddemann
Uspješan pristup u tretiranju traumatiziranih osoba autorica Luise Reddemann, dr. med.,
neurologinja i psihoanalitičarka (DGPT, DGP), specijalistica psihoterapijske medicine,
ravnateljica Klinike za psihoterapijsku i psihosomatsku medicinu u Bielefeld (Johannes
– Krankenhaus) predstavila je u ovom priručniku na sistematičan i konkretiziran način. Za
brojne terapeutkinje i terapeute koji već primjenjuju postupak Psihodinamske imaginativne
terapije traume (PITT), ili su zainteresirani za nju, pored preciznog opisa tijeka terapije, od
velike pomoći bi mogle biti upravo upute koje se odnose na zamke tipične za pojedine faze i
na česte nesporazume i probleme povezane sa traumom.
Knjiga Luise Reddemann, Psihodinamska imaginativna terapija traume, vrlo je poticajno
štivo koje može koristiti svima koji se bave terapijskim radom, ili pak žele steći nove spoznaje
na tom polju. Reddemann kao vrsna teoretičarka, s puno takta i izoštrene tankoćutnosti za
klijenta i njegovu osobnost, donosi praktične vježbe za terapijski rad. Naglašava dostojanstvo
klijenta i njegovog prava na odlučivanje, te ga usmjerava da otkriva u samome sebi vlastite
resurse, skriveno blago.
Autorica upozorava na opasnost koju potiče
društvo koje teži brzim promjenama s nakanom
izbjegavanja patnje, naglašavajući da je za
promjenu ponašanja nužno vrijeme, strpljenje,
poučavanje i ohrabrenje. Odgovarajući na
pitanje kako biti dobar terapeut Rodemann
ističe da se „terapija ne može učiti isključivo iz
knjiga jer priručnici imaju i svoja ograničenja“.
Uz permanentno stručno usavršavanje nužno
je u terapijski proces uključiti imaginaciju i
kreativnost.
Pored toga priručnik nudi i odgovore na pitanja:
kako pomoći klijentu da u samome sebi otkrije
vrijednosti i odluči se za kvalitetniji život, te
kako mu pomoći da zaživi vlastito dostojanstvo i
samopoštovanje. Autorica vrlo senzibilno uvodi
u praktični dio knjige, upozoravajući da je ‘’kako’’
nešto činimo znatno važnije i učinkovitije od
onoga ‘’što’’ činimo. Prednost dobroga odnosa
stavlja ispred bilo koje intervencije, te naglašava
da postizanje cilja nikada ne smije biti važnije
Luise Reddemann
od osobe klijenta. Knjiga je pisana stručno za
terapeute, ali jednostavnim, razumljivim stilom,
te će dobro doći ne samo psihoterapeutima i onima s dugogodišnjom praksom nego i svima
onima koji su zainteresirani za svoj psihološko-duhovni razvoj. Vrlo vješto autorica naglašava
pomalo zaboravljene vještine koje su bitne za izgradnju cjelovite osobnosti svakog čovjeka:
suosjećanje, milosrđe i poniznost.
Smatramo da ovaj priručnik može doprinijeti poboljšanju rada terapeuta sa traumatiziranom
populacijom.
Svima koji žele usavršavati vještinu umijeća ophođenja sa samim sobom kao i umijeće
ophođenja s drugima toplo preporučamo ovaj priručnik.
Ukoliko ste vi ili vaša organizacija zainteresirani za kupovinu knjige, istu možete naručiti po
cijeni od 15,00 KM na mail [email protected] 
Piše
Mirela
Šuman
Voditeljica Trauma centra
Mirovne novosti 19
Mirovni sajam u Sarajevu 2014.
godine („Peace Fair/Salon de
Paix“ in Sarajevo 2014)
Piše
Pete
Hämmerle
(International Fellowship
of Reconciliation, Austria)
[email protected]
www.versoehnungsbund.
at; www.ifor.org
20 Mirovne novosti
Tokom Međunarodne dekade kulture mira i nenasilja (“International Decade for a Culture
of Peace and Nonviolence”) (2001 – 2010) jedna od najznačajnijih aktivnosti međunarodne
koalicije nevladinih organizacija iz cijele Francuske je bila organizacija tri mirovna sajma
(“Salons de Paix”) u Parizu, u 2004., 2006. i 2008. Oni su bili prilika za gotovo 200 francuskih i
međunarodnih organizacija da predstave široki spektar svog rada na izgradnji mira, ljudskim
pravima, socijalnoj pravdi, ekološkim problemima, itd. kroz izložbe, radionice, okrugle stolove,
panel diskusije i druge aktivnosti. Posljednji od tih mirovnih sajmova je privukao više od 13.000
posjetitelja iz Pariza, kao i iz Francuske i drugih zapadnoeuropskih zemalja.
Nakon službenog kraja Dekade neki članovi međunarodne koalicije za Dekadu su došli do ideje
da se istraži mogućnost organizacije sličnog događaja u čast 100-te obljetnice početka Prvog
svjetskog rata 2014. godine u Sarajevu. Početak Prvog svjetskog rata može se promatrati kao
simboličan datum početka stoljeća "Kulture rata i nasilja", koji je šokirao cijeli svijet u dva
svjetska, kao i bezbroj regionalnih i lokalnih ratova, također na području bivše Jugoslavije. Ideja
o mirovnom sajmu 100 godina nakon toga datuma, u gradu koji je stradao u oba svjetska rata,
kao i skorom ratu u 1990-im, može se posmatrati kao prilika da naučimo iz ovoga naslijeđa i
započnemo novu eru "Kulture mira", barem na evropskom nivou.
Naravno, realizacija ove ideje ne može i ne smije biti nametnuta izvana, treba punu podršku
od lokalnih aktera, kao i sa onih koji su zainteresirani za organizaciju takvog događaja.
International Fellowship of Reconciliation (IFOR), koji sam po sebi nastao na tragu Prvog
svjetskog rata 1914-te godine, kao i njegova austrijska podružnica su spremni dalje istraživati
mogućnost organiziranja "Mirovnog sajma" (ili u bilo kojem formatu i imenu koje bi moglo biti
više odgovarajuće) u Sarajevu 2014. godine. Nakon predstavljanja ove ideje na dva događaja
lokalnim mirovnim nevladinim organizacijama (Biciklizam za mir u BiH u septembru/rujnu
2011. godine, te posebno na proslavi Svjetskog Dana mira 21. septembra/rujna, i na seminaru
u organizaciji Centra za nenasilnu akciju u martu/ožujku 2012. godine), dobili smo sasvim
pozitivan početni odgovor i podršku.
U ovom kratkom članku želimo saznati više o mogućnostima i mogućim opasnostima i
kritikama mirovnih organizacija u cijeloj regiji. Stoga nam je drago čuti od vas: Što mislite o
ideji organiziranja "Mirovnog sajma" u Sarajevu 2014. godine? Kakva podrška će biti moguća i
na koji način želite sudjelovati u ovom događaju? 
Aktivnosti koalicije za rad sa psihotraumom
i mirom u Bosni i Hercegovini
O ORGANIZACIJI
Koalicija za rad sa psihotraumom i mirom
je neformalno osnovana 1994. godine
u Nizozemskoj od skupine doktora,
vjerskih vođa i drugih koji su bili u radu s
tražiteljima azila i izbjeglicama iz mnogih
zemalja i koji su željeli učiniti nešto po
pitanju rata. Charles David Tauber, MD,
doktor čiji su roditelji pobjegli iz Istočne
Europe u SAD-u prije 100 godina, dolazio
je nekoliko puta u region prije nego što
konačno uspostavio ured organizacije u
lipnju 1995. godine. Od tada smo aktivni u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Organizacija je sada registrirana u Bosni
i Hercegovini na državnom nivou, te u
Hrvatskoj kao podružnica međunarodne
organizacije, sem registracija u
Nizozemskoj i u SAD.
Podršku dobijamo kroz privatne donacije
i fondacije iz nekoliko zemalja. Više
informacija se može pronaći na našoj webstranici www.cwwpp.org.
FILOZOFIJA ORGANIZACIJE
Cilj organizacije je osnažiti ljude da
preuzmu kontrolu nad vlastitim životima.
To uključuje preuzimanje odgovornosti za
vlastitu budućnost, kritičko promišljanje
i stjecanje znanja, vještina i stavova
potrebnih za kretanje naprijed. Naš princip
nije da dođemo sa nizom radionica i drugih
aktivnosti koje su uklesane u kamenu,
nego da prilagodimo program potrebama
određene grupe ili osobe. Na primjer, dvije
skupine žena, ili mladih, ili bivših vojnika
možda imaju različite probleme i potrebe.
Koncentriramo se na zdravlje, posebice
mentalno zdravlje. Radimo sa svim
nacionalnostima i ljudima svih starosnih
dobi.
NAŠE AKTIVNOSTI
CWWPP provodi dvije vrste aktivnosti,
izravno mentorstvo i obrazovanje. Izravno
mentorstvo je psihološka pomoć za osobe
i skupine, rad na nenasilnoj transformaciji
sukoba i rad s organizacijama civilnog
društva. Psihološko mentorstvo je bez
lijekova.
Pružamo tri vrste obrazovanja. Prvi
je senzibilizacija/javno obrazovanje/
de-stigmatizacija. Pravimo brošure
na bosanskom/srpskom/hrvatskom i
engleskom jeziku o temama od značaja. To
su informiranje javnosti / dio sensibilizacija
na našoj web stranici, www.cwwpp.org.
Kasnije ćemo praviti video i druge medije.
Ako čitatelji imaju teme za koje smatraju
da su važne a da ih nismo pokrili, pozivamo
ih da nam se obratite.
Druga razina, za nas najvažnija, je
edukacija ljudi na tom području. Opet smo
prilagodili program prema potrebama i
željama određene skupine. U principu, mi
dajemo "Tečaj za radnike/ce na područjima
obnove (CWIAR)”. Ovaj tečaj traje oko 120
sati, vrlo je participativan, a uključuje uvod
u međuljudsku i grupnu komunikaciju,
osnove psihologije, tehnike savjetovanja,
nenasilne transformacije sukoba, civilno
društvo i ljudska prava. Na ovaj način
pokušavamo povećati kapacitet kroz
stvaranje nove skupine ljudi koje zovemo
"savjetnici". Nije potrebno prethodno
obrazovanje da se upiše ovaj tečaj. Kasnije
mi superviziramo obučene osobe.
Najviša razina obrazovanja je ona za
profesionalce. Općenito, to uključuje
seminare i psihološku superviziju.
Naš rad je vrlo ovisan o dobrom osoblju i,
naravno, o financiranju.
Piše
Charles
David
Tauber, M.D.
Head Of Mission For
Southeast Europe
Misija u Hrvatskoj
M. Držića 12
32000 Vukovar
Hrvatska
Tel i faks: +385-32441975
Web-stranica: www.
cwwpp.org
Email:
cwwppsummer@
gmail.com
Ured u Nizozemskoj
c/o Kupers
Ds. S. Tjadenstraat
C81
9663 RD Nieuwe
Pekela
Nizozemska
Tel: +31-597-645790
Faks: +31-597-647029
Email: pabbv@
telfort.nl
Mislimo da je za nas važno da radimo
u Bosni i Hercegovini. Nažalost, vidimo
potrebu za psihološkom pomoći raznim
žrtavama rata i u narednim godinama. 
Mirovne novosti 21
Drage prijateljice, dragi prijatelji,
Fondacija Mirovna Akademija objavljuje poziv za aplikcije za
POZIV ZA
APLIKACIJE
PETU POSTJUGOSLAVENSKU MIROVNU AKADEMIJU
www.mirovna-akademija.org
Sarajevo, 22. – 31.07.2012. godine
Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da ove godine organiziramo petu po redu Postjugoslavensku Mirovnu akademiju (PJMA) za osobe sa prostora bivše Jugoslavije, aktivne na
polju izgradnje mira, suočavanja sa prošlošću i zaštite ljudskih prava, za aktiviste/ice, studente/
kinje, istraživače/ice, teoretičare/ke, novinare/ke, državne službenike/ce, političare/ke i sve
ostale kojima je mirovni rad u fokusu življenja i djelovanja.
Peta PJMA se organizira u Sarajevu od 22. – 31.07.2012. godine.
Poziv za aplikacije je otvoren od 1. maja do 1. juna (00:00 CEST). Ako ste zainteresirani za
učešće na jednom od dolje navedenih kurseva, molimo da posjetite link http://mirovnaakademija.org/rma/bhs/edukacija/akademija-2012/pozivzaapli na našoj web stranici i
popunite online aplikacioni formular. Sve ostale informacije ćete također naći na istom linku
http://mirovna-akademija.org/rma/bhs/edukacija/akademija-2012/pozivzaapli.
Nakon četvorogodišnjeg iskustva i realiziranih 12 kurseva, četiri sesije sa tri istovremena
kursa, Post-jugoslavenska mirovna akademija će ove godine, zainteresiranim aktivistima/
cama i istraživačima/cama ponuditi tri nova kursa koji će se odvijati paralelno (u isto vrijeme,
na istom mjestu):
1. Politika, moć i nejednakosti http://mirovna-akademija.org/rma/bhs/edukacija/
akademija-2012/kursevi/politikamoc
Voditelji/ce: Vlasta Jalušič i Tonči Kuzmanić, Mirovni inštitut, Slovenija Radni jezik kursa:
bosanski/hrvatski/srpski jezik
2. Uloga istorijske istine u transformaciji sukoba http://mirovna-akademija.org/rma/bhs/
edukacija/akademija-2012/kursevi/uloga
Voditeljica: Svjetlana Nedimović, Puls demokratije, BiH Radni jezik kursa: bosanski/hrvatski/
srpski jezik
3. Strategic Peacebuilding (Strateška izgradnja mira) http://mirovna-akademija.org/rma/bhs/
edukacija/akademija-2012/kursevi/strategicpeacebuilding
Voditeljica: Jayne Docherty, Eastern Mennonite University, SAD Radni jezik kursa: engleski
jezik
Sve ostale informacije vezane za kurseve,
voditelje i općenito o ovogodišnjoj Postjugoslavenskoj mirovnoj akademiji možete
dobiti na našoj web stranici www.mirovnaakademija.org ili putem emaila assistant@
mirovna-akademija.org
(kontakt
osoba:
Tamara Šmidling, asistentica FMA).
22 Mirovne novosti
Radujemo se vašim aplikacijama!
Konkurs za najbolju ilustrovanu kratku priču za djecu i
mlade u BiH na temu „Ključ Ljubavi“
Fondacija Publika u saradnji sa izdavačkom kućom Publika raspisuje
Konkurs za najbolju ilustrovanu kratku priču za sve osnovne i srednje
škole, institucije za djecu i Centre za mlade u BiH na temu „Ključ ljubavi“
za uzrast između 12 i 16 godina.
Tema je inspirisana novom ilustrovanom, dvojezičnom knjigom „...le
coeur
si
sensible/...srce
tako
osjećajno“,
A.Rimbaud-V.HugoC.Baudelaire. (IK PUBLIKA, Sarajevo. www.publika.co.ba)
Pravila
k o n k u r s a:
- Učesnik konkursa (pojedinac/razred/grupa) dužan je poslati jednu
priču na bhs jeziku, ne dužu od 2 stranice i sa najmanje 4 originalne
ilustracije, ili dvojezicno (bhs sa prevodom na francuski) ne duze od 4
stranice i sa najmanje 8 originalnih ilustracija.
- Uz ilustrovanu priču priložiti i kovertu koja će sadržati slijedeće
podatke : ime i prezime, adresa, mail adresa, broj telefona, ime škole i
razred.
- Radove slati najkasnije do 15. juna 2012. na adresu :
„Fondacija Publika“
Asima Ferhatovića 31/II,
71 000 Sarajevo
- Tri najbolja rada biće nagrađeni, a rezultati će biti
objavljeni u
medijima. Pobjednici će biti lično obaviješteni. Najbolji rad će biti
objavljen u dnevnim novinama, časopisama za djecu i mlade, na internet
portalima i drugim medijama. Također će biti dodjeljena i Specijalna
nagrada za najbolju dvojezičnu priču (bhs/francuski).
- Proglašenje najboljih radova i dodjela nagrada su predviđeni za
30.septembar 2012., a u okviru ove manifestacije biće izloženi svi radovi
pristigli na konkurs.
Ovo je završna faza promocije dvojezične knjige i projekta „...le coeur si
sensible/srce tako osjećajno“ * čiji je cilj promoviranje i obnova kulture
književnosti, kao i senzibilizacija prema opštim društvenim
vrijednostima. Projekat je realizovan u saradnji s Udruženjem
„Obrazovanje gradi BiH“.
Za dodatne informacije o konkursu, možete se obratiti na:
[email protected] ili tel: 061 227794. Kontakt osoba: Azra Pita-Parente.
1994
U D R U Ž E N J E
OB RAZOVANJ E G RADI B iH
Mirovne novosti
23
1

Piše
Tamara
Karanović
„I ja ne odem na predavanje, zamisli!“ Ispijam kafu s prijateljicom i ona mi priča kako
su ona i sestra, juče, videle goluba u ulazu i nisu smele da izađu iz zgrade. Ceo dan.
„Hahaha, ko se boji goluba?“, odgovaram ja. U tom momentu, kroz glavu mi prođe
događaj od pre nekoliko večeri gde nisam mogla da odem u toalet jer je neki odvratni
žohar bio tamo. Hmm, kakve sve glupave strahove imamo? Moja jedna prijateljica se
toliko polaši mostova da drhti kada prelazi preko njega. Druga se toliko boji zubara da
ima 10 pokvarenih zuba koje ne sme da popravi. Kada strah prelazi granicu normale?
Kada strah prestaje biti tema za šalu u društvu nego se treba lečiti?
Ja sam se, jedno vreme, plašila, žargonski nazvanog 'blamiranja'. Tako, kada god sam
poželela da izađem da prošetam ili popijem kafu, a da nemam s kim ili bih jednostavno želela biti sama, nisam to radila jer sam se plašila da je to društveno neprihvatljivo. Plašila sam se tuđih pogleda koji se pitaju: „Čekaj, što tu knjigu nisi čitala kući?“ I
onda sam, jednostavno, držala sebe van nečega što bi meni u tom momentu pričinilo
zadovoljstvo. Jednog dana sam odlučila da prekinem taj lanac. Otišla sam na kafu u
kafiću u kvartu i uživala. Čitala časopise, učila, čitala knjigu. I načisto se šokirala time
što se niko nije iznenadio time što sedim sama. I niko me nije čudno pogledao. Od
tada, često to radim. Evo, čak i u ovom momentu. Onaj stari strah pojavi se tu i tamo,
ali, svaki put kada ga osetim odlučno ga prekinem. Ne dozvoljavam sebi da me nešto
tako glupavo sprečava u mojim naumima. Da, sada jesam jedna od onih osoba koje
vidite da sede sami na klupi bez ikakvog razloga ili ona koja čita knjigu na travi.
Sklona sam tome da se rešavam strahova i mislim da je to odličan put. Plašila sam se
insekata, pa sam svakodnevno nosila narukvicu sa prepariranom bubom u staklu. Išla
sam na kampovanja i živela s njima. Pomogle su mi te stvari. Još uvek ne mogu da se
rešim straha od visine, ali, ponosim se sobom što sam skakala pet metara u vazduh.
Sad mi je lakše. I dalje ne mogu na najvišu skakaonicu ili na bandži jer mislim da bih
doživela srčani udar, ali, napredovala sam.
Lično smatram da je način borbe za koji sam se ja odlučila pravi. Sa strahom se treba
suočiti. Strahovi mogu da nas koče, kao što koče moje prijateljice iz priče gore. Pitam
se koji profesor opravda izostanak jer si se plašila da izađeš iz zgrade? Pitam se o
čemu razmišljaš kad shvatiš da ti je pola zuba pokvareno jer nisi otišao kod zubara?
Svi mi imamo strahove, i to je normalno. Ali, sa njima treba živeti i naučiti rešavati ih
se. Svakim novim rešenim strahom postajemo jači. Znate kako su nam uvek govorili:
„Što te ne ubije, ojača te“. Tako je i sa ovim. Idite malim koracima. Prošetajte sami
oko zgrade, približite se bar malo golubu, uđite u stomatološku ordinaciju. Jednog
dana te strahove više nećete ni imati. A onog dana kada vam golub sleti na ruku,
osećate se bogovski.

Želite promenu? Razmislite još jednom.
24 Mirovne novosti
Da li su promene u izgledu stvar isključivo sopstvenog izbora ili o njima prethodno
treba razgovarati sa partnerom ili sa osobama u vašem neposrednom okruženju?
Nazovimo ih bliskim osobama.
Ukoliko neko želi da napravi plastičnu operaciju, promeni frizuru, izmeni stil ili
uopšteno lični opis, da li je to samo njegova stvar? Uzmimo za primer da dvoje ljudi
živi u nekakvoj zajednici. Bračnoj, nevenčanoj ili bilo kakvoj tog tipa. To dvoje ljudi
verovatno zajedno donose mnogo odluka, ali, da li je promena ličnog opisa nešto
o čemu je potrebna konsultacija? Da li pri promenama koje nama odgovaraju,
ikada, ali, ikada, razmišljamo o tome kako se osećaju oni oko nas? Evo, ja se prva
zalažem za samostalnost, za nezavisnost, za slobodu odluke. Ja prva smatram da se
malo toga oko mene tiče nekog drugog, ali, dali će moj izbor da, na primer smanjim ili povećam grudi, utiče i na mog dečka? Naravno da da. Ja ću se, možda, sa
tim osećati bolje, ali, to dovodi do mnogo drugih promena koje nisu samo fizičke.
Moj mentalni sklop se menja. Počinjem da živim drugačijim životom, da živim život
drugačije osobe. Menjam se, u potpunosti. To znači da se, samim tim, menja i mentalni sklop mog partnera. Ostati u srećnoj zajednici i živeti u nesrećnoj osobnosti ili
zanemariti zajedništvo, a zadovoljiti svoju ličnost? Sebičnost ili samoaktuelizacija?
Problem je u tome što se od dana te promene svako jutro budimo kraj nekog na
koga nismo navikli. To je isti čovek pored nas, na istoj strani kreveta kao i uvek,
govori istim glasom, ali, nešto se izmenilo. Stvari više nisu iste, a svi se mi, svesno
ili ne, plašimo promene. Kako se privići i nastaviti dalje, pitanje je na koje samo mi
možemo da vidimo kako ćemo da odgovaramo. Verovatno zavisi od toga da li nam
se to novo dopada ili ne. A onda je možda do nas?
Mirovne novosti 25
Gdje je problem?
Piše
Tomislav
Jovanovski
Gdje sve počinje?
Oni će reći, Makedonci su krivi, a mi bismo rekli da su oni inducirani idejom o velikoj
Albaniji ili velikim Kosovom, i da je to glavni izvor ovog etnički utemeljog nasilničkog
ponašanja.
Svejedno imamo problem, i ova situacija vraća uspomene kao da je bilo jučer (a bili
smo samo djeca u onim devedesetim godinama), s obzirom na YUTEL TV, gledajući
kako je sve počelo u ’91. i početkom '92.!
U međuvremenu su potpisani mnogi mirovni sporazumi, kao što su i i mnogi mirovni
diplomati napravili svoje karijere, no doznali smo veoma malo.
Prije nekoliko mjeseci makedonska zastava (a sve je započelo utakmicom, kao i ‘91 na
utakmici Dinamo Zagreb vs Crvena zvezda Beograd) je izgorjela na stadionu Kačanik,
a prije toga na nekom sportskom takmičenju je također spaljena albanska nacionalna
zastava.
U posljednjih nekoliko sedmica je došlo do mnoštva etničkih napetosti sa napadima u
Skoplju, u gotovo polovici opština unutar grada, no na sreću Ministarstvo unutarnjih
poslova je reagirao brzo i profesionalno i većina napadača su pronađeni. U svijetlu tih
događaja, slike tih privedenih ljudi su jasno pokazale da su to mladi ljudi, tinejdžeri,
čije mjesto bi trebalo biti ispred knjiga a ne na ulici, potičući etničke napetosti (većina
njih su politički aktivni u podmlacima političkih stranaka), izazivajući napetosti između
Makedonaca i Albanaca, između kršćanstva i islama. Ironija je da da se sve ovo događa
u zemlji čije se kulture i religije preklapaju, u zemlji gdje su ljudi živjeli u suživotu i
međusobnom poštovanju vijekovima. Sada žive u paralelnim svjetovima, tako udaljeni
jedni od drugih.
Jučer sam kao i mnogi drugi bio na Mirovnoj šetnji u Skopju, na obje strane rijeke
Vardar koja dijeli grad i ljude u određenoj mjeri; dok su se ljudi okupili u potpunosti s
entuzijazmom, došlo je do informacija putem Facebook mreže da je tokom noći bačen
molotovljev koktel na makedonsku ambasadu u Prištini. Ovaj podatak treba analizirati, ali jasno govori o sistemu spojenih posuda u kojima Albanci cirkuliraju. Očit je
nivo razumijevanja i podrške za albanske zajednice u Makedoniji (iako se njihova prava
sačuvana u makedonskom Ustavu i poboljšana kroz pravne demokratske oblike), od
svojih prijatelja / rodbine sa Albanacima s Kosova i iz Albanije, kao i (gdje su također
bili organizirani protesti, i spaljena je zastava Makedonije).
Šta dalje?
26 Mirovne novosti
Ima li faktora (ili elemenata) koji pokreće ovu napetost, ne samo u Makedoniji, već na
regionalnom nivou, koja žele naglasiti svoj uticaj na vlast kao stanje takozvane balkanskog bureta baruta?
Tokom dvije godine stalnog prisustva u Kosovskoj Mitrovici vidio sam jedan mali lijep grad, ali nažalost podijeljen na svaki mogući način (analogija u Skoplju, da rijeka
Ibar dijeli grad i ljude na: sjeverni dio gdje su 90-95% Srbi i južni dio gdje su 99% ljudi
muslimani Albanci s Kosova), jedan mali grad u kojem je mir krhak tako da ga možete
osjetiti u zraku, nestabilnost, i UN perspektive građana. U oba dijela grada lako možete
pronaći slike sukoba, svjedoke onoga što se dogodilo prije 13 godina i još mnogo toga
tokom narednih godina, tihi sukob razornog uticaja na zajednički život (ili što je ostalo
od njega), jer neprijateljstvo nikada nije prestalo, i tokom dvije godine sam uvijek
zaključavao vrata, i često se u noći budio po mecima koji su trajali po nekoliko minuta.
Zašto spominjem Kosovsku Mitrovicu?
Djelimično i zbog neriješenih pitanja u sjevernoj Mitrovici na Kosovu koji su prijetnja
i doprinose problemima izgradnje mira i stabilnosti u regionalnom kontekstu, ali još
više da bi naglasio sličnost dvaju gradova (moj rodni grad Skoplje i grad mojih drugih
studija, Mitrovica), dva etnički izmješana grada i dvije najveće zajednice u tim gradovima su uključene u napetosti (iako su oblici i intenzitet napetosti vrlo različiti).
Na kraju, ono što ja mogu poručiti ljudima Skoplja (postoji jedan makedonski narodni
izraz: "прашај паталец, а не гаталец" ili prijevod bi mogao biti: pitajte one koji pate,
a ne one koji su čuli za patnje drugoga), je da u stvarnom životu oni (ljudi iz Skoplja)
trebaju čuti glas i mišljenje ljudi iz Mitrovice kako je to živjeti u podijeljenom gradu
u kojem samo mali broj ljudi može prelaziti preko mosta rijeke Ibar, mosta koji dijeli
ovaj mali, ali lijep grad smješten negdje na području zapadnog Balkana...
Skoplje
Mirovne novosti 27
Mladi u Bosni i Hercegovini
Piše
Piše
Almedina
Almedina
Karić
Karic
U toku i nakon rata, izuzetno je otežana komunikacija između mladih ljudi koji dolaze iz
Federacije, i manjeg entiteta RS-a. Imamo vrlo malo prilike za međusobnu saradnju, kontakt,
i druženje. Uloga koju su pojedini mediji, i političari odigrali u BIH-a, za vrijeme i nakon ratnih
dešavanja, učinila je svoje.
Stravična mržnja koju su posijali oni koji ne vole ovu državu, njen narod, historiju, i njene
sve ljepote dovela je do toga da mladi oba entiteta nemaju jasnu sliku o onome što se
dešavalo, i dešava izvan njihovih lokalnih zajednica, mjesta stanovanja, i gradova. Mladi ljudi
iz Federacije uglavnom nemaju priliku da odu u RS, i obratno.
Uprkos činjenici da aktuelna politička situacija u oba entiteta nije na zavidnom nivou,
mi mladi imamo dovoljno SNAGE, ŽELJE, i VOLJE da se odupremo politici i ostvarimo
međusobnu saradnju i druženje ukoliko nam se pruži prilika.
Projekat «Izaberimo mir zajedno», ima definisane ciljeve, i okvire svoje, i nas mladih ljudi
sva tri naroda, koji smo prošli seminare, treninge i radionice u proteklih 1,5 god, pod
pokroviteljstvom USAID-a, CRS-a, i Caritasa BIH-a. Zajednička želja mladih iz: Tuzle, Goražda,
Višegrada, Srebrenice, Bratunca, Pala, Sarajeva, Vogošće, Mostara, Trebinja, Travnika,
Bugojna, i dr..., mjesta i mladih ljudi koji su bili sudionici svega je ZAJEDNO DO MIRA, i
SUŽIVOTA.
S tim u vezi nadam se da ćemo imati mogućnost za otvoren, iskren razgovor sa ljudima, i na
taj način učiniti jos jedan korak ka «Izgradnji mira», na našim prostorima.
Izgradnja mira je definitivno dugoročan proces, gdje ključnu ulogu ima SPREMNOST-VOLJA,
da se uprkos razlikama u načinu razmisljanja, aktivno radi na prevazilaženju konfliktnih
sitacija koje uključuju sve segmente zivota: kultura, sport, politika, ekonomija, i dr..., stvari.
Sve gore navedeno je itekako bitno za zdravu, mirnu, i lijepu sredinu.
Rad na tome bio bi rad na povećanju svijesti o potrebi razumjevanja među ljudima svih vjera,
i nacija, o prihvatanju drugog-drugacijeg, biti spreman čuti i mišljenje koje se ne slaže sa
našim, raditi na iznalaženju interesa, metoda za rješavanje problema koji su slični, ili pak isti.
To sve raditi za dobrobit svih.
Lično, ja ne poznajem bolji put, nacrt za NAŠE BOLJE SUTRA od ZAJEDNISTVA. Posebno se
osvrćem na nas mlade ljude ove države, čiji smo ponos i dika, ma odakle dolazili, i kako se
god zvali. Trebamo početi rušiti «zidine», koje su podignute među nama, živjeti u MIRU,
SREĆI, i PRIJATELJSTVU, jer samo tako imamo šansu da pišemo svojoj djeci vedriju, bolju
budućnost.
Istina, imamo prošlost takvu kakva je, niti je možemo, niti hoćemo, a i ne smijemo je mijenati
zbog svih ŽRTAVA, i događaja koje su obilježili period 92-95.god. To je dokaz da se desio rat,
da je bio genocid, da postoji ŽRTVA i ZLOČINAC, da postoje spomenici-mezari-grobovi onima
koji su se borili, i poginuli. Također, postoje i dokazi o stradanjima nevinih ljudi (logoraša,
civila, žena, djece, starih ljudi...), imamo i NESTALE ljude kojima se nakon 92 gubi svaki trag, i
još se ne nazire kraj za agoniju njihovih porodica koja traje punih 20 godina.
Tuga za tim se osjeti kod sva tri naroda, i znamo da ništa ne može da se poredi sa gubitkom
člana porodice, doma, dostojanstva, i taj bol ćemo nositi svi u srcima, i duši koliko budemo
živi, ali moramo i imamo OBAVEZU, da ISTINU I PRAVDU pokažemo svijetu, i budućim
pokoljenjima. Bilo kome drago, ili ne, to je ipak NAŠA DUŽNOST.
28 Mirovne novosti
Dokažimo sebi, svijetu, političarima, da smo mi obični građani, mladi ljudi koji su rasterećeni
klasnih, nacionalnih, i vjerskih obilježja, spremni da budemo graditelji sretnije, mirnije,
ljepše, bolje JEDNE nam JEDINE BOSNE I HERCEGOVINE. Sviđalo se to nekome, ili ne mi smo
svi zajedno BUDUCNOST OVIH PROSTORA. 
Bitne činjenice o popisu
stanovništva BiH 2013. godine
ƒƒ
Parlament Bosne i Hercegovine u februaru ove godine usvojio je dugo očekivani
državni Zakon o popisu stanovništva.
ƒƒ
BiH će, između 1. i 15. aprila 2013. godine, prvi put poslije rata prikupiti statističke
podatke o strukturi svog stanovništva neophodne za planiranje investicija i njenog
ekonomskog razvoja.
ƒƒ
Zakon o popisu stanovništva BiH nije bio predmet javne rasprave, niti su građani i
građanke BiH bili konsultovani u toku kreiranja popisnih upitnika, kako bi se osigurala
transparentnost, tačno razumijevanje pitanja i potpuno učestvovanje. U Parlamentu
BiH smatraju da Zakon o popisu, kao tehnički zakon, nije u interesu javnosti.
ƒƒ
Pored obaveznih kategorija pitanja (demografska, ekonomska, obrazovna struktura,
itd.), građani i građanke BiH će se izjasniti i o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti
(neobavezno pitanje) i vjerskim uvjerenjima (neobavezno pitanje) i maternjem jeziku
(obavezno pitanje) – pitanjima koja EU ne tretira kao suštinska i koja na njih ne traži
odgovore.
ƒƒ
U upitniku za lica za predstojeći popis u BiH, od ukupno 45 pitanja, njih 3 će biti
posvećena etničkim obilježjima:
ƒƒ
Pitanje 23 propituje “nacionalno/etničko” izjašnjavanje građana BiH
ƒƒ
Pitanje 24 propituje vjeroispovijest građana BiH
ƒƒ
Pitanje 25 propituje izjašnjavanje građana BiH o maternjem jeziku
ƒƒ
va tri pitanja formulirana su u suprotnosti sa preporukama Konferencije evropskih
statističara koje su, zajednički kreirane od Evropske statističke agencije (EUROSTAT) i
Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija korištene kao glavni okvir za Popisni
program Evropske unije za popise stanovništva i stanova 2011. godine:
ƒƒ
Pitanje 23 nudi unaprijed zadane odgovore, izjednačava nacionalnu i etničku
pripadnost i onemogućava odabir više odgovora.
ƒƒ
Pitanje 24 nudi unaprijed zadane odgovore, ne prepoznaje postojanje malih vjerskih
zajednica i ne daje mogućnost slobodnog samoizjašnjavanja nereligioznim građanima
BiH.
ƒƒ
Pitanje 25 nudi unaprijed zadane odgovore, i ne daje mogućnost odabira više
odgovora. Ovo pitanje je obavezno. Prema Zakonu o popisu stanovništva BiH, osoba
koja odbije da odgovori na obavezna pitanja, može biti kažnjena novčanom kaznom
od 100 do 10.000 KM.
ƒƒ
Veliki broj evropskih zemalja se vodi načelima da zahtjeve korisnika za podacima
treba izbalansirati sa velikim brojem drugih faktora prilikom donošenja odluke o
uključivanju tema u popis. Ako je tema osjetljiva ili potencijalno nametljiva, ona ne
treba biti uključena u popis:
ƒƒ
Pitanja o vjerskim uvjerenjima, između ostalih, nema na popisima u Armeniji, Belgiji,
Grčkoj, Italiji, Latviji i Luksemburgu.
ƒƒ
Podaci o maternjim jezicima, između ostalih, ne sakupljaju se u Belgiji, Grčkoj, Italiji i
Monaku.
ƒƒ
Za međunarodni monitoring popisa stanovništva BiH, s ciljem utvrđivanja
usklađenosti popisa stanovništva BiH sa međunarodnim standardima o popisima
stanovništva i stanova definiranim od Konferencije evropskih statističara, bit će
zadužena Evropska komisija i Vijeće Evrope u saradnji sa Vijećem Evrope. 
Inicijativa za slobodu
izjašnjavanja - Popis
2013.
www.facebook.com/
InicijativaPopis2013
Mirovne novosti 29
[email protected]
www.mreza-mira.net
www.facebook.com/mzim.bh
Ovaj dokument je pripremljen uz pomoć Agencije za međunarodni razvoj
Sjedinjenih Američkih Država (USAID).
Stavovi autora izraženi u ovoj publikaciji ne moraju odražavati stavove USAID-a
ili Vlade SAD-a.
Download

Mirovne novosti 14